Izlagalo sedam tvrtki iz Hercegovine Novoimenovani ambasadori BiH u P/GKFBiH

More documents

Recommendations

Info

Po~ela rasprava PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH O Nacrtu zakona o porezu na dohodak Reforme u oblasti poreskog sistema, zapo~ete koncem 2000. i po~etkom 2001. godine, rezultirale su dono{enjem Zakona o PDV-u, iz oblasti indirektnih poreza, dok su porez na dohodak i porez na dobit iz oblasti direktnih poreza u zavr{noj fazi izrade Nacrt zakona o porezu na dohodak je u proceduri od jula 2005. godine. Privredna/Gospodarska komora FBiH je organizovala javnu raspravu u kojoj je od 50 pozvanih prisustvovalo 40 predstavnika iz raznih oblasti. Prezentaciju Zakona o porezu na dohodak su dali predstavnici Ministarstva finansija FBiH, TAMP-a, USAID-a i Njema~kog GTZ-a. U raspravi su u~estvovali predstavnici nekoliko ve}ih i manji privrednih subjekata sa kvalitetnim sugestijama. Nakon rasprave po~etkom novembra u Sarajevu, odrà}e se i rasprava u Mostaru, krajem mjeseca, a nakon toga prijedlozi i sugestije bi}e proslije|eni prema Parlamentu FBiH. Porezni obveznici poreza na dohodak su svi gra|ani, odnosno fizi~ka lica-rezidenti i nerezidenti koji ostvaruju dohodak na teritoriji FBiH, kao i rezidenti koji ostvaruju dohodak izvan BiH. GLASNIK Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine List izlazi mjese~no Godina VI Broj 38 Novembar/studeni 2005. GLASNIK ure|uje Redakcijski kolegij: @eljana Bevanda, glavni urednik, Mira Idrizovi}, odgovorni urednik, ~lanovi: [emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije. DTP: "Privredna {tampa" Adresa: Privredna/Gospodarska komora FBiH - za Glasnik - 71000 Sarajevo Branislava \ur|eva 10/IV Kontakt osoba: Meliha Veli} Telefon: 033/267-690 E-mail: m.velic@kfbih.com Telefoni: 033/663-370 (centrala) 033/217-782 Faks: 033/217-783 www.kfbih.com Izdava~: "Privredna {tampa" d.d. Sarajevo [tampa: Birograf, Sarajevo, Kasima efendije Dobra~e 14 Za {tampariju: Rizah Mustafi} Besplatan primjerak Na osnovu Mi{ljenja Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje broj: UO 12-04-05-172/05, od 12. 04. 2005. godine, ~asopis “GLASNIK PRIVREDNE/GOSPODARSKE KOMORE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE”, koji informi{e o radu komore, je proizvod iz ~lana 13. stav 1. ta~ka 13. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, na ~iji se promet ne pla}a porez na promet proizvoda. Svi ostvareni dohoci, odnosno li~ni prihodi umanjeni za rashode, izuzev zakonom predvi|enih izuze}a, podlijeù oporezivanju. Osnovicu poreza na dohodak ~ini oporezivi dohodak. Utvr|ivanje i pla}anje poreza na dohodak odnosi se na kalendarsku godinu. Oporezivi dohoci su oni koje porezni obveznik svojim radom stekne obavljaju}i nesamostalnu djelatnost, te dohoci ostvareni od imovine i imovinskih prava i ulaganja kapitala. Porez na dohodak pla}a se po stopi od: - 10 odsto od porezne osnove do visine trostrukog iznosa osnovnog li~nog odbitka /osnovni li~ni odbitak 1.200 KM/. - 15 odsto od iznosa porezne osnovice koji prelazi trostruku iznos osnovnog li~nog odbitka /osnovni li~ni odbitak 1200 KM/. U FBiH se primjenjuje cedularno oporezivanje prihoda fizi~kih lica. Ovo je kompleksan i prevazi|en sistem oporezivanja kako za porezne obveznike tako i za poreznu administraciju. Sada{njim sistemom oporezivanja omogu}eno je dvostruko, pa ~ak i vi{estruko oporezivanje pojedinih prihoda. Oporezivanje li~nih primanja u FBiH regulisano je sa preko dvadeset zakona i zakonskih akata, te Federalnim zakonom na pla}u. Zbog neharmoniziranosti u oporezivanju dohotka unutar FBiH, bilo je neophodno po~eti jednostavnije prijavljivati i utvr|ivati obaveze po osnovu poreza na dohodak. Zakon o porezu na dohodak uz Zakon o porezu na dobit zna~i veliki napredak u oblasti direktnih poreza. Porezne uprave FBiH ubrzo trebaju izvr{iti pripreme - edukaciju administracije i poreznih obveznika da bi porezne reforme dale {to bolje rezultate u ostvarivanju prihoda, a i za{tite poreznih obveznika od dvostrukog - vi{estrukog oporezivanja. Razli~ite vrste direktnih poreza koje su propisivali i primjenjivali kantoni bit }e inkorporirane u jedan sintetizirani zakon o oporezivom dohotku svakog obveznika - pojedinca sa istom poreznom osnovicom i stopom, koji }e u FBiH biti jedinstveno primjenjivan. Ovaj zakon je zna~ajan napredak u oblasti poreza, ali uz uslov da on bude podloga za izradu zakona na dràvnom nivou, jer tek tada moèmo govoriti o jedinstvenom ekonomskom prostoru. Usporedba sada{njeg i novog poreza na dododak Primjer: pekar + 4 zaposlena, bez izdràvanih ~lanova, Sarajevski kanton. SADA[NJI SADA[NJI SUSTAV SUSTAV (KM) KM) NOVI SUSTAV (KM) Ukupni prihod 80.000 80.000 (godi{nji) Rashodi (godi{nji) bez 50.000 50.000 poreza na pla}u/dohodak Porez na 1.500 2.160 pla}u/dohodak (500 KM mjese~no), godi{nje Oporeziva osnovica 28.500 27.840 Porez na dobit fizi~kih osoba/porez na dohodak 7.125 3.816 Dobit nakon poreza 21.375 24.024 Tabelu sa~inili u~esnici u projektu modernizacije poreza USAID - TAMP. Mirsada ]URÎ]-SELIMOVI] 3
4 PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH Udruènje poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede Primjena Zakona o tro{arinama U okviru Udruènja poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede odràn je, 28. oktobra, sastanak Grupacije proizvo|a~a alkoholnih pi}a i vina Na sastanku su bili nazo~ni: Ivica Udovi~i}, iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Miro Dàkula, iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH, Dragan Prusina, iz Ministarstva financija FBiH, Nevenka Dela~, iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, predstavnici najve}ih proizvo|a~a iz FBiH i Gospodarske komore FBiH. Govorilo se o primjedbama i prijedlozima proizvo|a~a oko primjene Zakona o tro{arinama, o Pravilniku o jakim alkoholnim pi}ima, te teku}oj problematici. Istaknuto je da su nepovoljne odredbe za proizvo|a~e: - polaganje jamstva banke prilikom uvoza etil alkohola, - obveza pla}anja tro{arina pri preuzimanju kontrolnih markica, - obveza obiljeàvanja kontrolnom markicom alko pop-ova i mini pakiranja alkoholnih pi}a i vina (0,10 - 0,20 litara). Stoga je Grupacija proizvo|a~a predloìla: U ~lanku 4. to~ka 4 Zakona o tro{arinama, “Slu`beni glasnik BiH”, broj 62/04, izbrisati rije~ alkohol. Predmet oporezivanja ne bi trebao biti alkohol, jer je on sirovina za proizvodnju alkoholnih pi}a. U ~lanku 18. Zakona o tro{arinama, “Slu`beni glasnik BiH”, broj 62/04, izmijeniti stavak 6, tako da novi tekst glasi: “Za uvozna alkoholna pi}a obveza pla}anja obra~unate tro{arine nastaje po preuzimanju kontrolnih markica, a za doma}e proizvode obveza pla}anja tro{arine nastaje u roku od 30 dana od momenta izdavanja ra~una o prodaji”. U ~lanku 18. Zakona o tro{arinama stavak 7, koji se odnosi na polaganje jamstva banke prilikom uvoza etil alkohola, u potpunosti brisati, jer etilni alkohol proizvo|a~ima sluì kao sirovina za proizvodnju i nigdje u svijetu ne postoji praksa da se tro{arina pla}a na sirovinu ili garantira garancijom banke Ta mjera je apsolutno suvi{na i nepotrebna, jer dràva time ni{ta ne dobiva, proizvo|a~i puno gube, a samo profitiraju poslovne banke. Jo{ je gora situacija ako se destilat nabavlja na doma}em trì{tu, jer se odmah obra~unava i pla}a tro{arina. Proces prerade sirovina traje od tri do {est mjeseci tako da niti jedan doma}i proizvo|a~ ne moè izdràti ovakva financijska optere}enja. Grupacija se slaè da dràva treba uvesti reda u oblasti uvoza etil alkohola, ali to se moè jednostavno rije{iti uvo|enjem registra tvrtki koje mogu uvoziti etilni alkohol za vlastitu proizvodnju. U ~lanku 23. Zakona o tro{arinama stavak 3. izmijeniti na slijede}i na~in: “iznimno od odredaba stavka 2. ovog ~lanka, u promet bez kontrolnih markica mogu se stavljati alkoholna pi}a koja sadrè do 6% alkohola bez obzira na veli~inu pakiranja, kao i sva ostala alkoholna pi}a i vina u pakiranju manjem od 0,25 litara”. Ova izmjena je neophodna zato {to se tzv. alko pop-ovi, tj. osvjeàvaju}i napitci sa dodatkom alkohola rade sa 2 - 6%. Niti jedna zemlja EU i na{eg okruènja nema praksu obiljeàvanja malih pakiranja alkoholnih pi}a i vina, jer je to neprakti~no, skupo, zahtijeva puno rada, jer se mora ru~no lijepiti, a sama markica prekrije gotovo cijelu bo~icu. U radnu skupinu izrade Zakona OBVEZNO uklju~iti predstavnika proizvo|a~a iz te oblasti. ^lanak 15. Pravilnika o tro{arinama, “Slu`beni glasnik BiH, broj 18/05, stavak 3, tj. priloènu tabelu proizvo|a~i traè da se izmijeni na slijede}i na~in: 1. alkoholna pi}a i vina: a) proizvodni (tehnolo{ki ) gubici ................1,7%, b) skladi{ni i transportni gubici ...................0,5%. Ve} vi{e godina ova grupacija traì podizanje granice kala na ve}u razinu, jer stvarni gubici u proizvodnji, transportu i uskladi{tenju su znatno vi{i od predloènih. U Republici Hrvatskoj kalo iznosi 2,2%, a u pojedinim europskim zemljama i do 5%. Istaknuto je da je i Upravni odbor Privredne/Gospodarske komore FBiH objavio Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o dopu{tenoj visini tehnolo{kog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji vina, bezalkoholnog piva, mineralne vode, vo}nih sokova, sirupa, gaziranih i negaziranih pi}a u kojoj stoji da su kod alkoholnih pi}a proizvodni (tehnološki) gubici 2,2% (“Slu`bene novine FBiH”, broj 63/05). ^lanak 19. Pravilnika o tro{arinama promijeniti tako da: “za alkoholna pi}a i vina, osim uvoznih, obveza pla}anja obra~unate tro{arine nastaje u roku od 30 dana, od dana izdavanja ra~una o prodaji, odnosno od trenutka isporuke proizvoda drugoj osobi, ako je isporuka obavljena prije izdavanja ra~una”. Prijedlog Pravilnika o jakim alkoholnim pi}ima proslijediti Agenciji za hranu, jer je sada formirana i smatra se odgovorna za ovaj dio posla. Lo`-ulje osloboditi tro{arina, jer to dodatno poskupljuje proizvodnju, a u ovom slu~aju se radi o repromaterijalu. Erina LASI]
Page 1: 8. obrtni~ki i gospodarski sajam Ko
Page 5 and 6: 6 PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDE
Page 7 and 8: PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERA

Izlagalo sedam tvrtki iz Hercegovine Novoimenovani ambasadori BiH u P/GKFBiH

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?