Izlagalo sedam tvrtki iz Hercegovine Novoimenovani ambasadori BiH u P/GKFBiH

More documents

Recommendations

Info

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH elektri~nim ure|ajima za hla|enje u doma}instvu obuhvataju samo plasiranje na trì{te. Uprkos tome, proizvodi koji se prvi put daju na kori{tenje moraju ispunjavati sve zahtjeve predvi|ene ovim direktivama. Definicija plasiranja na trì{te obuhvata, tako|er, prenos proizvoda direktno od proizvo|a~a do korisnika. Prenos proizvoda moè se vr{iti od proizvo|a~a, odnosno njegovog ovla{tenog zastupnika u EU do uvoznika sa sjedi{tem u EU, odnosno do lica koje je odgovorno za distribuciju proizvoda na trì{tu EU. Distribucioni lanac moè biti i trgova~ki lanac proizvo|a~a ili njegovog ovla{tenog zastupnika. Prenos se moè vr{iti i direktno od proizvo|a~a ili njegovog ovla{tenog zastupnika u EU do krajnjeg potro{a~a ili korisnika. [ta ako se radi o iznajmljivanju ili o poklonu proizvoda? Proizvod je prenesen onda kada je stvarno fizi~ki predat, odnosno kada je preuzeto vlasni{tvo. Takav prenos moè se zasnivati na pla}anju, ali i ne mora. Tako za prenos proizvoda vaì svaki oblik prodaje, iznajmljivanja, najma, lizinga i poklona. Zato su i iznajmljeni i poklonjeni proizvodi plasirani na trì{te, u smislu direktiva novog pristupa. Da li uvoz, odnosno izrada za vlastitu primjenu zna~i plasiranje na trì{te? Uvoz robe za vlastite potrebe vaì kao plasiranje na trì{te u trenutku kada uvezeni proizvodi do|u u EU. I proizvodi izra|eni za vlastito kori{tenje moraju u potpunosti ispunjavati sve zahtjeve odgovaraju}ih direktiva novog pristupa i ostalog zakonodavstva EU, iako formalno nisu plasirani na trì{te. Smatra se da su gra|evinski proizvodi koje gra|evinari i sami proizvode na gradili{tu ili drugdje, u skladu sa direktivom o gra|evinskim proizvodima, plasirani na trì{te iako nisu preneseni. [ta zna~i dati na kori{tenje? Smatra se da je proizvod dat na kori{tenje kada krajnji korisnik prvi put upotrijebi proizvod unutar EU. Ako se proizvod upotrebljava na radnom mjestu, krajnji korisnik je poslodavac. Dràve ~lanice ne smiju zabraniti, ograni~iti ili sprije~iti po~etak upotrebe proizvoda koji odgovaraju odredbama odgovaraju}ih direktiva. Me|utim, dràve ~lanice smiju, u skladu sa osniva~kim sporazumom, zadràti ili usvojiti dodatne nacionalne odredbe o kori{tenju odre|enog proizvoda, koje su namijenjene za za{titu radnika, drugih korisnika ili za za{titu okoline. Takvim nacionalnim odredbama ne smije se traìti promjena proizvoda koji je izra|en u skladu sa odredbama odgovaraju}ih direktiva, a, isto tako, ne smije se uticati na uslove za plasiranje ovog proizvoda na trì{te EU. Kakva je veza izme|u zakonodavstva o proizvodima koji se ozna~avaju CE znakom i zakonodavstva za za{titu na radu? Zakonodavstvom o za{titi na radu, izme|u ostalog, odre|uje se da poslodavci moraju brinuti o svim potrebnim mjerama kojima obezbje|uju podesnost i bezbjednost radne opreme. Ako se radi o vrsti opreme koja mora biti ozna~ena CE znakom, poslodavac mora obezbijediti da se na radnom mjestu koriste samo proizvodi sa takvim znakom. Pored toga, u skladu sa uputstvima za kori{tenje ovih proizvoda, mora obezbijediti odgovaraju}e obrazovanje, upotrebu li~ne za{titne opreme i ispuniti ostale zahtjeve za ove proizvode. Da li poslodavci trebaju dodatne dozvole za kori{tenje ure|aja i opreme ozna~ene sa CE? U dràvama ~lanicama EU poslodavcu nisu potrebne nikakve dozvole kojima bi mu bilo dozvoljeno kori{tenje novih ure|aja i opreme, osim ako direktivama nije odre|eno druga~ije (npr. zbog zakonodavstva o okoli{u ili opasnosti od eksplozija i sli~no). Poslije dobijanja odgovaraju}ih dozvola za obavljanje odre|ene djelatnosti i kori{tenje poslovnog objekta, poslodavac, odnosno vlasnik moè odgovaraju}u opremu i ure|aje (npr. ma{inu) upotrebljavati bez dodatnih dozvola. Periodi~no provjeravanje opreme i ure|aja koji se koriste (npr. liftovi, oprema pod pritiskom, neka li~na za{titna oprema itd) regulisano je nacionalnim zakonodavstvom, koje se zasniva na evropskim direktivama i koje je razli~ito u dràvama. Kako je direktivama definisan po~etak kori{tenja? Direktivama obi~no nije definisan po~etak rada, tj. kori{tenja. Postoje izuzeci, npr. prema direktivi o aktivnim medicinskim pomagalima za ugra|ivanje, po~etak rada predstavlja trenutak kada zdravstvene slu`be dobiju ova pomagala na raspolaganje za ugra|ivanje. A prema direktivama o medicinskim pomagalima, to je trenutak kada je neki proizvod na raspolaganju krajnjem korisniku za prvo kori{tenje na trì{tu EU. U direktivi o brodskoj opremi se umjesto termina “prvo kori{tenje” koristi termin “dati na palubu” broda EU. Kod liftova, kao po~etak kori{tenja uzima se trenutak kada je mogu}e prvo kori{tenje unutar EU. Prema direktivi o grija~ima za toplu vodu, proizvodi se ne smiju po~eti koristiti ako ne ispunjavaju, pored zahtjeva o efikasnosti, koju odre|uje direktiva, i nacionalne uslove za po~etak kori{tenja. Ipak, ovim odredbama ne smije se sprije~avati slobodan protok grija~a. Prema direktivi o radijskoj i telekomunikacionoj terminalskoj opremi, dràve ~lanice mogu ograni~iti kori{tenje radijske opreme kada se radi o neispravnom kori{tenju oblasti frekvencija, {tetnim smetnjama i drugim po zdravlje {tetnim uticajima. Da li se trì{ni nadzor vr{i i za proizvode koji su dati na kori{tenje - dakle na radnom mjestu? Trì{ni nadzor se, u principu, vr{i samo na trì{tu. Me|utim, u slu~ajevima kao {to su: * proizvodi koje moèmo upotrebljavati tek poslije montaè, instalacije ili neke druge operacije, * proizvodi ~ija usagla{enost moè zavisiti od uslova distribucije (npr. od skladi{tenja i transporta), * proizvodi koji ne dolaze na trì{te prije nego {to su kori{teni (npr. proizvodi izra|eni za vlastito kori{tenje). 21
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH Trì{ni nadzor je mogu}e obaviti i na radnom mjestu. U dràvama ~lanicama je uobi~ajeno da inspektorati koji vr{e nadzor na radnom mjestu provjeravaju i da li proizvodi odgovaraju sa aspekta direktiva novog pristupa. Op{ta bezbjednost proizvoda Direktiva o op{toj bezbjednosti proizvoda odre|uje da se proizvodima za potro{nju, koji dolaze na trì{te, kod normalnog i predvi|enog na~ina kori{tenja, ne smije ugroàvati bezbjednost lica. Od proizvo|a~a se traì da na trì{te plasiraju samo bezbjedne proizvode i da na eventualne opasnosti upozoravaju. Ovom direktivom se dràve ~lanice obavezuju da proizvode na trì{tu nadziru i da Evropsku komisiju obavje{tavaju o svojim aktivnostima koje }e preduzeti u slu~aju aktiviranja za{titne klauzule, a u slu~aju ozbiljne i direktne opasnosti da preko medija o tome obavijeste i javnost. Koji proizvodi su obuhva}eni direktivom o op{toj bezbjednosti proizvoda? Direktiva o op{toj bezbjednosti proizvoda obuhvata i proizvode za potro{nju koji nisu obuhva}eni direktivama novog pristupa u drugom zakonodavstvu EU. Tu spadaju, na primjer, proizvodi koji ne odgovaraju definiciji odre|ene direktive, polovni proizvodi iz EU i popravljeni proizvodi ako su nabavljeni za komercijalnu djelatnost. Kada treba primijeniti direktivu o op{toj bezbjednosti proizvoda? Direktiva o op{toj bezbjednosti vaì za proizvode {iroke potro{nje koji su nabavljeni u okviru komercijalne djelatnosti, pod uslovom da: * proizvod nije obuhva}en direktivama novog pristupa ili drugim zakonodavstvom EU, * direktivama novog pristupa ili drugim zakonodavstvom EU nisu obuhva}eni svi aspekti bezbjednosti ili vrste rizika. Ovo pravilo daje prioritet direktivama novog pristupa za sve aspekte bezbjednosti proizvoda i vrste rizika na koje se one odnose. Cilj direktiva novog pristupa je da obuhvati predvidljive rizike, a ako je potrebno, istovremeno, treba koristiti i druge relevantne odredbe zakonodavstva EU, npr. direktivu o op{toj bezbjednosti proizvoda. Kako da proizvo|a~ primijeni direktivu o op{toj bezbjednosti proizvoda? Primjena direktive o op{toj bezbjednosti proizvoda je uop{teno takva da treba napraviti ocjenu rizika i uporediti je sa me|unarodnim (ISO, IEC, CEN, CENELEC, ETS), ili nacionalnim standardima za pojedina~nu vrstu proizvoda. Proizvo|a~ mora obezbijediti da je njegov proizvod bezbjedan. Sistem obavje{tavanja Direktivama novog pristupa se ne predvi|aju posebni sistemi za brzu razmjenu informacija me|u organima trì{nog nadzora. Izuzetak je sistem spremnosti koji je obuhva}en direktivama o medicinskim pomagalima. Zbog toga odredbe direktive o op{toj bezbjednosti proizvoda, kojima se reguli{e postupak za brzu razmjenu informacija o opasnostima i tome odgovaraju}i odzivi na nivou EU, vaè i za proizvode za potro{nju koji su obuhva}eni direktivama novog pristupa. Takvi proizvodu su npr. igra~ke, plovila za rekreaciju, elektri~ni friìderi za doma}instva i u nekim slu~ajevima elektri~na oprema, plinski ure|aji, ma{ine, li~na za{titna oprema i oprema pod pritiskom. Odgovornost za proizvod sa gre{kom Direktiva o odgovornostima za proizvode (85/374/EEC) vaì za sve proizvode, i za one koji su obuhva}eni direktivama novog pristupa. U interesu je proizvo|a~a, uvoznika i distributera da nabavljaju bezbjedne proizvode i da izbjegnu tro{kove i odgovornost za defektne proizvode koji prouzrokuju {tetu pojedincima ili na imovini. Direktive novog pristupa i direktiva o odgovornosti za proizvode se u obezbje|ivanju odgovaraju}eg stepena za{tite nadopunjuju. Obi~no se de{ava da su neki proizvodi iz iste proizvodne serije ve} prodati ili se ~ak koriste kada se otkrije njihova nausagla{enost sa propisima. U takvim slu~ajevima je zna~ajno da se iza lica koja bi mogla biti izloèna opasnosti zbog gre{aka ili manjkavosti ovog proizvoda o tome obavijeste na odgovaraju}i na~in. Za to je odgovoran proizvo|a~, ovla{teni zastupnik, odnosno lice koje je odgovorno za davanje proizvoda na trì{te. Upozorenje moè biti u obliku javnog oglasa ili individualno ako je broj ugroènih lica ograni~en. Nadzorni organ mora donijeti odluku da li je potrebno ograni~iti kori{tenje proizvoda za koje se pokazalo da su opasni. Ko je odgovoran za ure|aje koje napravimo ili konstrui{emo sami? Za takve ure|aje je odgovoran sam graditelj. Ako npr. napravi ma{inu za vlastitu upotrebu, mora je ozna~iti sa CE znakom, napisati izjavu o usagla{enosti i prije toga obaviti sve potrebne postupke provjeravanja usagla{enosti. Nadzorni organ (npr. inspektorat za rad) moè kod poslodavca prekontrolisati ozna~avanje i dokumentaciju takve ma{ine. Komercijalni zahtjevi kupca Kupac moè, na osnovu komercijalnih ili poslovnih odnosa, postavljati dodatne zahtjeve poslije certifikacije i ozna~avanja proizvoda, {to nema nikakvu zakonsku osnovu. Stvar je poslovnog dogovora kako }e se prodavac i kupac dogovoriti o ovim zahtjevima. CE znak, zakonom propisan u EU, jeste oznaka za proizvode za koje se takvo ozna~avanje traì. Trì{nim nadzorom u EU provjerava se samo ova oznaka, a ne ostale. - kraj - 22
Page 1 and 2: 8. obrtni~ki i gospodarski sajam Ko
Page 3 and 4: 4 PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDE
Page 5 and 6: 6 PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDE
Page 7 and 8: PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERA
Page 19: PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERA

Izlagalo sedam tvrtki iz Hercegovine Novoimenovani ambasadori BiH u P/GKFBiH

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?