Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvatska zaostaje u konštewjM biomase ajt Crno zlato vukovarsklh šMma<br />
1
Domaća svinja u šumi - znanost i struka zaobiđeni<br />
Država podržala program zaštite turopoljske svinje koji se treba<br />
realizirati u šumi<br />
Važnije od visoke cijene<br />
Plastični štitnici u integralnoj zaštiti šuma<br />
Hrvatska zaostaje u korištenju biomase kao izvora<br />
energije<br />
Korištenje biomase<br />
Crni orah - crno zlato vukovarskih šuma<br />
šumarija Vukovar<br />
Značajni čimbenici uspješnosti radova<br />
iskorištavanja šuma<br />
Prilog povijesti iskorištavanja šuma<br />
Močvare - svijet koji treba otkriti<br />
Uz 2. veljače - svjetski Dan močvarnih staništa<br />
Ariš<br />
Osnovni stručni pojmovi (A-Ž)<br />
Trputac<br />
što liječi, kako se sprema<br />
Lovački dvorac Jelaš<br />
Povijesna baština<br />
Crvena guba<br />
Gljive kao uzročnici bolesti šumskoga drveća<br />
Hotel Quercus - ponos vinkovačkih šumara<br />
Predstavljamo objekte za odmor Hrvatskih šuma<br />
Lovište na kraju grada<br />
Lovišta Hrvatskih šuma<br />
Dok nam hrašće bura vije!<br />
0 teoriji uzgajanja šuma<br />
A/Iladi nose šumariju Cerna<br />
šumarija Cerna - šumarstvo u zimskim uvjetima<br />
Kontinuirani zakon sila<br />
Ruđer Bošković<br />
Buba od koje zazire cijeli svijet<br />
Azijska dugonoga strizibuba<br />
Gutmanova željeznica<br />
Povijest šumskih željeznica u Hrvatskoj<br />
Događaji<br />
Gs HRVATSKE<br />
ŠUME—<br />
Mjesečnik »<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>«<br />
Izdavač: »<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>«<br />
p.o. Zagreb<br />
Direktor: Željko Ledinski<br />
Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad<br />
Novinari: Antun Z. Lončarić, Miroslav Mrkobrad, Vesna Pleše<br />
Ivica Tomić.<br />
Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić,<br />
Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Ladislav Jursik,<br />
Žeijka Bakran<br />
Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb,<br />
tel. 01/4804 169, e-mail: direkcija@hrsume.hr<br />
Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta.<br />
Oblikovanje, priprema i tisak: Vjesnik, d.d. Zagreb, Slavonska avenija 4<br />
Naklada: 6200<br />
Naslovna stranica: Lužnjakova šuma kod Novoselca -<br />
Miroslav Mrkobrad<br />
Zadnja stranica: Bršljan - Miroslav Mrkobrad
Od 1.<br />
ožujka<br />
<strong>Hrvatske</strong><br />
<strong>šume</strong><br />
postaju<br />
trgovačko<br />
društvo!<br />
Donošenjem izmjena i<br />
dopuna postojećega<br />
Zakona o šumama, 29.<br />
siječnja, Hrvatski je sabor<br />
otvorio proces velikih promjena<br />
u hrvatskome šumarstvu.<br />
Možda se ne čini značajnom<br />
i važnom odredba da<br />
se već s 1. ožujkom poduzeće<br />
registrira kao trgovačko<br />
društvo, ali za šumare i<br />
šumarstvo je - sudbonosna.<br />
Usporedba nije pretjerana, jer<br />
promjene pa i rokovi provođenja<br />
ukazuju na više stvari.<br />
Prvo, poduzeće više ne spada<br />
u "javna" (može se reći državna,<br />
no ono ni dosad nije bilo<br />
klasično »na jaslama države«,<br />
već je ponešto i davalo u<br />
proračun). Osnivanje trgovačkog<br />
društva (u kome je<br />
država jedini vlasnik i dioničar),<br />
država se opredijelila da<br />
šumarstvo bude profitno. To<br />
je važno reći zbog dosadašnjeg<br />
poimanja šuma kao<br />
nacionalnog dobra čije općekorisne<br />
funkcije nadmašuju<br />
ekonomsku (profitnu) stranu,<br />
kao nešto što treba čuvati (a<br />
ne sjeći!). Dakako, onaj tko<br />
gospodari šumama i dalje mora<br />
čuvati to prirodno blago,<br />
no morat će uz to, vjerojatno<br />
bavljenjem i nekim drugim<br />
poslovima vezanima za šumarstvo<br />
i zarađivati za<br />
državu. Brzina kojom će se to<br />
provoditi ukazuje na to da se<br />
vlasti žuri restrukturirati državna<br />
i javna poduzeća. Bitno je<br />
kakav će model promjena<br />
predložiti irska tvrtka Coillte,<br />
koja već više mjeseci "snima"<br />
<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> i priprema<br />
model promjena. Samo je pitanje,<br />
hoće li prijedlozi biti samostalni<br />
ili rezultat nekih<br />
kompromisa, (m)<br />
budućnost šumarstva<br />
HRVATSKO ŠUMARSWO PRED NOVIM IZAZOVIMA<br />
Promjene koje će<br />
dalekosežno odrediti<br />
budućnost šumarstvo<br />
S rasprave u Hrvatskom šumarskom društvu<br />
Koja su stručna, odgovorna i javna<br />
određenja hrvatskih šumara o strategiji<br />
šumarstva, restrukturiranju Hrvatskih<br />
šuma i novom Zai
n<br />
IH<br />
Dipl.<br />
ing.<br />
Ivan Istok<br />
uključivanje u izradu dokumenata što<br />
šireg kruga ljudi i interesnili skupina<br />
koji su u kontaktu sa šumarskim sektorom,<br />
pojasnio je u uvodnom izlaganju<br />
o strategiji tirvatskog šumarstva<br />
načelnik u Ministarstvu pljoprivrede i<br />
šumarstva Ivan Istok. Na tiskovnoj<br />
konferenciji u Ministarstvu poljoprivrede<br />
i šumarstva svi su javno pozvani za<br />
davanje mišljenja, prijedloga i sugestija,<br />
pa je tako prikupljeno 45 pismenih<br />
materijala koji su obrađeni.<br />
Koordinatori projekta obavili su i<br />
razgovore sa 29 predstavnika različitih<br />
interesnih skupina, uključujući akademsku<br />
zajednicu, strukovna društva,<br />
predstavnike šumarstva, industrije, nevladine<br />
udruge, lokalnu upravu i samoupravu<br />
i druge. Glavni rezultati<br />
prikupljenih mišljenja i razgovora<br />
korišteni su u radu na samom dokumentu.<br />
Gospodin Ištok je također<br />
istaknuo kako je nakon radionice u<br />
Trakošćanu oblikovan "drugi nacrt<br />
strategije na temelju kojega se planira<br />
održati osam javnih rasprava u regionalnim<br />
centrima. Svi su pozvani da<br />
iznesu svoje viđenje i predlože eventualne<br />
nove strateške ciljeve i aktivnosti.<br />
Ovaj materijal objavit če se i na<br />
web stranici Ministarstva poljoprivrede<br />
i šumarstva. Nakon toga če radna<br />
skupina usuglasiti rezultate javnih rasprava<br />
s drugim nacrtom strategije i<br />
uobličiti treći nacrt. On če biti dostavljen<br />
nadležnim institucijama na<br />
očitovanje čije če se mišljenje uvrstiti<br />
u konačni nacrt Nacionalne šumarske<br />
politike i strategije. Ministarstvo poljoprivrede<br />
i šumarstva uputit će ga u<br />
proceduru Vladi RH. Ovaj proces<br />
uključuje ekspertne radne grupe pojedinih<br />
ministarstava i nakon obrade na<br />
tim razinama, nacrt će se uputiti na<br />
razmatranje koordinacijama Vlade,<br />
nakon toga konačni nacrt dokumenta<br />
uputiti Vladi RH na usvajanje".<br />
Planira se da če sam proces i izrada<br />
konačnog dokumenta trajati od 6 do<br />
8 mjeseci.<br />
Šume su nacionalno dobro i s njima treba potrajno gospodariti<br />
l
Temeljna jedinica mora<br />
nll biti šumarija!<br />
Dipl. ing.<br />
Ivan Hodić<br />
Šumarska društva predlažu organizaciju novog<br />
poduzeća:<br />
- Trostupanjska organizacija: Udruienle HŠ,<br />
trgovačka drmtija {uprave), šumarije (Bjelovar)<br />
- Dvostupanjska organlmclla: uprave šuma,<br />
šumarije (Vinkovci)<br />
- Tri šumskogospodarska područja: jednodobne,<br />
raznodobne. krške <strong>šume</strong>.<br />
Unutar svakog područja više trgovačkih društavauprava,<br />
na čelu jedinstveno tijelo Državna uprava<br />
za <strong>šume</strong> pri ministarstvu (Delnice).<br />
Proces restrukturiranja Hrvatskih<br />
šuma službeno je obilježen<br />
zakljućkom Vlade Republike<br />
<strong>Hrvatske</strong> iz prosinca 2000. godine,<br />
kojim se ona opredjeljuje za "jedinstveno<br />
poduzeće za <strong>šume</strong> s organizacijskom<br />
i financijskom odgovornošću i<br />
u najnižim organizacijskim jedinicama<br />
(šumarijama), te privatizacijom djelatnosti<br />
koje nemaju direktan utjecaj na<br />
gospodarenje šumama", podsjetio je u<br />
svom izlaganju o dosadašnjim aktivnostima<br />
na tom planu zamjenik direktora<br />
Hrvatskih šuma Ivan Hodić. No i prije<br />
toga u poduzeću se već razmišljalo o<br />
mogućim promjenama, pa su se prve<br />
inicijative javile već 1996. godine.<br />
Gospodin Hodić se osvrnuo i na<br />
dosadašnji put i organizaciju<br />
poduzeća, rekavši da se osnivanje jedinstvene<br />
tvrtke 1990. godine pokazalo<br />
iznimno mudrim jer je omogućilo<br />
"gospodarenje šumskim resursima na<br />
načelima potrajnosti, očuvanja biodiverziteta<br />
i zaštite šuma na čitavom<br />
području <strong>Hrvatske</strong>«. Prije samog<br />
početka ovog procesa, istaknuo je<br />
Hodić, poslovodstvo HŠ u suradnji sa<br />
HŠD, Šumarskim fakultetom i Šumarskim<br />
institutom izrađuje Temeljna<br />
polazišta za reorganizaciju hrvatskog<br />
šumarstva i hrvatskih šuma. Budući da<br />
HŠ gospodare sa 80% šuma i šumskih<br />
zemljišta u RH, ta dva procesa nije<br />
moguće provoditi odvojeno. Ova<br />
načela su upućena Upravnom odboru<br />
HŠ koji ih razmatra i usvaja.<br />
Studiju rade ird<br />
Po raspisanom natječaju za izbor<br />
konzultantske tvrtke, posao izrade studije<br />
restrukturiranja dobila je tvrtka<br />
Coillte iz Irske. Utvrđeno je da,<br />
podsjeća zamjenik direktora, proces<br />
mora počivati na sljedećim načelima:<br />
jedno poduzeće, komercijalno, tržišno<br />
orijentirano s ciljem stvaranja dobiti<br />
do granice koja ne ugrožava načela<br />
potrajnosti, očuvanja i unapređenja<br />
ekosustava; restrukturiranje provesti<br />
kao proces u uvjetima održavanja socijalne<br />
stabilnosti. Kroz radionice koje<br />
su organizirali, razmatrane su različite<br />
teme.<br />
Zamjenik direktora posebno je naglasio<br />
i neka razmišljanja poslovodstva<br />
o predstojećim promjenama, uz ona<br />
izrečena u temeljnim stajalištima:<br />
- Jedinstveno poduzeće u 100'!^)<br />
vlasništvu države (razlozi: osigurava<br />
ispunjenje propisa i zakonskih obveza<br />
u gospodarenju šumama, osigurava<br />
mogućnost sanacije ratnih šteta na<br />
područjima koja su bila pod okupacijom,<br />
osigurava ravnopravnu poziciju<br />
u odnosu na konkurente u okruženju<br />
na otvorenom europskom tržištu, daje<br />
mogućnost vođenja dobre socijalne<br />
politike u procesu racionalizacija itd.).<br />
-Temeljna organizacijska jedinica je<br />
šumarija i RJ, a ostale razine su mjesta<br />
gdje se na najracionalniji način obavljaju<br />
zajednički poslovi važni za<br />
funkcioniranje poduzeća, a te razine<br />
su nositelji samo tih troškova, to su<br />
mjesta investiranja, stvaranja proizvoda<br />
na najučinkovitiji način (sa što<br />
manje troškova dati najbolji efekt na<br />
tržištu).<br />
- Studijom, na temelju analiza i simulacija<br />
dati optimalna rješenja za<br />
obavljanje zajedničkih poslova.<br />
- Novo poduzeće - trgovačko društvo<br />
mora poslovati po uređenim<br />
tržišnim načelima, umjesto da se drvna<br />
sirovina prodaje po sustavu distribucije<br />
prava kupnje po cjeniku koji<br />
odobrava Vlada.<br />
- Dobro gospodarenje šumama<br />
nije u sukobu sa zaštitom prirode i<br />
ekosustava, u stvari dobro gospodarenje<br />
osim izravnih gospodarskih koristi<br />
proizvodi i najviše opće korisnih<br />
funkcija.<br />
- HŠ može u zaštiti prirode ispuniti<br />
sve zadaće koje mu se propišu, mnogo<br />
bolje od novoformiranih ustanova<br />
koje su samo dodatni trošak i nedovoljno<br />
stručno ekipirane.<br />
- JBR samo kao trošak poslovanja,<br />
planira se i troši na šumariji, nema<br />
zajedničkog računa.<br />
- PBR jedinstven, jedan račun. Iz<br />
njega se financiraju radovi 1 programi<br />
prema propisima SCO i ZoS-a.<br />
- OKFŠ uvjet za gospodarenje na<br />
kršu.<br />
Studijom potrebno utvrditi još<br />
uvijek nužnu razinu solidarnosti u<br />
području BRŠ.<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002.<br />
HRVATSKE SUME
<strong>šume</strong> se ne mogu prodavati -<br />
moraju biti temeljni j^apital poduzeća<br />
U<br />
stručnoj<br />
raspravi aktivno su sudjelovali<br />
predstavnici bjelovarskog,<br />
vinkovačkog i delničkog<br />
ogranka Hrvatskoga šumarskog društva.<br />
Oni su bili jedinstveni u stajalištu<br />
da je moguće ciljeve restrukturiranja i<br />
unutarnju organizaciju hrvatskoga<br />
šumarstva odrediti tek nakon raspravljene,<br />
usuglašene i usvojene nacionalne<br />
šumarske politike i strategije, a poslije<br />
toga donijeti odredbe novoga<br />
Zakona o šumama, koji se ne smije<br />
baviti organizacijom poduzeća. Predložili<br />
su takvo poduzeće koje današnjim<br />
upravama šuma daje autonomiju<br />
financijskog, investicijsko-razvojnog i<br />
poslovno neovisnog trgovačkog društva<br />
u vlasništvu države.<br />
Iznoseći stavove i prijedloge o navedenim<br />
dokumentima, predsjednik bjelovarskog<br />
ogranka HSD-a dipl. ing. Milan<br />
Presećan, istaknuo je da ogranak o tim<br />
važnim pitanjima raspravlja zadnjih šest<br />
godina. Nacionalna politika i strategija<br />
šumarstva, zbog dužine proizvodnih<br />
ciklusa, moraju biti multidisciplinarne i<br />
posebno odgovorne, izrazito dugoročne,<br />
sa stabilnim i nepromijenjivim ciljevima<br />
te plod otvorenog sučeljavanja i<br />
usuglašavanja stavova. Osim za autonomiju<br />
budućeg poduzeća, bjelovarski<br />
ogranak zalaže se za to da u temeljni<br />
kapital moraju ulaziti <strong>šume</strong> i šumska<br />
zemljišta sve dok država ima trajno<br />
vlasništvo nad poduzećem, koje bi trebalo<br />
imati trostupanjsku unutarnju organizaciju:<br />
udruženje <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>,<br />
današnje uprave šuma su trgovačka<br />
društva (šumska gospodarstva) i današnje<br />
šumarije, koje su temelj i početak<br />
svega.<br />
Predsjednik vinkovačkog ogranka<br />
dipl. ing. Ilija Gregorović, napomenuo<br />
je kako je prije početka rasprave potrebno<br />
naglasiti redoslijed donošenja<br />
pojedinih dokumenata. Prvo treba<br />
odrediti nacionalnu šumarsku politiku i<br />
strategiju pa donijeti Zakon o šumama,<br />
a zatim krenuti u restrukturiranje Hrvatskih<br />
šuma, jer istovremenim donošenjem<br />
ovih akata oni gube svoj smisao.<br />
U okviru nacionalne šumarske politike i<br />
strategije u gospodarskim šumama treba<br />
integralno gospodariti po principu<br />
potrajnosti prihoda, a pašarenje i<br />
žirenje potrebno je potpuno isključiti iz<br />
gospodarskih šuma. Ostvarenu dobit u<br />
poslovanju poduzeća koje gospodari<br />
šumama treba dijeliti tako da poduzeću<br />
pripada 50 %, jedinici lokalne samouprave<br />
25 %, a državnoj upravi 25 %.<br />
Članovi vinkovačkog ogranka predlažu<br />
da šumskogospodarskim područjem integralno<br />
gospodari Trgovačko društvo,<br />
koje se podudara sa sadašnjim upravama<br />
šuma, a ustroj treba biti dvostupanjski<br />
(Uprava šuma i Šumarija).<br />
Šumariji se daju različite nadležnosti, a<br />
treba je ustrojiti na referentskom sustavu.<br />
Dvostupanjskim ustrojem osigurali<br />
bi se motivacija, kvaliteta i napredovanje.<br />
Predsjednik delničkog ogranka<br />
HŠD-a dipl. ing. Damir Delač, naglasio<br />
je važnost gospodarenja po principu<br />
potrajnosti i održivog korištenja šumskih<br />
ekosustava. Državne <strong>šume</strong> u Hrvatskoj<br />
ne mogu biti predmetom prodaje,<br />
koncesija ili zakupa nego moraju uživati<br />
trajnu zaštitu države i biti u njenom<br />
vlasništvu. Šume je potrebno razvrstati<br />
u tri zasebne cjeline: jednodobne kontinentalne,<br />
raznodobne (preborne) i<br />
krške, te integralno gospodariti šumskim<br />
ekosustavima. U cilju povećanja<br />
ukupnoga prihoda i zapošljavanja, u<br />
budućem Poduzeću za <strong>šume</strong> treba<br />
omogućiti bavljenje i drugim djelatnostima,<br />
koje nisu izravno vezane za gospodarenje<br />
drvom (sporedni šumski<br />
proizvodi, turizam i dr.). Delnički pred-<br />
Ostvarenu dobit u poslovanju<br />
poduzeća koje gospodari<br />
šumama treba dijeliti<br />
tai
Turopoljske svinje u gateru u Siljakovečkoj dubravi<br />
9<br />
Piše:<br />
Miroslav<br />
IVIrIcobrad<br />
Foto: IVI.<br />
Mrkobrad<br />
očuvanje i zaštita turopoljske svinje<br />
zajednički je projel
I<br />
stigla je hrana - svi za l
smo uvijek dobro surađivali - kaže<br />
Kos. Kad nisu uspjeli preko Hrvatskih<br />
šuma, općinari Plemenite<br />
općine turopoljske s nositeljem<br />
projekta, Agronomskim fakultetom<br />
u Zagrebu, obratili su se ostalim relevantnim<br />
ustanovama i institucijama.<br />
Sa svojom namjerom da zaštite<br />
autohtonu pasminu upoznali su i<br />
dobili pozitivno mišljenje i podršku<br />
od Ministarstva zaštite okoliša i prostornog<br />
uređenja ("...Veseli nas<br />
mogućnost da vam <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong><br />
dodijele na korištenje znatno veću<br />
površinu za gater... U cijelosti podržavamo<br />
projekt i zahtjev za dodjelom<br />
na korištenje već ograđenoga<br />
gatera u Šiljakovečkoj dubravi",<br />
kaže se među ostalim u dopisu<br />
i Zagrebačke županije koja je dala<br />
pozitivno mišljenje o tom zajedničkom<br />
projektu Agronomskog fakulteta.<br />
Plemenite općine, grada Velike<br />
Gorice, OPZ-Turopolja i Županije o<br />
očuvanju turopoljske pasmine svinja.<br />
I Gradsko poglavarstvo V. Gorice<br />
ocjenjuje u svom odgovoru da je<br />
ulazak u gater "presudan i nužan".<br />
Tu je i potpora Hrvatskog stočarskog<br />
selekcijskog centra. Konačno<br />
sve je to oživotvorilo Rješenje Ministarstva<br />
poljoprivrede i šumarstva<br />
od 24. siječnja 2001., kojim je<br />
točno propisano što svaki od sudionika<br />
mora napraviti. Dakle, Agronomskom<br />
se fakultetu povjerava<br />
gater s točnim popisom odjela (tu je<br />
bilo nekih izmjena) i određuje da "u<br />
roku od šest mjeseci mora izraditi<br />
program znanstvenih istraživanja i<br />
očuvanja genofonda turopoljske svinje<br />
i predložiti Ministarstvu na suglasnost".<br />
Istodobno je Fakultet dužan<br />
dozvoliti ostalim znanstvenim ustanovama<br />
istraživanja turopoljske svi-<br />
Kocevi u kojima svinje spavaju<br />
\z OBRAZLOŽEMJA Rješenja A/linistarstva<br />
poljoprivrede i šumarstva<br />
- AQronoms\Ci fakultet Sveučilišta u Zagrebu<br />
podnio je 18. siječnja 2001. godine zahtjev za<br />
dodjelu zemljišta za znanstveno istraživački<br />
rad. U zahtjevu navode da od 2. lipnja 1997.<br />
godine, temeljem ugovora s Plemenitom<br />
općinom turopoljskom, provode projekt<br />
Genotipovi i tehnoloaije za outdoor sustav<br />
proizvodnje SMW^ U Hrvatskoj. |<br />
Ha traženom zemljištu nastavio bi se<br />
navedeni projekt i sljedeća dva: Moderni<br />
genotipovi svinja u očuvanju turopoljske<br />
pasmine i Turopoljska svinja u funkciji<br />
proizvodnje pršuta i plećke..."<br />
nje te njenog utjecaja na šumu.<br />
Sljedeća odredba u Rješenju je da<br />
će tim dijelom <strong>šume</strong> i dalje gospodariti<br />
<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> u skladu s osnovom<br />
gospodarenja za Gospodarsku<br />
jedinicu Šiljakovećka dubrava i<br />
programom znanstvenih istraživanja.<br />
Za sva daljnja događanja u tom<br />
slučaju iznimno bitnim čini se i<br />
određenje Ministarstva da "u slučaju<br />
sukoba interesa prednost ima program<br />
znanstvenih istraživanja".<br />
Što je nejasno<br />
Sve je, dakle, jasno. Ministarstvo<br />
je dalo zeleno svjetlo za Hrvatsku<br />
važnom projektu zaštite autohtone<br />
turopoljske svinje i svi subjekti dobili<br />
su zaduženja koja moraju ispuniti.<br />
Jesu li?<br />
Državni inspektorat 24. rujna prošle<br />
godine utvrđuje da je Agronomski<br />
fakultet napravio Program<br />
znanstvenih istraživanja i očuvanja<br />
genofonda turopoljske svinje i dostavio<br />
ga Ministarstvu. Dosad, međutim,<br />
nije stigao odgovor, odnosno<br />
suglasnost, upozorava inspektor u<br />
Državnom inspektoratu Davorin<br />
Kapec. U okviru Programa su i četiri<br />
projekta (Genotipovi i tehnologije<br />
za outdoor sustav proizvodnje<br />
svinja u Hrvatskoj, Moderni genotipovi<br />
svinja u očuvanju turopoljske<br />
pasmine. Utjecaj pitomih svinja na<br />
šumski ekosustav i gospodarenje<br />
šumom i divljači. Zdravstvena zaštita<br />
svinja u otvorenim sustavima<br />
držanja), od kojih dva provodi Agronomski<br />
fakultet, jedan Šumarski<br />
fakultet, a jedan Veterinarski institut.<br />
Toliko o programu i obvezama koje<br />
za pojedine institucije proizlaze. A<br />
što je sa šumom? Postoji važeća<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002.<br />
HRVATSKE SUME
Cater je nekad bio dio državnog lovišta koje je sada u privatnom<br />
zakupu - prosjeka u gateru<br />
Hranilište<br />
iPPiPiHPI<br />
u stavu mirno<br />
osnova gospodaranja za Gospodarsku<br />
jedinicu Šiljakovečka dubrava.<br />
- Kad Ministarstvo poljoprivrede i<br />
šumarstva dade suglasnost na program,<br />
morat će se izvršiti revizija<br />
osnove, s tim da se iz postojećih<br />
gospodarskih šuma izluče <strong>šume</strong> s<br />
posebnom namjenom - kaže inspektor<br />
Kapec. No promjene su<br />
nastale i u nekad državnom, a sada<br />
privatnom, lovištu koje je u 10-<br />
godišnji zakup dobio Zvonimir<br />
Lučić, koji je lovište dobio bez onih<br />
146 ha gatera! Inspektor upozorava<br />
na nelogičnost da je iz lovišta već<br />
izdvojeno 146 ha u gateru, premda<br />
službena suglasnost Ministarstva još<br />
nije stigla. Možda je nelogično i to<br />
da se <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> u rješenju o<br />
(privatnoj) koncesiji obvezuju donijeti<br />
program zaštite divljači u gateru<br />
(a i loviše i gater u njemu nisu<br />
više u ingerenciji Hrvatskih šuma!).<br />
Ima još pitanja koja će tijekom vremena<br />
trebati riješiti. Hoće li netko<br />
(Plemenita općina turopoljska,<br />
Agronomski fakultet?) nadoknaditi<br />
troškove podizanja ograde? Tko će<br />
plaćati štete od svinja na šumskim i<br />
ostalim kulturama?<br />
Poštivanje zakonskih<br />
odredbi o zabrani žirenja,<br />
pašarenja i brsta u<br />
šumama, kao opasnom<br />
ekscesu za šumska staništa,<br />
osnovni je preduvjet<br />
osiguranja opstanka<br />
šuma. Stoga, jasan je i<br />
nedvojben stav sudionika<br />
okruglog stola o<br />
isključenju bilo kakve<br />
mogućnosti ulaska stoke<br />
u prirodni šumski ekosustav.<br />
Očuvanje genofonda naše autohtone<br />
pasmine važan je znanstveni<br />
projekt koji se temelji ponajprije<br />
na prirodnom, domaćem, autohtonom<br />
okružju u kakvom su nekad<br />
živjele - a to je hrastova šuma. Pitanje<br />
je je li Šiljakovečka dubrava<br />
baš taj prostor, s obzirom na to da<br />
je riječ o jednodobnim mladim<br />
šumama u kojima žira uglavnom<br />
nema. Hoće li to biti dovoljno za te<br />
male svinje bijele kovrčave dlake<br />
poznate (i) po kao dlan debelom<br />
sloju slanine, za koje župan Kos tvrdi<br />
da su i pravi gurmanski specijalitet,<br />
tek će se vidjeti. A u obranu<br />
kulinarskih vrijednosti turopoljske<br />
svinje on će spomenuti i nedavni<br />
uspjeh na prezentaciji u hotelu Opera,<br />
gdje je turopoljski odojak pobrao<br />
zlatnu medalju. Naravno, ukusj,<br />
različiti.<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002.<br />
HRVATSKE SUME
uzgajanje šuma<br />
PLASTIČNI ŠTITNICI U INTEGRALNOJ ZAŠTITI ŠUMA<br />
Važniie<br />
od<br />
visoke<br />
i|viiv<br />
Pokusna ploha u gospodarskoj jedinici Kutinske nizinske <strong>šume</strong><br />
U<br />
cilju održavanja i očuvanja<br />
<strong>šume</strong>, najsloženijeg ekosustava,<br />
integralna odnosno usmjerena<br />
zaštita šuma je zapravo sustav koji<br />
obuhvaća kombiniranje svih raspoloživih<br />
zaštitnih metoda i sredstava.<br />
Treba istaknuti da integralna zaštita<br />
šuma započinje, među ostalim, izborom<br />
sjemena odgovarajućeg podrijetla<br />
(provenijencije), kako bi se uzgojio što<br />
kvalitetniji ponik i dobile što kvalitetnije<br />
sadnice različitih vrsta biljaka. Za<br />
zaštitu ponika i sadnica posljednjih<br />
petnaestak godina tržište je ponudilo<br />
velik broj štitnika, koji se bitno<br />
razlikuju po namjeni, konstrukciji, boji<br />
i materijalu od kojega su izgrađeni, a<br />
konkuriraju jedni drugima dizajnom i<br />
kvalitetom. Potrebno je napomenuti<br />
da još 1979. godine engleski šumar<br />
Graham Tuley uvodi u šumarsku praksu<br />
polipropilenske štitnike.<br />
Kao jedna od<br />
komponenata<br />
\r\tegra\r\e zaštite<br />
šumskih sadnica,<br />
štitnici se gotovo<br />
savršeno<br />
uklapaju u tal
Mr. Boris Liovič uz hrastovu mladicu u plastičnom<br />
štitniku nakon četvrte vegetacije<br />
na štitnike, poglavito<br />
na degradacijski<br />
učinak<br />
ultraljubičastih ili<br />
UV-zraka. Autori<br />
su tijekom četverogodišnjih<br />
istraživanja<br />
utvrdili<br />
jači visinski prirast<br />
sadnica u<br />
štitnicima u odnosu<br />
na kontrolne<br />
plohe bez štitnika,<br />
a rezultati<br />
su pokazali da i<br />
boja štitnika značajno<br />
utječe na<br />
visinski prirast sadnica.<br />
Zaštita<br />
protiv<br />
korasia i<br />
divljači<br />
Bez obzira na<br />
vrstu, osnovne su<br />
zadaće svakoga<br />
štitnika u većoj ili<br />
manjoj mjeri da<br />
mehanički štiti<br />
biljku od korova i<br />
divljači, da je<br />
mehanički oslonac<br />
biljkama i poticaj<br />
bržem visinskom<br />
rastu tijekom prvih godina poslije<br />
sadnje. Stručnjaci iz jastrebarskog<br />
Šumarskog instituta naglašavaju u svome<br />
radu kako su prvi štitnici pokazivali<br />
neotpornost na ultraljubičaste zrake<br />
pa bi se raspali već nakon 2-3 godine<br />
od postavljanja. Posljedica toga je<br />
nestajanje mehaničkog oslonca, zbog<br />
čega su se sadnice savijale a nerijetko<br />
i lomile, a korov ih je lako prerastao i<br />
zagušivao. Tako je dolazilo do šteta<br />
koje su se povećavale djelovanjem<br />
vjetra i snijega. Bitno je napomenuti<br />
da se sadnice poslije prerastanja visine<br />
štitnika vraćaju normalnom visinskom<br />
prirašćivanju i počinju povećavati debljinski<br />
prirast, a nakon 5-7 godina<br />
od sadnje dovoljno ojačaju i mogu<br />
uspravno stajati bez oslonca. Stoga je<br />
značajno da štitnik u navedenom vremenu<br />
izdrži te bitno ne izgubi<br />
mehaničku funkciju oslonca. Osim<br />
otpornosti na djelovanje ultraljubičastih<br />
zraka, za štitnik je važna<br />
količina propuštene svjetlosti do sadnice.<br />
Prema navodima Tubexa, jednog<br />
od najvećih proizvođača štitnika,<br />
smeđi štitnik propušta 27%, a bijeli 59<br />
% svjetla. Valja istaknuti kako odabir<br />
boje štitnika ovisi o specifičnim<br />
zahtjevima za svjetlo pojedine biljne<br />
vrste te o uvjetima sredine u koju se<br />
sadnica unosi. Budući da štitnici reduciraju<br />
ionako slabo svjetlo u uvjetima<br />
uzgajanja sadnica pod zastorom<br />
N[etoda uporabe štitnika<br />
na jako zakorovljenim površinama<br />
i područjima izloženim<br />
divljači i ostalim<br />
štetočinama cijenom je konkurentna<br />
klasičnom načinu<br />
uzgajanja sadnica. Tijekom<br />
prve 2-3 godine visoki štitnici<br />
pružaju sigurnu zaštitu<br />
protiv pepelnice. čime se<br />
postižu značajne uštede,<br />
koje su kompenzacija za relativno<br />
visoku cijenu štitnika.<br />
hraniva, vodu i svjetlo. Postavljeno je I sko bila su usukupno<br />
180 štitnika, s razmakom sa-' mjerena, osim na<br />
dnje 1,5 x 1,5 m. Istraživanja mr. se. ; navedene poka-<br />
Borisa Liovića i mr. se. Marijana Ocvireka<br />
iz Šumarskog instituta Jastrebarzatelje,<br />
i na utjecaj<br />
atmosferilija Poslije pete vegetacije<br />
10 Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME
krošanja, pojedini šumarski stručnjaci<br />
preporučuju ih na onim površinama<br />
na kojima se sadnice različitim uzgojnim<br />
mjerama izlažu punom sunčanom<br />
svjetlu. Pri tome boja štitnika ne utječe<br />
bitno na visinski prirast i preživljavanje<br />
sadnica.<br />
Konkurencija klasičnom<br />
uzgajanju<br />
sadnica<br />
Autori u svome radu naglašavaju da<br />
se štitnici, kao jedna od komponenata<br />
integralne zaštite šumskih sadnica,<br />
svojom vrijednošču gotovo savršeno<br />
uklapaju u takav sustav, zadovoljavajući<br />
tri zahtjeva: djelotvornost,<br />
ekološku prihvatljivost i ekonomičnost.<br />
Djelotvorni su zbog toga što<br />
sami sprječavaju ili umanjuju štete od<br />
divljači, štetnika, bolesti i korova,<br />
pridonoseći većem visinskom prirastu<br />
i manjem mortalitetu zaštićenih sadnica.<br />
Uspoređujući štete od osa listarica<br />
na zaštićenim (pokusne plohe) i<br />
nezaštićenim sadnicama (kontrolne<br />
plohe), mr. se. Boris Liovič utvrdio je<br />
još 1993. godine defolijaciju od 15<br />
posto na nezaštićenim biljkama, a<br />
unutar štitnika oštećenja nisu pronađena.<br />
Zanimljiv je podatak do kojega<br />
je 1991. tijekom istraživanja došao<br />
Bainbridge. Naime, pet mjeseci poslije<br />
sadnje preživjelo je 70 posto sadnica<br />
zaštićenih Tubex štitnikom, dok su se<br />
u vremenu od tri mjeseca posušile sve<br />
sadnice zaštićene plastičnom mrežom.<br />
Budući da je napravljen od inertnih<br />
i neotrovnih tvari, polipropilena ili<br />
polietilena, štitnik je neškodljiv i ekološki<br />
vrlo prihvatljiv. U prilog tomu govori<br />
činjenica da se nakon 5-7 godina<br />
od postavljanja raspadne, a krupniji<br />
komadi pokupe i odlože na određeno<br />
mjesto. Osobito je velika ekološka<br />
prednost štitnika u smanjenju doze<br />
pesticida, osobito herbicida, koji se<br />
najviše koriste. Naposljetku, bez<br />
uvažavanja očiglednih ekoloških prednosti,<br />
metoda uporabe štitnika na jako<br />
zakorovljenim površinama i područjima<br />
izloženima divljači i ostalim<br />
štetočinama cijenom je konkurentna<br />
klasičnom načinu uzgajanja sadnica.<br />
Uvjet za zadovoljavanje ekonomičnosti<br />
je da su štitnici kvalitetni te<br />
da mogu izdržati predviđenih i potrebnih<br />
5-7 godina, obavljajući pritom sve<br />
funkcije za koje su namijenjeni.<br />
Zaštita od pepelnice<br />
Analizirajući rezultate svojih istraživanja,<br />
autori naglašavaju jak visinski<br />
prirast biljaka u štitnicima u odnosu na<br />
biljke na kontrolnim plohama. Naime,<br />
u svijetlim Tubex štitnicima, visine 120<br />
cm (najbolja varijanta), poslije četiriju<br />
vegetacija srednja visina biljaka iznosila<br />
je 168,2 cm, a na kontrolnim plohama<br />
samo 68,3 cm (razlika gotovo 100<br />
cm !). Visoki štitnik valja odabrati na<br />
jako zakorovljenim površinama, gdje<br />
prevladavaju visoki korovi i tamo gdje<br />
je prisutna visoka divljač, no i onda<br />
kada želimo postići maksimalni visinski<br />
rast sadnica u što kraćem vremenu<br />
(nekoliko godina iza sadnje), neovisno<br />
o drugim činiteljima. Koliko je značajan<br />
utjecaj boje štitnika na visinski<br />
prirast govori u prilog činjenica da je<br />
već nakon treće vegetacije srednja visina<br />
unutar svijetlosmeđeg štitnika Tubex<br />
120 iznosila 137,4 cm, a unutar<br />
tamnosmeđeg Sylvitub 120 izmjerena<br />
visina bila je 109,3 cm. Poslije četvrte<br />
vegetacije evidentirane su visine<br />
Dipl. ing. Đurđa List uz štitnik na<br />
plotti Šumarije Kutina<br />
168,2 cm, odnosno 111,1 cm (razlika<br />
57 cm!). Kad je riječ o otpornosti na<br />
UV-zrake, istraživači su ustanovili da<br />
su polipropilenski Tubex-štitnici neoštećeni<br />
i nakon četvrte vegetacije.<br />
Nasuprot tome, polietilenski Sylvitubštitnici<br />
počinju uzdužno pucati već<br />
nakon druge godine, a poslije treće<br />
godine su se raspali i drobili i na mali<br />
pritisak. Liović i Ocvirek zaključuju<br />
kako unutar štitnika nije registrirana<br />
Pepelnica, objašnjavajući to specifičnom<br />
mikroklimom (vrlo visoka temperatura<br />
i vlažnost zraka). Međutim,<br />
napad pepelnice uočen je na 57 posto<br />
biljaka koje su prerasle štitnik. Stoga<br />
se uporabna vrijednost štitnika<br />
proširuje i na zaštitu od pepelnice,<br />
glavne i najučestalije bolesti hrastova<br />
lista. Važno je napomenuti kako<br />
tijekom prve 2-3 godine štitnici visine<br />
120 cm pružaju sigurnu zaštitu<br />
protiv bolesti, čime se postižu<br />
značajne uštede, koje su kompen^cija<br />
za relativno visoku cijenu štit^K<br />
mišljenja<br />
Kofiko je<br />
crnogorfca<br />
pogodna u zaštiti<br />
od erozije tla?<br />
Slijedeći znanstvenu i stručnu logiku<br />
Teorije uzgoja šuma metodom<br />
komprimiranog filogenetskog<br />
razvitka /Šumarski list. <strong>Hrvatske</strong><br />
<strong>šume</strong>/, nameće se niz praktičnih<br />
rješenja u gospodarenju<br />
šumom. Jedan je od takvih primjera<br />
i zaštita tla od erozije bujičnih<br />
tokova. U dosadašnjoj su se praksi<br />
za pošumljavanje kritičnih površina<br />
u zaštiti od erozije, zbog svojih<br />
osobina u rastu, uglavnom koristile<br />
vrste crnogorice /Conlferophytina/.<br />
Monopodijalni rast izdanka čini crnogoricu<br />
zanimljivom zbog brzog<br />
zastiranja tla i visinskog prirasta,<br />
koji za razliku od bjelogorice, ne<br />
ovisi toliko o broju jedinki na<br />
površini sastojine. Međutim, kod<br />
melioracije bujičnih tokova za nas<br />
je puno važniji korijenov sustav,<br />
koji ima dvije značajne uloge:<br />
upijanje vlage i mehaničko vezanje<br />
tla. Te dvije uloge korijena po svome<br />
su značenju nerazdvojne i podjednako<br />
vrijedne. Kao što je već<br />
poznato, veliku opasnost u Hrvatskoj<br />
predstavljaju šumski požari,<br />
koji godišnje opožare više od<br />
50 000 ha <strong>šume</strong> i šumskog zemljišta.<br />
Mnoge od upravo tih površina<br />
izložene su jakim bujičnim tokovima<br />
a time i većoj eroziji.<br />
Različita reakcija na požare bjelogorice<br />
u odnosu na crnogoricu,<br />
upućuje nas i na primjenu drukčijih<br />
rješenja. Naime, sustav provodnih<br />
kanala, koji sačinjavaju traheje, čini<br />
bjelogoricu otpornijom na požare<br />
u odnosu na crnogoricu, kod koje<br />
pri velikim temperaturama veze u<br />
traheidalnom sustavu popucaju te<br />
crnogorica u požaru zapravo više<br />
umire nego što izgori. Stoga se, i<br />
nakon požara bjelogorica obnavlja<br />
zahvaljujući uglavnom tome što je<br />
preživio korijen i što je zadržao<br />
izbojnu snagu. U slučaju zaštite tla<br />
od erozije, korijen je zapravo<br />
najvažniji i taj nas zaključak upućuje<br />
na vrlo jednostavno rješenje.<br />
Potrebno je, dakle, potpuno odustati<br />
od crnogorice kao monokulture<br />
pri pošumljavanju površina s<br />
povećanom opasnosti od erozije<br />
tla. Te površine po svim osobinama<br />
zahtijevaju upravo onakvo<br />
pošumljavanje kakvo je predviđeno<br />
novom teorijom uzgoja<br />
šuma. Omjer miješanja crnogorice<br />
i bjelogorice bit će svakako<br />
određen sastavom tla, količinom i<br />
intenzitetom oborina te nagibom<br />
terena.<br />
i<br />
Ivan Šimić dipl. ing. šum. 5(t<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE ŠUME 11
energija KORIŠTENJE BIOMASE<br />
Hrvatska zaostaje u korištenju<br />
u Hrvatskoj<br />
relativni i apsoiutni<br />
udio l
iomase kao izvora energije<br />
ga elektrana na biomasu u Ukrajini<br />
iznosi oko 320 megavata, što je otprilike<br />
dva bloka termoelektrane<br />
Plomin (stari i novi dio), ili gotovo<br />
cijeli hrvatski dio Nuklearne elektrane<br />
Krško. Gdje se nalazi Hrvatska<br />
kad je riječ o korištenju biomase?<br />
Relativni i apsolutni udio<br />
korištenja biomase u nas stalno<br />
pada. Današnja situacija takva je<br />
da se njome zadovoljava samo pet<br />
posto ukupne potrošnje energije u<br />
zemlji, ali ne onako kako bismo<br />
željeli. Najveći dio biomase troši se<br />
u kućanstvima u pećima, koje su<br />
najčešće energetski neefikasne, jer<br />
dolazi do nepotpunog izgaranja<br />
CO^. Troši se puno biomase, a<br />
dobiva malo energije. Bolji način<br />
korištenja biomase je u kotlovnicama,<br />
u pećima drvne industrije ili u<br />
kotlovnicama, u pećima u poljoprivredi,<br />
i tim bi smjerom trebalo ići.<br />
Prema tome, u Hrvatskoj u budućnosti<br />
ponajprije treba promijeniti<br />
strukturu, odnosno način korištenja<br />
biomase, a tek onda nastojati na<br />
povećanju njezina udjela.<br />
Na energetskom tržištu postoje<br />
razni lobiji, u Hrvatskoj su posebno<br />
jaki - plinski, naftni, nuklearni, ali<br />
ne postoji lobi koji bi poticao<br />
korištenje biomase. Velika vrijednost<br />
biomase za gospodarstvo<br />
neke države, za razvoj ruralnih sredina<br />
u nas nije prepoznata i ne<br />
potiče se na pravi način.<br />
Biomaso - proizvod širol
Različiti načini sl
šumske razglednice ŠUMARIJA VUKOVAR<br />
'nv\ Omi orah -<br />
crno doto<br />
vukovorsMi<br />
sumora<br />
Jedina sjemenska sastojina crnog oraha preostala u gospodarskoj<br />
jedinici Dubrave - Branko Trifunovič, Sanda Miiiić i zlatko Kozarac<br />
Sumafila Vukovar,<br />
nakon svih<br />
kafvarija, ponovno s<br />
pedeset \ devet<br />
zaposlenih ostvaryje<br />
godišnji etat od<br />
16.000 kuhlka, a od<br />
reintegracije<br />
Podunavlja i<br />
Šumarije 1997.<br />
godine, više od 150<br />
hfl pošumljeno je<br />
vrijednom vrstom<br />
drveta, crnim<br />
orahom<br />
Piše:<br />
Antun<br />
Zlatko<br />
Lončarić<br />
Foto:<br />
A:Z.<br />
Lončarić<br />
Kl a mjestu gdje Vuka nakon du-<br />
I gog vijuganja beskrajnom slavonskom<br />
ravnicom nalazi svoj<br />
smiraj utokom u Dunav, leži grad<br />
Vukovar. Grad kao da je prekoračio<br />
rijeku Vuku pa je jednim dijelom u<br />
slavonskoj ravnici, a drugim na povišenom<br />
vukovarskom ravnjaku, na koji<br />
se nastavljaju pitomi srijemski fruškogorski<br />
vinogradi.<br />
Naselje je ovdje od pamtivijeka, na<br />
glavnom prometnom pravcu kojim su<br />
se kretali rimski vojnici cara Oktavijana<br />
Augusta na istok prema Siriji, otprilike<br />
u posljednjem desetljeću stare<br />
ere. Prije osam stoljeća u prvim pisanim<br />
dokumentima nazivaju ga Vukovo,<br />
a njegovi stanovnici uživaju povlastice<br />
slobodnog kraljevskog grada još<br />
1231. godine. U njegovoj dugoj povijesti<br />
bilo je uspona i padova, nisu ga<br />
pokorile ni mnoge vojske osvajača,<br />
niti velike poplave Dunava.<br />
Ali, u jesen ljeta gospodnjeg 1991.<br />
ulaze barbarske horde s istoka uz<br />
pomoć domaćih gradskih izdajnika.<br />
Tijekom višetjedne opsade i svakodnevnog<br />
topničkog razaranja, unatoč u<br />
povijesti grada nezabilježenoj hrabrosti<br />
svojih nekoliko stotina mladih hrvatskih<br />
branitelja, 18. studenoga u potpuno<br />
razrušen grad ušao je neprijatelj,<br />
koji svojom brutalnošću do tada nije<br />
bio poznat u ovim našim krajevima.<br />
Ni osvetničke turske horde nisu mu<br />
bile ravne. Nasta tragedija po kojoj će<br />
grad Vukovar ostati trajno zapamćen<br />
kao Grad heroj u povijesti hrvatskoga<br />
naroda.<br />
Mirnom reintegracijom Podunavlja,<br />
1. srpnja 1997. godine, i naš Grad<br />
heroj je vraćen u sastav slobodne<br />
Republike <strong>Hrvatske</strong>. Tako i Šumarija<br />
Vukovar sa svim šumama i šumskim<br />
zemljištem, vraćena je u sastav Uprave<br />
šuma Vinkovci, odnosno u sastav<br />
Hrvatskih šuma. Duga je to tradicija<br />
organiziranog šumarstva koja vuče<br />
svoje korijene još od 1736. godine,<br />
kada je cijelokupne posjede, oranice i<br />
<strong>šume</strong> kupio grof Eltz, a njegovi potomci<br />
uspješno gospodarili sve do<br />
pred kraj II. svjetskoga rata.<br />
Upravitelj<br />
Šumarije<br />
Vukovar, dipl.<br />
ing. Branko<br />
Trifunovič<br />
Počeli uzgajati crni orah<br />
Tako i danas Šumarija Vukovar<br />
gospodari s više od 6.308 hektara<br />
šuma i šumskog zemljišta u tri gospodarske<br />
jedinice: Dubrava, jelaš i Vukovarske<br />
dunavske ade, čija širina je više<br />
od 40 km, upoznaje nas odmah na<br />
početku razgovora mladi upravitelj<br />
dipl, ing, Branko Trifunovič, te dodaje;<br />
„Odmah po preuzimanju Šumarije<br />
nakon reintegracije obišli smo čitavo<br />
područje radi utvrđivanja šteta koje su<br />
nastale tijekom okupacije, a o kojima<br />
smo imali saznanja i za vrijeme okupa-<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002, HRVATSKE SUME 15
%*''*«. *''^j^h'<br />
Mladice crnog oraha posađene<br />
1999. pregledava dipl. ing. Sanda<br />
Mihič, revirnica u Šumariji<br />
čije, a kako su istekle i gospodarske<br />
osnove za sve tri gospodarske jedinice,<br />
načinjena je i revizija za njih. Pregledom<br />
su utvrđene velike štete na<br />
cjelokupnom području jer su devastirane<br />
sve šumske sastojine, a posebno<br />
teško su stradale površine crnog oraha<br />
i hrasta lužnjaka, koje su posjećene<br />
premda nisu još dozrele za sječu, a<br />
gotovo svi objekti su srušeni i<br />
opljačkani. Sastojine crnog oraha, starosti<br />
oko 70 godina, sve su posječene,<br />
a upravo Šumarija Vukovar bila<br />
je poznata po njima u šumarskom<br />
svijetu".<br />
Naime, još početkom dvadesetih<br />
godina prošlog stoljeća poslije<br />
višegodišnjeg velikog napada gubara i<br />
zlatokraja u čistim sastojinama (1915<br />
- 1920.) na ovom području, ondašnji<br />
grofovski šumari odustali su od podizanja<br />
čistih sastojine hrasta lužnjaka.<br />
Prema prvoj osnovi gospodarenja<br />
načinjenoj za ovo područje još 1905.<br />
godine, grofovski šumari predvidjeli su<br />
mješovite sastojine manje vrijednih<br />
vrsta pretvarati u čiste sastojine hrasta<br />
lužnjaka, ali su ubrzo uvidjeli kakvu<br />
opasnost donose čiste sastojine pa su<br />
posvetili pozornost alohtonim brzorastućim<br />
vrstama. Počeli su uvoziti<br />
sjeme crnog oraha iz Amerike i<br />
pošumljavati ga u sastojinama sa cerom,<br />
bagremom i drugim autohtonim<br />
vrstama. Tako su nastale vrlo kvalitetne<br />
sastojine crnog oraha, koje su trebale<br />
doći u punu zrelost krajem<br />
prošlog stoljeća.<br />
Velike štete<br />
- Na žalost, u vrijeme okupacije<br />
šumarska struka podlegla je naređenjima<br />
osvajača i sve te sastojine<br />
crnog oraha su posječene, a kako je<br />
ophodnja crnog oraha 80 godina, te<br />
su sastojine trebale dospjeti za sječu<br />
ovih godina, što nismo dočekali - govori<br />
o tome upravitelj Trifunović. - Od<br />
1998. godine, otkako radimo redovite<br />
revizije za gospodarske jedinice,<br />
utvrđene su velike štete na sastojinama<br />
koje su bespravno posječene. Više<br />
od 1 500 hektara sastojine potpuno je<br />
posječeno, tako da nam nedostaje<br />
oko 500.000 kubičnih metara drvne<br />
zalihe, jer se sjeklo u svim dobnim<br />
razredima i gotovo nema ni jednog<br />
odjela koji nije devastiran. Posebno se<br />
to odnosi na mlađe sastojine u kojima<br />
je izvršena velika krađa drvnog sortimenta.<br />
U mladim sastojinama I. dobnog<br />
razreda nisu izvršeni šumsko uzgojni<br />
radovi. Revizija je ustanovila da<br />
je od tih 1500 ha jedan dio bagremovih<br />
sastojine koji će se na sreću same<br />
obnoviti.<br />
Za sanaciju sastojine hrasta lužnjaka<br />
ostaje nam oko 650 hektere, koje<br />
ćemo prevesti u sastojine crnog<br />
oraha, prema sadašnjim važećim gospodarskim<br />
osnovama za razdoblje<br />
od 2000. do 2009. godine. Tako<br />
ćemo uz već postojeće površine od<br />
950 hektara, koje smo imali do rata,<br />
pod kulturom crnog oraha imati više<br />
od 1700 ha.<br />
Problem je sadašnjim djelatnicima<br />
Šumarije Vukovar još uvijek radno<br />
nedostupno više od 900 hektara u<br />
Tordincima i Đergaju, koje je i pod<br />
minama, a i oko 800 ha na lijevoj<br />
obali Dunava, na dunavskim adama.<br />
Unatoč humane i biološke tragedije,<br />
danas Šumarija Vukovar djeluje u<br />
gotovo normalnim uvjetima. Uposle-<br />
RESTRUKTURIRANJE ^—<br />
Proces Ide dalje<br />
u okviru izrade studije o restrukturiranju završila<br />
je faza pregleda kako Poduzeća tako i cijeloga sektora.<br />
U tri mjeseca stručnjaci irske konzultantske<br />
tvrtke Coillte su u mnogobrojnim susretima i sastancima<br />
temeljito analizirali osnovne karakteristike hrvatskoga<br />
šumarstva. Rezultat njihova rada su<br />
pojedinačni izvještaji podijeljeni po radnim paketima.<br />
Sažeci tih izvještaja prevedeni su na hrvatski i<br />
pripremljeni za slanje zaposlenima i svim zainteresiranim<br />
stranama radi daljnje konzultacije. Devet<br />
takvih izvještaja može se naći na web stranicama<br />
"Hrvatskih šuma". Svaki izvještaj sadrži tri poglavlja:<br />
pregled (opis stanja), komentar i preporuke te<br />
zaključke. U ovom članku donosimo neke<br />
najvažnije naglaske iz tih izvještaja.<br />
Pregled zakonodavstva I politike<br />
Ključno pitanje koje se mora riješiti jest hoće li<br />
vlasništvo imovine biti preneseno na novo poduzeće<br />
u zamjenu za dionice koje se prenose Vladi. U<br />
d.o.o.-u u potpunom vlasništvu ili dioničkom društvu,<br />
dioničari (Država) će zadržati vlasništvo i kontrolu<br />
imovine i mogu utvrditi kriterije za njihovo<br />
ekonomsko upravljanje. Malo je opravdanja za<br />
prenošenje vlasništva nekomercijalnih šuma na<br />
poduzeće, ako one ne budu odgovarajuće vrednovane.<br />
Alternativa je - moguće sklapanje ugovora o<br />
upravljanju za ova područja između "Hrvatskih<br />
šuma" i države.<br />
- Opcije koje su na raspolaganju za revidiranu<br />
pravovaljanu strukturu unutar "Hrvatskih šuma" su<br />
utjecane po Vladinoj politici, naročito u pogledu<br />
stvaranja jedinstvenog subjekta za <strong>šume</strong> i neprenošenja<br />
zemljišta u aktivu poduzeća. Premda je<br />
razlog za tu odluku priznat i prepoznat kao politička<br />
odluka, valja znati da to može utjecati na promjene<br />
u komercijalnom menadžmentu unutar organizacije.<br />
Institucionalni pregled<br />
- vlada mora jasno definirati komercijalne, administrativne<br />
i uslužne funkcije "Hrvatskih šuma".<br />
- Gospodarenje šumskim zemljištem kao državnom<br />
imovinom mora biti aktivnije i komercijalnije<br />
kako bi se omogućio razvoj potencijala za druge<br />
namjene. Način i vremenski okvir ove odluke prepoznati<br />
su kao političko pitanje.<br />
- Zakonodavstvo ne smije sadržavati kontrole<br />
menadžmenta koje se sada nalaze u Zakonu o šumama.<br />
- Potrebna je veća jasnoća u razlučivanju zaštitnih<br />
i komercijalnih ciljeva na zaštićenim područjima.<br />
- Potreban je mnogo veći stupanj konzultiranja i<br />
suradnje između Ministarstva poljoprivrede i šumarstva<br />
i Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog<br />
16 Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME
Na početku ovogodišnje sječe, zajednički snimak svili radnika Šumarije Vukovar<br />
no je ukupno 59 djelatnika, od toga je<br />
šest šumarskih inženjera, 13 šumarskih<br />
tehničara, 11 sjekača, te ostalog osoblja.<br />
Sve propisane radove uspijevaju<br />
obaviti sa svojim radnicima, a u<br />
kritičnim danima kada se obavlja<br />
sijanje crnog oraha priskaču u pomoć<br />
i radnici susjednih šumarija. Od predratne<br />
mehanizacije, pet pionir ekipaža,<br />
tri Vinkum ekipaže i transportnih<br />
vozila za radnike, nije ostalo ništa.<br />
Stoga je trebalo obnoviti kompletan<br />
vozni park, što je i obavljeno. Transport<br />
drvnih sortimenata obavljaju vozila<br />
Šumatransa iz Vinkovaca, a u<br />
privlačenju i vozila drugih šumarija.<br />
Etat glavnog prihoda je oko 9.000<br />
kubičnih metara godišnje i oko 7.000<br />
metara prethodnog prihoda, što je<br />
oko 16.000 kubičnih metara godišnje,<br />
a to je upola manja količina od predratne.<br />
- Od preuzimanja Šumarije 1997.<br />
godine, u posljednje tri godine -<br />
1999., 2000. i prošle jeseni, uspješno<br />
smo pripremili više od 152 hektara<br />
šumskih površina za pošumljavanje<br />
crnog oraha, što smo i uspješno obavili,<br />
tako da se već lijepo vide naši<br />
napori, podsjeća upravitelj. U gospodarskoj<br />
jedinici Dubrave u odjelu 54 b<br />
na 18 hektara, usprkos sušnom ljetu<br />
2000., crni orah se dobro razvija gdje<br />
je sjetva uspjela više od 80 posto, a<br />
danas se u snijegu već vide brojne<br />
mladice dobro razvijene, pokazuje revirnica<br />
dipl. inž. Sanda Mihić.<br />
Sjeme crnog oraha sakupljaju iz<br />
priznatih sjemenskih sastojina u Dubravama,<br />
u odjelu 45. starosti 30 godina<br />
i srećom dobro očuvanom, jer nije<br />
devastiran.<br />
U vrijeme našeg boravka u Šumariji<br />
Vukovar, upravo je otpočela i prva<br />
ovogodišnja sječa u hrastovoj devastiranoj<br />
sastojini, gospodarske jedinice<br />
Dubrave. Prema riječima revirnice<br />
Sande Mihić, ovdje se očekuje sječa<br />
uređenja za uspješrno gospodarenje šumama na<br />
zaštićenim područjima.<br />
Pregled industrijskog sektora<br />
- ukloniti mehanizme za kontrolu cijena i pustiti<br />
da prevladaju tržišni uvjeti.<br />
- Izraditi transparentni sustav formiranja cijena III<br />
uvođenje nezavisnog indeksa cijena što će stvoriti<br />
povjerenje u sektor i osigurati da HŠ ne zloupotrijebi<br />
svoj položaj monopolističke ponude.<br />
- Pripremiti kombinaciju dugoročne i kratkoročne<br />
ponude, licitacija, lokalne prodaje koje će se s vremenom<br />
usklađivati kako bi reflektirale promjenljivu<br />
tržišnu dinamiku.<br />
- HŠ moraju razvijati marketinške sposobnosti i<br />
biti više usmjerene na klijenta.<br />
Pregled privatnog sektora<br />
- Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva mora<br />
izraditi nacrt okvirnog plana za ekološki i gospodarski<br />
razvoj privatnog šumskog sektora.<br />
- Ovaj plan mora ponajprije definirati prednosti<br />
koje dolaze od podrške privatnog sektora, dati<br />
prikaz opcija za obrazovanje i obuku, sredstva za<br />
osnivanje udruženja uzgajivača, financijska sredstva,<br />
odgovornosti, količine za isporuku i prirasta. Plan bi<br />
se morao financirati iz OKFŠ-a.<br />
- "<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>" moraju angažirati javnost kroz<br />
proces FSC certifikacije.<br />
- "<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>" moraju razvijati tješnju suradnju<br />
sa Zelenom akcijom i sličnim nevladinim organizacijama<br />
koje bi se mogle pojaviti. Dezinformiranost<br />
javnog mnijenja može nanijeti velike štete<br />
šumskom poduzeću. "<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>" posluju na<br />
ekološki vrlo održiv način i njihovi ciljevi i radovi u<br />
različitim tipovima šuma moraju se u cijelosti objasniti<br />
široj javnosti.<br />
Pregled ovlaštenja i djelokruga HŠ-a<br />
- Potrebno je ponajprije uskladiti razumijevanje<br />
terminologije među zainteresiranim stranama (npr.<br />
trgovačko, profitabilno, društvo s ograničenom odgovornošću).<br />
- Postoji jasna potreba za definiranjem nedvosmislene<br />
uloge i ovlaštenja za HŠ i njihovog odnosa s<br />
državom. Mandat mora jasno definirati kako valja<br />
upravljati s aspektima proizvodnih, državnih i regulatornih<br />
funkcija.<br />
- Potrebno je jasno razlikovanje između funkcija<br />
vlasništva i funkcija gospodarenja za sve državne<br />
<strong>šume</strong>. Time će se također definirati uloga i<br />
ovlaštenja Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog<br />
uređenja.<br />
- Od ključne je važnosti izrada zakonodavnog<br />
okvira koji će HŠ-u pružiti slobodu i odgovornost za<br />
gospodarenje u skladu s njihovim utvrđenim ovlaštenjima.<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME 17
Novi izgled povijesne Mitnice u Vul
iskorištavanje šuma PRILOG POVIJESTI RAZVOJA ŠUMARSTVA<br />
>«j^ j ^ j N—^^j j ^ ^ j j^j ^s-/j j ^ j N-j y^ j j j ^<br />
Radovi iskorištavanja šuma i<br />
pridobivanja drva zadani su<br />
količinom i strukturom sječivog<br />
etata utemeljenog na propisima<br />
Šumsko gospodarske osnove.<br />
Ostvaraj sječivog etata i uspješnost<br />
obavljenih radova ovisi<br />
od brojnih čimbenika: opremljenosti<br />
radnim sredstvima; obučenosti,<br />
stručnosti, radišnosti i motivaciji<br />
zaposlenih; otvorenosti šuma cestama<br />
i vlakama; pripremi rada i<br />
radilišta; organiziranosti i stabilnosti<br />
poduzeča....<br />
Praksa je pokazala znatne poteškoće<br />
pri ostvarenju planova, ali i<br />
nemogućnosti povećanja proizvodnosti<br />
rada, te zaustavljanja porasta<br />
troškova, ukoliko se stalno,<br />
uporno i znalački ne poboljšava<br />
tehnologija, sredstva i organizacija<br />
rada. Nezamjenjiva je uloga, naročito<br />
stručnih djelatnika, u inoviranju<br />
zatečenog stanja i postojećih<br />
rješenja. Prolazna volja i kratkotrajno<br />
oduševljenje ne donosi napredak.<br />
Tri značajna čimbenika<br />
Ovdje ćemo navesti samo tri<br />
osobito utjecajna čimbenika na<br />
uspješnije odvijanje radova iskorištavanja<br />
šuma:<br />
1. smanjenje broja radnika u<br />
radu s jednom motornom pilom,<br />
2. izrada ogrjevnog i celuloznog<br />
drva u dugom, necijepanom obliku<br />
- višemetrica (v.m. drvo) i<br />
3. uvođenje grupnog rada.<br />
Uprava šuma Bjelovar kao<br />
uzorak<br />
Ovaj se prikaz temelji na praćenju<br />
promjena i postignuća u<br />
Šumskom gospodarstvu Bjelovar<br />
od 1960. do 1990. godine te njegovu<br />
sljedniku Upravi šuma Bjelovar<br />
za razdoblje od 1991. do<br />
1999. Razlog ovog izbora je poznavanje<br />
i raspolaganje podacima<br />
odabranog područja, a i sudioništvo<br />
pisca ovih redaka u opisanim<br />
zbivanjima.<br />
Za promatrano 40-godišnje razdoblje<br />
prosječni godišnji neto<br />
Utovar već uhrpane višemetrice<br />
Danas naše šumarstvo iznalazi rješenja za<br />
povećanje stupnja mehaniziranosti radova<br />
i uvođenja vrhunsl
sječa, izrada, slaganje i izvoženje metarskog drva troškovima daleko nadmasuje izradu višemetarskog drva<br />
Izrada ogrjevnog i<br />
celuloztiog dvva u dugom,<br />
necf/epanom obliku -<br />
višemetrica<br />
Godine 1978. započinje izrada<br />
ogrjevnog i celuloznog drva u dugom,<br />
necijepanom obliku najčešće<br />
dužine 4 m, u praksi nazvana višemetarsko<br />
drvo (v.m. drvo).<br />
Učinak pri izradi v.m. drva u<br />
različitim uvjetima, i vrstama drveća<br />
i organizaciji rada l-i-O veći je<br />
za 2,5 puta, a u organizaciji l-i-l<br />
dva puta od onoga pri sječi metarskog<br />
drva. (slika 3). Uvjetovano je<br />
to smanjenjem broja prerezivanja,<br />
prinošenja i slaganja. Također izostaje<br />
cijepanje, što je osim dužine<br />
trajanja i vrlo težak radni postupak<br />
za koji radnik troši i do 40 posto<br />
energije tijekom radnog dana.<br />
Osim toga i utrošak goriva motornih<br />
pila pri izradi v.m. drva manji<br />
je za 35 posto od onoga pri izradi<br />
metarskog drva (metrice).<br />
Takav način rada je prihvaćen,<br />
pa je 1990. proizvodnja v.m. drva<br />
bila 200.052 m^ ili 61 posto od<br />
ukupno proizvedenih 325.589 m^<br />
metarskog ili višemetarskog drva.<br />
Svemu tome je pogodovalo što<br />
su tvornice papira, celuloze i iverastih<br />
ploča prihvaćale v.m. drvo radi<br />
povoljnije stovarišne manipulacije.<br />
a raspolagale su strojevima za njegovo<br />
usitnjavanje.<br />
Rat i njegove posljedice, te<br />
smanjenje sječivog etata, prouzročile<br />
su apsolutni i relativni pad<br />
proizvodnje v. m. drva. Tako je<br />
1999. proizvedeno 58.958 m\ što<br />
čini 23,9 posto od ukupno proizvedenih<br />
246.615 m^ metarskog i<br />
v.m. drva. Ipak na razini Uprave<br />
šuma nije došlo do pada učinka na<br />
sječi i izradi, ali uglavnom zbog<br />
smanjenog udjela metrice u strukturi<br />
posječene mase u vlastitoj<br />
izradi, a u povećanoj količini samoizradom<br />
mjesnih žitelja.<br />
Uvođenje grupnog rada<br />
Istodobno s početkom izrade<br />
v.m. drva na radilišta se uvodi organizacija<br />
grupnog rada. Što je to<br />
grupni rad?<br />
Grupni rad podrazumijeva organizaciju<br />
rada gdje određeni broj<br />
radnika u proizvodnom lancu obavlja<br />
istovremeno sječu i izradu,<br />
prikupljanje i kopčanje izrađenih<br />
sortimenata, izvoženje traktorima<br />
na pomoćno stovarište, uhrpavanje<br />
i slaganje na pomoćnom<br />
stovarištu.<br />
Brojnost grupe ovisi od učinka<br />
traktora na privlačenju. Norma<br />
Učinak na sječi i izradi u zavisnosti od tehnolosko-organizacijskih promjena<br />
2,4<br />
3.9 -n -n *°<br />
5.3<br />
]<br />
1967 1969 1971 1973 1975 1977 1979 1981 1983 1985 1987 1989 1991 1993 1995 1997 1999<br />
Godina<br />
5,4<br />
8 1<br />
B,8 3.7<br />
8,5<br />
7,9<br />
3,7<br />
9,9 '<br />
1<br />
20 Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME
privlačenja je ujedno norma grupe,<br />
tako što se temeljem posebnih<br />
normi sječe i kopčanja i svih ostalih<br />
radova u sječini ustanovljava<br />
struktura i broj radnika u grupi.<br />
Najčešće su u grupi 5 do 8 radnika.<br />
Osobni dohodak ostvaruje grupa<br />
na osnovi zajedničke norme, ali<br />
samo za količinu privučenog, složenog<br />
i zaprimljenog drva na pomoćnom<br />
stovarištu. Grupa je<br />
opremljena potrebnim sredstvima<br />
za rad: motornim pilama, traktorom<br />
za privlačenje, te dizalicom za<br />
uhrpavanje oblovine (trupaca, sitnog<br />
industrijskog i v.m. drva).<br />
Razlozi uvođenja grupnog rada<br />
su sljedeći:<br />
a) Klasičnim načinom rada i vremenski<br />
odvojenim radovima, radni<br />
proces od sječe do privlačenja i<br />
prijevoza, te isporuke kupcima,<br />
trajao bi dugo, ponekad i po nekoliko<br />
mjeseci. To je dovodilo do<br />
propadanja i deklasiranja osobito<br />
vrijednih sortimenata.<br />
b) Radovi sječe i izrade obavljani<br />
su nekvalitetno, što je smanjivalo<br />
učinke strojeva na privlačenju.<br />
c) Sve više je izostajala urednost<br />
na pomoćnim stovarištima, čime<br />
kamioni nisu imali zajamčen<br />
učinkovit i neprekidan posao.<br />
d) Profesionalna oboljenja radnika<br />
upućivala su na iznalaženje<br />
organizacijskih mjera zaštite od<br />
prekomjerne izloženosti štetnim<br />
utjecajima motornih pila i traktora.<br />
e) Organizatori proizvodnje sve<br />
su manje nazoćili na radilištima, ali<br />
i priprema rada sve je više izostajala.<br />
Preduvjeti za uspješno<br />
obavljanje grupnoga rada<br />
Grupni rad uspješno se može<br />
odvijati ukoliko su stvoreni određeni<br />
preduvjeti, a to su:<br />
1.) Ustrojena homogena grupa<br />
radnika - poželjno je da su iz istog<br />
mjesta ili boravišta, a da sa poslovođom<br />
putuju do i sa radilišta u<br />
istom vozilu. Time grupa postaje<br />
samostalna i pokretljiva i manje se<br />
zamara prilikom odlaska na posao<br />
i povratka s posla.<br />
2.) Obučenost svakog radnika u<br />
grupi za obavljanje svih poslova<br />
cijelog tehnološkog procesa, čime<br />
se omogućava izmjenjivost u obavljanju<br />
poslova tijekom radnog<br />
dana ili najmanje tijekom radnog<br />
tjedna radi smanjenja profesionalnih<br />
oboljenja.<br />
3.) Radnici moraju biti upoznati<br />
s dnevnim zadacima u svakom<br />
dijelu radnog procesa, te normom<br />
i cijenom radova.<br />
4.) Ispravna i besprijekorno održavana<br />
oprema, a osobito traktori<br />
na privlačenju i uhrpavanju. U slučaju<br />
većih kvarova valja raspolagati<br />
pričuvnim strojevima, jer u protivnom<br />
dolazi do raspada proizvodnog<br />
lanca. Radi toga je<br />
poželjno da je korištenje i održavanje<br />
strojeva u rukama jednog<br />
radnika.<br />
5.) Uključivanje kamiona u redovan<br />
odvoz radi nezakrčivanja prostora<br />
na pomoćnom stovarištu.<br />
Najpovoljnije je dodjela kamiona<br />
na određeno vrijeme izvođaču<br />
grupnog rada (šumariji) koja brine<br />
o kontinuitetu zaposlenosti, a vlasnik<br />
o njihovoj radnoj ispravnosti.<br />
6.) Povoljna otvorenost šuma<br />
cestama i traktorskim vlakama.<br />
7.) Pravodobna priprema radilišta.<br />
Uloga stručnih kadrova u izvođenju<br />
poslova je nezamjenjiva, jer<br />
klasičan način rada može se obavljati<br />
rutinski, dok je za grupni rad<br />
potrebna stručnost i zavidna organiziranost<br />
svih sudionika radnog<br />
procesa.<br />
Ukoliko se neki od čimbenika i<br />
sastavnica grupnog rada ne ostvari,<br />
organizacija grupnog rada se raspada.<br />
Prvi grupu napuštaju<br />
najbolji radnici, jer njihove zarade<br />
ovise o rezultatu grupe, što je<br />
uvijek niže od onog koji oni mogu<br />
ostvariti samostalnim individualnim<br />
radom.<br />
I> li "I ^ •*' ^ \<br />
r-M., ft I • . 0 •' '<br />
Grupni rad zahtijeva fiitno odvoženje drva sa stovarišta<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002, HRVATSKE SUME
Rezultati primjene<br />
grupnoga rada<br />
Primjenom grupnoga rada radni<br />
učinak je kvalitetniji, što osobito<br />
utječe na učinak privlačenja, jer je<br />
svaki član grupe svjestan da njegova<br />
zarada ovisi o njegovom radu,<br />
a koji se nastavlja u sljedečoj karici<br />
lanca. No, nažalost, djelomično je<br />
ostvarena dnevna i tjedna izmjena<br />
radnika na izvođenju poslova u<br />
proizvodnom lancu, a udio deblovne<br />
metode je povečan u odnosu<br />
na prijašnju sveprisutnu sortimentnu<br />
metodu.<br />
Izrazito je smanjeno vrijeme<br />
kopčanja, koje sada obavljaju<br />
2059 2037 2093<br />
Ostvareni učinak na privlačenju tral
iz moga kuta<br />
Provedba grupnog rada poticala<br />
je i uvjetovala izgradnju prometnica,<br />
te je otvorenost šuma porasla<br />
od 3,5 m u 1974. na 11 m/000<br />
hektara u 1999. godini.<br />
Grupni rad postao je uobičajen<br />
način rada u iskorištavanju šuma i<br />
ustalio se na udjelu od 70 do 80<br />
posto u ukupno privučenoj drvnoj<br />
masi promatranog bjelovarskog<br />
područja, čemu su značajno pridonijeli<br />
voditelji iskorištavanja šuma<br />
Šumskog gospodarstva. Uprave<br />
šuma i šumarija!<br />
Osvrt na prijeđeni put<br />
Od brojnih navedena i opisana<br />
su samo tri značajna čimbenika,<br />
koji su pridonijeli uspješnijem poslovanju<br />
iskorištavanja šuma:<br />
- ostvareno je značajno povečanje<br />
produktivnosti rada,<br />
- ručni rad na sječi i izradi zamijenjen<br />
je ručno-strojnim radom,<br />
- konjsku spregu i tovarnog<br />
konja zamijenili su većinom strojevi,<br />
uz stalno povećanu iskorištenost<br />
i učinkovitost,<br />
- usporedno s provedbom radno-organizacijskih<br />
promjena povećana<br />
je otvorenost šuma,<br />
- nekada isključivo ručni utovar<br />
drva najvećim dijelom zamijenjen<br />
je strojevima dizalicama,<br />
- poboljšani su radni i životni<br />
uvjeti te obučenost radnika. (Nekadašni<br />
Veli Jože danas je tehnički<br />
izobražen šumski radnik),<br />
- promjene su mijenjale i ono<br />
najteže, naš radni mentalitet.<br />
Ipak treba reći!<br />
Smetnje bržem, ujednačenijem i<br />
uspješnijem napretku bile su česte<br />
i nesvrhovite reorganizacije (ourizacije<br />
- funkcionalizacije), koje su<br />
uvjetovale zaustavljanje ili usporavanje.<br />
Valja istaknuti i nedovoljnu<br />
zaštitu sastojine zbog upotrebe<br />
često neprikladnih strojeva, ali i<br />
ponašanja pojedinih djelatnika.<br />
Neminovno je i dalje osmišljavati<br />
poboljšavanje organizacije rada i<br />
razvijati tehnologiju, ali i tehniku.<br />
Ne zaboravimo i hrvatske provenijencije<br />
i prepoznatljivosti po<br />
mjeri naših šuma! Prikazano razdoblje<br />
za neke je kratko, pa se može<br />
zreći pohvala za puno učinjenog,<br />
li za neke dugo, pa se može izreći<br />
pokuda za malo učinjenog.<br />
Opisano je prošlost, kako bi se<br />
lakše spoznala i odredila budućnost.<br />
'«|pr<br />
DARKO VULETIC, UPRAVITELJ UPRAVE SUMA ZAGREB<br />
Zagrebačka je uprava po mnogočemu<br />
specifična. Organizacijski,<br />
prostire se na čak pet županija<br />
pa treba uskladiti ne male županijske<br />
raznolikosti. Na području Uprave<br />
tri su parka prirode: Medvednica,<br />
Lonjsko polje, Zumberak i veći broj<br />
parkova, odnosno šuma s posebnom<br />
namjenom u kojima se gospodari po<br />
posebnom režimu, uvodno nam predstavlja<br />
Zagrebačku upravu šuma,<br />
upravitelj dipl. ing. Darko Vuletić.<br />
Značajne poteškoće u gospodarenju<br />
pokazuje i podatak da od 80.000 ha<br />
šuma i šumskog zemljišta, na<br />
zaštićene površine otpada oko 33<br />
posto. No, mi želimo stvari postaviti<br />
na svoje mjesto. Uspostavili smo dobru<br />
suradnju s upravama parkova prirode,<br />
posebno ističem s upraviteljicom<br />
Parka prirode Medvednica, Nives<br />
Farkaš Topolnik. Tu razmatramo<br />
mogućnost skidanja zaštite s nekih<br />
odjela koji imaju status posebnih re-<br />
Dipl. ing. Darko vuletić<br />
smo prodaju na međunarodnim licitacijama<br />
za 203% prema 2000. godini,<br />
a realizacija naplate među najboljima<br />
je u poduzeću. Nastojimo poboljšati<br />
radnu disciplinu i svi se moraju uklopiti<br />
u neke standarde, zapravo, morali<br />
bi biti zadovoljni i ponosni što rade u<br />
poduzeću!<br />
Jedan od otvorenih problema<br />
Uprave su ribnjaci u Lipovljanima.<br />
Nekadašnja radna jedinica s pet<br />
Povećali smo prodaju na međunarodnim<br />
licitacijama za 203% prema 2000. godini, a<br />
realizacija naplate je medu najboljima u<br />
poduzeću.<br />
zervata, a predlažemo nove površine<br />
za zaštitu. Umjesto dosadašnjih 987<br />
ha, pod takvom zaštitom bilo bi 248<br />
ha. Nakon početnih nesporazuma korektnu<br />
suradnju imamo i s novoosnovanim<br />
Parkom prirode Zumberak.<br />
Jedina u Hrvatskim šumama, i to je<br />
njena posebnost, ta Uprava ima radnu<br />
jedinicu Hortikultura koja gospodari<br />
park šumama grada Zagreba, Zelengajom,<br />
Maksimirom, Tuškancem. S<br />
obzirom na tako velik dio zaštićenih<br />
površina, problema u poslovanju ima<br />
Šumarija Zagreb, koja radeći u<br />
otežanim uvjetima na Sljemenu ima<br />
velike troškove poslovanja. Slično je i<br />
sa Šumarijom Samobor.<br />
Unatoč svemu Uprava nikad nije<br />
poslovala s gubitkom, pa tako ni<br />
prošle godine. Dakako, nisu sve<br />
šumarije jednako uspješne. No ono<br />
čemu težimo je bolja organiziranost,<br />
smanjenje troškova. Unatoč tome što<br />
smo prošle godine imali 4000<br />
kubičnih metara trupaca manje nego<br />
2000., ostvarili smo veći prihod!<br />
Kako? Boljom organizacijom posla na<br />
radilištu, kvalitetnijim radom, boljim<br />
krojenjem, preuzimanjem. Povećali<br />
proizvodnih ribnjaka nakon što je izgubila<br />
tržište zapala je u, čini se, nepremostive<br />
poteškoće. Prošlu je godinu<br />
završila s gubitkom i ozbiljno se<br />
razmišlja o davanju ribnjaka u zakup.<br />
Ako ne dođe do zakupa, preostale<br />
zaposlene treba rasporediti po šumarijama.<br />
Poteškoće u poslovanju čini i relativno<br />
stara mehanizacija. Nabavili<br />
smo doduše nekoliko novih traktora<br />
pa i jednu kamionsku ekipažu. No,<br />
ostaje pitanje što je isplativije, vlastita<br />
mehanizacija ili usluge. Ako bi se i<br />
odlučili na usluge ne smijemo si<br />
dozvoliti ostati u potpunosti bez<br />
mehanizacije jer onda nas svaki poduzetnik<br />
može ucjenjivati.<br />
Prošla godina za zagrebačku je<br />
Upravu bila još po nečemu posebna<br />
- bili smo domaćini Dana hrvatskoga<br />
šumarstva na Jarunu u Zagrebu.<br />
Uložili smo puno truda i znanja, a još<br />
više sredstava, kako bi se šumari<br />
predstavili Zagrebu. Na jarunskom<br />
jezeru ostavili smo i mali šumski grad,<br />
kao sjećanje na boravak šumara u Zagrebu,<br />
(m)<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002.<br />
HRVATSKE SUME
ekologija<br />
m;mi^'^^:mSsi^C0^i^^sfMii<br />
uz 2. VELJAČE - SVJETSKI DAN MOČVARNIH STANIŠTA<br />
J^J^^^^V^^J ^-«<br />
^J'J<br />
>J ^<br />
:J VJJ37 ::0\}<br />
Močvare i vlažna staništa pripadaju među<br />
najugroženija područja i to zbog njiliova<br />
stalnog isušivanja, onečišćenja i prekomjerne<br />
el
Ji<br />
Idila Jednog dravskog "limana<br />
klimatskih uvjeta, posebice padalina i<br />
temperature.<br />
Čak i najracionalniji ekonomisti ne<br />
mogu negirati ogromnu ekonomsku<br />
vrijednost vlažnih područja. Riža, na<br />
primjer, koja je obična močvarna biljka,<br />
glavna je hrana za više od pola<br />
čovječanstva, ribarstvo i preko 2/3<br />
svjetskog ulova ribe povezano je sa<br />
zdravljem i opstankom priobalnih i kontinentalnih<br />
vodenih područja. Voda u<br />
poljoprivredi, voda kao izvor energije,<br />
voda u prometu, proizvodnji drveta,<br />
rekreaciji, turističkim mogućnostima itd.<br />
Dodatno, vlažna područja posebna su i<br />
kao dio kulturnog naslijeđa čovječanstva,<br />
ona su povezana s religijskim<br />
vjerovanjima, stalan su izvor umjetničke<br />
inspiracije i sačinjavaju osnovu važnih<br />
lokalnih tradicija.<br />
Te funkcije, vrijednosti i osobine<br />
mogu biti sačuvane samo ako je omogućeno<br />
funkcioniranje ekološkog razvoja<br />
močvarnih i ostalih vlažnih staništa.<br />
Nažalost, unatoč napretku u proteklih<br />
nekoliko desetljeća, močvare su i dalje<br />
među svjetski najugroženijim ekosustavima<br />
zahvaljujući njihovu stalnom<br />
isušivanju, onečišćenju i prekomjernoj<br />
eksploataciji njihovih bogatstava.<br />
O močvari bi se još toliko toga moglo<br />
reći, no umjesto toga - krenite put<br />
Osijeka. Zaustavite se istočno od njega,<br />
između dviju moćnih rijeka Drave i Dunava.<br />
Tu se nalazi Kopački rit uokviren<br />
prostranom šumovitom ravnicom punom<br />
riječnih rukavaca i močvara. Ta riznica<br />
prirode s osebujnim i zanimljivim<br />
životnim zajednicama močvare, poplavnih<br />
područja i ritskih šuma zaštićen je<br />
kao upravljani prirodni rezervat i u<br />
njega čovječja ruka zadire samo toliko<br />
da usmjerava i pomaže prirodni razvoj.<br />
Udahnite ovdje bezvremeni dah<br />
močvare, prije nego što se vratite u<br />
smog i zagađenje urbane civilizacije.<br />
Vjerujte, nećete požaliti...<br />
Piše:<br />
mr. Mirjana<br />
Polimac<br />
Foto:<br />
A. Z.<br />
Lončarić<br />
sta, od čega je čak 40% svih danas<br />
poznatih ribljih vrsta, živi u 0,08%<br />
svjetsl
mala enciklopedija šumarstva<br />
OSNOVNI STRUČNI POJMOVI (A-Ž)<br />
Piše:<br />
Ivica<br />
Tomić<br />
Foto:<br />
Arhiva<br />
Usklopu porodice borovki<br />
(Pinaceae) nalazi se<br />
rod ariša (Lanx) s desetak<br />
vrsta koje su rasprostranjene<br />
u hladnijim područjima<br />
sjeverne polutke, od kojih<br />
su tri nastanjene u Sjevernoj<br />
Americi, šest u Aziji i jedna u<br />
Europi. Riječ je o listopadnom<br />
jednodomnom drveću, s vodoravno<br />
položenim granama,<br />
koje nemaju pršljenast raspored,<br />
ispucale kore, dugih i kratkih<br />
izbojaka, sa sitnim i jajolikim<br />
pupovima. Znakovit je<br />
mali broj ljusaka na pupu, poredanih<br />
poput crijepa na krovu.<br />
Iglice su meke, tanke i plosnate,<br />
a cvjetovi se nalaze na<br />
kratkim izbojcima.<br />
Europski ariš (Larix decidua)<br />
je srednjoeuropsko drvo<br />
s isprekidanim (disjunktnim)<br />
arealom rasprostranjenosti, do<br />
35 m visoka stabla, svijetle,<br />
rijetke i čunjaste, kasnije nepravilne<br />
krošnje. Prirodno raste u<br />
Alpama, Karpatima, Sudetima<br />
te u južnoj i srednjoj Poljskoj, s<br />
izdvojenim arealima i posebnim<br />
rasama, koje se razlikuju u boji<br />
ženskih cvatova, obliku i veličini<br />
češerića, boji iglica, fiziološkim<br />
značajkama, produkciji i dr. Kao<br />
vrsta koja za svoj rast i razvoj treba<br />
mnogo svjetla (heliofit), javlja<br />
se u čistim i mješovitim sastojinama,<br />
na osrednje bogatim tlima, a<br />
posebice dobro uspijeva na lakim<br />
ilovastim tlima. Kora je siva i Ijuskasta,<br />
u starijih stabala debela i<br />
sivosmeđa, a grane vodoravno<br />
otklonjene ili vise, ali s vrhovima<br />
okrenuta prema gore, dok<br />
grančice vise. Izbojci su tanki, goli<br />
i žućkasti, kratki su crnosmeđi, a<br />
pupovi crvenkastosmeđi. Svijetlozelene<br />
iglice su prije opadanja<br />
zlatnožute, mekane, na kratkom<br />
izbojku (ima ih 30-40 u čuperku),<br />
duge su 1-3 cm, s gornje strane<br />
plosnate, a s donje izbočene. Europski<br />
ili obični ariš cvate od<br />
ožujka do svibnja, a 2,5-4 cm<br />
dugi i 2 cm široki češeri su jajoliki<br />
i sastoje se od 40-50 plodnih ljusaka.<br />
Sjajno i trokutasto sjeme<br />
dugo je 3-4 mm, a sjemena ljuska<br />
je na jednom mjestu pomalo<br />
izbočena. Kod japanskog ariša (L<br />
leptolepis) to izbočenje na sjemenu<br />
znatno je izraženije. Europski<br />
ariš počinje cvasti od svoje šeste<br />
do desete godine, nerijetko i obilno,<br />
a češeri se skupljaju u rujnu i<br />
listopadu.<br />
Europski ariš (Larix decidua)<br />
Ariš<br />
lLarix)<br />
Uz postojeće klonske<br />
sjemenske plantaže<br />
europskog ari^a u<br />
Hrvatskoj je potrebno<br />
osnivati i nove klonske<br />
sjemenske plantaže za<br />
proizvodnju hibridnog<br />
sjemena<br />
Tekstura drva<br />
Prednost međuvrsnlh<br />
hibrida<br />
Osim sjemenom (generativni<br />
način), ova vrsta ariša uspješno<br />
se razmnožava i vegetativno -<br />
cijepljenjem i reznicama, u<br />
dobi do tri godine, a oplemenjivanje<br />
hibridizacijom provodi<br />
se unutarvrsnim i<br />
međuvrsnim križanjem. U cilju<br />
povećanja kvalitete debla (ravnost)<br />
primjenjuje se unutarvrsna<br />
hibridizacija, a radi poboljšanja<br />
produkcije drvne mase i<br />
postizanja otpornosti na arišev<br />
rak koristi se međuvrsna hibridizacija.<br />
U našim uvjetima<br />
najperspektivnijim su se pokazali<br />
međuvrsni hibridi L decidua<br />
(europski ariš) x L leptolepis<br />
(japanski ariš). Istraživanjima<br />
se došlo do spoznaje da<br />
ovaj hibrid daje 10-20 posto<br />
veću volumnu produkciju od<br />
europskog ariša. Uz postojeće<br />
klonske sjemenske plantaže<br />
europskog ariša, u Hrvatskoj je<br />
potrebno osnivati i nove klonske<br />
sjemenske plantaže za proizvodnju<br />
hibridnog sjemena.<br />
Europski ariš ima kvalitetno i<br />
trajno drvo, s velikom crvenkastom<br />
do crvenosmeđom srži i<br />
uskom žućkastom do crvenkastobijelom<br />
bjelikom. Treba istaknuti<br />
da je ariševina odlično građevno<br />
tehničko drvo, osobito traženo<br />
cijenjeno u vodogradnjama. Upotrebljava<br />
se za rudničko drvo, jarbole,<br />
pragove, stupove za vodove,<br />
kace, bačve, drvene cijevi, šindru<br />
i dr. Iz sjemenki se dobiva<br />
svijetložuto ulje koje miriše na<br />
smolu, dobra je okusa, a upotrebljava<br />
se za proizvodnju sapuna i<br />
za ličenje. Ariševa smola koristi se<br />
za dobivanje venecijanskog (tirolskog)<br />
terpentina, a kora za štavila.<br />
Od štetnika koji napadaju i druge<br />
vrste četinjača, ose drvarice,<br />
kao i pojedine strizibube, buše<br />
hodnike u ariševu drvu. Rak i<br />
ekscentričan rast debla uzrokuje<br />
Trichoscyphella willkomii, smeđu<br />
trulež s bijelim pjegama, gljiva<br />
Fomitopsis pinicola, smeđu trulež<br />
korijena i prizemnoga dijela debla,<br />
Fomes annosus, smeđu trulež<br />
s mirisom na terpentin, Phaeolus<br />
schweinetzii, a uzročnici truleži<br />
europskog ariša su gljive Fomitopsis<br />
pinicola i Armilariella mellea^x<br />
26<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE ŠUME
ljekovito bilje<br />
ŠTO LIJEČI, KAKO SE SPREMA<br />
I rputac je jedna<br />
• od najraširenijih<br />
i najljekovitijih<br />
biljaka. Ima sitne<br />
cvijetove koji su<br />
složeni u klasove ili<br />
glavice na vrhu stabljike.<br />
Listovi su većinom<br />
prizemni, različita<br />
oblika, složeni u<br />
rozetu, na kojoj su<br />
žile paralelne. Zbog<br />
velike rasprostranjenosti<br />
.r<br />
i^v<br />
i visoke A vita- *"<br />
minske vrijednosti te<br />
lake raspoznatljivosti<br />
mogu služiti kao<br />
vrijedno lisnato divlje povrće.<br />
Listovi ovog sadrže mnogo kalijeve<br />
soli, a u cijeloj biljci ima i<br />
pektina, C vitamina, iimunske kiseline,<br />
željeza, natrija, masnog ulja,<br />
bjelančevina... Toj porodici pripadaju<br />
samo tri roda s oko 250<br />
vrste<br />
frpućo<br />
Trpuci su rasprostranjeni<br />
po cijelom<br />
svijetu, osobito u<br />
umjereno toplim i<br />
,^^^ hladnim područjima.<br />
'"" " Mnoge vrste trpuca<br />
rastu u kamposima,<br />
suhim travnjacima<br />
Južne Amerike. Ova<br />
^ ljekovita biljka pof<br />
j ^ znata je od davnine,<br />
^ pa su već stari Kinezi<br />
"* poznavali jestivost<br />
"^ ___ trpučevog lista, a<br />
Ženski trputac (Plantago lanceolata L.)<br />
spominju je u svojim<br />
knjigama kao zdravo<br />
povrće i Grci Plinije i Dioskorid.<br />
Iz prošlosti je zanimljiv podatak:<br />
kada su na otoku Minorki 1865.<br />
skakavci uništili sve usjeve, ova<br />
(Plantaginaceae)<br />
samonikla biljka pomogla je<br />
vrsta, a u našoj zemlji raste samo tamošnjem stanovništvu da preživi<br />
rod Plantago (oko 15 tu vrsta). \<br />
katastrofu.<br />
Široki trputac {Plantago major U<br />
široki trputac<br />
(Plantago major L.)<br />
Drugi nazivi za tu vrstu trpuca su<br />
veliki trputac, muški trputac, bokvica,<br />
široka bokvica, žilovlak, paskvica,<br />
vučac, žilavac...<br />
To je trajna ili dvogodišnja biljka<br />
sa kratkim vlaknastim podankom i s<br />
jednom ili više podignutih cvijetnih<br />
stabljika bez listova, a narastu i do<br />
40 cm u visinu. Svi su listovi prizemni,<br />
oko 10 cm široki i isto toliko<br />
dugi, uzduž isprugani žilama, široko<br />
jajasti, na peteljci koja je jednako<br />
duga kao i plojka. Listovi imaju čitav<br />
rub, ali su u donjem dijelu nejasno<br />
nazubljeni. Sitni i neugledni žućkastozeleni<br />
cvjetići razvijaju se od<br />
lipnja do listopada, a složeni su u<br />
dagačke klasove na gornjem dijelu<br />
biljke. Ova vrsta raste svuda u<br />
svijetu. Koristi se kao zdravo proljetno<br />
povrće i to mladi listovi sakupljeni<br />
prije razvoja cvjetne stabljike,<br />
od ožujka do lipnja. Listovi se pripremaju<br />
kao salata ili kao varivo. Na<br />
Kavkazu i Dalekom istoku stavljaju<br />
ih i u juhe.<br />
Stariji listovi (kod biljke u cvatu)<br />
koriste se za zacjeljivanje rana i posjekotina,<br />
te protiv krvarenja i upala.<br />
Piše:<br />
Vesna<br />
Pleše<br />
Foto:<br />
Arhiva<br />
Ženski trputac<br />
Drugi nazivi za tu vrstu jesu: dugi<br />
trputac, duga bokvica, ženska bokvica,<br />
žilovka, žilovlak, ovčji jezik...<br />
Ženski trputac je trajna biljka sa<br />
10-20 cm dugim šiljastim, sa 3 do 5<br />
žila uzdužno ispruganim listovima,<br />
koji se postepeno suzuju u posve kratku<br />
peteljku, a složeni su u prizemnu<br />
rozetu. Stabljika ima 2 do 3 cm dug<br />
smeđasti klasasti cvat koji na vrhu<br />
naraste i do 50 cm. Biljka cvate od<br />
svibnja do rujna. Ženski trputac raste<br />
uz puteve, po suhim livadama i travnjacima,<br />
a uspijeva i na visokim planinama.<br />
Osim što se koristi za jelo, ta<br />
vrsta trpuca korisna je i za liječenje<br />
dišnih puteva, kroničnog bronhitisa,<br />
astme i tuberkuloze.<br />
(Plantago lanceolata U<br />
Srednji trputac { Plantago<br />
media L.)<br />
Nazivi koji se koriste za ovu vrstu<br />
trpuca su i srednja bokvica, bokva,<br />
žilovlak, tepavac.<br />
To je visoka trajna biljka (15-50<br />
cm). Listovi su složeni u prizemnu<br />
rozetu, široko su eliptični i postepeno<br />
se suzuju u široku peteljku, po obliku<br />
su između širokog i ženskog trpuca,<br />
čitavog ruba obraslog kratkim dlakama,<br />
sa četiri do osam uzdužnih žila.<br />
Od svibnja do srpnja biljka na vrhu<br />
stabljike razvija bjelkaste klasaste i<br />
mirišljive cvatove, na kojima su<br />
prašnici produženi i obojeni<br />
svijetloljubičasto.<br />
Raste na livadama i pašnjacima,<br />
među niskom travom, po šumama<br />
brdskog područja i uz puteve. Biljka<br />
je vrlo raširena i česta.<br />
Jestivi su mladi proljetni listovi (bez<br />
žilave peteljke), pa se koriste za pripravljanje<br />
variva i juhe (kao i listovi<br />
prethodnih vrsta). Listovi se beru u<br />
proljeće, a pokatkad ih je moguće<br />
naći i ujesen kada mogu ponovno<br />
izrasti na pokošenom tlu. U proljetnim<br />
listovima ima mnogo C vitamina.<br />
Ovdje smo spomenuli tri vrste ove<br />
vrlo ljekovite biljke, koja se u nas<br />
može najčešće naći i vrlo se mnogo<br />
koristi u liječenju raznih bolesti.<br />
Pripravljanje i korištenje<br />
čaj se pripravlja od 20 do 30 g<br />
listova ili korijena i kuha se u litri<br />
vode. Pije se tri do pet čaša dnevno.<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME 27
UZ rub <strong>šume</strong><br />
POVIJESNA BAŠTINA<br />
Kad se trputac koristi za kupku ili<br />
obloge priprema se tako da se skuha<br />
50 do 100 g listova na litru vode.<br />
Može se grgljati ili koristiti kao očni<br />
oblozi ili oblozi za rane.<br />
Oblozi od svježih listova: listove<br />
treba oprati i prokuhati minutu u vodi<br />
da bi se dezinficirali. Zatim ih položimo<br />
na bolno mjesto, omo-stamo<br />
zavojem koji mijenjamo dva do tri<br />
puta dnevno.<br />
Sok od svježih listova priprema se<br />
tako da se istuku listovi trpuca, a sok<br />
pije.<br />
Sve tri navedene vrste trpuca sadrže<br />
mnogo sluzavih sastojaka i zbog<br />
toga djeluju umirujuće na upaljena<br />
mjesta. Pomažu kod iskašljavanja i<br />
otklanjanja katara iz bronhija i grla, a<br />
djeluju sedativno i na kašalj. Trputac<br />
sadrži i tanine koji zacjeljuju rane i<br />
zaustavljaju krvarenje, a djeluje i<br />
umirujuće na unutarnje organe. Bolje<br />
od bilo koje biljke pročišćava krv,<br />
mjehur, bubrege, pluća i želudac.<br />
Muški trputac (Plantago<br />
major L)<br />
Koristi se najviše za obloge, a<br />
dobro liječi i ubode kukaca. Oblozima<br />
i ispiranjem se pak liječe bolesne<br />
i upaljene oči.<br />
Ženski trputac<br />
lanceolata L)<br />
(Plantago<br />
I srednji trputac (Plantago medla L)<br />
liječi upale dišnih puteva, upale grla,<br />
kronični bronhitis i astmu, tuberkulozu<br />
i upalu pluća.<br />
Srednji trputac<br />
(Plantago media L)<br />
Trpucem se liječe i bolesti usne<br />
šupljine i grla, želučane tegobe, kolitis,<br />
te hemeroidi. Antibiotski djeluje<br />
na rane jer uništava bakterije, a koristi<br />
se kod pojave čireva i opeklina, ali i<br />
kod ginekoloških bolesti.<br />
Osim gore navedene tri vrste trpuca,<br />
u našoj zemlji još se može naći<br />
desetak vrsta trpuca, od kojih ovdje<br />
navodimo samo neke vrste kao što su<br />
morski trputac (Plantago maritima L)<br />
ili primorski trputac, zatim buhačica<br />
(Plantago psyllium L) ili buhačak,<br />
buačak i vranina noga (Plantago corp<br />
nopus L).<br />
Mš 'AmiA-<br />
Ostaci lovačl
svijet gljiva<br />
GLJIVE KAO UZROČNICI BOLESTI ŠUMSKIH DRVEĆA<br />
Crvenorubna guba (Fomitopsis pinicola)<br />
Kao najznačajnija višegodišnja gljiva u<br />
mmama četinjača i uzročnil< sme.de truleži<br />
u drvu, crvenorubna guba raste tijekom<br />
cijele godine, pretežito kao saprofit. a u<br />
nas dolazi sporadično na panjevima, trulim<br />
trupcima, odumrlim stojećim stablima i<br />
izvalama<br />
M<br />
eđu glavnim činiteljima<br />
koji u crnogoričnim šumama<br />
razara odumrla<br />
stabla je rasprostranjena gljiva crvenorubna<br />
guba (Fomitopsis pinicola<br />
ili Fomes pinicola), koja kao<br />
parazit rana i saprofit na četinjačama<br />
dolazi na smreki, jeli i<br />
boru, a često i na listačama,<br />
uzrokujuči u drvu jaku smeđu trulež.<br />
Viđamo je na odumrlim stablima<br />
bukve i breze, na kojima nerijetko<br />
raste zajedno s bukovom<br />
gubom (Fomes fo-mentarius). Vrlo<br />
su jasno uočljive i ograničene<br />
bijela trulež, nastala djelovanjem<br />
bukove gube i smeđa trulež od crvenorubne<br />
gube.<br />
Crvenorubna guba raste tijekom<br />
cijele godine, pretežito kao saprofit,<br />
na panjevima, odumrlim stablima,<br />
na povredama živih stabala,<br />
vjetrolomima i na stablima oslabljenim<br />
zbog napada puze<br />
(mednjače) ili drugih činitelja. Brzo<br />
razara drvnu masu, a susrečemo je<br />
od nižih do visokoplaninskih predjela,<br />
kao najznačajniju višegodišnju<br />
gljivu u šumama četinjača.<br />
Ova gljiva u nas je nađena<br />
sporadično na panjevima, trulim<br />
trupcima, odumrlim stojećim stablima<br />
i izvalama. Premda na živim<br />
stablima nije utvrđena, lako može<br />
zaraziti stabla oštećena mehanizacijom<br />
ili radovima na sječi i izradi,<br />
uzrokujući trulež.<br />
Budući da se raspada na male<br />
prizmatične komade koji se među<br />
prstima drobe u prah, tamnosmeđe<br />
trulo drvo je neupotrebljivo (pu-kotine<br />
ispunjene bijelim mice-lijem).<br />
Trulež se, naime, brzo širi od periferije<br />
prema središtu debla, u<br />
početku je tamnocrvena, a poslije<br />
se pojave bijeli traci. Pojava<br />
plodišta znak je da je drvo već jako<br />
trulo.<br />
U svježem stanju crvenorubna<br />
guba je oštra, neugodna i kiseljkasta<br />
mirisa, a stvara mnogo godišnja<br />
gomoljasta ili kopitasta plodna<br />
tijela i do 30 cm široka, na različitoj<br />
visini na deblu ili panju. Gornja strana<br />
tih tijela je crnosiva do žućkasta.<br />
r<br />
s-y J\j\^ J ^^ s^J s^ Jw/ s^<br />
(Fomes fomenfarius)<br />
Najpoznatija i najuočljivija guba<br />
u šumama listača te poznati<br />
štetnik na bukvi je bukova<br />
guba (Fomes fomentarius). Ta gljiva,<br />
koja uzrokuje bijelu pjegavu trulež<br />
drveta, slabi je parazit rana na starim<br />
oštećenim ili mladim potisnutim deblima,<br />
posebice u nekim bukovim<br />
šumama srednje Europe, gdje je<br />
mjestimice vrlo proširena. Treba istaknuti<br />
da u sjevernoj Europi napada<br />
najviše brezu, a na području Sredozemlja<br />
hrastove. Gljiva je uočena i na<br />
mnogim drugim vrstama listača (grabu,<br />
topoli i dr.), a rijetko je nalazimo<br />
na stablima četinjača. Kao saprofit<br />
godinama nastanjuje odu-mrla,<br />
stojeća ili ležeća debla i grane, a drvo<br />
razara osobito aktivnom bijelom truleži.<br />
Kroz i najmanje ozljede i raspukline<br />
u stablima tanke kore (i<br />
zbog temperaturnih ekstrema), ili na<br />
odlomljenim granama, spore gljiva<br />
prodiru u drvo. Karakteristična sivkasta<br />
plodišta u obliku konzola na stablu<br />
redovito su znak da je<br />
unutrašnjost drveta trula. Poznato je<br />
iz šumarske prakse da se prelistale<br />
bukve, na čijim se deblima nalaze plodna<br />
tijela te gljive, znaju iznenada<br />
prelomiti. Ta pojava moguća je za<br />
vjetrovitog, ali i za mirnog vremena,<br />
te tada nailazimo na nekoliko metara<br />
visoka polomljena debla. Bukova<br />
guba na starim debelim bukvama<br />
dosiže ponekad širinu i veću od 50<br />
cm te je nekada bila značajna zbog<br />
uporabe za potpalu vatre. U sklopu<br />
preventive šumari moraju stalnim nadzorom<br />
sastojina te brzom sječom i<br />
izvozom zaraženoga drveta sprječavati<br />
širenje ove i njoj sličnih gljiva<br />
(F. igniarius i dr.), a uočena plodišta sa<br />
stabala učestalo skidati i uništavati.<br />
ili sa crvenom zonom na jos<br />
rastućem rubu (po tome je dobila<br />
naziv).<br />
I<br />
U sklopu preventive<br />
šumari moraju<br />
stalnim nadzorom<br />
sastojina te brzom<br />
sječom i izvozom<br />
zaraženoga drveta<br />
sprječavati sirenje te<br />
i njoj sličnih gljiva, a<br />
plodišta sa stabala<br />
učestalo skidati i<br />
uništavati<br />
Plodišta Fomes fomentarius na<br />
bukovom deblu<br />
Foto:<br />
Arhiva<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME 29
turizam<br />
PREDSTAVLJAMO OBJEKTE ZA ODMOR HRVATSKIH ŠUMA<br />
um<br />
Piše:<br />
Antun<br />
Zlatko<br />
Lončarić<br />
Foto:<br />
A. Z.<br />
Lončarić<br />
Hotel guercus<br />
Hotel Quercus u Drveniku s više od 200 ležajeva u<br />
jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama te<br />
apartmanima, najreprezentativniji je objekt<br />
Hrvatskih šuma u kome mogu uživati i drugi gosti<br />
Već gotovo dva desetljeća u podbiokovskom<br />
turističkom mjestašcu<br />
Drveniku, uzdiže se velebni<br />
hotel Quercus. Od 1983. godine, kada<br />
je svečano otvoren i predan na<br />
korištenje radnicima ondašnjeg ŠG<br />
Hrast iz Vinkovaca, na tisuće radnika<br />
uposlenih u šumarstvu Slavonije i cijele<br />
<strong>Hrvatske</strong>, uživalo je u komforu i udobnosti<br />
njegovih prostora - od prostrane<br />
recepcije s caffe-barom, udobnih i kvalitetno<br />
opremljenih soba, TV sale, ljetne<br />
sjenovite terase i ugodnog povećeg restorana,<br />
do sportskih terena i velikog<br />
parkirališta. Samo u prošloj godini hotel<br />
je ostvario više od 12 tisuća noćenja.<br />
Hotel Quercus smješten je u samom<br />
središtu Drvenika, u udolini između<br />
magistralne ceste Makarska - Ploče -<br />
Dubrovnik i prekrasne šljunčane, borom<br />
obrasle sjenovite plaže. Na raspolaganju<br />
gostima je šest jednokrevetnih,<br />
77 dvokrevetnih soba i 13 apartmana i<br />
poluapartmana bogato opremljenih sobnim<br />
namještajem izrađenim iz slavonske<br />
hrastovine, kako i dolikuje hotelu<br />
koji nosi tako plemenito ime. Restoran<br />
ima 200 sjedećih mjesta, dok je kuhinja<br />
znatno veće mogućnosti, jer je građevinskim<br />
projektom bila predviđena<br />
izgradnja još jednog krila hotela sa istim<br />
brojem ležajeva.<br />
Od pratećih sadržaja hotel ima caffe<br />
- bar, TV salu, konferencijsku dvoranu,<br />
Blokovski<br />
botanički vrt<br />
na otvorenom<br />
nudi Izletnicima<br />
nesvakidašnji<br />
ugođaj<br />
30 Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME
kuglanu u suterenu sa prostorom za<br />
stolni tenis i pikado, a ispred hotela<br />
višenamjenske športske terene - za<br />
mali nogomet, odbojku, tenis i druge<br />
športove.<br />
U vrijeme Domovinskog rata hotel<br />
Quercus bio je sklonište prognanicima,<br />
a nakon renoviranja u ljeto 1994. godine<br />
ponovno je primio prve goste. Sve<br />
do 2000. godine hotel je bio zatvorenog<br />
tipa, a od prošle godine prvi puta je<br />
otvoren za brojne domaće i inozemne<br />
goste.<br />
Rukovoditelj hotela već mnogo godina<br />
je dipl. oecc. Filip Đigumović a šef<br />
kuhinje Ivan Selan, koji uz još četvero<br />
stalno zaposlenih čine jezgru tima od<br />
40 do 45 ukupno zaposlenih u vrijeme<br />
godišnjih odmora. Malo je od dosadašnjih<br />
gostiju hotela koji nisu osobno<br />
upoznali barem jednog od njih dvojice.<br />
Quercus je već dvije godine punoljetan,<br />
a još uvijek nije završen onako<br />
kako je to bilo predviđeno po zamislima<br />
njegovih projektanata. Teško je vjerovati<br />
da će sve biti i dovršeno, jer novaca<br />
je sve manje. Turizmu i ugostiteljstvu se<br />
u šumarstvu nije poklanjala dovoljna<br />
pažnja.<br />
Lako do Korčule, Hvara,<br />
Blokova...<br />
Malo turističko mjesto Drvenik, nalazi<br />
se gotovo u središtu najljepšeg dijela<br />
naše jadranske obale, na Makarskoj rivijeri.<br />
Makarska rivijera vjerojatno je jedinstvena<br />
u svijetu, jer malo je planina<br />
na svijetu koje su se tako impresivno<br />
približile moru, kao što je to Biokovo -<br />
"s korijenom u moru, a čelom u munjama".<br />
Svim posjetiteljima pružaju se predivni<br />
panoramski vidici s vrhova te planine,<br />
od kojih je najviši Sv. Jure, visok<br />
1.762 metra. O životnoj povezanosti<br />
3iokova i podbiokovskog kraja i njego-<br />
Drvenik - panorama: hotel s plažom<br />
Hotel Quercus<br />
Moderno i bogato opremljen, udaljen od gradske plaže<br />
pedesetak metara, raspolaže sa 212 ležajeva, u šest<br />
jednokrevetnih soba, 77 dvokrevetnih i 13 apartmana.<br />
Gostima su na raspolaganju TV sala, caffe-bar te športski<br />
sadržaji - kuglana, stolni tenis, pikado, odbojka, mali<br />
nogomet, tenis i drugi.<br />
vog stanovništva svjedoče brojne<br />
ruševine nekadašnjih pastirskih nastambi,<br />
koje se mogu vidjeti još i danas<br />
uzduž blokovske ceste koja vodi iz<br />
mnogih poznatih turističkih mjesta<br />
Makarske rivijere - Brela, Baške Vode,<br />
Promajne, Makarske, Tučepa, Podgore,<br />
Igrana, Živogošča, Drvenika, Zaostroga,<br />
Podaca, Gradca i drugih do samog vrha<br />
Biokova, gdje se danas nalazi i TV<br />
odašiljač, do kojeg se može stići automobilom<br />
za pola sata.<br />
Pogled s Biokova doista je impresivan,<br />
jer se Dalmacija vidi " ko na dlanu"<br />
sve tamo od Splita pa do rijeke Neretve,<br />
Ispred koje se pružaju otoci Brač,<br />
Hvar, Korčula, Vis, Mljet, te poluotok<br />
Pelješac. A s malo sreće u lijepo vrijeme<br />
poslije kiše, pogled s Biokova seže sve<br />
do talijanske obale, pa se čak može vidjeti<br />
i Monte Gargano, udaljen čak 250<br />
kilometara.<br />
Planina Biokovo, druga po visini u<br />
Hrvatskoj, sa svojim bogatim geomorfološkim<br />
oblicima krša, od žljebastih<br />
škrapa na stijenama, pećinama i jamama,<br />
dubokih nekoliko stotina metara,<br />
bogatog biljnog i životinjskog svijeta te<br />
ostalih prirodnih ljepota, proglašena je<br />
1981. godine Parkom prirode, na površini<br />
od 19 550 ha.<br />
Biljni svijet Biokova izuzetno je bogat,<br />
jer su se na različitim visinama i<br />
okolnostima razvili raznovrsni oblici vegetacije,<br />
od mediteranske do alpske. Tu<br />
svakako posebnu vrijednost čine blokovski<br />
endemi, od kojih su najpoznatiji<br />
biokovsko zvonce {Edraianthus pumilio),<br />
uskolisna zečina (Centaurea cuspidata)<br />
i slava klisura {Centaurea gloriosa).<br />
Zatim na Biokovu su vrlo zanimljivi<br />
šumski rezervati autohtonog dalmatinskog<br />
crnog bora {Pinus nigra ssp. dalmatica)<br />
te rezervati jele i bukve.<br />
Životinjski svijet Biokova također je<br />
izuzetno bogat i osebujan, osobito životinjski<br />
svijet pećina. Po vrhovima i goletima<br />
Blokova gnijezde se već prorijeđene<br />
vrste ptica, poput surog orla,<br />
orla zmijara i bjeloglavog supa. Tu je i<br />
stalno obitavalršte vuka i vepra, a posebna<br />
su atrakcija divokoze i mufloni,<br />
koji su se poslije niza godina ponovno<br />
udomaćili i rasplodlli.<br />
Sastavni dio Parka prirode Biokovo je<br />
i Botanički vrt Kotišina, koji se nalazi<br />
iznad sela Kotišine, u samom podnožju<br />
Biokova, samo 3 km udaljenog od<br />
Makarske, a prostire se na 16,5 ha.<br />
Botanički je vrt utemeljio dr. fra Jure<br />
Radić, a u njemu se nalaze stotine biljnih<br />
vrsta užeg i šireg područja Biokova.<br />
Osim već spomenutih susjednih<br />
mjesta na Makarskoj rivijeri, iz Drvenika<br />
se mogu praviti i jednodnevni izleti do<br />
jedinstvenog grada na Jadranu, pa čak<br />
mnogi se slažu, i na cijelom Mediteranu,<br />
do Dubrovnika, zatim na otok Hvar.<br />
Za one koji žele još nešto vidjeti iz<br />
područja zaštićene prirode, valja posjetiti<br />
i Nacionalni park Mljet, na istoimenom<br />
otoku, a svojstvena su i slatkovodna<br />
Baćinska jezera, kao i sama delta<br />
rijeke Neretve.<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME
lovno gospodarstvo<br />
LOVIŠTA HRVATSKIH ŠUMA<br />
DRŽAVNO LOVIŠTE BREZOVICA III/3<br />
4 v^ %^ i ^ ^ J J ^^J ^^ ^^<br />
M.<br />
Piše:<br />
Miroslav<br />
MrlJiiiliii isii&J a/aauvlMJ<br />
lovačka kuća Brezovica, smještena<br />
u istoimenoj šumi, uz glavnu<br />
prometnicu 10-ak kilometara<br />
od Siska prema Popovači. Kuća<br />
je izgrađena 1993., raspolaže s<br />
osam komfornih ležajeva te<br />
pratećom infrastrukturom. Osim<br />
lovaca koriste je i drugi, jer je pogodna<br />
za održavanje skupova.<br />
Osoblje lovačke kuće u svakom<br />
je trenutku spremno i sposobno<br />
zadovoljiti kulinarske i ostale<br />
ugostiteljske potrebe i prohtjeve<br />
gostiju.<br />
zajednice lužnjaka s grabom te<br />
poljskog jasena s kasnim drijemovcem.<br />
Lovište je novijeg datuma,<br />
jer su prije njime gospodarila dva<br />
lovačka društva da bi donošenjem<br />
novoga Zakona o lovu<br />
1994. godine postalo državnim<br />
lovištem. Iz toga ranijega razdoblja<br />
datira i određena zapuštenost<br />
i devastiranost nekih<br />
tehničkih objekata.<br />
- Oni koji dođu u Brezovicu<br />
mogu pucati na krupnu i sitnu<br />
divljač. Lovno gospodarska osnostvo<br />
sisačke Uprave dipl. ing.<br />
Darko Abramovic. Od sitne<br />
divljači tu su divlja patka, trčka,<br />
prepelica, šljuka, zec obični, divlja<br />
mačka, jazavac, lisica, kuna i<br />
tvor. Ovdje obitavaju i neke<br />
zaštićene vrste: orao štekavac,<br />
koji ima gnijezdo u Brezovici u<br />
56C odjelu, crna roda, labud, a iz<br />
<strong>šume</strong> Žutice naselio se i dabar.<br />
Lovačka kuća Brezovica<br />
Najreprezentativniji objekt u<br />
kojem odsjedaju strani lovci je<br />
Kontakt osoba za oba lovišta: Darko Abramovic,<br />
tel. 00385 044 529111<br />
32<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME
DRŽAVNO LOVIŠTE POSAVSKE ŠUME 111/28<br />
Obilje smeće divljači<br />
Drugo državno loviše kojim gospodari<br />
sisačka Uprava, Posavske <strong>šume</strong><br />
111/28, trostruko je veće od Brezovice<br />
i zauzima površinu od 15.574 ha od<br />
kojeg su 62 posto <strong>šume</strong> i šumsko<br />
zemljište šumarija Sunja i Dubica.<br />
Granica lovišta ide cestom Jasenovčani<br />
- Dubica, pa Unom do<br />
Save i dalje uzvodno rijekom Savom.<br />
Poljoprivredne površine u sastavu<br />
lovišta, njih je blizu 6000 ha, od<br />
početka su rata zapuštene i<br />
napuštene i obrasle amorfom. Strukturu<br />
šuma pretežno čine zajednice<br />
lužnjaka i graba, crne johe s<br />
trušljikom, poljskog jasena s kasnim<br />
oduvijek u ovim krajevima ide "uz<br />
šumarstvo", u dogledno vrijeme morat<br />
će se riješiti problem pašarenja i<br />
žirenja na državnim (lovnim) površinama.<br />
Seljaci koji se bave ekstenzivnim<br />
uzgojem stoke puštaju je jednostavno<br />
u šumu i na livade, što dovodi<br />
do neželjenih posljedica.<br />
Objekti<br />
Najznačajniji lovni objekti lovišta<br />
Posavske <strong>šume</strong> je Lovački dom Šaš s<br />
25 ležajeva, opremljen kuhinjom i<br />
ostalim potrebnim prostorijama za<br />
lovce. Tu je i lugarnica Evin budžak te<br />
"-"'2pf-iUSMi iifiiii^n l!i'jW^ >iGJJVi;]{2 Mii=i<br />
^f^"'' --mk':<br />
rliiiiiiMa ^ vliuiiiJ jJJi/JJuž<br />
1-^' "" '"ICA<br />
- Površina 4.629 ha<br />
- Krupna divljač - je\en obični<br />
(18 grla), srr\a obična (47),<br />
divlja svinja (32).<br />
Sitna divljač - divlja patka,<br />
trčka, prepelica, šljuka, zec<br />
obični, divlja mačka, jazavac,<br />
lisica, kuna, tvor.<br />
- Zaštićene vrste - orao<br />
štekavac, crna roda, labud,<br />
dabar<br />
- Lovačka kuća Brezovica -<br />
osam ležajeva, pun komfor.<br />
drijemovcem. Fond divljači sličan je<br />
onome koji nalazimo u lovištu Brezovica<br />
s tim da je matično stado<br />
značajno brojnije. Od krupne divljači<br />
ovdje je prema posljednjem brojenju<br />
100 grla običnog jelena, 222 grla<br />
srneće divljači te 110 divljih svinja.<br />
Tijekom ratnih godina u lovištu je<br />
zbog velikog broja ispuštenih pitomih<br />
svinja došlo do križanja s divljima, pa<br />
čest susret sa "šarenim" svinjama<br />
ovdje nije nikakva rijetkost. Ovim<br />
lovištem i prije su gospodarile <strong>Hrvatske</strong><br />
<strong>šume</strong> i važilo je kao bogato<br />
lovište. Svjedoči o tome i podatak da<br />
je nekada ovdje živjelo čak 700 lopatara,<br />
od kojih je ostalo tek 20-ak. Lovnogospodarska<br />
osnova vrijedi do<br />
2009. godine.<br />
Kako bi lov ovdje postao isplativa<br />
gospodarska djelatnost, koja nekako<br />
lovačka kuća Cerovljani koja je devastirana<br />
u ratu. Od lovno tehničkih<br />
objekata lovište raspolaže s 46<br />
visokih čeka, tri lovke za divlje svinje,<br />
a tu su i brojna hranilišta i pojilišta.<br />
LOVIŠTE POSAVSKE SUAAE<br />
- Površina 15.574 ha<br />
- Krupna divljač - jelen (prema<br />
lovnogospodarskoj osnovi 100<br />
grla, srna 222,<br />
divlja svinja 110).<br />
- Sitna divljač - divlja patka,<br />
trčka, prepelica, šljuka, zec<br />
obični, divlja mačka, jazavac,<br />
lisica, kuna, tvor.<br />
- zaštićene vrste - orao<br />
štekavac, crna roda, labud,<br />
dabar<br />
- Lovački dom Saš, 25 ležajevc<br />
- 46 visokih čeka.<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME
druga runda _ojEORiJi UZGAJANJA ŠUMA<br />
.Piše:<br />
Ivan Šimić,<br />
dipl. ing.<br />
šum.<br />
Foto:<br />
M. Mrkobrad<br />
Kod proučavanja prirode<br />
šumskih požara izgledno<br />
je da su oni bili jedan od<br />
selekcijskih čimbenika u filogenetskim<br />
procesima, što je rezultiralo<br />
time da se neke drvenaste<br />
vrste poslije požara obnavljaju<br />
lakše, neke teže, a neke,<br />
kao što su borovi, nikako. Prihvatimo<br />
li vatru kao prirodnu<br />
pojavu, lako ćemo sagledati i<br />
njezin utjecaj na razvitak selekcijskih<br />
procesa. Isto tako, uspoređujući<br />
zdravstveno stanje<br />
bukve i jele u Gorskom kotaru<br />
vidljivo je koliko bukva ima veću<br />
ekološku prilagodljivost od<br />
jele. Šumarska praksa i znanost<br />
u ovim slučajevima ne smije<br />
upirati prstom u uzročnika, već<br />
je potrebno šumsku vegetaciju<br />
prilagoditi novom vremenu.<br />
Treba spoznati činjenicu da je<br />
dionica spirale filogenije drvenastih<br />
vrsta, u kojoj je crnogorica<br />
bila dominantna, iza nas i<br />
okrenuti se vremenu u kome<br />
sada živimo. O tomu je pisano<br />
u Teoriji uzgoja šuma metodom<br />
komprimiranog filogenetskog<br />
razvitka: »U dosadašnjem<br />
odnosu prema pošumljivanju<br />
zanemarivala se činjenica da se<br />
nalazimo u vremenu neofitika,<br />
a ponašali smo se kao da smo<br />
u mezofitiku, zbog čega pionirske<br />
sastojine u pravilu predstavljaju<br />
nestabilnu populaciju.<br />
Zbog toga je potrebno kod pošumljivanja<br />
ići u smjeru simuliranja<br />
prirodnih procesa tako da<br />
se uzgojnim radovima komprimiraju<br />
filogenetski procesi«.<br />
Možda bi u prirodi lakše<br />
prihvatili povlačenje neke vrste<br />
da u populaciji postoje različitosti,<br />
a različitost je osnova filogenetskih<br />
procesa o kojoj toliko<br />
bruji cijeli svijet da joj je i<br />
organizacija Ujedinjenih naroda<br />
posvetila jedan dan. Nažalost,<br />
o tome se veoma mnogo priča,<br />
ali se izuzetno malo ulaže, što<br />
već sada pokazuje loše posljedice,<br />
unatoč tržištu koje čak<br />
nagrađuje različitost /orah, trešnja<br />
itd/. Doista, zabrinjavajuće<br />
je koliko malo šumarska proizvodnja<br />
polaže na biodiverzitet.<br />
Kompletno pošumljavanje<br />
broja vrsta u hrvatskim šumama<br />
se može nabrojiti na prste jedne<br />
ruke. Danas, pored vrijednosti<br />
drvne mase, društvo traži i<br />
neke druge vrijednosti kao što<br />
su stabilnost i rekreacija. U tom<br />
smislu svakako treba naznačiti<br />
Pred šumarskom strukom i znanošću stoji veliko<br />
pitanje na koje treba odgovoriti! A pitanje je:<br />
značaj Crnogorke i njezina uloga u šumarskoj<br />
proizvodnji? Već niz godina na A/lediteranu požari<br />
kontinuirano i nezaustavljivo uništavaju borove<br />
<strong>šume</strong>, a u kontinentalnom dijelu <strong>Hrvatske</strong> svjedoci<br />
smo znatnog propadanja jele. u ovim je slučajevima<br />
uzročnik različit, ali ih povezuje neotpornost.<br />
odnosno neprilagodljivost samih vrsta vanjskim<br />
utjecajima<br />
U Teoriji uzgoja šuma metodom komprimiranog<br />
fliogenetsifog razvitlca u dosadašnjem<br />
odnosu prema pošumljivanju<br />
zanemarivala se činjenica da se naiazimo<br />
u vremenu neofitika, a ponašali smo se<br />
l
gospodarstvo ŠUMARIJA CERNA - ŠUMARSTVO U ZIMSKIM UVJETIMA<br />
3 J<br />
:J'Jjj]UnjiJ<br />
Poslovna zgrada Šumarije Cerna<br />
S\Ama\\\a C&rna prošle je qoći\Y\^<br />
financijski uspješno poslovala i tako po<br />
osXNwr&(\\m pnhodAma I dobiti pridonijela<br />
već tvaćimovKfAno vkwpY\o dobrom<br />
poslovanju Uprave s\Amoi Vinkovci<br />
zima nikome ne smeta<br />
- šumarija Cerna prošle je godine<br />
financijski uspješno poslovala i tako<br />
pridonijela ukupnom dobrom poslovanju<br />
Uprave šuma Vinkovci, jedne<br />
od tradicionalno najuspješnijih u<br />
Hrvatskim šumama, govori upravitelj<br />
Upravitelj<br />
Šumarije<br />
Cerna, dipl.<br />
ing. Franjo<br />
Jovanovac<br />
Foto:<br />
Z. Peičević<br />
Utovai<br />
Šumarije dipl. ing. Franjo Jovanovac.<br />
Šumarija danas gospodari sa 5.389 ha<br />
šumskih površina, gdje je čak u 90<br />
posto zastupljen hrast lužnjak, ostalo<br />
su tvrde liščare, jasen i grab. Prošlogodišnji<br />
plan u Šumariji Cerna iznosio<br />
je 14.000 m^ neto drvne mase na bazi<br />
bilanciranog godišnjeg etata od<br />
23.000 m^, a za 2002. godinu planirani<br />
etat iznosit će oko 27.000 m*.<br />
Nije bilo problema s izvršenjem plana,<br />
kako šumsko-uzgojnih tako ni onih<br />
u iskorištavanju šuma, ističe upravitelj.<br />
Uvjerili smo se u to prilikom posjete<br />
C). "Ceranski lugovi" gdje je obavljen<br />
završni sijek hrasta lužnjaka starosti<br />
120 godina, na 27 hektara. Izuzetno<br />
Razvojačenjem Vojne krajine i<br />
osnutkom Brodske imovne<br />
općine u Vinkovcima s tri<br />
šumska kotara 1873. godine, <strong>šume</strong><br />
sadašnje Šumarije Cerna pripadale su<br />
II. šumskom kotaru Babina Greda. Na<br />
području Brodske imovne općine<br />
1885. godine formira se pet šumskih<br />
kotara od kojih Šumarija Cerna postaje<br />
II. šumski kotar. Šumarija Cerna<br />
formirana je 1927. godine, a poslije<br />
Drugoga svjetskog rata <strong>šume</strong> su postale<br />
društvena svojina. Šumarija Cerna<br />
sa ostalim šumarijama vinkovačkog<br />
šumarstva prolazi kroz nekoliko reorganizacija<br />
da bi danas uspostavom<br />
hrvatske države, točnije od 1991.<br />
djelovala i radila u sastavu Hrvatskih<br />
šuma - Uprave šuma Vinkovci.<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME 35
G/iJpiJ MiUtlh /HiLidL'm<br />
lii'juitiu luiiu Ms/iiUiM<br />
je hladno, studen se uvlači u kosti (-<br />
9°C), polovica je prosinca. No nitko se<br />
ne žali, jer posao treba obaviti. U šumi<br />
se jedva čuje ljudski glas, odzvanja<br />
brujanje i zujanje motornih pila, snažnih<br />
traktora i kamiona, a kada 120-<br />
godišnji hrast svom svojom dužinom<br />
tresne na zemlju pokrivenu 20 cm<br />
debelim snijegom to može biti opasno<br />
i za najboljeg profesionalnog sjekača.<br />
Tri gospodarske jedinice<br />
šumarija Cerna gospodari sa 5.389<br />
hektara šumskih površina koje se prostiru<br />
na tri gospodarske jedinice. Prema<br />
važećoj osnovi gospodarenja<br />
prosječni godišnji etat u G. J. "Ceranski<br />
lugovi" iznosi 14.554 m^, C. j. "Krivsko<br />
ostrvo" 5.237 m^, i G. J. "Banov<br />
dol" 7.549 m^, što ukupno iznosi<br />
27.340 kubičnih metara bruto mase.<br />
Godišnji prirast drvne mase u tri gospodarske<br />
jedinice iznosi 37.229 m^, a<br />
drvna zaliha 1.418.146 m^. Šumarija<br />
Cerna zapošljava 71 radnika, od toga<br />
je čak 16 mladih sjekača primljeno na<br />
određeno vrijeme kako bi u 2001.<br />
Šumarija danas<br />
gospodari sa 5.389 ha<br />
šumskih površina, gdje<br />
je čak u 90 posto<br />
zastupljen hrast<br />
lužnjak, ostalo su tvrde<br />
liščare, jasen i grab.<br />
Prošlogodišnji plan u<br />
Šumariji Cerna iznosio je<br />
14.000 m^ neto drvne<br />
mase na bazi<br />
bilanciranog godišnjeg<br />
etata od 23.000 m^.<br />
godini mogli izvršiti plan i program<br />
šumsko-uzgojnih radova i sječa, jer<br />
veći broj profesionalnih sjekača otišao<br />
je u zasluženu mirovinu ili im je zbog<br />
bolesti zabranjen rad s motornom pilom.<br />
Zbog toga je Šumarija Cerna<br />
ostala na svega 7 sjekača, od kojih su<br />
dvojica invalidi rada. U šumariji je<br />
uposleno 5 šumarskih inženjera, 14<br />
šumarskih tehničara, 4 službenika dok<br />
su ostali radnici, vozači, traktoristi,<br />
majstori u mehaničkoj radioni, oštrači,<br />
čuvari, te drugo pomoćno osoblje.<br />
- Zasluge za izvršenje plana poslovanja<br />
pripadaju našim radnicima. O<br />
novoprimljenim mladim sjekačima na<br />
određeno vrijeme mogu govoriti u<br />
superlativu, i od njih se očekuje mno-<br />
,o premda su primljeni na godinu<br />
dana, ali s obzirom na to da će se<br />
opseg poslova nastaviti i iduće godine<br />
sa nešto većim etatom postojat će<br />
potreba za njima i u budućnosti. Mlada<br />
radna snaga je neophodna i ja bih<br />
bio najsretniji kada bi ovi mladi radnici<br />
zasnovali stalni radni odnos na<br />
neodređeno vrijeme, jer naši dugogodišnji<br />
profesionalni sjekači istopili su<br />
radnu snagu i otišli u zasluženu mirovinu.<br />
Kad je o šumsko-uzgojnim radovima<br />
riječ, upravitelj kaže da zbog slabog<br />
prošlogodišnjeg uroda žira<br />
predviđene šumske površine nisu u<br />
potpunosti pošumljene, što ne znači<br />
da neće biti ove godine. Radovi na<br />
pripremi staništa obavljeni su na 1 70<br />
ha, njega podmiatka i mladika na 700<br />
ha, te čišćenje guštika na 300 ha. Od<br />
vlastite mehanizacije u neposrednoj<br />
proizvodnji na privlačenju drvnih sortimenata<br />
koriste se dvije FMV - ekipaže,<br />
tri Pionir ekipaže i jedna Vikum ekipaža,<br />
a na šumsko-uzgojnim radovima<br />
dva traktora Steyer.<br />
U Šumariji Cerna bogatstvo lovne<br />
divljači nije devastirano u Domovinskom<br />
ratu, već sve lovno šumske<br />
površine pripadaju lovačkim udrugama<br />
i lovozakupcima, osim jednog<br />
šumskog predjela koji pripada lovištu<br />
"Spačva - sjever" Uprave šuma Vinkovci.<br />
36 Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME
znanost<br />
Lii^ »AaB^^^^^^M''^ M.Mrj,-<br />
Kontinuirani zakon sila<br />
{\-n\. '-\-j']L) ]'^jkvi\<br />
ncijzci'fJO'JCcivlknVu'n<br />
^ o-i&.o^A i\ ,yOVIJAJčj<br />
I<br />
ArAkon 'Ak\j<br />
likljiićio I o:ji:tj|fi<br />
j1zj]{til/j^ -jj|y.<br />
Boškovićeva Teorija prirodne<br />
filozofije (1763.) prisutna<br />
je u znanosti već četvrt<br />
milenija. Mnoga današnja istraživanja<br />
strukture čestica navode na<br />
interpretacije sukladne s Boškovičevom<br />
teorijom.<br />
Gdje u prirodi postoji<br />
kontinuitet, a gdje on za<br />
njim teži?<br />
To je pitanje prvi postavio Ruđer<br />
Bošković i, dakako, prvi dao odgovor,<br />
posluživši se pritom jedinstvenom<br />
snagom indukcije i sličnošću<br />
prirode.<br />
Većina znanstvenika smatra da<br />
zakon kontinuiteta postoji u prirodi.<br />
Priroda svugdje potpuno<br />
održava zakon kontinuiteta ili ga<br />
barem nastoji zadržati. Održava<br />
ga u gibanjima i udaljenostima.<br />
Kontinuitet je sačuvan u gibanjima<br />
pojedinih dijelova koji se dodaju<br />
jedan drugome.<br />
U prirodi ne postoje nagli<br />
sl
RUĐER BOSKOVIC I NJEGOVO DOBA<br />
nostavnom jer je sva jednolike<br />
naravi, može se u analizi prikazati<br />
jednadžbom koja se ne da rastaviti<br />
na više jednadžbi, a njihovim se<br />
umnažanjem ne bi mogla sastaviti<br />
u jednu te istu, ma kakva oblika<br />
bila ta krivulja i bez obzira na to<br />
koliko bi imala razvoja i vijuga.<br />
Međutim sve su neprekinute crte i<br />
one koje su jednolike naravi u sebi<br />
isto tako jednostavne. Uočavajući<br />
kongruenciju pravaca, moglo bi se<br />
te krivulje smatrati najjednostavnijima<br />
i iz toga njihova svojstva<br />
sačiniti sebi elemente neke posve<br />
druge geometrije i usporediti s<br />
njom ostale crte, kao što ih se<br />
uspoređuje s pravcem. Kada bi se<br />
ta mišljenja duboko sagledala i<br />
uočilo na primjer neko svojstvo<br />
parabole, ne bi se tražilo ono što<br />
traže mnogi istraživači i<br />
statističari tj. da se rektificira<br />
parabola, već da se parabolizira<br />
pravac.<br />
Istraživanje jednadžbe kojom<br />
bi se mogla izraziti krivulja<br />
takva oblika koji predstavlja<br />
vjernu sliku Boškovičevog<br />
zakona sila zahtijeva<br />
dublje znanje same analize.<br />
Potrebno je pažljivo promatranje<br />
krivulje na slici 1.<br />
(fig.l.) i način na koji je njome<br />
prikazana povezanost<br />
između sila i udaljenosti kako<br />
bi se razumjela sama teorija,<br />
jer je ona na neki način<br />
njezin ključ.<br />
Da bi se dobila krivulja<br />
takva oblika Boškovič je postavio<br />
šest uvjeta.<br />
Prvi: da bude pravilna i jednostavna,<br />
a ne složena od zbroja<br />
lukova različitih krivulja.<br />
Drugi: da siječe os C'AC (fig.h)<br />
samo u nekim točkama, zadanim<br />
dvjema jednakim udaljenostima s<br />
obje strane AE', AE; AG', AG itd.<br />
Treći: da svakoj apcisi odgovara<br />
jedna i samo jedna ordinata.<br />
Četvrti: da jednakim apcisama<br />
uzetim s jedne i druge strane od<br />
A odgovaraju jednake ordinate.<br />
Peti: da pravac AB bude asimptota,<br />
a da asimptotske površine<br />
BAED budu beskonačne.<br />
Šesti: da lukovi koji leže<br />
između bilo koja dva sjecišta<br />
mogu po želji varirati i do svake<br />
se udaljenosti udaljiti od osi C'AC<br />
i približiti se bilo kojem luku bilo<br />
koje krivulje presijecajući je,<br />
dodirujući ili oskulirajući bilo<br />
gdje i bilo kako.<br />
Krivulja Boškovićevog kontinuiranog<br />
zakona sila na prvi pogled<br />
izgleda vrlo složeno. Međutim dovoljno<br />
ju je samo pogledati i uočiti<br />
narav sila, sličan kao i u Zakonu<br />
prigušenih sinusoidnih oscilacija.<br />
Na tim krivuljama apcise predstavljaju<br />
udaljenosti, a ordinate koje<br />
se postavljaju okomito do krivulje<br />
predstavljaju sile. One koje leže s<br />
jedne strane su privlačne, a one s<br />
druge strane su odbojne. Kako se<br />
krivulja približava ili udaljava od<br />
osi X i prelazi s jedne strane na<br />
drugu, a ordinate mijenjaju pravac,<br />
one prelaze iz pozitivne u negativnu<br />
i obratno.<br />
Bošković prirodne pojave želi<br />
objasniti na mehanički način.<br />
Upravo to shvaćanje navelo ga je<br />
na neke važne zaključke. Ako su,<br />
po njegovoj Teoriji, sve promjene<br />
u svijetu određene rasporedom i<br />
Godovi debljinskog rasta<br />
odnosima čestica te njihovim brzinama<br />
i udaljenostima, onda je sve<br />
u svijetu determinirano. Boškovič<br />
zaključuje:<br />
Na taj će način biti određena<br />
sva ostala gibanja u vjeke vjekova,<br />
i tako će sva Priroda, koja ovisi o<br />
gibanjima, daljinama, položajima,<br />
brzinama svih točaka, biti<br />
određena samo brojem točaka te<br />
položajem, smjerom i brzinom<br />
gibanja, što su ih pojedine primile<br />
u času stvaranja, i onim jedinim<br />
zakonom sila što određuju<br />
promjene, pa će tako uključivati i<br />
silu ustrajnosti i sve ostale djelatne<br />
sile koje određuju sve pojave.<br />
Mnogi znanstvenici smatrali su<br />
da je nemoguće znati sva ta gibanja,<br />
pa je nemoguće i odrediti<br />
svaki budući događaj u determiniranom<br />
slijedu događanja. Nemoguće<br />
je znati za svaki trenutak,<br />
mjesto i brzinu svake pojedine<br />
čestice i sve sile koje djeluju među<br />
njima.<br />
Danas, takav slijed događanja tj.<br />
gibanja čestica u vremenu i prostoru<br />
rješava kvantna teorija polja.<br />
Bošković smatra da su procesi<br />
rasta i prirasta biljke ili životinje,<br />
slučajevi gdje postoji neki drugi<br />
kontinuitet za kojim priroda teži:<br />
Ne može se reći da tako isto<br />
biva u procesu rasta biljke ili<br />
životinje koje rastu tako što se<br />
životni sok provlači kroz tanke<br />
cjevčice prodirući sve dalje i<br />
dalje. I njihova veličina, koju mi<br />
mjerimo udaljenostima najudaljenijih<br />
točaka, prelazi sve posredne<br />
veličine, jer i prodiranje tog<br />
soka biva preko svih posrednih<br />
veličina. A budući da se tu<br />
mijenjaju njihovi zavrseci koji<br />
određuju udaljenost i koji dobivaju<br />
naziv visine biljke, pravi se<br />
kontinuitet ne obdržava ni tu<br />
osim u gibanjima, brzinama, i<br />
udaljenostima pojedinih dijelova,<br />
makar u tom primjeru<br />
dolazi do manjeg odstupanja<br />
od kontinuiteta negoli u onim<br />
prijašnjima. U tim i u onima<br />
postoji neki drugi prividni<br />
kontinuitet za kojima priroda<br />
teži, a koji mi zapažamo u<br />
razvoju supstancija počevši<br />
od neživih tijela preko vegetabilnih<br />
i zatim preko poluanimalnih<br />
tromih bića, a onda i<br />
preko sve savršenijih životinja<br />
sve do majmuna koji je tako<br />
sličan čovjeku. Budući da je<br />
broj tih vrsta i svih postojećih<br />
individua u svakoj vrsti<br />
ograničen, tu ne može biti<br />
pravog kontinuiteta; jer ako sve to<br />
svrstamo u neki niz, između<br />
svake dvije posredne vrste nužno<br />
mora postojati neka praznina<br />
koja krši kontinuitet. U svim tim<br />
slučajevima postoje neke diskretne<br />
kvantitete koje nisu kontinuirane,<br />
kao što i u aritmetici postoji<br />
npr. niz prirodnih brojeva koji<br />
nije kontinuiran, već diskretan;<br />
pa tako što se tu niz svodi na kontinuirani<br />
niz samo ako se uzmu u<br />
obzir svi posredni razlomci, tako<br />
će i u spomenutom primjeru postojati<br />
nešto poput kontinuiranog<br />
niza samo ako se uzmu u obzir<br />
sve moguće posredne vrste.<br />
Zašto stablo raste uvis<br />
lako je Bošković tvrdio da u rastenju<br />
biljke postoji neki prividni<br />
kontinuitet, ipak i u rastenju stabla<br />
je održan kontinuitet. Debljinsko<br />
rastenje (slika 2.), je sukladno<br />
Zakonu prigušenih sinusoidnih<br />
oscilacija. Sustav teži položaju rav-<br />
38 Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE ŠUME
noteže vršeći oko tog položaja<br />
gibanje, kojim amplitude postepeno<br />
opadaju po eksponencijalnom<br />
zakonu. Remeti li slobodna gibanja<br />
još neka vanjska sila, gibanja<br />
su prisilna. Upravo, sukladno zakonu<br />
prisilnih gibanja raste stablo u<br />
visinu.<br />
U slučaju kada su nepovoljne<br />
sile rastenja veće od povoljnih, gibanje<br />
postaje neperiodično, a<br />
uzrok tome je velika sila otpora<br />
koja sprječava sustav da postigne<br />
položaj ravnoteže. Daljnjim jačanjem<br />
nepovoljnih sila rastenja stablo<br />
umire.<br />
Krivulje prigušenih i prisilnih gibanja<br />
(slika 3.) ilustriraju odnos debljinskog<br />
i visinskog rastenja. Tim<br />
krivuljama mogu se objasniti mnoge<br />
pojave u šumi. Godovima i<br />
periodičnim gibanjima dokazujemo<br />
da i u rastenju šuma postoji<br />
kontinuitet. Ne prividni, kao što je<br />
mislio Boškovič, već potpuni. Kontinuitet<br />
je sačuvan u godovima koji<br />
se dodaju jedan drugome.<br />
Boškovič sve prirodne pojave<br />
tumači mehanički, stoga je postavio<br />
uvjete koji moraju zadovoljavati<br />
njegovu čuvenu krivulju. Takvu<br />
krivulju koja zadovoljava većinu<br />
Boškovičevih uvjeta nalazimo u<br />
klasičnoj mehanici. Krivuljom prigušenih<br />
gibanja možemo predočiti<br />
debljinsko rastenje, a krivuljom prisilnih<br />
gibanja visinsko rastenje.<br />
Zadnji segment Boškovićeve krivulje<br />
predočuje prisilno gibanje.<br />
Obje krivulje prigušenih i prisilnih<br />
gibanja zadovoljavaju gotovo sve<br />
uvjete Boškovićeve krivulje, a to<br />
su:<br />
1. Krivulje prigušenih i prisilnih<br />
gibanja su pravilne i jednostavne,<br />
nisu složene od zbroja lukova<br />
različitih krivulja.<br />
2. Krivulje prigušenih i prisilnih<br />
gibanja sijeku apcisnu os samo u<br />
nekim točkama. Lijeva i desna strana<br />
Boškovićeve krivulje formulacija<br />
je osobitog oblika zakona simetrije<br />
u kvantnoj teoriji. Svojstva simetrije<br />
kontinuiranih zakona sila odgovor<br />
su za pojavu svih simetrija u prirodi.<br />
Simetrični geometrijski oblici<br />
molekula, kao i kristala posljedica<br />
su kvantnog zakona simetrije.<br />
3. Svakoj pojedinoj udaljenosti<br />
odgovara jedna i samo jedna sila.<br />
4. jednakim apcisama jedne I<br />
druge strane odgovaraju jednake<br />
ordinate.<br />
5. U mehanici je dokazano da<br />
površina krivulje čije apcise izra-<br />
Krivulje prigušenih i prisilnih gibanja<br />
žavaju udaljenost, a ordinate sile<br />
predstavlja porast ili pad kvadrata<br />
brzine.<br />
6. Lukovi koji leže između bilo<br />
koja dva sjecišta osciliraju bilo gdje<br />
i bilo kako.<br />
Ruđer Boškovič je u svom djelu<br />
Teorija prirodne filozofije iznio<br />
jasno i odlučno najhitnije osnove<br />
jednostavne atomistike. Kad se temeljna<br />
filozofska teza Boškovičeva<br />
djela želi izraziti modernim<br />
jezikom, tada se može reći da je<br />
Boškovič smatrao prirodni zakon<br />
koji određuje sile između elementarnih<br />
čestica ključem za razumijevanje<br />
strukture materije. Iz<br />
Boškovićeve teorije temeljni su<br />
elementi materije jednostavni i neprotežni,<br />
a mase koje god postoje<br />
predstavljaju skup točaka čiji je<br />
broj konačan. Prema tome ti se<br />
skupovi mogu dijeliti na dijelove,<br />
ali ne na više negoli iznosi broj<br />
točaka koji sačinjavaju masu, jer<br />
nijedan dio ne može sadržavati<br />
manje od jedne od tih točaka.<br />
Cestice neke mase imaju snažno<br />
recipročno gibanje na razne strane,<br />
a pritom zajedničko središte<br />
gravitacije ostaje bez tih istih gibanja.<br />
Odatle pitanje: potječe li<br />
gibanje mase od unutarnjih ili<br />
j vanjskih sila. To gibanje proishodi<br />
I iz uzajamnih sila. Postoje univeri<br />
zalni zakoni prirode po kojima su<br />
\ oblikovane same stvari. Da postoje<br />
neki principi to dokazuju pri-<br />
, rodne pojave iako nije objašnjeno<br />
koji su uzroci tih pojava.<br />
Tvrditi da su pojedine vrste<br />
stvari obdarene specifičnim kvalitetama<br />
po kojima one imaju<br />
određenu silu u djelovanju, to je<br />
isto što i ne reći ništa. Međutim,<br />
' izvesti iz prirodnih pojava dva ili<br />
tri opća principa gibanja, a zatim<br />
objasniti kako svojstva i djelovanja<br />
svih tjelesnih stvari slijede<br />
iz tih principa, to bi bio zaista<br />
veliki napredak u filozofiji, pa čak<br />
i onda kada nisu poznati uzroci<br />
tih principa<br />
Isaac Nevvton je iznio svoje<br />
mišljenje da će zaista korak naprijed<br />
učiniti onaj tko objašnjenje<br />
pojava bude sveo na dva ili tri<br />
opća principa gibanja koja proizlaze<br />
iz prirodnih pojava.<br />
Boškovićevu ulogu o razvitku<br />
znanosti u 20. stoljeću istakao je<br />
Werner Heisenberg, napisavši<br />
1958. godine:<br />
Osobita predodžba da su sile<br />
na malim udaljenostima odbojne,<br />
a na većima moraju biti<br />
privlačne, u modernoj atomskoj<br />
fizici, na različitim mjestima, ima<br />
1 odlučujuću ulogu. U kemiji, u<br />
I sastavljanju tvari od atoma,<br />
, Bohrova kvantna teorija strukture<br />
1 atoma navodi upravo na ovu pre-<br />
\ dodžbu, a istraživanje atomske<br />
jezgre u posljednjih trideset godi-<br />
1 na uči nas da se čestice koje<br />
1 izgrađuju atomsku jezgru, proto-<br />
1 ni i neutroni, drže zajedno ta-<br />
' kođer silom upravo takve vrste.<br />
Prisutnost Boškovičevih ideja u<br />
suvremenoj znanosti Werner He/-<br />
! senberg je istakao ovim riječima:<br />
U njegovu glavnom djelu »Theoria<br />
philosophiae naturalis« nalazi<br />
se mnoštvo ideja koje su tek u<br />
modernoj fizici došle potpuno do<br />
izražaja i koje pokazuju kako su<br />
bila ispravna filozofska gledišta<br />
kojima se Boškovič rukovodio u<br />
svojoj prirodnoj znanosti.<br />
Zagreb, 4. siječnja 2002.<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME 39
opasna priroda<br />
AZIJSKA DUGOROGA STRIZIBUBA<br />
•—a«' NM/ «N^'-J<br />
^ £;yj 37<br />
Azijska dugoroga strizibuba<br />
(Anoplophora glabripennis) kukac<br />
je od kojeg strahuje Amerika.<br />
Velika je opasnost za listale, a<br />
zasad nema poznatih prirodnih<br />
neprijatelja<br />
Piše:<br />
Dinka<br />
Matošević<br />
Foto:<br />
D.<br />
Matošević<br />
trizibuba je prirodno rasprostranjena<br />
u Aziji (Kina, Japan,<br />
Koreja), a u Ameriku je prenesena<br />
putem drvene ambalaže. Prvi<br />
put je u Americi otkrivena 1996. godine.<br />
Zašto se u Americi, pa i u<br />
cijelom svijetu digla tako velika buka<br />
oko strizibube? Zato što, ukoliko se<br />
rasprostrani po cijeloj Americi, može<br />
izazvati veće štete nego holandska<br />
bolest brijestova, rak kestenove kore i<br />
gubar zajedno. Štete koje je strizibuba<br />
učinila na području New Yorka<br />
samo u 1996. godini iznosile su više<br />
od 5 milijuna dolara. To je polifagna<br />
vrsta, koja živi i uništava različite vrste<br />
listača npr. Acer, Populus, Salix, Ulmus,<br />
Morus, Aesculus, Fraxinus, Platanus,<br />
Robinia, Sophora, Alnus.<br />
Imago azijske dugoroge strizibube<br />
veličine je 20 - 35 mm, sjajno crne<br />
je boje sa 20 nepravilno raspoređenih<br />
bijelih mrlja, a lako raspoznatljiva ticala<br />
duža su od tijela i crno-bijele su<br />
boje.<br />
Imaga lete od svibnja do listopada,<br />
a vrhunac je rojenja u srpnju. Ženka<br />
odlaže jaja (oko 35 - 90 po ženki) u<br />
izgrizena mjesta na kori. Nakon dva<br />
tjedna izlaze larve, koje kroz koru<br />
prodiru u deblo izgrizajući najprije<br />
kambij, a potom i drvo. Razvoj larvi<br />
traje 1 - 2 godine te dosegnu do 5<br />
cm duljine i do 1 cm debljine. Budući<br />
da larve cijeli život provedu u drvetu,<br />
vrlo se lako prenose s ogrjevnim drvom,<br />
živim ili oborenim stablima te<br />
ostalim drvenim materijalom (palete,<br />
drvena ambalaža) te se tako širi zaraza.<br />
Imaga dobro lete, što pridonosi<br />
bržem rasprostranjenju vrste, a<br />
otežava suzbijanje.<br />
Štete na stablima<br />
Mjesta gdje je ženka odložila jaja<br />
na deblu i u krošnji vidljiva su kao<br />
nagrizena mjesta na kori iz kojih curi<br />
sok. U pršljenovima grana i u podnožju<br />
debla uočljiva je pilovina, koju<br />
larve izbacuju kad se bušenjem uvlače<br />
u stablo i grane. Kukci za sobom<br />
ostavljaju pravilnu, okruglu izlaznu<br />
rupu, nešto veću od promjera olovke.<br />
Žućenje i otpadanje lišća usred vegetacije<br />
također su simptomi napada<br />
azijske dugoroge strizibube. Izgrizajući<br />
hodnike, ličinke prekidaju uzlazne<br />
i silazne tokove u stablu te ono na<br />
Crizotine<br />
kraju ugiba. Ako se štetnik ne primijeti,<br />
vrlo se brzo može proširiti i<br />
uništiti veći broj stabala. Kad se stablo<br />
prepili, u drvu se mogu naći hodnici<br />
promjera 1-3 cm.<br />
Metode suzbijanja<br />
Ne postoji djelotvorna metoda suzbijanja<br />
azijske dugoroge strizibube.<br />
Obaranje stabala i njihovo spaljivanje,<br />
jedino je što se može učiniti kako bi<br />
se uništile sve razvojne faze štetnika.<br />
Azijska dugoroga strizibuba na<br />
popisu je karantenskih štetnika u Europi.<br />
No, nažalost, unatoč svim poduzetim<br />
mjerama i kontrolama, nađena<br />
je 2001. godine u Austriji, u mjestu<br />
Braunau (gornja Austrija). U tom su<br />
gradiću primijećeni javori [Acer platanoides)<br />
s tipičnim simptomima napada<br />
strizibube. Štetnik je, vjerojatno,<br />
došao direktno iz Kine jer se u blizini<br />
mjesta napada nalazi trgovina i<br />
skladište građevinskog materijala. Sva<br />
napadnuta stabla posječena su i<br />
spaljena. To je samo jedan primjer<br />
kako se lako i neprimjetno može prenijeti<br />
štetnik koji može ugroziti i<br />
uništiti vrijedne vrste drveća.<br />
U Kanadi je 1999. godine primijećen<br />
napad smeđe smrekove strizibube<br />
(Tetropium fuscum). Njezino<br />
je prirodno okružje u Europi (od<br />
Skandinavije do Turske) i sekundarni<br />
je štetnik koji napada već oslabljena<br />
stabla. No, u Kanadi je primarni štetnik<br />
i napada zdrava stabla. Kanadske<br />
se vlasti pribojavaju jakoga napada<br />
te strizibube protiv koje također ne<br />
postoje djelotvorne mjere zaštite,<br />
osim obaranja i spaljivanja stabala.<br />
Azijska dugoroga strizibuba se,<br />
unatoč karantenskih mjera zaštite,<br />
uspjela proširiti u Americi, a prisutna<br />
je i u Austriji. Zbog sve veće trgovine<br />
s Kinom i drugim "egzotičnim" zemljama,<br />
treba biti oprezan, jer jedan<br />
mali štetnik koji u području svog prirodnog<br />
rasprostranjenja ne čini velike<br />
štete može, prenesen u novo (stanište<br />
s drugačijim stanišnim uvjetima),<br />
učiniti štete velikih pa i katastrofalnih<br />
razmjera.<br />
Ukoliko se rasprostrani<br />
po cijeloj Americi, može<br />
izazvati veće štete nego<br />
holandska bolest<br />
brijestova, rak<br />
kestenove kore i gubar<br />
zajedno.<br />
J^<br />
40 Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME
POVIJEST ŠUMSKIH ŽELJEZNICA U HRVATSKOJ<br />
Salomon Henrik<br />
Gutman - utemeljitelj<br />
Belišća i šumskih<br />
željeznica<br />
V<br />
Šumske željeznice dio su povijesti<br />
željeznica, ali i povijesti<br />
šumarstva i drvne industrije. U<br />
vrijeme kad se na ovim prostorima<br />
pojavljuju, krajem 19. stoljeća, one su<br />
uglavnom bile u privatnom vlasništvu<br />
i vezane za poduzeća za preradu<br />
drva na tim područjima. Rijetke su<br />
tijekom vremena dobile status javne<br />
željeznice za šumsko-teretni i putnički<br />
prijevoz. Takva je bila i Slavonskopodravska<br />
željeznica poznata kao<br />
"Gutmanova željeznica", po barunu<br />
S. H. Gutmanu iz Belišća. Ovo je kratak<br />
povijesni prikaz te željeznice i<br />
početaka prerade drva u Belišću.<br />
Slavonska hrastovina<br />
Gutmanova željeznica<br />
Područje Slavonije, a osobito dio<br />
između Osijeka i Donjeg Miholjca,<br />
bilo je od davnina pokriveno starim<br />
šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur)<br />
i kitnjaka fQuercus sessiliflora).<br />
Bilo je tu i drugih nizinskih vrsta, kao<br />
što su jasen (Fr. exccelsior), brijest (U.<br />
campestris) i cer (Quercus cerris), a na<br />
brežuljkastim terenima glavna je vrsta<br />
bila bukva. Prema podacima koje<br />
navodi Hankony (S. L. 1890.), sve do<br />
1925. godine na tome se području ne<br />
može govoriti o većem iskorištavanju<br />
šuma, jer se drvo uglavnom rabilo za<br />
potrebe ogrjeva, ponajprije vlasnika<br />
tih šuma (veleposjednika), ali i okolnog<br />
pučanstva. Iskorištavanje vlastelinskih<br />
šuma u većem opsegu počinje<br />
u drugoj polovici 19. stoljeća.<br />
Ponajviše se hrastovina koristi za izradu<br />
dužice i to pretežno njemačke<br />
bačvarske građe, koja se Dravom i<br />
Dunavom izvozila u Njemačku.<br />
Trgovci drvom kupuju na panju stabla<br />
doznačena za sječu i sa svojom<br />
radnom snagom izrađuju sortimente.<br />
Prema dokumentima Hankonyja, veleposjednici<br />
prodaju drvo iz <strong>šume</strong> po<br />
stalnim cijenama, a veće partije prodaju<br />
se dražbom. Od sortimenata tu<br />
se isticala njemačka dužica, planke, te<br />
sama građa (u šumi), kolarsko drvo,<br />
drvo za kućanstvo, kao i drugo sitno<br />
drvo.<br />
Radnu snagu čine šumski radnici iz<br />
Kranjske (Slovenija) i <strong>Hrvatske</strong>, Dnevna<br />
zarada radnika, kod izrade francuske<br />
i njemačke dužice, kretala se oko<br />
1 forint. Radnici stanuju u bajtama<br />
(barakama) u šumi, a radnička grupa<br />
obično broji 5 do 8 radnika, hirana je<br />
jednostavna, a radno vrijeme traje<br />
toliko koliko to omogućavaju vremenske<br />
prilike, obično preko 10 sati na<br />
dan.<br />
Prve pilane<br />
Veliki kompleksi slavonskih i podravskih<br />
šuma u vlasništvu vlastele<br />
Majlatha, Normana, Pejačevića,<br />
jankovića i baruna Gustava Prandaua<br />
bili su vrlo primamljivi za tadašnje<br />
poslovne ljude i podizanje industrije<br />
za preradu drva. Tako je i izgradnja<br />
prve šumske željeznice vezana uz<br />
nastanak današnjeg poduzeća Belišće<br />
d.d. i njegovog osnivača, braće Gutman.<br />
Taj je industrijski kompleks nastao<br />
tako što su braća Gutman kupila<br />
u Hrvatskoj veće površine <strong>šume</strong>, zapravo,<br />
samo stabla, a posječene su<br />
trupce prerađivali u svojoj pilani u<br />
Belišću i rezanu građu prodavali.<br />
Prve sastojine kupili su 1884. godine<br />
od vlastelinstva Valpovo, vlasnika<br />
baruna Gustava Prandaua. Kupljene<br />
<strong>šume</strong> nalazile su se u okolici sela<br />
Harkanovaca i Koske, nedaleko od<br />
Našica. Upravo je zato trupce dobivene<br />
sječom <strong>šume</strong> bilo potrebno prevesti<br />
u pilanu, koju su braća Gutman<br />
izgradila u Belišću na obali Drave,<br />
koja je do toga mjesta bila plovna i u<br />
neposrednoj plovnoj vezi s Dunavom.<br />
Izgrađena pilana koja je u ono<br />
vrijeme imala 8 gatera, 11 cirkulara i<br />
1 5 tračnih pila s pogonskom snagom<br />
160 KS - stavljena je u pogon 15.<br />
studenoga 1884. godine. Može se<br />
slobodno reći, da je ta suvremena<br />
pilana bila visoko akumulativna, zbog<br />
izvanredno izabrane lokacije uz rijeku<br />
Dravu, zbog vodenog puta i centra<br />
sirovina, tj. šuma.<br />
Braća Gutman<br />
Glava obitelji Gutman u ono je<br />
vrijeme bio Salomon Henrick Gutman<br />
iz Velike Kaniže u Mađarskoj koji je<br />
imao pet sinova i četiri kćeri. Za<br />
prerađivačku drvnu industriju u<br />
Belišću značajni su bili sinovi Edmund,<br />
Vilim, Ladislav i Alfred. Pod<br />
tvrtkom S. H. Gutman 1884, godine<br />
osnovali su poduzeće u Belišću. Izgradnjom<br />
pilane i industrijske željeznice<br />
na neplodnoj poljani uz desnu<br />
obalu Drave, niklo je naselje Belišće.<br />
Propašću Austro-Ugarske Monarhije,<br />
1918. godine, tvrtka S. H. Gutman<br />
postaje jedna od najvećih, tehnološki<br />
gledano, i najnaprednijih tvrtki drvne<br />
Ovako Je prije 117 godina izgiedalo područje na l
inovacije<br />
struke u nastaloj Kraljevini Srba, Hrvata<br />
i Slovenaca. Da bi se tvrtka spasila<br />
od nacionalizacije, ona se već 1. travnja<br />
1918. godine pretvorila u<br />
dioničarsko društvo i tako postala "S.<br />
H. Gutman d.d." Belišće. Zbog zasluga<br />
u razvijanju industrije i unapređenju<br />
gradnje željeznica, S. H.<br />
Gutman je 1869. godine dobio<br />
plemićku titulu (s pridjevkom "Gelse",<br />
a kasnije i "de Belišće" pa je onda<br />
nosio ime "barun Gutman de Gelse i<br />
Belišće" (Gelse je ime mjesta u<br />
Mađarskoj gdje su imali jedan oveći<br />
posjed). Poslije smrti Henrika S. Gutmana<br />
1890. godine, braća Gutman<br />
postaju istaknuti kapitalisti u industriji<br />
<strong>Hrvatske</strong> s golemim nekretninama te<br />
privatnom željeznicom (od tuda i naziv<br />
"Gutmanova željeznica"). Zbog<br />
zasluga u modernizaciji belišćanskog<br />
Drvarsko oruđe potkraj 19.<br />
stoljeća<br />
poduzeća i razvijanju industrije, dobili<br />
su 1904. godine drugi pridjevak<br />
"belišćanski" i titulu baruna.<br />
Gutmanovi su imali strast kupovati<br />
<strong>šume</strong>. No, i tu su imali obzira prema<br />
konkurenciji i često su kupovali<br />
zajednički. Ulagati u <strong>šume</strong> značilo je<br />
sigurno uložiti novac, što je omogućavalo<br />
neovisnost i elastičnost u<br />
vođenju poslovne politike. Kupovali<br />
su se cijeli šumski reviri i nastojalo se<br />
povećati vlastiti šumski fond. Suma se<br />
sjekla prema cijeni drva na tržištu, a<br />
ne da bi se namirili kapaciteti. S. H.<br />
Gutman za 3 442 000 forinti kupio je<br />
od grofa Normana 1884. godine na<br />
desetgodišnju eksploataciju 2 796 jutara<br />
šuma (pretežno hrastove) i to<br />
postaje osnova za podizanje postrojenja<br />
za preradu drva u Belišću.<br />
Godine 1889. od grofa Majlatha Gutman<br />
kupuje određenu drvnu masu, a<br />
1896. godine plemićko dobro (pretežno<br />
<strong>šume</strong> grofa Jankovića, te 1897.<br />
posjed Slavonska Orahovica u<br />
vlasništvu grofa Pejačevića). Tako je<br />
1902. godine S. H. Gutman na<br />
području slavonske Podravine posjedovao<br />
41 138 jutara <strong>šume</strong>.<br />
Čim je podignuta prva pilana, tvrtka<br />
S. H. Gutman organizira iskorištavanje<br />
svojih šuma. Za opskrbu<br />
pilana sirovinom trebalo je primijeniti<br />
nekakav prijevoz. Gradi se željeznica!<br />
(O tome u sljedećem broju.)<br />
(Korištena povijesna građa Kombinata<br />
Belišće i Muzeja u Belišću.)<br />
Bajta - nastamba šumskih radnika polovicom 19. stoljeća<br />
Radnu snagu čine šumski radnici iz Kranjske (Slovenija) i <strong>Hrvatske</strong>.<br />
Dnevna zarada radnika, kod izrade francuske i njemačke dužice,<br />
kretala se oko jedan forint. Radnici stanuju u bajtama (barakama)<br />
u šumi, a radnička grupa obično broji 5 do 8 radnika. Hrana je<br />
jednostavna, a radno vrijeme traje toliko koliko to omogućavaju<br />
vremenske prilike, obično preko 10 sati na dan.<br />
Izgrađena pilana koja je u ono vrijeme imala 8 gatera, 11 cirkulara<br />
i 15 tračnih pila s pogonskom snagom 160 KS - stavljena je u pogon<br />
15. studenoga 1884. godine. A/lože se slobodno reći da je ta<br />
suvremena pilana bila visoko akumulativna.<br />
Tekst i foto: Ivica Tomić<br />
Prošla<br />
godina u<br />
znaku<br />
inovacija<br />
i<br />
nagradadipl.<br />
ing.<br />
Vladimir<br />
Leko<br />
Potkraj prošle godine na Međunarodnoj<br />
izložbi inovacija i novih<br />
proizvoda "lENA" u njemačkome<br />
gradu Nurnbergu hrvatski su<br />
inovatori za svoje radove dobili 16<br />
medalja: šest zlatnih, sedam srebrnih i<br />
tri brončane. Među dobitnicima zlatnih<br />
medalja i priznanja bio je i dipl.<br />
ing. Vladimir Leko, zaposlenik požeške<br />
Uprave šuma. Ovaj šumarski<br />
stručnjak iz Pleternice, koji se dugo<br />
godina bavi ljekovitim biljem i njegovom<br />
primjenom u narodnoj medicini,<br />
zalažući se stalno za iskorištavanje<br />
ljekovitog bilja kao sporednog proizvoda<br />
u našim šumama, predstavio je<br />
svoje dvije inovacije: "Kurkumin" kapsule<br />
(200 mg za sprječavanje razvoja<br />
polipa debeloga crijeva) i "Hepatovit"<br />
čaj i kapi za obnavljanje stanica jetre.<br />
Za svoje pripravke dobio je dvije zlatne<br />
medalje. U ocjenjivačkom sudu<br />
tijekom dvodnevnoga rada bilo je 16<br />
stručnjaka iz osam država, a zlatnim<br />
seniorima, među kojima i Vladimiru<br />
Leki, članovi ocjenjivačkoga suda uputili<br />
su najviše upita te s nagrađenima<br />
obavili iscrpne razgovore.<br />
Petnaestak dana kasnije u Bruxellesu,<br />
na 50. Svjetskoj izložbi inovacija,<br />
istraživanja i novih tehnologija "Eureka",<br />
Leko za ova dva biljna pripravka<br />
dobiva također zlatne medalje, od<br />
kojih je ona za "Hepatovit" medalja s<br />
posebnim mišljenjem, što je zapravo<br />
Grand Prix. Podsjećamo čitatelje da je<br />
ovaj požeški šumarski stručnjak, odnedavno<br />
i umirovljenik, u proljeće 2001.<br />
dobio zlatnu medalju za inovaciju "Antidijabetis"<br />
čaj, koji sadrži petnaestak<br />
biljaka ubranih u ekološki nezagađenim<br />
područjima Požeške kotline.<br />
42 Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME
erfJS'(ASi.^•*,«»/ A»**t<br />
uređivanje šuma KUTUNSKE NIZINSKE ŠUME<br />
Na međunarodnim<br />
izložbama u<br />
Niirnbergu i<br />
Bruxellesu potkraj<br />
prošle godine požeški<br />
šumarski stručnjak<br />
Vladimir Leko dobio je<br />
za svoje biljne<br />
pripravi
Piše:<br />
Ivica<br />
Tomić<br />
Foto:<br />
Tomić<br />
hrvatsko šumarsko društvo<br />
Dipl. ing.<br />
Boris Miler -<br />
novi<br />
predsJednH<<br />
ijekom četverogodišnjega razdoblja<br />
od 1997 - 2001. godine<br />
požeški ogranak Hrvatskoga<br />
šumarskog društva imao je niz raznovrsnih<br />
i zapaženih aktivnosti, po kojima<br />
je svrstan na četvrto mjesto među<br />
19 ogranaka HSD-a. Među ostalim,<br />
održane su tri tematsko-stručne rasprave<br />
u povodu obilježavanja Dana<br />
hrvatskoga šumarstva: "Današnjica<br />
požeškoga šumarstva s posebnim<br />
osvrtom na ekologiju, lovstvo i zaštitu<br />
prirode" (1998. godine), "Sortimentna<br />
struktura glavnih vrsta drveča u<br />
požeškoj Upravi šuma, s osvrtom na<br />
<strong>Hrvatske</strong> norme" (1999.) i »Problematika<br />
provođenja smjernica gospodarenja<br />
gospodarskim jedinicama unutar<br />
Uprave šuma Požega« (2001.).<br />
Predavači su bili mr. se. Juraj Zelić,<br />
dipl. ing. Davorin Krakar, dipl. ing.<br />
Zlatko Lisjak, dipl. ing. Božidar Terzić,<br />
dipl. ing. Dražen Dumančić, mr. se.<br />
Željko Najvirt , mr. se. Berislav Puača,<br />
te predstavnici "Hrvatskih šuma" i<br />
Šumarskoga fakulteta. Navedene rasprave<br />
i izvedeni zaključci pridonijeli<br />
su uspješnijem rješavanju aktualne<br />
stručne problematike - naglašeno je<br />
na izbornoj skupštini ogranka,<br />
održanoj polovicom prosinca 2001. u<br />
restoranu požeškoga Spin Valisa.<br />
Približavanje šumarsice<br />
struke javnosti<br />
Vrijedno i ambiciozno čelništvo<br />
ogranka koji broji 167 članova zaposlenih<br />
u uS Požega, požeškom Spin<br />
Valisu i pleterničkom Tofradu,<br />
održalo je nekoliko konferencija za<br />
novinstvo, te sudjelovalo u snimanju<br />
televizijske obrazovne emisije pod<br />
nazivom »Sadašnjost za budućnost«,<br />
koja je prikazivana nekoliko puta u<br />
različitim terminima. Predsjednik Ivica<br />
Fliszar istaknuo je kako je time<br />
učinjen mali korak u približavanju<br />
šumarske struke javnosti. Požeški je<br />
ogranak tijekom 1998. i 1999. godine<br />
ugostio članove senjskog i ogulinskog<br />
ogranka, pokazavši im poslovanje<br />
požeškoga šumarstva i kulturno-povijesne<br />
znamenitosti požeškoga kraja.<br />
Po,eški šumari bili su u trodnevnom<br />
1/ i\0'n<br />
-m^ \i#J 4 4 4 i\*<br />
posjetu kolegama u Ogulinu, Senju i<br />
Delnicama, a 1999. godine imali su<br />
zanimljivu stručno-turističku ekskurziju<br />
po Češkoj.<br />
Ogranak je prošle i pretprošle godine,<br />
u suradnji s požeškom Upravom<br />
šuma u poznatom izletištu Klašnice<br />
pleterničke šumarije, organizirao natjecanje<br />
šumskih radnika, a tih godina<br />
aktivno je sudjelovao na Danima hrvatskoga<br />
šumarstva na Bjelolasici i<br />
zagrebačkom jarunu, prezentirajući<br />
požeško šumarstvo i prirodno-kulturne<br />
raznolikosti Požeštine.<br />
Od šest kandidata za novoga predsjednika<br />
požeškog ogranka najviše<br />
glasova dobio je dipl. ing. Boris IVliler,<br />
zaposlen u šumariji Kamenska, uz<br />
kojega su u Upravni odbor izabrani:<br />
Tomica Lešković, Ivica Šarić, Ivica<br />
Došen, MarceI Kostić, Dragica<br />
Šimić, Vanja Banović i Ivica Fliszar.<br />
U Nadzorni odbor imenovani su:<br />
Marijan Aladrović, Željko Ognjenčić<br />
i Hrvoje Zdelar, a novi članovi<br />
Časnog suda su: Božidar Legac, Ivan<br />
Podnar i Kazimir Sagovac. Za<br />
skupštinu Hrvatskoga šumarskog<br />
društva izaslanici su Boris Miler, |uraj<br />
Zelić i Ivica Fliszar.<br />
Prigodnim riječima nazočnima su<br />
se obratili upravitelj požeške Uprave<br />
šuma dipl. ing. Dražen Dumančić i<br />
dipl. ing. Božidar Terzić, a dipl. ing.<br />
IZBORNA SKUPŠTINA POŽEŠKO<br />
OGRANKA HŠD-a<br />
PO svojim<br />
aktivnostima požešici<br />
ogranak zauzima<br />
četvrto mjesto među<br />
19 ogranaka<br />
Hrvatskoga<br />
šumarskog društva.<br />
Posljednje četiri godine<br />
inicijator je održavanja<br />
triju vrlo sadržajnih i<br />
Icorisnih tematsl
događaji<br />
UPRAVA ŠUMA POŽEGA<br />
u akciji vađenja sadnica sudjelovao je i upravitelj požeške Uprave<br />
šuma, dipl. ing. Dražen Dumančić<br />
Zbog nepovoljnih<br />
vremenskih uvjeta,<br />
požešl
Piše:<br />
Antun<br />
Zlatko<br />
Lončarić<br />
Foto:<br />
A. Z.<br />
Lončarić<br />
EKOLOŠKI ODGOJ TREBA OTPOČETI VEĆ U NAJRANIJOJ DOBI<br />
U<br />
razgledanje<br />
parka<br />
ispred<br />
dvorca u<br />
Bilju, djecu<br />
je povela<br />
dipl. ing.<br />
Jasenka<br />
vizentaner<br />
- Ono što nas je ponukalo na poklanjanje<br />
više pozornosti ekoprogramu i<br />
podizanju ekološke svijesti kod djece,<br />
jest naše okruženje u ovom novom<br />
dijelu grada. Brojne betonske zgrade u<br />
okolici, potaknule su nas da u program<br />
uključimo više ekosadržaja - rekla nam<br />
je voditeljica »Maka« Ljubica Farkaš.<br />
Ubrzo su mališani postali vatreni<br />
zaštitnici okoliša, u čemu im veliku<br />
potporu daju i njihovi roditelji. Roditelji<br />
pomažu i u ostvarivanju naših planova i<br />
programa. Tako smo vrt pored zgrade<br />
ozelenili sadnicama koje smo dobili od<br />
»Hrvatskih šuma« upravo uz pomoć roditelja.<br />
Čuvaj zemlju, vodu, zrak<br />
- poručuje vrtić MAK<br />
Osječki Dječji vrtić y>N[ak«<br />
već pet godina, ne bez<br />
razloga, nosi pridjev<br />
ekološki<br />
Pravilan odnos prema prirodi, šumi,<br />
životinjama i okolišu u urbanim sredinama<br />
na najbolji način pokazuju odgojiteljice<br />
(njih četrnaest) u osječkom<br />
Dječjem vrtiču »Mak« koji svakodnevno<br />
pohađa dvjestotinjak mališana. Posebnost<br />
ove predškolske ustanove u tome<br />
je što se u njemu več godinama provodi<br />
ekološki program odgoja najmlađih.<br />
Prije točno šest godina zbog preventivnog<br />
je djelovanja u zaštiti i promicanju<br />
ekološke svijesti taj vrtić proglašen<br />
ekovrtićem i nagrađen »Zelenom poveljom«<br />
Osječko-baranjske županije za<br />
1995. godinu.<br />
Djeca u ovom vrtiču ne bacaju papir.<br />
Štoviše, ona ga donose od kuće,<br />
recikliraju i zatim proizvode novi papir<br />
u radionici za izradu čestitki i druge<br />
poklon artikle, pa i za oslikavanje. Mnoge<br />
su igračke mališani sami napravili od<br />
papirne i drvene ambalaže, jer njihov je<br />
slogan »Spasimo jedno drvo«. U neke<br />
je akcije i aktivnosti uključena i dipl. ing.<br />
Jasenka Vizentaner, voditeljica osječkog<br />
rasadnika u Višnjevcu. Mališane je povela<br />
u Bilje i pokazala im Biljski dvorac<br />
te ih provela poznatim parkom i upoznala<br />
s vrijednim primjercima raritetnog<br />
drveća.<br />
Uz pomoć odgojiteljica djeca su<br />
komponirala i svoju himnu iz koje smo<br />
jedan stih posudili i za naslov ovoga<br />
teksta, a odraslima poručuju: Mi budimo<br />
savjest vašu za budućnost našu!<br />
Zimsko kupanje u zimskoj luci<br />
Naši djelatnici motornom<br />
pilom isjekli led na Dravi<br />
kako bi Osječanin izveo svoje<br />
tradicionalno kupanje<br />
Već po ustaljenom običaju i tradiciji<br />
dugoj petnaest godina, 57-godišnji<br />
Osječanin Duško Rudež, točno u podne<br />
na staru godinu, 31. prosinca 2001.,<br />
skočio je po 16. put u ledom okovanu<br />
osječku Zimsku luku na Dravi.<br />
Kao i svih ovih godina, brojni Osječani<br />
došli su bodriti ovog »čovjeka-tuljana«,<br />
kako su ga prozvali mještani. A<br />
nekoliko sati prije podneva naši djelatnici<br />
dipl. ing. Stjepan Vidaković, upravitelj<br />
šumarije Valpovo i dipl. ing. Vladimir<br />
Mundvvail iz Direkcije, motornom pilom<br />
isjekli su u 3o-ak centimetara debelom<br />
ledu, "bazen" dužine šest i širine dva<br />
metra u koji je točno u podne skočio<br />
Duško Rudež, i zaplivao sa zastavicom<br />
"Hrvatskih šuma" u znak zahvalnosti.<br />
lako je temperatura zraka tog prijepodneva<br />
u Osijeku bila minus pet stupnjeva<br />
Ceizijevih, hladna voda Zimske<br />
luke na Dravi u samom središtu Osijeka<br />
ovom kupaču nije predstavljala veći<br />
problem.<br />
- Meni je voda rijeke Drave uvijek<br />
jednako hladna, a samo je led hladniji -<br />
ističe Duško.<br />
Prije samog skoka, liječnica je pregledala<br />
plivača i odobrila kupanje, a on je<br />
uputio čestitku građanima Osijeka i<br />
svim djelatnicima "Hrvatskih šuma" koje<br />
su mu pomogle u nakani da se i ove<br />
godine okupa u ledenoj Dravi.<br />
Nije hladno! - kao da veli hrabri<br />
zimski kupač<br />
I lovstvo<br />
U LOVU NA DIVLJE PATKE<br />
Zimski<br />
prelet<br />
Piše: Dražen Sertić<br />
Lovac, umotan u toplu kabanicu<br />
stisnuo se uz staru vrbu na rubu<br />
rukavca obraslog trskom i šašem.<br />
Do nogu mu drhti pas. Sunce je utonulo<br />
na zapad i crvena rumen pokazuje<br />
mjesto potonulog sunca.<br />
Potpuna je tišina, povremeno se čuje<br />
bacakanje ribe u rukavcu. Iz udaljenih<br />
sela više se ništa ne čuje. Sve se<br />
umirilo u vedroj zimskoj noći. Visoko<br />
na nebu prelijeću jata divljih gusaka<br />
na svom putu prema jugu. Zalaskom<br />
sunca hladnoća postaje sve jača. Misli<br />
odlaze za davnim uspomenama iz<br />
lovova. Iz dalekog sela čuje se<br />
pozdravljenje Marijino. I taj znak zvona,<br />
kao da je simbol za početak preleta.<br />
Iz daljine čuje se šum krila pataka.<br />
Lovac okrenut prema zapadu u<br />
daljini vidi male točkice koje se brzo<br />
približavaju. Čuje se pa... pa... od<br />
pataka. Začas su iznad lovca. Prasak<br />
puške i jedna se patka ruši u vodu.<br />
Jato odlazi i u velikom krugu ponovno<br />
se vrača. Ponovno pucnjevi, ali<br />
ovoga puta patke su bile brže. Sve se<br />
više hvata mrak. Prelet postaje sve<br />
jači, često se čuje lovačka pušta.<br />
Neke patke padaju u vodu pred lovca<br />
ali daleko ih više odlazi.<br />
Nakon desetak minuta sve su rjeđe<br />
patke, dok konačno prelet potpuno<br />
ne prestane. Iz rukavca se čuje zov<br />
patka koji sabire ponovno svoje jato,<br />
ali ih se više ne vidi.<br />
Lovac šalje psa u vodu koji s puno<br />
veselja nosi patke lovcu. Sve odstrijeljene<br />
se i ne pronađu.<br />
Sada je već potpuna tama. Lovac<br />
uzima svoju lovinu i smrznutim korakom<br />
korača prema cesti.<br />
Opet prođe jedna lijepa večer, mir,<br />
tišina i lovačko zadovoljstvo.<br />
46<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002.<br />
HRVATSKE SUME
u BARANJSKOM LOVIŠTU LUDOŠ<br />
Europski<br />
šumari<br />
oduŠGvIjeni<br />
lovom u<br />
Baranji<br />
Desetak lovaca<br />
odstrijelilo 32 grla<br />
divljih svinja<br />
Poslije uspješno održane 5. konferencije<br />
generalnih direktora državnih<br />
šuma srednjoeuropskih zemalja<br />
krajem rujna prošle godine u hotelu<br />
Quercus u Drveniku, krajem siječnja<br />
za iste je goste u Baranji, u lovištu<br />
Ludoš, osječke Uprave šuma, održan<br />
i prigodni lov na divlje svinje.<br />
Direktorima srednjoeuropskih državnih<br />
šuma u lovu se pridružio i direktor<br />
finskih državnih šuma, jan Heino.<br />
Po završetku lova, domaćin-organizator,<br />
upravitelj Uprave šuma Osijek,<br />
Pavle Vratarič bio je izuzetno zadovoljan<br />
uspjehom lova, jer je od 69<br />
šuseva odstrijeljeno ukupno 32 grla<br />
divljih svinja, što je još jedna potvrda<br />
da su lovišta u Baranji ponovno bogata<br />
s divljači. Gosti su se sami u to<br />
uvjerili i po brojnim protrčavanjima<br />
jelenske divljači ispred njih tijekom<br />
cijelog dana, jer se na jelensku divljač<br />
nije pucalo.<br />
Na završetku lova u ime gostiju,<br />
domaćinima se biranim riječima<br />
zahvalio direktor finskih šuma jan<br />
Heino, kojemu je ovo prvi dolazak u<br />
Hrvatsku.<br />
- Prije dolaska u vašu zemlju, puno<br />
sam pohvala čuo o vašim šumama<br />
5' lova u lovištu Ludoš<br />
_%B#-<br />
bogatim brojnim vrstama divljači, ali<br />
ovo što sam danas vidio i doživio<br />
ovdje u Baranji, nisam mogao ni zamisliti.<br />
Premda nisam bio uspješan u<br />
današnjem lovu kao neki moji kolege,<br />
nisam ništa manje sretan od njih jer<br />
sam uživao u velikom broju jelenske<br />
divljači koju sam promatrao sa čeke<br />
kako pretrčava ispred mene, opisuje<br />
svoje dojmove gospodin Heino.<br />
Svi prisutni, gosti i domaći lovci,<br />
odali su priznanje organizatoru na<br />
vrlo dobroj i profesionalnoj organizaciji<br />
lova. (A.Z.L.)<br />
UPRAVA SUMA DELNICE<br />
Dobar početak sezone<br />
lova na medvjeda<br />
Piše: V. Pleše<br />
Do sada odstrijeljena četiri medvjeda<br />
u rangu zlatne i tri u rangu srebrne<br />
medalje.<br />
lako je glavna sezona lova na medvjede<br />
u ožujku, ovogodišnji jesenjski lov<br />
u lovištima delničke Uprave šuma<br />
polučio je izuzetno dobre rezultate. Od<br />
planom za odstrel predviđenih dvanaest<br />
grla medvjeda u lovnoj godini 2001/<br />
2002., odstrijeljeno je sedam medvjeda i<br />
to četiri u rangu zlatne i tri u rangu srebrne<br />
medalje. Najjače grlo odstrijeljeno je<br />
na području šumarije Prezid u vrijednosti<br />
3 76 CIC točaka. Na području šumarije<br />
Mrkopalj odstrijeljena su dva grla u vrijednosti<br />
324 i 291 CIC točaka, u Ravnoj Gori<br />
u vrijednosti od 314 CIC točaka, na<br />
području Fužina grlo od 293 CIC točke, u<br />
Gomirju medvjed od 291 CIC točke te u<br />
šumariji Tršće grlo u vrijednosti 317 CIC<br />
točaka.<br />
- Populacija mrkog medvjeda u<br />
lovištima Uprave šuma Delnice vrlo je<br />
stabilna i u laganom je porastu, te ne bi<br />
trebalo biti nikakvih problema u ostvarenju<br />
ukupnog plana odstrela u ovoj lovnoj<br />
godini, ističe dipl. ing. Dario Majnarić,<br />
rukovoditelj odjela za lovstvo delničke<br />
Uprave šuma. Za ovu lovnu sezonu imamo<br />
osiguranu lovačku klijentelu, jer<br />
većina je lovaca već platila određenu<br />
akontaciju za odstrel medvjeda. Od gostiju<br />
i u našim lovištima ima najviše lovaca<br />
iz Italije, Mađarske i Njemačke, kaže ing.<br />
Majnarić. Svaki odstrijeljeni medvjed, odnosno<br />
lešina, obvezno se pregleda radi<br />
bjesnoće i trihineloze, pa je u tom smislu i<br />
vrlo dobra suradnja delničke Uprave sa<br />
Veterinarskom stanicom u Delnicama i<br />
Veterinarskim zavodom u Rijeci.<br />
Prateći tragove medvjeda u našim<br />
lovištima, zapaženo je kako je više od pedeset<br />
posto medvjeda do početka prosinca<br />
potražilo brloge, osobito jača grla, a<br />
nešto mlađa grla to će vjerojatno učiniti s<br />
dolaskom surovijih zimskih uvjeta.<br />
Sto se tiče šteta od medvjeda, one su u<br />
našem kraju manje, jer se medvjedi uglavnom<br />
zadržavaju duboko u šumi, a i sami<br />
ih redovito prihranjujemo na mećilištima<br />
u šumi, rekao je ing. Majnarić.<br />
PODSJETNIK<br />
ZA LOVNIKA<br />
Veljača<br />
Dražen Sertić<br />
* I veljači je još zima jaka i oštra.<br />
' Pribrana divljači važna je i treba<br />
je redovito provoditi sa zdravom<br />
hranom. Potrebno je čistiti<br />
hranilišta od nepojedene hrane.<br />
Pare se vukovi, divlje mačke, ris,<br />
tvor, velika lasica i čagalj. Kada su<br />
lovišta pod snježnim pokrivačem,<br />
praćenjem i motrenjem treba utvrditi<br />
brojno stanje krupne divljači u<br />
lovištima. Sitna divljač utvrđuje se<br />
prebrojavanjem. Koncem veljače<br />
jelen počinje odbacivati rogove.<br />
Po mogućnosti potrebno ih je<br />
sakupljati kako bi se utvrdila kvaliteta<br />
trofeja za proteklu lovnu sezonu.<br />
U veljači se lovi od krupne<br />
divljači medvjed, košuta i tele jelena<br />
(običnoga i lopatara), vepar,<br />
nazime i prase. Potrebno je loviti i<br />
ostalu zakonom dozvoljenu sitnu<br />
divljač, osobito grabežljivce. ,-A-<br />
Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME
ljudi i planine<br />
Piše:<br />
Antun Zlatko<br />
Lončarić<br />
Foto:<br />
B. Meštrić<br />
Ucijelom svijetu ova godina<br />
bit će obilježena aktivnosti<br />
ma u kojima će se planinama<br />
posvećivati znatno veća pozornost<br />
od uobičajene. Ne može se<br />
reći da su i dosad planine u Hrvatskoj<br />
bile zapostavljene, jer su njima<br />
osim planinara, botaničara, lovaca i<br />
drugih ljubitelja prirode i drugi poklanjali<br />
mnogo pozornosti. Tako su<br />
naše najljepše planine Velebit, Blokove,<br />
Risnjak, Papuk, Bjelolasica<br />
proglašene nacionalnim parkom,<br />
parkom prirode ili zaštićenim objektom<br />
prirode.<br />
Ove godine aktivnosti dosadašnjih<br />
ljubitelja i prirodnjaka još će se<br />
više povećati pa će planine biti, ako<br />
ništa drugo, daleko više posjećene.<br />
Osim lovaca i planinara djelatnika<br />
naših Hrvatskih šuma dolazak na<br />
planine ove godine trebao bi biti cilj<br />
i drugih ljubitelja prirode i planina u<br />
našim upravama, jer upravo članovi<br />
našeg planinarskog društva "Šumar",<br />
kroz svojih do sada osnovanih<br />
13 ogranaka pružaju mogućnost<br />
svakom našem zaposleniku posjet<br />
bilo kojoj planini, njenom vrhu ili<br />
najljepšim njenim predjelima, vrhuncima,<br />
stijenama, vidicima, gustim<br />
netaknutim šumovitim vrletima,<br />
kanjonima _ i drugim zanimliivostima.(zl.^<br />
Godišnja<br />
skupština<br />
»šu'^rSor«<br />
s izleta na Japetić<br />
Dvodnevnim izletom na<br />
Žumberačko gorje, (26-<br />
27. siječnja) Planinarsko<br />
društvo »Šumar« obilježilo je<br />
drugu godišnjicu rada i održalo<br />
redovnu Skupštinu. U Planinarskom<br />
domu Japetić okupilo se<br />
70-ak članova od ukupno 207,<br />
koliko ima društvo. Tom prigodom<br />
prihvaćen je godišnji<br />
izvještaj o radu koji je podnio<br />
predsjednik PD »Šumar« Branko<br />
Meštrič, te financijski izvještaj<br />
koji je pripremila Biserka Marko-<br />
Godišnja sl
u šumarskom miljeu<br />
Virovi su<br />
proglašeni<br />
zaštićenim<br />
krajolikom<br />
Odlukom skupštine<br />
Vukovarskosrijemske<br />
županije<br />
1999. godine. Na<br />
185 ha zaštićenih<br />
površina uključen<br />
je i dio vodotoka<br />
Virova od mosta u<br />
predjelu Lože uz<br />
granicu s općinom<br />
Županja, pa nizvodno<br />
do predjela<br />
Slavir u Šumariji<br />
Otok, piše nam<br />
dipl. ing. Darko<br />
Posarić iz otočke<br />
šumarije. Svakodnevne<br />
susrete s<br />
prirodom on bilježi<br />
fotografskim aparatom!<br />
Od mnogo<br />
lijepih »doživljaja«<br />
izabrali smo tri<br />
godišnja doba<br />
mosta u Ložama.<br />
Uživajte i vi!<br />
l*y'''''#i#%^-'••.**%•'.*' '.- '•'if*?WiKf|^-<br />
>\kl<br />
'nogo fnosio