Izlagalo sedam tvrtki iz Hercegovine Novoimenovani ambasadori BiH u P/GKFBiH

8. obrtni~ki i gospodarski sajam 

Koprivni~ko-krièva~ke ùpanije 

Izlagalo sedam 

tvrtki iz 

Hercegovine 

Privredna/Gospodarska komora FBiH 

potpisnik je Sporazuma o suradnji sa HGK- 

@upanijskom komorom Koprivnica od 1994. 

godine kojim su se ugovorne strane dogovorile 

unapre|ivati postoje}e veze i 

uspostavljati nove, organiziranjem susreta 

gospodarstvenika, pojedina~nih posjeta, 

u~e{}a na sajmovima, izlo`bama i drugim 

promotivnim manifestacijama 

Temeljem te suradnje gospodarstvenici Koprivni~kokrièva~ke 

ùpanije u organizaciji HGK-@upanijske 

komore Koprivnica izlaù na zajedni~kom {tandu na sajmovima 

gospodarstva po~ev od Neuma, 1994. godine, 

zatim Mostara, 1998., do danas. Ove godine P/GKFBiH 

je prvi put u~estvovala kao izlaga~ sa svojim ~lanicama 

na 8. obrtni~kom i gospodarskom sajmu Koprivni~kokrièva~ke 

ùpanije, kao gost HGK - @upanijske komore 

Koprivnica, od 14. do 16. listopada, u Krièvcima. 

Na izlo`benom prostoru P/GKFBiH izlagalo je sedam 

tvrtki: Mljekara Livno, Vita-Vi Vi{i}i, Hercegovinavino 

Mostar, Podrumi Andrija îtluk, Barpeh îtluk, Bobita 

îtluk i Roing Ljubu{ki. 

[tand P/GKFBiH je osvojio drugo mjesto za najbolje 

ure|eni, a sveukupnom dojmu najvi{e je doprinijelo 

ku{anje izvrsnih doma}ih proizvoda: sireva, posebice 

ov~ijih proizvo|a~a Mljekare Livno i Vite-Vi iz Vi{i}a, 

koji su obilno zalijevani bijelim i crvenim vinima i 

sokovima Hercegovinavino i Podruma Andrija. 

Sladokusci su degustirali ukusne krem namaze 

Barpeha, a ljubitelji èstica paletu alkoholnih pi}a iz 

Bobite. 

Su{eno povr}e i ljekovito bilje iz Roinga nije se 

moglo izravno ku{ati, ali je pobudilo interesovanje 

Podravke iz Koprivnice, kao mogu}i sastojak njihovih 

gotovih proizvoda. 

Svi pomenuti proizvodi na}i }e se ili ve} imaju svoje 

mjesto na policama vode}ih trgova~kih centara u ovoj 

ùpaniji. 

Sajmu su nazo~ili Jago Lasi}, potpredsjednik 

P/GKFBiH, i Miroslav Vitkovi}, predsjednik HGK - 

@upanijske komore Koprivnica, koji su, uz predstavnike 

~elnih ljudi ùpanije, razgovarali o unapre|enju gospodarske 

suradnje izme|u tvrtki ove dvije regije i mogu}em 

ulaganju u proizvodne kapacitete najzna~ajnije tvrtke sa 

ovog podru~ja - Podravke iz Koprivnice u FBiH. 

@eljana BEVANDA 

Posjete 

Novoimenovani 

ambasadori BiH 

u P/GKFBiH 

U okviru programa priprema prije odlaska u 

diplomatsko-konzularna predstavni{tva BiH 

u svijetu i stupanja na du`nost, sredinom 

novembra, Privrednu/Gospodarsku komoru 

FBiH posjetilo je pet novoimenovanih 

ambasadora BiH i jedan generalni konzul 

Programom zajedni~kih priprema u Ministarstvu 

inozemnih poslova BiH bila je predvi|ena i posjeta 

P/GKFBiH u kojoj su bili diplomatsko-konzularni predstavnici 

koji stupaju na du`nost na nove destinacije: 

Aleksandar Dragi~evi} (Zagreb - Hrvatska); Amira 

Kapetanovi} (Kambera - Australija); Borivoje Marojevi} 

(Tokio - Japan), Dragan Pjevi} (Pretorija - Ju`noafri~ka 

Republika); Kemal Mufti} (Nju Delhi - Indija) i Satko 

Bitanga, generalni konzulat Minhen - Njema~ka. 

Predstavnici P/GKFBiH su informirali novoimenovane 

diplomatsko-konzularne predstavnike BiH o organizaciji 

komorskog sistema u FBiH, osnovnim 

nadle`nostima Komore, te osnovnim ekonomskim 

pokazateljima koji se odnose na FBiH kao jedan od dva 

entiteta u BiH. Ambasadorima je uru~en izvjestan broj 

primjeraka promotivnog CD-a “Federacija BiH - Va{ 

poslovni partner”, koji sadrì informacije i podatke koji 

mogu pomo}i novoimenovanim diplomatima u njihovom 

budu}em svakodnevnom radu. 

Neki od prisutnih ambasadora posjeduju veliko 

iskustvo u obavljanju poslova na drugim destinacijama, 

pa su ukazali na izvjesne propuste koje ~ine komore iz 

BiH i njihove ~lanice prilikom posjeta privrednih delegacija 

ili organiziranog predstavljanja privrede na sajmovima. 

Kao nedostaci su istaknuti: 

- nedovoljna organiziranost i priprema, te protokolarni 

propusti na{ih privrednih delegacija; 

- previ{e {tampanih materijala, bez posebnog saètka, 

{to dovodi inozemne partnere u situaciju da, zbog 

ograni~enosti raspoloìvog vremena, i ne pro~itaju spomenute 

materijale; 

- nedovoljna koordiniranost djelovanja Vanjskotrgovinske, 

entitetskih i kantonalnih (regionalnih) komora; 

- nedovoljna briga o njegovanju ve} uspostavljenih 

poslovnih odnosa na{ih kompanija sa inozemnim partnerima 

i sli~no. 

P/GFBiH }e ubudu}e, u suradnji sa svojim ~lanicama, 

nastojati da se eliminiraju ovakvi propusti. 

Fahrudin \IKI]

Po~ela rasprava 

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH 

O Nacrtu zakona o porezu na dohodak 

Reforme u oblasti poreskog sistema, zapo~ete 

koncem 2000. i po~etkom 2001. godine, rezultirale 

su dono{enjem Zakona o PDV-u, iz oblasti 

indirektnih poreza, dok su porez na dohodak i 

porez na dobit iz oblasti direktnih poreza u 

zavr{noj fazi izrade 

Nacrt zakona o porezu na dohodak je u proceduri od jula 

2005. godine. 

Privredna/Gospodarska komora FBiH je organizovala javnu 

raspravu u kojoj je od 50 pozvanih prisustvovalo 40 predstavnika 

iz raznih oblasti. 

Prezentaciju Zakona o porezu na dohodak su dali predstavnici 

Ministarstva finansija FBiH, TAMP-a, USAID-a i Njema~kog 

GTZ-a. 

U raspravi su u~estvovali predstavnici nekoliko ve}ih i manji 

privrednih subjekata sa kvalitetnim sugestijama. 

Nakon rasprave po~etkom novembra u Sarajevu, odrà}e se i 

rasprava u Mostaru, krajem mjeseca, a nakon toga prijedlozi i sugestije 

bi}e proslije|eni prema Parlamentu FBiH. 

Porezni obveznici poreza na dohodak su svi gra|ani, odnosno 

fizi~ka lica-rezidenti i nerezidenti koji ostvaruju dohodak na 

teritoriji FBiH, kao i rezidenti koji ostvaruju dohodak izvan BiH. 

GLASNIK 

Privredna/Gospodarska komora 

Federacije Bosne i Hercegovine 

List izlazi mjese~no 

Godina VI 

Broj 38 

Novembar/studeni 2005. 

GLASNIK ure|uje 

Redakcijski kolegij: 

@eljana Bevanda, glavni urednik, 

Mira Idrizovi}, odgovorni urednik, 

~lanovi: 

[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki}, 

Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije. 

DTP: "Privredna {tampa" 

Adresa: 

Privredna/Gospodarska komora FBiH 

- za Glasnik - 

71000 Sarajevo 

Branislava \ur|eva 10/IV 

Kontakt osoba: Meliha Veli} 

Telefon: 033/267-690 

E-mail: m.velic@kfbih.com 

Telefoni: 

033/663-370 (centrala) 

033/217-782 

Faks: 033/217-783 

www.kfbih.com 

Izdava~: 

"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo 

[tampa: 

Birograf, Sarajevo, Kasima efendije Dobra~e 14 

Za {tampariju: Rizah Mustafi} 

Besplatan primjerak 

Na osnovu Mi{ljenja Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje 

broj: UO 12-04-05-172/05, od 12. 04. 2005. godine, ~asopis “GLASNIK 

PRIVREDNE/GOSPODARSKE KOMORE FEDERACIJE BOSNE I 

HERCEGOVINE”, koji informi{e o radu komore, je proizvod iz ~lana 13. 

stav 1. ta~ka 13. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, na ~iji se 

promet ne pla}a porez na promet proizvoda. 

Svi ostvareni dohoci, odnosno li~ni prihodi umanjeni za 

rashode, izuzev zakonom predvi|enih izuze}a, podlijeù oporezivanju. 

Osnovicu poreza na dohodak ~ini oporezivi dohodak. 

Utvr|ivanje i pla}anje poreza na dohodak odnosi se na kalendarsku 

godinu. 

Oporezivi dohoci su oni koje porezni obveznik svojim radom 

stekne obavljaju}i nesamostalnu djelatnost, te dohoci ostvareni od 

imovine i imovinskih prava i ulaganja kapitala. 

Porez na dohodak pla}a se po stopi od: 

- 10 odsto od porezne osnove do visine trostrukog iznosa 

osnovnog li~nog odbitka /osnovni li~ni odbitak 1.200 KM/. 

- 15 odsto od iznosa porezne osnovice koji prelazi trostruku 

iznos osnovnog li~nog odbitka /osnovni li~ni odbitak 1200 KM/. 

U FBiH se primjenjuje cedularno oporezivanje prihoda 

fizi~kih lica. Ovo je kompleksan i prevazi|en sistem oporezivanja 

kako za porezne obveznike tako i za poreznu administraciju. 

Sada{njim sistemom oporezivanja omogu}eno je dvostruko, 

pa ~ak i vi{estruko oporezivanje pojedinih prihoda. 

Oporezivanje li~nih primanja u FBiH regulisano je sa preko 

dvadeset zakona i zakonskih akata, te Federalnim zakonom na pla}u. 

Zbog neharmoniziranosti u oporezivanju dohotka unutar 

FBiH, bilo je neophodno po~eti jednostavnije prijavljivati i 

utvr|ivati obaveze po osnovu poreza na dohodak. 

Zakon o porezu na dohodak uz Zakon o porezu na dobit 

zna~i veliki napredak u oblasti direktnih poreza. 

Porezne uprave FBiH ubrzo trebaju izvr{iti pripreme - 

edukaciju administracije i poreznih obveznika da bi porezne 

reforme dale {to bolje rezultate u ostvarivanju prihoda, a i za{tite 

poreznih obveznika od dvostrukog - vi{estrukog oporezivanja. 

Razli~ite vrste direktnih poreza koje su propisivali i primjenjivali 

kantoni bit }e inkorporirane u jedan sintetizirani zakon o 

oporezivom dohotku svakog obveznika - pojedinca sa istom 

poreznom osnovicom i stopom, koji }e u FBiH biti jedinstveno 

primjenjivan. 

Ovaj zakon je zna~ajan napredak u oblasti poreza, ali uz uslov 

da on bude podloga za izradu zakona na dràvnom nivou, jer tek 

tada moèmo govoriti o jedinstvenom ekonomskom prostoru. 

Usporedba sada{njeg i novog poreza na dododak 

Primjer: pekar + 4 zaposlena, bez izdràvanih ~lanova, 

Sarajevski kanton. 

SADA[NJI 

SADA[NJI 

SUSTAV 

SUSTAV (KM) 

KM) 

NOVI 

SUSTAV 

(KM) 

Ukupni prihod 

80.000 80.000 

(godi{nji) 

Rashodi (godi{nji) bez 50.000 50.000 

poreza na 

pla}u/dohodak 

Porez na 

1.500 2.160 

pla}u/dohodak (500 

KM mjese~no), 

godi{nje 

Oporeziva osnovica 28.500 27.840 

Porez na dobit fizi~kih 

osoba/porez na 

dohodak 

7.125 3.816 

Dobit nakon poreza 21.375 24.024 

Tabelu sa~inili u~esnici u projektu modernizacije poreza 

USAID - TAMP. 

Mirsada ]URÎ]-SELIMOVI] 

3

4 


Udruènje poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede 

Primjena Zakona o tro{arinama 

U okviru Udruènja poljoprivrede, prehrambene i 

duhanske industrije i vodoprivrede odràn je, 28. oktobra, 

sastanak Grupacije proizvo|a~a alkoholnih pi}a i vina 

Na sastanku su bili nazo~ni: Ivica Udovi~i}, iz 

Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa 

BiH, Miro Dàkula, iz Uprave za neizravno oporezivanje 

BiH, Dragan Prusina, iz Ministarstva financija 

FBiH, Nevenka Dela~, iz Federalnog ministarstva 

energije, rudarstva i industrije, predstavnici najve}ih 

proizvo|a~a iz FBiH i Gospodarske komore FBiH. 

Govorilo se o primjedbama i prijedlozima proizvo|a~a 

oko primjene Zakona o tro{arinama, o 

Pravilniku o jakim alkoholnim pi}ima, te teku}oj 

problematici. 

Istaknuto je da su nepovoljne odredbe za proizvo|a~e: 

- polaganje jamstva banke prilikom uvoza etil 

alkohola, 

- obveza pla}anja tro{arina pri preuzimanju kontrolnih 

markica, 

- obveza obiljeàvanja kontrolnom markicom 

alko pop-ova i mini pakiranja alkoholnih pi}a i vina 

(0,10 - 0,20 litara). 

Stoga je Grupacija proizvo|a~a predloìla: 

U ~lanku 4. to~ka 4 Zakona o tro{arinama, 

“Slu`beni glasnik BiH”, broj 62/04, izbrisati rije~ 

alkohol. 

Predmet oporezivanja ne bi trebao biti alkohol, 

jer je on sirovina za proizvodnju alkoholnih pi}a. 

U ~lanku 18. Zakona o tro{arinama, “Slu`beni 

glasnik BiH”, broj 62/04, izmijeniti stavak 6, tako da 

novi tekst glasi: “Za uvozna alkoholna pi}a obveza 

pla}anja obra~unate tro{arine nastaje po preuzimanju 

kontrolnih markica, a za doma}e proizvode 

obveza pla}anja tro{arine nastaje u roku od 30 dana 

od momenta izdavanja ra~una o prodaji”. 

U ~lanku 18. Zakona o tro{arinama stavak 7, koji 

se odnosi na polaganje jamstva banke prilikom uvoza 

etil alkohola, u potpunosti brisati, jer etilni alkohol 

proizvo|a~ima sluì kao sirovina za proizvodnju i 

nigdje u svijetu ne postoji praksa da se tro{arina pla}a 

na sirovinu ili garantira garancijom banke 

Ta mjera je apsolutno suvi{na i nepotrebna, jer 

dràva time ni{ta ne dobiva, proizvo|a~i puno gube, 

a samo profitiraju poslovne banke. 

Jo{ je gora situacija ako se destilat nabavlja na 

doma}em trì{tu, jer se odmah obra~unava i pla}a 

tro{arina. 

Proces prerade sirovina traje od tri do {est mjeseci 

tako da niti jedan doma}i proizvo|a~ ne moè 

izdràti ovakva financijska optere}enja. 

Grupacija se slaè da dràva treba uvesti reda u 

oblasti uvoza etil alkohola, ali to se moè jednostavno 

rije{iti uvo|enjem registra tvrtki koje mogu 

uvoziti etilni alkohol za vlastitu proizvodnju. 

U ~lanku 23. Zakona o tro{arinama stavak 3. 

izmijeniti na slijede}i na~in: 

“iznimno od odredaba stavka 2. ovog ~lanka, u 

promet bez kontrolnih markica mogu se stavljati 

alkoholna pi}a koja sadrè do 6% alkohola bez obzira 

na veli~inu pakiranja, kao i sva ostala alkoholna 

pi}a i vina u pakiranju manjem od 0,25 litara”. 

Ova izmjena je neophodna zato {to se tzv. alko 

pop-ovi, tj. osvjeàvaju}i napitci sa dodatkom alkohola 

rade sa 2 - 6%. Niti jedna zemlja EU i na{eg 

okruènja nema praksu obiljeàvanja malih pakiranja 

alkoholnih pi}a i vina, jer je to neprakti~no, 

skupo, zahtijeva puno rada, jer se mora ru~no lijepiti, 

a sama markica prekrije gotovo cijelu bo~icu. 

U radnu skupinu izrade Zakona OBVEZNO 

uklju~iti predstavnika proizvo|a~a iz te oblasti. 

^lanak 15. Pravilnika o tro{arinama, “Slu`beni 

glasnik BiH, broj 18/05, stavak 3, tj. priloènu tabelu 

proizvo|a~i traè da se izmijeni na slijede}i na~in: 

1. alkoholna pi}a i vina: 

a) proizvodni (tehnolo{ki ) gubici ................1,7%, 

b) skladi{ni i transportni gubici ...................0,5%. 

Ve} vi{e godina ova grupacija traì podizanje 

granice kala na ve}u razinu, jer stvarni gubici u 

proizvodnji, transportu i uskladi{tenju su znatno vi{i 

od predloènih. U Republici Hrvatskoj kalo iznosi 

2,2%, a u pojedinim europskim zemljama i do 5%. 

Istaknuto je da je i Upravni odbor Privredne/Gospodarske 

komore FBiH objavio Odluku o izmjenama 

i dopunama Odluke o dopu{tenoj visini tehnolo{kog 

manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji 

vina, bezalkoholnog piva, mineralne vode, vo}nih 

sokova, sirupa, gaziranih i negaziranih pi}a u kojoj 

stoji da su kod alkoholnih pi}a proizvodni (tehnološki) 

gubici 2,2% (“Slu`bene novine FBiH”, broj 63/05). 

^lanak 19. Pravilnika o tro{arinama promijeniti 

tako da: 

“za alkoholna pi}a i vina, osim uvoznih, obveza 

pla}anja obra~unate tro{arine nastaje u roku od 30 

dana, od dana izdavanja ra~una o prodaji, odnosno 

od trenutka isporuke proizvoda drugoj osobi, ako je 

isporuka obavljena prije izdavanja ra~una”. 

Prijedlog Pravilnika o jakim alkoholnim pi}ima 

proslijediti Agenciji za hranu, jer je sada formirana 

i smatra se odgovorna za ovaj dio posla. 

Lo`-ulje osloboditi tro{arina, jer to dodatno 

poskupljuje proizvodnju, a u ovom slu~aju se radi o 

repromaterijalu. 

Erina LASI]


Grupacija {umarstva i drvne industrije 

Resursi nisu za{ti}eni 

Potrebno uvesti stalni monitoring za{tite {uma, edukovati 

kadrove iz postoje}ih privrednih dru{tava {umarstva, uz 

kontinuiranu asistenciju {umarskih fakulteta, obavezno 

provesti higijenu {uma, te i dalje insistirati na deminiranju 

{umskih kompleksa 

Na radnom sastanku ~lanova Grupacije, odrànom 

krajem novembra, govorilo se o zdravstvenom 

stanju {uma u FBiH i BiH. 

- Zdravstveno stanje {uma je lo{e, neke vrste ~etinara 

su ve} u fazi nestajanja - rije~i su Mirze 

Dautba{i}a, rukovodioca katedre za za{titu {uma na 

[umarskom fakultetu u Sarajevu. 

Jela kao najva`nija ~etinarska vrsta u BiH u potpunosti 

nestaje, stalni su problemi i sa smr~om, na 

podru~ju centralne Bosne nestaje hrasta na desetine 

hiljada m 3 , dok je brijest ve} nestao. 

Brojni su uzroci koji su doveli do ovakvog stanja, 

ma}ehinski odnos dràve prema ovom najve}em 

prirodnom resursu, neprikladan sistem upravljanja 

{umom, prekomjeran intenzitet sje~e, izmjena autohtone 

vegetacije i starost {uma. 

Op{ta karakteristika stanja u {umama jeste potpuna 

nehigijena, zatim klimatski uslovi koji su lo{i 

za zdravstveno stanje {umskih resursa, npr. na nestajanje 

jele utje~e tzv. hemijska klima (sa ekstremno 

niskim i visokim temperaturama, poplavama, olujnim 

vjetrovima i poàrima). 

Prema rije~ima profesora Dautba{i}a, dràvni 

organi ne rade svoj dio posla, odnosno njihova 

du`nost je da upravljaju dràvnim {umama i da kao 

nosilac vlasti nadziru gospodarenje svim {umama. 

Aktuelno stanje na terenu je rezultat takvog odnosa. 

- Predlaèmo formiranje dijagnosti~ko-prognozne 

slu`be ili servisa (DPS) na entitetskom i dràvnom 

nivou, jer smo jedina dràva u Evropi koja nema DPS 

niti listu karantinskih bolesti i {teto~ina. 

Postoje najmanje dva razloga za osnivanje ove 

slu`be: {teta koju {tetni biotski i abiotski faktori 

mogu prouzrokovati i me|unarodno pravni akti koji 

na{u zemlju obavezuju na to. Ukoliko èlimo u}i u 

EU moramo imati barem jednu takvu agenciju i 

institut za {umarstvo ~iji }e osnovni zadatak biti 

za{tita {uma - kazao je profesor Dautba{i}. 

^lanovi Grupacije su se sloìli da je potrebno 

uvesti i stalni monitoring za{tite {uma, edukovati 

kadrove iz postoje}ih privrednih dru{tava {umarstva, 

uz kontinuiranu asistenciju {umarskih fakulteta, 

obavezno provesti higijenu {uma, te i dalje insistirati 

na deminiranju {umskih kompleksa. 

Kada je rije~ o implementaciji Zakona o 

{umama, zaklju~eno je da Grupacija ostaje pri svojim 

ranijim stavovima da izdvajanje sredstava 

op{tinama u iznosu od ~etiri odsto od prodatog 

drveta nije izvodljivo. Stoga predlaù da se iz namjenskih 

fondova ovisno o mogu}nostima kantona 

upla}uje iznos od 0,5 do dva odsto namjenski za 

op{te korisne funkcije {uma. 

Prema mi{ljenju ~lanova Grupacije, sva druga 

rje{enja bi jo{ vi{e zakomplicirala ionako te{ko stanje 

u oblasti {umarstva BiH. 

Selma VARUPA 

Uru~ena priznanja 

“Zlatni most” partnerima i prijateljima 

U okviru tre}eg susreta privrednika zapadnog Balkana, pod nazivom “Partneri i prijatelji”, organizator 

susreta kompanija “Media Invent” iz Novog Sada, u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, uru~ila je priznanja 

“Zlatni most” za anga`man na me|usobnom povezivanju trì{ta. 

Ovo presti`no priznanje dobili su zaslu`ni pojedinci i kompanije iz Slovenije, Hrvatske, BiH, 

Makedonije i Srbije i Crne Gore, koji su se, prema ocjeni ìrija, u pro{loj godini istakli poslovnim rezultatima 

ili uspje{nim obnavljanjem ekonomskih veza u regionu. 

Dobitinici priznanja “Zlatni most” iz BiH su: [efik Lojo, direktor Fabrike duhana Sarajevo, Mate ûji}, 

direktor firme Feal iz [irokog Brijega, i Jozo Bogdan, u ~ijem je vlasni{tvu Feal. 

Na sve~anoj dodjeli priznanja, odrànoj 16. novembra u Beogradu, okupljeni predstavnici privrednih 

komora Srbije, Makedonije, Crne Gore, Slovenije i BiH istakli su da je regionalno povezivanje jedini put ka 

Evropskoj uniji, stabilizaciji regiona i razvoju. Nagla{ena je potreba da se podrì svaka inicijativa u pravcu 

ja~anja regionalne saradnje u slu`bi harmonizacije ekonomskih odnosa i u procesu evropskih integracija, 

odnosno pridruìvanja EU. 

U pripremima potencijalnih kandidata za priznanje “Zlatni most” u~estvovala je i P/GKFBiH. 

L. S. 

5

6 


Nezakonite aktivnosti koje se odnose na sje~u i trgovinu 

trupcima u BiH privla~e sve ve}u pa`nju Vlade i me|unarodne 

zajednice. Nacrt plana odraàva aktuelnu situaciju i podloàn 

je izmjenama koje su, prema mi{ljenju zainteresiranih strana, 

neophodne. 

Sektor {umarstva tokom i neposredno poslije rata nije bio 

po{te|en od nezakonite sje~e {uma, a danas su mnogo efikasniji 

kontrolni mehanizmi za{tita {uma. Pod nezakonitim 

aktivnostima u sektoru {umarstva, uglavnom, se podrazumijeva 

prodaja drveta od javnih poduze}a. 

Akcioni plan se sastoji od dva glavna pravca djelovanja: 

- unapre|enja vanjske kontrole, 

- internog razvoja javnih poduze}a {umarstva. 

Vanjska kontrola obuhva}a: 

- definiranje uloge Vlade u regulatornim aktivnostima; 

- implementiranje prijedloga za uspostavu glavne inspekcijske 

slu`be na entitetskom nivou koja bi objedinjavala sve inspekcijske 

slu`be, uklju~uju}i i Federalnu inspekcijsku slu`bu (FIS); 

- dono{enje odluke o instituciji nadle`noj za kontrolu rada 

poduze}a drvne industrije poslije kona~nog definiranja 

sveobuhvatne strukture inspekcijske slu`be; 

Akcioni plan 

Za borbu protiv nezakonitih aktivnosti 

u sektorima {umarstva i drvne industrije 

U Sarajevu je, krajem oktobra, prezentiran 

Akcioni plan za borbu protiv nezakonitih 

aktivnosti u sektorima {umarstva i drvne 

industrije. U izradi nacrta akcionog plana 

u~estvovali su konsultanti iz Svjetske banke, 

USAID CCA i vlade oba entiteta 

O B A V I J E S T 

Publikacija o tekstilno-koàrskim proizvodima 

Obavje{tavamo privredne subjekte u BiH koji se bave proizvodnjom 

i prodajom proizvoda iz tekstilno, koàrsko-prera|iva~ke industrije, da 

je Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH pripremila publikaciju 

u kojoj je evidentirano preko 4.000 privrednih subjekata koji se 

bave proizvodnjom i prodajom tekstilno-koàrskih proizvoda u SR 

Njema~koj. 

Tim potezom èljeli smo svim proizvodnim subjektima sa prostora 

BiH omogu}iti da na jednom mjestu imaju evidentirane sve privredne 

subjekte iz oblasti tekstila, koè i obu}e u SR Njema~koj, te da na taj 

na~in mogu, ukoliko su zainteresirani, stupiti u kontakte sa onim kompanijama 

za koje smatraju da bi imale interesa za saradnju. 

Publikacija ima preko 700 stranica i moè se poru~iti u 

Privrednoj/Gospodarskoj komori FBiH, na faks: 033 217 783. Po 

izvr{enoj uplati publikacija se moè podi}i u Komori FBiH, u Sarajevu, 

u Branislava \ur|eva broj 10/IV. 

Kontakt osoba: Hrvoje Brajkovi}, sekretar Udruènja. 

Telefon: 033 217 786, mobitel: 061 136 481. 

Cijena publikacije sa porezom iznosi 150 KM. 

- pove}anje broja i obuke osoblja, te ostalih resursa koji bi 

bili na raspolaganju FIS-u u skladu sa mandatom i odgovornostima; 

- nastavak suradnje FIS-a i EUFOR-a u cilju nadzora transporta 

i snabdijevanja drvetom drvno-prera|iva~ke industrije - 

daljnji razvoj procedura kontrole; 

- provo|enje detaljne procjene o vrsti i obimu bespravnih 

sje~a i izvozu bespravno posje~enog drveta; 

- provo|enje popisa i procjene poduze}a - korisnika drveta. 

Interni razvoj javnih poduze}a ~ine: 

- otpu{tanje, premje{tanje i primanje novog osoblja kako bi 

se osigurala kompetentost menad`menta poduze}a i neupletenost 

u nezakonite aktivnosti; 

- primjena metoda centraliziranog javnog nadmetanja i 

drugih trì{no baziranih mehanizama za formiranje cijena prilikom 

prodaje drveta svim privatnim poduze}ima i 

poduze}ima u dràvnom vlasni{tvu, tako da se do polovine 

2008. godine prodaja drveta iz dràvnih {uma 50 odsto koristi 

ovom metodom prodaje, a do kraja 2009. godine 70 odsto; 

- osiguravanje i striktno pridràvanje propisa javne nabavke; 

- omogu}avanje vanjske kontrole; 

- uspostava sistema za sakupljanje i {irenje relevantnih informacija 

o gazdovanju {umama i prodaji drveta. 

U sektoru drvne industrije to su: 

- obustava obezbje|enja sirovine poduze}ima koja nisu 

platila isporu~eno drvo; 

- potpuna primjena legislative o likvidaciji i bankrotiranju 

za poduze}a drvne industrije; 

- privatizacija preostalih drvno-prera|iva~kih kapaciteta i 

tvornica namje{taja u dràvnom vlasni{tvu; 

- suradnja sa EUPM-om i EUFOR-om u cilju 

povezivanja u borbi protiv nezakonitih aktivnosti u 

{umarstvu; 

- suradnja sa EU-CAFAO u cilju ja~anja carinske 

slu`be, u smislu otkrivanja izvoza bespravno 

posje~enog drveta i izvje{tajima o izvozu i uvozu; 

- suradnja sa svim inicijativama za osnivanje 

Glavne revizorske slu`be kako bi se osiguralo da }e 

kantonalna poduze}a {umarstva imati koristi od 

redovnih revizija; 

- osiguranje politi~kih stranaka da objelodane 

izvore finansiranja; 

- osigurati da vladini slu`benici i izabrani politi~ari 

objelodane svoju imovinu i izvore prihoda. 

Provo|enje navedenih aktivnosti i dodjeljivanja 

monitoringa implementacije Akcionog plana 

najprikladnijem ministarstvu u okviru entitetskih 

vlada. Monitoring mora biti transparentan i 

omogu}avati u~e{}e interesnih strana. Ministarstvu 

finansija i trezora BiH dodijeliti nadle`nosti mobilizacije 

me|unarodnih fondova i ostalih resursa za 

podr{ku provo|enju Akcionog plana. 

Za koordinatora aktivnosti me|unarodne zajednice 

predlaè se USAID. 

[emsa ALIMANOVI]

Standardi koji se trebaju razviti moraju biti primjenljivi u oba 

bh. entiteta i trebaju uzeti u obzir ukupnu vrijednost svih funkcija 

{uma, uklju~uju}i produkciju, okolinsku/biolo{ku raznovrsnost 

i dru{tvenu funkciju. 

Projekat implementira Savcor Indufor iz Finske, u suradnji sa 

firmom Ceteor iz BiH. 

Na prvom radnom sastanku izabrano je 15 ~lanova radnog 

tijela iz BiH koji }e svojim angaìranjem usmjeravati i omogu}iti 

da se donese FSC (Forestry Standard Certification) Nacionalni 

standard za BiH. To se odnosi na 10 FSC principa koji se trebaju 

ispo{tovati kod certificiranja {uma. Izabran je FSC sistem certificiranja 

u BiH i dva {umarstva za pilot-projekat: JP “Sarajevo {ume” 

i [umsko poduze}e Han-Pijesak. 

FSC PRINCIPI: 

1. PO[TIVANJE ZAKONA I FSC PRINCIPA 

Gazdovanje {umom mora po{tivati sve primjenjive zakone 

dràve u kojoj djeluje, me|unarodne ugovore i sporazume koje je 

dràva potpisala, kao i FSC Principe i Kriterije. 

2. PRAVA I ODGOVORNOSTI VLASNI[TVA 

Dugoro~na prava vlasni{tva i kori{tenja {umskih resursa i 

{umskog zemlji{ta moraju biti jasno definisana, dokumentovana 

i zakonski ustanovljena. 

3. PRAVA AUTOHTONOG STANOVNI[TVA 

Moraju se prepoznati i po{tivati zakonska i obi~ajna prava 

autohtonog stanovni{tva da posjeduju, koriste i upravljaju svojom 

zemljom, podru~jem i resursima. 

4. GAZDOVANJE [UMOM TREBA PO[TIVATI SVE 

PRIMJENLJIVE ZAKONE I/ILI PROPISE KOJI SE 

ODNOSE NA ZDRAVLJE I SIGURNOST UPOSLENIH I 

NJIHOVIH PORODICA 

Aktivnosti gazdovanja {umom moraju dugoro~no odràvati i 

unaprije|ivati socijalno i ekonomsko blagostanje {umarskih radnika 

i lokalne zajednice. 

5. KORISTI OD [UME 

Aktivnosti gazdovanja moraju podsticati efikasno kori{tenje 

vi{estrukih proizvoda i usluga {ume kako bi se osigurala ekonomska 

odrìvost i {iroki spektar ekolo{kih i sociolo{kih koristi. 

6. UTICAJ NA OKOLI[ 

Gazdovanje {umom mora o~uvati biolo{ku raznovrsnost i s 

njom povezane vrijednosti, vodne resurse, tlo i jedinstvene i 

osjetljive ekosisteme i pejzaè, te time odràti ekolo{ke funkcije i 

cjelovitost {ume. 

7. [UMSKO-PRIVREDNA OSNOVA (PLAN GAZDOVANJA) 

[umsko-privredna osnova prilago|ena nivou i intenzitetu 

aktivnosti mora biti napisana, implementirana i aùrirana. 

Dugoro~ni ciljevi gazdovanja i sredstva za njihovo postizanje 

moraju biti jasno nazna~eni. 

Drugi radni sastanak 


Razvoj dràvnih standarda za odrìvo 

upravljanje {umama i certifikacija {uma 

Druga dràvna radionica pod nazivom “Razvoj 

dràvnih standarda za odrìvo upravljanje 

{umama i certifikacija {uma”, koja je ujedno i 

komponenta projekta O~uvanje i razvoj {uma, 

odràna je, krajem oktobra, u Hotelu Bistrica, 

na Jahorini 

8. NADZOR I PROCJENA 

Potrebno je vr{iti i nadzor koji odgovara nivou i intenzitetu 

gazdovanja radi procjene stanja {ume, prinosa {umskih proizvoda, 

nadzornog lanca, aktivnosti gazdovanja i njihovog sociolo- 

{kog i ekolo{kog uticaja. 

9. ODR@AVANJE VISOKOVRIJEDNIH ZA[TI]ENIH [UMA 

Aktivnosti gazdovanja u visokovrijednim za{ti}enim {umama 

moraju odràvati ili pobolj{avati karakteristike koje ih defini{u. 

Odluke u vezi sa visokovrijednim za{ti}enim {umama moraju se 

uvijek razmatrati sa dozom opreza. 

10. PLANTA@E 

Plantaè treba planirati i njima upravljati u skladu sa 

Principima i Kriterijima od 1 do 9 i Principom 10 i njegovim kriterijima. 

Budu}i da plantaè mogu dati niz sociolo{kih i ekonomskih 

koristi i mogu doprinijeti zadovoljavanju svjetskih potreba 

za proizvodima {umarstva, trebaju se koristiti za dopunu gazdovanja, 

smanjivanje pritiska i promovisanje obnavljanja i za{tite 

prirodnih {uma. 

Princip broj 3 PRAVA AUTOHTONOG STANOVNI[TVA u 

na{em slu~aju je isklju~en. 

[. A. 

Sektor industrije tekstila, koè i obu}e 

Slovena~ki Molito u 

pregovorima sa 

doma}im firmama 

Po~etkom oktobra kontaktirala nas je slovena~ka kompanija 

Molito d.o.o., sa èljom da joj dostavimo spisak kompanija 

iz oblasti tekstilne industrije, jer imaju potrebu za 

radom u lohn poslovima za trì{te Evrope. Kako je praksa 

Sektora da ne daje informacije na traènje, nego da se Sektor 

direktno uklju~i u uspostavljanje kontakata i veza izme|u 

stranih i doma}ih privrednih subjekata, zatraìli smo od kompanije 

Molito da nam dostavi njihove zahtjeve, a da }emo im 

mi, shodno na{im saznanjima i kontaktima sa odre|enim 

kompanijama, dostaviti na{e prijedloge. 

Nakon odre|enog vremena od kompanije Molito dobili 

smo crteè sa obja{njenjima koje smo uputili firmama: Borac, 

Travnik; Waya Company, Livno; Napredak, Te{anj; Meteortex, 

Kakanj; Kras, Sarajevo i od njih dobili orijentacione cijene za 

te poslove, koje smo proslijedili kompaniji Molito. 

Predstavnici kompanije Molito bili su zadovoljni onim 

{to su dobili i izrazili su èlju da posjete navedene kompanije. 

Posjeta P/GKFBiH, tj. Sektoru industrije tekstila, 

koè i obu}e, uslijedila je od 14. do 16. novembra. Partneri 

iz Slovenije su izrazili svoju zahvalnost na ura|enom poslu 

i mi{ljenja su da su ove bh. kompanije zadovoljile njihove 

kriterije, kao i da cijene odgovaraju, te da }e se nastaviti kontakti 

oko ugovaranja, tj. konkretiziranja odre|enih poslova. 

H. B. 

7


Seminar u âteù 

Evropska akademija 

Evropska {kola za zaposlene u privrednim komorama 

zapadnog Balkana u{la je u zavr{nu fazu. Na trodnevnom 

seminaru, odrànom u âteù, Slovenija, o upravljanju 

promjenama, u~estvovali su predstavnici komora iz BiH, 

Srbije i Crne Gore i Makedonije 

Konferencija 

BiH i socijalna trì{na ekonomija 

u 21. stolje}u 

U organizaciji Goethe instituta Sarajevo i Ambasade SR Njema~ke u 

BiH, u Privrednoj komori Federacije BiH odràna je trodnevna 

me|unarodna ekonomska konferencija “Bosna i Hercegovina i socijalna 

trzi{na ekonomija u 21. stolje}u - Socijalna odgovornost na globalizovanom 

trì{tu”. Na konferenciji, koja povezuje tri podru~ja - ekonomiju, 

politiku i praksu poduzetni{tva, u~estvovali su nau~nici, privrednici, te 

predstavnici politi~kog ìvota iz BiH, Njema~ke, Ma|arske, Hrvatske, 

Albanije i Srbije i Crne Gore. Cilj konferencije je da ekonomija bude 

shva}ena kao pokreta~ki faktor dru{tvenog i politi~kog razvoja BiH i na 

taj na~in dospije u svijest politi~ara i javnosti. 

Obra|ene su i teme: Ekonomski razvoj BiH u regionalnom kontekstu, 

Ekonomska praksa u BiH, Nedostaci globalizacije kao {ansa malih 

preduze}a u BiH, Poticaj u malom biznisu od strane vlada, Poticaj u 

malom biznisu od strane privrednih komora itd. 

Ovom konferencijom otvorila su se mnoga pitanja o problemima 

zemalja u regionu, raspravljalo se o planiranju u tranziciji i mogu}im 

na~inima stvaranja boljeg poslovnog okruènja. 

Suorganizatori konferencije su bili P/GKFBiH, PK Republike Srpske, 

ekonomski fakulteti iz Bamberga/Njema~ka, Sarajeva i Tuzle, a finansirana 

je iz sredstava Pakta stabilnosti za jugoisto~nu Evropu i Vlade SR 

Njema~ke. 

O upravljanju promjenama govorio je Nigel 

Tomlinson, predstavnik Privredne komore iz 

Sheffield, Engleska. Tom prilikom je istaknuta osnovna 

definicija koja kaè da je promjena izazov u radu i 

na radnom mjestu. Imperativ treba da bude da se ne 

o~ekuje mnogo, a da se u~ini sve da bi do{lo do promjena. 

Osnovni i bitni faktori promjena su: 

- ljudi, 

- okruènje, 

- svijest o zdravlju (stres i zdravstveni uslovi rada), 

- manji natalitet koji dovodi do manjeg broja radnika, 

- nove tehnologije, 

- te{ko}e u poslovanju, 

- pro{irenje EU, 

- globalizacija i dr. 

Kada razmi{ljamo o 

promjenama, {ta to ho}emo? 

Gdje ho}emo? I na 

koji na~in do}i do cilja? 

Kada se dobije odgovor 

mogu se o~ekivati i uspje- 

{ne promjene. 

Da bi one bile uspje{ne 

va`no je znati njima 

upravljati. Tu je bitan ljudski 

faktor i vizija menad`menta. 

Upravljanje ljudskim 

resursima je jedan od 

osnovnih faktora za uspjeh 

promjena. 

Profesor na fakultetu 

za menad`ment u Kopru 

Roberto Biloslavo prezentirao je na~ine i metode za 

razvijanje misije i vizije - daleke budu}nosti, faktora 

koji uvijek moraju biti komplementarni. 

Predstavnik Eurokomore Wim Martens prezentirao 

je organizaciju i na~in rada Eurokomore ~iji 

~lanovi su nacionalne privredne komore, ~ija misija je 

da predstavlja, da daje usluge i da promovira evropske 

privredne komore. 

Potpredsjednik Gospodarske zbornice Slovenije 

Cveto Stan~i} prezentirao je u~esnicima [kole ulogu 

Komore Slovenije u procesu pribliàvanja EU i dosada{njim 

iskustvima u uslovima punopravnog ~lanstva. 

Ova komora je odigrala veliku ulogu u periodu 

priprema svojih ~lanova za ispunjavanje uslova za 

ulazak u EU. U ovom procesu bila su dva osnovna 

aspekta pripremljenosti na unutra{nje trì{te EU: poznavanje 

i primjena pravnog ure|enja EU i konkurentnost. 

Da bi pripremljenost bila adekvatna bilo je niz 

rasprava sa Vladom u oblasti priprema pravnog 

ure|enja i seminara za svoje ~lanove u oblasti 

konkurentnosti na EU trì{tu. Osnovna ~etiri 

podru~ja djelovanja Komore su se odnosila na: 

1. Prezentiranje interesa na nivou EU, 

2. Finansijska sredstva iz EU, 

3. Poslovno informisanje, 

4. Obuku i prijenos iskustava. 

Mira IDRIZOVI] 

8

Turisti~ka kretanja u FBiH od I do VII 2005. godine 


Prosje~no zadràvanje turista 

u FBiH dva dana 

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku (Bilten broj 9/05), Federaciju BiH u 2005. godini za 

sedam mjeseci posjetilo je 154.097 turista, od toga 68.954 doma}ih i 85.143 stranih. Ukupno je ostvareno 

338.173 no}enja, od tog 147.059 doma}ih i 191.114 stranih. 

Gosti se uglavnom registriraju u hotelima i motelima, ali nepotpuno. U hotelima je bilo 303.669 no}enja, 

od toga su 68.954 doma}i gosti i 85.143 strani. U motelima je ostvareno 10.167 no}enja, u pansionima i 

preno}i{tima 11.055, u doma}instvima svega 2.451 no}enje. 

Po zemljama Ukupno turisti No}enja 

1 - 7/05 1 - 7/05 

Po kantonima/ùpanijama 

od 154.097 

turista na Unskosansku 

ùpaniju otpada 

10.236, Posavsku 

ùpaniju 1.362 

turista, Tuzlanski 

kanton 7.437, Zeni~ki 

kanton 1.356, Bosansko-podrinjski 

920, Srednjobosansku 

ùpaniju 9.593 

turista, Hercegova- 

~ko-neretvansku 

36.199, Zapadnohercegova~ku 

758, Kanton 

Sarajevo 67.343 

i Hercegbosansku 

ùpaniju 559 turista. 

Statisti~ka obuhvatnost 

je mala. 

D. B. 

U Banji Vru}ici 

Mostarska agencija Fortuna dobitnik 

presti`nog priznanja 

Na drugoj turisti~koj burzi “Tourex-yu”, 

koja je ovih dana odràna u 

Banji Vru}ici, uz promociju 

godi{njaka “Turisti~ka prizma 2006”, 

najboljima su dodijeljene Prizme u 

akciji “Za novu kvalitetu u turizmu”. 

Ovu presti`nu nagradu u vidu statue 

prizme i povelje koju dodjeljuje 

Ocjenjiva~ki sud turisti~kih novinara 

iz Srbije i Crne Gore i BiH za ovu 

godinu osvojilo je osam kompanija. 

U BiH su kao i pro{le godine dodijeljene 

dvije Prizme. U kategoriji hotela 

Prizma je pripala hotelu Termag na 

Jahorini, a za agencijsko poslovanje 

dodijeljena je Fortunatrade toursu iz 

Mostara. 

9


Dru{tvo za zavarivanje BiH 

Obiljeìlo 

50 godina 

postojanja 

U Sarajevu je, 28. 10. ove godine, odràna 

sve~ana Skup{tina Dru{tva za zavarivanje BiH, 

povodom obiljeàvanja 50. godi{njice rada i 

postojanja 

Sve~anoj sjednici, prisustvovali su, pored doma}ih, mnogi 

stru~njaci iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore, 

Makedonije, te Njema~ke i Austrije, koji su pozdravili skup. 

Prisutnima se obratio i Mahir Hadìahmetovi}, predsjednik 

Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH. 

Po~etak rada Dru{tva za zavarivanje BiH, kako su u uvodnom 

izlaganju istakli profesori Omer Pa{i} i Aleksa Blagojevi}, 

vezan je za organizirano djelovanje nau~nog rada u tada{njem 

Energoinvestu, s ciljem da se razvije i unaprijedi tehnika zavarivanja 

ne samo u Energoinvestu nego u cijeloj Republici BiH. 

Tako je 1955. godine, u okviru Energoinvesta, osnovan 

Laboratorij za zavarivanje i defektoskopiju, sa zadatkom da 

unaprijedi tehniku zavarivanja, ispitivanje materijala i konstrukcija. 

Iste godine, osnovano je i Dru{tvo za tehniku zavarivanja, 

koje je okupilo kvalitetne kadrove iz ove oblasti, koja }e svoja 

znanja kasnije prenijeti organizovanjem obuke za instruktore u 

vode}im metaloprera|iva~kim firmama. 

U suradnji sa Fakultetom strojarstva i brodogradnje iz 

Zagreba, te Ma{inskog fakulteta i Energoinvesta iz Sarajeva, u 

BiH se 1970. godine organizira i postdiplomski studij iz zavarivanja. 

Za svoje aktivnosti je i dobitnik mnogih priznanja. 

Ratnim doga|anjima 1992. godine prekinut je, nakratko, 

njegov rad, da bi se 1994. ponovo aktiviralo na dijelu FBiH, te 

obnovilo kontakte sa drugim dru{tvima za zavarivanje u 

Evropi. Dru{tvo ima i status pridruènog ~lana Evropske 

zavariva~ke federacije - EWF. 

U radu Osniva~ke skup{tine, 2004. godine, u~estvovali su 

predstavnici privrednih subjekata iz cijele BiH, kada su usvojena 

i normativna akta, te izabrana radna tijela. 

Privredna/Gospodarska komora FBiH, u okviru svojih 

mogu}nosti, pomogla je reafirmiranju Dru{tva, cijene}i potrebu 

za njegovim aktivnim radom kao zna~ajnu potrebu i pomo} 

metaloprera|iva~koj industiji danas. 

U okviru programa obiljeàvanja jubileja, odràn je i 

me|unarodni nau~ni skup “Zavarivanje spaja”, te predstavljeni 

nau~ni radovi stru~njaka iz ove oblasti. 

Vi{e informacija o Dru{tvu za zavarivanje moète dobiti na: 

www.dzbih.ba 

Mr Nafija [EHI] - MU[I] 

Zakoni i propisi 

Prijedlog zakona o poticaju 

razvoja male privrede 

Vlada Federacije BiH je utvrdila Prijedlog zakona o 

poticaju razvoja male privrede. Njime se, u skladu sa 

iskazanim potrebama, uspostavlja pravni okvir za kreiranje 

i provo|enje efikasne politike u ovoj oblasti, koja u 

razvijenijim zemljama upo{ljava najve}i broj stanovni{tva. 

Predloènim zakonskim rje{enjima definiraju se pojmovi 

male privrede, uvodi obaveza me|usobne saradnje 

organa vlasti sa ostalim u~esnicima u razvoju male 

privrede u planiranju sredstava i mjera razvoja, odre|uje 

obavezni okvir za izradu i sadràj planova, definiraju mjere 

razvoja u skladu sa organizacijom i ovla{tenjima, uvodi 

obaveza dono{enja podzakonskih akata kojima se 

omogu}ava njihovo sprovo|enje, te obaveza upravnog nadzora 

i propisuju kaznene i druge odredbe neophodne za 

upravljanje procesom razvoja male privrede. 

Usvojen Zakon o postupku 

indirektnog oporezivanja 

Zastupni~ki dom Parlamenta BiH usvojio je Prijedlog 

zakona o postupku indirektnog oporezivanja i Prijedlog 

zakona o postupku prinudne naplate indirektnih poreza 

u BiH. 

Prijedlogom zakona o postupku prinudne naplate 

indirektnih poreza u BiH ure|uje se postupak po kojem 

Uprava za indirektno oporezivanje prinudno napla}uje 

indirektne poreze i ostale prihode i takse. 

Ovaj zakon }e pruìti podr{ku funkcionisanju jedinstvenog 

ekonomskog prostora u BiH, razvoju i provedbi 

politike indirektnog oporezivanja u BiH, te efikasnoj 

naplati i raspodjeli indirektnih poreza prema budètima 

BiH, entiteta i Br~ko Distrikta. 

Federalno ministarstvo trgovine i turizma 

Na osnovu Zakona o trgovini (“Slu`bene novine 

FBiH”, broj 64/04) Federalno ministarstvo trgovine i turizma 

donijelo je: 

1. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o 

obliku, sadràju i na~inu vo|enja trgova~ke knjige 

(“Slu`bene novine FBiH”, broj 60/05); 

2. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o 

uvjetima minimalne tehni~ke opremljenosti poslovnog 

prostora za obavljanje trgovine (“Slu`bene novine FBiH”, 

broj 60/05). 

Uprava za indirektno oporezivanje 

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje 

donio je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o 

poreznim markicama za duhanske prera|evine i kontrolnim 

markicama za alkoholna pi}a i vina (“Slu`beni glasnik 

BiH”, broj 74/05). 

10

EBRD i GEF 


Program finansiranja okolinskih projekata 

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), u 

suradnji sa Global Environment Facility (GEF), 

razmatra plasiranje nove kreditne linije u 

Albaniju, BiH, Hrvatsku, Makedoniju, Srbiju i 

Crnu Goru. Sredstva bi bila namijenjena smanjenju 

zaga|enja koje uti~e na Mediteran i 

unapre|enju industrijske i rezidencijalne energetske 

efikasnosti, te kori{tenju energije iz 

obnovljivih izvora 

U cilju istraìvanja potencijalne potra`nje i za dizajniranje 

ovakve kreditne linije u BiH, organiziran je sastanak u Sarajevu, 

21. oktobra, s ciljem da se razmotri Studija sa~injena za BiH, 

koja, u svojoj inicijalnoj fazi, treba da prikupi sve potrebne 

infomacije o trenutnom stanju i predvidivom razvoju u oblastima 

zaga|enja voda i energetske efikasnosti u BiH. Stoga je od 

prisutnih zatraèna pomo} i eventualne preporuke za dalje 

istraìvanje potencijalne potra`nje i dizajniranje ovakvog 

okolinskog kreditnog programa u BiH. 

U zaklju~nim razmatranjima Studija navodi da ne postoje 

drugi izvori finansiranja ovih projekata (Energetska efikasnost i 

Zaga|enost voda), osim regularnih bankovnih kredita. Tako 

postoji potencijal za uspostavljanje kreditne linije koja }e biti 

podràna grant dijelom - kao poticaj projektu i podràna 

tehni~kom pomo}i. 

Prema iskustvima drugih zemalja, koje su koristile navedena 

sredstva (Slovenija, Bugarska i dr), kreditna sredstva bi trebala 

biti namijenjena za potencijalne projekte: 

O REIC-u 

Regionalni centar za edukaciju i informacije na 

podru~ju odrìvog razvoja za jugoisto~nu Evropu 

(REIC) je osnovan, uz podr{ku UNESCO-ROSTE 

Venecija, sredstvima italijanske vlade, sredinom 

ove godine 

Ovo udruènje/asocijacija, u skladu sa usvojenim Statutom, 

koristi skra}eni naziv REIC (Regional Education and 

Information Centre for South-East Europe). 

Djelatnost je pruànje informacija i edukacija iz oblasti 

odrìvog razvoja na podru~ju jugosto~ne Evrope, a u okviru 

projekta ~iji je cilj osposobljavanje univerzitetskih nastavnika 

na planu odrìvog razvoja, te djelovanje univerziteta prema 

biznisu i dràvnim du`nosnicima. Sjedi{te Regionalnog centra 

je u Sarajevu, Ma{inski fakultet, Vilsonovo {etali{te 9. 

Pruà podr{ku ekonomskom razvoju, uklju~uju}i podr{ku 

malim i srednjim preduze}ima u naporima usmjerenim na 

pobolj{anje njihovog trì{nog poloàja, ovladavanje aspektima 

pobolj{anja kvaliteta, njihovih proizvoda i usluga, te izvozne 

orijentacije. Promovira fer i transparentno reguliranje trì{ta, 

uz primjenu najbolje svjetske prakse. Pruà konsalting, studije 

Tretman voda: 

- Industrija (izgradnja, opravka, unapre|enje industrijskih 

sistema otpadnih voda i postrojenja za tretman voda; pravilno 

skladi{tenje i tretman otpada i sli~no); 

- Poljoprivreda (pravilan tretman otpadnih voda sa farmi 

ìve stoke; izgradnja postrojenja za tretman otpadne vode i 

sli~no), 

- Op{tina (izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda; 

izgradnja, pro{irenje ili obnova kanalizacionih sistema). 

Energetska efikasnost: 

* Industrijska energetska efikasnost: 

- kogeneracija, 

- regeneracija toplote i pare, 

- automatizacija i sistemi kontrole, 

- zamjena goriva, 

- optimizacija procesa. 

* Obnovljiva energija: 

- biomase, 

- biogas, 

- vjetar, 

- hidro, 

- geotermalna, 

- solarna. 

U raspravi koja je uslijedila nakon predstavljanja Studije 

re~eno je da energetska efikasnost i tretman otpadnih voda predstavljaju 

strate{ki interes za BiH. Ostalo je nedore~eno ko }e mo}i 

aplicirati na ta sredstva i da li }e biti kreditno sposoban za to? 

Predloèna finansijska linija treba da zadovolji najvi{e 

evropske standarde na polju za{tite okoli{a i efikasnog kori{tenja 

energije. Doprinije}e i implementaciji odgovaraju}e nacionalne 

politike donose}i nove investicije, plasirane kroz lokalne komercijalne 

posrednike privatnom sektoru i op{tinama. 

Komora }e i dalje aktivno pratiti ove aktivnosti, te obavje{tavati 

svoje ~lanice, kako bi zainteresirane mogle pravovremeno 

aplicirati. 

Mr Nafija [EHI] - MU[I] 

i pronalaènje investitora i suinvestitora za dalji razvoj malih i 

srednjih preduze}a (SMEs) u dràvi i van nje. 

Jedno od potencijalnih podru~ja djelovanja Centra treba 

biti Okolinsko savjetovali{te za biznis, za ~ije aktivnosti se traì 

finansijer. Na prvoj sjednici Upravnog odbora, odrànoj 27. 

oktobra, dogovoreno je da UO, u suradnji sa komorama, osmisli 

na~in rada i djelovanja savjetovali{ta, te da se angaìra u 

traènju finansijera za ovu aktivnost. 

Podru~je pruànja savjetodavnih usluga obuhvata: 

1. Okolinsko zakonodavstvo - obaveze privrede i administrativne 

procedure, 

2. Tehnolo{ki procesi - ~i{}a proizvodnja i energetska efikasnost, 

3. Performanse opreme i na~in izbora opreme, 

4. Literatura (knjige, standardi, propisi...), 

5. Okolinski menad`ment, 

6. Me|unarodni programi i saradnja, 

7. Posredovanje u obezbje|enju finansiranja za{tite okoline 

u privredi. 

Nivo usluga: 

- referalni (gdje se mogu dobiti informacije, ko je centar 

izvr{nosti u BiH za datu oblast, ko je nadleàn za odre|enu 

oblast i sli~no); 

- osnovna informacija (usmena ili pisana do jedne stranice); 

- nabavka knjiga, ~asopisa, fotokopija dokumenata. 

Za vi{e informacija na: www.reic.org.ba N. [. - M. 

11


CARDS 2002 - Projektni zadatak 

Pove}anje energijske efikasnosti 

u prera|iva~koj industriji 

U okviru zahtjeva stru~nog tima Projekta CARDS 2002, 

sa~injen je Projektni zadatak “Pove}anje energijske 

efikasnosti u prera|iva~koj industriji BiH” (u skladu sa 

vaè}om metodologijom i realnim pretpostavkama, 

zasnovanim na ve} u~injenim aktivnostima). Objavljujemo 

izvod: 

1. INFORMACIJE PORIJEKLA 

1.1. Zemlja korisnik: Bosna i Hercegovina 

1.2. Institucija ugovara~: Privredna/Gospodarska 

komora FBiH (Udruènje za razvoj okolinskog 

upravljanja (UROU/AMED) - Sekcija/Centar za 

energijsku efikasnost) 

1.3. Relevantna istorija zemlje 

BiH stagnira u razvoju. Prihvatanje filozofije 

odrìvog razvoja od dràvnih du`nosnika, privrednika 

i gra|ana, jedan je od neophodnih elemenata 

za ubrzavanje razvoja. Pri tom, stanje u kome se 

BiH nalazi nije ograni~enje ovom prihvatanju, jer se 

odrìvi razvoj posebno defini{e za svaku zemlju, u 

ovisnosti od njenih prirodnih uslova, kulturnog 

nivoa, tehnolo{kih znanja, tehnolo{kog nivoa i 

ekonomskih mogu}nosti. Tranzicija privrede u BiH 

name}e potrebu temeljnih promjena u strategiji 

privrednih dru{tava. 

Moderniziranje pojedina~nih sektora, odnosno 

cjeline privrede zna~i duboko i dalekose`no definiranje 

odgovora na okolinske izazove koji sve vi{e 

utje~u na cjelokupnu konkurentnost. Budu}i da 

energija ima zna~ajan utjecaj i na dru{tvenoekonomski 

razvoj i na okolinu, proizvodnja i 

kori{tenje energije treba da se u BiH uspostavi na 

osnovama odrìvog razvoja. 

BiH je 1990. godine imala energijsku intenzivnost 

gotovo 2,5 puta ve}u od Slovenije i 

Hrvatske, koje su, opet, imale nekoliko puta vi{u 

energijsku intenzivnost od razvijenih evropskih 

dràva. Prema podacima iz 2002., energijska intenzivnost 

u BiH ima istu vrijednost kao 1990. godine. 

Zato smanjenje ovog energijskog indikatora ima dva 

zna~ajna efekta, ekonomski i okolinski. Prema svjetskim 

iskustvima, ulaganja u pove}anje energijske 

efikasnosti se vra}aju naj~e{}e u periodu do tri 

godine. Iskustvo u BiH pokazuje da su ulaganja u 

pove}anje energijske efikasnosti u BiH jo{ rentabilnija. 

Stoga, u okviru metodologije pra}enja indikatora, 

posebno mjesto treba da zauzima pra}enje 

energijske intenzivnosti i efikasnosti prera|iva~ke 

industrije (tj. pra}enje u neenergetskom sektoru), jer 

su prethodna istraìvanja pokazala da je u njima 

energijska intenzivnost najve}a. 

1.4. Trenutno stanje pitanja u relevantnom sektoru 

Dosada{nja iskustva u FBiH pokazuju, kada se 

govori o energetici i energijskoj efikasnosti, da se, 

uglavnom, misli na proizvo|a~e energije, odnosno 

na elektrane, rudnike i sli~no, a pri tom se zanemaruje 

sektor industrijske energetike, u okviru koga 

se, po posljednjim analizama, nalaze osnovni uzroci 

niske energijske efikasnosti. 

Uzroci takve izraène energijske neefikasnosti 

sadràni su u sljede}em: zastarjela energetska oprema; 

neadekvatna nabavka goriva; neadekvatno obrazovano 

osoblje; zastarjela oprema u tehnolo{kom 

procesu; neadekvatno upravljanje energijom; visok 

utro{ak energije po jedinici proizvoda; neadekvatno 

upravljanje preduze}em i sli~no. 

Ranije analize su pokazale da su skromne ili 

neznatne aktivnosti u upravljanju potro{njom 

energije u industrijskom sektoru FBiH. Provedena 

anketa je pokazala da jo{ nema, u potrebnoj mjeri, 

organizovanog pristupa planiranju i pra}enju uticaja 

energije i energenata na industrijsku proizvodnju, 

kao i da ne postoji program upravljanja energijom i 

mjere za racionalizaciju potro{nje elektri~ne energije, 

odnosno kori{tenja postoje}eg tarifnog sistema. 

Jo{ uvijek ne postoji strategija energijske efikasnosti 

na nivou entiteta, odnosno dràve BiH, koja 

}e tretirati energijsku efikasnost (u R Hrvatskoj 

uspostavljen je program mreè industrijske energijske 

efikasnosti - MIEE, a u SCG - Agencija za energetsku 

efikasnost). 

1.5. Povezani programi i druge donatorske aktivnosti 

Za pojedina~na preduze}a }e se uspostaviti projekti 

pove}anja energijske efikasnosti. Projekti bi 

obuhvatili organizacione mjere, pobolj{anje prakse 

upravljanja, odvijanje procesa i odràvanja, te investicione 

zahvate. Sredstva }e se obezbje|ivati iz 

raznih izvora. 

Do sada se raspolaè informacijama: 

* Austrijska vlada je donirala 1.000 000,00 eura 

Svjetskoj banci za realizaciju 20 okolinskih projekata 

(uklju~ena energijska efikasnost) za podru~je {est 

dràva regije (BiH, Hrvatska, SCG, Makedonija, 

12


Albanija, MO) - bespovratna sredstva. 

* Svjetska banka posebno priprema projekat od 

1.500.000,00 eura za ~etiri dràve regije (BiH, SCG, Makedonija, 

Albanija) koji se odnosi na pove}anje energijske efikasnosti i 

kori{tenje obnovljivih izvora energije - bespovratna sredstva. 

* Fond Svjetske banke i nekoliko japanskih fondova nudi 

finansiranje ve}eg broja velikih projekata (iznad 1.000.000,00 

eura) koji se odnose na pove}anje energijske efikasnosti i 

kori{tenje obnovljivih izvora energije - sredstva se vra}aju iz 

dijela postignutih u{teda (BiH je obuhva}ena programom 

djelovanja EETEK-a). 

* Norve{ka vlada podràva program energetskog savjetovali{ta 

u Hrvatskoj. 

* Austrija je voljna investirati u pove}anje energijske efikasnosti 

i kori{tenja obnovljivih izvora energije u BiH 

30.000.000,00 eura (ukoliko BiH pristupi Protokolu iz Kjota) - 

bespovratna sredstva. 

* [vedska organizacija Sida daje podr{ku projektima Ee. 

* Osnovni mehanizmi podr{ke su: 

- Eko-fond (poseban zakon) za koga su jo{ prije tri godine 

obezbije|eni po milion eura od EU za svaki entitet; 

- Programi za provo|enje me|unarodnih konvencija (klimatske 

promjene, ozonski sloj, za{tita voda, pusto{enje tla, 

biolo{ka raznolikost i sli~no); 

- Donatorska okolinska konferencija Svjetske banke sa 100 

projekata za okolinski sanaciju BiH; 

- CARDS projekti gdje je glavni korisnik dràva, ali njihovi 

rezultati imaju zna~aj za privredu; 

- FP6 fond EU za podr{ku istraìvanjima na podru~ju 

za{tite okoline i zdravlja koji je od prije dvije godine otvoren za 

BiH. 

* EOF (The Enviromental Opportunities Facility-EOF) - 

“Okoli{ne mogu}nosti” daje podr{ku unapre|enju ekoefikasnosti, 

koja podrazumijeva smanjenje potro{nje energije i nudi 

dva na~ina podr{ke: 

- zajam za pripremu projekata, u prosjeku, 120,000 US$ po 

projektu i 

- fond fleksibilnih investicija, u prosjeku, 600,000 US$ po 

projektu. 

2. CILJEVI PROJEKTA 

Glavni cilj Projekta je pove}anje svijesti o va`nosti 

energijske efikasnosti i konverzije energije za odrìvi razvoj 

cjelokupnog dru{tva. Projekat èli identificirati barijere koje 

sprije~avaju ve}e investiranje u projekte energijske efikasnosti. 

Projekat }e promovirati metodologiju prora~una 

indikatora energijske intenzivnosti, metodologiju procjene 

energijske efikasnosti kompanija. 

Glavne ciljne grupe Projekta, pored industrije, bi}e i predstavnici 

relevantnih ministarstava. 

2.1. Sveukupni ciljevi 

Pove}anje energetske efikasnosti podrazumijeva: 

- inovacije u djelovanju menad`menta, 

- promjenu tehnologija, uklju~uju}i energetske tehnologije, 

- zahvate na tehnolo{kom procesu i energetskim procesima, 

- redizajniranje proizvoda i pona{anja na trì{tu. 

2.2. Specifi~ni ciljevi 

Poseban cilj Projekta je uspostava partnerstva sa dràvom 

(cijene i tarifni stavovi za energente, podsticaji od dràve, poreska 

politika, kori{tenje sredstava ekofonda, funkcionisanje CDM 

biroa i drugo). 

3. PRETPOSTAVKE I RIZICI 

Kroz sistem entitetskih privrednih komora okupilo bi se 

dvadesetak preduze}a koja bi u~estvovala u Projektu, koja bi 

~inila uzorak privrednih grana i tipa i broja preduze}a od 

zna~aja za predmet istraìvanja. Animirala bi se najvi{a 

rukovodstva firmi da organizovano pristupe problematici 

upravljanja organizacijom sa aspekta energije. 

U okviru Projekta okupile bi se kompanije koje iskaù 

interes za u~e{}e u Projektu u okviru kojeg bi se izvr{io energijski 

audit - odredila energijska intenzivnost, elementi koji uti~u 

na njenu visinu, te posebno identifikovale mjere (organizacione, 

investicione i druge) za sniènje utro{ka energije. 

Predstavnici ovih kompanija bi u~estvovali u realizaciji 

Projekta. 

3.1. Pretpostavke u ishodi{tu projektne intervencije 

Smatra se da }e biti mogu}e odrediti izbor kompanija bez 

pote{ko}a, te da }e menad`ment shvatiti potrebu za uvo|enjem 

energijskog audita u cilju racionalnije potro{nje energije. 

3.2. Rizici 

Mogu}i rizici realizacije Projekta su: 

- nepostojanje kvalitetnih konsultanata, 

- neadekvatan odziv predstavnika kompanija, 

- operativnost finansijskih sredstava. 

4. OBIM POSLA 

4.1. Generalno 

Projekat podrazumijeva: 

a) Izbor metodologije i prikaz indikatora (SDI, SI...) - teksualno 

i formule; izbor indikatora za prera|iva~ku industriju; 

uporedne vrijednosti nekih indikatora za prera|iva~ku industriju 

u drugim dràvama; 

b) Stanje industrije u BiH sa akcentom u prera|iva~koj 

industriji; analiza statisti~kih i podataka iz drugih izvora 

vezanih za prera|iva~ku industriju; 

c) Uspostavu prakse pra}enja indikatora energijske efikasnosti 

u preduze}ima, privrednim komorama i dràvnim organima; 

d) Podizanje nivoa znanja o postizanju energijske efikasnosti 

poduzimanjem organizacionih i tehni~kih mjera; 

e) Uspostavu sistema menad`menta sa aspekta energije, 

f) Uvo|enje u praksu energijskog audita - na~in izvo|enja 

audita (obrasci i pristupi); 

g) Podsticanje firmi da identifikuju uzroke visoke energetske 

intenzivnosti (kvalitet i cijena proizvoda, cijene i tarifni stavovi 

snabdijevanja energijom, odràvanje opreme i tehnolo{kog 

procesa, potrebe za investicionim ulaganjem i dr); 

h) Dolaènje do podloga za identifikaciju investicionih projekata. 

13


Projektnim zadatkom je predvi|eno izvo|enje 

projekta u tri faze: 

I. Pilot-projekat (~etiri preduze}a u saradnji sa 

P/GKFBiH) 

II. Izrada Studije pove}anja energijske efikasnosti 

prera|iva~ke industrije (20 preduze}a u oba 

entiteta) 

III. Glavni projekat - Pove}anje energijske 

efikasnosti prera|iva~ke industrije u BiH. 

Projektni zadatak predvi|a da nosioci Projekta 

budu privredne komore. 

Potencijalni izvori sredstava za implementaciju su: 

1. Svjetska banka/IFC Washington: 

razni oblici podr{ke - do 200.000,00 US$, 

2. Evropska banka + nekoliko japanskih fondova, 

finansiranje i implementacija - preko milion eura; 

povrat - procenat ostvarenih u{teda. 

4.2. Specifi~ne aktivnosti 

Najzna~ajniji dio cijelog Projekta je izvo|enje 

energijskog audita preduze}a. 

Energijski audit predstavlja provjeru odnosa 

menad`menta prema energiji. Cilj audita je utvr|ivanje 

znanja i dobijanje iskustava, dobijanje prvih informacija 

o energijskoj intenzivnosti odabranih preduze}a, 

kao i dobijanje informacija o potencijalu za 

sniènje energijske intenzivnosti (organizacione i 

investicione mjere), uklju~uju}i i potencijal za smanjenje 

GHG (stakleni~kih gasova). 

4.3. Upravljanje Projektom 

Projekat bi se izvodio pod supervizijom 

naru~ioca, odgovaraju}a konsultantska ku}a u saradnji 

sa P/GKFBiH, PKRS i Distrikta Br~ko BiH, kao i 

nadzorom koordinacionog tijela uspostavljenog 

izme|u komora i preduze}a koga ~ine predstavnici 

preduze}a uklju~enih u Projekat. 

4.7. Izvje{tavanje 

Izvje{tavanje se odnosi na dobijanje osnovnih 

podataka o energijskoj intenzivnosti BiH; pore|enje 

me|u industrijskim granama i sa drugim dràvama; 

raspoloìvost konsultantskih firmi i projektnih organizacija, 

posebno energijskih auditora u BiH za 

u~e{}e u poslovima pove}anja energijske efikasnosti u 

industriji; naznake mogu}ih investicionih zahvata u 

odabranim preduze}ima; prepreke u realizaciji poslova 

(u odnosu na nivo izvr{ene vlasni~ke tranzicije, 

pravni okvir dràve, tehnolo{ki nivo industrije, 

kvalitet menad`menta, raspoloìvost opreme na 

trì{tu, znanje projektantskih firmi itd, posebno na 

relaciji privreda - vlada). 

Privredne komore }e, u suradnji sa investitorom 

Projekta i konsultantskom ku}om, odrediti indikatore 

i uspostaviti monitoring efekata (pra}enje aktivnosti, 

poduzetih mjera, kao i efekata mjera koje su rezultat, 

ali i drugih vidova aktivnosti i doga|aja relevantnih 

za doga|aje u zemlji i okruènju). 

Cilj ovog predstavljanja jeste i procjena interesa 

kompanija koje su voljne da u~estvuju u ovakvom 

projektu. 

Aktivnosti o navedenom Projektnom zadatku, a 

to podrazumijeva izradu projektne dokumentacije i 

realizaciju projekta, uslijedi}e ukoliko se izna|u 

kvalitetni izvori finansiranja. 

N. [. - M. 

Obavje{tavamo ~lanice Komore da je 

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i 

industrije, 23. novembra 2005. godine, objavilo 

javni poziv koji u cijelosti objavljujemo 

Shodno Zaklju~ku Vlade Federacije Bosne i 

Hercegovine broj: 03-14-399/05 od 7. oktobra 

2005. godine, u cilju provo|enja aktivnosti po 

pitanju vra}anja duga Bosne i Hercegovine u 

iznosu od 12,602,583,80 USD prema Libijskoj 

Dàmahiriji, a ~iji povrat je preuzela Federacija 

Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo 

energije, rudarstva i industrije objavljuje 

JAVNI POZIV 

SVIM ZAINTERESIRANIM PRIVREDNIM 

DRU[TVIMA SA PODRU^JA 

FEDERACIJE, DA PRIJAVE SVOJU 

MOGU]NOST IZVOZA ROBA I USLUGA 

NA TR@I[TE LIBIJSKE D@AMAHIRIJE 

1. Radi otplate navedenog duga Federacija 

Bosne i Hercegovine obezbijedi}e garanciju 

putem odabrane poslovne banke. 

2. Prijeve, pored ostalog, trebaju sadràvati 

op}e podatke o aplikantu: 

- Izvod iz registra dru{tva, 

- Potvrda nadle`ne poreske uprave o izmirenju 

poreskih obaveza, 

- Potvrda iz PIO/MIO o izmirenim doprinosima 

zaposlenih, 

- Potvrda banaka kod kojih ima otvorene 

transakcijske ra~une o solventnosti, 

- Dokaz da pravno lice nije pod ste~ajem ili 

pred likvidacijom, 

- Uvjerenje da odgovorno lice iz pravnog lica 

nije osu|ivano u sudskom postupku za kr{enje 

zakona u smislu njegovog poslovnog pona{anja 

u periodu od 5 godina i 

- Uvjerenje da pravno lice i odgovorna osoba 

nije progla{ena krivim za ozbiljan profesionalni 

prekr{aj od nadle`nog suda u periodu od 5 godina. 

3. Rok za podno{enje prijava je 15 dana od 

dana objavljivanja. 

4. Prijave dostaviti sa specifi~nim robama i 

uslugama, na jednom od slu`benih jezika Bosne 

i Hercegovine i na engleskom jeziku, na adresu: 

Bosna i Hercegovina 

Federacija Bosne i Hercegovine 

Federalno ministarstvo energije, 

rudarstva i industrije 

88000 MOSTAR 

Adema Bu}e 34 

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se 

razmatrati. 

14


U Atini 

Potpisan Ugovor o energetskoj zajednici 

Europska unija i predstavnici zemalja jugoisto~ne Europe su, u Atini, potpisali Ugovor 

o uspostavi Energetske zajednice 

Potpisivanjem Ugovora izme|u EU, te BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Rumunske, 

Bugarske i Privremene uprave UN-a na Kosovu, stvorit }e se pravni okvir za integraciju trì{ta energijom, za 

sada elektri~nom energijom i plinom, koje se proteè kroz 34 europske zemlje. Pregovori s Turskom i njenom 

pristupanju Energetskoj zajednici su u zavr{noj fazi. Britanski ministar trgovine i industrije Alan Dònson, koji 

je stavio potpis u ime EU, kazao je da se radi o prvom sporazumu takve vrste koji “koristi zajedni~ke ~inioce 

energetske politike da bi spojio zemlje iz regiona i bi}e vaàn katalizator budu}e saradnje vlada”, izjavio je 

Dònson. Povjerenik za energetiku EU-a Andris Piebalgs ocijenio je da }e taj dokument “pove}ati sigurnost 

opskrbe daju}i podr{ku tom strate{ki va`nom sektoru”. Formiranje Energetske zajednice zemalja jugoisto~ne 

Europe, koje obuhvata trì{te od oko 150 miliona ljudi, je istorijski dan, sli~an onom kada je 1951. godine formirana 

Zajednica uglja i ~elika, prete~a dana{nje Europske unije, istaknuto je. Suradnja sa zemljama iz regije, ali 

i zemljama EU ovim je ~inom produbljena i podignuta na najvi{i nivo, prenijele su agencije. Uspostava 

Energetske zajednice u jugoisto~noj Evropi je nastavak tzv. Atenskog procesa u sektoru energije zemalja ove regije. 

Odnosi se na osnivanje zajedni~kog trì{ta elektri~ne energije i gasa izme|u zemalja jugoisto~ne Europe i 

njegovoj integraciji sa energetskim trì{tem Europske unije. BiH je iskazala svoju podr{ku procesu potpisivanjem 

dva Atinska memoranduma - 15. novembra 2002. i 8. decembra 2003. godine i u~estvovanjem u pregovorima 

oko pravno obavezuju}eg dokumenta - Nacrta ugovora o Energetskoj zajednici (ECSEE Traty) 

ponu|enog od Europske komisije, Direkcije za transport i energiju u julu 2004. godine. Pregovori oko teksta 

ECSEE Ugovora su trajali od oktobra 2004. do februara ove godine. /FENA/ 

Konkurs - CEI 

Inovacije u malim i 

srednjim 

preduze}ima 

U okviru radne grupe za mala i srednja 

preduze}a Centralnoevropske inicijative 

objavljen je poziv za dostavljanje prijedloga 

inovacija za nagradu pod nazivom 

«CEI Award for Innovative SME» 

CEI (Centralnoevropska inicijativa) je 2004. 

godine pokrenula program za pruànje podr{ke 

akademskom kadru i istraìvanjima Srednje Evrope 

kako bi se pospje{ila realizacija ideja i projekata sa 

komercijalnim efektom. Tokom pro{le godine za 

uklju~enje u ovaj program je konkurisalo ukupno 60 

entiteta iz 13 zemalja regiona. 

Ove godine CEI je donio odluku o pro{irenju 

navedenog programa. S tim u vezi 01. 10. 2005. godine 

je raspisan konkurs za dodjelu nagrada za inovacije u 

malim i srednjim preduze}ima iz zemalja Srednje 

Evrope. U fokusu ovog programa se nalaze preduze}a 

koja su posve}ena razvoju novih tehnologija i 

istraìvanju. Dodjelom ove nagrade CEI èli da pruì 

podr{ku razvoju inovativnog potencijala i realizaciji 

poslovnih ideja u zemljama regiona CEI (Albanija, 

Bjelorusija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, 

Moldavija, Rumunija, Srbija i Crna Gora i Ukrajina). 

Prioriteti programa su usmjereni ka sljede}im sektorima: 

- Informacione i telekomunikacione tehnologije (ICT), 

- Primijenjene biotehnologije, 

- Nanotehnologije, 

- Novi materijali. 

Osim navedenih sektora u obzir }e u}i ideje i projekti 

koji su proistekli iz drugih sektora, a usmjereni 

su ka racionalizaciji i inovativnim rje{enjima u 

razli~itim oblastima, npr. u{teda energije, za{tita 

ìvotne sredine itd. 

Na ovom konkursu }e biti nagra|eno ukupno pet 

preduze}a sa 20.000,00 eura, kao doprinos za preduzimanje 

daljnjih aktivnosti u svrhu realizacije konkretnih 

inovacija. 

Izbor pobjednika }e biti realizovan primjenom 

sljede}ih kriterija: 

- inovativnost preduze}a, 

- inovativnost ideje, 

- izvodljivost poslovne ideje, 

- izgledi za obezbje|enje financijskih sredstava/investitora. 

Konkurs je otvoren od 1. 10. do 15. 12. 2005. 

godine. Kona~an izbor pobjednika }e biti objavljen 30. 

01. 2006. Dodjela nagrada je predvi|ena za prvi kvartal 

2006. godine na sve~anoj ceremoniji u Trstu. 

Vi{e informacija moète na}i na adresi 

www.ceinet.org/php?pageID=302 

Kontakt osoba: Ms. Elizaberta Dovier, telefon: +39 

040 77 86 738/777; faks: +39 040 77 86 766; e-mail: 

dovier@cci-es.org 

15


Saradnja s Italijom 

Projekat LO.DE - “Lokalni razvoj” 

U okviru realizacije aktivnosti na podr{ci razvoju privredne 

saradnje izme|u dvije zemlje, predstavni~ki ured Privredne 

komore Italija-BiH u Sarajevu sprovodi mnogobrojne i 

raznovrsne projekte. Izme|u ostalog, aktuelan je Projekat 

Local Development - LO.DE koji finansira Program Interreg 

IIIA Transfrontaliero Adriatico 

Inauguracija projekta LO.DE. u BiH odràna je, 

25. oktobra, u Sarajevu. Doga|aju je prisustvovala delegacija 

iz Italije, sa~injena od partnera u~esnika projekta 

LO.DE (Eurosportello Veneto, CCIAA Ravenna, 

CCIAA Treviso, Centro Estero Veneto) i predstavnici 

institucija iz BiH koje rade na promociji i razvoju 

privrede i investicija: privredne komore, FIPA, UNDP, 

Buldoèr komisija i druge. 

Projektom LO.DE predvi|a se kreiranje mreè 

lokalnih punktova u Hrvatskoj, BiH i Srbiji i Crnoj 

Gori, kako bi se italijanskim i lokalnim preduze}ima 

obezbijedilo pruànje adekvatnih usluga, kao {to su 

pravna savjetovanja, informacije o trì{tima, pomo} 

kod “start-up-a” i sli~no. 

Ova svojevrsna informativna mreà pomo}i }e 

boljem uvezivanju geografskog prostora koji se naslanja 

na Jadransko more. Jedan od bitnih zadataka mreè 

jeste da kreira {to bolje uvjete za podr{ku ve} postoje}im 

i novim ekonomsko-trgovinskim odnosima 

izme|u pomenutih zemalja. 

Osim predstavljanja usluga i ciljeva projekta 

LO.DE, tokom inauguracije prezentiran je jo{ jedan 

dodatni instrument koji }e biti stavljen na raspolaganje 

italijanskim poduzetnicima koji èle investirati 

u BiH. Rije~ je o virtualnom pravno-normativnom 

vodi~u za BiH pod nazivom “Osservatorio giuridicoeconomico”. 

Preko njega, italijanski privrednici zainteresirani 

za ulaganja mo}i }e do}i do va`nih podataka 

(fiskalni reìm, strane investicije, carinski reìm, 

osnivanje preduze}a itd), uz mogu}nost da znatan dio 

zakona prona|u direktno na ovoj web stranici. Ovaj 

instrument italijanski partneri smatraju neophodnim 

u sada{njem trenutku, kada BiH prolazi kroz proces 

reformi na svom putu prema evropskim integracijama. 

Lokalni punkt za BiH nalazi se u predstavni~kom 

uredu Privredne komore Italija-BiH, u Sarajevu, 

Edhema Mulabdi}a 3, telefon: 033 271 080. 

L. S. 

Donatorski fond za revitalizaciju preduze}a 

Za razvoj trì{ine 

ekonomije 

15 miliona eura 

Formiranje donatorskog fonda za revitalizaciju 

preduze}a u BiH, prema o~ekivanjima bh. biznismena, 

podrà}e razvoj trì{ne ekonomije u zemlji tako 

{to }e restrukturirati preduze}a i institucije koje uti~u 

na pona{anje preduze}a. 

Ovaj fond, ~iji su zagovornici Kancelarija za 

me|unarodni razvoj Vlade Velike Britanije, [vedska 

Me|unarodna razvojna agencija i Ambasada 

Kraljevine Holandije, bi u naredne tri godine mogao 

osigurati oko 15 miliona eura za finansiranje programa 

tehni~ke pomo}i usmjerene na unapre|enje uslova 

za ekonomski rast, investicije i zapo{ljavanje. Osim 

toga, ta pomo} bi bila usmjerena i na ohrabrivanje 

razvoja postoje}ih i novih preduze}a, te pove}anje njihove 

konkurentnosti. 

Premijeri dràvne i entitetskih vlasti spremni su za 

potpisivanje izjave kojom }e dati saglasnost za utemeljenje 

fonda, prvenstveno {to }e on podràti implementaciju 

Srednjoro~ne razvojne strategije BiH. 

Prema aktuelnom nacrtu izgleda i djelovanja 

fonda, predvi|eno je da njim upravlja donatorsko 

vije}e koje bi, izme|u ostalog, pregledalo i odobravalo 

godi{nji budèt, kao i kori{tenje sredstava fonda. 

Novo na trì{tu 

Bosnalijek 

predstavio tri nova 

proizvoda 

Bosnalijek d.d. predstavio je svoja tri nova proizvoda 

na bh. trì{tu lijekova, koji su ura|eni po licenci 

{vicarske kompanije F. Hoffmann - La Roche. Sva tri 

lijeka su iz kardiovaskularne linije. Predstavio ih je, u 

prisustvu mnogobrojnih ljekara i magistara farmacije, 

direktor Bosnalijeka Edin Arslanagi}. Rije~ je o 

lijekovima koji imaju u~inak na kardiovaskularni sistem, 

a plasirani su pod za{ti}enim nazivima: 

INHIBACE (cilazapril) - ACE - inhibitor; zatim 

INHIBACE PLUS (cilazapril + hidrohlortiazid) ACE - 

inhibitor + diuretik i TOREM (torasemid) - diuretik. 

“Kroz ova tri proizvoda }emo obogatiti i oja~ati 

na{u kardiovaskularnu liniju i time ostati liderom u 

snabdijevanju na{e dràve u toj oblasti”, kazao je 

Arslanagi}. Dodao je da je poslovna suradnja 

Bosnalijeka sa svjetski poznatom kompanijom F. 

Hoffmann - La Roche po~ela pro{le godine i da }e biti 

nastavljena. Naglasio je i to da Bosnalijek u januaru 

2006. godine obiljeàva 55 godina svoga rada, a da je 

ova godina - godina u kojoj ta kompanija zaokruùje 

sliku koju je po~ela graditi prije deset godina, pri 

zavr{etku rata. /FENA/ 

16

Agencija za statistiku BiH 

U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog 

prometa BiH u posmatranom periodu, procenat 

pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 32,1. 

U periodu januar - oktobar ostvaren je izvoz u vrijednosti 

tri milijarde KM, {to je za 24,1 posto vi{e u 

odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, 

ostvaren je uvoz u vrijednosti 8,7 milijardi KM, {to je 

za 13,8 posto vi{e u odnosu na isti period prethodne 

godine. 

Posmatrano po sektorima Standardne me|unarodne 

klasifikacije (SMTK/SITC. Rev. 3), mogu}e je 

uo~iti kako je u oktobru najve}e u~e{}e u izvozu ostvareno 

u sektoru “Proizvodi svrstani po materijalu” sa 

ukupnom vrijedno{}u od 87,9 miliona KM, {to iznosi 

26,7 posto od ukupnog izvoza. 

Zna~ajan obim izvoza ostvaren je u sektoru “Sirove 

materije, nejestive osim goriva” sa ukupnom vrijedno{}u 

od 72,4 miliona KM, {to iznosi 22 posto od 

ukupnog izvoza. U oktobru je najve}e u~e{}e u uvozu 

ostvareno u sektoru “Ma{ine/strojevi i transportna 

sredstva” sa ukupnom vrijedno{}u od 260,4 miliona 

KM, {to iznosi 25,4 posto od ukupnog uvoza. 

Zna~ajan obim uvoza ostvaren je u sektoru 

“Proizvodi svrstani po materijalu” sa ukupnom vrijedno{}u 

od 206,8 miliona KM, {to iznosi 20,2 posto od 

ukupnog uvoza. 

Za deset mjeseci, u okviru sektora “Hrana i ìve 

ìvotinje” najve}e u~e{}e u izvozu ostvareno je u 

izvozu povr}a i vo}a u vrijednosti 38,7 miliona KM. 

U istom periodu, zna~ajno u~e{}e u izvozu ostvareno 

je u okviru grupe proizvoda “@itarice i proizvodi” 

u vrijednosti 24,5 miliona KM. 

U istom periodu, u sektoru “Hrana i ìve ìvotinje” 

najve}e u~e{}e u uvozu ostvareno je u uvozu 

proizvoda iz grupe “@itarice i proizvodi” u vrijednosti 

224,6 miliona KM, dok je na drugom mjestu uvoz 

“Povr}a i vo}a” u vrijednosti 178,7 miliona KM. 

Zna~ajno se uvozilo meso i prera|evina od mesa u vrijednosti 

129 miliona KM. 

Posmatrano na nivou sektora “Hrana i ìve ìvotinje” 

u periodu januar - oktobar, BiH je ostvarila procenat 

pokrivenosti uvoza izvozom u iznosu od 11,5. U 

okviru toga pokrivenost uvoza izvozom mesa i mesnih 

prera|evina bila je 8,8 posto, povr}a i vo}a 21,6 posto, 

te mlije~nih proizvoda i jaja 15,9 posto, dok je u okviru 

sektora “Pi}a i duhan” pokrivenost uvoza - izvozom 

{est posto. 


Robni promet s inostranstvom u oktobru 

1,3 milijarde KM 

BiH je u oktobru ostvarila ukupan robni promet sa 

inostranstvom u vrijednosti 1,3 milijarde KM, od ~ega se 

na izvoz odnosi 329 miliona KM ili 24,3 posto, a na uvoz 

1.023 miliona KM ili 75,7 posto, podaci su Agencije za 

statistiku BiH 

Najve}e u~e{}e u izvozu u oktobru BiH je ostvarila 

u podru~ju “Prera|iva~ke industrije”, u vrijednosti 

292,8 miliona KM, {to ~ini 88,7 posto od ukupnog 

izvoza. 

Istovremeno, BiH je najve}e u~e{}e u uvozu ostvarila 

u podru~ju “Prera|iva~ka industrija” sa ukupnom 

vrijedno{}u 912 miliona KM, {to iznosi 89 posto 

od ukupnog uvoza. 

U okviru ovog podru~ja, najve}e u~e{}e u uvozu 

ostvareno je u odjeljku “Proizvodnja hrane i pi}a” sa 

ukupnom vrijedno{}u od 115,4 miliona KM, {to iznosi 

11,2 posto od ukupnog uvoza. 

U FBiH evidentirana 

345.691 nezaposlena 

osoba 

Broj zaposlenih prema kadrovskoj evidenciji u 

septembru na podru~ju FBiH je 387.009, odnosno 

nivo zaposlenosti u septembru dostigao je 61,33 

posto nivoa iz 1991. godine. 

Krajem septembra u FBiH na evidencijama 

slu`bi za zapo{ljavanje bilo je 345.691 nezaposlena 

osoba, {to predstavlja pove}anje za 1.666 osoba ili 

0,48 posto u odnosu na august ove godine. 

U~e{}e stru~nih osoba u broju registriranih 

nezaposlenih je 219.293 ili 63,44 posto, a nestru~nih 

126.398 ili 36,56 posto. 

Krajem septembra poslovni subjekti iskazali su 

potrebe za 1.486 radnika, tako da su na jednu prijavu 

potreba za radnicima bila 233 koja traè zaposlenje. 

Medijacijom rije{eno 

200 sporova 

Medijacijom ili vansudskim rje{avanjem sporova, 

{to je kao pilot-projekat uvedeno u BiH prije 

godinu i po, u saradnji sa Osnovnim sudom u 

Banjol Luci i Op}inskim sudom u Sarajevu, do sada 

je uspje{no okon~ano 200 sporova, uglavnom, 

privrednih i gra|anskih, ~ija je vrijednost 13 miliona 

KM. 

Medijacija je vansudski postupak u kojem medijator, 

neutralna osoba, pomaè strankama koje su se 

prije sudske parnice izjasnile za medijaciju da 

postignu obostrano prihvatljivo rje{enje spora koje 

ima snagu sudske odluke. 

17


Zavod za statistiku FBiH 

Industrijska proizvodnja ve}a 

za 6,6 posto 

Prema podacima Zavoda za statistiku Federacije 

BiH, industrijska proizvodnja u FBiH u oktobru ove 

godine, u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju 

iz pro{le godine ve}a je za 6,6 posto. 

Istovremeno, industrijska proizvodnja, u odnosu na 

proizvodnju iz istog mjeseca pro{le godine, ve}a je za 0,3 

posto, dok je u odnosu na septembar ove godine manja 

za 8,3 posto. Posmatrano po podru~jima industrijskih 

djelatnosti u oktobru 2005. godine u odnosu na prosje~nu 

mjese~nu proizvodnju iz pro{le godine, industrijska 

proizvodnja u dijelu prera|iva~ke industrije ve}a je za 

5,3 posto, u rudarstvu za 26,8 posto, a u podru~ju snabdijevanja 

elektri~nom energijom, plinom i vodom 

manja je za 1,3 posto. 

Istovremeno, ukoliko posmatramo glavne industrijske 

grupacije u periodu januar - oktobar 2005. 

godine, u odnosu na isti period 2004. godine, 

proizvodnja biljeì pove}anje trajnih proizvoda za 

{iroku potro{nju za 15,6 posto, intermedijarnih 

proizvoda, osim energije za 14,1 posto, netrajnih 

proizvoda za {iroku potro{nju za 8,3 posto, kapitalnih 

proizvoda za 2,9 posto, dok je zabiljeèno smanjenje 

proizvodnje energije za 1,8 posto i proizvoda iz grupe 

neraspore|eno za 9,4 posto. 

Tro{kovi ìvota vi{i za 2,8 posto 

Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, ukupni 

tro{kovi ìvota u oktobru ove godine vi{i su za 1,2 

posto u odnosu na prethodni mjesec. 

Istovremeno, tro{kovi za robu vi{i su za 1,2 posto, 

za usluge za 0,9 posto, za ogrev i osvjetljenje za 19,3 

posto, za saobra}aj i po{tanske usluge za 1,4 posto, 

duhan i pi}e za 0,3 posto, te odje}u, obu}u, higijenu 

i njegu zdravlja za 0,1 posto. 

Tro{kovi ìvota za ishranu niì su za 0,5 posto i za 

obrazovanje i kulturu za 0,2 posto. U ovom mjesecu se 

nisu mijenjali tro{kovi ìvota za stan i opremu stana. 

Ukupni tro{kovi ìvota u oktobru 2005. vi{i su za 

2,8 posto u odnosu na prosje~ne tro{kove iz 2004. 

godine, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine 

vi{i su za 3,4 posto. 

Za deset mjeseci ove, u odnosu na isti period pro{le 

godine ukupni tro{kovi ìvota su vi{i za 2,4 posto. 

Potro{a~ka korpa najskuplja u Livnu 

Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, izdaci 

za ishranu i pi}e, odnosno potro{a~ka korpa u oktobru 

iznosi 450,78 KM, {to je za 1,21 KM ili za 0,3 posto 

manje, u odnosu na septembar kada su iznosili 451,99 

KM. 

Posmatrano po sjedi{tima kantona, za potro{a~ku 

korpu je u oktobru najvi{e trebalo izdvojiti u Livnu 

486,35 KM, zatim u Mostaru 479,04 KM i [irokom 

Brijegu 476,92 KM, a najjeftinija je bila u Gora`du i 

iznosila 414,61 KM. 

Cijene na malo vi{e za 2,5 posto 

Ukupne cijene na malo u oktobru vi{e su za 3,5 

posto u odnosu na prosje~ne cijene iz 2004. godine, a 

u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 3,6 

posto, podaci su Zavoda za statistiku FBiH. 

Za deset mjeseci ove, u odnosu na isti period 

pro{le godine ukupne cijene na malo vi{e su za 2,5 

posto. Ukupne cijene na malo u oktobru vi{e su za 0,5 

posto u odnosu na prethodni mjesec, s tim da su 

cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda vi{e za 

1,3 posto, uglavnom, zbog vi{ih cijena elektri~ne 

energije, odnosno primjene vi{eg sezonskog tarifnog 

stava za elektri~nu energiju, usluga za 0,8 posto i pi}a 

za 0,2 posto. 

Cijene poljoprivrednih proizvoda niè su za 3,6 posto, 

industrijskih prehrambenih proizvoda za 0,2 posto, dok se 

cijene duhana nisu mijenjale u ovom mjesecu. 

Sarajevska berza 

Najve}i promet u 

oktobru ostvarila 

brokerska ku}a 

Eurohaus 

Najve}i ukupni promet u oktobru na Sarajevskoj 

berzi ostvarila je brokerska ku}a Eurohaus Sarajevo, 

slijede je Raiffeisen Brokers Sarajevo i VGT Visoko. 

Eurohaus je, naime, prema podacima Sarajevske 

berze, u oktobru ostvario ukupni promet od 

10.441.368 KM, Raiffeisen Brokers 10.285.063 KM, a 

VGT Broker 8.844.507 KM. 

Na ~etvrtom mjestu po ostvarenom oktobarskom 

prometu je Hypo Alpe Adria vrijednosnice 

(7.141.929 KM), slijede Palisaen (6.463.396 KM), 

Dionica (5.656.324 KM), AWBroker (5.486.563 KM) i 

FIMA International (4.089.727 KM). 

Na devetom mjestu je NBC (3.778.605 KM), slijede 

Bond Invest (3.155.198 KM), Market Bull 

(2.422.378 KM), eBrokers (1.798.818 KM), ICM 

(1.694.407 KM), Kapital Brokers (1.616.153 KM), SEE 

Investment (1.015.536 KM) i Kvantum (474.104 KM). 

Po broju ostvarenih transakcija u oktobru na 

SASE prednja~i VGT Broker sa 2.105 transakcija, slijede 

Raiffeisen Brokers sa 1.996 i Eurohaus sa 1.777 

transakcija. 

18

Novi pristup 


Osnove unutra{njeg trì{ta EU 

Prenosimo tekst iz knjige dr Sa{e Pre{erna, eksperta za tehni~ko 

zakonodavstvo EU, “Unutra{nje trì{te Europske unije i CE znak”, 

Ljubljana 2003. godine 

- nastavak iz pro{log broja - 

Da li harmonizovani standardi obuhvataju 

sve bitne zahtjeve? 

Harmonizovani standard mora se zasnivati na 

bitnim zahtjevima odgovaraju}e direktive. Evropski 

standard moè da sadrì odredbe koje se ne odnose 

samo na bitne zahtjeve nego i na druge odredbe. U 

tom slu~aju, ove odredbe moraju biti jasno izdvojene 

od onih koje obuhvataju bitne zahtjeve. Pored 

toga, nije nu`no da harmonizovani standard obuhvata 

sve bitne zahtjeve. U tom slu~aju, proizvo|a~ je 

duàn da radi ispunjenja ostalih bitnih zahtjeva 

direktive upotrijebi druge odgovaraju}e tehni~ke 

specifikacije. 

Da li primjena harmonizovanih standarda 

stvara pretpostavku o usagla{enosti? 

Ovo vaì u slu~aju kada je njihov spisak objavljen 

u Slu`benom listu Evropske unije i kada su preneseni 

u nacionalnu standardizaciju. Da bi pretpostavka 

o usagla{enosti vaìla, nije potrebno da je 

prenos obavljen u svim dràvama ~lanicama. Po{to 

evropski standardi moraju biti preneseni na jedinstven 

na~in (tekst mora biti isti, ali moè biti i 

preveden), proizvo|a~ moè izabrati odgovaraju}e 

nacionalne harmonizovane standarde iz bilo koje 

dràve ~lanice EU. 

[ta je pretpostavka o usagla{enosti? 

Za proizvode koji su, u skladu sa nacionalnim 

standardima, preuzeti iz harmonizovanih standarda, 

za koje su referentni brojevi objavljeni u 

Slu`benom listu EU, pretpostavlja se da su 

usagla{eni sa odgovaraju}im bitnim zahtjevima. U 

slu~aju kada proizvo|a~ nije primijenio ili je samo 

parcijalno primijenio takav standard, za ispunjenje 

bitnih zahtjeva mora dokumentovati sve mjere i njihovu 

primjerenost. 

Za{to da se primjenjuju harmonizovani standardi 

ako njihova primjena nije obavezna? 

Jer je to obi~no najlak{i, odnosno najjednostavniji 

na~in da proizvo|a~ obezbijedi usagla{enost 

proizvoda sa bitnim zahtjevima. 

[ta ako proizvo|a~ ne primijeni harmonizovane 

standarde? 

Harmonizovani standardi u oblasti direktiva 

novog pristupa zadràvaju status dobrovoljne primjene. 

Proizvo|a~ se za primjenu harmonizovanih 

standarda odlu~uje dobrovoljno. U slu~aju da se za 

njih ne odlu~i, mora na neki drugi na~in dokazati 

usagla{enost proizvoda sa bitnim zahtjevima (npr. 

pomo}u tehni~kih specifikacija). Ako proizvo|a~ 

primijeni samo dio harmonizovanog standarda ili 

ako harmonizovani standard ne obuhvata sve bitne 

zahtjeve, pretpostavka o usagla{enosti je ograni~ena 

samo na obim koji je obuhva}en standardom. 

Usagla{enost proizvoda sa harmonizovanim 

standardima defini{e na~in utvr|ivanja usagla{enosti, 

{to u nekim slu~ajevima omogu}ava sprovo|enje 

postupaka utvr|ivanja usagla{enosti bez intervencije 

tre}e strane ili izbor vi{e razli~itih postupaka 

(npr. kod jednostavnih posuda pod pritiskom, 

igra~aka, elektromagnetske kompatibilnosti, 

ma{ina, liftova i plovila za rekreaciju). 

Kako evropski standardi postaju nacionalni? 

Direktivom 98/34/EC evropski standardi su 

definisani kao tehni~ke specifikacije, koje su 

evropske organizacije za standardizaciju (CEN - 

Evropski komitet za standardizaciju, CENELEC - 

Evropski komitet za standardizaciju u elektrotehnici, 

ETS - Evropski institut za telekomunikacijske 

standarde) usvojile za ponovnu ili trajnu primjenu 

i ~ija primjena nije obavezna. U skladu sa 

unutra{njim pravilima ovih organizacija, evropske 

standarde treba prenijeti na evropski nivo. Ovaj 

prenos zna~i da }e ovi evropski standardi biti raspoloìvi 

kao nacionalni standardi, u identi~nom 

obliku, dok sve sporne nacionalne standarde, u 

odre|enom roku, treba povu}i. 

[ta je dobra inènjerska praksa? 

To je termin koji se ~esto pojavljuje u direktivama 

novog pristupa, standardima i uputstvima, ali 

nije strogo definisan. Eksplicitna definicija “dobre 

inènjerske prakse” ne postoji i ne nalazi se u 

me|unarodnom elektrotehni~kom rje~niku, a ni u 

dokumentima Komisije. Dobra inènjerska praksa 

se mijenja svo vrijeme, s obzirom na nova tehni~ka 

saznanja, npr. s obzirom na primjenu materijala 

(otkri}e opasnih materijala) i odgovaraju}e 

tehnologije. Primjer toga je koncept elektri~ne bezbjednosti 

koja se mijenja uklju~ivanjem funkcionalne 

bezbjednosti, te razmatranjem uticaja elektromagnetnog 

polja. Za oblast elektrotehnike mogli bismo 

re}i da je dobra inènjerska praksa ona “praksa koja 

je obuhva}ena elektrotehni~kim standardima”, jer bi 

upravo standardi trebali da je defini{u. 

Polovni i prepravljeni (ili revitalizirani) proizvodi 

Da li direktive novog pristupa vaè za promijenjene 

proizvode? 

Ako je proizvod izmijenjen tako da su izmjene 

promijenile njegove prvobitne funkcije, namjenu ili 

tip, onda ga razmatramo kao novi proizvod. Svaki 

ovakav slu~aj treba posebno provjeravati, s obzirom 

na cilj direktive i vrstu proizvoda. Ma{inu kojoj je 

npr. pove}an kapacitet treba razmatrati kao novu 

19


ma{inu. U slu~aju da revitalizirani ili promijenjeni 

proizvod vaì kao nov proizvod, prilikom plasiranja 

na trì{te i kori{tenje mora biti usagla{en sa odredbama 

odgovaraju}ih direktiva novog pristupa. 

Ko i kako treba da odlu~i da li se radi o novom 

ili o prepravljenom (revitaliziranom) proizvodu? 

Za prepravljeni (revitalizirani) proizvod treba 

napraviti ocjenu rizika. Ako ova ocjena pokaè da je 

vrsta opasnosti ili stepen rizika porastao, obi~no se 

smatra da je takav promijenjeni proizvod nov. 

[ta se zahtijeva za odràvanje polovnih 

proizvoda? 

Polovni proizvodi nisu obuhva}eni direktivama 

novog pristupa. Kad se na ovakvom proizvodu 

izvr{i zahvat odràvanja, ne smije se promijeniti njegov 

kapacitet ni namjena. U tom slu~aju nije potrebno 

utvr|ivati usagla{enost, bez obzira na to da li je 

proizvod plasiran na trì{te prije ili poslije po~etka 

vaènja direktive. To vaì, tako|er, ako je proizvod 

zbog opravke privremeno izvezen u tre}e dràve. 

Isto vaì kod zamjene defektnog ili istro{enog 

sastavnog dijela rezervnim dijelom, koji je jednak ili 

barem sli~an originalu (do promjena moè do}i npr. 

zbog tehni~kih pobolj{anja ili prestanka proizvodnje 

prvobitnog rezervnog dijela). Zato su djelatnosti 

odràvanja u ve}ini slu~ajeva isklju~ene iz namjena 

direktiva novog pristupa. 

[ta je sa kupovinom polovnih proizvoda? 

Proizvodi moraju biti usagla{eni sa odgovaraju}im 

direktivama novog pristupa i ostalog zakonodavstva 

EU unije kad se plasiraju na trì{te EU. 

Dràve ~lanice su obavezne da to obezbijede u 

okviru nadzora trì{ta. Zato direktive novog pristupa 

vaè i za polovne proizvode, uvezene iz tre}ih 

dràva, kada ti proizvodi prvi put u|u na trì{te EU, 

ali ne vaè za polovne proizvode koji su ve} u EU. 

Kori{teni proizvodi, koji su u EU, mogu mijenjati 

vlasnika i pri tom nije potrebno voditi ra~una o 

direktivama novog pristupa. 

Kakav je postupak kada proizvo|a~ napravi 

manje promjene na proizvodu? 

Za svaku promjenu proizvoda proizvo|a~ mora 

napraviti analizu rizika i konstatovati da li ove 

promjene uti~u na bezbjednost i ispunjavanje svih 

bitnih zahtjeva odgovaraju}ih direktiva. Ako je 

ovla{teni organ bio uklju~en u postupke utvr|ivanja 

usagla{enosti, proizvo|a~ mora i male promjene 

saop{titi tom organu i postupati u skladu sa mi{ljenjem 

tog organa. 

[ta vaì za proizvode na radnom mjestu? 

Poslodavac mora sprovesti sve potrebne mjere i time 

obezbijediti da li je radna oprema odgovaraju}a i bezbjedna. 

Zato }e za novu opremu traìti da bude u skladu 

sa direktivama novog pristupa. Za obnovljenu opremu 

mora obezbijediti potrebnu bezbjednost, posebno da ta 

oprema nije manje sigurna od prvobitne. 

Uvoz iz tre}ih zemalja 

Da li je proizvo|a~ u tre}oj dràvi obavezan da 

uzima u obzir direktive novog pristupa? 

Proizvo|a~ sa sjedi{tem u tre}oj dràvi je isto kao 

i proizvo|a~ sa sjedi{tem u dràvi ~lanici odgovoran 

za planiranje i izradu proizvoda, u skladu sa odgovaraju}im 

direktivama novog pristupa, kao i za sprovo|enje 

potrebnih postupaka utvr|ivanja usagla{enosti, 

kada je proizvod namijenjen za plasiranje na 

trì{te ili kori{tenje u EU. 

Proizvo|a~ moè da ovlasti zastupnika sa 

sjedi{tem u EU da radi u njegovo ime. Kada proizvo|a~ 

nema sjedi{te ni ovla{tenog zastupnika u EU, 

do odre|ene mjere odgovornost moè preuzeti uvoznik 

ili lice koje je odgovorno za plasman proizvoda 

na trì{te EU. 

Kako postupa carina? 

Carinska slu`ba i trì{na inspekcija u EU moraju 

me|usobno sara|ivati u obavje{tavanju i, na 

osnovu primljenih informacija, preduzimati odgovaraju}e 

postupke. Carinska slu`ba mora za 

proizvode uvezene iz tre}ih zemalja privremeno sprije~iti 

uvoz robe: 

* ako otkrije proizvode za koje smatra da mogu 

predstavljati ozbiljnu i direktnu opasnost za zdravlje 

i bezbjednost, 

* ako otkrije proizvode za koje nama prate}u 

dokumentaciju ili nisu ozna~eni u skladu sa 

vaè}im pravilima o bezbjednosti proizvoda. 

[ta zna~i plasirati proizvod na trì{te? 

Proizvo|a~i, uvoznici, trgovci, poslodavci i drugi 

u~esnici unutra{njeg trì{ta EU moraju poznavati 

osnovne principe o plasiranju proizvoda na trì{te, 

njihovom ozna~avanju i traènim karakteristikama. 

Ovo je zna~ajno, prije svega, za proizvo|a~e koji èle 

sa svojim proizvodima nastupati na trì{tu EU, bez 

obzira na to da li su iz dràve ~lanice ili nisu. 

Principi su jedinstveni na cijelom evropskom 

privrednom prostoru. 

Plasiranje proizvoda na trì{te je djelatnost 

kojom, uz pla}anje ili besplatno, proizvod prvi put 

postaje dostupan na trì{tu EU, u cilju da se 

proizvod distribuira ili koristi unutar EU. Dràve 

~lanice su obavezne da: 

* ne zabranjuju, ograni~avaju ili ometaju plasiranje 

na trì{te i kori{tenje proizvoda koji su u skladu 

sa odgovaraju}im direktivama novog pristupa, 

* poduzmu sve potrebne mjere da se na trì{te i 

kori{tenje daju samo proizvodi koji, uz pravilnu 

montaù, odràvanje i kori{tenje, ne ugroàvaju 

bezbjednost i zdravlje lica ili drugih javnih interesa 

koji su obuhva}eni odgovaraju}im direktivama. 

S obzirom na to da se plasiranje na trì{te 

odnosi samo na prvi nastup proizvoda na trì{tu 

EU, direktive novog pristupa vaè za nove ili renovirane 

proizvode izra|ene u EU, kao i za nove ili 

polovne proizvode koji su uvezeni iz tre}ih zemalja. 

Koncept plasiranja na trì{te se odnosi na svaki 

pojedina~ni proizvod, bilo da je izra|en kao pojedina~na 

jedinica ili u seriji. 

[ta ako direktive obuhvataju samo plasiranje 

na trì{te? 

Direktive o niskonaponskoj elektri~noj opremi, 

gra|evinskim proizvodima, civilnim eksplozivnim i 

20


elektri~nim ure|ajima za hla|enje u doma}instvu 

obuhvataju samo plasiranje na trì{te. Uprkos tome, 

proizvodi koji se prvi put daju na kori{tenje moraju 

ispunjavati sve zahtjeve predvi|ene ovim direktivama. 

Definicija plasiranja na trì{te obuhvata, 

tako|er, prenos proizvoda direktno od proizvo|a~a 

do korisnika. 

Prenos proizvoda moè se vr{iti od proizvo|a~a, 

odnosno njegovog ovla{tenog zastupnika u EU do 

uvoznika sa sjedi{tem u EU, odnosno do lica koje je 

odgovorno za distribuciju proizvoda na trì{tu EU. 

Distribucioni lanac moè biti i trgova~ki lanac 

proizvo|a~a ili njegovog ovla{tenog zastupnika. 

Prenos se moè vr{iti i direktno od proizvo|a~a ili 

njegovog ovla{tenog zastupnika u EU do krajnjeg 

potro{a~a ili korisnika. 

[ta ako se radi o iznajmljivanju ili o poklonu 


Proizvod je prenesen onda kada je stvarno fizi~ki 

predat, odnosno kada je preuzeto vlasni{tvo. Takav 

prenos moè se zasnivati na pla}anju, ali i ne mora. 

Tako za prenos proizvoda vaì svaki oblik prodaje, 

iznajmljivanja, najma, lizinga i poklona. Zato su i 

iznajmljeni i poklonjeni proizvodi plasirani na 

trì{te, u smislu direktiva novog pristupa. 

Da li uvoz, odnosno izrada za vlastitu primjenu 

zna~i plasiranje na trì{te? 

Uvoz robe za vlastite potrebe vaì kao plasiranje 

na trì{te u trenutku kada uvezeni proizvodi do|u u 

EU. I proizvodi izra|eni za vlastito kori{tenje moraju 

u potpunosti ispunjavati sve zahtjeve odgovaraju}ih 

direktiva novog pristupa i ostalog zakonodavstva 

EU, iako formalno nisu plasirani na trì{te. 

Smatra se da su gra|evinski proizvodi koje 

gra|evinari i sami proizvode na gradili{tu ili drugdje, 

u skladu sa direktivom o gra|evinskim proizvodima, 

plasirani na trì{te iako nisu preneseni. 

[ta zna~i dati na kori{tenje? 

Smatra se da je proizvod dat na kori{tenje kada 

krajnji korisnik prvi put upotrijebi proizvod unutar 

EU. Ako se proizvod upotrebljava na radnom mjestu, 

krajnji korisnik je poslodavac. Dràve ~lanice ne 

smiju zabraniti, ograni~iti ili sprije~iti po~etak 

upotrebe proizvoda koji odgovaraju odredbama 

odgovaraju}ih direktiva. 

Me|utim, dràve ~lanice smiju, u skladu sa osniva~kim 

sporazumom, zadràti ili usvojiti dodatne 

nacionalne odredbe o kori{tenju odre|enog proizvoda, 

koje su namijenjene za za{titu radnika, drugih 

korisnika ili za za{titu okoline. Takvim nacionalnim 

odredbama ne smije se traìti promjena proizvoda 

koji je izra|en u skladu sa odredbama odgovaraju}ih 

direktiva, a, isto tako, ne smije se uticati na uslove 

za plasiranje ovog proizvoda na trì{te EU. 

Kakva je veza izme|u zakonodavstva o 

proizvodima koji se ozna~avaju CE znakom i 

zakonodavstva za za{titu na radu? 

Zakonodavstvom o za{titi na radu, izme|u ostalog, 

odre|uje se da poslodavci moraju brinuti o 

svim potrebnim mjerama kojima obezbje|uju 

podesnost i bezbjednost radne opreme. Ako se radi 

o vrsti opreme koja mora biti ozna~ena CE znakom, 

poslodavac mora obezbijediti da se na radnom mjestu 

koriste samo proizvodi sa takvim znakom. Pored 

toga, u skladu sa uputstvima za kori{tenje ovih 

proizvoda, mora obezbijediti odgovaraju}e obrazovanje, 

upotrebu li~ne za{titne opreme i ispuniti 

ostale zahtjeve za ove proizvode. 

Da li poslodavci trebaju dodatne dozvole za 

kori{tenje ure|aja i opreme ozna~ene sa CE? 

U dràvama ~lanicama EU poslodavcu nisu 

potrebne nikakve dozvole kojima bi mu bilo dozvoljeno 

kori{tenje novih ure|aja i opreme, osim ako 

direktivama nije odre|eno druga~ije (npr. zbog zakonodavstva 

o okoli{u ili opasnosti od eksplozija i sli~no). 

Poslije dobijanja odgovaraju}ih dozvola za obavljanje 

odre|ene djelatnosti i kori{tenje poslovnog objekta, 

poslodavac, odnosno vlasnik moè odgovaraju}u 

opremu i ure|aje (npr. ma{inu) upotrebljavati bez 

dodatnih dozvola. Periodi~no provjeravanje opreme i 

ure|aja koji se koriste (npr. liftovi, oprema pod pritiskom, 

neka li~na za{titna oprema itd) regulisano je 

nacionalnim zakonodavstvom, koje se zasniva na 

evropskim direktivama i koje je razli~ito u dràvama. 

Kako je direktivama definisan po~etak kori{tenja? 

Direktivama obi~no nije definisan po~etak rada, 

tj. kori{tenja. Postoje izuzeci, npr. prema direktivi o 

aktivnim medicinskim pomagalima za ugra|ivanje, 

po~etak rada predstavlja trenutak kada zdravstvene 

slu`be dobiju ova pomagala na raspolaganje za 

ugra|ivanje. A prema direktivama o medicinskim 

pomagalima, to je trenutak kada je neki proizvod na 

raspolaganju krajnjem korisniku za prvo kori{tenje 

na trì{tu EU. U direktivi o brodskoj opremi se 

umjesto termina “prvo kori{tenje” koristi termin 

“dati na palubu” broda EU. Kod liftova, kao 

po~etak kori{tenja uzima se trenutak kada je mogu}e 

prvo kori{tenje unutar EU. 

Prema direktivi o grija~ima za toplu vodu, 

proizvodi se ne smiju po~eti koristiti ako ne ispunjavaju, 

pored zahtjeva o efikasnosti, koju odre|uje 

direktiva, i nacionalne uslove za po~etak kori{tenja. 

Ipak, ovim odredbama ne smije se sprije~avati slobodan 

protok grija~a. 

Prema direktivi o radijskoj i telekomunikacionoj 

terminalskoj opremi, dràve ~lanice mogu ograni~iti 

kori{tenje radijske opreme kada se radi o neispravnom 

kori{tenju oblasti frekvencija, {tetnim 

smetnjama i drugim po zdravlje {tetnim uticajima. 

Da li se trì{ni nadzor vr{i i za proizvode koji 

su dati na kori{tenje - dakle na radnom mjestu? 

Trì{ni nadzor se, u principu, vr{i samo na 

trì{tu. Me|utim, u slu~ajevima kao {to su: 

* proizvodi koje moèmo upotrebljavati tek 

poslije montaè, instalacije ili neke druge operacije, 

* proizvodi ~ija usagla{enost moè zavisiti od 

uslova distribucije (npr. od skladi{tenja i transporta), 

* proizvodi koji ne dolaze na trì{te prije nego 

{to su kori{teni (npr. proizvodi izra|eni za vlastito 

kori{tenje). 

21


Trì{ni nadzor je mogu}e obaviti i na radnom 

mjestu. U dràvama ~lanicama je uobi~ajeno da 

inspektorati koji vr{e nadzor na radnom mjestu 

provjeravaju i da li proizvodi odgovaraju sa aspekta 

direktiva novog pristupa. 

Op{ta bezbjednost proizvoda 

Direktiva o op{toj bezbjednosti proizvoda 

odre|uje da se proizvodima za potro{nju, koji 

dolaze na trì{te, kod normalnog i predvi|enog 

na~ina kori{tenja, ne smije ugroàvati bezbjednost 

lica. Od proizvo|a~a se traì da na trì{te plasiraju 

samo bezbjedne proizvode i da na eventualne opasnosti 

upozoravaju. Ovom direktivom se dràve ~lanice 

obavezuju da proizvode na trì{tu nadziru i da 

Evropsku komisiju obavje{tavaju o svojim aktivnostima 

koje }e preduzeti u slu~aju aktiviranja za{titne 

klauzule, a u slu~aju ozbiljne i direktne opasnosti da 

preko medija o tome obavijeste i javnost. 

Koji proizvodi su obuhva}eni direktivom o 

op{toj bezbjednosti proizvoda? 

Direktiva o op{toj bezbjednosti proizvoda obuhvata 

i proizvode za potro{nju koji nisu obuhva}eni 

direktivama novog pristupa u drugom zakonodavstvu 

EU. Tu spadaju, na primjer, proizvodi koji 

ne odgovaraju definiciji odre|ene direktive, polovni 

proizvodi iz EU i popravljeni proizvodi ako su 

nabavljeni za komercijalnu djelatnost. 

Kada treba primijeniti direktivu o op{toj bezbjednosti 


Direktiva o op{toj bezbjednosti vaì za proizvode 

{iroke potro{nje koji su nabavljeni u okviru komercijalne 

djelatnosti, pod uslovom da: 

* proizvod nije obuhva}en direktivama novog 

pristupa ili drugim zakonodavstvom EU, 

* direktivama novog pristupa ili drugim zakonodavstvom 

EU nisu obuhva}eni svi aspekti bezbjednosti 

ili vrste rizika. 

Ovo pravilo daje prioritet direktivama novog 

pristupa za sve aspekte bezbjednosti proizvoda i 

vrste rizika na koje se one odnose. Cilj direktiva 

novog pristupa je da obuhvati predvidljive rizike, a 

ako je potrebno, istovremeno, treba koristiti i druge 

relevantne odredbe zakonodavstva EU, npr. direktivu 

o op{toj bezbjednosti proizvoda. 

Kako da proizvo|a~ primijeni direktivu o 

op{toj bezbjednosti proizvoda? 

Primjena direktive o op{toj bezbjednosti proizvoda 

je uop{teno takva da treba napraviti ocjenu rizika 

i uporediti je sa me|unarodnim (ISO, IEC, CEN, 

CENELEC, ETS), ili nacionalnim standardima za 

pojedina~nu vrstu proizvoda. Proizvo|a~ mora 

obezbijediti da je njegov proizvod bezbjedan. 

Sistem obavje{tavanja 

Direktivama novog pristupa se ne predvi|aju 

posebni sistemi za brzu razmjenu informacija me|u 

organima trì{nog nadzora. Izuzetak je sistem 

spremnosti koji je obuhva}en direktivama o medicinskim 

pomagalima. Zbog toga odredbe direktive o 

op{toj bezbjednosti proizvoda, kojima se reguli{e 

postupak za brzu razmjenu informacija o opasnostima 

i tome odgovaraju}i odzivi na nivou EU, vaè 

i za proizvode za potro{nju koji su obuhva}eni direktivama 

novog pristupa. Takvi proizvodu su npr. 

igra~ke, plovila za rekreaciju, elektri~ni friìderi za 

doma}instva i u nekim slu~ajevima elektri~na oprema, 

plinski ure|aji, ma{ine, li~na za{titna oprema i 

oprema pod pritiskom. 

Odgovornost za proizvod sa gre{kom 

Direktiva o odgovornostima za proizvode 

(85/374/EEC) vaì za sve proizvode, i za one koji su 

obuhva}eni direktivama novog pristupa. U interesu 

je proizvo|a~a, uvoznika i distributera da nabavljaju 

bezbjedne proizvode i da izbjegnu tro{kove i odgovornost 

za defektne proizvode koji prouzrokuju {tetu 

pojedincima ili na imovini. Direktive novog pristupa 

i direktiva o odgovornosti za proizvode se u 

obezbje|ivanju odgovaraju}eg stepena za{tite nadopunjuju. 

Obi~no se de{ava da su neki proizvodi iz iste 

proizvodne serije ve} prodati ili se ~ak koriste kada se 

otkrije njihova nausagla{enost sa propisima. U 

takvim slu~ajevima je zna~ajno da se iza lica koja bi 

mogla biti izloèna opasnosti zbog gre{aka ili manjkavosti 

ovog proizvoda o tome obavijeste na odgovaraju}i 

na~in. Za to je odgovoran proizvo|a~, 

ovla{teni zastupnik, odnosno lice koje je odgovorno 

za davanje proizvoda na trì{te. Upozorenje moè 

biti u obliku javnog oglasa ili individualno ako je 

broj ugroènih lica ograni~en. Nadzorni organ mora 

donijeti odluku da li je potrebno ograni~iti kori{tenje 

proizvoda za koje se pokazalo da su opasni. 

Ko je odgovoran za ure|aje koje napravimo ili 

konstrui{emo sami? 

Za takve ure|aje je odgovoran sam graditelj. Ako 

npr. napravi ma{inu za vlastitu upotrebu, mora je 

ozna~iti sa CE znakom, napisati izjavu o usagla{enosti 

i prije toga obaviti sve potrebne postupke provjeravanja 

usagla{enosti. Nadzorni organ (npr. inspektorat 

za rad) moè kod poslodavca prekontrolisati 

ozna~avanje i dokumentaciju takve ma{ine. 

Komercijalni zahtjevi kupca 

Kupac moè, na osnovu komercijalnih ili 

poslovnih odnosa, postavljati dodatne zahtjeve 

poslije certifikacije i ozna~avanja proizvoda, {to 

nema nikakvu zakonsku osnovu. Stvar je poslovnog 

dogovora kako }e se prodavac i kupac dogovoriti o 

ovim zahtjevima. 

CE znak, zakonom propisan u EU, jeste oznaka 

za proizvode za koje se takvo ozna~avanje traì. 

Trì{nim nadzorom u EU provjerava se samo ova 

oznaka, a ne ostale. 

- kraj - 

22

Iz apoteka 

Kako reagujemo na 

vremenske promjene 

Od kako su ljudi svjesni vremenskih promjena, svjesni 

su i njihovog utjecaja na zdravlje. Stari Grci su opisivali 

utjecaj topline i hladno}e na organizam jo{ prije 2400 

godina. Mnogi se àle kako osje}aju “promjenu vremena 

u kostima”. U dana{nje vrijeme ljekari istraùju 

povezanost vremenskih promjena sa odre|enim 

hroni~nim oboljenjima, poput migrene ili artritisa. 

Me|utim, i me|u njima su podijeljena mi{ljenja, jer neki 

su stanovi{ta da je sve psihi~ke naravi. Tako su npr. u 

tmurnim danima pacijenti skloniji depresivnom raspoloènju 

pa samim tim i osjetljiviji na bol. Drugi tvrde da 

je ta bol realna i predlaù svojim pacijentima da vode 

dnevnik svoga stanja i vremenskih prilika kako bi se lak{e 

uo~ila povezanost. 

Biometeorologija je interdisciplinarna nauka koja 

prou~ava interakcije izme|u promjena u atmosferi i ìvih 

organizama - biljaka, ìvotinja i ljudi. 

Faktori koji mogu doprinijeti bolnim stanjima su: 

* atmosferski pritisak, 

* vla`nost zraka, 

* padavine, 

* temperatura i 

* vjetar. 

Iznenadni pad atmosferskog 

pritiska signalizira nadolazak 

padavina i obi~no rezultira 

poja~avanjem bolnih stanja u pacijenata. 

Toplo vrijeme ne odgovara 

sr~anim bolesnicima, i ina~e starijim 

pacijentima, te maloj djeci 

zbog mogu}nosti dehidracije. 

Hladno suho vrijeme npr. pogoduje 

oboljelim od multiple 

skleroze, dok im smetaju visoke 

temperature. Niska temperatura 

moè biti “okida~” za migrenu, u 

zimskom periodu se pove}avaju 

astmati~ni napadi, bolesti zglobova, 

reumatske tegobe... 

Tijelo reaguje na hladno}u, 

tako {to se krvni sudovi skupljaju, 

samim tim srce mora ja~e 

pumpati krv kako bi ona do{la u 

najudaljenije kapilare. Ovo 

bolesnom srcu moè biti previ{e. 

Veliki pad atmosferskog pritiska 

moè dovesti do {irenja zraka u 

tjelesnim {upljinama. Ovo moè 

pove}ati pritisak na upaljena povrije|ena tkiva u zglobovima, 

mi{i}ima, te dovesti do poja~avanja boli. Zbog razlika 

u gustini mi{i}a i kostiju, te nejednake ekspanzije i 

kontrakcije pri promjeni temperature i vla`nosti moè 

do}i do poja~anja bolova u zglobovima i kostima. 

Sve su ovo ~injenice koje pokazuju da vremenske 

promjene i u ovim jesenjim danima nemaju samo psiholo{ki 

negativan uticaj ve} da o{te}en organizma zaista na 

njih negativno reaguje. Moèmo sami sebi pomo}i najvi{e 

slojevitim obla~enjem koje }e nam omogu}iti da nam je 

dovoljno toplo i suho vani, a nikako prevru}e u zatvorenim 

zagrijanim prostorijama. Treba pobolj{ati svoje op}e 

zdravstveno stanje uzimanjem sredstava za ja~anje imuniteta, 

te voditi ra~una o temperaturi i vla`nosti zraka u 

prostorijama u kojima boravite i spavate. Obezbijedite 

sebi dosta svjetlosti tokom rada i napravite opu{taju}u 

atmosferu u popodnevnim i ve~ernjim satima. Napravite 

sebi mikroklimu u svom stanu koja }e vam biti “po 

mjeri”. 

Mr ph. Maja KNE@EVI] ]ERANI] 

Apoteka MY MEDICO

Izlagalo sedam tvrtki iz Hercegovine Novoimenovani ambasadori BiH u P/GKFBiH

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?