Izlagalo sedam tvrtki iz Hercegovine Novoimenovani ambasadori BiH u P/GKFBiH
Glasnik Privredne/Gpospodarske komore FBiH Broj 38 ⢠Novembar ...
Glasnik Privredne/Gpospodarske komore FBiH Broj 38 ⢠Novembar ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
8. obrtni~ki i gospodarski sajam<br />
Koprivni~ko-kri`eva~ke `upanije<br />
<strong>Izlagalo</strong> <strong>sedam</strong><br />
<strong>tvrtki</strong> <strong>iz</strong><br />
<strong>Hercegovine</strong><br />
Privredna/Gospodarska komora F<strong>BiH</strong><br />
potpisnik je Sporazuma o suradnji sa HGK-<br />
@upanijskom komorom Koprivnica od 1994.<br />
godine kojim su se ugovorne strane dogovorile<br />
unapre|ivati postoje}e veze i<br />
uspostavljati nove, organ<strong>iz</strong>iranjem susreta<br />
gospodarstvenika, pojedina~nih posjeta,<br />
u~e{}a na sajmovima, <strong>iz</strong>lo`bama i drugim<br />
promotivnim manifestacijama<br />
Temeljem te suradnje gospodarstvenici Koprivni~kokri`eva~ke<br />
`upanije u organ<strong>iz</strong>aciji HGK-@upanijske<br />
komore Koprivnica <strong>iz</strong>la`u na zajedni~kom {tandu na sajmovima<br />
gospodarstva po~ev od Neuma, 1994. godine,<br />
zatim Mostara, 1998., do danas. Ove godine P/GKF<strong>BiH</strong><br />
je prvi put u~estvovala kao <strong>iz</strong>laga~ sa svojim ~lanicama<br />
na 8. obrtni~kom i gospodarskom sajmu Koprivni~kokri`eva~ke<br />
`upanije, kao gost HGK - @upanijske komore<br />
Koprivnica, od 14. do 16. listopada, u Kri`evcima.<br />
Na <strong>iz</strong>lo`benom prostoru P/GKF<strong>BiH</strong> <strong>iz</strong>lagalo je <strong>sedam</strong><br />
<strong>tvrtki</strong>: Mljekara Livno, Vita-Vi Vi{i}i, Hercegovinavino<br />
Mostar, Podrumi Andrija ^itluk, Barpeh ^itluk, Bobita<br />
^itluk i Roing Ljubu{ki.<br />
[tand P/GKF<strong>BiH</strong> je osvojio drugo mjesto za najbolje<br />
ure|eni, a sveukupnom dojmu najvi{e je doprinijelo<br />
ku{anje <strong>iz</strong>vrsnih doma}ih pro<strong>iz</strong>voda: sireva, posebice<br />
ov~ijih pro<strong>iz</strong>vo|a~a Mljekare Livno i Vite-Vi <strong>iz</strong> Vi{i}a,<br />
koji su obilno zalijevani bijelim i crvenim vinima i<br />
sokovima Hercegovinavino i Podruma Andrija.<br />
Sladokusci su degustirali ukusne krem namaze<br />
Barpeha, a ljubitelji `estica paletu alkoholnih pi}a <strong>iz</strong><br />
Bobite.<br />
Su{eno povr}e i ljekovito bilje <strong>iz</strong> Roinga nije se<br />
moglo <strong>iz</strong>ravno ku{ati, ali je pobudilo interesovanje<br />
Podravke <strong>iz</strong> Koprivnice, kao mogu}i sastojak njihovih<br />
gotovih pro<strong>iz</strong>voda.<br />
Svi pomenuti pro<strong>iz</strong>vodi na}i }e se ili ve} imaju svoje<br />
mjesto na policama vode}ih trgova~kih centara u ovoj<br />
`upaniji.<br />
Sajmu su nazo~ili Jago Lasi}, potpredsjednik<br />
P/GKF<strong>BiH</strong>, i Miroslav Vitkovi}, predsjednik HGK -<br />
@upanijske komore Koprivnica, koji su, uz predstavnike<br />
~elnih ljudi `upanije, razgovarali o unapre|enju gospodarske<br />
suradnje <strong>iz</strong>me|u <strong>tvrtki</strong> ove dvije regije i mogu}em<br />
ulaganju u pro<strong>iz</strong>vodne kapacitete najzna~ajnije tvrtke sa<br />
ovog podru~ja - Podravke <strong>iz</strong> Koprivnice u F<strong>BiH</strong>.<br />
@eljana BEVANDA<br />
Posjete<br />
<strong>Novoimenovani</strong><br />
<strong>ambasadori</strong> <strong>BiH</strong><br />
u P/GKF<strong>BiH</strong><br />
U okviru programa priprema prije odlaska u<br />
diplomatsko-konzularna predstavni{tva <strong>BiH</strong><br />
u svijetu i stupanja na du`nost, sredinom<br />
novembra, Privrednu/Gospodarsku komoru<br />
F<strong>BiH</strong> posjetilo je pet novoimenovanih<br />
ambasadora <strong>BiH</strong> i jedan generalni konzul<br />
Programom zajedni~kih priprema u Ministarstvu<br />
inozemnih poslova <strong>BiH</strong> bila je predvi|ena i posjeta<br />
P/GKF<strong>BiH</strong> u kojoj su bili diplomatsko-konzularni predstavnici<br />
koji stupaju na du`nost na nove destinacije:<br />
Aleksandar Dragi~evi} (Zagreb - Hrvatska); Amira<br />
Kapetanovi} (Kambera - Australija); Borivoje Marojevi}<br />
(Tokio - Japan), Dragan Pjevi} (Pretorija - Ju`noafri~ka<br />
Republika); Kemal Mufti} (Nju Delhi - Indija) i Satko<br />
Bitanga, generalni konzulat Minhen - Njema~ka.<br />
Predstavnici P/GKF<strong>BiH</strong> su informirali novoimenovane<br />
diplomatsko-konzularne predstavnike <strong>BiH</strong> o organ<strong>iz</strong>aciji<br />
komorskog sistema u F<strong>BiH</strong>, osnovnim<br />
nadle`nostima Komore, te osnovnim ekonomskim<br />
pokazateljima koji se odnose na F<strong>BiH</strong> kao jedan od dva<br />
entiteta u <strong>BiH</strong>. Ambasadorima je uru~en <strong>iz</strong>vjestan broj<br />
primjeraka promotivnog CD-a “Federacija <strong>BiH</strong> - Va{<br />
poslovni partner”, koji sadr`i informacije i podatke koji<br />
mogu pomo}i novoimenovanim diplomatima u njihovom<br />
budu}em svakodnevnom radu.<br />
Neki od prisutnih ambasadora posjeduju veliko<br />
iskustvo u obavljanju poslova na drugim destinacijama,<br />
pa su ukazali na <strong>iz</strong>vjesne propuste koje ~ine komore <strong>iz</strong><br />
<strong>BiH</strong> i njihove ~lanice prilikom posjeta privrednih delegacija<br />
ili organ<strong>iz</strong>iranog predstavljanja privrede na sajmovima.<br />
Kao nedostaci su istaknuti:<br />
- nedovoljna organ<strong>iz</strong>iranost i priprema, te protokolarni<br />
propusti na{ih privrednih delegacija;<br />
- previ{e {tampanih materijala, bez posebnog sa`etka,<br />
{to dovodi inozemne partnere u situaciju da, zbog<br />
ograni~enosti raspolo`ivog vremena, i ne pro~itaju spomenute<br />
materijale;<br />
- nedovoljna koordiniranost djelovanja Vanjskotrgovinske,<br />
entitetskih i kantonalnih (regionalnih) komora;<br />
- nedovoljna briga o njegovanju ve} uspostavljenih<br />
poslovnih odnosa na{ih kompanija sa inozemnim partnerima<br />
i sli~no.<br />
P/GF<strong>BiH</strong> }e ubudu}e, u suradnji sa svojim ~lanicama,<br />
nastojati da se eliminiraju ovakvi propusti.<br />
Fahrudin \IKI]
Po~ela rasprava<br />
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
O Nacrtu zakona o porezu na dohodak<br />
Reforme u oblasti poreskog sistema, zapo~ete<br />
koncem 2000. i po~etkom 2001. godine, rezultirale<br />
su dono{enjem Zakona o PDV-u, <strong>iz</strong> oblasti<br />
indirektnih poreza, dok su porez na dohodak i<br />
porez na dobit <strong>iz</strong> oblasti direktnih poreza u<br />
zavr{noj fazi <strong>iz</strong>rade<br />
Nacrt zakona o porezu na dohodak je u proceduri od jula<br />
2005. godine.<br />
Privredna/Gospodarska komora F<strong>BiH</strong> je organ<strong>iz</strong>ovala javnu<br />
raspravu u kojoj je od 50 pozvanih prisustvovalo 40 predstavnika<br />
<strong>iz</strong> raznih oblasti.<br />
Prezentaciju Zakona o porezu na dohodak su dali predstavnici<br />
Ministarstva finansija F<strong>BiH</strong>, TAMP-a, USAID-a i Njema~kog<br />
GTZ-a.<br />
U raspravi su u~estvovali predstavnici nekoliko ve}ih i manji<br />
privrednih subjekata sa kvalitetnim sugestijama.<br />
Nakon rasprave po~etkom novembra u Sarajevu, odr`a}e se i<br />
rasprava u Mostaru, krajem mjeseca, a nakon toga prijedlozi i sugestije<br />
bi}e proslije|eni prema Parlamentu F<strong>BiH</strong>.<br />
Porezni obveznici poreza na dohodak su svi gra|ani, odnosno<br />
f<strong>iz</strong>i~ka lica-rezidenti i nerezidenti koji ostvaruju dohodak na<br />
teritoriji F<strong>BiH</strong>, kao i rezidenti koji ostvaruju dohodak <strong>iz</strong>van <strong>BiH</strong>.<br />
GLASNIK<br />
Privredna/Gospodarska komora<br />
Federacije Bosne i <strong>Hercegovine</strong><br />
List <strong>iz</strong>lazi mjese~no<br />
Godina VI<br />
Broj 38<br />
Novembar/studeni 2005.<br />
GLASNIK ure|uje<br />
Redakcijski kolegij:<br />
@eljana Bevanda, glavni urednik,<br />
Mira Idr<strong>iz</strong>ovi}, odgovorni urednik,<br />
~lanovi:<br />
[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki},<br />
Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije.<br />
DTP: "Privredna {tampa"<br />
Adresa:<br />
Privredna/Gospodarska komora F<strong>BiH</strong><br />
- za Glasnik -<br />
71000 Sarajevo<br />
Branislava \ur|eva 10/IV<br />
Kontakt osoba: Meliha Veli}<br />
Telefon: 033/267-690<br />
E-mail: m.velic@kfbih.com<br />
Telefoni:<br />
033/663-370 (centrala)<br />
033/217-782<br />
Faks: 033/217-783<br />
www.kfbih.com<br />
Izdava~:<br />
"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo<br />
[tampa:<br />
Birograf, Sarajevo, Kasima efendije Dobra~e 14<br />
Za {tampariju: R<strong>iz</strong>ah Mustafi}<br />
Besplatan primjerak<br />
Na osnovu Mi{ljenja Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje<br />
broj: UO 12-04-05-172/05, od 12. 04. 2005. godine, ~asopis “GLASNIK<br />
PRIVREDNE/GOSPODARSKE KOMORE FEDERACIJE BOSNE I<br />
HERCEGOVINE”, koji informi{e o radu komore, je pro<strong>iz</strong>vod <strong>iz</strong> ~lana 13.<br />
stav 1. ta~ka 13. Zakona o porezu na promet pro<strong>iz</strong>voda i usluga, na ~iji se<br />
promet ne pla}a porez na promet pro<strong>iz</strong>voda.<br />
Svi ostvareni dohoci, odnosno li~ni prihodi umanjeni za<br />
rashode, <strong>iz</strong>uzev zakonom predvi|enih <strong>iz</strong>uze}a, podlije`u oporezivanju.<br />
Osnovicu poreza na dohodak ~ini oporezivi dohodak.<br />
Utvr|ivanje i pla}anje poreza na dohodak odnosi se na kalendarsku<br />
godinu.<br />
Oporezivi dohoci su oni koje porezni obveznik svojim radom<br />
stekne obavljaju}i nesamostalnu djelatnost, te dohoci ostvareni od<br />
imovine i imovinskih prava i ulaganja kapitala.<br />
Porez na dohodak pla}a se po stopi od:<br />
- 10 odsto od porezne osnove do visine trostrukog <strong>iz</strong>nosa<br />
osnovnog li~nog odbitka /osnovni li~ni odbitak 1.200 KM/.<br />
- 15 odsto od <strong>iz</strong>nosa porezne osnovice koji prelazi trostruku<br />
<strong>iz</strong>nos osnovnog li~nog odbitka /osnovni li~ni odbitak 1200 KM/.<br />
U F<strong>BiH</strong> se primjenjuje cedularno oporezivanje prihoda<br />
f<strong>iz</strong>i~kih lica. Ovo je kompleksan i prevazi|en sistem oporezivanja<br />
kako za porezne obveznike tako i za poreznu administraciju.<br />
Sada{njim sistemom oporezivanja omogu}eno je dvostruko,<br />
pa ~ak i vi{estruko oporezivanje pojedinih prihoda.<br />
Oporezivanje li~nih primanja u F<strong>BiH</strong> regulisano je sa preko<br />
dvadeset zakona i zakonskih akata, te Federalnim zakonom na pla}u.<br />
Zbog neharmon<strong>iz</strong>iranosti u oporezivanju dohotka unutar<br />
F<strong>BiH</strong>, bilo je neophodno po~eti jednostavnije prijavljivati i<br />
utvr|ivati obaveze po osnovu poreza na dohodak.<br />
Zakon o porezu na dohodak uz Zakon o porezu na dobit<br />
zna~i veliki napredak u oblasti direktnih poreza.<br />
Porezne uprave F<strong>BiH</strong> ubrzo trebaju <strong>iz</strong>vr{iti pripreme -<br />
edukaciju administracije i poreznih obveznika da bi porezne<br />
reforme dale {to bolje rezultate u ostvarivanju prihoda, a i za{tite<br />
poreznih obveznika od dvostrukog - vi{estrukog oporezivanja.<br />
Razli~ite vrste direktnih poreza koje su propisivali i primjenjivali<br />
kantoni bit }e inkorporirane u jedan sintet<strong>iz</strong>irani zakon o<br />
oporezivom dohotku svakog obveznika - pojedinca sa istom<br />
poreznom osnovicom i stopom, koji }e u F<strong>BiH</strong> biti jedinstveno<br />
primjenjivan.<br />
Ovaj zakon je zna~ajan napredak u oblasti poreza, ali uz uslov<br />
da on bude podloga za <strong>iz</strong>radu zakona na dr`avnom nivou, jer tek<br />
tada mo`emo govoriti o jedinstvenom ekonomskom prostoru.<br />
Usporedba sada{njeg i novog poreza na dododak<br />
Primjer: pekar + 4 zaposlena, bez <strong>iz</strong>dr`avanih ~lanova,<br />
Sarajevski kanton.<br />
SADA[NJI<br />
SADA[NJI<br />
SUSTAV<br />
SUSTAV (KM)<br />
KM)<br />
NOVI<br />
SUSTAV<br />
(KM)<br />
Ukupni prihod<br />
80.000 80.000<br />
(godi{nji)<br />
Rashodi (godi{nji) bez 50.000 50.000<br />
poreza na<br />
pla}u/dohodak<br />
Porez na<br />
1.500 2.160<br />
pla}u/dohodak (500<br />
KM mjese~no),<br />
godi{nje<br />
Oporeziva osnovica 28.500 27.840<br />
Porez na dobit f<strong>iz</strong>i~kih<br />
osoba/porez na<br />
dohodak<br />
7.125 3.816<br />
Dobit nakon poreza 21.375 24.024<br />
Tabelu sa~inili u~esnici u projektu modern<strong>iz</strong>acije poreza<br />
USAID - TAMP.<br />
Mirsada ]UR^I]-SELIMOVI]<br />
3
4<br />
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
Udru`enje poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede<br />
Primjena Zakona o tro{arinama<br />
U okviru Udru`enja poljoprivrede, prehrambene i<br />
duhanske industrije i vodoprivrede odr`an je, 28. oktobra,<br />
sastanak Grupacije pro<strong>iz</strong>vo|a~a alkoholnih pi}a i vina<br />
Na sastanku su bili nazo~ni: Ivica Udovi~i}, <strong>iz</strong><br />
Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa<br />
<strong>BiH</strong>, Miro D`akula, <strong>iz</strong> Uprave za ne<strong>iz</strong>ravno oporezivanje<br />
<strong>BiH</strong>, Dragan Prusina, <strong>iz</strong> Ministarstva financija<br />
F<strong>BiH</strong>, Nevenka Dela~, <strong>iz</strong> Federalnog ministarstva<br />
energije, rudarstva i industrije, predstavnici najve}ih<br />
pro<strong>iz</strong>vo|a~a <strong>iz</strong> F<strong>BiH</strong> i Gospodarske komore F<strong>BiH</strong>.<br />
Govorilo se o primjedbama i prijedlozima pro<strong>iz</strong>vo|a~a<br />
oko primjene Zakona o tro{arinama, o<br />
Pravilniku o jakim alkoholnim pi}ima, te teku}oj<br />
problematici.<br />
Istaknuto je da su nepovoljne odredbe za pro<strong>iz</strong>vo|a~e:<br />
- polaganje jamstva banke prilikom uvoza etil<br />
alkohola,<br />
- obveza pla}anja tro{arina pri preuzimanju kontrolnih<br />
markica,<br />
- obveza obilje`avanja kontrolnom markicom<br />
alko pop-ova i mini pakiranja alkoholnih pi}a i vina<br />
(0,10 - 0,20 litara).<br />
Stoga je Grupacija pro<strong>iz</strong>vo|a~a predlo`ila:<br />
U ~lanku 4. to~ka 4 Zakona o tro{arinama,<br />
“Slu`beni glasnik <strong>BiH</strong>”, broj 62/04, <strong>iz</strong>brisati rije~<br />
alkohol.<br />
Predmet oporezivanja ne bi trebao biti alkohol,<br />
jer je on sirovina za pro<strong>iz</strong>vodnju alkoholnih pi}a.<br />
U ~lanku 18. Zakona o tro{arinama, “Slu`beni<br />
glasnik <strong>BiH</strong>”, broj 62/04, <strong>iz</strong>mijeniti stavak 6, tako da<br />
novi tekst glasi: “Za uvozna alkoholna pi}a obveza<br />
pla}anja obra~unate tro{arine nastaje po preuzimanju<br />
kontrolnih markica, a za doma}e pro<strong>iz</strong>vode<br />
obveza pla}anja tro{arine nastaje u roku od 30 dana<br />
od momenta <strong>iz</strong>davanja ra~una o prodaji”.<br />
U ~lanku 18. Zakona o tro{arinama stavak 7, koji<br />
se odnosi na polaganje jamstva banke prilikom uvoza<br />
etil alkohola, u potpunosti brisati, jer etilni alkohol<br />
pro<strong>iz</strong>vo|a~ima slu`i kao sirovina za pro<strong>iz</strong>vodnju i<br />
nigdje u svijetu ne postoji praksa da se tro{arina pla}a<br />
na sirovinu ili garantira garancijom banke<br />
Ta mjera je apsolutno suvi{na i nepotrebna, jer<br />
dr`ava time ni{ta ne dobiva, pro<strong>iz</strong>vo|a~i puno gube,<br />
a samo profitiraju poslovne banke.<br />
Jo{ je gora situacija ako se destilat nabavlja na<br />
doma}em tr`i{tu, jer se odmah obra~unava i pla}a<br />
tro{arina.<br />
Proces prerade sirovina traje od tri do {est mjeseci<br />
tako da niti jedan doma}i pro<strong>iz</strong>vo|a~ ne mo`e<br />
<strong>iz</strong>dr`ati ovakva financijska optere}enja.<br />
Grupacija se sla`e da dr`ava treba uvesti reda u<br />
oblasti uvoza etil alkohola, ali to se mo`e jednostavno<br />
rije{iti uvo|enjem registra <strong>tvrtki</strong> koje mogu<br />
uvoziti etilni alkohol za vlastitu pro<strong>iz</strong>vodnju.<br />
U ~lanku 23. Zakona o tro{arinama stavak 3.<br />
<strong>iz</strong>mijeniti na slijede}i na~in:<br />
“<strong>iz</strong>nimno od odredaba stavka 2. ovog ~lanka, u<br />
promet bez kontrolnih markica mogu se stavljati<br />
alkoholna pi}a koja sadr`e do 6% alkohola bez obzira<br />
na veli~inu pakiranja, kao i sva ostala alkoholna<br />
pi}a i vina u pakiranju manjem od 0,25 litara”.<br />
Ova <strong>iz</strong>mjena je neophodna zato {to se tzv. alko<br />
pop-ovi, tj. osvje`avaju}i napitci sa dodatkom alkohola<br />
rade sa 2 - 6%. Niti jedna zemlja EU i na{eg<br />
okru`enja nema praksu obilje`avanja malih pakiranja<br />
alkoholnih pi}a i vina, jer je to neprakti~no,<br />
skupo, zahtijeva puno rada, jer se mora ru~no lijepiti,<br />
a sama markica prekrije gotovo cijelu bo~icu.<br />
U radnu skupinu <strong>iz</strong>rade Zakona OBVEZNO<br />
uklju~iti predstavnika pro<strong>iz</strong>vo|a~a <strong>iz</strong> te oblasti.<br />
^lanak 15. Pravilnika o tro{arinama, “Slu`beni<br />
glasnik <strong>BiH</strong>, broj 18/05, stavak 3, tj. prilo`enu tabelu<br />
pro<strong>iz</strong>vo|a~i tra`e da se <strong>iz</strong>mijeni na slijede}i na~in:<br />
1. alkoholna pi}a i vina:<br />
a) pro<strong>iz</strong>vodni (tehnolo{ki ) gubici ................1,7%,<br />
b) skladi{ni i transportni gubici ...................0,5%.<br />
Ve} vi{e godina ova grupacija tra`i pod<strong>iz</strong>anje<br />
granice kala na ve}u razinu, jer stvarni gubici u<br />
pro<strong>iz</strong>vodnji, transportu i uskladi{tenju su znatno vi{i<br />
od predlo`enih. U Republici Hrvatskoj kalo <strong>iz</strong>nosi<br />
2,2%, a u pojedinim europskim zemljama i do 5%.<br />
Istaknuto je da je i Upravni odbor Privredne/Gospodarske<br />
komore F<strong>BiH</strong> objavio Odluku o <strong>iz</strong>mjenama<br />
i dopunama Odluke o dopu{tenoj visini tehnolo{kog<br />
manjka, kala, kvara, rasipa i loma u pro<strong>iz</strong>vodnji<br />
vina, bezalkoholnog piva, mineralne vode, vo}nih<br />
sokova, sirupa, gaziranih i negaziranih pi}a u kojoj<br />
stoji da su kod alkoholnih pi}a pro<strong>iz</strong>vodni (tehnološki)<br />
gubici 2,2% (“Slu`bene novine F<strong>BiH</strong>”, broj 63/05).<br />
^lanak 19. Pravilnika o tro{arinama promijeniti<br />
tako da:<br />
“za alkoholna pi}a i vina, osim uvoznih, obveza<br />
pla}anja obra~unate tro{arine nastaje u roku od 30<br />
dana, od dana <strong>iz</strong>davanja ra~una o prodaji, odnosno<br />
od trenutka isporuke pro<strong>iz</strong>voda drugoj osobi, ako je<br />
isporuka obavljena prije <strong>iz</strong>davanja ra~una”.<br />
Prijedlog Pravilnika o jakim alkoholnim pi}ima<br />
proslijediti Agenciji za hranu, jer je sada formirana<br />
i smatra se odgovorna za ovaj dio posla.<br />
Lo`-ulje osloboditi tro{arina, jer to dodatno<br />
poskupljuje pro<strong>iz</strong>vodnju, a u ovom slu~aju se radi o<br />
repromaterijalu.<br />
Erina LASI]
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
Grupacija {umarstva i drvne industrije<br />
Resursi nisu za{ti}eni<br />
Potrebno uvesti stalni monitoring za{tite {uma, edukovati<br />
kadrove <strong>iz</strong> postoje}ih privrednih dru{tava {umarstva, uz<br />
kontinuiranu asistenciju {umarskih fakulteta, obavezno<br />
provesti higijenu {uma, te i dalje insistirati na deminiranju<br />
{umskih kompleksa<br />
Na radnom sastanku ~lanova Grupacije, odr`anom<br />
krajem novembra, govorilo se o zdravstvenom<br />
stanju {uma u F<strong>BiH</strong> i <strong>BiH</strong>.<br />
- Zdravstveno stanje {uma je lo{e, neke vrste ~etinara<br />
su ve} u fazi nestajanja - rije~i su Mirze<br />
Dautba{i}a, rukovodioca katedre za za{titu {uma na<br />
[umarskom fakultetu u Sarajevu.<br />
Jela kao najva`nija ~etinarska vrsta u <strong>BiH</strong> u potpunosti<br />
nestaje, stalni su problemi i sa smr~om, na<br />
podru~ju centralne Bosne nestaje hrasta na desetine<br />
hiljada m 3 , dok je brijest ve} nestao.<br />
Brojni su uzroci koji su doveli do ovakvog stanja,<br />
ma}ehinski odnos dr`ave prema ovom najve}em<br />
prirodnom resursu, neprikladan sistem upravljanja<br />
{umom, prekomjeran intenzitet sje~e, <strong>iz</strong>mjena autohtone<br />
vegetacije i starost {uma.<br />
Op{ta karakteristika stanja u {umama jeste potpuna<br />
nehigijena, zatim klimatski uslovi koji su lo{i<br />
za zdravstveno stanje {umskih resursa, npr. na nestajanje<br />
jele utje~e tzv. hemijska klima (sa ekstremno<br />
niskim i visokim temperaturama, poplavama, olujnim<br />
vjetrovima i po`arima).<br />
Prema rije~ima profesora Dautba{i}a, dr`avni<br />
organi ne rade svoj dio posla, odnosno njihova<br />
du`nost je da upravljaju dr`avnim {umama i da kao<br />
nosilac vlasti nadziru gospodarenje svim {umama.<br />
Aktuelno stanje na terenu je rezultat takvog odnosa.<br />
- Predla`emo formiranje dijagnosti~ko-prognozne<br />
slu`be ili servisa (DPS) na entitetskom i dr`avnom<br />
nivou, jer smo jedina dr`ava u Evropi koja nema DPS<br />
niti listu karantinskih bolesti i {teto~ina.<br />
Postoje najmanje dva razloga za osnivanje ove<br />
slu`be: {teta koju {tetni biotski i abiotski faktori<br />
mogu prouzrokovati i me|unarodno pravni akti koji<br />
na{u zemlju obavezuju na to. Ukoliko `elimo u}i u<br />
EU moramo imati barem jednu takvu agenciju i<br />
institut za {umarstvo ~iji }e osnovni zadatak biti<br />
za{tita {uma - kazao je profesor Dautba{i}.<br />
^lanovi Grupacije su se slo`ili da je potrebno<br />
uvesti i stalni monitoring za{tite {uma, edukovati<br />
kadrove <strong>iz</strong> postoje}ih privrednih dru{tava {umarstva,<br />
uz kontinuiranu asistenciju {umarskih fakulteta,<br />
obavezno provesti higijenu {uma, te i dalje insistirati<br />
na deminiranju {umskih kompleksa.<br />
Kada je rije~ o implementaciji Zakona o<br />
{umama, zaklju~eno je da Grupacija ostaje pri svojim<br />
ranijim stavovima da <strong>iz</strong>dvajanje sredstava<br />
op{tinama u <strong>iz</strong>nosu od ~etiri odsto od prodatog<br />
drveta nije <strong>iz</strong>vodljivo. Stoga predla`u da se <strong>iz</strong> namjenskih<br />
fondova ovisno o mogu}nostima kantona<br />
upla}uje <strong>iz</strong>nos od 0,5 do dva odsto namjenski za<br />
op{te korisne funkcije {uma.<br />
Prema mi{ljenju ~lanova Grupacije, sva druga<br />
rje{enja bi jo{ vi{e zakomplicirala ionako te{ko stanje<br />
u oblasti {umarstva <strong>BiH</strong>.<br />
Selma VARUPA<br />
Uru~ena pr<strong>iz</strong>nanja<br />
“Zlatni most” partnerima i prijateljima<br />
U okviru tre}eg susreta privrednika zapadnog Balkana, pod nazivom “Partneri i prijatelji”, organ<strong>iz</strong>ator<br />
susreta kompanija “Media Invent” <strong>iz</strong> Novog Sada, u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, uru~ila je pr<strong>iz</strong>nanja<br />
“Zlatni most” za anga`man na me|usobnom povezivanju tr`i{ta.<br />
Ovo presti`no pr<strong>iz</strong>nanje dobili su zaslu`ni pojedinci i kompanije <strong>iz</strong> Slovenije, Hrvatske, <strong>BiH</strong>,<br />
Makedonije i Srbije i Crne Gore, koji su se, prema ocjeni `irija, u pro{loj godini istakli poslovnim rezultatima<br />
ili uspje{nim obnavljanjem ekonomskih veza u regionu.<br />
Dobitinici pr<strong>iz</strong>nanja “Zlatni most” <strong>iz</strong> <strong>BiH</strong> su: [efik Lojo, direktor Fabrike duhana Sarajevo, Mate ^uji},<br />
direktor firme Feal <strong>iz</strong> [irokog Brijega, i Jozo Bogdan, u ~ijem je vlasni{tvu Feal.<br />
Na sve~anoj dodjeli pr<strong>iz</strong>nanja, odr`anoj 16. novembra u Beogradu, okupljeni predstavnici privrednih<br />
komora Srbije, Makedonije, Crne Gore, Slovenije i <strong>BiH</strong> istakli su da je regionalno povezivanje jedini put ka<br />
Evropskoj uniji, stabil<strong>iz</strong>aciji regiona i razvoju. Nagla{ena je potreba da se podr`i svaka inicijativa u pravcu<br />
ja~anja regionalne saradnje u slu`bi harmon<strong>iz</strong>acije ekonomskih odnosa i u procesu evropskih integracija,<br />
odnosno pridru`ivanja EU.<br />
U pripremima potencijalnih kandidata za pr<strong>iz</strong>nanje “Zlatni most” u~estvovala je i P/GKF<strong>BiH</strong>.<br />
L. S.<br />
5
6<br />
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
Nezakonite aktivnosti koje se odnose na sje~u i trgovinu<br />
trupcima u <strong>BiH</strong> privla~e sve ve}u pa`nju Vlade i me|unarodne<br />
zajednice. Nacrt plana odra`ava aktuelnu situaciju i podlo`an<br />
je <strong>iz</strong>mjenama koje su, prema mi{ljenju zainteresiranih strana,<br />
neophodne.<br />
Sektor {umarstva tokom i neposredno poslije rata nije bio<br />
po{te|en od nezakonite sje~e {uma, a danas su mnogo efikasniji<br />
kontrolni mehan<strong>iz</strong>mi za{tita {uma. Pod nezakonitim<br />
aktivnostima u sektoru {umarstva, uglavnom, se podrazumijeva<br />
prodaja drveta od javnih poduze}a.<br />
Akcioni plan se sastoji od dva glavna pravca djelovanja:<br />
- unapre|enja vanjske kontrole,<br />
- internog razvoja javnih poduze}a {umarstva.<br />
Vanjska kontrola obuhva}a:<br />
- definiranje uloge Vlade u regulatornim aktivnostima;<br />
- implementiranje prijedloga za uspostavu glavne inspekcijske<br />
slu`be na entitetskom nivou koja bi objedinjavala sve inspekcijske<br />
slu`be, uklju~uju}i i Federalnu inspekcijsku slu`bu (FIS);<br />
- dono{enje odluke o instituciji nadle`noj za kontrolu rada<br />
poduze}a drvne industrije poslije kona~nog definiranja<br />
sveobuhvatne strukture inspekcijske slu`be;<br />
Akcioni plan<br />
Za borbu protiv nezakonitih aktivnosti<br />
u sektorima {umarstva i drvne industrije<br />
U Sarajevu je, krajem oktobra, prezentiran<br />
Akcioni plan za borbu protiv nezakonitih<br />
aktivnosti u sektorima {umarstva i drvne<br />
industrije. U <strong>iz</strong>radi nacrta akcionog plana<br />
u~estvovali su konsultanti <strong>iz</strong> Svjetske banke,<br />
USAID CCA i vlade oba entiteta<br />
O B A V I J E S T<br />
Publikacija o tekstilno-ko`arskim pro<strong>iz</strong>vodima<br />
Obavje{tavamo privredne subjekte u <strong>BiH</strong> koji se bave pro<strong>iz</strong>vodnjom<br />
i prodajom pro<strong>iz</strong>voda <strong>iz</strong> tekstilno, ko`arsko-prera|iva~ke industrije, da<br />
je Privredna/Gospodarska komora Federacije <strong>BiH</strong> pripremila publikaciju<br />
u kojoj je evidentirano preko 4.000 privrednih subjekata koji se<br />
bave pro<strong>iz</strong>vodnjom i prodajom tekstilno-ko`arskih pro<strong>iz</strong>voda u SR<br />
Njema~koj.<br />
Tim potezom `eljeli smo svim pro<strong>iz</strong>vodnim subjektima sa prostora<br />
<strong>BiH</strong> omogu}iti da na jednom mjestu imaju evidentirane sve privredne<br />
subjekte <strong>iz</strong> oblasti tekstila, ko`e i obu}e u SR Njema~koj, te da na taj<br />
na~in mogu, ukoliko su zainteresirani, stupiti u kontakte sa onim kompanijama<br />
za koje smatraju da bi imale interesa za saradnju.<br />
Publikacija ima preko 700 stranica i mo`e se poru~iti u<br />
Privrednoj/Gospodarskoj komori F<strong>BiH</strong>, na faks: 033 217 783. Po<br />
<strong>iz</strong>vr{enoj uplati publikacija se mo`e podi}i u Komori F<strong>BiH</strong>, u Sarajevu,<br />
u Branislava \ur|eva broj 10/IV.<br />
Kontakt osoba: Hrvoje Brajkovi}, sekretar Udru`enja.<br />
Telefon: 033 217 786, mobitel: 061 136 481.<br />
Cijena publikacije sa porezom <strong>iz</strong>nosi 150 KM.<br />
- pove}anje broja i obuke osoblja, te ostalih resursa koji bi<br />
bili na raspolaganju FIS-u u skladu sa mandatom i odgovornostima;<br />
- nastavak suradnje FIS-a i EUFOR-a u cilju nadzora transporta<br />
i snabdijevanja drvetom drvno-prera|iva~ke industrije -<br />
daljnji razvoj procedura kontrole;<br />
- provo|enje detaljne procjene o vrsti i obimu bespravnih<br />
sje~a i <strong>iz</strong>vozu bespravno posje~enog drveta;<br />
- provo|enje popisa i procjene poduze}a - korisnika drveta.<br />
Interni razvoj javnih poduze}a ~ine:<br />
- otpu{tanje, premje{tanje i primanje novog osoblja kako bi<br />
se osigurala kompetentost menad`menta poduze}a i neupletenost<br />
u nezakonite aktivnosti;<br />
- primjena metoda central<strong>iz</strong>iranog javnog nadmetanja i<br />
drugih tr`i{no baziranih mehan<strong>iz</strong>ama za formiranje cijena prilikom<br />
prodaje drveta svim privatnim poduze}ima i<br />
poduze}ima u dr`avnom vlasni{tvu, tako da se do polovine<br />
2008. godine prodaja drveta <strong>iz</strong> dr`avnih {uma 50 odsto koristi<br />
ovom metodom prodaje, a do kraja 2009. godine 70 odsto;<br />
- osiguravanje i striktno pridr`avanje propisa javne nabavke;<br />
- omogu}avanje vanjske kontrole;<br />
- uspostava sistema za sakupljanje i {irenje relevantnih informacija<br />
o gazdovanju {umama i prodaji drveta.<br />
U sektoru drvne industrije to su:<br />
- obustava obezbje|enja sirovine poduze}ima koja nisu<br />
platila isporu~eno drvo;<br />
- potpuna primjena legislative o likvidaciji i bankrotiranju<br />
za poduze}a drvne industrije;<br />
- privat<strong>iz</strong>acija preostalih drvno-prera|iva~kih kapaciteta i<br />
tvornica namje{taja u dr`avnom vlasni{tvu;<br />
- suradnja sa EUPM-om i EUFOR-om u cilju<br />
povezivanja u borbi protiv nezakonitih aktivnosti u<br />
{umarstvu;<br />
- suradnja sa EU-CAFAO u cilju ja~anja carinske<br />
slu`be, u smislu otkrivanja <strong>iz</strong>voza bespravno<br />
posje~enog drveta i <strong>iz</strong>vje{tajima o <strong>iz</strong>vozu i uvozu;<br />
- suradnja sa svim inicijativama za osnivanje<br />
Glavne rev<strong>iz</strong>orske slu`be kako bi se osiguralo da }e<br />
kantonalna poduze}a {umarstva imati koristi od<br />
redovnih rev<strong>iz</strong>ija;<br />
- osiguranje politi~kih stranaka da objelodane<br />
<strong>iz</strong>vore finansiranja;<br />
- osigurati da vladini slu`benici i <strong>iz</strong>abrani politi~ari<br />
objelodane svoju imovinu i <strong>iz</strong>vore prihoda.<br />
Provo|enje navedenih aktivnosti i dodjeljivanja<br />
monitoringa implementacije Akcionog plana<br />
najprikladnijem ministarstvu u okviru entitetskih<br />
vlada. Monitoring mora biti transparentan i<br />
omogu}avati u~e{}e interesnih strana. Ministarstvu<br />
finansija i trezora <strong>BiH</strong> dodijeliti nadle`nosti mobil<strong>iz</strong>acije<br />
me|unarodnih fondova i ostalih resursa za<br />
podr{ku provo|enju Akcionog plana.<br />
Za koordinatora aktivnosti me|unarodne zajednice<br />
predla`e se USAID.<br />
[emsa ALIMANOVI]
Standardi koji se trebaju razviti moraju biti primjenljivi u oba<br />
bh. entiteta i trebaju uzeti u obzir ukupnu vrijednost svih funkcija<br />
{uma, uklju~uju}i produkciju, okolinsku/biolo{ku raznovrsnost<br />
i dru{tvenu funkciju.<br />
Projekat implementira Savcor Indufor <strong>iz</strong> Finske, u suradnji sa<br />
firmom Ceteor <strong>iz</strong> <strong>BiH</strong>.<br />
Na prvom radnom sastanku <strong>iz</strong>abrano je 15 ~lanova radnog<br />
tijela <strong>iz</strong> <strong>BiH</strong> koji }e svojim anga`iranjem usmjeravati i omogu}iti<br />
da se donese FSC (Forestry Standard Certification) Nacionalni<br />
standard za <strong>BiH</strong>. To se odnosi na 10 FSC principa koji se trebaju<br />
ispo{tovati kod certificiranja {uma. Izabran je FSC sistem certificiranja<br />
u <strong>BiH</strong> i dva {umarstva za pilot-projekat: JP “Sarajevo {ume”<br />
i [umsko poduze}e Han-Pijesak.<br />
FSC PRINCIPI:<br />
1. PO[TIVANJE ZAKONA I FSC PRINCIPA<br />
Gazdovanje {umom mora po{tivati sve primjenjive zakone<br />
dr`ave u kojoj djeluje, me|unarodne ugovore i sporazume koje je<br />
dr`ava potpisala, kao i FSC Principe i Kriterije.<br />
2. PRAVA I ODGOVORNOSTI VLASNI[TVA<br />
Dugoro~na prava vlasni{tva i kori{tenja {umskih resursa i<br />
{umskog zemlji{ta moraju biti jasno definisana, dokumentovana<br />
i zakonski ustanovljena.<br />
3. PRAVA AUTOHTONOG STANOVNI[TVA<br />
Moraju se prepoznati i po{tivati zakonska i obi~ajna prava<br />
autohtonog stanovni{tva da posjeduju, koriste i upravljaju svojom<br />
zemljom, podru~jem i resursima.<br />
4. GAZDOVANJE [UMOM TREBA PO[TIVATI SVE<br />
PRIMJENLJIVE ZAKONE I/ILI PROPISE KOJI SE<br />
ODNOSE NA ZDRAVLJE I SIGURNOST UPOSLENIH I<br />
NJIHOVIH PORODICA<br />
Aktivnosti gazdovanja {umom moraju dugoro~no odr`avati i<br />
unaprije|ivati socijalno i ekonomsko blagostanje {umarskih radnika<br />
i lokalne zajednice.<br />
5. KORISTI OD [UME<br />
Aktivnosti gazdovanja moraju podsticati efikasno kori{tenje<br />
vi{estrukih pro<strong>iz</strong>voda i usluga {ume kako bi se osigurala ekonomska<br />
odr`ivost i {iroki spektar ekolo{kih i sociolo{kih koristi.<br />
6. UTICAJ NA OKOLI[<br />
Gazdovanje {umom mora o~uvati biolo{ku raznovrsnost i s<br />
njom povezane vrijednosti, vodne resurse, tlo i jedinstvene i<br />
osjetljive ekosisteme i pejza`e, te time odr`ati ekolo{ke funkcije i<br />
cjelovitost {ume.<br />
7. [UMSKO-PRIVREDNA OSNOVA (PLAN GAZDOVANJA)<br />
[umsko-privredna osnova prilago|ena nivou i intenzitetu<br />
aktivnosti mora biti napisana, implementirana i a`urirana.<br />
Dugoro~ni ciljevi gazdovanja i sredstva za njihovo post<strong>iz</strong>anje<br />
moraju biti jasno nazna~eni.<br />
Drugi radni sastanak<br />
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
Razvoj dr`avnih standarda za odr`ivo<br />
upravljanje {umama i certifikacija {uma<br />
Druga dr`avna radionica pod nazivom “Razvoj<br />
dr`avnih standarda za odr`ivo upravljanje<br />
{umama i certifikacija {uma”, koja je ujedno i<br />
komponenta projekta O~uvanje i razvoj {uma,<br />
odr`ana je, krajem oktobra, u Hotelu Bistrica,<br />
na Jahorini<br />
8. NADZOR I PROCJENA<br />
Potrebno je vr{iti i nadzor koji odgovara nivou i intenzitetu<br />
gazdovanja radi procjene stanja {ume, prinosa {umskih pro<strong>iz</strong>voda,<br />
nadzornog lanca, aktivnosti gazdovanja i njihovog sociolo-<br />
{kog i ekolo{kog uticaja.<br />
9. ODR@AVANJE VISOKOVRIJEDNIH ZA[TI]ENIH [UMA<br />
Aktivnosti gazdovanja u visokovrijednim za{ti}enim {umama<br />
moraju odr`avati ili pobolj{avati karakteristike koje ih defini{u.<br />
Odluke u vezi sa visokovrijednim za{ti}enim {umama moraju se<br />
uvijek razmatrati sa dozom opreza.<br />
10. PLANTA@E<br />
Planta`e treba planirati i njima upravljati u skladu sa<br />
Principima i Kriterijima od 1 do 9 i Principom 10 i njegovim kriterijima.<br />
Budu}i da planta`e mogu dati n<strong>iz</strong> sociolo{kih i ekonomskih<br />
koristi i mogu doprinijeti zadovoljavanju svjetskih potreba<br />
za pro<strong>iz</strong>vodima {umarstva, trebaju se koristiti za dopunu gazdovanja,<br />
smanjivanje pritiska i promovisanje obnavljanja i za{tite<br />
prirodnih {uma.<br />
Princip broj 3 PRAVA AUTOHTONOG STANOVNI[TVA u<br />
na{em slu~aju je isklju~en.<br />
[. A.<br />
Sektor industrije tekstila, ko`e i obu}e<br />
Slovena~ki Molito u<br />
pregovorima sa<br />
doma}im firmama<br />
Po~etkom oktobra kontaktirala nas je slovena~ka kompanija<br />
Molito d.o.o., sa `eljom da joj dostavimo spisak kompanija<br />
<strong>iz</strong> oblasti tekstilne industrije, jer imaju potrebu za<br />
radom u lohn poslovima za tr`i{te Evrope. Kako je praksa<br />
Sektora da ne daje informacije na tra`enje, nego da se Sektor<br />
direktno uklju~i u uspostavljanje kontakata i veza <strong>iz</strong>me|u<br />
stranih i doma}ih privrednih subjekata, zatra`ili smo od kompanije<br />
Molito da nam dostavi njihove zahtjeve, a da }emo im<br />
mi, shodno na{im saznanjima i kontaktima sa odre|enim<br />
kompanijama, dostaviti na{e prijedloge.<br />
Nakon odre|enog vremena od kompanije Molito dobili<br />
smo crte`e sa obja{njenjima koje smo uputili firmama: Borac,<br />
Travnik; Waya Company, Livno; Napredak, Te{anj; Meteortex,<br />
Kakanj; Kras, Sarajevo i od njih dobili orijentacione cijene za<br />
te poslove, koje smo proslijedili kompaniji Molito.<br />
Predstavnici kompanije Molito bili su zadovoljni onim<br />
{to su dobili i <strong>iz</strong>razili su `elju da posjete navedene kompanije.<br />
Posjeta P/GKF<strong>BiH</strong>, tj. Sektoru industrije tekstila,<br />
ko`e i obu}e, uslijedila je od 14. do 16. novembra. Partneri<br />
<strong>iz</strong> Slovenije su <strong>iz</strong>razili svoju zahvalnost na ura|enom poslu<br />
i mi{ljenja su da su ove bh. kompanije zadovoljile njihove<br />
kriterije, kao i da cijene odgovaraju, te da }e se nastaviti kontakti<br />
oko ugovaranja, tj. konkret<strong>iz</strong>iranja odre|enih poslova.<br />
H. B.<br />
7
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
Seminar u ^ate`u<br />
Evropska akademija<br />
Evropska {kola za zaposlene u privrednim komorama<br />
zapadnog Balkana u{la je u zavr{nu fazu. Na trodnevnom<br />
seminaru, odr`anom u ^ate`u, Slovenija, o upravljanju<br />
promjenama, u~estvovali su predstavnici komora <strong>iz</strong> <strong>BiH</strong>,<br />
Srbije i Crne Gore i Makedonije<br />
Konferencija<br />
<strong>BiH</strong> i socijalna tr`i{na ekonomija<br />
u 21. stolje}u<br />
U organ<strong>iz</strong>aciji Goethe instituta Sarajevo i Ambasade SR Njema~ke u<br />
<strong>BiH</strong>, u Privrednoj komori Federacije <strong>BiH</strong> odr`ana je trodnevna<br />
me|unarodna ekonomska konferencija “Bosna i Hercegovina i socijalna<br />
trzi{na ekonomija u 21. stolje}u - Socijalna odgovornost na global<strong>iz</strong>ovanom<br />
tr`i{tu”. Na konferenciji, koja povezuje tri podru~ja - ekonomiju,<br />
politiku i praksu poduzetni{tva, u~estvovali su nau~nici, privrednici, te<br />
predstavnici politi~kog `ivota <strong>iz</strong> <strong>BiH</strong>, Njema~ke, Ma|arske, Hrvatske,<br />
Albanije i Srbije i Crne Gore. Cilj konferencije je da ekonomija bude<br />
shva}ena kao pokreta~ki faktor dru{tvenog i politi~kog razvoja <strong>BiH</strong> i na<br />
taj na~in dospije u svijest politi~ara i javnosti.<br />
Obra|ene su i teme: Ekonomski razvoj <strong>BiH</strong> u regionalnom kontekstu,<br />
Ekonomska praksa u <strong>BiH</strong>, Nedostaci global<strong>iz</strong>acije kao {ansa malih<br />
preduze}a u <strong>BiH</strong>, Poticaj u malom b<strong>iz</strong>nisu od strane vlada, Poticaj u<br />
malom b<strong>iz</strong>nisu od strane privrednih komora itd.<br />
Ovom konferencijom otvorila su se mnoga pitanja o problemima<br />
zemalja u regionu, raspravljalo se o planiranju u tranziciji i mogu}im<br />
na~inima stvaranja boljeg poslovnog okru`enja.<br />
Suorgan<strong>iz</strong>atori konferencije su bili P/GKF<strong>BiH</strong>, PK Republike Srpske,<br />
ekonomski fakulteti <strong>iz</strong> Bamberga/Njema~ka, Sarajeva i Tuzle, a finansirana<br />
je <strong>iz</strong> sredstava Pakta stabilnosti za jugoisto~nu Evropu i Vlade SR<br />
Njema~ke.<br />
O upravljanju promjenama govorio je Nigel<br />
Tomlinson, predstavnik Privredne komore <strong>iz</strong><br />
Sheffield, Engleska. Tom prilikom je istaknuta osnovna<br />
definicija koja ka`e da je promjena <strong>iz</strong>azov u radu i<br />
na radnom mjestu. Imperativ treba da bude da se ne<br />
o~ekuje mnogo, a da se u~ini sve da bi do{lo do promjena.<br />
Osnovni i bitni faktori promjena su:<br />
- ljudi,<br />
- okru`enje,<br />
- svijest o zdravlju (stres i zdravstveni uslovi rada),<br />
- manji natalitet koji dovodi do manjeg broja radnika,<br />
- nove tehnologije,<br />
- te{ko}e u poslovanju,<br />
- pro{irenje EU,<br />
- global<strong>iz</strong>acija i dr.<br />
Kada razmi{ljamo o<br />
promjenama, {ta to ho}emo?<br />
Gdje ho}emo? I na<br />
koji na~in do}i do cilja?<br />
Kada se dobije odgovor<br />
mogu se o~ekivati i uspje-<br />
{ne promjene.<br />
Da bi one bile uspje{ne<br />
va`no je znati njima<br />
upravljati. Tu je bitan ljudski<br />
faktor i v<strong>iz</strong>ija menad`menta.<br />
Upravljanje ljudskim<br />
resursima je jedan od<br />
osnovnih faktora za uspjeh<br />
promjena.<br />
Profesor na fakultetu<br />
za menad`ment u Kopru<br />
Roberto Biloslavo prezentirao je na~ine i metode za<br />
razvijanje misije i v<strong>iz</strong>ije - daleke budu}nosti, faktora<br />
koji uvijek moraju biti komplementarni.<br />
Predstavnik Eurokomore Wim Martens prezentirao<br />
je organ<strong>iz</strong>aciju i na~in rada Eurokomore ~iji<br />
~lanovi su nacionalne privredne komore, ~ija misija je<br />
da predstavlja, da daje usluge i da promovira evropske<br />
privredne komore.<br />
Potpredsjednik Gospodarske zbornice Slovenije<br />
Cveto Stan~i} prezentirao je u~esnicima [kole ulogu<br />
Komore Slovenije u procesu pribli`avanja EU i dosada{njim<br />
iskustvima u uslovima punopravnog ~lanstva.<br />
Ova komora je odigrala veliku ulogu u periodu<br />
priprema svojih ~lanova za ispunjavanje uslova za<br />
ulazak u EU. U ovom procesu bila su dva osnovna<br />
aspekta pripremljenosti na unutra{nje tr`i{te EU: poznavanje<br />
i primjena pravnog ure|enja EU i konkurentnost.<br />
Da bi pripremljenost bila adekvatna bilo je n<strong>iz</strong><br />
rasprava sa Vladom u oblasti priprema pravnog<br />
ure|enja i seminara za svoje ~lanove u oblasti<br />
konkurentnosti na EU tr`i{tu. Osnovna ~etiri<br />
podru~ja djelovanja Komore su se odnosila na:<br />
1. Prezentiranje interesa na nivou EU,<br />
2. Finansijska sredstva <strong>iz</strong> EU,<br />
3. Poslovno informisanje,<br />
4. Obuku i prijenos iskustava.<br />
Mira IDRIZOVI]<br />
8
Turisti~ka kretanja u F<strong>BiH</strong> od I do VII 2005. godine<br />
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
Prosje~no zadr`avanje turista<br />
u F<strong>BiH</strong> dva dana<br />
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku (Bilten broj 9/05), Federaciju <strong>BiH</strong> u 2005. godini za<br />
<strong>sedam</strong> mjeseci posjetilo je 154.097 turista, od toga 68.954 doma}ih i 85.143 stranih. Ukupno je ostvareno<br />
338.173 no}enja, od tog 147.059 doma}ih i 191.114 stranih.<br />
Gosti se uglavnom registriraju u hotelima i motelima, ali nepotpuno. U hotelima je bilo 303.669 no}enja,<br />
od toga su 68.954 doma}i gosti i 85.143 strani. U motelima je ostvareno 10.167 no}enja, u pansionima i<br />
preno}i{tima 11.055, u doma}instvima svega 2.451 no}enje.<br />
Po zemljama Ukupno turisti No}enja<br />
1 - 7/05 1 - 7/05<br />
Po kantonima/`upanijama<br />
od 154.097<br />
turista na Unskosansku<br />
`upaniju otpada<br />
10.236, Posavsku<br />
`upaniju 1.362<br />
turista, Tuzlanski<br />
kanton 7.437, Zeni~ki<br />
kanton 1.356, Bosansko-podrinjski<br />
920, Srednjobosansku<br />
`upaniju 9.593<br />
turista, Hercegova-<br />
~ko-neretvansku<br />
36.199, Zapadnohercegova~ku<br />
758, Kanton<br />
Sarajevo 67.343<br />
i Hercegbosansku<br />
`upaniju 559 turista.<br />
Statisti~ka obuhvatnost<br />
je mala.<br />
D. B.<br />
U Banji Vru}ici<br />
Mostarska agencija Fortuna dobitnik<br />
presti`nog pr<strong>iz</strong>nanja<br />
Na drugoj turisti~koj burzi “Tourex-yu”,<br />
koja je ovih dana odr`ana u<br />
Banji Vru}ici, uz promociju<br />
godi{njaka “Turisti~ka pr<strong>iz</strong>ma 2006”,<br />
najboljima su dodijeljene Pr<strong>iz</strong>me u<br />
akciji “Za novu kvalitetu u tur<strong>iz</strong>mu”.<br />
Ovu presti`nu nagradu u vidu statue<br />
pr<strong>iz</strong>me i povelje koju dodjeljuje<br />
Ocjenjiva~ki sud turisti~kih novinara<br />
<strong>iz</strong> Srbije i Crne Gore i <strong>BiH</strong> za ovu<br />
godinu osvojilo je osam kompanija.<br />
U <strong>BiH</strong> su kao i pro{le godine dodijeljene<br />
dvije Pr<strong>iz</strong>me. U kategoriji hotela<br />
Pr<strong>iz</strong>ma je pripala hotelu Termag na<br />
Jahorini, a za agencijsko poslovanje<br />
dodijeljena je Fortunatrade toursu <strong>iz</strong><br />
Mostara.<br />
9
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
Dru{tvo za zavarivanje <strong>BiH</strong><br />
Obilje`ilo<br />
50 godina<br />
postojanja<br />
U Sarajevu je, 28. 10. ove godine, odr`ana<br />
sve~ana Skup{tina Dru{tva za zavarivanje <strong>BiH</strong>,<br />
povodom obilje`avanja 50. godi{njice rada i<br />
postojanja<br />
Sve~anoj sjednici, prisustvovali su, pored doma}ih, mnogi<br />
stru~njaci <strong>iz</strong> Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore,<br />
Makedonije, te Njema~ke i Austrije, koji su pozdravili skup.<br />
Prisutnima se obratio i Mahir Had`iahmetovi}, predsjednik<br />
Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore <strong>BiH</strong>.<br />
Po~etak rada Dru{tva za zavarivanje <strong>BiH</strong>, kako su u uvodnom<br />
<strong>iz</strong>laganju istakli profesori Omer Pa{i} i Aleksa Blagojevi},<br />
vezan je za organ<strong>iz</strong>irano djelovanje nau~nog rada u tada{njem<br />
Energoinvestu, s ciljem da se razvije i unaprijedi tehnika zavarivanja<br />
ne samo u Energoinvestu nego u cijeloj Republici <strong>BiH</strong>.<br />
Tako je 1955. godine, u okviru Energoinvesta, osnovan<br />
Laboratorij za zavarivanje i defektoskopiju, sa zadatkom da<br />
unaprijedi tehniku zavarivanja, ispitivanje materijala i konstrukcija.<br />
Iste godine, osnovano je i Dru{tvo za tehniku zavarivanja,<br />
koje je okupilo kvalitetne kadrove <strong>iz</strong> ove oblasti, koja }e svoja<br />
znanja kasnije prenijeti organ<strong>iz</strong>ovanjem obuke za instruktore u<br />
vode}im metaloprera|iva~kim firmama.<br />
U suradnji sa Fakultetom strojarstva i brodogradnje <strong>iz</strong><br />
Zagreba, te Ma{inskog fakulteta i Energoinvesta <strong>iz</strong> Sarajeva, u<br />
<strong>BiH</strong> se 1970. godine organ<strong>iz</strong>ira i postdiplomski studij <strong>iz</strong> zavarivanja.<br />
Za svoje aktivnosti je i dobitnik mnogih pr<strong>iz</strong>nanja.<br />
Ratnim doga|anjima 1992. godine prekinut je, nakratko,<br />
njegov rad, da bi se 1994. ponovo aktiviralo na dijelu F<strong>BiH</strong>, te<br />
obnovilo kontakte sa drugim dru{tvima za zavarivanje u<br />
Evropi. Dru{tvo ima i status pridru`enog ~lana Evropske<br />
zavariva~ke federacije - EWF.<br />
U radu Osniva~ke skup{tine, 2004. godine, u~estvovali su<br />
predstavnici privrednih subjekata <strong>iz</strong> cijele <strong>BiH</strong>, kada su usvojena<br />
i normativna akta, te <strong>iz</strong>abrana radna tijela.<br />
Privredna/Gospodarska komora F<strong>BiH</strong>, u okviru svojih<br />
mogu}nosti, pomogla je reafirmiranju Dru{tva, cijene}i potrebu<br />
za njegovim aktivnim radom kao zna~ajnu potrebu i pomo}<br />
metaloprera|iva~koj industiji danas.<br />
U okviru programa obilje`avanja jubileja, odr`an je i<br />
me|unarodni nau~ni skup “Zavarivanje spaja”, te predstavljeni<br />
nau~ni radovi stru~njaka <strong>iz</strong> ove oblasti.<br />
Vi{e informacija o Dru{tvu za zavarivanje mo`ete dobiti na:<br />
www.dzbih.ba<br />
Mr Nafija [EHI] - MU[I]<br />
Zakoni i propisi<br />
Prijedlog zakona o poticaju<br />
razvoja male privrede<br />
Vlada Federacije <strong>BiH</strong> je utvrdila Prijedlog zakona o<br />
poticaju razvoja male privrede. Njime se, u skladu sa<br />
iskazanim potrebama, uspostavlja pravni okvir za kreiranje<br />
i provo|enje efikasne politike u ovoj oblasti, koja u<br />
razvijenijim zemljama upo{ljava najve}i broj stanovni{tva.<br />
Predlo`enim zakonskim rje{enjima definiraju se pojmovi<br />
male privrede, uvodi obaveza me|usobne saradnje<br />
organa vlasti sa ostalim u~esnicima u razvoju male<br />
privrede u planiranju sredstava i mjera razvoja, odre|uje<br />
obavezni okvir za <strong>iz</strong>radu i sadr`aj planova, definiraju mjere<br />
razvoja u skladu sa organ<strong>iz</strong>acijom i ovla{tenjima, uvodi<br />
obaveza dono{enja podzakonskih akata kojima se<br />
omogu}ava njihovo sprovo|enje, te obaveza upravnog nadzora<br />
i propisuju kaznene i druge odredbe neophodne za<br />
upravljanje procesom razvoja male privrede.<br />
Usvojen Zakon o postupku<br />
indirektnog oporezivanja<br />
Zastupni~ki dom Parlamenta <strong>BiH</strong> usvojio je Prijedlog<br />
zakona o postupku indirektnog oporezivanja i Prijedlog<br />
zakona o postupku prinudne naplate indirektnih poreza<br />
u <strong>BiH</strong>.<br />
Prijedlogom zakona o postupku prinudne naplate<br />
indirektnih poreza u <strong>BiH</strong> ure|uje se postupak po kojem<br />
Uprava za indirektno oporezivanje prinudno napla}uje<br />
indirektne poreze i ostale prihode i takse.<br />
Ovaj zakon }e pru`iti podr{ku funkcionisanju jedinstvenog<br />
ekonomskog prostora u <strong>BiH</strong>, razvoju i provedbi<br />
politike indirektnog oporezivanja u <strong>BiH</strong>, te efikasnoj<br />
naplati i raspodjeli indirektnih poreza prema bud`etima<br />
<strong>BiH</strong>, entiteta i Br~ko Distrikta.<br />
Federalno ministarstvo trgovine i tur<strong>iz</strong>ma<br />
Na osnovu Zakona o trgovini (“Slu`bene novine<br />
F<strong>BiH</strong>”, broj 64/04) Federalno ministarstvo trgovine i tur<strong>iz</strong>ma<br />
donijelo je:<br />
1. Pravilnik o <strong>iz</strong>mjenama i dopunama Pravilnika o<br />
obliku, sadr`aju i na~inu vo|enja trgova~ke knjige<br />
(“Slu`bene novine F<strong>BiH</strong>”, broj 60/05);<br />
2. Pravilnik o <strong>iz</strong>mjenama i dopunama Pravilnika o<br />
uvjetima minimalne tehni~ke opremljenosti poslovnog<br />
prostora za obavljanje trgovine (“Slu`bene novine F<strong>BiH</strong>”,<br />
broj 60/05).<br />
Uprava za indirektno oporezivanje<br />
Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje<br />
donio je Pravilnik o <strong>iz</strong>mjenama i dopunama Pravilnika o<br />
poreznim markicama za duhanske prera|evine i kontrolnim<br />
markicama za alkoholna pi}a i vina (“Slu`beni glasnik<br />
<strong>BiH</strong>”, broj 74/05).<br />
10
EBRD i GEF<br />
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
Program finansiranja okolinskih projekata<br />
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), u<br />
suradnji sa Global Environment Facility (GEF),<br />
razmatra plasiranje nove kreditne linije u<br />
Albaniju, <strong>BiH</strong>, Hrvatsku, Makedoniju, Srbiju i<br />
Crnu Goru. Sredstva bi bila namijenjena smanjenju<br />
zaga|enja koje uti~e na Mediteran i<br />
unapre|enju industrijske i rezidencijalne energetske<br />
efikasnosti, te kori{tenju energije <strong>iz</strong><br />
obnovljivih <strong>iz</strong>vora<br />
U cilju istra`ivanja potencijalne potra`nje i za d<strong>iz</strong>ajniranje<br />
ovakve kreditne linije u <strong>BiH</strong>, organ<strong>iz</strong>iran je sastanak u Sarajevu,<br />
21. oktobra, s ciljem da se razmotri Studija sa~injena za <strong>BiH</strong>,<br />
koja, u svojoj inicijalnoj fazi, treba da prikupi sve potrebne<br />
infomacije o trenutnom stanju i predvidivom razvoju u oblastima<br />
zaga|enja voda i energetske efikasnosti u <strong>BiH</strong>. Stoga je od<br />
prisutnih zatra`ena pomo} i eventualne preporuke za dalje<br />
istra`ivanje potencijalne potra`nje i d<strong>iz</strong>ajniranje ovakvog<br />
okolinskog kreditnog programa u <strong>BiH</strong>.<br />
U zaklju~nim razmatranjima Studija navodi da ne postoje<br />
drugi <strong>iz</strong>vori finansiranja ovih projekata (Energetska efikasnost i<br />
Zaga|enost voda), osim regularnih bankovnih kredita. Tako<br />
postoji potencijal za uspostavljanje kreditne linije koja }e biti<br />
podr`ana grant dijelom - kao poticaj projektu i podr`ana<br />
tehni~kom pomo}i.<br />
Prema iskustvima drugih zemalja, koje su koristile navedena<br />
sredstva (Slovenija, Bugarska i dr), kreditna sredstva bi trebala<br />
biti namijenjena za potencijalne projekte:<br />
O REIC-u<br />
Regionalni centar za edukaciju i informacije na<br />
podru~ju odr`ivog razvoja za jugoisto~nu Evropu<br />
(REIC) je osnovan, uz podr{ku UNESCO-ROSTE<br />
Venecija, sredstvima italijanske vlade, sredinom<br />
ove godine<br />
Ovo udru`enje/asocijacija, u skladu sa usvojenim Statutom,<br />
koristi skra}eni naziv REIC (Regional Education and<br />
Information Centre for South-East Europe).<br />
Djelatnost je pru`anje informacija i edukacija <strong>iz</strong> oblasti<br />
odr`ivog razvoja na podru~ju jugosto~ne Evrope, a u okviru<br />
projekta ~iji je cilj osposobljavanje univerzitetskih nastavnika<br />
na planu odr`ivog razvoja, te djelovanje univerziteta prema<br />
b<strong>iz</strong>nisu i dr`avnim du`nosnicima. Sjedi{te Regionalnog centra<br />
je u Sarajevu, Ma{inski fakultet, Vilsonovo {etali{te 9.<br />
Pru`a podr{ku ekonomskom razvoju, uklju~uju}i podr{ku<br />
malim i srednjim preduze}ima u naporima usmjerenim na<br />
pobolj{anje njihovog tr`i{nog polo`aja, ovladavanje aspektima<br />
pobolj{anja kvaliteta, njihovih pro<strong>iz</strong>voda i usluga, te <strong>iz</strong>vozne<br />
orijentacije. Promovira fer i transparentno reguliranje tr`i{ta,<br />
uz primjenu najbolje svjetske prakse. Pru`a konsalting, studije<br />
Tretman voda:<br />
- Industrija (<strong>iz</strong>gradnja, opravka, unapre|enje industrijskih<br />
sistema otpadnih voda i postrojenja za tretman voda; pravilno<br />
skladi{tenje i tretman otpada i sli~no);<br />
- Poljoprivreda (pravilan tretman otpadnih voda sa farmi<br />
`ive stoke; <strong>iz</strong>gradnja postrojenja za tretman otpadne vode i<br />
sli~no),<br />
- Op{tina (<strong>iz</strong>gradnja postrojenja za tretman otpadnih voda;<br />
<strong>iz</strong>gradnja, pro{irenje ili obnova kanal<strong>iz</strong>acionih sistema).<br />
Energetska efikasnost:<br />
* Industrijska energetska efikasnost:<br />
- kogeneracija,<br />
- regeneracija toplote i pare,<br />
- automat<strong>iz</strong>acija i sistemi kontrole,<br />
- zamjena goriva,<br />
- optim<strong>iz</strong>acija procesa.<br />
* Obnovljiva energija:<br />
- biomase,<br />
- biogas,<br />
- vjetar,<br />
- hidro,<br />
- geotermalna,<br />
- solarna.<br />
U raspravi koja je uslijedila nakon predstavljanja Studije<br />
re~eno je da energetska efikasnost i tretman otpadnih voda predstavljaju<br />
strate{ki interes za <strong>BiH</strong>. Ostalo je nedore~eno ko }e mo}i<br />
aplicirati na ta sredstva i da li }e biti kreditno sposoban za to?<br />
Predlo`ena finansijska linija treba da zadovolji najvi{e<br />
evropske standarde na polju za{tite okoli{a i efikasnog kori{tenja<br />
energije. Doprinije}e i implementaciji odgovaraju}e nacionalne<br />
politike donose}i nove investicije, plasirane kroz lokalne komercijalne<br />
posrednike privatnom sektoru i op{tinama.<br />
Komora }e i dalje aktivno pratiti ove aktivnosti, te obavje{tavati<br />
svoje ~lanice, kako bi zainteresirane mogle pravovremeno<br />
aplicirati.<br />
Mr Nafija [EHI] - MU[I]<br />
i pronala`enje investitora i suinvestitora za dalji razvoj malih i<br />
srednjih preduze}a (SMEs) u dr`avi i van nje.<br />
Jedno od potencijalnih podru~ja djelovanja Centra treba<br />
biti Okolinsko savjetovali{te za b<strong>iz</strong>nis, za ~ije aktivnosti se tra`i<br />
finansijer. Na prvoj sjednici Upravnog odbora, odr`anoj 27.<br />
oktobra, dogovoreno je da UO, u suradnji sa komorama, osmisli<br />
na~in rada i djelovanja savjetovali{ta, te da se anga`ira u<br />
tra`enju finansijera za ovu aktivnost.<br />
Podru~je pru`anja savjetodavnih usluga obuhvata:<br />
1. Okolinsko zakonodavstvo - obaveze privrede i administrativne<br />
procedure,<br />
2. Tehnolo{ki procesi - ~i{}a pro<strong>iz</strong>vodnja i energetska efikasnost,<br />
3. Performanse opreme i na~in <strong>iz</strong>bora opreme,<br />
4. Literatura (knjige, standardi, propisi...),<br />
5. Okolinski menad`ment,<br />
6. Me|unarodni programi i saradnja,<br />
7. Posredovanje u obezbje|enju finansiranja za{tite okoline<br />
u privredi.<br />
Nivo usluga:<br />
- referalni (gdje se mogu dobiti informacije, ko je centar<br />
<strong>iz</strong>vr{nosti u <strong>BiH</strong> za datu oblast, ko je nadle`an za odre|enu<br />
oblast i sli~no);<br />
- osnovna informacija (usmena ili pisana do jedne stranice);<br />
- nabavka knjiga, ~asopisa, fotokopija dokumenata.<br />
Za vi{e informacija na: www.reic.org.ba N. [. - M.<br />
11
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
CARDS 2002 - Projektni zadatak<br />
Pove}anje energijske efikasnosti<br />
u prera|iva~koj industriji<br />
U okviru zahtjeva stru~nog tima Projekta CARDS 2002,<br />
sa~injen je Projektni zadatak “Pove}anje energijske<br />
efikasnosti u prera|iva~koj industriji <strong>BiH</strong>” (u skladu sa<br />
va`e}om metodologijom i realnim pretpostavkama,<br />
zasnovanim na ve} u~injenim aktivnostima). Objavljujemo<br />
<strong>iz</strong>vod:<br />
1. INFORMACIJE PORIJEKLA<br />
1.1. Zemlja korisnik: Bosna i Hercegovina<br />
1.2. Institucija ugovara~: Privredna/Gospodarska<br />
komora F<strong>BiH</strong> (Udru`enje za razvoj okolinskog<br />
upravljanja (UROU/AMED) - Sekcija/Centar za<br />
energijsku efikasnost)<br />
1.3. Relevantna istorija zemlje<br />
<strong>BiH</strong> stagnira u razvoju. Prihvatanje filozofije<br />
odr`ivog razvoja od dr`avnih du`nosnika, privrednika<br />
i gra|ana, jedan je od neophodnih elemenata<br />
za ubrzavanje razvoja. Pri tom, stanje u kome se<br />
<strong>BiH</strong> nalazi nije ograni~enje ovom prihvatanju, jer se<br />
odr`ivi razvoj posebno defini{e za svaku zemlju, u<br />
ovisnosti od njenih prirodnih uslova, kulturnog<br />
nivoa, tehnolo{kih znanja, tehnolo{kog nivoa i<br />
ekonomskih mogu}nosti. Tranzicija privrede u <strong>BiH</strong><br />
name}e potrebu temeljnih promjena u strategiji<br />
privrednih dru{tava.<br />
Modern<strong>iz</strong>iranje pojedina~nih sektora, odnosno<br />
cjeline privrede zna~i duboko i dalekose`no definiranje<br />
odgovora na okolinske <strong>iz</strong>azove koji sve vi{e<br />
utje~u na cjelokupnu konkurentnost. Budu}i da<br />
energija ima zna~ajan utjecaj i na dru{tvenoekonomski<br />
razvoj i na okolinu, pro<strong>iz</strong>vodnja i<br />
kori{tenje energije treba da se u <strong>BiH</strong> uspostavi na<br />
osnovama odr`ivog razvoja.<br />
<strong>BiH</strong> je 1990. godine imala energijsku intenzivnost<br />
gotovo 2,5 puta ve}u od Slovenije i<br />
Hrvatske, koje su, opet, imale nekoliko puta vi{u<br />
energijsku intenzivnost od razvijenih evropskih<br />
dr`ava. Prema podacima <strong>iz</strong> 2002., energijska intenzivnost<br />
u <strong>BiH</strong> ima istu vrijednost kao 1990. godine.<br />
Zato smanjenje ovog energijskog indikatora ima dva<br />
zna~ajna efekta, ekonomski i okolinski. Prema svjetskim<br />
iskustvima, ulaganja u pove}anje energijske<br />
efikasnosti se vra}aju naj~e{}e u periodu do tri<br />
godine. Iskustvo u <strong>BiH</strong> pokazuje da su ulaganja u<br />
pove}anje energijske efikasnosti u <strong>BiH</strong> jo{ rentabilnija.<br />
Stoga, u okviru metodologije pra}enja indikatora,<br />
posebno mjesto treba da zauzima pra}enje<br />
energijske intenzivnosti i efikasnosti prera|iva~ke<br />
industrije (tj. pra}enje u neenergetskom sektoru), jer<br />
su prethodna istra`ivanja pokazala da je u njima<br />
energijska intenzivnost najve}a.<br />
1.4. Trenutno stanje pitanja u relevantnom sektoru<br />
Dosada{nja iskustva u F<strong>BiH</strong> pokazuju, kada se<br />
govori o energetici i energijskoj efikasnosti, da se,<br />
uglavnom, misli na pro<strong>iz</strong>vo|a~e energije, odnosno<br />
na elektrane, rudnike i sli~no, a pri tom se zanemaruje<br />
sektor industrijske energetike, u okviru koga<br />
se, po posljednjim anal<strong>iz</strong>ama, nalaze osnovni uzroci<br />
niske energijske efikasnosti.<br />
Uzroci takve <strong>iz</strong>ra`ene energijske neefikasnosti<br />
sadr`ani su u sljede}em: zastarjela energetska oprema;<br />
neadekvatna nabavka goriva; neadekvatno obrazovano<br />
osoblje; zastarjela oprema u tehnolo{kom<br />
procesu; neadekvatno upravljanje energijom; visok<br />
utro{ak energije po jedinici pro<strong>iz</strong>voda; neadekvatno<br />
upravljanje preduze}em i sli~no.<br />
Ranije anal<strong>iz</strong>e su pokazale da su skromne ili<br />
neznatne aktivnosti u upravljanju potro{njom<br />
energije u industrijskom sektoru F<strong>BiH</strong>. Provedena<br />
anketa je pokazala da jo{ nema, u potrebnoj mjeri,<br />
organ<strong>iz</strong>ovanog pristupa planiranju i pra}enju uticaja<br />
energije i energenata na industrijsku pro<strong>iz</strong>vodnju,<br />
kao i da ne postoji program upravljanja energijom i<br />
mjere za racional<strong>iz</strong>aciju potro{nje elektri~ne energije,<br />
odnosno kori{tenja postoje}eg tarifnog sistema.<br />
Jo{ uvijek ne postoji strategija energijske efikasnosti<br />
na nivou entiteta, odnosno dr`ave <strong>BiH</strong>, koja<br />
}e tretirati energijsku efikasnost (u R Hrvatskoj<br />
uspostavljen je program mre`e industrijske energijske<br />
efikasnosti - MIEE, a u SCG - Agencija za energetsku<br />
efikasnost).<br />
1.5. Povezani programi i druge donatorske aktivnosti<br />
Za pojedina~na preduze}a }e se uspostaviti projekti<br />
pove}anja energijske efikasnosti. Projekti bi<br />
obuhvatili organ<strong>iz</strong>acione mjere, pobolj{anje prakse<br />
upravljanja, odvijanje procesa i odr`avanja, te investicione<br />
zahvate. Sredstva }e se obezbje|ivati <strong>iz</strong><br />
raznih <strong>iz</strong>vora.<br />
Do sada se raspola`e informacijama:<br />
* Austrijska vlada je donirala 1.000 000,00 eura<br />
Svjetskoj banci za real<strong>iz</strong>aciju 20 okolinskih projekata<br />
(uklju~ena energijska efikasnost) za podru~je {est<br />
dr`ava regije (<strong>BiH</strong>, Hrvatska, SCG, Makedonija,<br />
12
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
Albanija, MO) - bespovratna sredstva.<br />
* Svjetska banka posebno priprema projekat od<br />
1.500.000,00 eura za ~etiri dr`ave regije (<strong>BiH</strong>, SCG, Makedonija,<br />
Albanija) koji se odnosi na pove}anje energijske efikasnosti i<br />
kori{tenje obnovljivih <strong>iz</strong>vora energije - bespovratna sredstva.<br />
* Fond Svjetske banke i nekoliko japanskih fondova nudi<br />
finansiranje ve}eg broja velikih projekata (<strong>iz</strong>nad 1.000.000,00<br />
eura) koji se odnose na pove}anje energijske efikasnosti i<br />
kori{tenje obnovljivih <strong>iz</strong>vora energije - sredstva se vra}aju <strong>iz</strong><br />
dijela postignutih u{teda (<strong>BiH</strong> je obuhva}ena programom<br />
djelovanja EETEK-a).<br />
* Norve{ka vlada podr`ava program energetskog savjetovali{ta<br />
u Hrvatskoj.<br />
* Austrija je voljna investirati u pove}anje energijske efikasnosti<br />
i kori{tenja obnovljivih <strong>iz</strong>vora energije u <strong>BiH</strong><br />
30.000.000,00 eura (ukoliko <strong>BiH</strong> pristupi Protokolu <strong>iz</strong> Kjota) -<br />
bespovratna sredstva.<br />
* [vedska organ<strong>iz</strong>acija Sida daje podr{ku projektima Ee.<br />
* Osnovni mehan<strong>iz</strong>mi podr{ke su:<br />
- Eko-fond (poseban zakon) za koga su jo{ prije tri godine<br />
obezbije|eni po milion eura od EU za svaki entitet;<br />
- Programi za provo|enje me|unarodnih konvencija (klimatske<br />
promjene, ozonski sloj, za{tita voda, pusto{enje tla,<br />
biolo{ka raznolikost i sli~no);<br />
- Donatorska okolinska konferencija Svjetske banke sa 100<br />
projekata za okolinski sanaciju <strong>BiH</strong>;<br />
- CARDS projekti gdje je glavni korisnik dr`ava, ali njihovi<br />
rezultati imaju zna~aj za privredu;<br />
- FP6 fond EU za podr{ku istra`ivanjima na podru~ju<br />
za{tite okoline i zdravlja koji je od prije dvije godine otvoren za<br />
<strong>BiH</strong>.<br />
* EOF (The Enviromental Opportunities Facility-EOF) -<br />
“Okoli{ne mogu}nosti” daje podr{ku unapre|enju ekoefikasnosti,<br />
koja podrazumijeva smanjenje potro{nje energije i nudi<br />
dva na~ina podr{ke:<br />
- zajam za pripremu projekata, u prosjeku, 120,000 US$ po<br />
projektu i<br />
- fond fleksibilnih investicija, u prosjeku, 600,000 US$ po<br />
projektu.<br />
2. CILJEVI PROJEKTA<br />
Glavni cilj Projekta je pove}anje svijesti o va`nosti<br />
energijske efikasnosti i konverzije energije za odr`ivi razvoj<br />
cjelokupnog dru{tva. Projekat `eli identificirati barijere koje<br />
sprije~avaju ve}e investiranje u projekte energijske efikasnosti.<br />
Projekat }e promovirati metodologiju prora~una<br />
indikatora energijske intenzivnosti, metodologiju procjene<br />
energijske efikasnosti kompanija.<br />
Glavne ciljne grupe Projekta, pored industrije, bi}e i predstavnici<br />
relevantnih ministarstava.<br />
2.1. Sveukupni ciljevi<br />
Pove}anje energetske efikasnosti podrazumijeva:<br />
- inovacije u djelovanju menad`menta,<br />
- promjenu tehnologija, uklju~uju}i energetske tehnologije,<br />
- zahvate na tehnolo{kom procesu i energetskim procesima,<br />
- red<strong>iz</strong>ajniranje pro<strong>iz</strong>voda i pona{anja na tr`i{tu.<br />
2.2. Specifi~ni ciljevi<br />
Poseban cilj Projekta je uspostava partnerstva sa dr`avom<br />
(cijene i tarifni stavovi za energente, podsticaji od dr`ave, poreska<br />
politika, kori{tenje sredstava ekofonda, funkcionisanje CDM<br />
biroa i drugo).<br />
3. PRETPOSTAVKE I RIZICI<br />
Kroz sistem entitetskih privrednih komora okupilo bi se<br />
dvadesetak preduze}a koja bi u~estvovala u Projektu, koja bi<br />
~inila uzorak privrednih grana i tipa i broja preduze}a od<br />
zna~aja za predmet istra`ivanja. Animirala bi se najvi{a<br />
rukovodstva firmi da organ<strong>iz</strong>ovano pristupe problematici<br />
upravljanja organ<strong>iz</strong>acijom sa aspekta energije.<br />
U okviru Projekta okupile bi se kompanije koje iska`u<br />
interes za u~e{}e u Projektu u okviru kojeg bi se <strong>iz</strong>vr{io energijski<br />
audit - odredila energijska intenzivnost, elementi koji uti~u<br />
na njenu visinu, te posebno identifikovale mjere (organ<strong>iz</strong>acione,<br />
investicione i druge) za sni`enje utro{ka energije.<br />
Predstavnici ovih kompanija bi u~estvovali u real<strong>iz</strong>aciji<br />
Projekta.<br />
3.1. Pretpostavke u ishodi{tu projektne intervencije<br />
Smatra se da }e biti mogu}e odrediti <strong>iz</strong>bor kompanija bez<br />
pote{ko}a, te da }e menad`ment shvatiti potrebu za uvo|enjem<br />
energijskog audita u cilju racionalnije potro{nje energije.<br />
3.2. R<strong>iz</strong>ici<br />
Mogu}i r<strong>iz</strong>ici real<strong>iz</strong>acije Projekta su:<br />
- nepostojanje kvalitetnih konsultanata,<br />
- neadekvatan odziv predstavnika kompanija,<br />
- operativnost finansijskih sredstava.<br />
4. OBIM POSLA<br />
4.1. Generalno<br />
Projekat podrazumijeva:<br />
a) Izbor metodologije i prikaz indikatora (SDI, SI...) - teksualno<br />
i formule; <strong>iz</strong>bor indikatora za prera|iva~ku industriju;<br />
uporedne vrijednosti nekih indikatora za prera|iva~ku industriju<br />
u drugim dr`avama;<br />
b) Stanje industrije u <strong>BiH</strong> sa akcentom u prera|iva~koj<br />
industriji; anal<strong>iz</strong>a statisti~kih i podataka <strong>iz</strong> drugih <strong>iz</strong>vora<br />
vezanih za prera|iva~ku industriju;<br />
c) Uspostavu prakse pra}enja indikatora energijske efikasnosti<br />
u preduze}ima, privrednim komorama i dr`avnim organima;<br />
d) Pod<strong>iz</strong>anje nivoa znanja o post<strong>iz</strong>anju energijske efikasnosti<br />
poduzimanjem organ<strong>iz</strong>acionih i tehni~kih mjera;<br />
e) Uspostavu sistema menad`menta sa aspekta energije,<br />
f) Uvo|enje u praksu energijskog audita - na~in <strong>iz</strong>vo|enja<br />
audita (obrasci i pristupi);<br />
g) Podsticanje firmi da identifikuju uzroke visoke energetske<br />
intenzivnosti (kvalitet i cijena pro<strong>iz</strong>voda, cijene i tarifni stavovi<br />
snabdijevanja energijom, odr`avanje opreme i tehnolo{kog<br />
procesa, potrebe za investicionim ulaganjem i dr);<br />
h) Dola`enje do podloga za identifikaciju investicionih projekata.<br />
13
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
Projektnim zadatkom je predvi|eno <strong>iz</strong>vo|enje<br />
projekta u tri faze:<br />
I. Pilot-projekat (~etiri preduze}a u saradnji sa<br />
P/GKF<strong>BiH</strong>)<br />
II. Izrada Studije pove}anja energijske efikasnosti<br />
prera|iva~ke industrije (20 preduze}a u oba<br />
entiteta)<br />
III. Glavni projekat - Pove}anje energijske<br />
efikasnosti prera|iva~ke industrije u <strong>BiH</strong>.<br />
Projektni zadatak predvi|a da nosioci Projekta<br />
budu privredne komore.<br />
Potencijalni <strong>iz</strong>vori sredstava za implementaciju su:<br />
1. Svjetska banka/IFC Washington:<br />
razni oblici podr{ke - do 200.000,00 US$,<br />
2. Evropska banka + nekoliko japanskih fondova,<br />
finansiranje i implementacija - preko milion eura;<br />
povrat - procenat ostvarenih u{teda.<br />
4.2. Specifi~ne aktivnosti<br />
Najzna~ajniji dio cijelog Projekta je <strong>iz</strong>vo|enje<br />
energijskog audita preduze}a.<br />
Energijski audit predstavlja provjeru odnosa<br />
menad`menta prema energiji. Cilj audita je utvr|ivanje<br />
znanja i dobijanje iskustava, dobijanje prvih informacija<br />
o energijskoj intenzivnosti odabranih preduze}a,<br />
kao i dobijanje informacija o potencijalu za<br />
sni`enje energijske intenzivnosti (organ<strong>iz</strong>acione i<br />
investicione mjere), uklju~uju}i i potencijal za smanjenje<br />
GHG (stakleni~kih gasova).<br />
4.3. Upravljanje Projektom<br />
Projekat bi se <strong>iz</strong>vodio pod superv<strong>iz</strong>ijom<br />
naru~ioca, odgovaraju}a konsultantska ku}a u saradnji<br />
sa P/GKF<strong>BiH</strong>, PKRS i Distrikta Br~ko <strong>BiH</strong>, kao i<br />
nadzorom koordinacionog tijela uspostavljenog<br />
<strong>iz</strong>me|u komora i preduze}a koga ~ine predstavnici<br />
preduze}a uklju~enih u Projekat.<br />
4.7. Izvje{tavanje<br />
Izvje{tavanje se odnosi na dobijanje osnovnih<br />
podataka o energijskoj intenzivnosti <strong>BiH</strong>; pore|enje<br />
me|u industrijskim granama i sa drugim dr`avama;<br />
raspolo`ivost konsultantskih firmi i projektnih organ<strong>iz</strong>acija,<br />
posebno energijskih auditora u <strong>BiH</strong> za<br />
u~e{}e u poslovima pove}anja energijske efikasnosti u<br />
industriji; naznake mogu}ih investicionih zahvata u<br />
odabranim preduze}ima; prepreke u real<strong>iz</strong>aciji poslova<br />
(u odnosu na nivo <strong>iz</strong>vr{ene vlasni~ke tranzicije,<br />
pravni okvir dr`ave, tehnolo{ki nivo industrije,<br />
kvalitet menad`menta, raspolo`ivost opreme na<br />
tr`i{tu, znanje projektantskih firmi itd, posebno na<br />
relaciji privreda - vlada).<br />
Privredne komore }e, u suradnji sa investitorom<br />
Projekta i konsultantskom ku}om, odrediti indikatore<br />
i uspostaviti monitoring efekata (pra}enje aktivnosti,<br />
poduzetih mjera, kao i efekata mjera koje su rezultat,<br />
ali i drugih vidova aktivnosti i doga|aja relevantnih<br />
za doga|aje u zemlji i okru`enju).<br />
Cilj ovog predstavljanja jeste i procjena interesa<br />
kompanija koje su voljne da u~estvuju u ovakvom<br />
projektu.<br />
Aktivnosti o navedenom Projektnom zadatku, a<br />
to podrazumijeva <strong>iz</strong>radu projektne dokumentacije i<br />
real<strong>iz</strong>aciju projekta, uslijedi}e ukoliko se <strong>iz</strong>na|u<br />
kvalitetni <strong>iz</strong>vori finansiranja.<br />
N. [. - M.<br />
Obavje{tavamo ~lanice Komore da je<br />
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i<br />
industrije, 23. novembra 2005. godine, objavilo<br />
javni poziv koji u cijelosti objavljujemo<br />
Shodno Zaklju~ku Vlade Federacije Bosne i<br />
<strong>Hercegovine</strong> broj: 03-14-399/05 od 7. oktobra<br />
2005. godine, u cilju provo|enja aktivnosti po<br />
pitanju vra}anja duga Bosne i <strong>Hercegovine</strong> u<br />
<strong>iz</strong>nosu od 12,602,583,80 USD prema Libijskoj<br />
D`amahiriji, a ~iji povrat je preuzela Federacija<br />
Bosne i <strong>Hercegovine</strong>, Federalno ministarstvo<br />
energije, rudarstva i industrije objavljuje<br />
JAVNI POZIV<br />
SVIM ZAINTERESIRANIM PRIVREDNIM<br />
DRU[TVIMA SA PODRU^JA<br />
FEDERACIJE, DA PRIJAVE SVOJU<br />
MOGU]NOST IZVOZA ROBA I USLUGA<br />
NA TR@I[TE LIBIJSKE D@AMAHIRIJE<br />
1. Radi otplate navedenog duga Federacija<br />
Bosne i <strong>Hercegovine</strong> obezbijedi}e garanciju<br />
putem odabrane poslovne banke.<br />
2. Prijeve, pored ostalog, trebaju sadr`avati<br />
op}e podatke o aplikantu:<br />
- Izvod <strong>iz</strong> registra dru{tva,<br />
- Potvrda nadle`ne poreske uprave o <strong>iz</strong>mirenju<br />
poreskih obaveza,<br />
- Potvrda <strong>iz</strong> PIO/MIO o <strong>iz</strong>mirenim doprinosima<br />
zaposlenih,<br />
- Potvrda banaka kod kojih ima otvorene<br />
transakcijske ra~une o solventnosti,<br />
- Dokaz da pravno lice nije pod ste~ajem ili<br />
pred likvidacijom,<br />
- Uvjerenje da odgovorno lice <strong>iz</strong> pravnog lica<br />
nije osu|ivano u sudskom postupku za kr{enje<br />
zakona u smislu njegovog poslovnog pona{anja<br />
u periodu od 5 godina i<br />
- Uvjerenje da pravno lice i odgovorna osoba<br />
nije progla{ena krivim za ozbiljan profesionalni<br />
prekr{aj od nadle`nog suda u periodu od 5 godina.<br />
3. Rok za podno{enje prijava je 15 dana od<br />
dana objavljivanja.<br />
4. Prijave dostaviti sa specifi~nim robama i<br />
uslugama, na jednom od slu`benih jezika Bosne<br />
i <strong>Hercegovine</strong> i na engleskom jeziku, na adresu:<br />
Bosna i Hercegovina<br />
Federacija Bosne i <strong>Hercegovine</strong><br />
Federalno ministarstvo energije,<br />
rudarstva i industrije<br />
88000 MOSTAR<br />
Adema Bu}e 34<br />
Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se<br />
razmatrati.<br />
14
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
U Atini<br />
Potpisan Ugovor o energetskoj zajednici<br />
Europska unija i predstavnici zemalja jugoisto~ne Europe su, u Atini, potpisali Ugovor<br />
o uspostavi Energetske zajednice<br />
Potpisivanjem Ugovora <strong>iz</strong>me|u EU, te <strong>BiH</strong>, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Rumunske,<br />
Bugarske i Privremene uprave UN-a na Kosovu, stvorit }e se pravni okvir za integraciju tr`i{ta energijom, za<br />
sada elektri~nom energijom i plinom, koje se prote`e kroz 34 europske zemlje. Pregovori s Turskom i njenom<br />
pristupanju Energetskoj zajednici su u zavr{noj fazi. Britanski ministar trgovine i industrije Alan D`onson, koji<br />
je stavio potpis u ime EU, kazao je da se radi o prvom sporazumu takve vrste koji “koristi zajedni~ke ~inioce<br />
energetske politike da bi spojio zemlje <strong>iz</strong> regiona i bi}e va`an katal<strong>iz</strong>ator budu}e saradnje vlada”, <strong>iz</strong>javio je<br />
D`onson. Povjerenik za energetiku EU-a Andris Piebalgs ocijenio je da }e taj dokument “pove}ati sigurnost<br />
opskrbe daju}i podr{ku tom strate{ki va`nom sektoru”. Formiranje Energetske zajednice zemalja jugoisto~ne<br />
Europe, koje obuhvata tr`i{te od oko 150 miliona ljudi, je istorijski dan, sli~an onom kada je 1951. godine formirana<br />
Zajednica uglja i ~elika, prete~a dana{nje Europske unije, istaknuto je. Suradnja sa zemljama <strong>iz</strong> regije, ali<br />
i zemljama EU ovim je ~inom produbljena i podignuta na najvi{i nivo, prenijele su agencije. Uspostava<br />
Energetske zajednice u jugoisto~noj Evropi je nastavak tzv. Atenskog procesa u sektoru energije zemalja ove regije.<br />
Odnosi se na osnivanje zajedni~kog tr`i{ta elektri~ne energije i gasa <strong>iz</strong>me|u zemalja jugoisto~ne Europe i<br />
njegovoj integraciji sa energetskim tr`i{tem Europske unije. <strong>BiH</strong> je iskazala svoju podr{ku procesu potpisivanjem<br />
dva Atinska memoranduma - 15. novembra 2002. i 8. decembra 2003. godine i u~estvovanjem u pregovorima<br />
oko pravno obavezuju}eg dokumenta - Nacrta ugovora o Energetskoj zajednici (ECSEE Traty)<br />
ponu|enog od Europske komisije, Direkcije za transport i energiju u julu 2004. godine. Pregovori oko teksta<br />
ECSEE Ugovora su trajali od oktobra 2004. do februara ove godine. /FENA/<br />
Konkurs - CEI<br />
Inovacije u malim i<br />
srednjim<br />
preduze}ima<br />
U okviru radne grupe za mala i srednja<br />
preduze}a Centralnoevropske inicijative<br />
objavljen je poziv za dostavljanje prijedloga<br />
inovacija za nagradu pod nazivom<br />
«CEI Award for Innovative SME»<br />
CEI (Centralnoevropska inicijativa) je 2004.<br />
godine pokrenula program za pru`anje podr{ke<br />
akademskom kadru i istra`ivanjima Srednje Evrope<br />
kako bi se pospje{ila real<strong>iz</strong>acija ideja i projekata sa<br />
komercijalnim efektom. Tokom pro{le godine za<br />
uklju~enje u ovaj program je konkurisalo ukupno 60<br />
entiteta <strong>iz</strong> 13 zemalja regiona.<br />
Ove godine CEI je donio odluku o pro{irenju<br />
navedenog programa. S tim u vezi 01. 10. 2005. godine<br />
je raspisan konkurs za dodjelu nagrada za inovacije u<br />
malim i srednjim preduze}ima <strong>iz</strong> zemalja Srednje<br />
Evrope. U fokusu ovog programa se nalaze preduze}a<br />
koja su posve}ena razvoju novih tehnologija i<br />
istra`ivanju. Dodjelom ove nagrade CEI `eli da pru`i<br />
podr{ku razvoju inovativnog potencijala i real<strong>iz</strong>aciji<br />
poslovnih ideja u zemljama regiona CEI (Albanija,<br />
Bjelorusija, <strong>BiH</strong>, Bugarska, Hrvatska, Makedonija,<br />
Moldavija, Rumunija, Srbija i Crna Gora i Ukrajina).<br />
Prioriteti programa su usmjereni ka sljede}im sektorima:<br />
- Informacione i telekomunikacione tehnologije (ICT),<br />
- Primijenjene biotehnologije,<br />
- Nanotehnologije,<br />
- Novi materijali.<br />
Osim navedenih sektora u obzir }e u}i ideje i projekti<br />
koji su proistekli <strong>iz</strong> drugih sektora, a usmjereni<br />
su ka racional<strong>iz</strong>aciji i inovativnim rje{enjima u<br />
razli~itim oblastima, npr. u{teda energije, za{tita<br />
`ivotne sredine itd.<br />
Na ovom konkursu }e biti nagra|eno ukupno pet<br />
preduze}a sa 20.000,00 eura, kao doprinos za preduzimanje<br />
daljnjih aktivnosti u svrhu real<strong>iz</strong>acije konkretnih<br />
inovacija.<br />
Izbor pobjednika }e biti real<strong>iz</strong>ovan primjenom<br />
sljede}ih kriterija:<br />
- inovativnost preduze}a,<br />
- inovativnost ideje,<br />
- <strong>iz</strong>vodljivost poslovne ideje,<br />
- <strong>iz</strong>gledi za obezbje|enje financijskih sredstava/investitora.<br />
Konkurs je otvoren od 1. 10. do 15. 12. 2005.<br />
godine. Kona~an <strong>iz</strong>bor pobjednika }e biti objavljen 30.<br />
01. 2006. Dodjela nagrada je predvi|ena za prvi kvartal<br />
2006. godine na sve~anoj ceremoniji u Trstu.<br />
Vi{e informacija mo`ete na}i na adresi<br />
www.ceinet.org/php?pageID=302<br />
Kontakt osoba: Ms. El<strong>iz</strong>aberta Dovier, telefon: +39<br />
040 77 86 738/777; faks: +39 040 77 86 766; e-mail:<br />
dovier@cci-es.org<br />
15
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
Saradnja s Italijom<br />
Projekat LO.DE - “Lokalni razvoj”<br />
U okviru real<strong>iz</strong>acije aktivnosti na podr{ci razvoju privredne<br />
saradnje <strong>iz</strong>me|u dvije zemlje, predstavni~ki ured Privredne<br />
komore Italija-<strong>BiH</strong> u Sarajevu sprovodi mnogobrojne i<br />
raznovrsne projekte. Izme|u ostalog, aktuelan je Projekat<br />
Local Development - LO.DE koji finansira Program Interreg<br />
IIIA Transfrontaliero Adriatico<br />
Inauguracija projekta LO.DE. u <strong>BiH</strong> odr`ana je,<br />
25. oktobra, u Sarajevu. Doga|aju je prisustvovala delegacija<br />
<strong>iz</strong> Italije, sa~injena od partnera u~esnika projekta<br />
LO.DE (Eurosportello Veneto, CCIAA Ravenna,<br />
CCIAA Treviso, Centro Estero Veneto) i predstavnici<br />
institucija <strong>iz</strong> <strong>BiH</strong> koje rade na promociji i razvoju<br />
privrede i investicija: privredne komore, FIPA, UNDP,<br />
Buldo`er komisija i druge.<br />
Projektom LO.DE predvi|a se kreiranje mre`e<br />
lokalnih punktova u Hrvatskoj, <strong>BiH</strong> i Srbiji i Crnoj<br />
Gori, kako bi se italijanskim i lokalnim preduze}ima<br />
obezbijedilo pru`anje adekvatnih usluga, kao {to su<br />
pravna savjetovanja, informacije o tr`i{tima, pomo}<br />
kod “start-up-a” i sli~no.<br />
Ova svojevrsna informativna mre`a pomo}i }e<br />
boljem uvezivanju geografskog prostora koji se naslanja<br />
na Jadransko more. Jedan od bitnih zadataka mre`e<br />
jeste da kreira {to bolje uvjete za podr{ku ve} postoje}im<br />
i novim ekonomsko-trgovinskim odnosima<br />
<strong>iz</strong>me|u pomenutih zemalja.<br />
Osim predstavljanja usluga i ciljeva projekta<br />
LO.DE, tokom inauguracije prezentiran je jo{ jedan<br />
dodatni instrument koji }e biti stavljen na raspolaganje<br />
italijanskim poduzetnicima koji `ele investirati<br />
u <strong>BiH</strong>. Rije~ je o virtualnom pravno-normativnom<br />
vodi~u za <strong>BiH</strong> pod nazivom “Osservatorio giuridicoeconomico”.<br />
Preko njega, italijanski privrednici zainteresirani<br />
za ulaganja mo}i }e do}i do va`nih podataka<br />
(fiskalni re`im, strane investicije, carinski re`im,<br />
osnivanje preduze}a itd), uz mogu}nost da znatan dio<br />
zakona prona|u direktno na ovoj web stranici. Ovaj<br />
instrument italijanski partneri smatraju neophodnim<br />
u sada{njem trenutku, kada <strong>BiH</strong> prolazi kroz proces<br />
reformi na svom putu prema evropskim integracijama.<br />
Lokalni punkt za <strong>BiH</strong> nalazi se u predstavni~kom<br />
uredu Privredne komore Italija-<strong>BiH</strong>, u Sarajevu,<br />
Edhema Mulabdi}a 3, telefon: 033 271 080.<br />
L. S.<br />
Donatorski fond za revital<strong>iz</strong>aciju preduze}a<br />
Za razvoj tr`i{ine<br />
ekonomije<br />
15 miliona eura<br />
Formiranje donatorskog fonda za revital<strong>iz</strong>aciju<br />
preduze}a u <strong>BiH</strong>, prema o~ekivanjima bh. b<strong>iz</strong>nismena,<br />
podr`a}e razvoj tr`i{ne ekonomije u zemlji tako<br />
{to }e restrukturirati preduze}a i institucije koje uti~u<br />
na pona{anje preduze}a.<br />
Ovaj fond, ~iji su zagovornici Kancelarija za<br />
me|unarodni razvoj Vlade Velike Britanije, [vedska<br />
Me|unarodna razvojna agencija i Ambasada<br />
Kraljevine Holandije, bi u naredne tri godine mogao<br />
osigurati oko 15 miliona eura za finansiranje programa<br />
tehni~ke pomo}i usmjerene na unapre|enje uslova<br />
za ekonomski rast, investicije i zapo{ljavanje. Osim<br />
toga, ta pomo} bi bila usmjerena i na ohrabrivanje<br />
razvoja postoje}ih i novih preduze}a, te pove}anje njihove<br />
konkurentnosti.<br />
Premijeri dr`avne i entitetskih vlasti spremni su za<br />
potpisivanje <strong>iz</strong>jave kojom }e dati saglasnost za utemeljenje<br />
fonda, prvenstveno {to }e on podr`ati implementaciju<br />
Srednjoro~ne razvojne strategije <strong>BiH</strong>.<br />
Prema aktuelnom nacrtu <strong>iz</strong>gleda i djelovanja<br />
fonda, predvi|eno je da njim upravlja donatorsko<br />
vije}e koje bi, <strong>iz</strong>me|u ostalog, pregledalo i odobravalo<br />
godi{nji bud`et, kao i kori{tenje sredstava fonda.<br />
Novo na tr`i{tu<br />
Bosnalijek<br />
predstavio tri nova<br />
pro<strong>iz</strong>voda<br />
Bosnalijek d.d. predstavio je svoja tri nova pro<strong>iz</strong>voda<br />
na bh. tr`i{tu lijekova, koji su ura|eni po licenci<br />
{vicarske kompanije F. Hoffmann - La Roche. Sva tri<br />
lijeka su <strong>iz</strong> kardiovaskularne linije. Predstavio ih je, u<br />
prisustvu mnogobrojnih ljekara i magistara farmacije,<br />
direktor Bosnalijeka Edin Arslanagi}. Rije~ je o<br />
lijekovima koji imaju u~inak na kardiovaskularni sistem,<br />
a plasirani su pod za{ti}enim nazivima:<br />
INHIBACE (cilazapril) - ACE - inhibitor; zatim<br />
INHIBACE PLUS (cilazapril + hidrohlortiazid) ACE -<br />
inhibitor + diuretik i TOREM (torasemid) - diuretik.<br />
“Kroz ova tri pro<strong>iz</strong>voda }emo obogatiti i oja~ati<br />
na{u kardiovaskularnu liniju i time ostati liderom u<br />
snabdijevanju na{e dr`ave u toj oblasti”, kazao je<br />
Arslanagi}. Dodao je da je poslovna suradnja<br />
Bosnalijeka sa svjetski poznatom kompanijom F.<br />
Hoffmann - La Roche po~ela pro{le godine i da }e biti<br />
nastavljena. Naglasio je i to da Bosnalijek u januaru<br />
2006. godine obilje`ava 55 godina svoga rada, a da je<br />
ova godina - godina u kojoj ta kompanija zaokru`uje<br />
sliku koju je po~ela graditi prije deset godina, pri<br />
zavr{etku rata. /FENA/<br />
16
Agencija za statistiku <strong>BiH</strong><br />
U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog<br />
prometa <strong>BiH</strong> u posmatranom periodu, procenat<br />
pokrivenosti uvoza <strong>iz</strong>vozom <strong>iz</strong>nosio je 32,1.<br />
U periodu januar - oktobar ostvaren je <strong>iz</strong>voz u vrijednosti<br />
tri milijarde KM, {to je za 24,1 posto vi{e u<br />
odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno,<br />
ostvaren je uvoz u vrijednosti 8,7 milijardi KM, {to je<br />
za 13,8 posto vi{e u odnosu na isti period prethodne<br />
godine.<br />
Posmatrano po sektorima Standardne me|unarodne<br />
klasifikacije (SMTK/SITC. Rev. 3), mogu}e je<br />
uo~iti kako je u oktobru najve}e u~e{}e u <strong>iz</strong>vozu ostvareno<br />
u sektoru “Pro<strong>iz</strong>vodi svrstani po materijalu” sa<br />
ukupnom vrijedno{}u od 87,9 miliona KM, {to <strong>iz</strong>nosi<br />
26,7 posto od ukupnog <strong>iz</strong>voza.<br />
Zna~ajan obim <strong>iz</strong>voza ostvaren je u sektoru “Sirove<br />
materije, nejestive osim goriva” sa ukupnom vrijedno{}u<br />
od 72,4 miliona KM, {to <strong>iz</strong>nosi 22 posto od<br />
ukupnog <strong>iz</strong>voza. U oktobru je najve}e u~e{}e u uvozu<br />
ostvareno u sektoru “Ma{ine/strojevi i transportna<br />
sredstva” sa ukupnom vrijedno{}u od 260,4 miliona<br />
KM, {to <strong>iz</strong>nosi 25,4 posto od ukupnog uvoza.<br />
Zna~ajan obim uvoza ostvaren je u sektoru<br />
“Pro<strong>iz</strong>vodi svrstani po materijalu” sa ukupnom vrijedno{}u<br />
od 206,8 miliona KM, {to <strong>iz</strong>nosi 20,2 posto od<br />
ukupnog uvoza.<br />
Za deset mjeseci, u okviru sektora “Hrana i `ive<br />
`ivotinje” najve}e u~e{}e u <strong>iz</strong>vozu ostvareno je u<br />
<strong>iz</strong>vozu povr}a i vo}a u vrijednosti 38,7 miliona KM.<br />
U istom periodu, zna~ajno u~e{}e u <strong>iz</strong>vozu ostvareno<br />
je u okviru grupe pro<strong>iz</strong>voda “@itarice i pro<strong>iz</strong>vodi”<br />
u vrijednosti 24,5 miliona KM.<br />
U istom periodu, u sektoru “Hrana i `ive `ivotinje”<br />
najve}e u~e{}e u uvozu ostvareno je u uvozu<br />
pro<strong>iz</strong>voda <strong>iz</strong> grupe “@itarice i pro<strong>iz</strong>vodi” u vrijednosti<br />
224,6 miliona KM, dok je na drugom mjestu uvoz<br />
“Povr}a i vo}a” u vrijednosti 178,7 miliona KM.<br />
Zna~ajno se uvozilo meso i prera|evina od mesa u vrijednosti<br />
129 miliona KM.<br />
Posmatrano na nivou sektora “Hrana i `ive `ivotinje”<br />
u periodu januar - oktobar, <strong>BiH</strong> je ostvarila procenat<br />
pokrivenosti uvoza <strong>iz</strong>vozom u <strong>iz</strong>nosu od 11,5. U<br />
okviru toga pokrivenost uvoza <strong>iz</strong>vozom mesa i mesnih<br />
prera|evina bila je 8,8 posto, povr}a i vo}a 21,6 posto,<br />
te mlije~nih pro<strong>iz</strong>voda i jaja 15,9 posto, dok je u okviru<br />
sektora “Pi}a i duhan” pokrivenost uvoza - <strong>iz</strong>vozom<br />
{est posto.<br />
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
Robni promet s inostranstvom u oktobru<br />
1,3 milijarde KM<br />
<strong>BiH</strong> je u oktobru ostvarila ukupan robni promet sa<br />
inostranstvom u vrijednosti 1,3 milijarde KM, od ~ega se<br />
na <strong>iz</strong>voz odnosi 329 miliona KM ili 24,3 posto, a na uvoz<br />
1.023 miliona KM ili 75,7 posto, podaci su Agencije za<br />
statistiku <strong>BiH</strong><br />
Najve}e u~e{}e u <strong>iz</strong>vozu u oktobru <strong>BiH</strong> je ostvarila<br />
u podru~ju “Prera|iva~ke industrije”, u vrijednosti<br />
292,8 miliona KM, {to ~ini 88,7 posto od ukupnog<br />
<strong>iz</strong>voza.<br />
Istovremeno, <strong>BiH</strong> je najve}e u~e{}e u uvozu ostvarila<br />
u podru~ju “Prera|iva~ka industrija” sa ukupnom<br />
vrijedno{}u 912 miliona KM, {to <strong>iz</strong>nosi 89 posto<br />
od ukupnog uvoza.<br />
U okviru ovog podru~ja, najve}e u~e{}e u uvozu<br />
ostvareno je u odjeljku “Pro<strong>iz</strong>vodnja hrane i pi}a” sa<br />
ukupnom vrijedno{}u od 115,4 miliona KM, {to <strong>iz</strong>nosi<br />
11,2 posto od ukupnog uvoza.<br />
U F<strong>BiH</strong> evidentirana<br />
345.691 nezaposlena<br />
osoba<br />
Broj zaposlenih prema kadrovskoj evidenciji u<br />
septembru na podru~ju F<strong>BiH</strong> je 387.009, odnosno<br />
nivo zaposlenosti u septembru dostigao je 61,33<br />
posto nivoa <strong>iz</strong> 1991. godine.<br />
Krajem septembra u F<strong>BiH</strong> na evidencijama<br />
slu`bi za zapo{ljavanje bilo je 345.691 nezaposlena<br />
osoba, {to predstavlja pove}anje za 1.666 osoba ili<br />
0,48 posto u odnosu na august ove godine.<br />
U~e{}e stru~nih osoba u broju registriranih<br />
nezaposlenih je 219.293 ili 63,44 posto, a nestru~nih<br />
126.398 ili 36,56 posto.<br />
Krajem septembra poslovni subjekti iskazali su<br />
potrebe za 1.486 radnika, tako da su na jednu prijavu<br />
potreba za radnicima bila 233 koja tra`e zaposlenje.<br />
Medijacijom rije{eno<br />
200 sporova<br />
Medijacijom ili vansudskim rje{avanjem sporova,<br />
{to je kao pilot-projekat uvedeno u <strong>BiH</strong> prije<br />
godinu i po, u saradnji sa Osnovnim sudom u<br />
Banjol Luci i Op}inskim sudom u Sarajevu, do sada<br />
je uspje{no okon~ano 200 sporova, uglavnom,<br />
privrednih i gra|anskih, ~ija je vrijednost 13 miliona<br />
KM.<br />
Medijacija je vansudski postupak u kojem medijator,<br />
neutralna osoba, poma`e strankama koje su se<br />
prije sudske parnice <strong>iz</strong>jasnile za medijaciju da<br />
postignu obostrano prihvatljivo rje{enje spora koje<br />
ima snagu sudske odluke.<br />
17
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
Zavod za statistiku F<strong>BiH</strong><br />
Industrijska pro<strong>iz</strong>vodnja ve}a<br />
za 6,6 posto<br />
Prema podacima Zavoda za statistiku Federacije<br />
<strong>BiH</strong>, industrijska pro<strong>iz</strong>vodnja u F<strong>BiH</strong> u oktobru ove<br />
godine, u odnosu na prosje~nu mjese~nu pro<strong>iz</strong>vodnju<br />
<strong>iz</strong> pro{le godine ve}a je za 6,6 posto.<br />
Istovremeno, industrijska pro<strong>iz</strong>vodnja, u odnosu na<br />
pro<strong>iz</strong>vodnju <strong>iz</strong> istog mjeseca pro{le godine, ve}a je za 0,3<br />
posto, dok je u odnosu na septembar ove godine manja<br />
za 8,3 posto. Posmatrano po podru~jima industrijskih<br />
djelatnosti u oktobru 2005. godine u odnosu na prosje~nu<br />
mjese~nu pro<strong>iz</strong>vodnju <strong>iz</strong> pro{le godine, industrijska<br />
pro<strong>iz</strong>vodnja u dijelu prera|iva~ke industrije ve}a je za<br />
5,3 posto, u rudarstvu za 26,8 posto, a u podru~ju snabdijevanja<br />
elektri~nom energijom, plinom i vodom<br />
manja je za 1,3 posto.<br />
Istovremeno, ukoliko posmatramo glavne industrijske<br />
grupacije u periodu januar - oktobar 2005.<br />
godine, u odnosu na isti period 2004. godine,<br />
pro<strong>iz</strong>vodnja bilje`i pove}anje trajnih pro<strong>iz</strong>voda za<br />
{iroku potro{nju za 15,6 posto, intermedijarnih<br />
pro<strong>iz</strong>voda, osim energije za 14,1 posto, netrajnih<br />
pro<strong>iz</strong>voda za {iroku potro{nju za 8,3 posto, kapitalnih<br />
pro<strong>iz</strong>voda za 2,9 posto, dok je zabilje`eno smanjenje<br />
pro<strong>iz</strong>vodnje energije za 1,8 posto i pro<strong>iz</strong>voda <strong>iz</strong> grupe<br />
neraspore|eno za 9,4 posto.<br />
Tro{kovi `ivota vi{i za 2,8 posto<br />
Prema podacima Zavoda za statistiku F<strong>BiH</strong>, ukupni<br />
tro{kovi `ivota u oktobru ove godine vi{i su za 1,2<br />
posto u odnosu na prethodni mjesec.<br />
Istovremeno, tro{kovi za robu vi{i su za 1,2 posto,<br />
za usluge za 0,9 posto, za ogrev i osvjetljenje za 19,3<br />
posto, za saobra}aj i po{tanske usluge za 1,4 posto,<br />
duhan i pi}e za 0,3 posto, te odje}u, obu}u, higijenu<br />
i njegu zdravlja za 0,1 posto.<br />
Tro{kovi `ivota za ishranu ni`i su za 0,5 posto i za<br />
obrazovanje i kulturu za 0,2 posto. U ovom mjesecu se<br />
nisu mijenjali tro{kovi `ivota za stan i opremu stana.<br />
Ukupni tro{kovi `ivota u oktobru 2005. vi{i su za<br />
2,8 posto u odnosu na prosje~ne tro{kove <strong>iz</strong> 2004.<br />
godine, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine<br />
vi{i su za 3,4 posto.<br />
Za deset mjeseci ove, u odnosu na isti period pro{le<br />
godine ukupni tro{kovi `ivota su vi{i za 2,4 posto.<br />
Potro{a~ka korpa najskuplja u Livnu<br />
Prema podacima Zavoda za statistiku F<strong>BiH</strong>, <strong>iz</strong>daci<br />
za ishranu i pi}e, odnosno potro{a~ka korpa u oktobru<br />
<strong>iz</strong>nosi 450,78 KM, {to je za 1,21 KM ili za 0,3 posto<br />
manje, u odnosu na septembar kada su <strong>iz</strong>nosili 451,99<br />
KM.<br />
Posmatrano po sjedi{tima kantona, za potro{a~ku<br />
korpu je u oktobru najvi{e trebalo <strong>iz</strong>dvojiti u Livnu<br />
486,35 KM, zatim u Mostaru 479,04 KM i [irokom<br />
Brijegu 476,92 KM, a najjeftinija je bila u Gora`du i<br />
<strong>iz</strong>nosila 414,61 KM.<br />
Cijene na malo vi{e za 2,5 posto<br />
Ukupne cijene na malo u oktobru vi{e su za 3,5<br />
posto u odnosu na prosje~ne cijene <strong>iz</strong> 2004. godine, a<br />
u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 3,6<br />
posto, podaci su Zavoda za statistiku F<strong>BiH</strong>.<br />
Za deset mjeseci ove, u odnosu na isti period<br />
pro{le godine ukupne cijene na malo vi{e su za 2,5<br />
posto. Ukupne cijene na malo u oktobru vi{e su za 0,5<br />
posto u odnosu na prethodni mjesec, s tim da su<br />
cijene industrijskih neprehrambenih pro<strong>iz</strong>voda vi{e za<br />
1,3 posto, uglavnom, zbog vi{ih cijena elektri~ne<br />
energije, odnosno primjene vi{eg sezonskog tarifnog<br />
stava za elektri~nu energiju, usluga za 0,8 posto i pi}a<br />
za 0,2 posto.<br />
Cijene poljoprivrednih pro<strong>iz</strong>voda ni`e su za 3,6 posto,<br />
industrijskih prehrambenih pro<strong>iz</strong>voda za 0,2 posto, dok se<br />
cijene duhana nisu mijenjale u ovom mjesecu.<br />
Sarajevska berza<br />
Najve}i promet u<br />
oktobru ostvarila<br />
brokerska ku}a<br />
Eurohaus<br />
Najve}i ukupni promet u oktobru na Sarajevskoj<br />
berzi ostvarila je brokerska ku}a Eurohaus Sarajevo,<br />
slijede je Raiffeisen Brokers Sarajevo i VGT Visoko.<br />
Eurohaus je, naime, prema podacima Sarajevske<br />
berze, u oktobru ostvario ukupni promet od<br />
10.441.368 KM, Raiffeisen Brokers 10.285.063 KM, a<br />
VGT Broker 8.844.507 KM.<br />
Na ~etvrtom mjestu po ostvarenom oktobarskom<br />
prometu je Hypo Alpe Adria vrijednosnice<br />
(7.141.929 KM), slijede Palisaen (6.463.396 KM),<br />
Dionica (5.656.324 KM), AWBroker (5.486.563 KM) i<br />
FIMA International (4.089.727 KM).<br />
Na devetom mjestu je NBC (3.778.605 KM), slijede<br />
Bond Invest (3.155.198 KM), Market Bull<br />
(2.422.378 KM), eBrokers (1.798.818 KM), ICM<br />
(1.694.407 KM), Kapital Brokers (1.616.153 KM), SEE<br />
Investment (1.015.536 KM) i Kvantum (474.104 KM).<br />
Po broju ostvarenih transakcija u oktobru na<br />
SASE prednja~i VGT Broker sa 2.105 transakcija, slijede<br />
Raiffeisen Brokers sa 1.996 i Eurohaus sa 1.777<br />
transakcija.<br />
18
Novi pristup<br />
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
Osnove unutra{njeg tr`i{ta EU<br />
Prenosimo tekst <strong>iz</strong> knjige dr Sa{e Pre{erna, eksperta za tehni~ko<br />
zakonodavstvo EU, “Unutra{nje tr`i{te Europske unije i CE znak”,<br />
Ljubljana 2003. godine<br />
- nastavak <strong>iz</strong> pro{log broja -<br />
Da li harmon<strong>iz</strong>ovani standardi obuhvataju<br />
sve bitne zahtjeve?<br />
Harmon<strong>iz</strong>ovani standard mora se zasnivati na<br />
bitnim zahtjevima odgovaraju}e direktive. Evropski<br />
standard mo`e da sadr`i odredbe koje se ne odnose<br />
samo na bitne zahtjeve nego i na druge odredbe. U<br />
tom slu~aju, ove odredbe moraju biti jasno <strong>iz</strong>dvojene<br />
od onih koje obuhvataju bitne zahtjeve. Pored<br />
toga, nije nu`no da harmon<strong>iz</strong>ovani standard obuhvata<br />
sve bitne zahtjeve. U tom slu~aju, pro<strong>iz</strong>vo|a~ je<br />
du`an da radi ispunjenja ostalih bitnih zahtjeva<br />
direktive upotrijebi druge odgovaraju}e tehni~ke<br />
specifikacije.<br />
Da li primjena harmon<strong>iz</strong>ovanih standarda<br />
stvara pretpostavku o usagla{enosti?<br />
Ovo va`i u slu~aju kada je njihov spisak objavljen<br />
u Slu`benom listu Evropske unije i kada su preneseni<br />
u nacionalnu standard<strong>iz</strong>aciju. Da bi pretpostavka<br />
o usagla{enosti va`ila, nije potrebno da je<br />
prenos obavljen u svim dr`avama ~lanicama. Po{to<br />
evropski standardi moraju biti preneseni na jedinstven<br />
na~in (tekst mora biti isti, ali mo`e biti i<br />
preveden), pro<strong>iz</strong>vo|a~ mo`e <strong>iz</strong>abrati odgovaraju}e<br />
nacionalne harmon<strong>iz</strong>ovane standarde <strong>iz</strong> bilo koje<br />
dr`ave ~lanice EU.<br />
[ta je pretpostavka o usagla{enosti?<br />
Za pro<strong>iz</strong>vode koji su, u skladu sa nacionalnim<br />
standardima, preuzeti <strong>iz</strong> harmon<strong>iz</strong>ovanih standarda,<br />
za koje su referentni brojevi objavljeni u<br />
Slu`benom listu EU, pretpostavlja se da su<br />
usagla{eni sa odgovaraju}im bitnim zahtjevima. U<br />
slu~aju kada pro<strong>iz</strong>vo|a~ nije primijenio ili je samo<br />
parcijalno primijenio takav standard, za ispunjenje<br />
bitnih zahtjeva mora dokumentovati sve mjere i njihovu<br />
primjerenost.<br />
Za{to da se primjenjuju harmon<strong>iz</strong>ovani standardi<br />
ako njihova primjena nije obavezna?<br />
Jer je to obi~no najlak{i, odnosno najjednostavniji<br />
na~in da pro<strong>iz</strong>vo|a~ obezbijedi usagla{enost<br />
pro<strong>iz</strong>voda sa bitnim zahtjevima.<br />
[ta ako pro<strong>iz</strong>vo|a~ ne primijeni harmon<strong>iz</strong>ovane<br />
standarde?<br />
Harmon<strong>iz</strong>ovani standardi u oblasti direktiva<br />
novog pristupa zadr`avaju status dobrovoljne primjene.<br />
Pro<strong>iz</strong>vo|a~ se za primjenu harmon<strong>iz</strong>ovanih<br />
standarda odlu~uje dobrovoljno. U slu~aju da se za<br />
njih ne odlu~i, mora na neki drugi na~in dokazati<br />
usagla{enost pro<strong>iz</strong>voda sa bitnim zahtjevima (npr.<br />
pomo}u tehni~kih specifikacija). Ako pro<strong>iz</strong>vo|a~<br />
primijeni samo dio harmon<strong>iz</strong>ovanog standarda ili<br />
ako harmon<strong>iz</strong>ovani standard ne obuhvata sve bitne<br />
zahtjeve, pretpostavka o usagla{enosti je ograni~ena<br />
samo na obim koji je obuhva}en standardom.<br />
Usagla{enost pro<strong>iz</strong>voda sa harmon<strong>iz</strong>ovanim<br />
standardima defini{e na~in utvr|ivanja usagla{enosti,<br />
{to u nekim slu~ajevima omogu}ava sprovo|enje<br />
postupaka utvr|ivanja usagla{enosti bez intervencije<br />
tre}e strane ili <strong>iz</strong>bor vi{e razli~itih postupaka<br />
(npr. kod jednostavnih posuda pod pritiskom,<br />
igra~aka, elektromagnetske kompatibilnosti,<br />
ma{ina, liftova i plovila za rekreaciju).<br />
Kako evropski standardi postaju nacionalni?<br />
Direktivom 98/34/EC evropski standardi su<br />
definisani kao tehni~ke specifikacije, koje su<br />
evropske organ<strong>iz</strong>acije za standard<strong>iz</strong>aciju (CEN -<br />
Evropski komitet za standard<strong>iz</strong>aciju, CENELEC -<br />
Evropski komitet za standard<strong>iz</strong>aciju u elektrotehnici,<br />
ETS - Evropski institut za telekomunikacijske<br />
standarde) usvojile za ponovnu ili trajnu primjenu<br />
i ~ija primjena nije obavezna. U skladu sa<br />
unutra{njim pravilima ovih organ<strong>iz</strong>acija, evropske<br />
standarde treba prenijeti na evropski nivo. Ovaj<br />
prenos zna~i da }e ovi evropski standardi biti raspolo`ivi<br />
kao nacionalni standardi, u identi~nom<br />
obliku, dok sve sporne nacionalne standarde, u<br />
odre|enom roku, treba povu}i.<br />
[ta je dobra in`enjerska praksa?<br />
To je termin koji se ~esto pojavljuje u direktivama<br />
novog pristupa, standardima i uputstvima, ali<br />
nije strogo definisan. Eksplicitna definicija “dobre<br />
in`enjerske prakse” ne postoji i ne nalazi se u<br />
me|unarodnom elektrotehni~kom rje~niku, a ni u<br />
dokumentima Komisije. Dobra in`enjerska praksa<br />
se mijenja svo vrijeme, s obzirom na nova tehni~ka<br />
saznanja, npr. s obzirom na primjenu materijala<br />
(otkri}e opasnih materijala) i odgovaraju}e<br />
tehnologije. Primjer toga je koncept elektri~ne bezbjednosti<br />
koja se mijenja uklju~ivanjem funkcionalne<br />
bezbjednosti, te razmatranjem uticaja elektromagnetnog<br />
polja. Za oblast elektrotehnike mogli bismo<br />
re}i da je dobra in`enjerska praksa ona “praksa koja<br />
je obuhva}ena elektrotehni~kim standardima”, jer bi<br />
upravo standardi trebali da je defini{u.<br />
Polovni i prepravljeni (ili revital<strong>iz</strong>irani) pro<strong>iz</strong>vodi<br />
Da li direktive novog pristupa va`e za promijenjene<br />
pro<strong>iz</strong>vode?<br />
Ako je pro<strong>iz</strong>vod <strong>iz</strong>mijenjen tako da su <strong>iz</strong>mjene<br />
promijenile njegove prvobitne funkcije, namjenu ili<br />
tip, onda ga razmatramo kao novi pro<strong>iz</strong>vod. Svaki<br />
ovakav slu~aj treba posebno provjeravati, s obzirom<br />
na cilj direktive i vrstu pro<strong>iz</strong>voda. Ma{inu kojoj je<br />
npr. pove}an kapacitet treba razmatrati kao novu<br />
19
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
ma{inu. U slu~aju da revital<strong>iz</strong>irani ili promijenjeni<br />
pro<strong>iz</strong>vod va`i kao nov pro<strong>iz</strong>vod, prilikom plasiranja<br />
na tr`i{te i kori{tenje mora biti usagla{en sa odredbama<br />
odgovaraju}ih direktiva novog pristupa.<br />
Ko i kako treba da odlu~i da li se radi o novom<br />
ili o prepravljenom (revital<strong>iz</strong>iranom) pro<strong>iz</strong>vodu?<br />
Za prepravljeni (revital<strong>iz</strong>irani) pro<strong>iz</strong>vod treba<br />
napraviti ocjenu r<strong>iz</strong>ika. Ako ova ocjena poka`e da je<br />
vrsta opasnosti ili stepen r<strong>iz</strong>ika porastao, obi~no se<br />
smatra da je takav promijenjeni pro<strong>iz</strong>vod nov.<br />
[ta se zahtijeva za odr`avanje polovnih<br />
pro<strong>iz</strong>voda?<br />
Polovni pro<strong>iz</strong>vodi nisu obuhva}eni direktivama<br />
novog pristupa. Kad se na ovakvom pro<strong>iz</strong>vodu<br />
<strong>iz</strong>vr{i zahvat odr`avanja, ne smije se promijeniti njegov<br />
kapacitet ni namjena. U tom slu~aju nije potrebno<br />
utvr|ivati usagla{enost, bez obzira na to da li je<br />
pro<strong>iz</strong>vod plasiran na tr`i{te prije ili poslije po~etka<br />
va`enja direktive. To va`i, tako|er, ako je pro<strong>iz</strong>vod<br />
zbog opravke privremeno <strong>iz</strong>vezen u tre}e dr`ave.<br />
Isto va`i kod zamjene defektnog ili istro{enog<br />
sastavnog dijela rezervnim dijelom, koji je jednak ili<br />
barem sli~an originalu (do promjena mo`e do}i npr.<br />
zbog tehni~kih pobolj{anja ili prestanka pro<strong>iz</strong>vodnje<br />
prvobitnog rezervnog dijela). Zato su djelatnosti<br />
odr`avanja u ve}ini slu~ajeva isklju~ene <strong>iz</strong> namjena<br />
direktiva novog pristupa.<br />
[ta je sa kupovinom polovnih pro<strong>iz</strong>voda?<br />
Pro<strong>iz</strong>vodi moraju biti usagla{eni sa odgovaraju}im<br />
direktivama novog pristupa i ostalog zakonodavstva<br />
EU unije kad se plasiraju na tr`i{te EU.<br />
Dr`ave ~lanice su obavezne da to obezbijede u<br />
okviru nadzora tr`i{ta. Zato direktive novog pristupa<br />
va`e i za polovne pro<strong>iz</strong>vode, uvezene <strong>iz</strong> tre}ih<br />
dr`ava, kada ti pro<strong>iz</strong>vodi prvi put u|u na tr`i{te EU,<br />
ali ne va`e za polovne pro<strong>iz</strong>vode koji su ve} u EU.<br />
Kori{teni pro<strong>iz</strong>vodi, koji su u EU, mogu mijenjati<br />
vlasnika i pri tom nije potrebno voditi ra~una o<br />
direktivama novog pristupa.<br />
Kakav je postupak kada pro<strong>iz</strong>vo|a~ napravi<br />
manje promjene na pro<strong>iz</strong>vodu?<br />
Za svaku promjenu pro<strong>iz</strong>voda pro<strong>iz</strong>vo|a~ mora<br />
napraviti anal<strong>iz</strong>u r<strong>iz</strong>ika i konstatovati da li ove<br />
promjene uti~u na bezbjednost i ispunjavanje svih<br />
bitnih zahtjeva odgovaraju}ih direktiva. Ako je<br />
ovla{teni organ bio uklju~en u postupke utvr|ivanja<br />
usagla{enosti, pro<strong>iz</strong>vo|a~ mora i male promjene<br />
saop{titi tom organu i postupati u skladu sa mi{ljenjem<br />
tog organa.<br />
[ta va`i za pro<strong>iz</strong>vode na radnom mjestu?<br />
Poslodavac mora sprovesti sve potrebne mjere i time<br />
obezbijediti da li je radna oprema odgovaraju}a i bezbjedna.<br />
Zato }e za novu opremu tra`iti da bude u skladu<br />
sa direktivama novog pristupa. Za obnovljenu opremu<br />
mora obezbijediti potrebnu bezbjednost, posebno da ta<br />
oprema nije manje sigurna od prvobitne.<br />
Uvoz <strong>iz</strong> tre}ih zemalja<br />
Da li je pro<strong>iz</strong>vo|a~ u tre}oj dr`avi obavezan da<br />
uzima u obzir direktive novog pristupa?<br />
Pro<strong>iz</strong>vo|a~ sa sjedi{tem u tre}oj dr`avi je isto kao<br />
i pro<strong>iz</strong>vo|a~ sa sjedi{tem u dr`avi ~lanici odgovoran<br />
za planiranje i <strong>iz</strong>radu pro<strong>iz</strong>voda, u skladu sa odgovaraju}im<br />
direktivama novog pristupa, kao i za sprovo|enje<br />
potrebnih postupaka utvr|ivanja usagla{enosti,<br />
kada je pro<strong>iz</strong>vod namijenjen za plasiranje na<br />
tr`i{te ili kori{tenje u EU.<br />
Pro<strong>iz</strong>vo|a~ mo`e da ovlasti zastupnika sa<br />
sjedi{tem u EU da radi u njegovo ime. Kada pro<strong>iz</strong>vo|a~<br />
nema sjedi{te ni ovla{tenog zastupnika u EU,<br />
do odre|ene mjere odgovornost mo`e preuzeti uvoznik<br />
ili lice koje je odgovorno za plasman pro<strong>iz</strong>voda<br />
na tr`i{te EU.<br />
Kako postupa carina?<br />
Carinska slu`ba i tr`i{na inspekcija u EU moraju<br />
me|usobno sara|ivati u obavje{tavanju i, na<br />
osnovu primljenih informacija, preduzimati odgovaraju}e<br />
postupke. Carinska slu`ba mora za<br />
pro<strong>iz</strong>vode uvezene <strong>iz</strong> tre}ih zemalja privremeno sprije~iti<br />
uvoz robe:<br />
* ako otkrije pro<strong>iz</strong>vode za koje smatra da mogu<br />
predstavljati ozbiljnu i direktnu opasnost za zdravlje<br />
i bezbjednost,<br />
* ako otkrije pro<strong>iz</strong>vode za koje nama prate}u<br />
dokumentaciju ili nisu ozna~eni u skladu sa<br />
va`e}im pravilima o bezbjednosti pro<strong>iz</strong>voda.<br />
[ta zna~i plasirati pro<strong>iz</strong>vod na tr`i{te?<br />
Pro<strong>iz</strong>vo|a~i, uvoznici, trgovci, poslodavci i drugi<br />
u~esnici unutra{njeg tr`i{ta EU moraju poznavati<br />
osnovne principe o plasiranju pro<strong>iz</strong>voda na tr`i{te,<br />
njihovom ozna~avanju i tra`enim karakteristikama.<br />
Ovo je zna~ajno, prije svega, za pro<strong>iz</strong>vo|a~e koji `ele<br />
sa svojim pro<strong>iz</strong>vodima nastupati na tr`i{tu EU, bez<br />
obzira na to da li su <strong>iz</strong> dr`ave ~lanice ili nisu.<br />
Principi su jedinstveni na cijelom evropskom<br />
privrednom prostoru.<br />
Plasiranje pro<strong>iz</strong>voda na tr`i{te je djelatnost<br />
kojom, uz pla}anje ili besplatno, pro<strong>iz</strong>vod prvi put<br />
postaje dostupan na tr`i{tu EU, u cilju da se<br />
pro<strong>iz</strong>vod distribuira ili koristi unutar EU. Dr`ave<br />
~lanice su obavezne da:<br />
* ne zabranjuju, ograni~avaju ili ometaju plasiranje<br />
na tr`i{te i kori{tenje pro<strong>iz</strong>voda koji su u skladu<br />
sa odgovaraju}im direktivama novog pristupa,<br />
* poduzmu sve potrebne mjere da se na tr`i{te i<br />
kori{tenje daju samo pro<strong>iz</strong>vodi koji, uz pravilnu<br />
monta`u, odr`avanje i kori{tenje, ne ugro`avaju<br />
bezbjednost i zdravlje lica ili drugih javnih interesa<br />
koji su obuhva}eni odgovaraju}im direktivama.<br />
S obzirom na to da se plasiranje na tr`i{te<br />
odnosi samo na prvi nastup pro<strong>iz</strong>voda na tr`i{tu<br />
EU, direktive novog pristupa va`e za nove ili renovirane<br />
pro<strong>iz</strong>vode <strong>iz</strong>ra|ene u EU, kao i za nove ili<br />
polovne pro<strong>iz</strong>vode koji su uvezeni <strong>iz</strong> tre}ih zemalja.<br />
Koncept plasiranja na tr`i{te se odnosi na svaki<br />
pojedina~ni pro<strong>iz</strong>vod, bilo da je <strong>iz</strong>ra|en kao pojedina~na<br />
jedinica ili u seriji.<br />
[ta ako direktive obuhvataju samo plasiranje<br />
na tr`i{te?<br />
Direktive o niskonaponskoj elektri~noj opremi,<br />
gra|evinskim pro<strong>iz</strong>vodima, civilnim eksplozivnim i<br />
20
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
elektri~nim ure|ajima za hla|enje u doma}instvu<br />
obuhvataju samo plasiranje na tr`i{te. Uprkos tome,<br />
pro<strong>iz</strong>vodi koji se prvi put daju na kori{tenje moraju<br />
ispunjavati sve zahtjeve predvi|ene ovim direktivama.<br />
Definicija plasiranja na tr`i{te obuhvata,<br />
tako|er, prenos pro<strong>iz</strong>voda direktno od pro<strong>iz</strong>vo|a~a<br />
do korisnika.<br />
Prenos pro<strong>iz</strong>voda mo`e se vr{iti od pro<strong>iz</strong>vo|a~a,<br />
odnosno njegovog ovla{tenog zastupnika u EU do<br />
uvoznika sa sjedi{tem u EU, odnosno do lica koje je<br />
odgovorno za distribuciju pro<strong>iz</strong>voda na tr`i{tu EU.<br />
Distribucioni lanac mo`e biti i trgova~ki lanac<br />
pro<strong>iz</strong>vo|a~a ili njegovog ovla{tenog zastupnika.<br />
Prenos se mo`e vr{iti i direktno od pro<strong>iz</strong>vo|a~a ili<br />
njegovog ovla{tenog zastupnika u EU do krajnjeg<br />
potro{a~a ili korisnika.<br />
[ta ako se radi o <strong>iz</strong>najmljivanju ili o poklonu<br />
pro<strong>iz</strong>voda?<br />
Pro<strong>iz</strong>vod je prenesen onda kada je stvarno f<strong>iz</strong>i~ki<br />
predat, odnosno kada je preuzeto vlasni{tvo. Takav<br />
prenos mo`e se zasnivati na pla}anju, ali i ne mora.<br />
Tako za prenos pro<strong>iz</strong>voda va`i svaki oblik prodaje,<br />
<strong>iz</strong>najmljivanja, najma, l<strong>iz</strong>inga i poklona. Zato su i<br />
<strong>iz</strong>najmljeni i poklonjeni pro<strong>iz</strong>vodi plasirani na<br />
tr`i{te, u smislu direktiva novog pristupa.<br />
Da li uvoz, odnosno <strong>iz</strong>rada za vlastitu primjenu<br />
zna~i plasiranje na tr`i{te?<br />
Uvoz robe za vlastite potrebe va`i kao plasiranje<br />
na tr`i{te u trenutku kada uvezeni pro<strong>iz</strong>vodi do|u u<br />
EU. I pro<strong>iz</strong>vodi <strong>iz</strong>ra|eni za vlastito kori{tenje moraju<br />
u potpunosti ispunjavati sve zahtjeve odgovaraju}ih<br />
direktiva novog pristupa i ostalog zakonodavstva<br />
EU, iako formalno nisu plasirani na tr`i{te.<br />
Smatra se da su gra|evinski pro<strong>iz</strong>vodi koje<br />
gra|evinari i sami pro<strong>iz</strong>vode na gradili{tu ili drugdje,<br />
u skladu sa direktivom o gra|evinskim pro<strong>iz</strong>vodima,<br />
plasirani na tr`i{te iako nisu preneseni.<br />
[ta zna~i dati na kori{tenje?<br />
Smatra se da je pro<strong>iz</strong>vod dat na kori{tenje kada<br />
krajnji korisnik prvi put upotrijebi pro<strong>iz</strong>vod unutar<br />
EU. Ako se pro<strong>iz</strong>vod upotrebljava na radnom mjestu,<br />
krajnji korisnik je poslodavac. Dr`ave ~lanice ne<br />
smiju zabraniti, ograni~iti ili sprije~iti po~etak<br />
upotrebe pro<strong>iz</strong>voda koji odgovaraju odredbama<br />
odgovaraju}ih direktiva.<br />
Me|utim, dr`ave ~lanice smiju, u skladu sa osniva~kim<br />
sporazumom, zadr`ati ili usvojiti dodatne<br />
nacionalne odredbe o kori{tenju odre|enog pro<strong>iz</strong>voda,<br />
koje su namijenjene za za{titu radnika, drugih<br />
korisnika ili za za{titu okoline. Takvim nacionalnim<br />
odredbama ne smije se tra`iti promjena pro<strong>iz</strong>voda<br />
koji je <strong>iz</strong>ra|en u skladu sa odredbama odgovaraju}ih<br />
direktiva, a, isto tako, ne smije se uticati na uslove<br />
za plasiranje ovog pro<strong>iz</strong>voda na tr`i{te EU.<br />
Kakva je veza <strong>iz</strong>me|u zakonodavstva o<br />
pro<strong>iz</strong>vodima koji se ozna~avaju CE znakom i<br />
zakonodavstva za za{titu na radu?<br />
Zakonodavstvom o za{titi na radu, <strong>iz</strong>me|u ostalog,<br />
odre|uje se da poslodavci moraju brinuti o<br />
svim potrebnim mjerama kojima obezbje|uju<br />
podesnost i bezbjednost radne opreme. Ako se radi<br />
o vrsti opreme koja mora biti ozna~ena CE znakom,<br />
poslodavac mora obezbijediti da se na radnom mjestu<br />
koriste samo pro<strong>iz</strong>vodi sa takvim znakom. Pored<br />
toga, u skladu sa uputstvima za kori{tenje ovih<br />
pro<strong>iz</strong>voda, mora obezbijediti odgovaraju}e obrazovanje,<br />
upotrebu li~ne za{titne opreme i ispuniti<br />
ostale zahtjeve za ove pro<strong>iz</strong>vode.<br />
Da li poslodavci trebaju dodatne dozvole za<br />
kori{tenje ure|aja i opreme ozna~ene sa CE?<br />
U dr`avama ~lanicama EU poslodavcu nisu<br />
potrebne nikakve dozvole kojima bi mu bilo dozvoljeno<br />
kori{tenje novih ure|aja i opreme, osim ako<br />
direktivama nije odre|eno druga~ije (npr. zbog zakonodavstva<br />
o okoli{u ili opasnosti od eksplozija i sli~no).<br />
Poslije dobijanja odgovaraju}ih dozvola za obavljanje<br />
odre|ene djelatnosti i kori{tenje poslovnog objekta,<br />
poslodavac, odnosno vlasnik mo`e odgovaraju}u<br />
opremu i ure|aje (npr. ma{inu) upotrebljavati bez<br />
dodatnih dozvola. Periodi~no provjeravanje opreme i<br />
ure|aja koji se koriste (npr. liftovi, oprema pod pritiskom,<br />
neka li~na za{titna oprema itd) regulisano je<br />
nacionalnim zakonodavstvom, koje se zasniva na<br />
evropskim direktivama i koje je razli~ito u dr`avama.<br />
Kako je direktivama definisan po~etak kori{tenja?<br />
Direktivama obi~no nije definisan po~etak rada,<br />
tj. kori{tenja. Postoje <strong>iz</strong>uzeci, npr. prema direktivi o<br />
aktivnim medicinskim pomagalima za ugra|ivanje,<br />
po~etak rada predstavlja trenutak kada zdravstvene<br />
slu`be dobiju ova pomagala na raspolaganje za<br />
ugra|ivanje. A prema direktivama o medicinskim<br />
pomagalima, to je trenutak kada je neki pro<strong>iz</strong>vod na<br />
raspolaganju krajnjem korisniku za prvo kori{tenje<br />
na tr`i{tu EU. U direktivi o brodskoj opremi se<br />
umjesto termina “prvo kori{tenje” koristi termin<br />
“dati na palubu” broda EU. Kod liftova, kao<br />
po~etak kori{tenja uzima se trenutak kada je mogu}e<br />
prvo kori{tenje unutar EU.<br />
Prema direktivi o grija~ima za toplu vodu,<br />
pro<strong>iz</strong>vodi se ne smiju po~eti koristiti ako ne ispunjavaju,<br />
pored zahtjeva o efikasnosti, koju odre|uje<br />
direktiva, i nacionalne uslove za po~etak kori{tenja.<br />
Ipak, ovim odredbama ne smije se sprije~avati slobodan<br />
protok grija~a.<br />
Prema direktivi o radijskoj i telekomunikacionoj<br />
terminalskoj opremi, dr`ave ~lanice mogu ograni~iti<br />
kori{tenje radijske opreme kada se radi o neispravnom<br />
kori{tenju oblasti frekvencija, {tetnim<br />
smetnjama i drugim po zdravlje {tetnim uticajima.<br />
Da li se tr`i{ni nadzor vr{i i za pro<strong>iz</strong>vode koji<br />
su dati na kori{tenje - dakle na radnom mjestu?<br />
Tr`i{ni nadzor se, u principu, vr{i samo na<br />
tr`i{tu. Me|utim, u slu~ajevima kao {to su:<br />
* pro<strong>iz</strong>vodi koje mo`emo upotrebljavati tek<br />
poslije monta`e, instalacije ili neke druge operacije,<br />
* pro<strong>iz</strong>vodi ~ija usagla{enost mo`e zavisiti od<br />
uslova distribucije (npr. od skladi{tenja i transporta),<br />
* pro<strong>iz</strong>vodi koji ne dolaze na tr`i{te prije nego<br />
{to su kori{teni (npr. pro<strong>iz</strong>vodi <strong>iz</strong>ra|eni za vlastito<br />
kori{tenje).<br />
21
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE <strong>BiH</strong><br />
Tr`i{ni nadzor je mogu}e obaviti i na radnom<br />
mjestu. U dr`avama ~lanicama je uobi~ajeno da<br />
inspektorati koji vr{e nadzor na radnom mjestu<br />
provjeravaju i da li pro<strong>iz</strong>vodi odgovaraju sa aspekta<br />
direktiva novog pristupa.<br />
Op{ta bezbjednost pro<strong>iz</strong>voda<br />
Direktiva o op{toj bezbjednosti pro<strong>iz</strong>voda<br />
odre|uje da se pro<strong>iz</strong>vodima za potro{nju, koji<br />
dolaze na tr`i{te, kod normalnog i predvi|enog<br />
na~ina kori{tenja, ne smije ugro`avati bezbjednost<br />
lica. Od pro<strong>iz</strong>vo|a~a se tra`i da na tr`i{te plasiraju<br />
samo bezbjedne pro<strong>iz</strong>vode i da na eventualne opasnosti<br />
upozoravaju. Ovom direktivom se dr`ave ~lanice<br />
obavezuju da pro<strong>iz</strong>vode na tr`i{tu nadziru i da<br />
Evropsku komisiju obavje{tavaju o svojim aktivnostima<br />
koje }e preduzeti u slu~aju aktiviranja za{titne<br />
klauzule, a u slu~aju ozbiljne i direktne opasnosti da<br />
preko medija o tome obavijeste i javnost.<br />
Koji pro<strong>iz</strong>vodi su obuhva}eni direktivom o<br />
op{toj bezbjednosti pro<strong>iz</strong>voda?<br />
Direktiva o op{toj bezbjednosti pro<strong>iz</strong>voda obuhvata<br />
i pro<strong>iz</strong>vode za potro{nju koji nisu obuhva}eni<br />
direktivama novog pristupa u drugom zakonodavstvu<br />
EU. Tu spadaju, na primjer, pro<strong>iz</strong>vodi koji<br />
ne odgovaraju definiciji odre|ene direktive, polovni<br />
pro<strong>iz</strong>vodi <strong>iz</strong> EU i popravljeni pro<strong>iz</strong>vodi ako su<br />
nabavljeni za komercijalnu djelatnost.<br />
Kada treba primijeniti direktivu o op{toj bezbjednosti<br />
pro<strong>iz</strong>voda?<br />
Direktiva o op{toj bezbjednosti va`i za pro<strong>iz</strong>vode<br />
{iroke potro{nje koji su nabavljeni u okviru komercijalne<br />
djelatnosti, pod uslovom da:<br />
* pro<strong>iz</strong>vod nije obuhva}en direktivama novog<br />
pristupa ili drugim zakonodavstvom EU,<br />
* direktivama novog pristupa ili drugim zakonodavstvom<br />
EU nisu obuhva}eni svi aspekti bezbjednosti<br />
ili vrste r<strong>iz</strong>ika.<br />
Ovo pravilo daje prioritet direktivama novog<br />
pristupa za sve aspekte bezbjednosti pro<strong>iz</strong>voda i<br />
vrste r<strong>iz</strong>ika na koje se one odnose. Cilj direktiva<br />
novog pristupa je da obuhvati predvidljive r<strong>iz</strong>ike, a<br />
ako je potrebno, istovremeno, treba koristiti i druge<br />
relevantne odredbe zakonodavstva EU, npr. direktivu<br />
o op{toj bezbjednosti pro<strong>iz</strong>voda.<br />
Kako da pro<strong>iz</strong>vo|a~ primijeni direktivu o<br />
op{toj bezbjednosti pro<strong>iz</strong>voda?<br />
Primjena direktive o op{toj bezbjednosti pro<strong>iz</strong>voda<br />
je uop{teno takva da treba napraviti ocjenu r<strong>iz</strong>ika<br />
i uporediti je sa me|unarodnim (ISO, IEC, CEN,<br />
CENELEC, ETS), ili nacionalnim standardima za<br />
pojedina~nu vrstu pro<strong>iz</strong>voda. Pro<strong>iz</strong>vo|a~ mora<br />
obezbijediti da je njegov pro<strong>iz</strong>vod bezbjedan.<br />
Sistem obavje{tavanja<br />
Direktivama novog pristupa se ne predvi|aju<br />
posebni sistemi za brzu razmjenu informacija me|u<br />
organima tr`i{nog nadzora. Izuzetak je sistem<br />
spremnosti koji je obuhva}en direktivama o medicinskim<br />
pomagalima. Zbog toga odredbe direktive o<br />
op{toj bezbjednosti pro<strong>iz</strong>voda, kojima se reguli{e<br />
postupak za brzu razmjenu informacija o opasnostima<br />
i tome odgovaraju}i odzivi na nivou EU, va`e<br />
i za pro<strong>iz</strong>vode za potro{nju koji su obuhva}eni direktivama<br />
novog pristupa. Takvi pro<strong>iz</strong>vodu su npr.<br />
igra~ke, plovila za rekreaciju, elektri~ni fri`ideri za<br />
doma}instva i u nekim slu~ajevima elektri~na oprema,<br />
plinski ure|aji, ma{ine, li~na za{titna oprema i<br />
oprema pod pritiskom.<br />
Odgovornost za pro<strong>iz</strong>vod sa gre{kom<br />
Direktiva o odgovornostima za pro<strong>iz</strong>vode<br />
(85/374/EEC) va`i za sve pro<strong>iz</strong>vode, i za one koji su<br />
obuhva}eni direktivama novog pristupa. U interesu<br />
je pro<strong>iz</strong>vo|a~a, uvoznika i distributera da nabavljaju<br />
bezbjedne pro<strong>iz</strong>vode i da <strong>iz</strong>bjegnu tro{kove i odgovornost<br />
za defektne pro<strong>iz</strong>vode koji prouzrokuju {tetu<br />
pojedincima ili na imovini. Direktive novog pristupa<br />
i direktiva o odgovornosti za pro<strong>iz</strong>vode se u<br />
obezbje|ivanju odgovaraju}eg stepena za{tite nadopunjuju.<br />
Obi~no se de{ava da su neki pro<strong>iz</strong>vodi <strong>iz</strong> iste<br />
pro<strong>iz</strong>vodne serije ve} prodati ili se ~ak koriste kada se<br />
otkrije njihova nausagla{enost sa propisima. U<br />
takvim slu~ajevima je zna~ajno da se <strong>iz</strong>a lica koja bi<br />
mogla biti <strong>iz</strong>lo`ena opasnosti zbog gre{aka ili manjkavosti<br />
ovog pro<strong>iz</strong>voda o tome obavijeste na odgovaraju}i<br />
na~in. Za to je odgovoran pro<strong>iz</strong>vo|a~,<br />
ovla{teni zastupnik, odnosno lice koje je odgovorno<br />
za davanje pro<strong>iz</strong>voda na tr`i{te. Upozorenje mo`e<br />
biti u obliku javnog oglasa ili individualno ako je<br />
broj ugro`enih lica ograni~en. Nadzorni organ mora<br />
donijeti odluku da li je potrebno ograni~iti kori{tenje<br />
pro<strong>iz</strong>voda za koje se pokazalo da su opasni.<br />
Ko je odgovoran za ure|aje koje napravimo ili<br />
konstrui{emo sami?<br />
Za takve ure|aje je odgovoran sam graditelj. Ako<br />
npr. napravi ma{inu za vlastitu upotrebu, mora je<br />
ozna~iti sa CE znakom, napisati <strong>iz</strong>javu o usagla{enosti<br />
i prije toga obaviti sve potrebne postupke provjeravanja<br />
usagla{enosti. Nadzorni organ (npr. inspektorat<br />
za rad) mo`e kod poslodavca prekontrolisati<br />
ozna~avanje i dokumentaciju takve ma{ine.<br />
Komercijalni zahtjevi kupca<br />
Kupac mo`e, na osnovu komercijalnih ili<br />
poslovnih odnosa, postavljati dodatne zahtjeve<br />
poslije certifikacije i ozna~avanja pro<strong>iz</strong>voda, {to<br />
nema nikakvu zakonsku osnovu. Stvar je poslovnog<br />
dogovora kako }e se prodavac i kupac dogovoriti o<br />
ovim zahtjevima.<br />
CE znak, zakonom propisan u EU, jeste oznaka<br />
za pro<strong>iz</strong>vode za koje se takvo ozna~avanje tra`i.<br />
Tr`i{nim nadzorom u EU provjerava se samo ova<br />
oznaka, a ne ostale.<br />
- kraj -<br />
22
Iz apoteka<br />
Kako reagujemo na<br />
vremenske promjene<br />
Od kako su ljudi svjesni vremenskih promjena, svjesni<br />
su i njihovog utjecaja na zdravlje. Stari Grci su opisivali<br />
utjecaj topline i hladno}e na organ<strong>iz</strong>am jo{ prije 2400<br />
godina. Mnogi se `ale kako osje}aju “promjenu vremena<br />
u kostima”. U dana{nje vrijeme ljekari istra`uju<br />
povezanost vremenskih promjena sa odre|enim<br />
hroni~nim oboljenjima, poput migrene ili artritisa.<br />
Me|utim, i me|u njima su podijeljena mi{ljenja, jer neki<br />
su stanovi{ta da je sve psihi~ke naravi. Tako su npr. u<br />
tmurnim danima pacijenti skloniji depresivnom raspolo`enju<br />
pa samim tim i osjetljiviji na bol. Drugi tvrde da<br />
je ta bol realna i predla`u svojim pacijentima da vode<br />
dnevnik svoga stanja i vremenskih prilika kako bi se lak{e<br />
uo~ila povezanost.<br />
Biometeorologija je interdisciplinarna nauka koja<br />
prou~ava interakcije <strong>iz</strong>me|u promjena u atmosferi i `ivih<br />
organ<strong>iz</strong>ama - biljaka, `ivotinja i ljudi.<br />
Faktori koji mogu doprinijeti bolnim stanjima su:<br />
* atmosferski pritisak,<br />
* vla`nost zraka,<br />
* padavine,<br />
* temperatura i<br />
* vjetar.<br />
Iznenadni pad atmosferskog<br />
pritiska signal<strong>iz</strong>ira nadolazak<br />
padavina i obi~no rezultira<br />
poja~avanjem bolnih stanja u pacijenata.<br />
Toplo vrijeme ne odgovara<br />
sr~anim bolesnicima, i ina~e starijim<br />
pacijentima, te maloj djeci<br />
zbog mogu}nosti dehidracije.<br />
Hladno suho vrijeme npr. pogoduje<br />
oboljelim od multiple<br />
skleroze, dok im smetaju visoke<br />
temperature. Niska temperatura<br />
mo`e biti “okida~” za migrenu, u<br />
zimskom periodu se pove}avaju<br />
astmati~ni napadi, bolesti zglobova,<br />
reumatske tegobe...<br />
Tijelo reaguje na hladno}u,<br />
tako {to se krvni sudovi skupljaju,<br />
samim tim srce mora ja~e<br />
pumpati krv kako bi ona do{la u<br />
najudaljenije kapilare. Ovo<br />
bolesnom srcu mo`e biti previ{e.<br />
Veliki pad atmosferskog pritiska<br />
mo`e dovesti do {irenja zraka u<br />
tjelesnim {upljinama. Ovo mo`e<br />
pove}ati pritisak na upaljena povrije|ena tkiva u zglobovima,<br />
mi{i}ima, te dovesti do poja~avanja boli. Zbog razlika<br />
u gustini mi{i}a i kostiju, te nejednake ekspanzije i<br />
kontrakcije pri promjeni temperature i vla`nosti mo`e<br />
do}i do poja~anja bolova u zglobovima i kostima.<br />
Sve su ovo ~injenice koje pokazuju da vremenske<br />
promjene i u ovim jesenjim danima nemaju samo psiholo{ki<br />
negativan uticaj ve} da o{te}en organ<strong>iz</strong>ma zaista na<br />
njih negativno reaguje. Mo`emo sami sebi pomo}i najvi{e<br />
slojevitim obla~enjem koje }e nam omogu}iti da nam je<br />
dovoljno toplo i suho vani, a nikako prevru}e u zatvorenim<br />
zagrijanim prostorijama. Treba pobolj{ati svoje op}e<br />
zdravstveno stanje uzimanjem sredstava za ja~anje imuniteta,<br />
te voditi ra~una o temperaturi i vla`nosti zraka u<br />
prostorijama u kojima boravite i spavate. Obezbijedite<br />
sebi dosta svjetlosti tokom rada i napravite opu{taju}u<br />
atmosferu u popodnevnim i ve~ernjim satima. Napravite<br />
sebi mikroklimu u svom stanu koja }e vam biti “po<br />
mjeri”.<br />
Mr ph. Maja KNE@EVI] ]ERANI]<br />
Apoteka MY MEDICO