Izlagalo sedam tvrtki iz Hercegovine Novoimenovani ambasadori BiH u P/GKFBiH

More documents

Recommendations

Info

Novi pristup PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH Osnove unutra{njeg trì{ta EU Prenosimo tekst iz knjige dr Sa{e Pre{erna, eksperta za tehni~ko zakonodavstvo EU, “Unutra{nje trì{te Europske unije i CE znak”, Ljubljana 2003. godine - nastavak iz pro{log broja - Da li harmonizovani standardi obuhvataju sve bitne zahtjeve? Harmonizovani standard mora se zasnivati na bitnim zahtjevima odgovaraju}e direktive. Evropski standard moè da sadrì odredbe koje se ne odnose samo na bitne zahtjeve nego i na druge odredbe. U tom slu~aju, ove odredbe moraju biti jasno izdvojene od onih koje obuhvataju bitne zahtjeve. Pored toga, nije nu`no da harmonizovani standard obuhvata sve bitne zahtjeve. U tom slu~aju, proizvo|a~ je duàn da radi ispunjenja ostalih bitnih zahtjeva direktive upotrijebi druge odgovaraju}e tehni~ke specifikacije. Da li primjena harmonizovanih standarda stvara pretpostavku o usagla{enosti? Ovo vaì u slu~aju kada je njihov spisak objavljen u Slu`benom listu Evropske unije i kada su preneseni u nacionalnu standardizaciju. Da bi pretpostavka o usagla{enosti vaìla, nije potrebno da je prenos obavljen u svim dràvama ~lanicama. Po{to evropski standardi moraju biti preneseni na jedinstven na~in (tekst mora biti isti, ali moè biti i preveden), proizvo|a~ moè izabrati odgovaraju}e nacionalne harmonizovane standarde iz bilo koje dràve ~lanice EU. [ta je pretpostavka o usagla{enosti? Za proizvode koji su, u skladu sa nacionalnim standardima, preuzeti iz harmonizovanih standarda, za koje su referentni brojevi objavljeni u Slu`benom listu EU, pretpostavlja se da su usagla{eni sa odgovaraju}im bitnim zahtjevima. U slu~aju kada proizvo|a~ nije primijenio ili je samo parcijalno primijenio takav standard, za ispunjenje bitnih zahtjeva mora dokumentovati sve mjere i njihovu primjerenost. Za{to da se primjenjuju harmonizovani standardi ako njihova primjena nije obavezna? Jer je to obi~no najlak{i, odnosno najjednostavniji na~in da proizvo|a~ obezbijedi usagla{enost proizvoda sa bitnim zahtjevima. [ta ako proizvo|a~ ne primijeni harmonizovane standarde? Harmonizovani standardi u oblasti direktiva novog pristupa zadràvaju status dobrovoljne primjene. Proizvo|a~ se za primjenu harmonizovanih standarda odlu~uje dobrovoljno. U slu~aju da se za njih ne odlu~i, mora na neki drugi na~in dokazati usagla{enost proizvoda sa bitnim zahtjevima (npr. pomo}u tehni~kih specifikacija). Ako proizvo|a~ primijeni samo dio harmonizovanog standarda ili ako harmonizovani standard ne obuhvata sve bitne zahtjeve, pretpostavka o usagla{enosti je ograni~ena samo na obim koji je obuhva}en standardom. Usagla{enost proizvoda sa harmonizovanim standardima defini{e na~in utvr|ivanja usagla{enosti, {to u nekim slu~ajevima omogu}ava sprovo|enje postupaka utvr|ivanja usagla{enosti bez intervencije tre}e strane ili izbor vi{e razli~itih postupaka (npr. kod jednostavnih posuda pod pritiskom, igra~aka, elektromagnetske kompatibilnosti, ma{ina, liftova i plovila za rekreaciju). Kako evropski standardi postaju nacionalni? Direktivom 98/34/EC evropski standardi su definisani kao tehni~ke specifikacije, koje su evropske organizacije za standardizaciju (CEN - Evropski komitet za standardizaciju, CENELEC - Evropski komitet za standardizaciju u elektrotehnici, ETS - Evropski institut za telekomunikacijske standarde) usvojile za ponovnu ili trajnu primjenu i ~ija primjena nije obavezna. U skladu sa unutra{njim pravilima ovih organizacija, evropske standarde treba prenijeti na evropski nivo. Ovaj prenos zna~i da }e ovi evropski standardi biti raspoloìvi kao nacionalni standardi, u identi~nom obliku, dok sve sporne nacionalne standarde, u odre|enom roku, treba povu}i. [ta je dobra inènjerska praksa? To je termin koji se ~esto pojavljuje u direktivama novog pristupa, standardima i uputstvima, ali nije strogo definisan. Eksplicitna definicija “dobre inènjerske prakse” ne postoji i ne nalazi se u me|unarodnom elektrotehni~kom rje~niku, a ni u dokumentima Komisije. Dobra inènjerska praksa se mijenja svo vrijeme, s obzirom na nova tehni~ka saznanja, npr. s obzirom na primjenu materijala (otkri}e opasnih materijala) i odgovaraju}e tehnologije. Primjer toga je koncept elektri~ne bezbjednosti koja se mijenja uklju~ivanjem funkcionalne bezbjednosti, te razmatranjem uticaja elektromagnetnog polja. Za oblast elektrotehnike mogli bismo re}i da je dobra inènjerska praksa ona “praksa koja je obuhva}ena elektrotehni~kim standardima”, jer bi upravo standardi trebali da je defini{u. Polovni i prepravljeni (ili revitalizirani) proizvodi Da li direktive novog pristupa vaè za promijenjene proizvode? Ako je proizvod izmijenjen tako da su izmjene promijenile njegove prvobitne funkcije, namjenu ili tip, onda ga razmatramo kao novi proizvod. Svaki ovakav slu~aj treba posebno provjeravati, s obzirom na cilj direktive i vrstu proizvoda. Ma{inu kojoj je npr. pove}an kapacitet treba razmatrati kao novu 19
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH ma{inu. U slu~aju da revitalizirani ili promijenjeni proizvod vaì kao nov proizvod, prilikom plasiranja na trì{te i kori{tenje mora biti usagla{en sa odredbama odgovaraju}ih direktiva novog pristupa. Ko i kako treba da odlu~i da li se radi o novom ili o prepravljenom (revitaliziranom) proizvodu? Za prepravljeni (revitalizirani) proizvod treba napraviti ocjenu rizika. Ako ova ocjena pokaè da je vrsta opasnosti ili stepen rizika porastao, obi~no se smatra da je takav promijenjeni proizvod nov. [ta se zahtijeva za odràvanje polovnih proizvoda? Polovni proizvodi nisu obuhva}eni direktivama novog pristupa. Kad se na ovakvom proizvodu izvr{i zahvat odràvanja, ne smije se promijeniti njegov kapacitet ni namjena. U tom slu~aju nije potrebno utvr|ivati usagla{enost, bez obzira na to da li je proizvod plasiran na trì{te prije ili poslije po~etka vaènja direktive. To vaì, tako|er, ako je proizvod zbog opravke privremeno izvezen u tre}e dràve. Isto vaì kod zamjene defektnog ili istro{enog sastavnog dijela rezervnim dijelom, koji je jednak ili barem sli~an originalu (do promjena moè do}i npr. zbog tehni~kih pobolj{anja ili prestanka proizvodnje prvobitnog rezervnog dijela). Zato su djelatnosti odràvanja u ve}ini slu~ajeva isklju~ene iz namjena direktiva novog pristupa. [ta je sa kupovinom polovnih proizvoda? Proizvodi moraju biti usagla{eni sa odgovaraju}im direktivama novog pristupa i ostalog zakonodavstva EU unije kad se plasiraju na trì{te EU. Dràve ~lanice su obavezne da to obezbijede u okviru nadzora trì{ta. Zato direktive novog pristupa vaè i za polovne proizvode, uvezene iz tre}ih dràva, kada ti proizvodi prvi put u|u na trì{te EU, ali ne vaè za polovne proizvode koji su ve} u EU. Kori{teni proizvodi, koji su u EU, mogu mijenjati vlasnika i pri tom nije potrebno voditi ra~una o direktivama novog pristupa. Kakav je postupak kada proizvo|a~ napravi manje promjene na proizvodu? Za svaku promjenu proizvoda proizvo|a~ mora napraviti analizu rizika i konstatovati da li ove promjene uti~u na bezbjednost i ispunjavanje svih bitnih zahtjeva odgovaraju}ih direktiva. Ako je ovla{teni organ bio uklju~en u postupke utvr|ivanja usagla{enosti, proizvo|a~ mora i male promjene saop{titi tom organu i postupati u skladu sa mi{ljenjem tog organa. [ta vaì za proizvode na radnom mjestu? Poslodavac mora sprovesti sve potrebne mjere i time obezbijediti da li je radna oprema odgovaraju}a i bezbjedna. Zato }e za novu opremu traìti da bude u skladu sa direktivama novog pristupa. Za obnovljenu opremu mora obezbijediti potrebnu bezbjednost, posebno da ta oprema nije manje sigurna od prvobitne. Uvoz iz tre}ih zemalja Da li je proizvo|a~ u tre}oj dràvi obavezan da uzima u obzir direktive novog pristupa? Proizvo|a~ sa sjedi{tem u tre}oj dràvi je isto kao i proizvo|a~ sa sjedi{tem u dràvi ~lanici odgovoran za planiranje i izradu proizvoda, u skladu sa odgovaraju}im direktivama novog pristupa, kao i za sprovo|enje potrebnih postupaka utvr|ivanja usagla{enosti, kada je proizvod namijenjen za plasiranje na trì{te ili kori{tenje u EU. Proizvo|a~ moè da ovlasti zastupnika sa sjedi{tem u EU da radi u njegovo ime. Kada proizvo|a~ nema sjedi{te ni ovla{tenog zastupnika u EU, do odre|ene mjere odgovornost moè preuzeti uvoznik ili lice koje je odgovorno za plasman proizvoda na trì{te EU. Kako postupa carina? Carinska slu`ba i trì{na inspekcija u EU moraju me|usobno sara|ivati u obavje{tavanju i, na osnovu primljenih informacija, preduzimati odgovaraju}e postupke. Carinska slu`ba mora za proizvode uvezene iz tre}ih zemalja privremeno sprije~iti uvoz robe: * ako otkrije proizvode za koje smatra da mogu predstavljati ozbiljnu i direktnu opasnost za zdravlje i bezbjednost, * ako otkrije proizvode za koje nama prate}u dokumentaciju ili nisu ozna~eni u skladu sa vaè}im pravilima o bezbjednosti proizvoda. [ta zna~i plasirati proizvod na trì{te? Proizvo|a~i, uvoznici, trgovci, poslodavci i drugi u~esnici unutra{njeg trì{ta EU moraju poznavati osnovne principe o plasiranju proizvoda na trì{te, njihovom ozna~avanju i traènim karakteristikama. Ovo je zna~ajno, prije svega, za proizvo|a~e koji èle sa svojim proizvodima nastupati na trì{tu EU, bez obzira na to da li su iz dràve ~lanice ili nisu. Principi su jedinstveni na cijelom evropskom privrednom prostoru. Plasiranje proizvoda na trì{te je djelatnost kojom, uz pla}anje ili besplatno, proizvod prvi put postaje dostupan na trì{tu EU, u cilju da se proizvod distribuira ili koristi unutar EU. Dràve ~lanice su obavezne da: * ne zabranjuju, ograni~avaju ili ometaju plasiranje na trì{te i kori{tenje proizvoda koji su u skladu sa odgovaraju}im direktivama novog pristupa, * poduzmu sve potrebne mjere da se na trì{te i kori{tenje daju samo proizvodi koji, uz pravilnu montaù, odràvanje i kori{tenje, ne ugroàvaju bezbjednost i zdravlje lica ili drugih javnih interesa koji su obuhva}eni odgovaraju}im direktivama. S obzirom na to da se plasiranje na trì{te odnosi samo na prvi nastup proizvoda na trì{tu EU, direktive novog pristupa vaè za nove ili renovirane proizvode izra|ene u EU, kao i za nove ili polovne proizvode koji su uvezeni iz tre}ih zemalja. Koncept plasiranja na trì{te se odnosi na svaki pojedina~ni proizvod, bilo da je izra|en kao pojedina~na jedinica ili u seriji. [ta ako direktive obuhvataju samo plasiranje na trì{te? Direktive o niskonaponskoj elektri~noj opremi, gra|evinskim proizvodima, civilnim eksplozivnim i 20
Page 1 and 2: 8. obrtni~ki i gospodarski sajam Ko
Page 3 and 4: 4 PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDE
Page 5 and 6: 6 PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDE
Page 7 and 8: PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERA
Page 17: PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERA

Izlagalo sedam tvrtki iz Hercegovine Novoimenovani ambasadori BiH u P/GKFBiH

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?