29.09.2015 Views

Revitalizacija zaštite sabirnica u TS 110/20 kV Matulji - Končar ...

Revitalizacija zaštite sabirnica u TS 110/20 kV Matulji - Končar ...

Revitalizacija zaštite sabirnica u TS 110/20 kV Matulji - Končar ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

HRVA<strong>TS</strong>KI OGRANAK MEĐUNARODNOG VIJEĆA<br />

ZA VELIKE ELEKTROENERGE<strong>TS</strong>KE SUSTAVE – CIGRÉ<br />

10. savjetovanje HRO CIGRÉ<br />

Cavtat, 6. – 10. studenoga <strong>20</strong>11.<br />

B5-11<br />

Mario Šargač<br />

mario.sargac@hr.abb.com<br />

Antun Ivan Kraljević<br />

antun-ivan.kraljević@hr.abb.com<br />

ABB d.o.o.<br />

Goran Kekelj<br />

KONČAR KET<br />

goran.kekelj@koncar-ket.hr<br />

Kristijan Frlan<br />

HEP OPS d.o.o. Prijenosno područje Rijeka<br />

kristijan.frlan@hep.hr<br />

REVITALIZACIJA ZAŠTITE SABIRNICA U <strong>TS</strong> <strong>110</strong>/<strong>20</strong> KV MATULJI<br />

SAŽETAK<br />

U referatu se iznose iskustva pri zamjeni starog centraliziranog statičkog sustava zaštite <strong>sabirnica</strong><br />

RSX-2 sa novom numeričkom zaštitom REB 670 kao i početna pogonska iskustva sa novougrađenom<br />

zaštitom. Također je napravljen i prikaz novih mogućnosti komunikacijskog povezivanja zaštite <strong>sabirnica</strong><br />

(GOOSE) sa ostalim uređajima zaštite i upravljanja kao i sa primarnom opremom.<br />

Do sredine devedesetih godina zaštite <strong>sabirnica</strong> su rađene isključivo u centraliziranoj izvedbi.<br />

Zadnjih petnaest godina, nakon razvoja distribuirane zaštite <strong>sabirnica</strong> zanemaren je razvoj centralizirane<br />

zaštite. Tek prije par godina su se na tržištu pojavili zaštitni uređaji centraliziranog tipa pogodni za<br />

zamjenu starih zaštita unutar istih ili manjih gabarita, sa istom ili boljom funkcionalnošću, a istovremeno<br />

cjenovno prihvatljivi.<br />

Ključne riječi: revitalizacija, statička zaštita, numerička zaštita, pogonska iskustva, GOOSE<br />

REFURBISHMENT OF BUSBAR PROTECTION IN SS <strong>110</strong>/<strong>20</strong> KV MATULJI<br />

SUMMARY<br />

The paper presents experience in replacing the old centralized static busbar protection system<br />

RSX-2 with a new high performance numerical busbar protection REB 670, as well as the initial<br />

experience in exploitation of newly builtin protection. In addition, new features of communication connecting<br />

(GOOSE) in between busbar protection and other protection and control as well as the primary equipment are<br />

given.<br />

Until the mid-nineties, busbar protections were made only in the centralized version. Past fifteen<br />

years, after the development of distributed busbar protection, development of centralized version has<br />

been neglected. Only a few years ago, centralized devices suitable to replace the old protection within the<br />

same or smaller dimensions, with the same or better functionality, while also cost effective, appeared on<br />

the market.<br />

Key words: refurbishment, static busbar protection, numerical protection, exploitation, GOOSE<br />

1


1. UVOD<br />

Krajem osamdesetih godina u elektroprivredi je prepoznat značaj zaštite <strong>sabirnica</strong> za kvalitetno<br />

štićenje važnijih <strong>TS</strong>-a te se krenulo u opremanje postojećih trafostanica <strong>110</strong> <strong>kV</strong> i 2<strong>20</strong> <strong>kV</strong> sa sustavima<br />

sabirničke zaštite. Tadašnje zaštite su se dijelile prema mjernom principu na visokoimpedantne i<br />

niskoimpedantne zaštite <strong>sabirnica</strong>. Prema načinu montaže su bile isključivo centraliziranog tipa odnosno<br />

kompletna zaštita sa svim ulazno-izlaznim modulima i mjernim sustavom je bila smještena u jedan ili više<br />

međusobno spojenih ormara.<br />

<strong>TS</strong> <strong>Matulji</strong> <strong>110</strong>/<strong>20</strong> <strong>kV</strong> izgrađena je u pstojećem obimu 1991. Štićeni sustav sabinica je jednostruki<br />

(H shema), te su na njega priključena tri voda i dva transformatora. Sabirnica se može odvojiti na dvije<br />

sekcije radi lakšeg pogonskog održavanja, te se time dobivaju dvije zone štićenja. U samom polju<br />

sekcijskog razdvajanja nema strujnih transformatora (sabirnička zaštita pormatra kao polje samo ono koje<br />

je opremljeno mjernim transformatorima), a za razdvajanje se koriste dva sabirnička rastavljača.<br />

U skoroj budućnosti predviđeno je proširenje postrojenja s još dva transformatorska polja za<br />

potrebe HŽ-a te u ovisnosti o razvoju elektroenergetskog sustava s još jednim vodnim poljem. Na taj<br />

način će se u potpunosti iskoristiti kapacitet ugrađenog REB-a 670 koji ima mogućnost priključka 24<br />

analogna strujna ulaza.<br />

Stari sustav zaštite <strong>sabirnica</strong> temeljio se na Končarevom rješenju niskoimpedantne diferencijalne<br />

zaštite <strong>sabirnica</strong> RSX-2. Radi se o modularnom sustavu koji koristi statičku tehnologiju čiji je životni vijek<br />

predviđen za maksimalno tridesetogodišnji rad.<br />

Zaštita nije bila opremljena ulaznim modulima koji su mogli prepoznati uklopna stanja rastavljača<br />

u polju tako da je i selektivnost za razna uklopna stanja <strong>TS</strong>-a bila nedostatna. Također nije bila<br />

opremljena niti sa automatskim ispitnim uređajem te je na taj način i pouzdanost između periodičkih<br />

ispitivanja bila upitna.<br />

U blizini <strong>TS</strong> <strong>Matulji</strong> nalazi se pruga Rijeka-Ljubljana. U slučaju sabirničkih kvarova u trafostanici<br />

može se dogoditi iznošenje potencijala preko tračnica pruge. Posljedica toga može biti povećanje<br />

potencijala objekata koji se nalaze neposredno uz prugu, što je izuzetno opasno. Zbog ograničenja<br />

trajanja eventualnih sabirničkih kvarova te smanjnja mogućnosti iznošenja potencijala ugrađena je u <strong>TS</strong><br />

<strong>Matulji</strong> sabirnička zaštita RSX-2.<br />

U godinama ekspolatacije došlo je do zastare određenih komponenata u modulima<br />

(kondenzatori, diode, tranzistori), a samim tim i do promjene njihovih radnih karakteristika. Detaljnijim<br />

periodičkim ispitivanjem sabirničke zaštite došlo se do saznanja o problemima sa modulima za napajanje<br />

i stabilizaciju pomoćnog napona, uočili su se problemi sa pojedinim modulima za isklope kao i sa<br />

točnošću mjernog sustava. Popravak navedenih komponenti ne garantira potpunu funkcionalnost jer se<br />

prilikom popravka mijenjaju samo komponente u kvaru dok kvaliteta ostalih ostaje upitna, a samim tim je<br />

upitna i pouzdanost djelovanja zaštite<br />

Zbog gore navedenog zaštita je postala nestabilna za bliske kvarove nastale udarom groma, te je<br />

dolazilo do neselektivnih isklopa i neselektivnim isključenjem <strong>TS</strong> <strong>Matulji</strong> iz elektroenergetskog sustava<br />

značajno je utjecala na pouzdanost opskrbe električnom energijom na području grada Rijeke.<br />

Analizom troškova potrebnim za sanaciju postojeće zaštite, koja bi morala obuhvatiti zamjenu<br />

većine modula ( mjerni i napajački moduli ), kao i važnosti <strong>TS</strong> <strong>Matulji</strong> za napajnje zapadnog dijela grada<br />

Rijeke te grada Opatije, te potrebe za skorim proširenjem zbog rekonstrukcije HŽ sustava, došlo se do<br />

zaključka da je najekonomičnije rješenje ugradnja nove sabirničke zaštite koja može udovoljiti svim<br />

zahtjevima.<br />

2. ZAHTJEVI KOJI UTJEČU NA IZBOR I IMPLEMENTACIJU SABIRNIČKE ZAŠTITE<br />

2.1. Općenito<br />

Kako bi se osigurala stabilnost elektroenergetskog sustava jedan od najvažnijih preduvjeta je<br />

pouzdan rad sabirničkih zaštita u sustavu. Korektna prorada zaštite u što kraćem vremenu će drastično<br />

umanjiti štete na primarnoj opremi i omogućiti brzi povrtak <strong>TS</strong>-a u energetski sustav, a neispravna<br />

prorada sabirničke zaštite prouzročiti će gubitak svih priključenih vodova, energetskih transformatora i<br />

generatora, što može dovesti i do kolapsa samog sustava sa nesagledivim posljedicama.<br />

Zbog toga se pouzdan rad zaštite mora osigurati kako za kvarove u zoni štićenja tako i za<br />

kvarova izvan zone i to u vremenu sumjerljivom sa jednom periodom. Ovo je zahtjevna zadaća jer se u<br />

2


postrojenju mogu pojavljivati velike struje što znači da je teško ili nemoguće izbjeći zasićenje<br />

konvencionalnih strujnih transformatora sa željeznom jezgrom. Većina sabirničkih zaštita radi prema<br />

diferencijalnom principu uspoređivanjem ulaznih i izlaznih struja. Ako strujni transformator uđe u<br />

zasićenje tada se u mjernom sustavu zaštite pojavljuje lažna diferencijalna struja. Moderni sustavi<br />

sabirničke zaštite su neosjetljivi na zasićenje strjnih transformatora i istovremeno osiguravaju brzu<br />

proradu za kvarove unutar zone štićenja. Releji su projektirani da pouzdano rade i u prisustvu izobličenih<br />

valnih signala ili u vremenu prije ulaska strujnih transformatora u zasićenje. Brza prorada sabirničke<br />

zaštite ključna je zbog pojave velikih struja koje mogu ugroziti cijelo postrojenje izlaganjem opreme jakim<br />

dinačkim silama i velikom termičkom naprezanju. Za vrijeme svih vrsta vanjskih kvarova, sabirnička<br />

zaštita ne smije proraditi nego mora dopustiti za to namjenjenim zaštitama da isključe vanjski kvar.<br />

2.2 Specifični zahtjevi kod odabira zaštite<br />

Četiri su glavna zahtjeva koje određuju izbor sabirničke zaštite: pouzdanost, operativna<br />

prilagođenost, održavanje i cijena. Sabirnička zaštita prepoznaje topologiju <strong>sabirnica</strong> i štiti sve<br />

konfiguracije <strong>sabirnica</strong>. Općenito, zahtjevi na sabirničke zaštite uključuju:<br />

Sigurnost – vjerojatnost neželjene prorade na vanjski kvar mora biti niska.<br />

Pouzdanost – vjerojanost zatajenja prorade za kvarove u zoni mora biti niska.<br />

Brzina – velika brzina je nužna za izbjegavanje oštećenja opreme ili ozljeda ljudi i zadržavanje<br />

tranzijentne stabilnosti.<br />

Osjetljivost – na detektiranje kvarova s velikim otporom kvara.<br />

Selektivnost – kako bi se osigurao minimum isključenja djelova elektroenergetskog sustava i<br />

nastavio pogon zdravog djela.<br />

Svi ovi zahtjevi međusobno su povezani i ne može se utjecati na ispunjavanje jednog zahtjeva<br />

bez utjecaja na druge zahtjeve.<br />

3. NOVI SUSTAV ZAŠTITE SABIRNICA<br />

Nova zaštita <strong>sabirnica</strong> namjenjena je za selektivnu, pouzdanu i brzu diferencijalnu zaštitu<br />

<strong>sabirnica</strong>, T-spojeva i petljastih krajeva postrojenja. Uređaj je centralizirane izvedbe i namjenjen je zaštiti<br />

<strong>sabirnica</strong> u postrojenjima srednjeg, visokog i vrlo visokog naponskog nivoa u sustavima frekvencije 50 ili<br />

60 Hz. Može se koristiti za zaštitu jednostrukih i dvostrukih <strong>sabirnica</strong> u postrojenjima sa ili bez pomoćnih<br />

<strong>sabirnica</strong>, dvostrukih prekidača ili shemama s jedan-i-pol prekidačem. Uređaj može otkriti sve vrste<br />

unutarnjih međufaznih i jednopolnih kvarova u direktno i efektivno uzemljenim mrežama kao i međufazne<br />

kvarove u izoliranim mrežama i mrežama uzemljenim preko velike impedancije.<br />

Nova zaštita ima male zahtjeve na strujne transformatore i nisu potrebni međutransformatori.<br />

Analogni ulazi mogu se prilikom narudžbe definirati za struje od 1 A ili 5 A. Razlika omjera strujnih<br />

transformatora može biti 10:1 za istu zonu štićenja, a strujni omjer se definira softverski. Uređaj može biti<br />

u trofaznoj i jednofaznoj izvedbi, što znači da se može ili nabaviti jedan uređaj koji mjeri struje u sve tri<br />

faze ili tri uređaja od kojih svaki mjeri struje u jednoj fazi. Odluka o vrsti uređaja donosi se na temelju<br />

broja slogova strujnih transformatora s kojih treba preuzeti mjerenja. Naime, jedan uređaj/kućište može<br />

imati najviše 24 analgna strujna ulaza, što znači da u trofaznoj izvedbi može preuzeti mjerenje za najviše<br />

8 polja, a u jednofaznoj s najviše 24 polja. Budući da se u <strong>TS</strong> <strong>Matulji</strong> u budućnosti namjeravaju koristiti<br />

najviše 8 polja s po jednim slogom strujnih transformatora odlučeno je da se nabavi uređaj za trofazno<br />

mjerenje. Time je uređaj sasvim prilagođen ugradnji u postojeći ormar sabirničke zaštite jer može u<br />

potpunosti preuzeti sve analogne i binarne signale prethodne sabirničke zaštite.<br />

Zaštita automatski pridružuje zone štićenja na temelju stanja rastavljača u sekcijskom polju.<br />

Integrirana funkcija „check-zone“ provjerava rad zaštita dviju zona štićenja bez obzira na status<br />

rastavljača. Podešenje minimalne struje prorade diferencijalne zaštite je 1500 A . U tablici I. su navedeni<br />

omjeri strujnih transformatora po poljima sa proradnim vrijednostima struja. Visoko podešenje uvjetovano<br />

je osiguravanjem od neželjene prorade za vrijeme vanjskih kvarova i prijelaznih pojava prilikom<br />

atmosferskih pražnjenja. Nagib diferencijalne karakteristike ne može se mjenjati i tvornički je podešen na<br />

53%. Sekundarnim injekcijskim ispitivanjem je utvrđeno da je uz ovakvo podešenje za primarne struje<br />

kvara od 1500 A vrijeme potrebno za isključenje sabirnice do 30 ms. Dakle, radi se o vremenu prorade<br />

kod diferencijalne struje na samoj granici prorade. Općenito, proizvođač navodi da je za diferencijalne<br />

struje do 2 Id tipično vrijeme prorade 19 ms, a za diferencijalne struje veće od 2 Id tipično vrijeme je 12<br />

ms.<br />

3


Tablica I. Proradne vrijednosti struja po poljima<br />

Algoritam koji koristi nova sabirnička zaštita namjenjen je stabilnom i ispravnom radu tijekom<br />

zasićenja strujnih transformatora i detekciji neispravnih spojeva u sekundarnim krugovima strujnih<br />

transformatora. Osnovni koncept je primjena prvog Kirchoffog zakona da zbroj svih struja koje su<br />

priključene jednoj diferencijalnoj zoni mora biti nula. Preformuliranjem, može se reći da u svakom trenutku<br />

zbroj struja koje ulaze i štićenu zonu mora biti jednak zbroju struja koje izlaze iz štićene zone. Ovakav<br />

opis omogućava primjenu vrlo efikasnog relejnog algoritma jer se svaka diferencijalna zona može<br />

prikazati sa samo tri vrijednosti, kao što je prikazano na slici 1..<br />

Slika 1. Princip rada diferencijalne zaštite <strong>sabirnica</strong><br />

Gdje su i in ukupna trenutna struja koja ulazi na sabirnicu, i out ukupna trenutna struja koja izlazi iz<br />

sabirnice, a i d trenutna diferencijalna struja.<br />

Proračun ove tri vrijednosti vrši se unutar algoritma numeričke zaštite <strong>sabirnica</strong>. Ovi izračuni se vrše<br />

potpuno neovisno za svaku fazu pa se stoga mogu objasniti za samo jednu fazu jer za druge dvije<br />

funkcionira istovjetno. Preduvjeti točnom izračunu su:<br />

uzorkovanje svih analognih struja mora se odvijati istovremeno<br />

uzorci struja moraju biti u primarnim vrijednostima<br />

sve struje zone štićenja moraju imati isti referentni smjer.<br />

Prvenstveno se računa trenutna vrijednost diferencijalne struje kao apsolutna vrijednost zbroja svih struja<br />

u štićenoj zoni:<br />

(1)<br />

4


Gdje su i d trenutna diferencijalna struja, N broj svih polja u štićenoj zoni, a i j trenutna vrijednost struje<br />

u polju j.<br />

Zatim se računaju struje koje ulaze i izlaze iz zone štićenja. Određuje se zbroj svih zadnjih uzoraka s<br />

pozitivnom vrijednošću<br />

(2)<br />

i zbroj svih zadnjih uzoraka s negativnom vrijedošću:<br />

(3)<br />

Struja koja ulazi u zonu štićenja je:<br />

(4)<br />

a struja koja izlazi je:<br />

Ove tri trentune vrijednosti se stalno mjenjaju u vremenu pa se koriste njihove efektivne<br />

vrijednosti I D1 , I IN1 i I OUT . Kad su svih šest vrijednosti (i in , i out , i d , I D1 , I IN1 i I OUT ) proračunate prosljeđuju se<br />

daljnoj obradi kako bi se ustanovio aktualni proces događaja na <strong>sabirnica</strong>ma.<br />

U slučaju kvara na sabirnici sva aktivna polja će početi napajati sabirnicu strujom, što znači da će<br />

trenutna vrijednost ulazne struje naglo narasti, a trenutna vrijednost izlazne struje naglo pasti praktički na<br />

nulu. To također znači da će se efektivne vrijednosti ulazne i izlazne struja, koje su dotad imale istu<br />

vrijednost, sada razdvojiti. Pritom će nova efektivna vrijednost ulazne struje naglo porasti, a izlazne struje<br />

praktički pasti na nulu. Naglo razdvajanje efektivnih vrijednosti indikacija je za interni kvar kao što je<br />

prikazano na slici 2..<br />

Slika 2. Unutrašnji kvar<br />

(5)<br />

Tijekom vanjskog kvara može doći do pojave velikih struja kvara koje mogu uvesti strujne<br />

transformatore u stanje zasićenja željezne jezgre. Posljedica je mjerenje diferencijalne struje za vrijeme<br />

vanjskog kvara. Uobičajeno je da strujni transformatori u polju u kojem je vanjski kvar uđu prvi u<br />

zasićenje. Bez obzira na to, trenutne struje koje se mjere prije zasićenja su jednake. Nakon što strujni<br />

5


transformator uđe u zasićenje trenutne struje su jednake samo tijekom kratkog preioda nakon što struje<br />

prođu kroz nulu. Istovremeno, efektivne vrijednosti ulazne i izlazne struje naglo će narasti u trenutku<br />

pojave kvara ali će se u trenutku ulaska bilo kojeg strujnog transformatora u zasićenje razlikovati. Dakle,<br />

efektivna vrijednosti se mogu samo koristiti na početku kvara (u prve 2 ms) kao indikacija vanjskog kvara,<br />

dok se kasnije ne smiju koristiti jer su onečišćene zasićenjem strujnih transformatora. Algoritam je takav<br />

da prilikom vanjskih kvarova uređaj prati trenutne vrijednosti svih struja tijekom prolaska kroz nulu i pritom<br />

uspoređuje trenutne vrijednosti ulazne i izlazne struje. Ako su iste, onda relej odgađa isklop do sljedećeg<br />

prolaska kroz nulu za donošenje nove odluke. Na ovaj način algoritam je stabilan za sve vanjske kvarove<br />

ali i dalje nije blokiran u slučaju pojave unutarnjeg kvara za vrijeme vanjskih kvarova.<br />

Slika 3. Vanjski kvar<br />

U slučaju da su sekundarni krugovi strujnog transformatora ostali otvoreni, zaštita <strong>sabirnica</strong> vidjeti<br />

će to kao gubitak izlazne struje, dok će ulazne struja ostati nepromjenjena. Na taj način diferencijalna<br />

zaštita može se blokirati ili smanjiti njena osjetljivost.<br />

Slika 4. Otvoreni strujni transformator<br />

Na <strong>TS</strong> <strong>Matulji</strong> dosadašnja iskustva pokazala su da je ovakav algoritam stabilan na sve vanjske<br />

kvarove te su ugrađivanjem nove sabirničke zaštite izbjegnuta neselektivna isključenja <strong>TS</strong> iz sustava.<br />

Time je osigurana kvalitetna opskrba grada Rijeke i okolice.<br />

Pored diferencijane zaštite <strong>sabirnica</strong>, uređaj također vrši funkciju zaštite od zatajenja prekidača.<br />

Radi se o klasičnom algoritmu usporedbe mjerene struje u polju i statusa prekidača u istom polju. U<br />

slučaju da postoji mjerenje struje određene razine, a signalizirano je isključenje prekidača, generira se<br />

6


signal isklopa na sva polja pridruženog sistema <strong>sabirnica</strong>. Tipične vrijednosti ispitivanja nalaze se u tablici<br />

II.<br />

Tablica II.Zaštita od otkaza prekidača (RBRF, 50BF)<br />

Zaštitna funkcija<br />

BFP<br />

Udešenje 1,2 x I N (800 A)<br />

I. stupanj vrem. zatez. 150 ms<br />

II. stupanj vrem. zatez.<br />

250 ms<br />

I L1 I L2 I L3<br />

Prorada (mjereno) 1,21 A 1,2 A 1,21 A<br />

Izmjereno vrijeme odrade I.st.<br />

184 ms<br />

Izmjereno vrijeme odrade II.st.<br />

293 ms<br />

4. MOGUĆNOSTI PRIMJENE CENTRALIZIRANE ZAŠTITE SABIRNICA<br />

Centralizirana moderna zaštita <strong>sabirnica</strong> svakako se pokazala kao efikasno rješenje za zamjenu<br />

dotrajalih centraliziranih sustava zaštite <strong>sabirnica</strong> čije mogućnosti više ne odgovaraju novonastalim<br />

uvjetima u sustavu elektroprivrede. Činjenica da jedan uređaj može zamjeniti do devet drugih uređaja<br />

decentralizirane izvedbe (jedna centralna jedinica i osam jedinica polja) svakako sugerira ekonomsku<br />

isplativost ovakve izvedbe. Nova zaštite zauzima 2-3 puta manji prostor na zakretnom okviru tako da je<br />

jednostavna ugradnja na mjesto stare zaštite.<br />

Ekonomska procjena čak može opravdati i zaštitu <strong>sabirnica</strong> na važnijim srednjenaponskim<br />

postrojenjima. Naime, često se radi o velikim postrojenjima s većim brojem polja i velikim strujama kvara,<br />

gdje treba izbjeći velika oštećenja zbog bržeg uspostavljanja opskrbe potrošača putem istog postrojenja.<br />

Dosad je numerička zaštita <strong>sabirnica</strong> takvih postrojenja bila ekonomski neisplativa. Zbog primjene malog<br />

broja uređaja moglo bi se pokazati da se isplati štiti sabirnice s priključenih do 24 polja. U slučaju većih<br />

postrojenja moguće je odvajanje <strong>sabirnica</strong> po sekcijama do 24 polja.<br />

Pored ekonomskog aspekta vezanih uz broj uređaja, pojavljuje se i aspekt jednostavnosti<br />

izvedbe. Korišteni uređaj ima mogućnost slanja i primanja signal stanja aparata i isklopnih signala klase<br />

1A po IEC61850 čime nije nužno ožičavanje barem sljedeće tri grupe signala:<br />

1. stanja aparata po poljima: prekidači i sabirnički rastavljači,<br />

2. prorade sabirničke zaštite prema prekidačima u polju,<br />

3. prorade zaštite u polju prema zaštiti od zatajenja prekidača.<br />

Ovime bi centralizirana izvedba značajno konkurirala decentraliziranoj izvedbi u domeni<br />

jednostavnosti izvedbe i instalacije. Prijenos signala komunikacijom u slučaju centralizirane sabirničke<br />

zaštite ne treba spočitavati jer se ista komunikacijska metoda koristi i kod decentralizirane izvedbe za<br />

povezivanje jedinica polja sa centralnom jedinicom, te je pouzdanost sumjerljiva i može se analizirati i<br />

time usporediti centraliziranu s decentraliziranom izvedbom. Ovome treba dodati da uređaj podržava<br />

procesnu sabirnicu prema IEC61850. Primjena procesne sabirnice bi zapravo odredila budućnost<br />

sabirničke zaštite kao uređaja kojeg bi zapravo činila današnja centralna jedinica decentralizirane izvedbe<br />

u kombinaciji s opremom koja bi zamjenila dosadašnje jedinice polja: nekonvencionalni strujni<br />

transformatori i inteligentna sklopna oprema.<br />

5. ZAMJENA ZAŠTITE<br />

Radovi na zamjeni zaštite u <strong>TS</strong> su trajali samo pet dana uključujući i ispitivanje ožičenja i<br />

puštanje u pogon. Zahvaljujući kompaktnoj izvedbi nove zaštite (jedno 19'' kućište) kompletna oprema je<br />

smještena na znatno manjem prostoru nego što je zauzimala stara zaštita t.j. na samo 50% površine<br />

zakretnog okvira. Kompletan zakretni okvir sa opremom i ožičenjem je prethodno pripremljen u tvornici i<br />

funkcionalno ispitan te je na terenu, nakon demontaže stare zaštite, spojen na postojeće redne stezaljke.<br />

Zahvaljujući centraliziranoj izvedbi kao i ugrađenim ispitnim utičnicama ispitivanje se odvijalo brzo i bez<br />

većih problema. Na slici 5. i 6. je prikazan izgled ormara sa novougrađenom zaštitom.<br />

7


Slika 5. Pogled sprijeda – zatvoren ormar<br />

Slika 6. Pogled sprijeda - otvoren ormar<br />

6. ZAKLJUČAK<br />

Osim nedvojbene tehničke opravdanosti ugradnje ovakvog sustava zaštite jasno je da je i<br />

ekonomski aspekt vrlo važan. U usporedbi sa sličnom decentraliziranom zaštitom <strong>sabirnica</strong> cijena releja<br />

je znatno niža. Troškovi montaže su također znatno niži jer nema potrebe za dodatnim kabliranjem. Na<br />

taj način je umanjena potreba za održavanjem jer u konkretnom slučaju nema dodatnih optičkih<br />

povezivanja koja su podložna mehaničkim oštećenjima uzrokujući neispravan rad zaštite.<br />

Ovakvi sustavi zaštite su idealan izbor za zamjenu starih zaštita <strong>sabirnica</strong> kao i za većinu novih<br />

transformatorskih stanica sa uobičajenim sabirničkim topologijama za sve naponske nivoe.<br />

7. LITERATURA<br />

[1] „Modern techniques for Protecting Busbars in HV networks“, grupa autora, Cigre, Study Committee<br />

B5 Colloquium, 15-<strong>20</strong> listopada <strong>20</strong>07, Madrid<br />

[2] „Numerical Station Protection System REB 500“, 1MRB5<strong>20</strong>292-UEN, ABB 06/<strong>20</strong>09<br />

[3] „Busbar Differential protection IED REB 670“, 1MRK 505 212-BEN, ABB 03/<strong>20</strong>11<br />

[4] „Protokol ispitivanja zaštite za postrojenje <strong>TS</strong> <strong>110</strong>/<strong>20</strong> <strong>kV</strong> <strong>Matulji</strong>“, Končar – inženjering za energetiku i<br />

transport, 10/<strong>20</strong>10, Zagreb<br />

8

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!