SABRANA NEDJELA

REPUBLIKA HRVATSKA
glavni državni odvjetnik
Mladen Bajić
SABRANA
NEDJELA

Zagreb, listopad 2012. godine

1
Glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića osobno sam
upoznao u srpnju 2002.godine, u uredu zamjenika GDO-a Dragutina
Novosela, 2 dana nakon što je Služba za suzbijanje krijumčarenja Carinske
uprave kojom sam rukovodio otkrila najveći organizirani gospodarski
kriminalitet (krijumčarenje sirovom kavom) u povijesti Republike Hrvatske i
uhvatila krivce i počinitelje.
Tom prilikom, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić mi je osobno čestitao na
tom velikom uspjehu i rekao da samo tako trebam nastaviti raditi dalje...
Od tada pa do danas, sa glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem
imao sam otprilike 50tak sastanaka, što službenih dok sam radio kao
pomoćnik ravnatelja Carinske uprave, što ne-službenih kada me primao u
njegovoj kancelariji na 1.katu ureda u Gajevoj, a na kojim sastancima sam
mu redovito davao informacije i dokumente o organiziranom gospodarskom
kriminalitetu i korupciji.
Na svoju sreću, dosta tih informacija i dokumenata sam predao glavnom
državnom odvjetniku Mladenu Bajiću na način da sam dobio potvrdu da
sam te dokumente stvarno predano, a ostale informacije za koje nisam imao
pisani trag, Mladen Bajić je uvijek vrlo precizno zapisivao crnim naliv-perom u
svoju ‘’crnu knjižicu’’ koju uvijek nosi uz sebe...
Od svih informacija i dokaza koje sam u ovih više od 10 godina predao
glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću o visoko organiziranom
gospodarskom kriminalitetu i s njim povezanom korupcijom, koji su trebali
poslužiti u otkrivanju, kažnjavanju i spriječavanju kriminaliteta i korupcije,
glavni državni odvjetnik Mladen Bajić nije napravio apsolutno ništa, a
Hrvatska je opljačkana do gole kože.
Jedini slučaj organiziranog gospodarskog kriminaliteta koji je procesuiran i
koji je na kraju završio pravomoćnom presudom jest upravo gore spomenuto
krijumčarenje sirovom kavom koje je otkriveno, kako je to napisano u presudi
Općinskog kazenenog suda u Zagrebu, ‘’najviše zahvaljujući upravo mojem
radu i upornosti’’.
Iz ovih razloga smatram da imam pravo, uz činjenicu da mi je to prema
važećim zakonskim propisima i dužnost i obveza, odgovornim osobama i
javnosti Republike Hrvatske predočiti i dokazati 10godišnji (NE)rad glavnog
državnog odvjetika Mladena Bajića, te zatražiti njegovu trenutnu smjenu i
potom pokretanje njegove kaznene odgovornosti.

1
Zakon o kaznenom postupku («Narodne novine RH» br. 152/08 i 76/09)
DRŽAVNOM ODVJETNIKU daje i propisuje sve potrebne ovlasti za otkrivanje
i procesuiranje počinitelja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj
dužnosti.
Ovdje su navedeni svi članci ZKP-a koji su relevantni za rad DRŽAVNOG
ODVJETNIKA, a najvažnija činjenica je da ZKP propisuje da je progon
počinitelja kaznenih djela GLAVNA DUŽNOST DRŽAVNOG ODVJETNIKA.
Ovdje su navedeni svi članci ZKP-a koji kada se stave u odnos i primjene
na dokumente koji se nalaze u ovim SABRANIM NEDJELIMA, nesporno
dokazuju da glavni državni odvjetnik Mladen Bajić od samog početka
njegovog rada u svibnju 2002.godine teško krši odredbe ZKP-a, na koji način
sam čini kazneno djelo protiv službene dužnosti, zlouporabe položaja i ovlasti
opisano u čl. 337 Kaznenog zakona Republike Hrvatske.
DRŽAVNI ODVJETNIK
Članak 38.
(1) Temeljno pravo i glavna dužnost državnog odvjetnika je progon
počinitelja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti.
(2) U predmetima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti
državni odvjetnik ima pravo i dužnost:
1) poduzimanja potrebnih radnji radi otkrivanja kaznenih djela i pronalaženja
počinitelja;
2) poduzimanja izvida kaznenih djela, nalaganja i nadzora provođenja
pojedinih izvida radiprikupljanja podataka važnih za pokretanje istrage,
3) donošenja odluka predviđenih zakonom;
4) provođenja istrage;
5) provođenja i nadzora provođenja dokaznih radnji;
7) odlučivanja o odbacivanju kaznene prijave, odgodi i odustajanju od
kaznenog progona,
9) podizanja i zastupanja optužnice, te predlaganja izdavanja kaznenog
naloga pred nadležnim sudom;
10) davanja izjava da neće poduzeti kazneni progon u slučaju iz članka 286.
stavka 2. ovog Zakona;
13) poduzimanja drugih mjera predviđenih zakonom.
(3) Državni odvjetnik pokreće posebne postupke i sudjeluje u posebnim
postupcima kad je to predviđenom zakonom.
Članak 55.
(1) Osim u slučajevima iz članka 212., 521. i 522. ovog Zakona, kad državni
odvjetnik utvrdi da nema osnova za progon za kazneno djelo za koje se
progoni po službenoj dužnosti ili kad utvrdi da nema osnova za progon
protiv neke od prijavljenih osoba, dužan je u roku od osam dana o tome
izvijestiti oštećenika i uputiti ga da može sam poduzeti progon.
(2) Oštećenik ima pravo poduzeti, odnosno nastaviti progon za djelo iz stavka
1. ovog članka, u roku od osam dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovog
članka.
Članak 206.

2
(1) Nakon ispitivanja prijave i provjere u Informacijskom sustavu Državnog
odvjetništva državni odvjetnik odbacit će prijavu obrazloženim rješenjem:
1) ako iz same prijave proistječe da prijavljeno djelo nije kazneno djelo za koje
se progoni po
službenoj dužnosti,
2) ako je nastupila zastara ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili
pomilovanjem,
3) ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivnju ili kazneni progon,
4) ako ne postoje osnove sumnje da je osumnjičenik počinio prijavljeno
kazneno djelo,
5) ako podaci u prijavi upućuju na zaključak da prijava nije vjerodostojna.
Članak 212.
(1) Glavni državni odvjetnik može pod uvjetima i na način propisan posebnim
zakonom, rješenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog
progona tijekom kaznenog postupka ako je to razmjerno težini počinjenih
kaznenih djela i značenju iskaza te osobe, važno za otkrivanje i dokazivanje
kaznenih djela i članova zločinačke organizacije.
Članak 521.
(1) Osim kad mu je to dopušteno prema posebnom zakonu, državni odvjetnik
može rješenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona
iako postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo za koje se
progoni po službenoj dužnosti i za koje je predviđena novčana kazna ili kazna
zatvora do pet godina ako je:
1) s obzirom na okolnosti vjerojatno da će se u kaznenom postupku protiv
okrivljenika primijeniti članak 58. Kaznenog zakona,
2) protiv okrivljenika u tijeku izvršenje kazne ili sigurnosne mjere, a pokretanje
kaznenog postupka za drugo kazneno djelo nema svrhe s obzirom na
težinu, narav djela i pobude iz kojih je ono počinjeno, te na rezultate koje je
kaznenopravna sankcija ostvarila na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena
djela,
(2) Rješenje iz stavka 1. ovog članka državni odvjetnik će osim okrivljeniku,
dostaviti oštećeniku i podnositelju kaznene prijave, uz pouku oštećeniku
da svoj imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici. Protiv rješenja
državnog odvjetnika žalba nije dopuštena.
Članak 522.
(1) Državni odvjetnik može, nakon prethodno pribavljene suglasnosti žrtve
ili oštećenika, rješenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog
progona, iako postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo za koje
se progoni po službenoj dužnosti i za koje je predviđena novčana kazna ili
kazna zatvora do pet godina ako okrivljenik preuzme obvezu:
1) izvršenja kakve činidbe u svrhu popravljanja ili naknade štete prouzročene
kaznenim djelom,
2) uplate određene svote u korist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne
svrhe, odnosno u fond za naknadu štete žrtvama kaznenih djela,
4) obavljanja rada za opće dobro na slobodi,

3
(2) Državni odvjetnik će, u rješenju odrediti rok u kojem okrivljenik mora
ispuniti preuzete obveze prema stavku 1. ovog članka, koji ne smije prelaziti
godinu dana.
(3) Rješenje iz stavka 1. ovog članka državni odvjetnik će dostaviti osim
okrivljeniku oštećeniku i podnositelju kaznene prijave, uz pouku oštećeniku
da svoj imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici. Protiv rješenja
državnog odvjetnika žalba nije dopuštena.

1
Dana 11.lipnja 2003.godine glavni državni odvjetnik Mladen Bajić osobno je
potpisao pismeno broj KR-DO-671/03.
Tematika koju vrlo detaljno i precizno obrađuje navedeno pismeno je
ZAMJENA ZEMLJIŠTA koju je grad Zagreb napravio sa trgovačkim društvom
Croatia bus d.d. i vezanim društvima tijekom prosinca 2000.godine.
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić utvrdio je:
7.436 m2 zemljišta u vlasništvu Grada Zagreba zamijenjeno je za 5.696 m2
zemljišta u suvlasništvu Croatia bus d.d. i vezanih društava
obje nekretnine su tretirane da su jednakih vrijednosti, i to 94,00 eura
Gradu Zagrebu isplaćena je razlika u novcu za 1.013 m2 u iznosu od
709.100,00 kuna (1.013 m2 x 94,00 eura po kursu 7,44 kn/1,00 euro)
7.436 m2 – 5.696 m2 iznosi 1.740 m2 pa se postavlja pitanje kako je placena
naknada za 1.013 m2
na temelju ovih brojaka, grad Zagreb je oštećen za neplaćenu naknadu za
727 m2 što iznosi 508.434,72 kuna
način utvrđivanja cijene zemljišta nije izvršen u skladu sa Zakonom
procjena vrijednosti nekretnina koje su predmet zamjene izvršena je po
principu 1 m2 za 1 m2, a nisu izvršene odvojene procjene posebno za svaku
nekretninu
na temelju konstatacije sudskog vještaka GDO Mladen Bajić paušalno
je procijenio da je zemljište Grada Zagreba u trenutku zamjene vrijedilo
najmanje 219,00 eura po m2, a da stvarna vrijednost zemljišta paušalno raste
čak do 600,00 eura po m2
na temelju ovih vrijednosti 1 m2 zemljišta, iznos naknade koju je grad Zagreb
morao dobiti u najlošijem slučaju (219,00 eura po 1 m2) je 2.835.086,40 kn, a
koji iznos je mogao rasti do 7.767.360,00 kuna
Grad Zagreb oštećen je za najmanji iznos od 2.125.986,40 kuna, a koji iznos
bi mogao narasti sve do 7.058.826,00 kuna
GDO Mladen Bajić na kraju zaključuje da je, citiram, ‘’mišljenje DORH-a
da je u konkretnom slučaju pravni posao zamjene zemljišta sklopljen
na štetu Grada Zagreba, suprotno podzakonskim aktima, te suprotno
odredbi čl.35., st.8. Zakona o vlasništvu i drugim pravnim stvarima koji
obvezuje Grad Zagreb da s nekretninama u svom vlasništvu postupa
kao dobar domaćin i odgovara za to.’’
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić NIKADA NIJE pokrenuo bilo kakav
postupak niti je pokrenuo progon počinitelja kaznenih djela za koja se progoni
po službenoj dužnosti što mu je bila dužnost temeljem odredbi Zakona o
kaznenom postupku.

1
U period od 07.ožujka do 30.svibnja 2011.godine Porezna uprava, Područni
ured Zagreb, Odjel za otkrivanje porezno kaznenih djela na temelju zahtjeva
UREDA ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE I ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA
izvršio je nadzor poslovanja nekoliko trgovačkih društava.
Početkom lipnja 2011.godine Porezna uprava je službenim putem u
pismenom obliku dostavila vrlo detaljan nalaz o izvršenom nadzoru, u kojem
je između ostalog utvrđeno:
da je Grad Zagreb tijekom 2007.godine izvršio ZAMJENU ZEMLJIŠTA tako
da je zemljište u vlasništvu Grada Zagreba na lokacijama u Trnju, Gorenjem
Vrapću i Jankomiru zamijenjeno za zemljište u Sesvetskom Kraljevcu
da je Grad Zagreb opisanom zamjenom zemljišta OŠTEĆEN za 6.320.838,00
eura ili 46.205325,78 kuna (str.8. citiranog dokumenta Porezne uprave)
da je u cijelom postupku zamjene zemljišta, zahvaljujući sudjelovanju
sudskog vještaka i drugih odgovornih osoba iz Grada Zagreba, Grad Zagreb
LAŽNO prikazan kao dobar domaćin u postupanju sa nekretninama u svom
vlasništvu (str.6. citiranog dokumenta Porezne uprave)
kada se ova činjenica poveže sa pismenom glavnog državnog
odvjetnika iz 2003.godine iz 1. slučaja ovih SABRANIH DJELA, može
se zaključiti da je to pismeno bilo ‘’naputak’’ osbama koje su počinile
više kaznenih djela kako da u budućnosti buduće zamjene zemljišta
pokušaju prikazati da su izvršene u skladu sa zakonskim odredbama...
Nakon što sam krajem studenog 2011.godine došao u posjed dokumentacije
Porezne uprave, osobno sam tu dokumentaciju uz obrazloženje predao
glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću.
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić do danas nije ništa pokrenuo.

1
Dana 13.travnja 2004.godine glavni državni odvjetnik Mladen Bajić osobno
je potpisao pismeno broj KR-I-DO-348/02 koje je upućeno tadašnjem
Predsjedniku Vlade RH Ivi Sanaderu.
Ovo pismeno u Vladi RH zaprimljeno je 21.travnja 2004.godine
Tematika koju detaljno i precizno obrađuje navedeno pismeno je ODŠTETNI
ZAHTJEV koji je Geotehnika d.d. Zagreb 14.ožujka 1994.godine podnijela
komisiji Ujedinjenih naroda, a koji je povučen od strane veleposlanika Rh pri
UN u trenutku kada se očekivalo njegovo konačno rješenje na način da bi
Geotehnici d.d. bila isplaćena velika odšteta.
U ovom pismenu glavni državni odvjetnik Mladen Bajić PITA Predsjednika
Vlade da li on ili Vlada RH smatraju da li je Republika Hrvatska oštećena
ovim odustajanjem Geotehnike d.d. od odštetnog zahtjeva...
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić koji ima svu potrebnu dokumentaciju,
NE ZNA da li je Republika Hratska oštećena ili nije, odnosno glavni državni
odvjetnik NE ZNA da li je počinjeno kazneno djelo ili nije...
Da li je ili nije iz Vlade RH stigao nekakav odgovor na ovaj upit glavnog
državnog odvjetnika nije niti važno.
Važno je da glavni državni odvjetnik Mladen Bajić NIKADA NIJE
pokrenuo bilo kakav postupak niti je pokrenuo progon počinitelja kaznenih
djela za koja se progoni po službenoj dužnosti što mu je bila dužnost
temeljem odredbi Zakona o kaznenom postupku iako je nesporno da je
odustajanjem od odštetnog zahtjeva Republika Hrvatska oštećena za velika
materijalna sredstva.

1
Dana 13.lipnja 2003.godine Ante Markov, predsjednik Odora za unutarnju
politiku i nacionalnu sigurnost glavnom državnom odvjetniku Mladenu
Bajiću službeno pismenim putem dostavio je dokumentaciju o organiziranom
gospodarskom kriminalitetu i korupciju koju sam osobno predao Anti Markovu
na saslušanju dana 29.svibnja 2003.godine.
Navedeno pismeno niti je potpisano od strane odgovorne osobe predsjednika
Ante Markova, niti ima zakonom propisani pečat.
U navedenom pismenu Ante Markov traži glavnog državnog odvjetnika
Mladena Bajića da nakon provedenih postupaka dostavi Odboru službeno
stajalište DORH-a o toj dokumentaciji.
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić NIKADA NIJE pokrenuo bilo kakav
postupak na temelju dostavljene mu dokumentacije, niti je u SABOR RH,
Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost dostavio bilo kakav
odgovor.
U lipnju 2005.godine Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost
SABORA RH odgovorio je na pismeni zahtjev Općinskog kaznenog suda
u Zagrebu da u arhivi SABORA RH ne postoji bilo kakav transkript ili
zapisnik o saslušanju ili razgovoru koji je obavljen sa mnom pred 3
člana Odbora u SABORU RH.
Budući da glavni državni odvjetnik Mladen Bajić nije napravio ništa po pitanju
da se utvrdi gdje su nestali dokumenti koje sam predao predsjedniku Odbora
Anti Markovu u SABORU RH, ja sam osobno napisao i podnio kaznenu
prijavu protiv Ante Markova.
Nakon što je USKOK vrlo ozbiljno počeo istraživati navode moje kaznene
prijave, odjednom se pojavio nepotpisani dokument sa samog početka ove
priče i kaznena prijava protiv Ante Markova je odbačena rješenjem glavnog
državnog odvjetnika.
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić nikada nije postavio pitanje
vjerodostojnosti navedenog dokumenta, dokumenta koji danas nesporno
ukazuje na osnovanu sumnju da je upravo on, glavni državni odvjetnik
počinio kazneno djelo, niti je istražio zašto u SABORU RH ne postoji
nikakav trag da je saslušanje sa mnom ikada održano...

Dana 08. travnja 2003.godine Služba za suzbijanje krijumčarenja Carinske uprave
RH nakon dvomjesečne akcije SAMOSTALNO je otkrila je, uhvatila i prekinula
krijumčarenje naftom i naftnim derivatima koje je organizirano počelo početkom
2000.godine, a princip i način ovog organiziranog gospodarskog kriminaliteta i
krijumčarenja vrlo vjerojatno dešava se i dan danas.
Tijekom provođenja neposredne akcije otkrivanja i hvatanja počinitelja carinski
službenici Službe za suzbijanje krijumčarenja CURH
uhvatili su 4 (četiri) osobe koje su bile lišene slobode od strane djelatnika MUP-a
pronašli su i uz sve zakonske potvrde oduzeli poslovnu ''crnu'' dokumentaciju
u kojoj su bili eksplicitno navedeni svi podaci od istom načinu krijumčarenja
tijekom 2003.godine koje je napravljeno cca. 30 puta
potvrda o privremenom oduzimanja predmeta izdana 08.travnja 2003.godine,
navdene ''crne dokumentacije'' nalazi se u privitku ove točke SABRANIH
NEDJELA
Ovaj organizirani gospodarski kriminalitet imao MEĐUNARODNI karakter jer je
organiziran i povezuje nekoliko država.
Dana 01.srpnja 2003.godine održao sam sastanak sa glavnim državnim odvjetnikom
Mladenom Bajićem na kojem sam mu detaljno obrazložio principe krijumčarenja
i cijelu organizacijsku strukturu ovog kriminaliteta te mu predao opsežnu
dokumentaciju i predložio mu da se odmah pokrene međunarodna istraga.
Prvi dokument u privitku ove točke SABRANIH NEDJELA.
TVRDIM da je cijeli ovaj organizirani gospodarski kriminalitet zataškan je i
prikriven pod neposrednim nadzorom glavno državnog odvjetnika Mladena
Bajića na najperfidniji mogući način.
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić predmet nije dao na rad u USKOK iako
se radilo o grupi od najmanje 3 (tri) osobe koje su otkrivene i uhvaćene u činjenju
kazneih djela, nego je na kraju kazneni postupak prepustio Opićinskom državnom
odvjetništvu Zaprešić koje je cijeli slučaj dovelo do apsolutne zastare, tako da je
ovaj organitirani gospodarski kriminalitet koji prema nekim procjenama nezavisnih
stručnjaka oštećuje proračun RH za više od milijardu kuna ostao nekažnjen,
zataškan i prikriven.
Vjerovali ili ne, oduzeta ‘’crna’’ poslovna dokumetacija dana 18.kolovoza 2003.godine
VRAĆENA je osobi okrivljenoj za organiziranje i počinjenje ovih kaznenih djela.
Vjerovali ili ne, osoba koja je uhvaćena u činjenju navedenog kaznenog djela (Tvrtko
Šestan) oslobođena je i protiv nje nikada nije pokrenut bilo kakav postupak iako je ta
osoba odmah 09.travnja 2003.godine bila prepraćena Istražnom sucu Županijskog
suda u Zagrebu...
Gavni državni odvjetnik Mladen Bajić detaljno je bio upoznat sa svim ovim
činjenicama i ništa nije poduzeo...

Kada sam tijekom 2004.godine postao svjestan činjenice da upravo glavni državni
odvjetnik prikriva i zataškava ovaj organizirani kriminalitet i korupciju, o svemu sam
obavijestio VLADU RH.
Dana 09.lipnja VLADA RH uputila je glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću
radi mjerodavnog postupanja cjelu predstavku o krijumčarenju nafte i naftnih
derivate.
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić nikada nije niti poduzeo niti odgvorio na zathjev
VLADE RH.
PA TKO JE TU LUD ??????

1
1.
Dana 17.ožujka 2011.godine općinska državna odvjetnica Željka Pokupec
osobno je potpisala pismeno K-DO-2597/2002:
2.stavak:
‘’...NISMO UTVRDILI postojanje osnovane sumnje da bi bilo počinjeno
kazneno djelo...’’
3.stavak:
‘’...provedenim izvidima POTVRĐENI su navodi kaznene prijave o
POSTOJANJU kaznenog djela...
PA TKO JE TU LUD ??????
Inače, Općinska državna odvjetnica Željka Pokupec danas je Županijska
državna odvjetnica i jedna od 4 osobe od najvećeg povjerenja glavnog
državnog odvjetnika Mladena Bajića.
2.
Samo u jednom jedinom hrvatskom mediju objavljen je članak koji je
prethodio prvoj prodaji ¼ vlasničkog udjela INE.
Iz navedenog članka razvidno je da je ta ¼ INE u tom trenutku financijski
vrijedila 10tak puta više od iznosa za koji je prodana.
Pretpostavimo da je Republika Hrvatska tada za tu ¼ INE dobila stvarnu
financijsku vrijednost...recimo barem 3 milijarde $ više(a procijena je da se
moglo dobiti i 5 milijarni $ !) i da je to ušlo u proračun RH...
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić o svemu je tome naravno
obaviješten još davnih dana i danas još uvijek vodi istragu...

REPUBLIKA HRVATSKA
OPCINSKO DRZA VNO ODVJETNISTVO
U ZAGREBU
Broj: K-DO-2597/2002
Zagreb, 17. ozujka 2011.
ZPNN
VESNA BALENOVIC
ZAGREB
Karela Zahradnika 13
Postovana,
razmotrili smo Vase podneskenaslovljene "Zahtjev za revizijom rjesenj a", od 7. rujna 2010. i
10. ozujka 2011., au kojima u sadrzajnorn smislu iznosite cinjenice koje ste vec naveli u kaznenoj
prijavi poclnesenoj ovom drzavnom odvjetnistvu 19. veljace 2002.
Kao sto smo i tada naveli u nasem rjesenju 0 odbacaju kaznene prijave od 22. rujna 2004., u
odnosu na prijavljene osobe nismo utvrdili postojanje osnovane sumnje da bi pocinile kazneno djelo
za koje se progon poduzima po sluzbenoj duznosti,
Provedenim izvidima potvrdeni su navodi Vase kaznene prijave 0 postojanju kaznenog djela
nesavjesnog rada u sluzbi iz clanka 339. Kaznenog zakona pocinjenog od strane odgovorne osobe u
drustvu "INA" d.d. koja nije poduzela sve radnje potrebne za naplatu manjkova pri isporuci goriva,
odnosno potrazivanja od prijevoznika, zbog cega su ta potrazivanja obuhvacena zastarom pa je time
posljedicno nastupila steta za drustvo "INA" d.d., no kako je moguci pocinitelj navedenog kaznenog
dje1a preminuo prije donosenja drzavnoodvjetnicke odluke, to su U odnosu na tog pocinitelja postojale
. procesne smetnje, u vidu postojanja oko1nosti koje iskljucuju kazneni progon.
S postovanjem,