Marteen
Deset godina rada Srednje Å¡kole Dugo Selo..........................17
Deset godina rada Srednje Å¡kole Dugo Selo..........................17
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
List Srednje škole Dugo Selo<br />
<strong>Marteen</strong><br />
Broj 8 / studeni 2012. • Cijena: 5 kn<br />
Deset godina rada Srednje škole Dugo Selo<br />
•Ups! Što kada roditelji otvore profil na Facebooku?<br />
•Titanic - potop “nepotopivog”<br />
•Od tinejdžera do idola<br />
•Teorije zavjere<br />
•2CELLOS - popularni dvojac<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 1
IMPRESSUM<br />
Nakladnik: Srednja škola Dugo Selo<br />
Novinarska grupa<br />
Ferenčakova bb<br />
10370 Dugo Selo<br />
tel: 01 2756 000<br />
http://www.ss-dugo-selo.skole.hr<br />
Ravnateljica: Darinka Svetec, dipl.ing<br />
UREDNIŠTVO:<br />
Glavna urednica: Nikolina Dedić, 2.ogb<br />
Grafička urednica: Patricia Jelušić, 2.ogb<br />
Lektor: Helena Žutak, 2.ogb<br />
Voditeljica novinarske skupine:<br />
Milena Lokas, prof.<br />
Tekstove pisali: Karla Ambruš, Marija<br />
Bestić, Lucijana Bilušić, Antonela Bratić,<br />
Marina Čović, Nikolina Dedić, Mirna<br />
Dujmović, Antonio Grgošević, Patricia<br />
Jelušić, Branimir Katalenac, Ivan Katavić,<br />
Milena Lokas, Ana Lucija Perković, Maja<br />
Pernar, Nikolina Starčević, Ivana Šarić,<br />
Matea Tumpa, Helena Žutak<br />
Fotografije: Marina Čović, Patricia<br />
Jelušić, Tomislav Kristić, Ivana Šarić<br />
Fotografija naslovnice: Foto studio<br />
Time<br />
Grafička priprema:<br />
Milena Lokas, prof.<br />
Tisak: MEDIA GRAPHICS d.o.o.<br />
Naklada: 200 primjeraka<br />
2<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012.<br />
Drage čitateljice i čitatelji!<br />
Riječ urednice<br />
Napokon je stigao i osmi broj našeg školskog časopisa <strong>Marteen</strong>. Ove godine<br />
vam se obraća i piše nova generacija školskih novinara pa se zbog eventualnih<br />
početničkih grešaka nadamo blagonaklonim kritikama. Marljivo smo radili s<br />
ciljem i nadom da ćemo ispuniti sva vaša očekivanja i naravno pokušati biti<br />
najbolji do sada. To nije nimalo lak zadatak pa mi je iznimna čast nositi laskavu<br />
titulu urednice ovog broja. Nadamo se da smo sve važne događaje iz protekle<br />
godine uspješno pretočili u riječi te da ćete prepoznati naš trud u člancima<br />
koje smo s ljubavlju pisali.<br />
Prve stranice su već tradicionalno rezervirane za školske aktivnosti poput<br />
Dana otvorenih vrata i Božićne priče. Predstavili smo vam neke od projekata<br />
kojima se bave naši profesori i učenici kao što su Lokalna samouprava i<br />
Matematika uz računalo. Nismo zaboravili spomenuti ni zanimljiv i poučan<br />
izlet u Arheološki muzej. Znamo da su naši profesori neiscrpan izvor zanimljivosti<br />
stoga nam je drago što su uvijek voljni podijeliti svoja iskustva pa je tako<br />
profesorica Reiner govorila o zanimljivom putovanju u Wales, a iz razgovora s<br />
profesorom Šturmom saznali smo kakav je put od tinejdžera do idola. Najveći<br />
dio zasluženo zauzima tema ovogodišnjeg broja - deseta obljetnica rada naše<br />
škole. Željeli smo ispričati sve, obuhvatiti razvojni put od prvih koraka do škole<br />
kakvu danas, nakon deset godina, imamo. Nadamo se da smo uspjeli dočarati<br />
dašak atmosfere i okruženja u kojem svakodnevno učimo i odrastamo.<br />
Iznimno smo sretni što je vrlo uspješnu kolumnu našeg bivšeg novinara, sada<br />
studenta, Filipa Ambruša, nastavila njegova mlađa sestra Karla koja je za ovaj<br />
broj pisala o roditeljima i Facebooku. Kao i svake godine osvrnuli smo se na<br />
neke značajne događaje iz svjetske povijesti i kulture, htjeli smo unijeti i dašak<br />
mistike pa smo se pozabavili najzanimljivijim teorijama zavjere, a nismo zaboravili<br />
ni one zaljubljive naravi pa smo za njih saznali kako je nastalo Valentinovo.<br />
I u ovom broju za gorljive knjigoljupce odabrali smo nekoliko friških<br />
naslova, a nismo zaboravili ni ljubitelje sedme umjetnosti. Da ne bi zaostajali<br />
u glazbenom odgoju, predstavili smo vam velike zvijezde - popularni čelistički<br />
dvojac 2CELLOS, a u English corneru zvijezdu čarobna glasa Adele. Putujući<br />
modnim vremeplovom otkrili smo kako su se mijenjali modeli kupaćih kostima,<br />
zašto su starke najpopularnije tenisice svih vremena i zbog čega su traperice<br />
toliko godina obavezan komad odjeće u našim ormarima. Znajući koliko<br />
obožavate vaše „mobilne ljubimce“ priupitali smo se zašto su pametni telefoni<br />
uistinu pametni.<br />
Od sveg srca se nadamo da smo bili „na visini zadatka“ i da će vam se i ovaj<br />
broj <strong>Marteen</strong>a svidjeti te vam otkriti nešto novo i zanimljivo. Ovim putem se<br />
zahvaljujemo našoj ravnateljici Darinki Svetec koja je i u ovim kriznim vremenima<br />
omogućila tiskanje časopisa, našoj mentorici Mileni Lokas koja nas je<br />
okupila i na taj način nam približila svijet novinarstva te naravno vama, našim<br />
vjernim čitateljima bez kojih bi trud bio uzaludan.<br />
Urednica:<br />
Nikolina Dedić, 2. ogb
SADRŽAJ:<br />
Dan otvorenih vrata.......................................................................................................................4<br />
6. Dugoselski sajam obrtništva i poduzetništva.............................................................................5<br />
Božićna priča..................................................................................................................................6<br />
Matematika uz računalo................................................................................................................8<br />
Krije li se nova nada hrvatske politike među našim učenicima?....................................................9<br />
Mladi i EU u našoj školi.............................................................................................................10<br />
Obilježili smo Dan Europe............................................................................................................10<br />
Umjesto noći jutro u muzeju........................................................................................................11<br />
Događanja u slikama....................................................................................................................12<br />
Računalci, elektromehaničari i elektroinstlateri na izložbi INOVA-MLADI 2012........................13<br />
Rukometašice prve na poluzavršnom u Ivanić Gradu te treće u Kupu ISF-a................................13<br />
Škola po velški..............................................................................................................................14<br />
Ups! Što kada roditelji otvore profil na Facebooku?..................................................................16<br />
TEMA BROJA - Deset godina rada Srednje škole Dugo Selo..........................17<br />
Titanic - potop “nepotopivog”.....................................................................................................30<br />
Holokaust.....................................................................................................................................32<br />
Od tinejdžera do idola.................................................................................................................34<br />
Dobar provod na Interliberu........................................................................................................36<br />
Knjige su in - preporuka...............................................................................................................37<br />
Charles Dickens - 200 godina rođenja..........................................................................................38<br />
Kako je nastalo Valentinovo?.......................................................................................................40<br />
Školski ples prvih razreda za Valentinovo....................................................................................41<br />
2CELLOS - od Youtubea do zvijezda...............................................................................................42<br />
Hipster sapiens.............................................................................................................................43<br />
Starke - najpoznatije tenisice na svijetu.......................................................................................44<br />
Traperice - vječno popularne vladarice među odjećom..............................................................44<br />
Od vunenih okova do bikinija......................................................................................................45<br />
Teorije zavjere..............................................................................................................................46<br />
Ako do sad niste, svakako pogledajte - preporuka filmova..........................................................48<br />
Zašto su pametni telefoni uistinu pametni?................................................................................49<br />
One in a Million............................................................................................................................50<br />
The Dog’s & Cat’s Diary................................................................................................................50<br />
Tko je čovjek?...............................................................................................................................51<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 3
školske aktovnosti<br />
Dan otvorenih vrata<br />
Dana 27. travnja 2012. u našoj školi održan je Dan otvorenih vrata za učenike<br />
osnovnih škola cijele dugoselske regije. Kao i svake godine, cilj ovakve manifestacije<br />
je osmašima predstaviti školu koja će, možda, od slijedeće godine biti i<br />
njihova<br />
Pripreme za aktivnosti počele su<br />
vrlo rano. Članovi ekološke skupine,<br />
pod vodstvom profesorica<br />
Medved i Romanović, potrudili su se da<br />
okoliš izgleda što ljepše počistivši školsko<br />
dvorište. U školskoj auli svoje vještine<br />
pokazale su frizerke šišajući i praveći frizure,<br />
ekonomisti su predstavili aktivnosti<br />
vježbeničke tvrtke, elektromehaničari<br />
uređaje na kojima rade, računalci su predstavili<br />
Teslin transformator, a strojari su<br />
održali zanimljivo predavanje. Odvijala<br />
se i likovna radionica na kojoj su učenici<br />
naše škole i Osnovne škole Stjepan<br />
Radić iz Božjakovine izrađivali mural po<br />
predlošku naše učenice Jelene Kuprešak.<br />
Da nitko ne bude gladan ili žedan, pogotovo<br />
naši gosti, pobrinuli su se profesorice<br />
Ohnec i gimnazijalci na njemačkom<br />
štandu. Uvijek teška matematika predstavljena<br />
je na zanimljiv način kroz izradu<br />
rođendanskih čestitki, a moglo se<br />
saznati ponešto i o nastavi geografije. Za<br />
to vrijeme, u dvorani se održavao nogometni<br />
turnir. Sve ekipe su bile izvrsne, ali<br />
nažalost, samo je jedan pobjednik. Ove<br />
godine to je bio 4. oga.<br />
Oko 14 sati došla je prva grupa osmaša<br />
iz Osnovne škole Rugvica, nakon njih<br />
uslijedile su osnovne škole iz Dugog Sela<br />
i na kraju učenici OŠ Stjepan Radić iz<br />
Božjakovine. Učenici su mogli prošetati<br />
cijelim prostorom i na kraju se informirati<br />
o obrazovnim programima koje nudi<br />
naša škola. Ponuđeni su im i leci s informacijama<br />
o pojedinim smjerovima koji ih<br />
zanimaju. Nadamo se da su saznali sve što<br />
im treba za veliku odluku.<br />
Možda ove godine program nije bio toliko<br />
opsežan kao prošle, ali ipak je bilo<br />
zanimljivo. Osim osmaša, posjetili su nas<br />
i neki bivši učenici naše škole koji su nam<br />
ispričali nešto o tome kako izgleda život<br />
nakon srednje, ali su nam ispričali i neke<br />
zanimljive priče o tome što se događalo<br />
kada su oni sjedili u istim klupama u kojima<br />
mi još uvijek sjedimo. Drago nam<br />
je što su se upisali na željene fakultete i<br />
želimo im još puno uspjeha!<br />
Kad se male ruke slože... Teslin transformator na djelu<br />
Rođendansko-matematičke čestitke Gužva u frizerskom salonu<br />
Veseli računalci Buduće poduzetnice<br />
Napisala: Karla Ambruš, 2.ogb<br />
Fotografija: Tomislav Kristić, 4.rtb<br />
4 <strong>Marteen</strong> Listopad 2012.
događanja<br />
6. Dugoselski sajam obrtništva i<br />
poduzetništva<br />
Sajam obrtništva i poduzetništva održao se šestu godinu za redom u Gradskoj<br />
športskoj dvorani u sklopu obilježavanja Dugoselskih jeseni, turističkokulturne<br />
gradske manifestacije, a trajao je tri dana, od 11. do 13. studenog<br />
2011.<br />
Sajam je kao i svake godine bio<br />
izložbeno-prodajnog karaktera, a<br />
okupio je oko 220 izlagača. U petak<br />
11. studenog, na Dan grada Dugog Sela,<br />
sajam su posjetili učenici osmih razreda<br />
osnovnih škola OŠ Rugvica, OŠ Ivan<br />
Benković i OŠ Josip Zorić kako bi se<br />
informirali o budućem srednjoškolskom<br />
obrazovanju. Učenici Srednje škole Dugo<br />
Selo predstavljali su svoja buduća zanimanja,<br />
a gost izlagač bila je Srednja škola<br />
Ivana Trnskoga iz Hrvatske Kostajnice.<br />
Svojim izlaganjem posebno se istaknula<br />
naša vježbenička tvrtka svojom reklamom<br />
<strong>Marteen</strong> tours i učenice frizerskog smjera<br />
kratkom revijom frizura.<br />
Sajam je obilježio i bogat kulturnozabavni<br />
program, a valja izdvojiti<br />
Međunarodnu smotru folklora koju je organizirao<br />
KUD Preporod, Međunarodni<br />
festival tamburaške glazbe te natjecanje<br />
za izbor Naj-vokal i Naj-bend Dugog<br />
Sela na kojem su sudjelovali učenici naše<br />
škole, a goste su zabavile Dugoselske<br />
mažoretkinje, Plesni klub Lana, Dječji<br />
vrtić Buba-Biba i drugi.<br />
Dugoselskom sajmu obrtništva i<br />
poduzetništva iz godine u godinu raste<br />
posjećenost zbog velikog interesa naših<br />
građana i zanimljivosti samoga sajma.<br />
Naše ekonomistice predstavljaju školu<br />
Dugoselske mažoretkinje<br />
Otvorenje sajma<br />
Revija frizura<br />
Napisale: Patricia Jelušić i Helena Žutak, 2.ogb<br />
Fotografija: Patricia Jelušić, 2.ogb<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 5
ususret Božiću...<br />
Božićna priča<br />
Božić je mnogima najdraže vrijeme u godini. Ukrašavaju se kuće, kupuju<br />
pokloni, daruju se mir, ljubav i veselje. Tako su i učenici naše<br />
škole opet odlučili na poseban način obilježiti blagdane<br />
Na štandu je bilo za svakog ponešto<br />
Dana 16. prosinca 2011. u<br />
našoj školi održana je tradicionalna<br />
božićna priredba. Isti dan<br />
završavao je i božićni sajam koji<br />
je trajao tri dana, a na njemu su se<br />
prodavali razni proizvodi koje su<br />
marljivo izrađivali učenici i profesori<br />
naše škole. Prodavali su se<br />
kolači, snježne kugle, čestitke, oslikani<br />
tanjuri i sl., a sve to u humanitarne<br />
svrhe. Naime, sva prikupljena<br />
sredstva bila su namijenjena<br />
Krijesnici, udruzi koja pomaže djeci<br />
i oboljelima suočenim s malignim<br />
bolestima. Prikupljale su<br />
se također igračke i čokoladice<br />
namijenjene djeci iz Stančića.<br />
Voditelj priredbe bio je učenik<br />
Alen Mađer koji je na početku<br />
predstavio nekoliko učenika<br />
6 <strong>Marteen</strong> Listopad 2012.
koji su izveli božićne recitacije.<br />
Nadam se da su se naši posjetitelji<br />
slušajući ih sjetili da je Božić<br />
vrijeme praštanje, mira i veselja.<br />
Nakon pojedinačnih recitacija,<br />
uslijedila je predstava koju su izvela<br />
dramska skupina naše škole. Dobro<br />
uigrana ekipa predstavljanjem<br />
nevolja Gregora Samse nasmijala<br />
nas je, ali nam i poslala važnu poruku.<br />
Osim mladih glumačkih nada,<br />
tijekom svečanosti zabavljali<br />
su nas svirači, ali i pjevačice<br />
pod vodstvom profesorice glazbene<br />
umjetnosti. Odjeća je bila<br />
prava božićna, a lijepim glasovima<br />
učenice su bile ravne nekim<br />
mladim glazbenim zvijezdama.<br />
Lijepo je vidjeti da još uvijek ima<br />
onih koji njeguju božićnu tradiciju i<br />
brinu se za druge te žele svoju sreću i<br />
božićno veselje prenijeti i na druge.<br />
Nadam se da su posjetitelji uživali<br />
u svečanosti. Znam da ja jesam.<br />
Kafka u izvedbi dramske skupine<br />
Napisala: Karla Ambruš, 2.ogb<br />
Fotografija: Iva Hodak, prof.<br />
Raspjevani Zbor SŠ Dugo Selo<br />
Voditelj priredbe Alen Mađer<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012.<br />
7
projekti<br />
Drugačiji pristup nastavi matematike<br />
Matematika uz računalo<br />
Projekt pod nazivom Matematika uz računalo – tečaj za nadarene učenike, u suradnji<br />
s našom školom, realizirala je Normala – udruga za promicanje nastave matematike,<br />
a financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske<br />
Radi se o tečajevima GeoGebre<br />
namijenjenim učenicima, koji<br />
su održani u pet škola koje su<br />
dale su prostor i informatičku<br />
opremu, dok su članovi Normale izradili<br />
nastavne materijale za učenike i<br />
vodili tečajeve. U našoj školi tečaj je vodio<br />
profesor matematike Milan Kabić.<br />
Tečajevi su se odvijali kroz petnaest tjedana<br />
u kabinetu opremljenom računalima.<br />
Tjedno se održavala po jedna radionica u<br />
trajanju od dva školska sata na kojoj su<br />
učenici, uz upute mentora i uz pomoć<br />
metodički oblikovanih radnih materijala,<br />
samostalno radili. Na tečaj se prijavilo<br />
i uspješno ga završilo 15 učenika.<br />
Radi se o učenicima koji su učili dodatne<br />
matematičke sadržaje kroz dodatnu i izbornu<br />
nastavu matematike, a dio njih redovito<br />
sudjeluje na matematičkim natjecanjima.<br />
Prolazeći kroz tečaj, učenici su proširivali i<br />
produbljivali razne matematičke sadržaje.<br />
Profesor Kabić s učenicima - polaznicima tečaja<br />
Također su ponavljali neke teme<br />
obrađujući ih na nov i interesantniji<br />
način, što im je bila svojevrsna priprema<br />
za državnu maturu. Na kraju<br />
tečaja učenici su trebali napraviti samostalno<br />
kao završni rad, dinamički uradak<br />
kojim se obrađuje neka matematička<br />
tema, a udruga Normala im je svečano<br />
podijelila diplome o položenom tečaju.<br />
Napisala: Milena Lokas, prof.<br />
Fotografija: Milan Kabić, prof.<br />
8 <strong>Marteen</strong> Listopad 2012.
Politika me u životu uvijek pratila u stopu...<br />
Krije li se nova nada hrvatske politike<br />
među našim učenicima?<br />
Dana 26. i 27. rujna 2011. u Srednjoj školi Dugo Selo održana je Planska igra<br />
- Lokalna samouprava zaklade Friedrich Ebert. Na radionicama je sudjelovalo<br />
25 učenika četvrtih razreda<br />
Prva dva dana učenici su se pripremali u školskoj knjižnici Grupna fotografija nakon sjednice u Gradskoj vijećnici<br />
Planska igra Lokalna samouprava<br />
je nastavna metoda političkog obrazovanja<br />
koja se zasniva na simulaciji<br />
funkcioniranja i strukture političkih<br />
institucija. Cilj je, prije svega, zainteresirati<br />
mlade za politiku i probuditi u<br />
njima želju za sudjelovanjem i razgovorom<br />
o političkim i društvenim temama.<br />
Tijekom dva dana pripremani smo za<br />
simuliranu sjednicu u Gradskoj vijećnici.<br />
Voditelji Ivona, Tea i Nikola su kroz igru<br />
i zanimljiva predavanja u nama probudili<br />
potrebu da se izjasnimo i pokušamo<br />
riješiti probleme koji nas svakodnevno<br />
muče. Bili smo podijeljeni u tri stranke:<br />
Stranku mladih, Hrvatsku zelenu stranku<br />
i Dugoselsku stranku promjena. Svaka<br />
stranka je za sjednicu pripremala dva<br />
pitanja i jedan prijedlog. Pomoć u pripremanju,<br />
uz voditelje igre, pružili su<br />
nam i članovi Gradskog vijeća – Jasminka<br />
Kokot-Bambić, Stjepan Bertek<br />
i Zoran Pandžić. Svaki od njih je bio<br />
zadužen da pripremi jednu stranku za<br />
sjednicu te su davali zanimljive savjete<br />
kako se izboriti za ono što želimo.<br />
Dana 29. rujna 2011. u 9.00 sati počela<br />
je simulirana sjednica. Nakon usvajanja<br />
dnevnog reda počeo je aktualni sat.<br />
Stranke su tijekom aktualnog sata postavljale<br />
pitanja na koja je odgovarao<br />
gradonačelnik Dugo Sela Vlado Kruhak.<br />
Pitanja vezana uz uređenje postojećeg<br />
parka, problem kanalizacije, komunalnu<br />
uslugu, izgradnju kružnog toka, usluge prijevoza<br />
te izgradnju novih igrališta uvelike<br />
su zbunila gradonačelnika te smo dobili<br />
prilično nejasne odgovore s obećanjem<br />
da će se grad kad-tad pobrinuti za naše<br />
probleme koje smo izrazili u pitanjima.<br />
Nakon izlaganja pitanja, počela je<br />
rasprava o prijedlozima. Stranka mladih<br />
je predložila sadnju drveća u Ulici<br />
Hrvatskog preporoda te saniranje ceste u<br />
Ulici 30. svibnja. Nakon kraće rasprave,<br />
usvojen je prijedlog o sadnji drveća, a<br />
što se tiče Ulice 30. svibnja, prevladali<br />
su argumenti protiv te je prijedlog odbijen.<br />
Hrvatska zelena stranka je predložila<br />
bolju regulaciju željezničkog prometa<br />
na prijelazu u Rugvičkoj ulici te izgradnju<br />
nadvožnjaka u skoroj budućnosti.<br />
Prijedlog je usvojen od strane gradskih<br />
vijećnika, ali ne i od gradonačelnika.<br />
Gospodin Kruhak smatra da grad nema<br />
dovoljno novaca i sredstava za takav<br />
pothvat te da trebamo čekati ulazak u<br />
Europsku uniju. Prava rasprava je krenula<br />
s prijedlogom Dugoselske stranke<br />
promjena o izgradnji sportskog centra na<br />
otvorenom. Vijećnici su bili podijeljeni<br />
u mišljenjima te argumenata za i protiv<br />
nije nedostajalo. Nakon poduže rasprave,<br />
u koju se uključio i gradonačelnik s komentarom<br />
:“Jel’ ovo predstava zbog koje<br />
ja tu moram biti ili ste ozbiljni?“ – prijedlog<br />
je usvojen. Gradonačelniku smo<br />
objasnili da sve što smo rekli na sjednici<br />
ozbiljno i mislimo te da su to uistinu<br />
problemi koji muče građane Dugog Sela i<br />
okolice i da se mi zalažemo za pronalazak<br />
njihovog rješenja. Sjednica je završena<br />
podjelom diploma svim učenicima<br />
koji su sudjelovali u planskoj igri.<br />
Kada se u cijelosti sagledaju događaji<br />
iz ta tri dana, možemo reći da je bilo<br />
poučno, zanimljivo i, sve u svemu,<br />
zabavno. Zaklada Friedrich Ebert je ispunila<br />
naša očekivanja. Lijepo smo se<br />
zabavili, a kroz tu zabavu i naučili nešto<br />
što će nam koristiti cijeli život. I naravno,<br />
hrane i pića je bilo u izobilju, a zadnji<br />
dan smo zaključili zajedničkim ručkom.<br />
Napisale: Maja Pernar i Matea Tumpa<br />
Fotografija: Mina Isić, prof.<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 9
u korak s Europom<br />
Projekt Mladi i EU u našoj školi<br />
Njemačka politička zaklada Hanns-<br />
Seidel-Stiftung u suradnji sa Savjetom<br />
mladih Zagrebačke županije i Hrvatskim<br />
debatnim društvom organizirala<br />
je i provela projekt pod nazivom Mladi<br />
i EU. Cilj navedenog projekta je analiziranje<br />
negativnih stavova mladih prema<br />
EU, potom prezentiranje mogućnosti<br />
koje se mladima nude u sklopu EU programa<br />
te informiranje mladih o koristima<br />
članstva u EU. Interaktivna radionica provedena<br />
je 8. lipnja 2011. i u našoj školi.<br />
Sudjelovali su učenici trećeg razreda<br />
ekonomske škole, a predavači su bili<br />
Bojana Marjanović i Nikola Đuričić iz<br />
Hrvatskog debatnog društva. Predavanju<br />
su nazočile i predsjednica Savjeta mladih<br />
Zagrebačke županije Ivana Gereci te<br />
predsjednica Savjeta mladih Grada Dugog<br />
Sela Valentina Krčmar. Učenici su<br />
kroz razgovor s predavačima dobili priliku<br />
saznati mnoštvo informacija vezanih<br />
uz EU te ulazak Hrvatske u EU, raspravljali<br />
su o tome koliko će ulazak utjecati<br />
na nacionalni i kulturni identitet, na gospodarski<br />
razvoj, obrazovanje i slično.<br />
Napisala: Milena Lokas, prof.<br />
Fotografija: internet<br />
Obilježili smo Dan Europe<br />
Napisao: Branimir Katalenac, prof.<br />
Fotografija: internet<br />
Povodom Dana Europe, za dvadesetak<br />
učenika Srednje škole Dugo Selo,<br />
Europski dom Zagreb je u suradnji sa<br />
Zagrebačkom županijom organizirao već<br />
tradicionalno predavanje-radionicu koja<br />
se održala u četvrtak, 10. svibnja 2012.<br />
U našoj školi se na taj način obilježio Dan<br />
Europe gdje su naši učenici putem predavanja,<br />
radionica i kviza koji su za njih<br />
pripremili predstavnici Europskog doma<br />
Zagreb i djelatnica Ministarstva vanjskih<br />
i europskih poslova naučili odnosno<br />
produbili svoja znanja o povijesti i funkcioniranju<br />
institucija Europske unije s<br />
posebnim naglaskom na upoznavanje s radom<br />
Europskog kluba mladih i načinima<br />
kako u školi pokrenuti osnivanje Kluba.<br />
Nakon održanih predavanja i radionica<br />
učenici su se podijelili u grupe te na kvizu<br />
znanja provjerili svoja znanja o Europskoj<br />
uniji. Nakon teškog i iscrpljujućeg<br />
natjecanja pobijedili su učenici: Lucija<br />
Macan, Nikolina Starčević, Robert<br />
Šijanski, Marko Vidović i Ana<br />
Krstanović, koje je Zagrebačka<br />
županija nagradila izletom do Opatije.<br />
10 <strong>Marteen</strong> Listopad 2012.
edukativne skitnje<br />
Umjesto noći...<br />
...jutro u muzeju<br />
Dana 3. prosinca 2011. posjetili smo<br />
Arheološki muzej u Zagrebu. Na Glavnom<br />
kolodvoru dočekali su nas prof. Šturm i<br />
prof. Lokas, a nešto kasnije pridružila<br />
nam se i prof. Radovan. Ispred Glavnog<br />
kolodvora stoji (kao što sam sigurna da<br />
svi znate) kip kralja Tomislava. Kada<br />
smo se napokon dogovorili koja godina<br />
stoji ispod kipa, prof. Šturm nas je upozorio<br />
na nekoliko stvari na koje moramo<br />
paziti kad je riječ o kralju Tomislavu.<br />
Nakratko smo stali i ispred HAZU-a<br />
gdje smo pričali o Baščanskoj ploči. Na<br />
kraju smo stigli i do Arheološkog gdje<br />
smo razvrstani u dvije grupe. Tako je<br />
započelo naše putovanje kroz povijest...<br />
Prva postaja bile su stare antičke<br />
vaze i razno posuđe. Bile su oslikane<br />
svim mogućim motivima. Gledali smo<br />
i ratnu opremu starih Rimljana koji su<br />
sudjelovali u borbi. Njima nije bilo nimalo<br />
lako. Za njih je bilo jako važno da imaju<br />
kvalitetnu obuću, koja je sačuvana do<br />
danas. Razgledali smo i zbirku nalazišta<br />
iz svih krajeva Hrvatske. Vidjeli smo<br />
Vučedolsku golubicu, čizmicu, a i sliku<br />
staroga naselja kod Vukovara. Život<br />
praljudi i izgled njihovih kuća zorno nam<br />
je predočila i fantastična rekonstrukcija.<br />
Meni, a vjerujem i ostalima, najzanimljiviji<br />
dio bio je Egipat, a posebno mumija.<br />
Vraćanju u prošlost pridonijeli su<br />
i pobliži opisi i situacije u koje nas je<br />
stavljao naš vodič. Tako nas je nekoliko<br />
umrlo i bilo mumificirano, neki su kupovali<br />
mumificirane životinje, a neki su<br />
se samo našli u svakodnevnim poslovima.<br />
Mumija je jako dobro očuvana, ali nekima<br />
se smučilo kada su čuli što se sve<br />
događa prilikom mumificiranja. U istoj<br />
prostoriji u kojoj je mumija nalazi se i<br />
Zagrebačka lanena knjiga, a najbolji dio<br />
je bio kada nas je vodič pitao tko od nas<br />
zna pisati latinicom. Nasreću, svi su znali<br />
odgovor. Kako je naša posljednja postaja<br />
bila Egipat, nakon mumije i razgledavanja<br />
nakita, naše putovanje u prošlost<br />
je završilo. Najvažnije je da smo se<br />
dobro zabavili, ali i naučili nešto novo.<br />
Napisala: Karla Ambruš, 2.ogb<br />
Fotografija: Milena Lokas, prof.<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 11
događanja u slikama<br />
Ekološka skupina naše škole na Sajmu cvijeća u Dugom Selu, travanj 2011.<br />
Likovna radionica u knjižnici - izrada ukrasa za božićni sajam, prosinac 2011.<br />
Nastup cirkuskog izvođača Christiana Rene Petera u našoj školi, veljača 2012.<br />
12 <strong>Marteen</strong> Listopad 2012.
dođoh, vidjeh, pobjedih<br />
Ravnateljica, mentori i učenici na Fakultetu strojarsva<br />
i brodogradnje u Zagrebu<br />
Računalci, elektromehaničari i elektroinstlateri opet<br />
fantastični na izložbi inovacija INOVA-MLADI 2012.<br />
Naši vrijedni učenici su i ove godine postigli<br />
zapažene rezultate na izložbi mladih inovatora<br />
učenika zagrebačkih osnovnih i srednjih<br />
škola i studenata s međunarodnim sudjelovanjem<br />
INOVA MLADI 2012. Izložba je održana 5. svibnja<br />
2012. na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i<br />
brodogradnje, a ove godine sudjelovalo je najviše<br />
naših učenika dosad, ukupno devet. U kategoriji<br />
završnih i maturalnih radova zlato je dobio Branimir<br />
Klindžić, a srebro Ante Duvnjak. Učenik<br />
drugog razreda Antonio Kralj osvojio je brončanu<br />
medalju. Njihovi mentori, Anka Jašarević, Vlado<br />
Ban i Jerko Crnčić iznimno su ponosni na njihove<br />
uspjehe. Manje uspješni nisu bili ni naši računalni<br />
tehničari (Šimun Đorđević, Matej Pavlić, Tomislav<br />
Glavica, Tomislav Mamuza, Goran Kićimbaći<br />
i Josip Brcko) sa svojim mentorom Tristanom Semom<br />
osvojivši srebro za rad Teslin transforamator.<br />
Posebnu nagradu dobila je i škola kao najbolja<br />
Srednja škola gost iz Hrvatske.<br />
Napisala: Karla Ambruš, 2. ogb<br />
Fotografija: internet<br />
Rukometašice prve na poluzavršnom u Ivanić Gradu te<br />
treće u Kupu ISF-a<br />
N<br />
astavljajući<br />
prošlogodišnji uspjeh, naše rukometašice<br />
pod vodstvom profesorice Mirjane Prelec opet su osvojile<br />
zlato u poluzavršnom natjecanja školskih športskih<br />
društava koje ja održano 13. ožujka 2012. u Srednjoj školi<br />
Rukometašice s profesoricom Mirjanom Prelec<br />
Ivan Švear u Ivanić Gradu. Time su se<br />
plasirale na državno natjecanje održano<br />
u svibnju 2012. u Poreču gdje su osvojile<br />
peto mjesto. Svaka čas djevojke!<br />
Osim toga, ove godine uspješno su po<br />
prvi puta sudjelovale i u Kupu ISF-a.<br />
Kup ISF-a je natjecanje za srednje škole<br />
putem kojeg se dobivaju predstavnici<br />
Hrvatske na ISF Svjetskom školskom<br />
prvenstvu u rukometu 2012. godine. ISF<br />
Svjetsko školsko prvenstvo u rukometu<br />
održano je u Varaždinu od 14. do 22.<br />
travnja. 2012. Naše rukometašice izborile<br />
su 1. mjesto u poluzavršnici u skupini<br />
Sjever, čime su si osigurale plasman<br />
na završnicu Kupa ISF-a, gdje su zauzele<br />
sjajno 3. mjesto. Iduće godine nadamo se<br />
prvom mjestu i plasmanu na svjetsko.<br />
Napisao: Ivan Katavić, 2. oga<br />
Fotografija: Mirjana Prelec, prof.<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 13
u bijelome svijetu<br />
Put putujem...<br />
Škola po velški<br />
Profesorica u društvu kolegice iz Njemačke<br />
Naša profesorica engleskog jezika<br />
Petra Reiner u sklopu programa Comenius<br />
bila je u Walesu odakle se<br />
vratila prepuna dojmova. S obzirom<br />
da i nas zanima kakva je „klima“ u<br />
velškim školama, zamolili smo profesoricu<br />
da nam odgovori na nekoliko pitanja<br />
i ustupi par fotografija jer znate<br />
da „slika govori više od tisuću riječi“<br />
Poznato nam je da je Wales sastavni dio<br />
Ujedinjenog Kraljevstva, no nismo baš<br />
upućeni u njegov politički položaj, odnosno<br />
koliku autonomiju imaju Velšani pri<br />
donošenju određenih odluka posebice po<br />
pitanju školstva?<br />
Školstvo, uz ostale unutarnje poslove,<br />
jedno je od područja u kojem Wales ima<br />
potpunu autonomiju odlučivanja, što<br />
znači da je isključivo velški parlament, a<br />
ne parlament Ujedinjenog Kraljevstva,<br />
nadležan za donošenje odluka kada je<br />
riječ o obrazovnom sustavu. U svojim osnovnim<br />
obilježjima, prije svega kada je<br />
riječ o vrstama škola, velški se obrazovni<br />
sustav ne razlikuje značajnije od britanskog<br />
obrazovnog sustava u cjelini. Ono<br />
što bih navela kao najuočljiviju razliku u<br />
odnosu na ostatak Ujedinjenog Kraljevstva<br />
je činjenica da je uz engleski jezik,<br />
u nacionalnom kurikulumu obavezan i<br />
velški jezik, kao jedan od dvaju službenih<br />
jezika u Walesu. Drugim riječima, učenici<br />
u osnovnoj i srednjoj školi obavezno uče<br />
i velški jezik. (Velški je inače keltski jezik,<br />
za razliku od engleskog, koji pripada germanskoj<br />
jezičnoj skupini.)<br />
14 <strong>Marteen</strong> Listopad 2012.<br />
Kakve vrste škola postoje te kada započinje<br />
i završava obavezno školovanje?<br />
Nama je zacijelo zanimljivo da obavezno<br />
školovanje započinje s 5 godina, a<br />
završava sa 16 godina. Učenici prvo polaze<br />
osnovnu školu (Primary school) u<br />
dobi od 5 do 11 godina. Slijedi srednja<br />
škola (Secondary school) u dvije etape:<br />
u dobi od 11 do 14 godina učenici polaze<br />
srednju školu koja se naziva Comprehensive<br />
School, a od 14. do 16. godine<br />
polaze drugu etapu srednje škole,<br />
s kojom završava njihovo obavezno<br />
školovanje. Učenici koji namjeravaju<br />
upisati fakultet ili nastaviti obrazovanje<br />
potom upisuju Sixth Form College, koju<br />
pohađaju do svoje 18. godine, što bi<br />
bilo nešto najbliže našoj gimnaziji, gdje<br />
se učenike priprema za upis na fakultet.<br />
Sixth Form College može se pohađati i<br />
za obrtničke smjerove, a to su u Walesu<br />
pretežno smjerovi za građevinu, frizerstvo<br />
i ljepotu, ugostiteljstvo i njegu.<br />
S obzirom da samo i sami srednjoškolci,<br />
zanima nas jesu li predmeti u srednjim<br />
školama slični našima. Postoji li<br />
mogućnost izbora pojedinih predmeta<br />
prema vlastitim sklonostima ili je sve<br />
unaprijed propisano kao i kod nas?<br />
Općenito govoreći, predmeti su u srednjim<br />
školama slični našim, pogotovo<br />
kada je riječ o obaveznim predmetima.<br />
Obavezni (propisani) predmeti u srednjoj<br />
školi (Comprehensive School) su<br />
sljedeći: Engleski, Velški, Strani jezik,<br />
Matematika, Znanost, Tehnologija i<br />
dizajn, Informatika, Povijest, Geografija,<br />
Glazbena i likovna umjetnost, Tjelesna<br />
i zdravstvena kultura i Vjeronauk. Na<br />
toj razini školovanja učenici prvi puta<br />
dobivaju i strani jezik, pri čemu imaju<br />
mogućnost odabira između francuskog,<br />
njemačkog i španjolskog. Različito od<br />
hrvatskog sustava predmeta je i predmet<br />
znanosti (Science) koji obuhvaća<br />
biologiju, kemiju i fiziku zajedno, dok su<br />
kod nas to odvojeni predmeti.<br />
Veću mogućnost odabira učenici imaju u<br />
drugoj etapi srednjoškolskog obrazovanja<br />
(u dobi od 14 do 16 godina). Tada je<br />
obaveznih predmeta sedam: Engleski,<br />
Velški, Matematika, Znanost, Vjeronauk i<br />
Tjelesna i zdravstvena kultura. Osim ovih<br />
predmeta, učenici odabiru još 4 predmeta<br />
koje će polagati na “maturi’”<br />
Imaju li velški srednjoškolci državnu maturu?<br />
Svakako. Ono što se kod naziva državnom<br />
maturom u Walesu je, kao i u čitavom<br />
Ujedinjenom Kraljevstvu, General Certificate<br />
of Secondary Education (GCSE). Polaže<br />
se po završetku obaveznog obrazovanja,<br />
dakle u dobi od 16 godina, nakon što<br />
učenici završe srednju školu.<br />
Kakve ste škole posjetili?<br />
Posjetila sam College of Adult Education,<br />
gdje studenti iz cijelog svijeta uče engleski<br />
kao strani jezik, Blaengwawr Comprehensive<br />
School (srednja škola) i St David’s Catholic<br />
College (Sixth Form College).<br />
Prisustvovali ste nastavi u školama. Zanima<br />
nas koliko je prosječno učenika u jednom<br />
razredu i koliko traje nastavni sat?<br />
Prosječan broj učenika u razredu je 25<br />
učenika. Recimo, na satu engleskog jezika<br />
u jednom razredu bilo je 30 učenika, dok<br />
je na satu velškog jezika bilo 22 učenika.<br />
Na satu francuskog jezika bilo je samo 12<br />
učenika, iz razloga što je francuski izborni<br />
strani jezik.<br />
Nastavni sat traje 60 minuta.
Znamo da u našoj školi ponekad ima<br />
problema s disciplinom učenika. Kakva je<br />
atmosfera u velškim razredima i postoji li<br />
sustav pedagoških mjera sličan našem ili<br />
možda stroži?<br />
U školama koje sam posjetila u Walesu<br />
zaista nisam primijetila bilo kakve probleme<br />
s disciplinom, naime, svi su učenici<br />
bili izrazito primjerenog ponašanja. Što<br />
se pedagoških mjera tiče, britanski sustav<br />
se dosta razlikuje od našeg. Pedagoške<br />
mjere postoje, međutim, one se ne izriču<br />
na isti način kao kad nas jer se problem<br />
discipline rješava na drugačiji način. Obzirom<br />
na drugačiju tradiciju, ali i na veća<br />
ulaganja u obrazovanje nego što je to<br />
slučaj u Hrvatskoj, Britaniju karakterizira<br />
puno veći angažman pedagoških i socijalnih<br />
službi pri rješavanju disciplinskih<br />
i drugih socijalnih problema učenika.<br />
Općenito govoreći, pristup sustava prema<br />
takvoj vrsti problema znatno se razlikuje<br />
od našeg.<br />
Kakav je pristup profesora vođenju nastavnog<br />
sata, jesu li strogi ili opušteni? Kakav<br />
je odnos učenika i profesora?<br />
Atmosfera na nastavnim satovima kojima<br />
sam prisustvovala bila je ležerna i<br />
opuštena. Kada kažem ležerna i opuštena,<br />
pritom ne mislim na stanje nediscipline<br />
i raspuštenosti, već na jedan ležeran,<br />
opušten i liberalan odnos koji je vladao<br />
između učenika i nastavnika, uz vidljivo<br />
međusobno poštovanje te radnu disciplinu.<br />
Drugim riječima, nastavni satovi<br />
odvijali su se najnormalnije, bez potrebe<br />
profesora za opominjanjem učenika glede<br />
ponašanja, a opet bez stroge discipline i<br />
ukočenosti. Naravno, učenici u srednjoj<br />
školi (dobi između 11 i 14 godina) nešto<br />
su bili zaigraniji od učenika u Sixth Form<br />
Collegeu, koji su, obzirom na dob, ipak<br />
malo zreliji i ozbiljniji. Moram priznati da<br />
su učenici koje sam imala prilike upoznati<br />
na mene ostavili jako dobar dojam, uistinu<br />
su bili izrazito dragi i simpatični.<br />
Kada sve sagledate, u čemu se najviše razlikuju<br />
škole u Walesu od škola u Hrvatskoj?<br />
Kao prvo, srednjoškolsko obrazovanje<br />
u Walesu je obavezno. Učenici moraju<br />
pohađati školu do svoje 16. godine, dok<br />
kod nas srednja škola još uvijek nije<br />
obavezna.<br />
Također, razlikuju se po početku i završetku<br />
nastave. U Walesu nastava počinje u 9, a<br />
završava oko 15 ili 16 sati. Odvijanje nastave<br />
u kasnoposlijepodnevnim satima za<br />
Britance je nepoznat pojam. Jedan je veći<br />
odmor, oko 12.30, a traje 40 minuta. Tada<br />
Na radionici...<br />
Nastava francuskog u Blaengwawr<br />
Comprehensive School<br />
Učenici St David’s Catholic College<br />
Ručak u kantini u Blaengwawr<br />
Comprehensive School<br />
učenici odlaze u školsku kantinu, gdje ih<br />
čeka topli obrok. Prema tradiciji, sve su<br />
škole u Britaniji, u okviru obaveznog obrazovanja,<br />
zakonom obvezne učenicima<br />
osigurati besplatan topli obrok.<br />
Uz to, do svoje 16. godine, učenici nose<br />
školsku uniformu koja je u većini škola<br />
plave boje. U Sixth Form Collegeu učenici<br />
više ne nose uniformu.<br />
Pojam razrednika u Britaniji ne postoji,<br />
već svi profesori u jednakoj mjeri<br />
vode brigu o učenicima kojima predaju.<br />
Također, u razredima nema klasičnih<br />
ploča sa spužvom i kredom kao kod nas.<br />
Profesori se služe tzv. pametnim pločama<br />
(interactive whiteboards) u nastavi, kojima<br />
su opskrbljene sve britanske škole<br />
zahvaljujući premijeru Tonyu Blairu.<br />
Naposljetku, navela bih kako ne postoje<br />
imenici (što se i kod nas počinje mijenjati),<br />
već se svi podaci o učenicima unose<br />
elektronski.<br />
Razmijenili ste iskustva s kolegama iz drugih<br />
zemalja, kakav je njihov stav o poslu<br />
koji obavljaju? Jesu li zadovoljni primanjima<br />
i svojim položajem u društvu?<br />
Većina mojih kolega koje sam upoznala<br />
zadovoljni su svojim nastavničkim<br />
pozivom. To se osobito odnosi na kolege<br />
iz Njemačke i Španjolske koji su iskazali<br />
izrazito zadovoljstvo radnim uvjetima i<br />
primanjima. U pogledu primanja, kolege<br />
iz Litve i Bugarske ovdje su u nešto nepovoljnijem<br />
položaju, to jest, njihova su primanja<br />
bliža hrvatskima. Glede discipline<br />
u svojim školama i položaja u društvu,<br />
nisam primijetila da se itko od kolega<br />
žalio. Ono što bih još istaknula je činjenica<br />
da nastavnici (naravno, i učenici) imaju<br />
puno više praznika nego njihovi hrvatski<br />
kolege. U Njemačkoj, primjerice, imaju<br />
praznike u prosjeku svaka dva mjeseca,<br />
po tjedan ili dva i, naravno, mjesec dana<br />
tijekom ljeta.<br />
Za kraj, da možete birati gdje bi radije<br />
predavali, u Walesu ili u Hrvatskoj?<br />
Prednosti nastavničkog poziva u Walesu<br />
u odnosu na Hrvatsku zasigurno su bolji<br />
radni uvjeti u smislu modernije opremljenosti<br />
škola, kao i puno boljih primanja<br />
nastavnika. Međutim, predavati u Hrvatskoj<br />
engleski jezik kao strani jezik također<br />
ima svojih prednosti, tako da mi je zapravo<br />
teško reći gdje bih radije predavala.<br />
Razgovarale: Marina Čović i Mirna<br />
Dujmović, 2.oga<br />
Fotografija: Petra Reiner, prof.<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 15
kolumna<br />
UPS! ŠTO KADA RODITELJI OTVORE PROFIL NA<br />
FACEBOOKU?<br />
Sigurna sam da svi tinejdžeri vole visiti na Facebooku.<br />
Provjeravanje poruka, stavljanje srca na zidove prijateljima,<br />
komentiranje i lajkanje dio su vaše svakodnevnice.<br />
Svaki dan željno iščekujete nove zahtjeve za prijateljstvo.<br />
Što prijatelja više, to bolje. Ali što kada vam jedan<br />
dan zahtjev za prijateljstvo pošalju mama ili tata?<br />
Kako sve počinje?<br />
Do tada vam je Facebook bio bijeg od stvarnosti, vaše malo<br />
utočište, a sada vašoj utvrdi privatnosti prijeti uljez. U trenutku<br />
kada ugledate taj kobni zahtjev, mrak vam pada na<br />
oči, počinjete se znojiti, srce vam počinje luđački lupati i<br />
u glavi vam se stalno vrti isto pitanje: „Što sada?“Znate<br />
da će vas roditelji pitati jete li prihvatili njihov zahtjev, a<br />
vi nećete znati što da im odgovorite. Ako ih prihvatite,<br />
ispast ćete totalni geekovi, a ako ih ne prihvatite, nadrapat<br />
ćete. Brzo odlučite odjaviti se s fejsa i ne razmišljati<br />
o tome, ali vas ta misao muči cijeli dan. Depresivni, gasite<br />
računalo i odlazite na neko sretnije mjesto. No, ne možete<br />
tamo ostati zauvijek. S problemima se treba suočiti.<br />
Što napraviti?<br />
Imate dvije opcije.<br />
Prva je da prihvatite roditelje, što ne mora značiti da<br />
će kasnije svi u vas upirati prstom. Ako su ti rođaci prijatelji,<br />
zašto ne bi bili i tvoji roditelji? Sada se javlja drugi<br />
problem, a to je ono na što ste prvo pomislili:“Sada će<br />
vidjeti sve što radim!“Hej, glavu gore i razmisli malo. Pa<br />
nije to kraj svijeta. Facebook je osmišljen tako da možeš<br />
urediti svoje „postavke privatnosti“. Staviš ih među ljude<br />
kojima su nedostupni tvoji statusi i to je to. Uostalom,<br />
sve je dobro dok nemaju tvoju šifru i pristup porukama.<br />
Druga opcija je odbiti ih i obrisati fejs. Možda je došlo<br />
vrijeme da se oslobodiš te ovisnosti koja je svakog<br />
dana sve veća. Imaš previše virtualnih prijatelja koji ti<br />
nisu niti poznanici i totalno su nebitni u tvom životu. A<br />
i ne valja zaboraviti da i izvan zidova sobe ima života.<br />
Možda koja šetnjica s frendovima ne bi bila na odmet.<br />
Je li Facebook postao vaš centar svijeta?<br />
Je li Facebook zaista toliko važan? Je li od tolike životne<br />
važnosti sumanuto provjeravanje poruka svake minute<br />
kao da se dopisujemo sa samim Svevišnjim po pitanju<br />
skorašnjeg smaka svijeta? Naravno, Facebook može biti<br />
vrlo koristan za komunikaciju s ljudima koje rijetko viđamo<br />
zbog udaljenosti, ali budimo realni, zar se ne dopisujemo<br />
najviše s prijateljima koje viđamo svaki dan? Je li Facebook<br />
postao bolest koje se teško riješiti? Provedena su mnoga<br />
istraživanja koja pokazuju da je Facebook zaista postao<br />
ovisnost. Sada objektivno razmislite - da vas nije briga što<br />
drugi misle i da niste zapravo ovisni, bi li vam roditelji koji<br />
16 <strong>Marteen</strong> Listopad 2012.<br />
imaju svoj vlastiti profil zaista toliko smetali? Ja osobno<br />
znam puno osoba koje imaju svoje roditelje kao prijatelje<br />
na Facebooku i oni kažu da to super funkcionira. Naravno<br />
da to super funkcionira kad roditelji imaju povjerenja u<br />
njih i opsesivno ne provjeravaju sve što rade, svaki novi<br />
status ili sliku koju su postavili na svoj profil. Ako su vaši<br />
roditelji i inače malo „zabrinutiji“, pripazite malo što stavljate<br />
na Facebook. Nekima bi to zaista i dobro došlo, jer ne<br />
moraju svi znati što radite svake sekunde svakoga dana!<br />
Zadnji pokušaj<br />
Pokušajte se dogovoriti s roditeljima. Recite im da ćete<br />
ih prihvatiti kao frendove, ako vas neće stalno provjeravati,<br />
gledati vam sve slike i sve statuse. Ako se oni toga<br />
neće pridržavati, pokušajte razgovarati s njima. Ako ni<br />
razgovor ne pomaže, uredite si postavke privatnosti<br />
tako da im ograničite pristup svom profilu. Možda ideja<br />
da ih imate kao prijatelje na Facebooku i nije tako loša,<br />
pogotovo ako ih ne viđate često. Ok, naravno da nije<br />
baš zgodno, ako ti i frendica komentirate nekog dečka<br />
preko statusa, da vam se i tvoja mama uključi u razgovor,<br />
ali onda jednostavno izbrišite taj status i takve razgovore<br />
ubuduće vodite preko inboxa. I pripazite što radite<br />
na Facebooku, ne dajte da vam on kontrolira život!<br />
Napisale: Karla Ambruš, 2.ogb i Ivana Šarić, 2.oga
Deset godina rada Srednje<br />
škole Dugo Selo<br />
Sretan deseti rođendan!<br />
• Uvodna riječ ravnateljice<br />
• Grad Dugo Selo<br />
• Školstvo u Dugom Selu<br />
• Počeci<br />
• Uspjesi<br />
• Škola danas<br />
• Što kažu bivši učenici?<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 17
obljetnica<br />
Riječ ravnateljice<br />
Preduga je i prebogata tradicija školstva<br />
pa će se nekome možda učiniti pretencioznim<br />
obilježavanje desete obljetnice<br />
jedne odgojno-obrazovne ustanove, no mi<br />
smo ponosni na svaku godinu.<br />
U razvojnom put naše škole sudjelujem<br />
od samog početka najprije kao nastavnik,<br />
a zadnjih šest godina i kao ravnateljica.<br />
Ponosna sam i sretna što sam dio te naoko<br />
kratke ali sadržajne priče koja je započela<br />
2002. godine sa 163 učenika i 19 nastavnika.<br />
Sama činjenica da školu danas<br />
pohađa 773 učenika i u njoj je zaposleno<br />
76 djelatnika dovoljno govori o opravdanosti,<br />
smislu i svrsi postojanja ovakve<br />
odgojno-obrazovne ustanove u našoj sredini.<br />
Najbolje to znaju naši učenici i njihovi<br />
roditelji koji s punim povjerenjem, nadom<br />
i očekivanjima dolaze svake godine u sve<br />
većem broju sa željom za stjecanjem novih<br />
znanja, vještina i navika unutar svoje i<br />
naše škole. Znaju to i pripadnici generacija<br />
koje su završile svoje srednjoškolsko<br />
obrazovanje i krenuli u nove izazove zvane<br />
posao ili nastavak obrazovanja.<br />
Svaka nova generacija zahtjeva nešto<br />
novo, drugačije i originalnije. Želimo im<br />
to i pružiti uvođenjem promjena i stalnim<br />
unaprjeđivanjem odgojno-obrazovnog<br />
rada. Vođeni našom vizijom suvremene<br />
škole, nastojimo učenicima usaditi znanja i<br />
socijalnu osviještenost za kvalitetniji život.<br />
Otvoreni smo za inovacije i nadograđivanja<br />
sukladno ubrzanim promjenama u društvu,<br />
znanosti i tehnologiji. Želim jednostavno<br />
reći: “Od samog početka smo svjesni gdje<br />
smo i kamo idemo, kamo plovimo!“<br />
Na kraju, ne preostaje mi ništa drugo nego<br />
poželjeti da u vremenu koje slijedi, vođeni<br />
kreativnim duhom, budemo još uspješniji<br />
na zadovoljstvo sviju nas, a ponajprije<br />
naših učenika.<br />
Ravnateljica: Darinka Svetec, dipl. ing.<br />
18<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012.
Grad Dugo Selo<br />
“Etiam terram santci Martini” su riječi kojima se po<br />
prvi put spominje zemlja svetog Martina, odnosno<br />
današnje područje Dugoga Sela. Pronalazimo ih u darovnici<br />
odnosno povelji kralja Andrije II. Arpadovića<br />
iz 1209. godine kojom je kralj darovao zemlju redovnicima<br />
božjacima znanim kao viteški templari.<br />
Na rubovima posavske ravnice i blagim padinama<br />
prigorja, dvadesetak kilometara od središta Zagreba,<br />
smjestilo se Dugo Selo. Sastoji se od 11 naselja<br />
smještenih u podnožju Martin brega. Status grada<br />
dobilo je 1997. godine, a danas sa svojim regijom<br />
broji više od 35.000 stanovnika.<br />
Panorama Dugog Sela<br />
Školstvo u Dugom Selu<br />
Školstvo u Dugom Selu i okolici ima vrlo dugu<br />
tradiciju pa se tako 2013. godine obilježava 160. obljetnica.<br />
Prva škola u ovom kraju započela je s radom<br />
1. studenog 1853. godine. Bila je smještena u Prozorju<br />
te je brojala samo 39 učenika. Jedan od prvih<br />
učitelja u Dugom selu bio je Š. Ivanković, a nakon<br />
njegovog službovanja, iste 1953., škola se premješta<br />
u kotarsko središte Dugo Selo. Tokom narednih godina<br />
ustanova škole je često mijenjala svoju adresu,<br />
bila je smještena na mjestu današnje zgrade suda, u<br />
kući obitelji Božun, u Zorićevoj 51, u kući trgovca<br />
Hirschlera itd.<br />
Tijekom godina broj učenika se povećavao, a samim<br />
time i broj učitelja. Spomenut ćemo samo neke poput<br />
Dragice Korbar, Josipa Tomičića, Franje Horvata-<br />
Kiša, učiteljice Beidinger, Ivana Benkovića koji je<br />
zaslužan za unapređenje školstva i uvođenje novih<br />
reformi te po kojem danas i novija osnovna škola u<br />
Dugom Selu nosi ime. Tijekom Drugog svjetskog rata<br />
škola radi neredovito, a po završetku rata škola postaje<br />
obavezna u trajanju od sedam godina. Donošenjem<br />
odluke o obaveznom školstvu, broj učenika je naglo<br />
porastao, pa je 1946./47. školu polazilo više od<br />
199 učenika. Od školske godine 1950./51. postupno<br />
se uvodi osmogodišnje osnovno obrazovanje, a<br />
1953./54. otvoren je osmi razred.<br />
Danas, gotovo 160 godina nakon prvog školskog zvona,<br />
u gradu Dugom Selu nalaze se dvije osnovne i jedna<br />
srednja škola. To je naša Srednja škola Dugo Selo<br />
te Osnovna škola Josipa Zorića i Osnovna škola Ivan<br />
Benković. koja je započela s radom 2009. godine. Do<br />
Ostaci crkve sv. Martina na Martin bregu<br />
Stara fotografija Dugog Sela<br />
Osnovna škola Ivan Benković otvorena je 2009. g.<br />
2009. u Dugom Selu postojala je jedna osnovna škola<br />
koja je nosila titulu škole s najvećim brojem učenika<br />
u cijeloj Hrvatskoj. Godine 2002. otvorena je naša<br />
Srednja škola Dugo Selo koja ove godine slavi desetu<br />
obljetnicu rada.<br />
Napisala: Nikolina Starčević, 4.og<br />
Fotografija: internet<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 19
obljetnica<br />
Prvih deset...<br />
POČECI<br />
Potreba za srednjom školom<br />
na dugoselskom području<br />
ukazala se krajem osamdesetih<br />
godina 20. stoljeća zbog naglog<br />
porasta broja stanovnika. U ono<br />
vrijeme na području Općine Dugo<br />
Selo, svake godine osnovnu školu<br />
završavalo je preko 300 učenika<br />
koji su svoje srednjoškolsko obrazovanje<br />
bili prisiljeni nastavljati<br />
u Zagrebu ili Vrbovcu. Takav<br />
način školovanja podrazumijevao<br />
je skupo i dugotrajno putovanje.<br />
Osim problema putovanja dugoselskih<br />
srednjoškolaca, jedan od<br />
razloga za osnivanje srednje škole<br />
je i želja da se u Dugom Selu s<br />
budućom srednjom školom dobije<br />
jedno intelektualno i kulturno<br />
okupljalište koje bi spriječilo brz<br />
odlazak mladih ljudi u obližnji Zagreb.<br />
Devedesetih godina više puta<br />
je lokalna vlast pokretala inicijativu<br />
za osnivanje srednje škole<br />
u Dugom Selu, a posljednja koja<br />
je na kraju urodila plodom bila je<br />
1996. godine. Tadašnji načelnik<br />
općine Dugo Selo, Milivoj Obad,<br />
je 18. lipnja 1996. Općinskom<br />
poglavarstvu općine Dugo Selo<br />
dao Prijedlog za pokretanje inicijative<br />
za izgradnju srednje škole<br />
u Dugom Selu, a Općinsko poglavarstvo<br />
je na svojoj 43. redovitoj<br />
sjednici, održanoj 21. lipnja 1996.<br />
donijelo Zaključak o pokretanju<br />
iste. Prijašnje inicijative i ova posljednja<br />
razlikovali su se jedino u<br />
pogledu predloženih programa.<br />
Ranije se predviđala mješovita<br />
20 <strong>Marteen</strong> Listopad 2012.<br />
srednja škola s gimnazijskim<br />
usmjerenje i poljoprivredom, dok<br />
je u posljednjoj inicijativi zadržana<br />
opća gimnazija, a umjesto poljoprivrednog<br />
predloženo je ekonomsko<br />
i trgovačko usmjerenje.<br />
Kako na području Dugog<br />
Sela tada nema postojećeg<br />
raspoloživog objekta koji bi se<br />
mogao prenamijeniti za potrebe<br />
srednje škole, izvjesno je da je<br />
osnivanje srednje škole ujedno<br />
značilo i izgradnju novog objekta.<br />
Izgradnja škole započela je 1999.<br />
godine, a završena je 2002.<br />
Skupština Zagrebačke županije<br />
na 8. sjednici održanoj 22.<br />
travnja 2002. donijela je odluku<br />
o osnivanju Srednje škole Dugo<br />
Selo. Rješenjem Ministarstva<br />
prosvjete i športa RH škola ima<br />
sljedeće programe: opća gimnazija,<br />
ekonomija i trgovina (zanimanje<br />
ekonomist), elektrotehnika (zanimanja:<br />
tehničar za računalstvo,<br />
elektromehaničar, elektroinstalater),<br />
strojarstvo (zanimanja: instalater<br />
grijanja i klimatizacije,<br />
plinoinstalater, vodoinstalater,<br />
automehaničar).<br />
Škola je započela s radom u<br />
školskoj godini 2002./2003.<br />
Svečano otvorenje održano je 11.<br />
studenog 2002. svečanom sjednicom<br />
Gradskog vijeća Dugog<br />
Sela. Otvorenju su prisustvovali<br />
predstavnici Vlade Republike<br />
Hrvatske, Ministarstva prosvjete i<br />
športa, Zagrebačke županije i grada<br />
Dugog Sela, na čelu s ondašnjom<br />
potpredsjednicom Vlade Željkom<br />
Antunović, županom Zagrebačke<br />
županije Stjepanom Kožićem i<br />
gradonačelnikom Dugog Sela Borisom<br />
Mahačem. Željka Antunović<br />
je simboličnim pritiskom na
školsko zvono otvorila školu.<br />
prvoj godini rada škola<br />
U je sveukupno imala 163<br />
učenika, podijeljenih u šest razrednih<br />
odjela. U nastavi je bilo<br />
zaposleno 19 nastavnika, administrativno<br />
osoblje je brojilo dva<br />
djelatnika, a pomoćno-tehničko<br />
tri djelatnika. Prvi ravnatelj škole<br />
bio je Josip Herceg, profesor sociologije<br />
i filozofije.<br />
Od samog početka škola je intenzivno<br />
započela s javnim<br />
i kulturnim radom kao i suradnjom<br />
s lokalnom zajednicom. Već<br />
prve godine u školi je održan okrugli<br />
stol o obrazovanju u okviru<br />
projekta „Učitelji za Europu“ u<br />
organizaciji Europskog doma u<br />
Zagrebu. Organizirane su brojne<br />
priredbe, gostovanja, koncerti i<br />
izložbe. Iz zahvalnosti za gostoljubivost<br />
i odličnu organizaciju<br />
izložbe, poznati hrvatski naivni<br />
slikar Josip Generalić poklonio<br />
je 2003. godine svoju cjelokupnu<br />
izložbu našoj školi koja i danas<br />
krasi zidove škole.<br />
USPJESI<br />
Kroz deset godina rada učenici<br />
naše škole i njihovi nastavnici<br />
ostvarili su niz značajnih rezultata<br />
i uspjeha na raznim natjecanjima<br />
i smotrama iz područja sporta,<br />
struke i ostalog.<br />
Dvije godine nakon otvorenja<br />
škole, otvorena je Gradska<br />
športska dvorana u neposrednoj<br />
blizini škole. Iste 2004. godine osnovan<br />
je i Školsko sportsko društvo<br />
koje ubrzo dobiva ime „Martin“.<br />
Za predsjednicu kluba izabrana je<br />
profesorica Mirjana Prelec, a za<br />
Vitrina postaje pretijesna za pehare<br />
tajnika profesor Zoran Horina. Na<br />
samim počecima djelokrug rada<br />
ovog društva obuhvaća sljedeće<br />
sekcije: rukomet (m/ž), košarka<br />
(m/ž), mali nogomet (m) te stolni<br />
tenis i odbojka (m/ž). Danas<br />
je tu još i badminton, kros, šah i<br />
streljaštvo. Od tada pa do danas<br />
naši učenici nižu uspjeh za uspjehom<br />
na natjecanjima od županijske<br />
pa do državne razine.<br />
Već 2005. godine naše rukometašice<br />
i odbojkašice osvajaju<br />
druga mjesta na županijskim<br />
natjecanjima. Stolnotenisači osvajaju<br />
prvo mjesto na županijskom<br />
i time se plasiraju u poluzavršno<br />
natjecanje. U Samoboru na<br />
županijskom natjecanju naši predstavnici<br />
u krosu zauzimaju prvo i<br />
drugo mjesto te u šahu drugo mjesto.<br />
2006. na županijskim natjecanjima<br />
naši šahisti u muškoj U<br />
i ženskoj kategoriji osvajaju prva<br />
mjesta, odbojkaši drugo mjesto,<br />
rukometašice prvo mjesto, te u<br />
sekciji stolnog tenisa imamo prvo<br />
mjesto kod djevojaka i treće mjesto<br />
kod mladića. Iste godine osvajamo<br />
treće mjesto na državnom<br />
natjecanju u krosu u Samoboru.<br />
uspjehu našeg Školskog<br />
O<br />
Gradska športska dvorana<br />
sportskog društva govori<br />
i činjenica da je Županijski<br />
školski sportski savez Zagrebačke<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 21
obljetnica<br />
županije dvije godine zaredom<br />
(za školsku godinu 2006./2007. te<br />
2007./2008.) proglasio ŠSD Martin<br />
najboljim školskim društvom<br />
Zagrebačke županije. U 2007.<br />
godini naša učenica Suzana Rafaj<br />
proglašena je najboljom<br />
sportašicom Zagrebačke županije<br />
zbog vrhunskih rezultata u atletici.<br />
Te iste 2007. opet imamo niz<br />
prvih, drugih i trećih mjesta<br />
na županijskim natjecanjima u<br />
košarci, krosu, rukometu, badmintonu<br />
i šahu.<br />
Posebno treba naglasiti izuzetan<br />
i kontinuirani uspjeh naše<br />
muške stolnoteniske sekcije koja<br />
2007. osvaja drugo mjesto na<br />
državnom natjecanju u Rovinju,<br />
2008. opet drugo mjesto te 2009.<br />
godine treće mjesto na državnom<br />
natjecanju u Šibeniku. Zbog iznimnih<br />
postignuća, tri godine zaredom<br />
(za školsku godinu 2006./2007.,<br />
2007./2008. te 2008./2009.), bivaju<br />
proglašeni najboljom športskom<br />
ekipom Zagrebačke županije.<br />
godinama koje slijede, na<br />
U županijski razinama naše<br />
ekipe kontinuirano su vrhu<br />
natjecanja te je osvojen veliki<br />
broj prvih, drugih i trećih mjesta<br />
iz odbojke, šaha, krosa, badmintona,<br />
streljaštva, malog nogometa<br />
i košarke.<br />
uspjeh ostvarile<br />
Kontinuiran su naše rukometašice koje<br />
su godinama u vrhu Županijskih<br />
natjecanja, a 2009. godine su treće<br />
na poluzavršnom natjecanju. U<br />
sljedeće tri godine (2010., 2011. i<br />
2012.) su prve na poluzavršnom,<br />
čime su se tri godine zaredom plasirale<br />
na državno natjecanje. U<br />
školskoj godini 2011./12. djevojke<br />
su uspješno sudjelovale u Kupu<br />
ISF-a osvojivši prvo mjesto u<br />
poluzavršnici te sjajno treće mjesto<br />
u završnici u Varaždinu.<br />
Samo nakon tri godine rada<br />
škole, točnije 2005. naši<br />
22<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012.<br />
Stolnotenisači na državnom natjecanju u<br />
Rijeci 2010. godine<br />
Rukometašice i stolnotenisači ispred Gradske<br />
športske dvorane 2010. godine<br />
učenici Petra Petermanec, Arijana<br />
Ištvanić, Una Jovanović, Jelena<br />
Kokot, Ana Starčević, Helena<br />
Guja, Dario Šimić i Hrvoje Vranić<br />
osvajaju prvo mjesto na državnom<br />
natjecanju projekata iz područja<br />
Nacionalnog programa odgoja i<br />
obrazovanja za ljudska prava i demokratsko<br />
građanstvo za učenike<br />
srednjih škola. Iste godine imamo<br />
učenika na državnom natjecanju iz<br />
zanimanja automehaničar u Zadru.<br />
Na natjecanju Europa u školi 2005.<br />
u literarnom izričaju naše učenice<br />
Jelena Kokot i Petra Petermanec<br />
osvajaju drugo i peto mjesto.<br />
Više godina za redom naši učenici<br />
su sudjelovali u međunarodnom<br />
natjecanju znanja na internetu<br />
„This is our time“ u kojem sudjeluje,<br />
ovisno o godini, i oko 500<br />
škola. Naime, 2005. godine osvojili<br />
su dvadesetdrugo mjesto,<br />
2006. peto mjesto, 2007. osmo<br />
mjesto, a 2008. trinaesto mjesto.<br />
U ovih deset godina naši učenici<br />
uspješno ili manje uspješno sudjeluju<br />
na županijskim natjecanjima<br />
iz Hrvatskog, Engleskog, Matematike<br />
i drugih nastavnih predme-
ta. Možemo se pohvaliti trećim<br />
mjestom na državnom natjecanju<br />
iz Engleskog jezika 2008. godine<br />
koje je osvojio učenik Armin<br />
Šahinović pod vodstvom mentorice<br />
Dijane Sem. Uspješni su i<br />
naši elektromehaničari i elektroinstalateri<br />
koji redovito sudjeluju<br />
na županijskim i međužupanijskim<br />
natjecanjima, primjerice 2009.<br />
godine osvojili su prvo, drugo i<br />
treće mjesto na međužupanijskom<br />
natjecanju. Ne zaboravimo i da<br />
je naša učenica Ana Sabljak na<br />
županijskom natjecanju iz zanimanja<br />
frizer koje se održalo u<br />
našoj školi 2012. osvojila prvo<br />
mjesto i time se plasirala na<br />
državno natjecanje u Šibeniku.<br />
Godinama naši učenici sudjeluju<br />
na Županijskoj smotri LiDraNo<br />
sa svojim literarnim radovima,<br />
školskim listom te dramsko-scenskim<br />
nastupima, a 2010. godine<br />
učenik Filip Ambruš je sa svojim<br />
novinarskim radom sudjelovao<br />
na Državnoj smotri LiDraNa u<br />
Šibeniku.<br />
Naglasit ćemo još uspjehe<br />
naših vježbeničkih tvrtki koje<br />
godinama djeluju u našoj školi.<br />
Kroz njih je prošlo već nekoliko<br />
generacija učenika ekonomskog<br />
usmjerenja. Vježbenička tvrtka<br />
Vježbenička tvrtka u Skopju 2007. godine<br />
Učenici i mentori na INOVA-MLADI<br />
2010. godine<br />
„2cool2tell d.o.o.“ je 2007. godine<br />
bila na međunarodnom natjecanju<br />
vježbeničkih tvrtki u Skopju gdje<br />
je osvojila prvo mjesto za virtualnu<br />
prezentaciju, prvo mjesto za<br />
promociju tvrtke i treće mjesto<br />
za izgled štanda. Dvije godine<br />
zaredom (2008. i 2009.) predstavljaju<br />
se na Međunarodnom<br />
sajmu vježbeničkih tvrtki na<br />
Zagrebačkom velesajmu gdje<br />
vježbenička tvrtka „2cool2tell<br />
d.o.o“ oba puta osvaja prvo mjesto,<br />
a “Klik d.o.o“ 2008. treće i 2009.<br />
drugo mjesto.<br />
četiri godine<br />
Posljednje (od 2009. godine) učenici<br />
elektromehaničarskog i elektroinstalaterskog<br />
smjera redovito<br />
sudjeluju na izložbi INOVA -<br />
MLADI i ostvaruju izvrsne rezultate.<br />
Željko Babić i Tomislav<br />
Ščančar su 2009. osvojili srebrenu<br />
medalju u kategoriji maturalnog i<br />
završnog rada. 2010. godine naši<br />
elektromehaničari Petar Gagulić,<br />
Danijel Djokić i Ivan Dobrotić uzimaju<br />
zlato, srebro i broncu u istoj<br />
kategoriji. Učenici Karlo Gmajnić<br />
i Valent Špelić 2011. osvajaju<br />
srebrnu i zlatnu medalju, a 2012.<br />
godine sudjeluje najviše naših<br />
učenika, ukupno devet. Sudjeluju<br />
elektromehaničari sa završnim<br />
radom i računalni tehničari s Teslinom<br />
transformatorom. Učenik<br />
Branimir Klindžić osvaja zlatnu<br />
medalju, Ante Duvnjak srebrnu,<br />
Antonio Kralj brončanu. Tehničari<br />
za Teslin transformator osvajaju<br />
srebrnu medalju. Posebnu nagradu<br />
dobila je i škola kao najbolja Srednja<br />
škola gost iz Hrvatske.<br />
Ne smijemo zaboraviti da iza<br />
svakog uspjeha učenika stoji<br />
i požrtvovan rad nastavnika mentora<br />
te vrlo često i mjeseci opsežne<br />
pripreme.<br />
Kroz godine koje slijede nadamo<br />
se da ćemo biti još marljiviji<br />
i uspješniji.<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 23
obljetnica<br />
ŠKOLA DANAS<br />
Na likovnim radionicama u sklopu Dana otvorenih vrata nastala su umjetnička djela koja danas krase prostor škole<br />
Danas je u Srednju školu Dugo publici Hrvatskoj u eksperimentalnom<br />
projektu nastave građanskog kivati te zašto bi trebali izabrati<br />
srednjoškolcima što mogu oče-<br />
Selo upisano 773 učenika.<br />
U neposrednom radu s učenicima odgoja.<br />
baš jedno od zanimanja koje nudi<br />
S<br />
sudjeluje 54 nastavnika, 8 stručnih vake godine kroz manifestaciju<br />
otvorenih vrata škola se aši učenici svake godine<br />
naša škola.<br />
N<br />
učitelja, 3 stručna suradnika te 11<br />
ostalih djelatnika. Redovna nastava<br />
odvija se kroz dvije smjene škola dugoselskog kraja. Orga-<br />
obrtništva i poduzetništva pred-<br />
predstavlja osmašima iz osnovnih na Dugoselskom sajmu<br />
u 24 učionice. Učenicima je na nizirane su radionice, prezentacije, stavljaju školu i programe<br />
raspolaganju i školska knjižnica predavanja, izložbe, predstave, a školovanja, a posebno treba pohvaliti<br />
naše frizerke koje organizira-<br />
s knjižnim fondom od oko 3000 u svemu tome angažirani su nastavnici<br />
i učenici škole. Predstavju<br />
reviju frizura te vježbeničku<br />
svezaka.<br />
Od prošle godine u sklopu ljanje škole preko Dana otvorenih tvrtku koja svake godine napravi<br />
škole djeluje i večernja škola vrata ima za cilj objasniti budućim zanimljivu prezentaciju.<br />
odnosno obrazovanje odraslih u<br />
dva programa: strojarski tehničar<br />
i elektrotehničar, a od ove godine<br />
pružamo i usluge učeničkog servisa.<br />
Neprestano nastojimo uvoditi<br />
nove tehnologije unutar naših<br />
učionica kako bi nastavni proces<br />
bio što uspješniji i zanimljiviji. U<br />
2011. naša škola postala je jedna<br />
od rijetkih srednjih škola u Hrvatskoj<br />
koja je u potpunosti opremljena<br />
najmodernijim videokonferencijskim<br />
sustavom. U školskoj<br />
godini 2012./2013. uključili smo<br />
se u dva eksperimentalna projekta<br />
Ministarstva odgoja, obrazovanja i<br />
sporta, projekt E-dnevnika te smo<br />
jedna od dvije srednje škole u Re-<br />
24 <strong>Marteen</strong> Listopad 2012.
Unutar škole u okviru izvannastavnih<br />
aktivnosti djeluje<br />
nekoliko skupina. Najprije<br />
ćemo spomenuti novinarsku koja<br />
uspješno djeluje od početak rada<br />
škole i pred vama je osmi broj<br />
našeg školskog lista <strong>Marteen</strong> koji je<br />
tri godine za redom bio predložen<br />
za Državnu smotru LiDraNo. Naši<br />
mladi novinari svojim budnim<br />
okom i perom prate i bilježe sva<br />
događanja u školi i u gradu Dugom<br />
Selu. Osim klasičnog tiskanog izdanja<br />
školskog lista, članci naši<br />
učenika objavljuju se i na mrežnim<br />
stranicama škole. Novinarska skupina<br />
uspješno surađuje i s Dugoselskom<br />
kronikom, a prije tri godine<br />
bili su u posjetu Hrvatskoj<br />
radioteleviziji.<br />
Za učenike koji vole razvijati<br />
svoju ljubav prema<br />
književnoj i kazališnoj umjetnosti<br />
te usavršavati svoje scensko<br />
izražavanje postoji dramska grupa.<br />
Naši glumci prisutni su na svim<br />
važnim događanjima unutar škole,<br />
a sudjelovali su i na županijskom<br />
LiDraNu. Osim dramske grupe,<br />
na svakoj školskoj priredbi nezaobilazan<br />
je i Zbor Srednje škole<br />
Dugo Selo. Zboraši se s ponosom<br />
mogu pohvaliti snimanjem vlastite<br />
pjesme Osjeti Božić koju su premijerno<br />
izveli na božićnoj priredbi<br />
2010. godine. Da ne bi bilo da naši<br />
učenici samo pišu, glume i pjevaju<br />
pobrinula se ekološka skupina. Oni<br />
s puno pažnje njeguju i održavaju<br />
svaku biljku unutar i izvan škole,<br />
a dvije godine zaredom izlagali su<br />
na Dugoselskom sajmu cvijeća. O<br />
fiktivnim vježbeničkim tvrtkama<br />
najviše govore njihovi rezultati na<br />
raznim natjecanjima i u svakom<br />
trenutku spremni su predstavit svoj<br />
rad i rad škole na najbolji mogući<br />
način.<br />
Novinarska skupina na HRT-u u društvu<br />
Aleksandra Stankovića<br />
Zbor SŠ Dugo Selo na božićnoj priredbi<br />
2010. godine<br />
Nastup dramske skupine na božićnoj<br />
priredbi 2010. godine<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 25
obljetnica<br />
Kako bi unaprijedili i obogatili<br />
nastavni proces te dodatno<br />
zainteresirali učenike, naši nastavnici<br />
kontinuirano provode razne<br />
projekte. Spomenut ćemo projektnu<br />
nastavu iz matematike pod<br />
nazivom Matematika uz računalo<br />
– tečaj za nadarene učenika, projekt<br />
u okviru nastave iz politike i<br />
gospodarstva Planska igra - lokalna<br />
samouprava, projekt Mladi i<br />
EU, projekt pedagoško-psihološke<br />
službe Učiti kako učiti te mnogi<br />
drugi tijekom višegodišnjeg rada.<br />
Ne zaboravimo spomenuti ni dva<br />
preventivna programa, Program<br />
prevencije vršnjačkog nasilja i<br />
Program prevencije ovisnosti.<br />
S obzirom na blizinu Zagreba,<br />
naši učenici česti su posjetitelji<br />
raznih kulturnih institucija poput<br />
kazališta, muzeja, galerija te su<br />
višegodišnji posjetitelji sajma<br />
knjiga Interliber.<br />
Jako važna činjenica je ta da je<br />
škola i odgojna ustanova stoga<br />
je svaki vid humanitarnog rada<br />
uvijek dobrodošao. Nekoliko godina<br />
zaredom učenici su provodili<br />
akciju s geslom Zasladimo se<br />
i pomozimo u kojoj su prodavali<br />
kolače, a prikupljena sredstva uvijek<br />
su se našla u rukama potrebitih.<br />
Od 2010. godine uoči Božića u<br />
školi se organizira tradicionalna<br />
manifestacija pod nazivom<br />
Božićna priča , kada se prodajom<br />
proizvoda koje su izradili naši<br />
učenici i djelatnici skupljaju sredstva<br />
u humanitarne svrhe. Nadamo<br />
se da će i ove godine dobrotvorni<br />
duh zaživjeti u našoj školi.<br />
Za kraj ćemo prenijeti još nekoliko<br />
riječi iz našeg školskog kurikuluma<br />
jer najbolje opisuju misiju<br />
škole: “Pratiti nove tehnologije,<br />
otkrića i spoznaje u znanosti, umjetnosti<br />
i sportu te kroz međusobno<br />
uvažanje i timski rad doći do<br />
pozitivnih promjena u obiteljima<br />
26 <strong>Marteen</strong> Listopad 2012.<br />
Šarolika ponuda na božićnom sajmu<br />
Ekološka skupina uređuje školski vrt<br />
i lokalnoj zajednici te doprinijeti<br />
državi znanja. Kroz aktivno<br />
i suradničko učenje, nastojimo<br />
učenicima omogućiti stjecanje<br />
znanja, vještina i kompetencija<br />
potrebnih za tržište rada ili za nastavak<br />
obrazovanja.“, te viziju u<br />
budućnosti: „Suvremena škola u<br />
regiji koja će biti mjerilo kvalitete.<br />
Inovativnim, kreativnim, fleksibilnim<br />
te profesionalnim pristupom<br />
želimo našim učenicima pružiti<br />
znanja i socijalnu osviještenost za<br />
kvalitetniji život.“<br />
Napisala: Milena Lokas, prof.<br />
Fotografija: arhiva, internet<br />
Učenice vježbeničke tvrtke na Dugoselskom<br />
sajmu obrtništva i poduzetništva
Što kažu bivši učenici?!<br />
Postavili smo nekoliko brzopoteznih pitanja nekadašnjim (m)učenicima naše škole.<br />
Vežu li ih lijepa sjećanja uz školu, tko im je bio najdraži profesor, gdje su sada...<br />
Dominik Šarić Nives Holajn Adrijan Jurić Filip Ambruš<br />
Koje godine si završio/la SŠ Dugo Selo i je li ju bilo teško<br />
završiti?<br />
Dominik: Moja zadnja školska godina bila je 2011./2012.<br />
Pohađao sam gimnaziju koju uz malo truda nije bilo teško<br />
završiti.<br />
Nives: Srednju školu Dugo Selo završila sam 2011. godine.<br />
Nije bilo teško završiti je, ali sam morala puno<br />
učiti. Vrlo brzo mi je prošlo razdoblje srednjoškolskog<br />
školovanja, ali je ostalo u lijepom sjećanju.<br />
Adrijan: Školu sam završio 2007. godine. Ne, nije mi bilo<br />
teško jer su me predmeti zanimali tako da nisam imao<br />
problema.<br />
Filip: SŠ Dugo Selo završio sam 2011. god. Moram priznati<br />
da nije bilo pretjerano teško. Smatram da ako se redovito<br />
uči i radi, sve se može.<br />
................................<br />
Što ti prvo padne na pamet kada netko spomene srednju<br />
školu?<br />
Dominik: Prve asocijacije su mi prijatelji koje sam viđao<br />
svaki dan, puno zabave, ali i dovoljno posla i gradiva koje<br />
se trebalo naučiti.<br />
Nives: Školska klupa, stres, otvaranje imenika, ali i dobri<br />
trenuci poput odmora i druženja, nasmijavanja i šetnji po<br />
hodnicima.<br />
Adrijan: Prvo čega se sjetim su društvo, najbolji razrednik<br />
(Zoran Pandžić) i naravno muke s nekim predmetima.<br />
Filip: Hmmm...Pa prvo što mi padne na pamet su sve gluposti<br />
koje smo radili i baš nam je bilo zabavno... Bilo je tu<br />
svega... Dalje neću ništa komentirati. ;)<br />
................................<br />
Je li bi se opet vratio/la u školske klupe? Ako bi, zašto?<br />
Dominik: Ponovno bih se vratio u školske klupe. Volio bih<br />
još koji put poslušati profesore, viđati se i zabaviti s prijateljima<br />
i dragim ljudima koje danas sve rjeđe viđam.<br />
Nives: Pa i ne bih. Ponajviše zbog previše predmeta,<br />
osobito onih koji mi nisu naročito zanimljivi ili koje jednostavno<br />
ne mogu nikako zavoljeti, poput matematike.<br />
Adrijan: Ne, ne bih se vratio jer je to prošlo razdoblje mog<br />
života. Sad kada je čovjek već stekao nekakvo znanje<br />
može ići samo naprijed. Neki bi rekli da bi se vratili zbog<br />
druženja s kolegama, ali život ide dalje, pravi prijatelji<br />
ostaju,a novi dolaze ili će tek doći.<br />
Filip: Ne bih, jer je to bilo prije. Istina, bilo je jako zabavno<br />
i nezaboravno, ali i sada mi je dobro.<br />
................................<br />
Norijada 2010./11.<br />
Koji predmet i profesor ti je bio najdraži i zbog čega?<br />
Dominik: Najdraži predmeti su mi bili svakako tjelesni i<br />
psihologija; tjelesni jer je to bio sat kada bih opustio mozak<br />
i malo prestao razmišljati o obavezama, a psihologija<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 27
obljetnica<br />
Obraćanje ravnateljice generaciji maturanata 2011./12.<br />
jer mi je bio zanimljiviji predmet od svih ostalih. Profesori<br />
su svi bili dobri i nisam nikada imao problema ni s jednim,<br />
ali kada bih morao izdvojiti jednog to bi bio Branimir<br />
Katalenac. To je profesor koji je svojom vedrinom i humorom<br />
svaki sat, meni dosadne, povijesti učinio zanimljivim.<br />
Nives: Najviše sam voljela Engleski, jer volim jezike i<br />
uvijek sam mogla biti opuštena na tom predmetu. Od<br />
profesora mi je definitivno najdraži prof. Čuljak jer mi<br />
je olakšao matematiku koju nisam voljela i uvijek je bio<br />
dobre volje.<br />
Adrijan: Najdraži predmet bio mi je Hrvatski jezik zbog<br />
toga što je profesorica Ana Pandžić uvijek bila pravedna<br />
i nastavu bi učinila zanimljivom.<br />
Filip: Najbolji profesori su mi bili prof. Šturm i prof.<br />
Čuljak. Iako mi matematika nije bila jača strana, prof.<br />
Čuljak ju je uvijek učinio nekako pristupačnijom za sve, a<br />
na satu prof. Šturma je uvijek bilo zanimljivo, a nerijetko<br />
i zabavno.<br />
................................<br />
Gdje si sada? Jesi li se zaposlio/la ili si odlučio/la nastaviti<br />
školovanje?<br />
Dominik: Upisao sam studij fizioterapije na Zdravstvenom<br />
veleučilištu.<br />
Nives: Studiram latinski jezik i filozofiju.<br />
Adrijan: Studiram. Upisao sam smjer održavanje<br />
računalnih sustava i mreža iako to nije bio moj smjer<br />
u srednjoj školi.<br />
Filip: Radim dok mi opet ne počne faks, a studiram jednopredmetnu<br />
povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.<br />
................................<br />
Smatraš li da te škola dobro pripremila za život?<br />
Dominik: Srednja škola me nije pripremila za život, ali mi<br />
je dala jednu čvrstu podlogu i osigurač za nastavak daljnjeg<br />
školovanja. Upio sam mnogo općeg znanja zbog čega<br />
mi je lako stupiti u komunikaciju s mnogo različitih ljudi<br />
što je danas veoma važno znati. Na tome sam zahvalan<br />
svim profesorima koji su me u četiri godine školovanja<br />
naučili raznim stvarima.<br />
Nives: Pa naravno, stekla sam puno znanja o svemu i shvatila<br />
sam da je potrebno imati motivaciju i radne navike,<br />
dobro me pripremila za fakultet i sada uživam studirajući<br />
ono što volim.<br />
Adrijan: Škola mi je dala nekakvu smjernicu u životu, ali<br />
ne mogu reći da me pripremila za život jer život je pun uspona<br />
i padova, a i nadanja za ono „nešto bolje“. Život je<br />
škola iz koje se uči iz dana u dan tako da srednja škola<br />
može biti samo usputna stanica u životu.<br />
Filip: Mislim da me škola pripremila onoliko koliko je to<br />
moguće, jer nikad ne znamo što nas sve u životu čeka.<br />
Razgovarala: Ivana Šarić, 2. oga<br />
28<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012.
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 29
vremeplov<br />
Stota obljetnica jedne od najvećih pomorskih tragedija<br />
TITANIC<br />
potop “nepotopivog”<br />
Ove godine točnije 14. travnja<br />
obilježena je 100. obljetnica<br />
potonuća legendarnog broda<br />
Titanica. Taj dramatični dan<br />
čovječanstvo će pamtiti po jednoj<br />
od najvećih pomorski nesreća u<br />
povijesti. U sjećanju na strahovitu<br />
tragediju ove godine je iz britanske<br />
luke isplovio kruzer koji će proći<br />
istu rutu kao i Titanik rane 1912.<br />
godine. Putnici koji su se upustili<br />
na to putovanje su većinom potomci<br />
putnika s Titanica, koji<br />
su željeli obnoviti uspomene na<br />
članove svojih obitelji. Mislim da<br />
ćemo se svi složiti da se tu više<br />
radi o putovanju sjećanja, a ne o<br />
standardnom odmoru.<br />
Titanic je putnički brod nastao u<br />
Sjevernoj Irskoj točnije u Belfastu.<br />
Bio je širok 28 metara, visok 56<br />
s kapacitetom od 3547 putnika.<br />
Poznat je po tragičnoj nesreći u kojoj<br />
je život izgubilo 1517 ljudi, od<br />
toga 1.360 muškaraca i 157 žena i<br />
djece. Među njima i 27 Hrvata. Do<br />
nesreće je došlo14. travnja 1912.<br />
g. nakon sudara s ledenim brijegom<br />
u Atlantskom oceanu.<br />
Kapetan Titanica Edward John Smith<br />
skraćivanja puta namjerno krenuo<br />
kraćim kursom, sjevernijim od<br />
propisanog te nije obratio pozornost<br />
na moguću opasnost od sudara<br />
s ledenim santama. Četiri dana<br />
kasnije, 14. travnja 1912. godine<br />
u 23:40 Titanic se pri brzini od 22<br />
čvora sudario sa santom leda, koja<br />
ga je potopila u 2:40. Titanic se pri<br />
snažnom udaru prepolovio na dva<br />
dijela.<br />
Pismo Wallacea Hartleya, violinista s<br />
Titanica<br />
Titanic u brodogradilištu<br />
Tragično putovanje<br />
Titanic je svoje putovanje započeo<br />
iz luke Southampton 10. travnja<br />
1912. To je bilo njegovo prvo<br />
prekooceansko putovanje. U nastojanju<br />
da osvoji Plavu vrpcu<br />
Atlantika na svom putovanju u<br />
New York kapetan je u namjeri<br />
Olupina Titanica na dnu oceana<br />
30<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012.
Misteriozno predviđanje<br />
Čudno je da je katastrofu Titanica,<br />
14 godina prije, predvidio Morgan<br />
Robertson u svojem romanu “Futility,<br />
Or The Wreck of Titan”. Roman<br />
pred čitatelje iznosi zanimljivu<br />
priču o britanskom putničkom<br />
brodu Titan koji, budući da je bio<br />
na glasu kao nepotopiv, nije imao<br />
dovoljno čamaca za spašavanje.<br />
Na putu prema New Yorku jedne<br />
travanjske večeri udari u santu<br />
leda i potone u sjevernom dijelu<br />
Atlantskog oceana. Iako je nakon<br />
katastrofe pravog Titanica<br />
roman objavio ponovo s malim<br />
izmjenama, sličnosti su ostale<br />
zapanjujuće i unosile su zanimanje<br />
među čitatelje. Postoji cijeli niz<br />
sličnosti. Oba su imala 3 elise i<br />
brzinu od 24-25 čvorova. Oba su<br />
mogla nositi oko 3.000 ljudi i oba<br />
su imala čamce za spašavanje tek<br />
za jedan dio putnika. Najzanimljiviji<br />
detalju svemu tome je da su<br />
obadva broda nosila titule „nepotopivih“.<br />
Muzej u Belfastu<br />
U Belfastu na području nekadašnjeg<br />
brodogradilišta „Harland i Wolffpoznatom<br />
kao “četvrt Titanic”<br />
nalazi se šesterokatna zgrada arhitekta<br />
Erica Kuhnea, podsjećajući<br />
na četiri metalna brodska trupla.<br />
Riječ je o novootvorenom muzeju<br />
i tematskom parku posvećenom<br />
najslavnijem brodu izgrađenom na<br />
tim prostorima. Svečano otvaranje<br />
dogodilo se na jubilarnu 100.<br />
godišnjicu obilježavanja tragedije<br />
Titanica. Muzej predstavlja interaktivno<br />
čudo suvremene muzeologije.<br />
Za sunčanih dana fasada<br />
presvučena metalnim krhotinama<br />
podsjeća na vodu u pokretu, a iz<br />
zraka podsjeća na zvijezdu, simbol<br />
posade Titanica, također je<br />
okružena reflektirajućim bazenima<br />
koji upotpunjavaju cjelokupni<br />
dojam.<br />
Knjiga „Kako su spašavani<br />
putnici broda Titanic:<br />
dramatični dnevnik osječke<br />
učiteljice Marije Bartowski“<br />
Titanic je služio kao inspiracija<br />
mnogim piscima i scenaristima<br />
u izradi kvalitetnog filma ili<br />
knjige koja će svaki put ispočetka<br />
oživljavati taj kobni dan. Novinar<br />
Drago Hedl je po dramatičnom<br />
dnevniku osječke učiteljice Marije<br />
Bartowski napisao knjigu. Ta intrigantna<br />
knjiga sadrži mnoštvo<br />
informacija o tom događaju kojem<br />
je prisustvovala sama Marija jer je<br />
bila putnik Carpathie - prvog broda<br />
koji je došao u pomoć Titanicu.<br />
Kroz opis katastrofe saznajemo<br />
i zanimljive podatke iz osobnog<br />
života Osječanke koja je odlazila<br />
u daleku Ameriku s namjerom da<br />
se možda nikad ne vrati u Osijek.<br />
Snimljeno je mnogo serija i<br />
filmova na temu Titanica, a možda<br />
najpoznatiji je film Jamesa Camerona<br />
iz 1997. koji je osvojio 11 Oscara<br />
Carpathia - brod koji je Titanicu prvi došao u pomoć<br />
Putnička karta za Titanic<br />
Napisala: Nikolina Dedić, 2. ogb<br />
Fotografija: internet<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 31
crna strana povijesti<br />
Holokaust<br />
Holokaust je izvorno riječ starogrčkog podrijetla, koja je kod starih Grka<br />
označavala žrtvu paljenicu, tj. vjerski obred u kojem se kao prinos bogovima<br />
ili dušama mrtvih obavljalo spaljivanje cijele žrtvovane životinje<br />
U posljednjih četrdesetak godina<br />
pojmom holokaust se najčešće<br />
označava sustavno istrebljivanje<br />
koje je nad Židovima<br />
provođeno diljem Europe u vrijeme<br />
njemačkog nacizma (1933.<br />
– 1945. g.). Pojam holokaust<br />
se opravdano koristi i kao opći<br />
zamjenski pojam za genocid, tj.<br />
za označavanje sustavnog stradavanja<br />
najrazličitijih narodnosnih,<br />
socijalnih i vjerskih<br />
skupina.<br />
Međutim, u današnjem svijetu<br />
postoje različita nesvjesna<br />
i slučajna neznanja o holokaustu.<br />
Primjerice, često<br />
se pogrešno smatra da se holokaust<br />
događao samo tijekom<br />
Drugog svjetskog rata, te da<br />
se holokaust događao samo u<br />
nacističkoj Njemačkoj i u manjem<br />
broju europskih zemalja.<br />
Isto tako, često se pogrešno<br />
smatra da su sadržaj holokausta<br />
bila samo pogubljenja i najteža<br />
zlostavljanja u logorima.<br />
Povijesna je istina da se holokaust<br />
događao i godinama prije<br />
Drugog svjetskog rata, i u gotovo<br />
svim europskim zemljama,<br />
i da je sadržavao spektar sustavnog<br />
kršenja svega što danas<br />
nazivamo ljudskim pravima.<br />
POČETAK HOLOKAUSTA<br />
Čim su 1933. godine nacisti<br />
došli na vlast, naredili su bojkotiranje<br />
židovskih poduzetnika,<br />
paljenje knjiga židovskih<br />
književnika i pokrenuli popisivanje<br />
protužidovskih zakona.<br />
„Nürnberški zakoni“ doneseni<br />
1935. godine određivali su<br />
Židove prema krvnoj liniji i<br />
propisali su potpuno odvajanje<br />
arijevaca i nearijevaca.<br />
U noći 9. studenog 1938. godine<br />
nacisti su uništavali sinagoge<br />
i izloge židovskih trgovina<br />
širom Njemačke i Austrije. Taj<br />
rušilački pohod povijest je<br />
upamtila kao „Kristalnu noć“. U<br />
32<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012.<br />
Židovi su bili etiketirani Davidovom<br />
zvijezdom<br />
„Kristalnoj noći“ uništeno je i<br />
opljačkano najmanje 7000 trgovina,<br />
oskvrnjena su židovska<br />
groblja, spaljeno 177 sinagoga<br />
i ubijen 91 Židov. Ovaj<br />
događaj označio je prijelaz u<br />
eru uništenja, u kojoj će genocid<br />
postati središnja točka<br />
nacističkog obračuna s “rasnim<br />
neprijateljima”.<br />
Dana 6. siječnja 1939. godine<br />
zatvorene su i posljednje<br />
preostale židovske tvrtke<br />
u Njemačkoj. U mnogim europskim<br />
gradovima Židovi su<br />
živjeli koncentrirani u pojedinim<br />
gradskim četvrtima. U<br />
prvim godinama rata, nacisti su<br />
na okupiranim područjima zatvorili<br />
granice tih područja i<br />
ograničili njihovim stanovnicima<br />
kretanje stvarajući tako<br />
moderna geta. Nacisti su diljem<br />
okupirane Europe stvorili 400<br />
takvih geta u kojima su prisiljavali<br />
Židove da žive u krajnjoj<br />
bijedi i neljudskim uvjetima,<br />
onemogućavajući im<br />
kontakte s nežidovima i sa susjednim<br />
židovskim općinama.<br />
LOGORI SMRTI<br />
U prosincu 1941. Hitler je<br />
odlučio pokrenuti svoj projekt<br />
uništenja Židova u Europi. U<br />
siječnju 1942., tijekom konferencije<br />
u Wannseeu, nekolicina<br />
nacističkih vođa razmatrala je<br />
pojedinosti vezane uz konačno<br />
rješenje židovskoga pitanja.<br />
Uskoro je započela sustavna<br />
deportacija Židova iz geta i<br />
sa svih okupiranih područja u<br />
sedam logora nazvanih „Venichtungslager“,<br />
odnosno logori<br />
za istrebljivanje ili logori<br />
smrti. Bili su to: Auschwitz<br />
(Oswiencim), Birkenau (Brzezinka),<br />
Treblinka, Mauthausen,<br />
Majdanek, Sobibor, Izbica, svi<br />
odreda na području okupirane<br />
Poljske ili u poljskim oblastima<br />
pripojenim Trećem Reichu. Ti<br />
su logori služili prvenstveno<br />
masovnom ubijanju pripadnika<br />
židovskog naroda, iako je među<br />
žrtvama bilo i drugih za naciste<br />
“nepoželjnih elemenata”.<br />
Za razliku od koncentracijskih<br />
logora odnosno sabiranih logora,<br />
čija je glavna svrha bila<br />
zatočeništvo i prisilan rad,<br />
logori za istrebljenje imali<br />
su drukčiju svrhu. U njima je<br />
strijeljanjem i plinskim komorama<br />
ubijeno preko tri milijuna<br />
Židova.<br />
Najveći logor smrti bio je Auschwitz.<br />
Auschwitz je najveći i<br />
najstrašniji koncentracijski<br />
logor nacističke Njemačke. U<br />
rujnu 1939. Auschwitz je pripojen<br />
Njemačkoj. Kompleks se
sastojao od tri glavna kampa:<br />
Auschwitz I administrativni<br />
centar, Auschwitz II kamp za<br />
istrebljivanje, Auschwitz III<br />
radnički kamp.<br />
Zapovjednik kampa Rudolf Höß je<br />
na suđenju u Nürnberškom procesu<br />
svjedočio da je ubijeno 3<br />
milijuna ljudi za vrijeme njegovog<br />
vođenja kampa. Kasnije<br />
je smanjio tu brojku na oko<br />
1.1 milijun. Godine 1990., dr.<br />
Franciszek Piper je procijenio<br />
da je bilo oko 1.1 milijun, od<br />
toga su oko 90% bili Židovi iz<br />
svih zemalja Europe. Većina je<br />
ubijena u plinskim komorama,<br />
drugi su bili ubijani izgladnjivanjem,<br />
prisilnim radom, manjkom<br />
higijene, pogubljenjima i<br />
medicinskim eksperimentima.<br />
SPAŠAVANJE ŽIDOVA<br />
Za vrijeme holokausta bio je,<br />
naravno, mnogo Europljana koji<br />
su okretali glavu na drugu<br />
stranu ili čak surađivali u<br />
progonu svojih dojučerašnjih<br />
susjeda. S druge strane, tisuće<br />
ljudi su na svaki način nastojali<br />
spašavati Židove, dovodeći<br />
u opasnost vlastiti život.<br />
Najdojmljivije spašavanje poduzeto<br />
je u listopadu 1943. u<br />
okupiranoj Danskoj. Trupe SS-a<br />
spremale su se poslati Židove<br />
u logore, no danski pokret otpora<br />
organizirao je akciju<br />
spašavanja u kojoj su ribari na<br />
svojim brodicama prevezli 7200<br />
od ukupno 7800 danskih Židova<br />
u sigurnost neutralne Švedske.<br />
Neke europske crkve, sirotišta,<br />
ali i obitelji pružale su<br />
Židovima utočište. Mnogo<br />
utočišta bilo je u Francuskoj,<br />
Italiji i Belgiji. Neki<br />
pojedinci koristili su i svoj<br />
osobni utjecaj za spašavanje<br />
Židova. U Budimpešti su tako<br />
švedski diplomat Raoul Wallenberg,<br />
švicarski diplomat Carl<br />
Lutz i Talijan Giorgio Perlasca<br />
opskrbili desetke tisuća<br />
Židova krivotvorenim zaštitnim<br />
propusnicama koje su ih izuzimale<br />
od većine protužidovskih<br />
mjera i od deportacija.<br />
POSLJEDICE HOLOKAUSTA<br />
Holokaust je iza sebe ostavio<br />
trajne posljedice. Računa se da<br />
je u njemu ubijeno do 6 milijuna<br />
Židova, odnosno trećina<br />
Ulaz u Auschwitz s natpisom “Rad<br />
oslobađa”<br />
Logoraši u Auschwitzu<br />
Spavaonice u Auschwitzu<br />
Plinska komora u Auschwitzu<br />
Bezbroj cipela nekadašnjih zatvorenika<br />
danas izloženih u muzeju u Auschwitzu<br />
Oscar Schindler bio je njemački industrijalac<br />
koji je spašavao Židove. Utjelovio<br />
ga je Liam Nieson u filmu”Schindlerova<br />
lista”.<br />
svih Židova koji su prije<br />
rata živjeli u svijetu. Demografska<br />
slika u Europi se<br />
bitno promijenila, pogotovo u<br />
Istočnoj i Srednjoj Europi,<br />
gdje su židovske zajednice<br />
prestale postojati. Najveći<br />
dio preživjelih je odlučio emigrirati<br />
u SAD, odnosno u Palestinu,<br />
gdje je stvorena židovska<br />
nacionalna država Izrael.<br />
Romi su druga grupa koja je bila<br />
objekt genocida. Broj njihovih<br />
žrtava teško je procijeniti:<br />
iznose se brojke između 220.000<br />
i 800.000, što iznosi između<br />
četvrtine i polovice njihovog<br />
ukupnog broja u Europi.<br />
Sa svim drugim grupama koje su<br />
sustavno istrebljivane, broj<br />
žrtava holokausta obično se<br />
procjenjuje na 9 do 11 milijuna,<br />
iako neke procjene idu<br />
i do 26 milijuna. Slično kao<br />
i Prvi svjetski rat, holokaust<br />
je predstavljao veliki šok za<br />
tadašnju zapadnu civilizaciju.<br />
Mnogi su se teško mirili s time<br />
da je ubijanje u takvom opsegu<br />
i s takvom razinom bešćutnosti<br />
moguće u 20. stoljeću, pogotovo<br />
kada dolazi od strane<br />
tako napredne, prosvijećene i<br />
civilizirane države kao što je<br />
Njemačka.<br />
Još se teže bilo pomiriti s<br />
činjenicom, da su u svrhu tog<br />
projekta korištena najmodernija<br />
dostignuća znanosti.<br />
Zato se holokaust često opisuje<br />
kao jedinstveni događaj u<br />
svjetskoj povijesti, odnosno<br />
odgovornost za njega se pripisuje<br />
ograničenom broju ljudi –<br />
najčešće samom Adolfu Hitleru i<br />
uskom krugu njegovih pristaša.<br />
Pripisuje se i specifičnom spletu<br />
okolnosti za koje je malo<br />
vjerojatno, da će se ikada ponoviti.<br />
Iznose se međutim i teze da holokaust<br />
ne bi bio moguć, barem<br />
ne u tako masovnom opsegu,<br />
da nacisti nisu uživali<br />
prešutnu ili otvorenu podršku<br />
nežidovskog stanovništva, čak<br />
i u okupiranim zemljama poput<br />
Poljske, motiviranu pohlepom i<br />
otvorenim ili latentnim antisemitizmom.<br />
Napisala: Lucijana Bilušić, 3. og<br />
Fotografija: internet<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012.<br />
33
intervju<br />
INTERVJU S PROFESOROM ŠTURMOM<br />
Od tinejdžera do idola<br />
Arjan Šturm, jedan od najdražih profesora u našoj školi, podijelio je s nama svoja mišljenja<br />
i pogled na svijet. Budući da predaje povijest, koja je učenicima jedan od najgorih predmeta,<br />
zanimalo nas je kako se odlučio baš za taj predmet i kako se bori s nezainteresiranim<br />
tinejdžerima. Također nam je dao i vrlo zanimljive informacije o školstvu, povijesti, državnoj<br />
maturi i EU-i<br />
Slovite kao vrlo mudar, ali i jako otvoren profesor koji<br />
se zna približiti djeci na njima prihvatljiv način. Kako to<br />
postižete?<br />
Pa ne bih se usudio nazvati mudrim, štoviše, vrlo često<br />
kažem sam za sebe da nisam mudar, ali u svakom slučaju<br />
mi imponira ukoliko me moji učenici percipiraju na takav<br />
način. Mislim da sam iskren, spontan, emotivan i da<br />
većina mojih učenika to primjećuje.<br />
Ukoliko se trudite izgraditi maksimalno korektan odnos s<br />
ljudima, bilo koje dobi, mislim da veliki broj ljudi to osjeti<br />
te uzvrati istom mjerom.<br />
Što mislite po čemu ste djeci toliko posebni?<br />
Nemam informacija da sam svojim učenicima nešto posebniji<br />
od ostalih profesora, niti smatram da sam djeci toliko<br />
poseban. Pretpostavljam da me neki učenici jednostavno<br />
malo bolje razumiju od ostalih, dijelimo neke zajedničke<br />
stavove, kao i moralna uvjerenja.<br />
Koliko je teško biti objektivan prema učenicima?<br />
Trudim se maksimalno biti objektivan prema svim<br />
učenicima i isključiti bilo koje vanjske faktore koji bi mogli<br />
utjecati na moju objektivnost. Prilikom ulaska u učionicu,<br />
pokušavam ostaviti „vani“ sve svoje privatne stvari,<br />
raspoloženje koje može svakodnevno varirati, kao i sve ostale<br />
čimbenike koji bi mogli utjecati na moju objektivnost.<br />
Smatram da je apsolutna objektivnost ideal koji je vrlo<br />
teško dostići, ali trudim se i težim da se tome približim.<br />
Da mogu pogriješiti nekada, mogu, čovjek sam, ali s obzirom<br />
da na nastavnim satovima povijesti vlada demokratski<br />
odnos između mene i mojih učenika, očekujem da me<br />
upozore na nekakve eventualne propuste. Smatram da je<br />
nastavni proces dvosmjeran i da svi trebamo biti spremi<br />
na dobronamjerne sugestije.<br />
Kako se borite protiv “neobuzdanih tinejdžera”?<br />
Razgovorom. Dosljednošću.<br />
Otkrijete li ikada i nešto iz svog privatnog života što bi<br />
učenike potaknulo na rad i trud i povećalo im samopouzdanje?<br />
S obzirom da sam profesor humanističkog predmeta,<br />
moram priznati da me prirodni predmeti nikada nisu zanimali<br />
tijekom mojeg obrazovanja i da sam dosta često imao<br />
negativne ocjene. Od toga ne bježim, to je moja „privatna“<br />
povijest i apsolutno to ne skrivam. Vrlo često u razgovorima<br />
s učenicima spomenem da sam imao loše ocjene iz recimo<br />
matematike, fizike i kemije, da sam te predmete shvatio<br />
kao obvezu koju moram izvršiti, iako mi se ne sviđa,<br />
te da sam usprkos tome uspio upisati željeni fakultet i<br />
diplomirati. S obzirom da radim u pretežito strukovnoj<br />
školi, u kojoj je nastavni predmet povijest u skraćenom obliku,<br />
vrlo često im to govorim, što je možda čudno, da iako<br />
ne vole povijest, iako se ja trudim maksimalno da ih motiviram<br />
raznim nastavnim sredstvima i pomagalima, da shvate<br />
povijest onda kao neku obavezu koja se jednostavno<br />
mora izvršiti. Imam po tom pitanju puno razumijevanja za<br />
svoje učenike, jer se još dobro sjećam svoje srednje škole<br />
u kojoj me se nije moglo, niti uz najbolju volju, trud i muku<br />
profesora, motivirati niti zaintrigirati za te predmete.<br />
Podijelite s nama neku zanimljivu anegdotu iz vaših<br />
školskih dana!<br />
Ima ih zaista previše, bili smo dobar razred, dobra ekipa, a<br />
i vremena su bila drugačija. Svašta smo radili kao učenici i<br />
baš imam jako lijepo sjećanje na srednjoškolske dane.<br />
Ne bih izdvojio niti jednu zanimljivu jer je nama u tom<br />
trenutku, a i sada kada se svega toga prisjećam, sve bilo<br />
zanimljivo i uzbudljivo!<br />
Koje ste, radeći kao profesor, doživjeli najljepše, a koje<br />
najgore iskustvo?<br />
Najljepša iskustva imam svakodnevno, a to su pozdravi,<br />
osmijesi i mahanja mojih učenika, lijepe riječi i sve ostalo<br />
što moju profesiju čini posebnom i plemenitom.<br />
Najgore iskustvo nisam doživio od učenika, zapravo ne<br />
mogu se sjetiti bilo kakvog groznog iskustva s učenicima,<br />
nego od državnog sustava, ministarstva, institucija i ostalih<br />
ustanova koja imaju veze s obrazovanjem, ali to je<br />
jedan posebna i duga tema o kojoj možemo razgovarati<br />
drugom prilikom.<br />
Što mislite o današnjem položaju profesora u društvu?<br />
Kontinuirana degradacija struke.<br />
34 <strong>Marteen</strong> Listopad 2012.
Vesela atomsfera za kraj polugodišta<br />
Zašto ste se odlučili biti profesor povijest i jeste li imali<br />
ambiciju prema njoj oduvijek ili se taj interes javio tek<br />
kasnije, pred kraj srednje škole?<br />
U školi sam oduvijek volio povijest i to je jedan od rijetkih<br />
predmeta gdje sam imao odlične ocjene. Iskreno, u tim<br />
danima nisam ni sanjao da ću jednom biti profesor. Racionalno<br />
sam htio upisati Pravni fakultet, no emotivno sam<br />
htio upisati Filozofski fakultet. Kao i puno puta u životu,<br />
kod mene su prevladale emocije, pa eto danas sam profesor<br />
povijesti a ne odvjetnik, i mogu zaključiti da sam<br />
izuzetno sretan i zadovoljan tom činjenicom i da baš volim<br />
svoj posao. Ali još uvijek spava u meni želja da upišem i<br />
Pravni fakultet pa, tko zna, možda ću jednom sa svojim<br />
bivšim učenicima postati ponovno student.<br />
Očekujete li da će u budućnosti netko od Vaših učenika<br />
također vrlo predano prenositi djeci znanje iz povijesti i<br />
života općenito?<br />
Očekujem da će uskoro i diplomirati. Vrlo sam ponosan na<br />
činjenicu da nekoliko mojih bivših učenika već studira povijest.<br />
Želim vjerovati da tu imam barem neku malu sitnu<br />
zaslugu.<br />
Naša burna sadašnjost uskoro će također postati dio povijesti.<br />
Kako biste ocijenili napredak hrvatskog društva<br />
od osamostaljenja do ulaska u EU?<br />
Sporim, ali ipak se mijenja. Bilo kakav napredak se ne<br />
događa preko noći. Za sve je potrebno vrijeme. Dok god<br />
osjećam sramotu zbog pojedinih djelovanja pripadnika<br />
svoje nacije, neću biti zadovoljan s napretkom. Na svu<br />
sreću, sve me manje i manje sram, ali još uvijek me dosta<br />
često sram određenih postupaka koji se događaju, rade i<br />
toleriraju u mojoj državi.<br />
Hoće li nam članstvo u EU uvelike pomoći u razvoju<br />
školstva? Vjerujete li da će doći do većih promjena?<br />
Želim vjerovati da hoće.<br />
Smatrate li da je školstvo danas od velike važnosti i ulaže<br />
li se dovoljno u školstvo?<br />
Smatram da je u bilo kojem vremenskom periodu sustav<br />
obrazovanja ne samo od velike važnosti, nego, usudio bih<br />
se reći, bi trebao biti državni prioritet. Država koja toga<br />
nije svjesna, nema blistavu budućnost.<br />
Koliko zapravo državna matura pomaže učenicima u njihovom<br />
školovanju? Je li ona uopće potrebna?<br />
Mislim da državna matura trenutno ne pomaže učenicima,<br />
a moj osobni stav o tome je li ona potrebna ili ne, u<br />
ovakvom obliku je nebitan. Ne vidim ništa loše u prošlom<br />
sustavu polaganja mature, prema kojemu sam i ja maturirao.<br />
Priprema li se učenike dovoljno za taj važan ispit?<br />
Učenici bi se sami trebali pripremati za državnu maturu.<br />
Što biste poručili učenicima? Koje bi im trebale biti<br />
glavne smjernice u odabiru budućeg zanimanja?<br />
Pretpostavljam da i drugi učenici imaju problema prilikom<br />
odabira zanimanja, kao što sam imao i sam, ali eto - ako<br />
poslušaju svoje emocije, smatram da neće pogriješiti, kao<br />
što nisam niti ja!<br />
Razgovarala: Ivana Šarić, 2. oga<br />
Fotografija: Ivana Šarić, 2. oga<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 35
knjiški moljac<br />
Dobar provod na Interliberu<br />
Od 8. do 13. studenog na Zagrebačkom velesajmu održavao se 34.<br />
međunarodni sajam knjiga i učila koji nas svake godine oduševi svojim<br />
bogatom ponudom i sadržajem. Učenici naše škole uz pratnju profesorica<br />
hrvatskog jezika imali su i ove godine priliku posjetiti sajam<br />
Odmah po dolasku raspršili smo se po petom i<br />
šestom paviljonu te iako je bilo 240 izlagača uspjeli<br />
smo proći sve štandove i na svakom naći nešto<br />
zanimljivo. Bilo je tu svega – romana, stripova,<br />
kuharica, enciklopedija, rječnika, raznoraznih<br />
priručnika i dr. Neki naslovi su naprosto plijenili<br />
pozornost, primjerice, horor nazvan “Priče za<br />
laku noć”. Najveća gužva bila je na štandovima<br />
Algoritma, Profila, Znanja i Ljevka koje su ljudi<br />
napuštali punih vrećica i ponovno se vraćali, jer<br />
su cijene bile prihvatljive, a naslovi su „hipnotizirali“.<br />
Uz to održavao se i sajam glazbe, plesa i<br />
multimedije. Posjetitelji su se najviše zadržavali<br />
kod pozornice s koje se širila pozitivna energija.<br />
Plesači su nas iznenadili izvrsnim breakdanceom<br />
zbog kojeg smo se tamo zadržali duže od<br />
očekivanog. Iako svi znamo da sve što je dobro<br />
kratko traje, vrijeme povratka došlo je prebrzo.<br />
U autobus smo ušli tužni što već odlazimo, ali<br />
za čas smo se razvedrili prepričavajući jedni drugima<br />
što smo sve vidjeli i hvaleći se kupljenim<br />
knjigama. Budući da nas ovogodišnji Interliber<br />
nije iznevjerio i odlično smo se zabavili, s nestrpljenjem<br />
očekujemo sljedeći.<br />
Cure na zadatku<br />
Što izabrati u izobilju...<br />
Slikovnice nam još uvijek plijene pozornost<br />
Napisala: Ivana Šarić, 2. oga<br />
Fotografija: Patricia Jelušić, 2. ogb<br />
36 <strong>Marteen</strong> Listopad 2012.
Knjige su “IN”!<br />
Stara kineska poslovica kaže: “Tri dana nemoj čitati knjige i tvoje će riječi izgubiti ljepotu.” Pored obavezne lektire kojom<br />
ste, već znamo, unaprijed oduševljeni, Patricija i Marija vam preporučuju četiri naslova koja nećete moći ispustiti iz ruku<br />
Mende Nazer & Damien Lewis: Robinja Michelle Moran: Kleopatrina kći<br />
Publicistički roman M.<br />
Nazer i D. Lewis prikazuje<br />
šokantnu ispovijest<br />
same autorice Mende. Oteta<br />
kao dvanaestogodišnja<br />
djevojčica, silovana, mučena,<br />
zarobljena i napokon slobodna.<br />
Prije ropstva, Mende<br />
živi sretan i miran život u<br />
planinama Nuba u Sudanu.<br />
No, jedne kobne noći, kada<br />
u selo upadnu mudžahedini,<br />
sve nevino i dječje iz Mendina života postaje uspomena.<br />
Potresan i neizvjestan, roman će u vama pobuditi<br />
suosjećanje i natjerat će vas da dublje razmislite<br />
o pravoj vrijednosti ljudske slobode, najvrednije<br />
dragocjenosti koju posjedujemo.<br />
„Kleopatrina kći“ posljednji je dio trilogije spisateljice<br />
Michelle Moran. Ljubavni trokut, misterij Crvenog<br />
orla i život ljudi u vrijeme Rimskog carstva čine temelj<br />
ovog nevjerojatno uzbudljivog romana. Lik glavne<br />
junakinje Selene zaintrigirat će vas svojom inteligencijom,<br />
smjelošću i šarmom. Selena, kći egipatske<br />
kraljice Kleopatre, sa svojom braćom odlazi u ropstvo<br />
u Rim gdje vlada veliki car August, nakon samoubojstva<br />
njene majke i oca Marka<br />
Antonija. „Kleopatrina kći“,<br />
roman je koji zasigurno nećete<br />
ispustiti iz ruku dok ne saznate<br />
tko je zapravo Crveni orao,<br />
hoće li uspjeti ljubav mlade<br />
Egipćanke i Rimljanina te koja<br />
će biti Augustova odluka o<br />
životu egipatskih blizanaca u<br />
rimskom ropstvu.<br />
Robert Naprta: Luna Nafisa Haji: Molitva moje majke<br />
“Luna” je roman hrvatskog<br />
pisca i autora prve domaće<br />
sapunice ‘’Villa Maria’’, Roberta<br />
Naprte. Robert je suvremeni<br />
pisac koji se odabirom<br />
ovakvog sadržaja obraća<br />
brojnoj tinejdžerskoj publici.<br />
Zdenko Bašić je čovjek koji<br />
stoji iza prekrasnih ilustracija<br />
‘’Lune’’ i također<br />
ima svoju knjigu pod nazivom<br />
‘’Sjeverozapadni vjetar’’. Roman prati život<br />
šesnaestogodišnje djevojke koja ostaje bez roditelja<br />
i prisiljena je preseliti se u potpuno nepoznatu okolinu.<br />
Naime, riječ je o fantastičnom svjetu vještica i<br />
vukodlaka koji se temelji na legendama koje se na<br />
našim prostorima provlače već stoljećima. Suvremeni<br />
mladenački roman, ispunjen ljubavlju i akcijom,<br />
prati sukobljene svjetove Svjetla i Tame od Austrougarske<br />
pa sve do danas. Nakon čitanja ovog romana,<br />
hrvatske krajeve koje ste mislili da poznajete više nikad<br />
nećete gledati istim očima. Čitanje ove knjige je<br />
svakako užitak, ne samo mladima već svima željnima<br />
avanture, a posebice ljubiteljima natprirodnoga.<br />
Humorističan, tužan, uzbudljiv roman koji će vas<br />
ostaviti bez daha, nosi pouku kako odluke koje sami<br />
donosimo, mogu ostaviti nepremostive posljedice<br />
kao što je gubitak voljene osobe i njihova povjerenja.<br />
Saira je glavna junakinja ove priče. Cijeli život<br />
živjela je pod budnim okom tradicionalnih roditelja<br />
Amerikanaca indo-pakistanskog porijekla i u sjeni<br />
svoje naizgled savršene starije sestre Ameene. Dok<br />
je Ameena uvijek poštivala pravila roditelja, Saira<br />
je bila crna ovca u svojoj obitelji u svakom pogledu.<br />
Već u tinejdžerskim danima želi postati novinarka i<br />
napraviti neku promjenu u svijetu.<br />
Iako je proputovala svijet<br />
izvještavajuci o tužnim sudbinama,<br />
najtužnija u romanu je<br />
upravo njena sudbina. Kada se<br />
odluči suočiti sa svojim problemima,<br />
otrkiva tajne svoje<br />
obitelji, a situaciju dodatno<br />
otežavaju smrti u obitelji. Kraj<br />
romana donosi neočekivani<br />
obrat, koji željno iščekujete<br />
saznati kroz cijeli roman.<br />
Preporučile: Patricia Jelušić i Marija Bestić, 2.ogb<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 37
knjiški moljac<br />
200 godina rođenja<br />
Charles Dickens<br />
Tijekom 2012. godine diljem Britanije, a ponajviše u Londonu,<br />
obilježavala se 200. obljetnica rođenja velikoga književnika<br />
Charlesa Dickensa. 13. lipnja 2012. otvorena je izložba u ‘’Museum<br />
of London’’ pod nazivom ‘’Dickens and London’’ i tamo su<br />
bili izloženi njegovi rukopisi. Diljem Britanije i svijeta, izdavačke<br />
kuće tiskaju nova izdanja njegovih romana. U čast Dickensa postavljena<br />
je i internetska stranica „Dickens 2012“ na kojoj možemo<br />
pronaći pregršt informacija o Dickensu i obljetnici. U ovoj godini<br />
također je izišla i nova filmska adaptacija „Velikih očekivanja“ s<br />
Helenom Bohnan Carter i Ralph Fiennesom u glavnim ulogama<br />
Charles Dickens rođen je<br />
7.veljače 1812. u Landportu.<br />
Bio je poznati engleski<br />
književnik koji je kroz svoja djela<br />
ostavio jedno veliko naslijeđe svima<br />
nama. Smatra se utemeljiteljem<br />
socijalnog romana. Charles je<br />
imao teško djetinjstvo. Otac mu<br />
je završio u zatvoru te je s 12. godina<br />
prekinuo redovno školovanje<br />
i počeo raditi u tvornici, a potom i<br />
kao novinar. Roditelji su smatrali<br />
da je sa svojih 15 godina dovoljno<br />
zreo da bi potražio stalno zaposlenje<br />
te im tako djelomično pomogao<br />
u izdržavanju. Početkom 1836.<br />
izlazi mu prva knjiga „Bozove<br />
skice˝ gdje je sabrao tekstove što<br />
je do tad pisao. Charles se oženio<br />
kćerkom novinarskog kolege i prijatelja,<br />
Catherinom Hogarth, s kojom<br />
je imao desetero djece. Nakon<br />
toga Charles postaje i glavni urednik<br />
književno časopisa „Bentley’s<br />
Miscellany“. Mnoga njegova djela<br />
izdavana su u nastavcima te je tako<br />
svaka epizoda morala imati svoju<br />
priču i svoj otvoreni kraj zbog kojeg<br />
se nestrpljivo čekao svaki nastavak.<br />
38<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012.<br />
Charles Dickens okružen junacima svojih romana<br />
Google je znakovito obilježio 200. obljetnicu<br />
rođenja velikog Dickensa
Potpis Charlesa Dickensa<br />
Kraljevska kovanica s<br />
Dickensovim likom<br />
Tematski park “Dickens World” Izvorni rukopis “Velikih očekivanja”<br />
Njegova najznačajnija djela koja<br />
su obilježila odrastanje tadašnje<br />
mladeži, a koja i dan danas imaju<br />
važnu ulogu su: Oliver Twist, David<br />
Copperfield, Velika očekivanja,<br />
Posmrtni spisi Pickwickova kluba,<br />
Život i pustolovine Martina Chuzzlewita,<br />
Staretinarnica, Cvrčak na<br />
ognjištu, Božićna priča.<br />
egov prvi roman, „Oliver<br />
NjTwist“,<br />
kojemu je prvi<br />
nastavak objavljen u veljači 1837.,<br />
govori o siročetu koji je ostavljen<br />
na milost i nemilost ulici. Priča je<br />
inspirirana samim Dickensovim<br />
životom jer je i on djelomično<br />
bio prepušten sam sebi. Roman je<br />
poslužio kao predložak za veliki<br />
broj filmova i serija, pa je tako<br />
već davne 1922. snimljen prvi<br />
„Oliver Twist“, a nama je možda<br />
najpoznatiji onaj posljednji iz<br />
2005. godine u režiji Romana Polanskog.<br />
Godinama se Dickens trudio<br />
da prodre među čitatelje gdje<br />
god se nalazili, što mu je i uspjelo<br />
pa su, uz „Olivera Twista“ i ostala<br />
njegova djela, poput „Davida Coperfielda“<br />
te „Velikih očekivanja“,<br />
doživjela veliki uspjeh širom svijeta.<br />
Prema njima su također snimani<br />
filmovi i serije.<br />
Tijekom turneje u Americi, 1842.<br />
godine, Charles Dickens se predstavio<br />
kao moderan i prepoznatljiv<br />
pisac. Otvoreno je progovorio protiv<br />
ropstva. Biograf J. B. Priestly<br />
napisao je da je Dickens imao<br />
najveći doček koji vjerovatno niti<br />
jedan posjetitelj u Americi dotad<br />
nije imao. U početku je Dickens<br />
uživao u slavi i pozornosti, no kasnije<br />
je obožavateljima zamjerio<br />
što mu zadiru u privatnost. Naravno,<br />
kao i svaki pisac doživio je i<br />
mnoge kritike. Poučen time, Dickens<br />
je krenuo u drugu turneju, od<br />
1867. do 1868., u nadi da će popraviti<br />
stvari s javnošću.<br />
Od mnoštva zanimljivosti povodom<br />
200. obljetnice, spomenut<br />
ćemo da je „Royal Mint“<br />
proizveo kraljevsku kovanicu od<br />
dvije funte s likom Charlesa Dickensa.<br />
Sam lik satkan je od naslova<br />
njegovih najpoznatijih djela. Na<br />
rubu same kovanice ispisan je citat<br />
‘’Something will turn up ‘’ iz „Davida<br />
Coperfielda“ kojeg je Dickens<br />
smatrao svojim najboljim uratkom.<br />
U Chathamu je otvoren i tematski<br />
park „Dickens World“ koji se<br />
temelji na Dickensovom životu,<br />
vremenu u kojem je živio i likovima<br />
koje je stvorio.<br />
Napisala: Antonela Bratić, 2. ogb<br />
Fotografija: internet<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 39
voli me, ne voli me...<br />
Kako je nastalo Valentinovo?<br />
Zapravo nije poznato kako je 14. veljače proglašen danom zaljubljenih. Čak ne znamo sa<br />
sigurnošću je li sveti Valentin stvarno postojao. Kao izvore možemo koristiti samo neke<br />
legende. One kažu kako Valentinovo svoje korijene vuče iz razdoblja starog kršćanstva<br />
i rimske tradicije<br />
Sveti Valentin bio je svećenik u Rimu, a odlikovao se mudrošću i kreposnim<br />
životom. Zbog toga je uživao velik ugled i kod pogana i kod<br />
kršćana. Tadašnji rimski car Klaudije I. naredio je svim vojnicima<br />
da se ne smiju ženiti ili zaručivati jer je držao da se vojnici (kao oženjeni<br />
ili zaručeni muškarci) neće htjeti boriti u njegovim ratovima, već će radije<br />
ostajati kod kuće sa svojim obiteljima. Svi svećenici odlučili su poštovati<br />
ovu carevu odluku pa nisu više htjeli vršiti sam obred vjenčanja. Svi, osim<br />
jednoga. Svećenik Valentin oglušio se na carevu odluku i počeo je potajno<br />
održavati ceremonije vjenčanja svih mladih parova koji su to željeli, sve<br />
dok ga nisu ulovili i bacili u tamnicu. Čekajući izvršenje kazne u zatvoru,<br />
prišao mu je tamničar koji je čuo da ima moć izlječenja. Ispričao mu je kako<br />
mu je kćer slijepa i zamolio ga za pomoć. Tokom vremena koje je proveo u<br />
zatvoru, između njega i tamničareve kćeri razvilo se duboko prijateljstvo,<br />
prema nekima, čak i ljubav. Valentin je prije svog pogubljenja zatražio papir<br />
i olovku te je djevojci napisao oproštajno pismo koje je potpisao „od tvog<br />
Valentina“. 14. veljače (večer uoči rimskog proljetnog blagdana Luperkalije)<br />
svećeniku Valentinu odrubili su glavu. Nedugo nakon smrti narod ga<br />
je proglasio svecem pa kada se u Rimu učvrstilo kršćanstvo, svećenstvo<br />
je odlučilo spojiti blagdan Luperkalije i smrt Svetog Valentina u jedan.<br />
Odredili su da će se novi praznik slaviti 14., a ime su mu dali u spomen na<br />
ovog sveca.<br />
Naravno da postoje i druge teorije o porijeklu ovog praznika, pa se mogu<br />
recimo pronaći teze da potječe od nekih poganskih obreda, dok druge<br />
pak govore kako se u srednjovjekovnim vremenima vjerovalo da se ptice<br />
počinju pariti 14. veljače, pa otuda običaj slanja čestitki za Valentinovo.<br />
Ipak, najvjerojatnije Valentinovo postoji zbog svećenika Valentina kojemu<br />
je 14. veljače odrubljena glava.<br />
KAKO ODABRATI PRAVI POKLON?<br />
Najjednostavnije je kupiti čestitku, potpisati se i dati voljenoj osobi, ali se pritom ne misli na<br />
originalnost poklona. Poklon mora pokazati da nam je stalo do neke osobe i da pratimo što ona<br />
voli. Još jedan cilj poklona je da ostavi poseban utisak na tu osobu i da je taj poklon podsjeća<br />
na nas. Ljubav se ne pokazuje izdvajanjem velike količine novca. Biti romantičan znači iskazati<br />
ljubav na svoj način.<br />
PRAVILA ZA SAVRŠEN POKLON VOLJENOJ OSOBI<br />
1. Čar poklona je originalnost.<br />
2. Nekada sitnica može vrijediti više od skupog poklona.<br />
3. Pri odabiru poklona pazite na to što osoba voli.<br />
40 <strong>Marteen</strong> Listopad 2012.
Koliko ruža se proda za Valentinovo?<br />
Ruže i nisu najoriginalniji poklon za Valentinovo,<br />
ali bez obzira na sve, one su neophodne. Iako se<br />
uglavnom kupuju usput, na putu kući, one još uvijek<br />
kod žena stvaraju osjećaj topline i posebnosti.<br />
Kako prenosi “TheRomantic.com”, u SAD-u se proda<br />
i isporuči 110 miliona ruža kroz tri dana oko 14.<br />
veljače svake godine, od kojih je većina crvenih. Od<br />
tih 110 miliona, 73% kupe muškarci, dok su 27% kupaca<br />
žene. Glavni svjetski proizvođači svježih ruža<br />
su u Keniji, Ekvadoru i Kolumbiji, gdje se cvjetovi<br />
ubrani ujutro brzo prebacuju na aerodrome dok su još<br />
svježi, te odmah transportiraju na finalna odredišta u<br />
Europi, SAD-u, i Aziji. Najskuplji buketi ruža mogu<br />
se naći u Bangkoku, Hong Kongu i Tokyu gdje je<br />
prosječna cijena “običnih” ruža za Valentinovo oko<br />
45 američkih dolara. Buket “posebnih”, holandskih,<br />
ruža u glavnom tajlandskom gradu na Dan zaljubljenih<br />
košta nevjerovatnih 487, u Hong Kongu 205, a u<br />
Tokyu 120 američkih dolara. Cijena buketa kenijskih<br />
ruža za Valentinovo u Londonu je bila između 58 i 96<br />
dolara po buketu.<br />
Napisala: Nikolina Dedić, 2. ogb<br />
Fotografija: internet<br />
Haljina za Valentinovo načinjena od<br />
1.725 crvenih ruža teška 12 kilograma.<br />
Školski ples prvih razreda za Valentinovo<br />
Povodom Valentinova 1.oga je sa svojim razrednikom Arjanom<br />
Šturmom organizirao ples za sve prve razrede naše škole. Ples<br />
je održan 21. veljače 2012., tjedan nakon Valentinova. Uloženo<br />
je mnogo truda koji se na kraju višestruko isplatio. Za glazbu<br />
je bio zadužen DJ koji se trudio ugoditi svim željama, a da ne<br />
bi ostali gladni i žedni bilo je tu hrane i cuge u pozamašnim<br />
količinama. Pozvali smo i profesore naše škole, koji su se rado<br />
odazvali. Te večeri izrodila su se nova poznanstva i prijateljstva,<br />
a naravno i nove ljubavi.<br />
Stvarno smo se trudili da sve ispadne savršeno i jako smo sretni<br />
zbog dobrih kritika i pohvala za organizaciju. Drago nam je što<br />
su se učenici odazvali u velikom broju, a nadamo se da to nije<br />
bio posljednji ples koji je organizirao 1.oga (sada 2. oga) i da<br />
će postati tradicija...<br />
Napisale: Marina Čović i Mirna Dujmović, 2. oga<br />
Fotografija: Marina Čović, 2.oga Cure su spremne za ples<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 41
glazba<br />
OD YOUTUBEA DO ZVIJEZDA<br />
2CELLOS<br />
Svake godine svijet glazbe lansira novu teen zvijezdu no prošle godine doživjeli smo nešto<br />
potpuno novo. Radi se o dvojici čelista koji su se probili obradama poznatih hitova. Sve je<br />
započelo obradom pjesme ,Smooth Criminal Michaela Jacksona, a rezultiralo je s preko 4,5<br />
milijuna pregleda na YouTubeu. Pogađate o kome se radi?<br />
S Eltonom Johnom<br />
Nastup u Dubrovniku<br />
Gostovali su kod popularnog<br />
Jay Lena...<br />
...te Ellen DeGeneres<br />
Meteorski uspjeh 2CELLOS-a dogodio se kada<br />
su bivši rivali Luka Šulić i Stjepan Hauser odlučili<br />
udružiti snage. U siječnju 2011. godine, učitali su<br />
jedinstvenu violončelo verziju Smooth Criminal od<br />
Michaela Jacksona na YouTubeu. U roku od samo<br />
nekoliko tjedana, njihov video postao je „virusna“<br />
senzacija s više od 4,5 milijuna pregleda. To ih je<br />
dovelo do potpisivanja ugovora sa SONY Masterworksom<br />
i poziva da se pridruže Eltonu Johnu na<br />
njegovoj svjetskoj turneji. Od tog trenutka više nisu<br />
bili samo zvijezde YouTubea i popularnost im raste<br />
diljem svijeta. Dvojac je gostovao u televizijskim<br />
emisijama kao što su The Tonight Show With Jay<br />
Leno i The Ellen DeGeneres Show (čak dva puta<br />
u 6 mjeseci). Također su se pojavili kao posebni<br />
glazbeni gosti u hit seriji Glee gdje su izveli Smooth<br />
Criminal u čast Michaelu Jacksonu.<br />
Luka Šulić i Stjepan Hauser sviraju violončelo od<br />
djetinjstva. Završili su studij 2011. godine - Luka je<br />
diplomirao na hvaljenoj Kraljevskoj glazbenoj akademiji<br />
u Londonu, a Stjepan na Royal Northern College<br />
of Music u Manchesteru.<br />
Luka je nastupao na uglednim mjestima diljem<br />
svijeta, uključujući londonski Wigmore Hall, amsterdamski<br />
Concertgebouw i bečki Musikverein i<br />
Konzerthaus. Dobitnik je niza međunarodnih nagrada,<br />
uključujući prvu i posebnu nagradu na VII.<br />
Lutoslawskom međunarodnom violončelističkom<br />
natjecanju.<br />
Stjepan je također nastupao diljem svijeta u većini<br />
europskih zemalja kao što su Južna Afrika, Novi Zeland,<br />
Azija i SAD, s debijem u londonskom Wigmore<br />
Hallu, Royal Albert Hallu, South Bank Centre i amsterdamskom<br />
Concertgebouwu. Bio je posljednji<br />
učenik Mstislava Rostropoviča. U svojoj kratkoj karijeri,<br />
Stjepan je već dobio prvu nagradu na dvadeset<br />
i jednom nacionalnom i međunarodnom natjecanju<br />
te je dva puta nastupio za princa Charlesa u Buck-<br />
Navala obožavatelja u Lisinskom<br />
inghamskoj i St. James palači.<br />
Dečki su ovakvom obradom glazbe uspjeli pronaći<br />
put do srca mladih i starih, a naročito tinejdžerica.<br />
Uložili su mnogo truda da bi izgradili svoj put do zvijezda,<br />
no isplatilo se. Svakako preporučujemo da ih<br />
poslušate, nećete požaliti.<br />
Napisala: Marija Bestić, 2. ogb<br />
Fotografija: internet<br />
42 <strong>Marteen</strong> Listopad 2012.
subkultura<br />
Ja sam jedinstven i neponovljiv, ja sam...<br />
HIPSTER sapiens<br />
Često u društvu čujete „On/ona je totalni<br />
hipster!“ i neugodno vam je jer ne znate o<br />
čemu je riječ. Kako bih vas prosvijetlili u<br />
vašem neznanju, pokušat ćemo kroz nekoliko<br />
rečenica objasniti tko su hipsteri<br />
Hipsteri su mladi ljudi, najčešće u svojim 20-ima i<br />
30-ima, a susrećemo ih svakodnevno na ulici, u školi,<br />
na fakultetu. Prepoznat ćete ih po ležernom, vintage<br />
stilu – traperice, pulover, kardigan ili neka ležerna<br />
majica te neizostavan detalj - naočale debelih okvira.<br />
Da se razumijemo, oni nose naočale samo radi upotpunjavanja<br />
stila, a ne radi oštećenja vida. Kosa im<br />
izgleda čupavo i neuredno kao da se nikad u životu<br />
nisu počešljali. Second hand dućan je „sveta zemlja“<br />
za svakog hipstera jer tamo pronalazi genijalne<br />
modne primjerke kojih nema u popularnim trgovinama<br />
za široke mase. Sve to je zapravo dio nekakvog<br />
boemsko-beskućničkog stylinga u koji ulažu jako<br />
puno vremena i truda.<br />
Kada su se pojavili?<br />
Pojam hipster pojavio se četrdesetih godina 20.<br />
stoljeća, ali je tada podrazumijevao malo drugačije<br />
hipstere od današnjih. Obožavali su jazz i blues te<br />
pokušavali oponašati crnačke glazbenike u svakom<br />
pogledu. Prisvajali su njihov stil oblačenja, način govora<br />
te kompletan imidž. Živjeli su boemski, van svih<br />
društvenih normi i okvira onog vremena, eksperimetirali<br />
su s drogama i seksualnošću.<br />
Tko su hipsteri danas?<br />
Težnja avangardi i vezanost za glazbenu scenu kao i<br />
pokušaj bježanja iz okvira u koje su svrstani je vjerovatno<br />
jedina stvar koja povezuje prve i današnje hipstere.<br />
Današnji hipsteri žele djelovati ležerno uz potpunu<br />
opsjednutost vlastitim imidžom. U glazbenom smislu<br />
nije im toliko važan žanr koji slušaju, iako obožavaju<br />
indie-rock, već je bitno da je glazba „kvalitetna“,<br />
odnosno da njihov omiljeni izvođač ima što manji broj<br />
poklonika. Popularni izvođači ne dolaze u obzir jer<br />
ono što zabavlja mase nikako ne može biti duhovno,<br />
inspirativno i kvalitetno. Hipsteri obožavaju umjetnost,<br />
osobito modernu i učestalo posjećuju izložbe.<br />
Gledaju nezavisne i kultne crno-bijele filmove. Njihov<br />
intelektualni imidž im je jako važan pa ako studiraju<br />
to itekako ponosno ističu. Ne zanima ih religija i politika,<br />
tolerantni su prema ljudima svih rasa, religija<br />
i orijentacija, ustvari, za hipstera je poželjno da u<br />
društvu ima nekog „različitog“ jer s njim i on postaje<br />
različitiji od drugih. Dakle, osnovni moto pravog<br />
hipstera je prezentirati sebe kao posebnog i jedinstvenog,<br />
različitog od svih ostalih, kao intelektualca,<br />
neopterećenog društvenim normama, oduševljenog<br />
alternativnom glazbom, filmovima i umjetnošću<br />
općenito. Važno je naglasiti da je prezentacija vlastitog<br />
imidža najvažnija, a u tome im fantastično<br />
pomažu društvene mreže poput Facebooka i Twittera<br />
kao idealna mjesta prezentiranja vlastite unikatnosti i<br />
genijalnosti. Ironično, sve hipstere njihova potreba za<br />
različitošću sjedinjuje i u konačnici čini nekako istima.<br />
I za kraj, ni jedan hipster ni u ludilu neće priznati da<br />
je hipster!<br />
Napisala: Ana Lucija Perković, 2. ogb<br />
Fotografija: internet<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 43
moda<br />
Starke - najpoznatije tenisice na svijetu<br />
Koje su najpoznatije i najuspješnije<br />
prodavane tenisice svih vremena? To<br />
su svakako Chuck Taylor All Star tenisice<br />
kod nas poznatije kao starke.<br />
Marquis Miles osmislio je tenisice s<br />
gumenim đonom kada je 1908. godine<br />
pao i ozlijedio se<br />
Starke su po prvi puta proizvedene 1917. godine u<br />
crnoj boji u Sjedinjenim Američkim Državama. U<br />
početku vrlo slabo prodavane, uspjeh doživljavaju<br />
kada ih poznati košarkaš Charles H. “Chuck” Taylor<br />
1923. godine odluči promovirati te je samim time<br />
postao prvi sportaš koji je reklamirao neku marku.<br />
Najprije prodavane kao košarkaške tenisice, ubrzo<br />
su osvojile svijet sportaša. Nakon Drugog svjetskog<br />
rata, “Chuksice” su se proširile na šire tržište i postale<br />
dostupne većem dijelu publike. 50-ih, simbol briljantin<br />
generacije, a nakon toga rock’n’rolla, 60-ih su se<br />
savršeno uklapale u ležeran i šarolik stil hipija. 70-ih i<br />
80-ih starke postaju neizostavnim dijelom punk i rock<br />
kulture i samim time postale su simbol mladenačkog<br />
bunta. Mick Jagger se oženio u bijelim starkama, a<br />
legendarni Kurt Cobain nije ih izuvao ni u posljednjim<br />
trenucima svog života.<br />
O popularnosti starki najbolje svjedoči 800 milijuna<br />
ljudi diljem svijeta koji posjeduju ili su nekoć posjedovali<br />
par starki. Godine 2005. tvrtka Converse je<br />
doživjela financijski krah te ju preuzima sportska marka<br />
Nike. Starke su najisplativije i najpraktičnije tenisice<br />
ikada. Pristaju svim stilovima: metalci ih nose, hiphoperi,<br />
šminkeri, skejteri, a danas sve češće viđamo<br />
i poslovne ljude u odjelu i prikladnim starkama koje<br />
jednako dobro pristaju pripadnicima oba spola. Ako<br />
nosite starke, njihov uzorak i boja koju ste izabrali<br />
neka prikazuju i predstavljaju vašu osobnost, a ako se<br />
želite istaknuti, danas se starke prodaju i s prikladnim<br />
markerom kojim ih možete ukrasiti. Time ćete dobiti<br />
svoje jedinstvene starke koje ćete s užitkom nositi!<br />
Napisala: Patricia Jelušić, 2. ogb<br />
TRAPERICE- vječno popularne vladarice među odjećom<br />
Svatko od nas ima barem jedne, naravno govorim o<br />
trapericama. Traper je uvijek bio prisutan u modnom<br />
svijetu, ali se kroz povijest mijenjala njegova boja,<br />
oblik i kroj. Traperice su postale popularne tijekom<br />
50-tih godina prošlog stoljeća, a danas su dio naše<br />
svakodnevne garderobe, upravo zato jer ih možemo<br />
nositi na sve.<br />
Traperice su hlače koje su tradicionalno napravljene<br />
od trapera, ali i od nekih drugih materijala. Prve traperice<br />
bile su rađene od čvrstog trapera sa zakovicama<br />
za rudare u rudnicima zlata te za one kojima<br />
44<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012.<br />
je trebala čvrsta i izdržljiva odjeća. Jeans je svoj naziv<br />
dobio po gradu Genovi, luci iz koje je materijal dolazio<br />
u Ameriku, a čije su ime na francuskom Genes,<br />
koje je bilo napisano na paketima, Amerikanci čitali<br />
pogrešno jeans. Prvi proslavljeni prodavač traperica<br />
je Levi Strauss. Levi Strauss je bio Nijemac koji je živio<br />
u San Franciscu. On je 1953. godine proizveo traperice<br />
koje su kasnije postale vrlo popularne.<br />
Proživjele mnoge uspone i padove te su postale nezaobilazan<br />
odjevni predmet. Iako su vječni klasik<br />
plave traperice, popularnost proživljavju i traperice u<br />
bojama. Danas su traperice zasigurno najprodavaniji<br />
odjevni predmet, što će vjerujem tako još dugo i ostati.<br />
„Žao mi je što nisam izumio prve traperice. Radi se<br />
o spektakularnom, praktičnom, opuštenom komadu<br />
odjeće“, rekao je poznati dizajner Yves Saint Laurent.<br />
Napisala: Helena Žutak, 2. ogb
MODNI VREMEPLOV: Kupaći kostimi<br />
Od vunenih okova do bikinija<br />
Potreba za kupaćim kostimima<br />
javlja se već u davnim antičkim<br />
vremenima kada je kupanje bilo<br />
uobičajena razonoda kako za ljude<br />
plemenitog roda tako i za običan<br />
puk. Grkinje su se kupale gole, a<br />
žene u Rimu su nosile kupaće kostime<br />
bliske današnjem jednodijelnom<br />
kupaćem kostimu. Kako je<br />
Crkva u srednjem vijeku imala velik<br />
utjecaj na život ljudi, usađena<br />
je predrasuda kako je javno kupanje<br />
barbarski čin. No, ne samo da<br />
su kupanje smatrali nemoralnim,<br />
kupanje je predstavljalo prijetnju i<br />
za zdravlje.<br />
Razvitkom turizma i gradnjom<br />
termi, potkraj osamnaestog i<br />
početkom devetnaestog stoljeća,<br />
potreba za kupaćim kostimima<br />
ponovno se javlja. U to vrlo<br />
konzervativno doba, žene su bile<br />
osuđene nositi teške, uglavnom<br />
vunene kostime koji su otkrivali<br />
vrlo malo kože. Kupaći kostimi<br />
kakve poznajemo danas, javljaju<br />
se tek početkom dvadesetih godina.<br />
U vrijeme moderne povijesti,<br />
žene se postupno rješavaju suvislih<br />
dijelova kupaćeg kostima. Iako se<br />
znatno razlikuju od današnjih kostima,<br />
kostimi dvadesetih godina<br />
bili su izrađeni od jerseya, a žene<br />
Vuneni kostimi iz 18. st.<br />
1946. godine predstavljen je<br />
prvi bikini u povijesti<br />
Kupaći kostimi 50-ih godina<br />
20. stoljeća<br />
Kupačice 1920. godine<br />
koje nisu željele pokazivati toliko<br />
kože, nosile su tajice koje su tada<br />
smatrane isključivo dijelom kostima,<br />
a kostimi su više nalikovali<br />
na ronilačka odjela nego na kupaće<br />
kostime.<br />
Kako je društvo postajalo liberalnije,<br />
nadolazećih desetljeća kupaći<br />
kostimi postaju sve oskudniji i otkrivaju<br />
sve više. Tridesetih godina<br />
kupaći kostimi nalikovali su na<br />
trikoe, s nogavicama iznad koljena<br />
i kratkim rukavima. Četrdesetih i<br />
pedesetih godina, kupaći kostimi<br />
bivaju sve pripijeniji uz kožu i sve<br />
sličniji kostimima koje nosimo danas.<br />
Žene su imale na izbor jednodijelne<br />
i dvodijelne kostime te<br />
su čak nosile i kape za kupanje<br />
kako bi im frizura ostala postojana.<br />
S vremenom, žene se sve više<br />
zauzimaju za svoja prava i postaju<br />
ravnopravnije muškarcima. Javno<br />
kupanje postaje vrlo uobičajeno<br />
i potpuno prihvaćeno, a kupaći<br />
kostimi danas pokazuju najviše.<br />
Ako su kostimi vremenom gubili<br />
na količini materijala za izradu<br />
kupaćeg kostima, kako će izgledati<br />
kupaći kostim za deset ili dvadeset<br />
godina ako već danas pokrivaju<br />
vrlo malo?<br />
Napisala: Patricia Jelušić, 2. ogb<br />
Fotografija: internet<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 45
x-files<br />
TEORIJE ZAVJERE<br />
Istina ili načini obmane populacije?<br />
Znate li što je navodno zajedničko ubojicama A. Lincolna, J. F. Kennedyja i J. Lennona? - Sva trojica su posjedovala<br />
istu knjigu, Sallingerovog Lovaca u žitu. Na tom tragu, u filmu Zavjera s Mel Gibsonom, glavni lik,<br />
opsjednut teorijama zavjere, iz neobjašnjivih razloga svaki dan kupuje Lovca u žitu.<br />
Teorije zavjere ili teorije urote su pokušaji da se objasne određeni povijesni ili trenutni događaji kao rezultat<br />
djelovanja tajnih organizacija ili raznih moćnika u ostvarenju skrivenih ciljeva. Teorije zavjere su oduvijek<br />
imale svoje pristalice, ali pojavom modernih medija postale su dostupne širokim masama te su neraskidivi<br />
dio suvremenog društva i kulture. Neke teorije urote uspjele su se osporiti, ali pobornici urota razvili su nove.<br />
Navest ćemo neke od popularnijih teorija.<br />
TERORISTIČKI NAPADI NA BLIZANCE 11. RUJNA<br />
2001.<br />
Svima je poznat događaj koji se dogodio 11. rujna<br />
2001. godine, odnosno napad na zgrade Svjetskog<br />
trgovačkog centra koje se još nazivaju Blizancima.<br />
Službena verzija o tom događaju puna je napravilnosti<br />
i nelogičnosti, što je ostavilo prostor za razvitak<br />
mnogih teorija zavjere. Valja spomenuti poklonike<br />
teorije koji su iznijeli najviše dokaza. To su tzv.<br />
truthersi koji smatraju da je tragedija koja prije jedanaest<br />
godina zadesila SAD zamisao Vlade Sjedinjenih<br />
Američkih Država, a ne terorističke skupine Al Qaide.<br />
Truthersi nisu iznijeli nijednu optužbu koja nije bila<br />
potrijepljena dokazima kao ni ona da su obitelji Bush<br />
i Bin Laden godinama bile povezane.<br />
SLUČAJ ROSWELL<br />
Slučaj Roswell je naziv za događaj koji se zbio u blizni<br />
gradića Roswella u američkoj saveznoj državi Novi<br />
Meksiko. Naime, ondje je u srpnju 1947. godine pao<br />
nepoznat objekt o kojemu su se brzo pojavile glasine.<br />
Nepoznati objekt navodno je bio izvanzemaljska<br />
letjelica te su pronađeni leševi izvanzemaljaca.<br />
Reakcija vlasti bila je vrlo zbunjujuća te je dovela do<br />
mnogih nagađanja o stvarnoj prirodi događaja. Od<br />
70-ih godina prošlog stoljeća počele su se razvijati<br />
brojne teorije zavjere. Prvo što je američka vlada<br />
potvrdila je bilo je da je riječ o „nekakvom tanjuru“,<br />
ali je potom promijenila iskaz te izjavila da se srušio<br />
meteorološki balon. Najnovija saznanja govore o<br />
tome da je u Roswellu zaista bilo zataškavanja, ali da<br />
je srušen nepoznati objekt zapravo bio tajni špijunski<br />
objekt imena Project Mogul. Edgar Mitchell, bivši<br />
astronaut iz misije Apollo 14 izjavio je da je vlada<br />
natjerala stanovnike Roswella da šute o padu i da se<br />
uistinu srušila izvanzemaljska letjelica. Istinu vjerojatno<br />
nećemo saznati, ali treba spomenuti kako je s vremenom<br />
Roswell postao jedan od najbolje dokumentiranih<br />
događaj u čitavoj epohi moderne ufologije.<br />
46 <strong>Marteen</strong> Listopad 2012.
SMAK SVIJETA - 2012. GODINE<br />
Vjerojatno jedna od najpopularnijih teorija zavjere<br />
zauzela je također mjesto u ovome članku. Nakon<br />
ulaska u 2012. godinu razvio se još veći broj teorija<br />
vezanih za smak svijeta koji bi se trebao desiti po<br />
završetku 2012. godine. Prve teorije o tom događaju<br />
počele su se razvijati kada su znanstvenici otkrili<br />
da Majanski kalendar, koji je dosada bio poprilično<br />
točan u predviđanju kozmičkih događaja, poslije<br />
2012. godine nema više zapisa odnosno predviđanje<br />
događaja prestaje.<br />
Prema jednim teorijama 2012. godine dogodit će se<br />
nuklearni rat koji će dovesti čovječanstvo u opasnost<br />
od izumiranja, a od čega će čovječanstvo spasiti izvanzemaljci.<br />
S druge strane, ostale teorije govore da<br />
će poslije 2012. godine čitavo čovječanstvo stupiti u<br />
tzv. zlatno doba tj. u doba prosperiteta, blagostanja i<br />
trajnog mira. Ljudi koji proučavaju otkriće o Majanskom<br />
kalendaru vjeruju da će se dogoditi nešto važno,<br />
SVINJSKA GRIPA - OBMANA FARMACEUTSKE<br />
INDUSTRIJE<br />
Svjetska zdravstvena organizacija objavljivala je upozorenja<br />
da je svinjska gripa dosegla epidemijske<br />
razmjere, te da se na globalnoj razini u naredne dvije<br />
godine očekuje oko 2 milijarde zaraženih. Prema<br />
podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju<br />
bolesti samo tijekom prošle sezone obična gripa je<br />
ubila oko dvadeset i četiri tisuće ljudi.<br />
Je li je moguće da opasnost koja nam prijeti od<br />
svinjske gripe i ostalih sezonskih, samo paravan za<br />
promišljeni plan vodećih farmaceutskih tvrtki u namjeri<br />
za povećanjem prodaje cjepiva? Kao i u svakoj<br />
priči postoje dvije strane. Na jednoj strani su veliki<br />
farmaceuti koji žure da proizvedu goleme količine cjepiva,<br />
dok neki zdravstveni stručnjaci na drugoj strani<br />
ali ne znaju što točno. Postoje razna predviđanja od<br />
toga da će se ciklus vratiti na početak ili da će doći<br />
do kozmičke katastrofe koja će izbrisati čitav život na<br />
Zemlji.<br />
Svi pobornici teorije složili su se da svjetske vlade<br />
znaju što će se dogoditi, ali da skrivaju istinu od<br />
građana.<br />
upozoravaju kako se od svinjske gripe može obraniti<br />
kao i od svake druge bolesti tog tipa, oprezom i osnovnom<br />
higijenom za koju je dovoljan sapun i voda.<br />
No, to za farmaceute i nije lijepa vijest jer na sapunu<br />
i vodi ne mogu zaraditi milijarde kao na uplašenim<br />
ljudima koji u strahu od moguće epidemije žure stati<br />
u red za spasonosni ubod bez razmišljanja tko, koliko<br />
i kome taj sumnjivi ubod plaća.<br />
ŠPIJUNIRANJE PUTEM DIGITALNE TELEVIZIJE<br />
Vlade su poručile stanovništvu - gasi se analogni signal,<br />
prijeđite na digitalni ili nećete imati što gledati!<br />
Mnogi istraživači govore kako se putem suvremenih<br />
tehnologija ispire mozak stanovništva. Uvođenje digitalnog<br />
signala u SAD provedeno je u veljači 2009.<br />
Još prije nego što je stvar krenula, brojni blogeri,<br />
anarhisti, tehnološki stručnjaci i psiholozi ušli su u<br />
raspravu o tome kako je digitalna televizija ustvari<br />
samo još jedno od tajnih oružja vlada diljem svijeta<br />
kojim žele kontrolirati mase.<br />
Oni misle da se radi o subliminalnim porukama. To<br />
su poruke koje naš vizualni sustav percipira, ali mi ih<br />
uopće nismo svjesni. Opasnost subliminalnih poruka<br />
leži u tome što možemo bez vlastitog znanja i volje<br />
upiti osjećaje, ideje i misli koje nam se serviraju<br />
što nas čini podložnima manipulaciji. Subliminalne<br />
poruke ipak nisu nikakva novost. Gotovo da i nema<br />
reklama koje ih ne sadrže tako da su ljudi kao i obično<br />
prepušteni vlastitom izboru.<br />
Napisale: Nikolina Dedić i Helena Žutak, 2. ogb<br />
Fotografija: internet<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 47
filmski kutak<br />
Ako do sad niste, svakako pogledajte!<br />
Svakodnevno na kinoplatna dolaze novi hit-filmovi. Filmovi nas opuštaju i zabavljaju, a ponekad možemo iz<br />
njih i nešto naučiti. Iako nisu ovogodišnji hitovi, Ana Lucija vam za odmor od teškog dana toplo preporuča<br />
njezinih top 5 fimova<br />
Forrest Gump (1994.)<br />
Radnja filma temelji se na životu junaka Forrest Gumpa kojeg utjelovljuje izvrsni Tom Hanks.<br />
Pomalo zaostao u razvoju, djetinjast, ali hrabar. To su riječi koje opisuju Forresta. Pukom<br />
slučajnosti postaje poznat i cijenjen, te nam film govori o njegovim usponima i padovima.<br />
Film koji dira u dušu i bez imalo dvojbe mogu reći da je ovo najbolji film kojeg sam ikada pogledala.<br />
Film obuhvaća dosta različitih tema spojenih u jednu priču o nevjerojatnom čovjeku<br />
koji, kako bi se reklo, ima više sreće nego pameti.<br />
Gospodar Prstenova ( The Lord of the Rings, 2001.-2003.)<br />
Prema istoimenom romanu J. R. R. Tolkiena snimljena je trilogija Gospodar prstenova koja<br />
je u filmskom svijetu, kao što je to ranije bio slučaj s Ratovima zvijezda, obilježila početak<br />
21. stoljeća. Prvi dio, pod nazivom Prstenova družina, govori o hobitu Frodu Bagginsu<br />
koji je dobio na čuvanje prsten kojeg mora uništiti kako bi porazio zlo. Nastavak pustolovine,<br />
pod nazivom Dvije kule, snimljen je 2002., a trilogija završava s Povratakom kralja<br />
2003. godine. Odlična priča, uzbudljivi likovi, maštoviti filmski efekti učinili su da od svih<br />
znanstvenofantastičnih filmova novijeg vremena, meni osobno trilogija Gospodar prstenova<br />
je najdraža.<br />
Život je lijep (La vita è bella, 1997.)<br />
Talijanski film koji progovora o progonu Židova u Drugom Svjetskom ratu, a prvenstveno je<br />
to je priča o ljubavi i požrtvovnosti za obitelj. Guido i Dora odlučuju ostatak života provesti<br />
zajedno. Zbog rata, njihova je obitelj osuđena na propast jer je izdan nalog da se svi Židovi<br />
odvezu u logor. Tužna priča Guidova života bi bila još samo jedna nesretna priča da nije<br />
njegove duhovitosti, radosti te beskrajne ljubavi prema sinu Giosueu. Ni u najtežim trenutcima<br />
nije gubio nadu. Snažnu i pozitivnu osobu kao Guido danas je teško pronaći. Ovaj<br />
film mi je iznimno drag jer me naučio da i u najtežim trenutcima života trebam stisnut zube<br />
i reći: “ Bit će bolje! “<br />
Milijunaš s ulice (Slumdog Millionaire, 2008.)<br />
Mjesto radnje je Indija, a glavni junak je Jamal Malik, siromašni i neuki mladić iz predgrađa<br />
Mumbajija. Na vrlo čudan i nepredviđen način Jamal dospijeva do indijske verzije kviza Tko<br />
želi biti milijunaš?. Optužen da je namjestio pobjedu u kvizu, Jamal započinje prepričavati<br />
svoju životnu priču. Naravno u cijelu radnju filma upleću se ljubavni te socijalni problemi.<br />
Film je osvojio osam Oscara, ali i srca mnogih ljudi. Volim ovaj film je govori o nekoj novoj<br />
civilizaciji, upoznaje me s problemima svijeta i na neki način uči me da je život jedna igra<br />
u kojoj možeš pobjeđivati, ali jedan krivi potez dovoljan za „game over“.<br />
Djevojka od milijun dolara (Milion Dollar Baby, 2004.)<br />
Djevojka Maggie Fitzgerald upušta se u muški svijet boksa te upornošću i radom postaje<br />
profesionalna boksačica. Spremna je sve staviti na kocku kako bi ostvarila svoje snove, no<br />
ostvarenje snova katkad nas može koštati života. Ne samo da film pokreće pregršt snažnih<br />
emocija u gledatelju, nego nas uči da slijedimo svoje ideale, bez obzira na sve. Lako je<br />
odustati, ali to nije cilj našeg putovanja. Film je osvojio četiri Oscara, a glavnu junakinju<br />
utjelovila je Hilary Swank.<br />
48 <strong>Marteen</strong> Listopad 2012.<br />
Preporučila: Ana Lucija Perković, 2.ogb
techno-freak<br />
Zašto su pametni telefoni uistinu pametni?<br />
Pametni telefoni postali su poželjniji od novog računala. Oni su i svojevrstan statusni simbol,<br />
pogotovo među tinejdžerskom populacijom kojoj i mi pripadamo. Zbog čega<br />
su tako posebni?<br />
Izraz pametni telefon dolazi kao i većina tehnološkog<br />
nazivlja iz engleskog jezika, odnosno prevedenica je<br />
izraza smartphone koji je korišten prvi put 1997. godine<br />
kada je Ericsson predstavio koncept telefon GS<br />
88 Penelope.<br />
Obični telefoni su dobri: maleni, brzi ,lagani, itd.<br />
no pametni telefoni su posve druga sfera. Razlikuju<br />
se po tome što se obični telefoni ne mogu<br />
dograđivati, a često ni prilagoditi potrebama njihovih<br />
vlasnika. Današnji modeli pametnih telefona<br />
služe za kombiniranje funkcija prijenosnih mediaplayera,<br />
low-end kompaktne digitalne kamere, pocket<br />
video-kamere i GPS navigacijske jedinice. Također<br />
uključuju zaslon visoke razlučivosti osjetljiv na dodir,<br />
preglednike koji mogu pristupiti i pravilno prikazati<br />
standardne internetske stranice, a ne samo stranice<br />
optimizirane za mobilne uređaje, i high-speed pristup<br />
podacima putem Wi-Fi te mobilni širokopojasni<br />
pristup.<br />
Glavna snaga i moć ovih mobitela je u njihovim<br />
aplikacijama. Moderni operacijski sustavi<br />
omogućavaju instalaciju mnogobrojnih korisnih i<br />
zabavnih aplikacije. Dobro je sto su većina aplikacija<br />
besplatne, čak i ako nisu besplatne koštaju svega par<br />
dolara. Svaki proizvođač ima svoju virtualnu trgovinu<br />
(market ili store) u kojoj korisnici kupuju aplikacije.<br />
Apple ima iPhone App Store, Googleov je Android<br />
Market, a Microsoft ima Windows Phone 7 Marketplace.<br />
Appleov App Store broji preko 350.000 aplikacija,<br />
dok ih Googleov Android Market ima preko<br />
230.000. Pametni telefon bez aplikacija i trajne veze s<br />
internetom postaje „beskorisniji“ od običnog mobilnog<br />
telefona.<br />
Jasno je da su sigurnosni rizici na pametnim telefonima<br />
sigurno veći nego na običnim mobilnim uređajima,<br />
a pri tom ne mislim na klasičan gubitak ili krađu mobitela.<br />
Naime, pametni telefon je neprestano spojen<br />
na internet i upravo zbog toga je instalacija nekakvog<br />
virusa često udaljena samo jedan klik. Primjerice, Android<br />
Market je sve češće izvor zaraženih aplikacija sa<br />
ugrađenom funkcionalnošću trojanaca.<br />
Što se tiče fizičke otpornosti pametnog telefona<br />
na vanjske uvjete tipa niska ili visoka temperatura,<br />
Apple tvrdi da se iPhone može koristiti samo<br />
na temperaturama od 0 do 35°C. Drugim riječima,<br />
ako iznesete svoj iPhone van na temperaturu ispod<br />
nule, to radite na vlastitu odgovornost jer garancija<br />
ne pokriva ekstremnu hladnoću. HTC i Nokia ne spominju<br />
ništa o vremenskim uvjetima u korisničkim<br />
uputama. Međutim, iz Samsunga tvrde da njihovi<br />
telefoni mogu podnijeti temperature od -20 do 50 °C.<br />
U svakom slučaju, većina pametnih telefona ne može<br />
podnijeti temperature niže od -15 ili -20°C. Čak i ako<br />
se ne ugase sami od sebe, to će se dogoditi čim ih<br />
pokušate koristiti.<br />
Napisao: Antonio Grgošević, 2. ogb<br />
Fotografija: internet<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 49
english corner<br />
One in a million<br />
The first time I heard her well-known song „Someone like you“ was way<br />
before she became this famous. I was stunned by the beauty of her<br />
lyrics. Her songs sound remarkabIy. I thought I will listen it unitl I get<br />
bored, but I never did. As you can assume, I’m talking about Adele.<br />
Her real name is Adele Laurie Blue Adkins and she was born on 5th May<br />
in 1988. Adele is an English singer, songwriter and musician. Her way<br />
to fame started when her friend posted her demo on My Space in 2006.<br />
Soon after that, Adele was offered a recording contract by XL Recordings.<br />
Everything else is a history. Her debut album 19 was released in 2008.<br />
At the 2009. Grammy Award, Adele received awards for the Best New<br />
Artist and the Best Female Pop Vocale Performance. In early 2011. she<br />
released her second album 21 which was well received among critics<br />
and surpassed the success of her debut. Album 21 helped Adele earn six<br />
Grammy Awards in 2012.Songs from her second album are more famous.<br />
Songs like Rolling in the Deep, Someone like you, Set Fire to the Rain,<br />
Turning Tables, Hometown Glory are listened by thousands of people all<br />
over the world.<br />
Everybody talks about Adele, but can anyone say what is so remarkable<br />
about her ? I can. Adele is a special creature with the most specific<br />
voice. While listening to her, it feels like she is giving part of herself in<br />
her songs. The sadness, sorrow and grief make strong impression on a<br />
listener. She has made a huge success and won awards that most of her<br />
colleagues never will. Some people make a mistake, saying that Adele<br />
is listened only by broken-hearted girls. I think that’s not true because<br />
her songs can be understood and listened by everyone. If you haven’t<br />
heard any of her songs, do it right now! But be careful - she is going to<br />
take your breath away.<br />
Written by: Helena Žutak, 2. ogb<br />
The Dog’s Diary<br />
8:00 am - Dog food! My favorite thing!<br />
9:30 am - A car ride! My favorite thing!<br />
9:40 am - A walk in the park! My favorite<br />
thing!<br />
10:30 am - Got rubbed and petted! My favorite<br />
thing!<br />
12:00 pm - Milk bones! My favorite thing!<br />
1:00 pm - Played in the yard! My favorite<br />
thing!<br />
3:00 pm - Wagged my tail! My favorite thing!<br />
5:00 pm - Dinner! My favorite thing!<br />
7:00 pm - Got to play ball! My favorite<br />
thing!<br />
8:00 pm - Wow! Watched TV with the people!<br />
My favorite thing!<br />
11:00 pm - Sleeping on the bed! My favorite<br />
thing!<br />
50 <strong>Marteen</strong> Listopad 2012.<br />
The Cat’s Diary<br />
Day 983 of My Captivity<br />
My captors continue to taunt me with bizarre little dangling objects.<br />
They dine lavishly on fresh meat, while the other inmates and I are fed<br />
hash or some sort of dry nuggets. Although I make my contempt for the<br />
rations perfectly clear, I nevertheless must eat something in order to<br />
keep up my strength.<br />
The only thing that keeps me going is my dream of escape. In an<br />
attempt to disgust them, I once again vomit on the carpet. Today I decapitated<br />
a mouse and dropped its headless body at their feet. I had hoped<br />
this would strike fear into their hearts, since it clearly demonstrates my<br />
capabilities. However, they merely made condescending comments about<br />
what a “good little hunter” I am. Bastards!<br />
There was some sort of assembly of their accomplices tonight. I was<br />
placed in solitary confinement for the duration of the event. However, I<br />
could hear the noises and smell the food. I overheard that my confinement<br />
was due to the power of “allergies.” I must learn what this means,<br />
and how to use it to my advantage.<br />
Today I was almost successful in an attempt to assassinate one of my<br />
tormentors by weaving around his feet as he was walking. I must try this<br />
again tomorrow, but at the top of the stairs.<br />
I am convinced that the other prisoners here are flunkies and snitches.<br />
The dog receives special privileges. He is regularly released, and seems<br />
to be more than willing to return. He is obviously retarded. The bird must<br />
be an informant. I observe him communicate with the guards regularly.<br />
I am certain that he reports my every move. My captors have arranged<br />
protective custody for him in an elevated cell, so he is safe. For now ...
za kraj...<br />
Tko je čovjek?<br />
“Čovjek je jedino stvorenje koje odbija da bude ono što jest.”(Albert<br />
Camus)<br />
“Samo su dvije stvari na svijetu beskonačne, svemir i ljudska glupost,<br />
samo što za svemir nisam siguran“ (Albert Einstein)<br />
“Svaki čovjek po prirodi teži znanju.” (Aristotel)<br />
“Nakon dugog razmišljanja došao sam do uvjerenja da će čovjek koji<br />
ima dubok cilj taj cilj i ostvariti, te da se ništa ne može suprotstaviti<br />
volji koja je spremna za njegovo ostvarenje položiti čak i život.”<br />
(Benjamin Disraeli)<br />
“Čovjek je po prirodi lakovjeran i sumnjičav, bojažljiv i neustrašiv.”<br />
(Blaise Pascal)<br />
“Kad je čovjek sam uvijek je u lošem društvu.” (Franz Kafka)<br />
“Nesreća oblikuje čovjeka i prisiljava ga da upozna samoga sebe.”(J.<br />
W. Goethe)<br />
“Sudbina je ista za čovjeka ako se povlači i ako se snažno bori.<br />
Čovjek umire koji nije napravio ništa, kao i onaj koji je napravio<br />
puno.”(Homer)<br />
“Čovjek često postaje ono što o sebi misli. Ako budem stalno ponavljao<br />
kako neke stvari ne mogu napraviti, vjerojatno je da i neću<br />
moći. Suprotno tome, ako vjerujem da mogu, sigurno ću steći sposobnost<br />
da to i napravim.”(Mahatma Gandhi)<br />
“Ako prihvatiš izgladnjela psa i nahraniš ga, on te neće ujesti. To je<br />
razlika između psa i čovjeka.”(Mark Twain)<br />
“Nikako ne mogu dokučiti je li čovjek ukras svijeta ili greška<br />
prirode.”(Mihail Mihajlovič Zoščenko)<br />
“Čovjek s lakoćom podnosi samo jednu bol, to je bol drugih.”(René<br />
Leriche)<br />
“Čovjek je sretan onoliko koliko je sposoban usrećiti druge.”(kineska<br />
poslovica)<br />
“U srcu svakog čovjeka skriven je lav.”(turska poslovica)<br />
“Dokle god čovjek ima na ramenu glavu, ništa za njega nije<br />
izgubljeno.”(vijetnamska poslovica)<br />
Izbor: Karla Ambruš, 2. ogb<br />
Pronađite osam razlika na slici ispod! ;)<br />
<strong>Marteen</strong> Listopad 2012. 51
52 <strong>Marteen</strong> Listopad 2012.<br />
http://www.ss-dugo-selo.skole.hr
Change language