19.01.2014 Views

gramatikuli analizi, teqstebi, leqsikoni

gramatikuli analizi, teqstebi, leqsikoni

gramatikuli analizi, teqstebi, leqsikoni

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

l a t a v r a s a n i k i Z e<br />

bacburi (wova-TuSuri) ena<br />

(<strong>gramatikuli</strong> <strong>analizi</strong>, <strong>teqstebi</strong>, <strong>leqsikoni</strong>)<br />

Tbilisi<br />

2010


acburi erT-erTi im mcirericxovani xalxis enaa, romelic kompaqturad<br />

saqarTveloSi gvxvdeba. bacburi enis Seswavlas safuZveli eyreba XIX s. pirvel<br />

naxevarSi, Tu mxedvelobaSi ar miviRebT am enaze XVIII s. fragmentul<br />

Canawerebs. bacburi ena enaTa Zlieri interferenciis nimuSia saukuneTa<br />

manZilze qarTul (resp. qarTvelur)-bacburi orenovnebis pirobebSi. bacbebis<br />

axali Taoba (15 wels qvemoT) mxolod qarTul enaze metyvelebs, ojaxsa da<br />

saxelmwifo dawesebulebebSi sasaubro enac saerTod, Cveulebriv, qarTulia.<br />

bacburi enis leqsikis did nawils enacvleba qarTuli. qarTuli enis gavlena<br />

metnaklebad moicavs enis yvela dones (fonetikas, morfologias, sintaqss). am<br />

TvalsazrisiTac bacburi enis Seswavla did interess iwvevs.<br />

winamdebare leqsikonSi warmodgenilia ramdenime iseTi sityva (martivi,<br />

Sedgenili) an sityvis mniSvneloba, romlebic dRemde calke wignad<br />

gamoqveynebul Tu bacburi enis gramatikebze darTul leqsikonebSi ar aris<br />

Setanili (buReS, dur, vaReS, ven-meƒ, zoster, TeZCavji, Turs, kes, lo, mo,<br />

o, sixqoTin, Ram, yartal, werqoxa, winus).


s a r C e v i<br />

samecniero literaturis kritikuli <strong>analizi</strong> . . . . . . . . . . . . . 5<br />

fonetika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13<br />

arsebiTi saxeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22<br />

zedsarTavi saxeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42<br />

ricxviTi saxeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46<br />

nacvalsaxeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49<br />

bacburi enis zmna. I. zmnuri kategoriebi . . . . . . . . . . . . . . . . 55<br />

II. dro-kiloTa sistema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66<br />

zmnisarTi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72<br />

Tandebuli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81<br />

nawilakebi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84<br />

sintaqsi. I. saxeluri Sesityveba (atributuli sintagma) . . . . . . . 86<br />

II. predikatuli sintagma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95<br />

bacburi <strong>teqstebi</strong> . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106<br />

bacbur-qarTuli <strong>leqsikoni</strong> . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125<br />

literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167<br />

3


II<br />

samecniero literaturis kritikuli <strong>analizi</strong><br />

pirveli cnobebi kavkasiur enaTa Sesaxeb da leqsikis nimuSebis (da sxva xasiaTis)<br />

Canawerebi ekuTvnis i. giul<br />

ulden<br />

denStedts<br />

(D. Johann Anton Güldenstädt, Reisen<br />

durch Rußland und im Caukasischen Gebürge, St.-Retersburg. Bd. I (1787), XXIV+511 gv., Bd.<br />

II (1791), 552 gv.) kavkasiur enebSi i. giuldenStedti rvidan erT-erT jgufad<br />

gamoyofs miZjegurs _ sami (CaCnuri, inguSuri, _ bacburi (wova-TuSuri) erTeuliT.<br />

miuxedavad imisa, rom masala Cawerilia laTinuri da goTuri anbaniT da<br />

metwilad sizustes moklebulia, igi rogorc pirveli Canaweri, metad mniSvnelovania<br />

bacbu<br />

buri<br />

leqsikis SeswavlisaTvis.<br />

i. klapro<br />

roTis<br />

azriT, CaCnuri, inguSuri da TuSuri axlos aris xunZur<br />

ZurTan<br />

da lakur<br />

kurTan<br />

Tan, magram c i m b i r u l enaTa monaTesave SeiZleba iyos (Kaukasische<br />

Sprachen Anhang zur Reise in den Kaukasus und nach Georgien. Halle und Berlin, 1814).<br />

bacburi enis pirveli gramatika Краткая тушино-цовская грамматика, вновь<br />

составленная священником тушинской Алванской церкви тушином Иовом Цискаровым<br />

daiwera 1848 w. wova-TuSis i. ciska<br />

kariS<br />

riSvi<br />

vilis<br />

mier n. greCis rusuli enis gramatikis<br />

mixedviT, amitom masSi umetesad gvaqvs uzustobani. miuxedavad amisa, bacburis<br />

gramatikis zogi faqti marTebulad aris aRwerili da dadgenili, rasac a.<br />

Sifneri da mere _ i. jolbordic (A. Schiefner, Versuch über die Thusch-Sprache oder<br />

die Khistische Mundart in Thuschetien, St.-Retersburg, 1856; i. jolbordi, iob ciskariSvilis<br />

`mokle wova-TuSuri gramatika~, zogadi da iberiul-kavkasiuri enaTmecnierebis<br />

sakiTxebi, Tb., 1978) aRniSnaven. gansakuTrebiT faseulia enobrivi masalasityvebi,<br />

frazebi.<br />

a. Sifne<br />

neris<br />

naSroms "Versuch über die Thusch-Sprache" maRal Sefasebas aZleven<br />

iv. javaxiSvili (`qarTuli da kavkasiuri enebis Tavdapirveli buneba da naTesaoba",<br />

tfilisi, 1937) da arn. Ciqobava (iberiul-kavkasiur enaTa Seswavlis istoria,<br />

Tb., 1965, gv. 176), arn. Ciqobavas TqmiT, es aris iberiul-kavkasiur enaTaTvis pirveli<br />

mecnieruli aRweriTi gramatika.<br />

a. Sifneris gamokvlevis (gv. 7-158) nawilebia: fonetika (gv. 7-28), morfolo-<br />

5


gia (gv. 29-66), sintaqsi (gv. 66-89), <strong>teqstebi</strong>, bacburi enis nimuSebi (gv. 90-104),<br />

<strong>leqsikoni</strong> (gv. 105-158).<br />

f o n e t i k a S i Seswavlilia xmovnebi, Tanxmovnebi, bgeraTa Sexamebani calke<br />

da sityvis (sakuTarisa da nasesxebis) yvela poziciaSi. gamoyofilia bacburis<br />

specifikuri bgerebi.<br />

fonetikuri procesebi xmovnebSi, TanxmovnebSi warmodgenilia calkec da<br />

morfologiis monakveTebSic, sadac SeiniSneba es procesebi.<br />

garkveulia maxvilis adgili sityvaSi.<br />

ZiriTadad sruli suraTi iqmneba bacburis bgeraTa sistemisa da masSi fonetikuri<br />

cvlilebebis Sesaxeb, Tumca zogi ram Sefaseba-dazustebas moiTxovs: avtori<br />

amCnevs mokle xmovnebs (-o, u) _ moklexmovniani erTi da igive fuZe damowmebulia<br />

sada xmovniT da uxmovnodac (qorTo _ qorT `Tavi", Jero-Jer `qvrivi"...<br />

($ 100), magram mokle xmovnisaTvis niSani ar Semoaqvs.<br />

aseve amCnevs nazalur xmovnebs ($ 99) arn. Ciqobava 1966), oRond es xmovnebic<br />

aRunusxveli (specialuri niSnis _ asoebis gareSe) rCeba (Sdr. r. gagua<br />

gua<br />

1983, i. jolbor<br />

bordi<br />

1978).<br />

SeumCneveli darCenia bacburis zogi bgera _ spirantebi D da ۶, laringaluri<br />

G (qarTulisa da zogi sxva enis TanxmovanTagan gansxvavebuli) da h´; ara<br />

aqvs gamoyofili intensiuri Tanxmovnebi...<br />

morfologiaSi ganxilulia arsebiTi saxelebi, sakuTari da nasesxebi, erT<br />

da ormarcvlianebi, maTi mawarmoebeli sufiqsebi ($ 70-80). arkvevs <strong>gramatikuli</strong><br />

sqesis-klasis adgils saxelebSi, zmnebSi. ajgufebs gramatikul klasebad saxelebs<br />

mravlobiTis viTarebis gaTvaliswinebiT. misi kvlevis sferoSi Semodis zedsarTavi<br />

saxeli, ricxviTi saxeli, nacvalsaxeli, zmna, zmnizeda, Tandebuli, kavSiri, nawilaki,<br />

Sorisdebuli (5 131-226). asaxelebs 22 brunvas sufiqsebiT, Cerdeba brunvaTa<br />

fuZis sakiTxze ($ 99-118), gvacnobs zedsarTavis, ricxviTi saxelis mawarmoeblebsa<br />

da zedsarTavis, ricxviTi saxelisa da nacvalsaxelis brunebas ($ 131-162),<br />

aqvea mimReobis brunebac ($ 134)...<br />

zmnaSi SeniSnulia TanxmovanfuZianTa simravle, gardamaval da gardauval<br />

zmnaTa aRweriTi warmoeba. Cerdeba faqtitivis (kontaqtis) warmoebazec. ganar-<br />

Cevs uRvlilebis tipebs Zireuli xmovnis cvlilebis mixedviT ($ 179). moyvanilia<br />

anomaluri uRvlilebis nimuSebi wesier uRvlilebasTan erTad. TandebulebSi Se-<br />

6


aqvs calke mdgomi Tandebulebi.<br />

s i n t a q s i ($ 227-302) mimoixilavs sintagmebs. aRsaniSnavia, rom a. Sifneri<br />

yuradRebas amaxvilebs instruqtivis (= ergativis) sxva enaTa saxelobiTis (subieqtis)<br />

funqciiT xmarebaze gardamaval zmnasTan. SemCneulia isic, rom I da II piris<br />

nacvalsaxelebi gardauval zmnebTanac instruqtivis formiTaa subieqtad ($<br />

252).<br />

t e q s t e b i (TviTonve _ a. Sifners ar miaCnia bunebriv Targmanad) rusulidan<br />

zedmiwevniT Targmans uaxlovdeba.<br />

l e q s i k o n S i Sedis 2168 erTeuli (maTgan 718 qmnis leqsikur budes) iz.<br />

jolbordi): saxelebi, zmna, sxva metyvelebis nawilebi. TargmniTi <strong>leqsikoni</strong>a, magram<br />

masSi mTel rig sityvebTan warmodgnelia maTi warmomavloba an etimologia.<br />

amasTanave leqsikografiuli TvalsazrisiT angariSgasawevia leqsikonSi mocemuli<br />

<strong>leqsikoni</strong>s Sedgenis garkveuli principebi: saleqsikono erTeulis SerCeva, leqsikuri<br />

budeebis gamoyofa-gansazRvra. metad faseulia arqauli leqsika da zogjer<br />

formebic, romlebic leqsikonSi dasturdeba.<br />

trubec<br />

beckoi<br />

(trubeckoi 1931) iZleva bacburis zogi bgeris daxasiaTebas da<br />

adgens bgeraTSesatyvisobebs.<br />

somer<br />

merfel<br />

feltis<br />

naSromSi (somerfelti 1934, 1937) bacburis, aseve CaCnurisa<br />

da inguSuris xmovanTa da TanxmovanTa sistemebia warmodgenili (gv. 205-209), iyenebs<br />

laTinur anbans diakritikuli niSnebiT. adgens bgeraTSesatyvisobebs am eneb-<br />

Si mdidari leqsikuri masalis Sedarebis safuZvelze. gvxvdeba zogi uzustoba<br />

dawerilobasa da fuZeTa SedarebaSi (mag.: h > (C) D-s adgilas... b. ZuCa `daTvi" (a.<br />

Sifneris <strong>leqsikoni</strong>dan) udarebs CaCn.-ing. zud `Zu"-s, (a. Sifneridan) (gv. 204) ma-<br />

Sin, rodesac bacburSi calke gvaqvs `Zu(3)"; pe mohyavs `gverdis" mniSvnelobiT,<br />

nacvlad fe-si (gv. 199)...<br />

d. imna<br />

naiS<br />

iSvi<br />

vili<br />

(imnaiSvili 1942) wovurSi (bacburSi) saxelobiTsa da naTesaobiTs<br />

ZiriTad pirvelad brunvebad miiCnevs (gv. 216), gamoyofs 4 ZiriTad<br />

brunvas, 6 erTTandebulians da agreTve erTze metTandebulian brunvebs (gv. 216-<br />

217).<br />

i. deSe<br />

Seri<br />

rievis<br />

naSromi `bacburi ena" (deSerievi 1953) gramatikis yvela<br />

dargs moicavs, agreTve gvawvdis bacbur leqsikasa da teqstebs.<br />

f o n e t i k a S i Seswavlilia sityvis Zirisa da afiqsebis bgeriTi Sedgeni-<br />

7


loba. ganixilavs bgeriT sistemas. SemCneuli aqvs bacburis yvela Taviseburi<br />

Tanxmovani. nazalur xmovnebs aRniSnavs diakritikuli niSniT. Cerdeba fonetikur<br />

procesebze (gv. 46-50). arkvevs maxvilis adgils sityvaSi.<br />

ar SeuniSnavs i da u xmovnebis epenTezisis Sedegad difTongebis warmoqmnis<br />

SemTxvevebi.<br />

sadavoa sakiTxi, naxur enaTa TanxmovnebSi romelia amosavali abruptivebi<br />

Tu mJRerebi.<br />

m o r f o l o g i a iwyeba sityvawarmoebiTa da formawarmoebiT (gv. 55-56).<br />

mas mosdevs arsebiTi saxeli (gv. 57-77), 22 brunvaa gamoyofili; i, e, a, o, u<br />

xmovnebi naTesaobiTi brunvis daboloebaSi fonetikur variantebad aris miCneuli.<br />

i. deSerievi brunebis 3 tips asaxelebs, miTiTebulia romel tipSi nawildeba<br />

sxva saxelebi (zedsarTavi, ricxviTi saxeli, nacvalsaxeli) da saxelzmnebi (gv.<br />

67-78). iZleva brunebis paradigmebs.<br />

zmna mocemulia arsebiTi saxelis Semdeg (gv. 79-168). avtori ganixilavs<br />

zmnur sityvawarmoebasa da formawarmoebas, dros, kilos, gramatikul klasebs,<br />

aspeqts, zmniswinebs, mimReobas, absolutivs, `grZnoba-aRqmis" zmnebs, uRvlilebis<br />

tipebs. darTuli aqvs saTanado paradigmebi.<br />

SeiniSneba zogi uzustoba (namyo uaxloesisa (gv. 89) da mimReobaTa sufiqsebSi.<br />

-no<br />

da -nor<br />

sufiqsebiT nawarmoebi droebi TurmeobiTebia.<br />

droTa sistemaSi ratomRac ar Cans namyo usrulis drois forma. awmyos mawarmoebel<br />

sufiqsebSic gamorCenilia ˜ < i.<br />

mizanSewonili iqneboda <strong>gramatikuli</strong> klasebi arsebiT saxelamde yofiliyo<br />

ganxiluli. moulodnelia mimReobis brunebis moyvana am TavSi (gv. 153-154).<br />

i. deSerievi zedsarTavis, ricxviTi saxelis, nacvalsaxelis analizs zmnis<br />

momdevnod gvTavazobs (gv. 169-203). ar aris naTeli ratom uZRvis maT win zmna.<br />

z m n i s a r T e b i d a n i. deSerievi droisa da adgilis zmnisarTebze Cerdeba,<br />

mokled exeba maT warmoebasac (gv. 207).<br />

d a m x m a r e s i t y v e b i da S o r i s d e b u l i c naSromSi sakmaod sruladaa<br />

warmodgenili.<br />

s i n t a q s S i dawvrilebiT aris ganxiluli sityvaTa SekavSirebis saxeebi,<br />

winadadebis wevrebi, martivi da rTuli winadadebis tipebi, gamovlenilia bacburi<br />

enis zogi Tavisebureba.<br />

l e q s i k a gveZleva dargoblivi leqsikis saxiT, calkea agreTve toponimika,<br />

8


eTnonimika, onomastika. leqsemebi dajgufebulia Zvel da axal, sakuTar da ucxo<br />

sityvebad.<br />

danarTi _ t e q s t e b i gabmuli metyvelebisa, rogorc wesi, sandoa da<br />

mniSvnelovani (naxevari saukunis (da kidev meti) winandeli).<br />

n. qada<br />

dagi<br />

giZe<br />

(n. qadagiZe 1953) cdilobs gaarkvios, saxelTa ra semantikuri<br />

jgufebi Sedis mravlobiTis viTarebis gaTvaliswinebiT gamoyofil rva <strong>gramatikuli</strong><br />

klasidan TiToeulSi da amasTanave iZleva maTs procentul raodenobas. n.<br />

qadagiZesTan Seswavlilia saxelebis formac, SinaarsTan erTad, gramatikul klasebad<br />

ganawilebis principis dadgenisas.<br />

i. deSe<br />

Seri<br />

rievi<br />

naSromis "Сравнительно-историческая грамматика нахских языков"<br />

(deSerievi 1963) gv. 3-549) dasawyisSi mTis kavkasiel xalxTa (maT Soris b a c -<br />

b e b i s) da maTi enebis warmoSobis, istoriuli ganviTarebis problemebze Cerdeba<br />

(gv. 3-100). monografiaSi warmodgenilia: naxur enaTa fonologiuri sistema<br />

(gv. 175-370), morfologia (gv. 371-489), sintaqsi (gv. 491-513), saerTo naxuri ena<br />

(gv. 517-531).<br />

`naxur enaTa fonologiur sistemaSi" daxasiaTebulia naxur enaTa, ZiriTadad<br />

CaCnur-inguSuris, xmovani da Tanxmovani fonemebi. bacburis fonematur sistemaSi<br />

gamoyofs saerTosa da gansxvavebuls CaCnur-inguSurisagan. bacburSi gamoricxavs<br />

grZeli da palatalizebuli xmovnebis arsebobas (gv. 220), K-s ar miiCnevs<br />

fonemad (gv. 200), Tumca is (K) am enaSi fonemaa. faringalur xSuls (I-s) bacburSi<br />

mxolod anlautSi adasturebs (gv. 223). aq ar gamoyofs geminirebul Tanxmovnebs,<br />

miuxedavad imisa, rom aseTi Tanxmovnebi bacburSi faqtia. adgens sityvaSi<br />

bgeraTa poziciebs (gv. 235). ganixilavs fonetikur procesebs (gv. 335-<br />

336). termini umlautic Semoaqvs regresuli asimilaciis aRsaniSnavad (gv. 269-<br />

270). `morfologiaSic" (gv. 473-476) gaanalizebulia bgeraTSesatyvisobani naxur<br />

enebSi. `morfologiaSi" sityvawarmoebas uWiravs gv. 380-407). ar aris naTeli -<br />

rig, -rik sufiqsis genezisis sakiTxi (gv. 390).<br />

saxelTa brunebaSi ergativis fuZesac miiCnevs meore fuZed, oRond, avtoris<br />

azriT, istoriulad am SemTxvevaSi ZirTan gvaqvs saqme (gv. 408), rac ar Cans damajerebeli:<br />

cnobilia, rom saxelobiTi emTxveva Zirs. mr. ricxvis warmoebisas<br />

bacburSi ufro xSiriao r, n, a~r, ar, er, r savrcobebi (gv. 414).<br />

<strong>gramatikuli</strong> klasis niSnebi (sul 4 klasi) istoriulad prefiqsebiao (gv.<br />

384).<br />

9


arsebiT saxelebSi dadgenilia ergativis s da v daboloebebis gavrcelebis<br />

are. x-Tandebuls _ brunvis daboloebas marTebulad miiCnevs R-s fonetikur variantad<br />

(gv. 435).<br />

gansazRvrulia zedsarTavis adgili SesityvebaSi, misi bruneba, xarisxis<br />

warmoeba.<br />

nacvalsaxelebSi so-s `me" aRdgena meore fuZisaTvis _ ar aris misaRebi (gv.<br />

456). CvenebiTebis saxelobiTSi areulia meore fuZis formebi (uB...) gv. 461.<br />

`zmnaSi" bacburis uRlebis paradigma CaCnur-inguSurTan SedarebiT ufro<br />

martivad esaxeba (gv. 479-80), oRond aRniSnavs, rom yvela SesaZlo formis gaTvaliswinebiT<br />

bevrad ufro rTuli sistema warmogvidgeba (gv. 480). uRlilebaSi<br />

dadgenilia brZanebiTisagan nawarmoebi formebi, (gv. 480-482) _ agreTve _ awmyosagan<br />

(gv. 482) da namyouaxlesisagan (gv. 484).<br />

mokled iZleva zmnizedis, damxmare sityvebis (Tandebuli, kavSiri, nawilaki)<br />

mimoxilvas (gv. 485-490).<br />

`sintaqsi" SesityvebiT, misi saxeebis ganxilviT iwyeba (gv. 491-496). mocemulia<br />

martivi da rTuli winadadebis <strong>analizi</strong> gaxazavs, rom qvemdebaris brunvebia:<br />

saxelobiTi, ergativi, micemiTi, naTesaobiTi, lokativi (gv. 499-500). pirdapiri<br />

damatebis formad mohyavs CaCn. loma, bacb. laum, romlebic gansxvavebulia saxelobiTisagan<br />

(CaCn. bacb. lam `mTa") da varaudobs, rom am SemTxvevaSi akuzativis<br />

CamoyalibebasTan gvaqvs saqme. amgvar Tvalsazriss dasabuTeba sWirdeba.<br />

gardauval zmnebTan ergatiuli konstruqciis pirveladobas (gv. 503) ver<br />

gaviziarebT.<br />

k. WrelaS<br />

laSvi<br />

vilis<br />

naSromSi `naxuri enebis TanxmovanTa sistema" (k. WrelaSvili<br />

1975), warmodgenilia naxuri enebis, maT Soris wova-TuSuri (bacburi) enis<br />

TanxmovanTa sistemebis paradigmatul-distribuciuli <strong>analizi</strong> (gv. 3-314).<br />

bacburi enis TanxmovanTa sistemis paradigmatuli <strong>analizi</strong>s Sedegad avtorma<br />

daadgina: wova-TuSurSi gamoiyofa 41 Tanxmovani fonema, aqedan 7 intensiuria, 6<br />

_ sonanti. sakuTriv intensivebi mxolod Zireul morfemebSi Sedis. bacburSi<br />

Semonaxulia apikaluri warmoebis intensivebi. intensiuri Tanxmovnebi fonemebia.<br />

mocemulia naxuri enebis CqamierTa daxasiaTeba binarul-akustikur diferencialur<br />

niSanTa terminebSi, Svidi diferencialuri niSnis SemotaniT, am niSanTa<br />

met-naklebi kombinacia qmnis ama Tu im fonemis fonologiur Sinaarss. matriceb-<br />

Si asaxulia fonologiur opoziciaTa ierarqiuli Tanmimdevrobac, rac mniSvne-<br />

10


lovania diaqroniul kanonzomierebaTa dasadgenad. unda aRiniSnos, rom f a -<br />

r i n g a l e b i s sakiTxi saerTod s a d a v o a saenaTmecniero literaturaSi.<br />

monografiaSi ganxilulia naxuri enebis fonemaTa d i s t r i b u c i i s yvela<br />

SemTxveva (axlavs distribuciuli <strong>analizi</strong>s amsaxveli saTanado tabulebi. gansakuTrebiT<br />

sayuradReboa: intensiuri fonemebi funqcionireben mxolod Zireuli<br />

morfemis auslautSi; faringaluri mJReri spiranti(D) funqcionirebs Tavkidur<br />

poziciaSi mJReri Tanxmovnebisa da abruptivebis Semdeg; laringaluri mJReri<br />

xSuli (G) gvxvdeba Zireuli morfemis auslautSi. faringaluri mJReri (۶) mxolod<br />

anlautSi iCens Tavs.<br />

TanxmovanTa k o m p l e q s e b i orwevrovania. samwevrovani kombinaciebi mxolod<br />

sporadulad aris SemCneuli. sami ZiriTadi tipia kompleqsebisa: 1. sonanturi<br />

kompleqsebi, 2. frikatiuli kompleqsebi da 3. xSulTa kompleqsebi. gamoiyofa<br />

9 modeli (СF, FC, SF, SC, SS, CS, FS, FF, CC). sintagmaturi modelebi mzardi<br />

sonorobis mixedviT qmnian sam models: mzardi sonorobisa, klebadi sonorobisa,<br />

neitralurisa.<br />

interess aRZravs CF tipis kompleqsebi, qarTuli enis decesiur-harmoniul<br />

kompleqsTa B-sistemis msgavsi.<br />

d. imna<br />

naiS<br />

iSvi<br />

vilis<br />

monografiis (imnaiSvili 1977 (gv. 5-299) kvlevis sagania naxuri<br />

enebis xmovanTa da TanxmovanTa sistema istoriul aspeqtSi. naSromSi ganxilulia<br />

fonetikuri procesebi am enaTa xmovnebsa da TanxmovnebSi. dgindeba fonetikuri<br />

Sesatyvisobebi naxur enebSi. aRdgenilia SedarebiT martivi sistema rogorc<br />

xmovnebisa, ise _ Tanxmovnebisa saerTo naxurisaTvis.<br />

abruptivebisaTvis amosavlad miiCnevs mJRer xSulebs, arsebobs sxva Tvalsazrisic<br />

(abruptivebisgan momdinareoben mJReri xSulebi).<br />

d. e. holis<br />

liski<br />

kisa<br />

da r. gagu<br />

guas<br />

naSromSi (holiski, gagua 1994) mokled aris<br />

mimoxiluli fonologia (gv. 149-161), morfologia (gv. 162-189), sintaqsi (gv. 190-<br />

212).<br />

f o n o l o g i a S i mokle da grZeli xmovnebis, agreTve difTongebis sakiTxi<br />

Tanamedrove bacburSi sxvagvarad dgeba. Tanxmovnebidan aseTive viTarebaa laringalebsa<br />

da faringalebSi (gv. 151, 152-153).<br />

m o r f o l o g i a uRvlilebis ramdenadme martiv sistemas gvawvdis (gv. 180).<br />

nacvalsaxelebSi brunvaTa rigi asea Secvlili: erg., naT., sax. ... (gv. 173).<br />

11


mr. ricxvSi <strong>gramatikuli</strong> klasebis diferenciaciis gaTvaliswinebiT 5 gramat.<br />

klasis gamoyofa bacburSi sadavoa (gv. 162).<br />

brunvis niSanTa winamavali xmovnis raoba sakvlevia.<br />

k. WelaS<br />

laSvi<br />

vilis<br />

naSromSi `wova-TuSuri ena" (WrelaSvili 2002) warmodgenilia:<br />

winasityvaoba (gv. 7-42); wova-TuSuri enis TanxmovanTa paradigmatuli sistema<br />

(gv. 43-94); morfologia (gv. 95-291); wova-TuSuri gvarebis Sesaxeb (gv. 292-<br />

296); statiebi (gv. 297-438), <strong>teqstebi</strong> (gv. 439-464); mcire <strong>leqsikoni</strong> (gv. 465-504);<br />

ablauti wova-TuSurSi (gv. 505-507).<br />

avtori iZleva naxur enebSi diaqroniul fonemur procesTa axsnis cdas<br />

fonemur erTeulTa identifikaciis matricebze damyarebiT (gv. 43-94);<br />

zmnis uRvlilebis mravalricxovani sinTezuri da analizuri formebi _<br />

mwkrivebi ZiriTadad maTi struqturis mixedviT aris dajgufebuli, dadgenilia<br />

sauRlebel fuZeTa sistema _ 3 seria, I da II seriebSi cxra-cxra da III-Si 12<br />

mwkriviT, rac aZlevs avtors SesaZleblobas warmogvidginos wova-TuSuri zmnis<br />

uRlebis sistemis sruli, simetriuli paradigma (gv. 160-198). aqve unda aRiniSnos,<br />

rom ar aris SeuZlebeli mowodebuli paradigmis gamartiveba.<br />

wova-TuSurSi gvaris <strong>gramatikuli</strong> kategoriis markerad gamoyofs la/l<br />

elements, Tumca unda aRiniSnos, rom igi la/l vnebiTi gvaris markerad gvevlineba<br />

mxolod awmyosa da myofadis fuZeebisagan nawarmoeb mwkrivebSi (~ay-la<br />

`iWmeva",<br />

dDog-la<br />

`daimtvreva"...).<br />

naSromSi gvaqvs aspeqtis kategoriis tradiciulisagan gansxvavebuli ganmarteba,<br />

gamoyofilia aspeqtis samwevrovani korelacia, romlisTvisac ganmsazRvrelia<br />

moqmedebis grZliobis xasiaTi (gv. 115)...<br />

12


fonetika<br />

xmovnebi. xuT sada xmovans gamoyofs bacburSi am enis yvela mkvlevari:<br />

esenia: a, e, i, o, u. sada xmovnebis gverdiT aq gvaqvs nazaluri xmovnebi: a n ,<br />

e n , i n , o n , u n , grZeli xmovani ‰, agreTve Š da ‹ grZeli xmovnebi, adastureben<br />

mokle xmovnebsac: š, ˜, , —.<br />

nazaluri xmovnebi miRebulia sada xmovani + n Tanxmovanisagan n<br />

Tanxmovnis dakargvis Sedegad (qalaCu n < `qalaCuna, farta n < `fartena~...).<br />

nazaluri xmovnebi gvxvdeba Cveulebriv sityvis bolos (gaga n `kvercxi, go n<br />

`azri~, Raze n `kargi~, dike n `waiyvana~... am poziciaSi isini fonemebia, vlindeba<br />

minimaluri wyvilebi (xa n<br />

`barkali~, Sdr. xa `xari, dro~. nazaluri xmovnebi<br />

afiqsis funqciiTac dasturdeba (naT. br. niSnebad, zog SemTxvevaSi mic. br.<br />

niSnadac nacvalsaxelebSi).<br />

iSviaTad nazaluri xmovnebi Tavs iCens inlautSic (ma n dari n<br />

`mandarini~,<br />

go n li n<br />

`gonieri~, ga n g `jaglagi~. ba n dul `fexsacmeli~...), Tumca am poziciaSi<br />

maT fonematuri Rirebuleba ar gaaCniaT.<br />

sufiqsebis win n Tanxmovani Semonaxulia erTi da imave sityvebSi (gaga n<br />

`kvercxi~ _ mr. r. gagan-i < gagan+i; Sori n<br />

`farTo~ _ kiTxviTi forma Sorini?<br />

`farTo?~..).<br />

grZeli xmovnebi bacburSi Cven Tvalwin viTardeba. grZeli ‰ xmovnis<br />

fonemuroba sarwmunoa (k. WrelaSvili).<br />

SeiniSneba ‹, Š da grZeli xmovnebic fakultaturad, romlebic sruli<br />

asimilaciisa da xmovanTa Serwymis gziT arian miRebuli.<br />

grZeli xmovnebi da difTongebi paralelurad gvxvdeba, maTi gavrceleba<br />

Taobebis mixedviTaa gansxvavebuli: difTongebi ufrosi Taobis warmomadgenelTa<br />

metyvelebsTvisaa damaxasiaTebeli, grZeli xmovnebi _ umcrosi Taobis<br />

13


metyvelebisaTvis, Tumca amaTTan difTongebis xmarebac ar aris gamoricxuli.<br />

e. w. mokle (reducirebul) xmovnebs gamoyofen erTze metmarcvlian<br />

sityvaTa absolutur boloSi (bay `kvici~, gašgš `muxli~, v‹l˜ `icinis~,<br />

lel— `dadis~. akustikurad mokle xmovnebi Zneli aRsaqmelia TviT<br />

bacbebisTvisac ki.<br />

maxvili mokle xmovnebs ar moudis, marcvals ar qmnian, amdenad isini ar<br />

gvxvdeba erTmarcvlian sityvebSi. mokle xmovnebi miRebulia sityvis bolos<br />

maxviliani xmovnis momdevnod umaxvilo poziciaSi. xolo a xmovani amave<br />

poziciaSi ukvalod ikargeba (r. gagua, d. imnaiSvili). sxva Tvalsazrisis<br />

Tanaxmad (T. uTurgaiZe, m. miqelaZe) or- da metmrcvlian sityvebis auslautSi<br />

xmovanTa reduqciisas Tavs iCens enis miswrafeba _ Riamarcvliani<br />

struqturis formebi gardaqmnas daxurulmarcvliani struqturis formebad.<br />

safiqrebelia orive faqtoris moqmedebasTan gvqonoda saqme. gavrceleba pova<br />

nareduqcialma formebma.<br />

erTi mxriT, ˜, — da, meore mxriT, š, erTmaneTisagan akustikurad aRar<br />

ganirCeva — da ˜ winamavali Tanxmovnebis sust palatalizacas iwvevs, da š<br />

_ sust labializacias. amdenad, mokle xmovnebTanac ki ara gvaqvs saqme,<br />

aramed maTs SerwymasTan winamaval TanxmovnebTan. ˜ da —-s SemTxvevaSi maTi<br />

winamavali Tanxmovnebis rbil variantebs viRebT, xolo o da u ki winamaval<br />

TanxmovnebTan iZleva maTs labializebul variantebs. aseTi palatalizebuli<br />

da labializebuli Tanxmovnebi fonemis poziciuri variantebia, afiqsis<br />

funqciiT ar gvxvdeba da maT fonemebad ver miviCnevT.<br />

dubletebis arsebobac imaze metyvelebs, rom mokle xmovnebi ar<br />

warmoadgenen fonemebs: rbili Tanxmovani / Cveulebrivi Tanxmovani;<br />

labializebuli Tanxmovani / Cveulebrivi Tanxmovani.<br />

amisda kvalad transkrifciuli Caweris TvalsazrisiTac e. w. `mokle<br />

xmovnebis~ grafikuli Cawera ar Seesabameba realur viTarebas. maT nacvlad<br />

sjobda sirbilis (½) da labializaciis (◦) niSnebi iqnes gamoyenebuli<br />

TanxmovnebTan, romlebic win uZRodnen istoriul i, e, o, u xmovnebs.<br />

14


difTongebi. bacburSi ori xmovani uSualod erTmaneTis gverdiT ver<br />

Zlebs, 1<br />

ganicdis difTongizacias (CaCnur-inguSuris …o, e difTongebi<br />

bacburSi ar SeiniSneba. gvxvdeba difTongebi da … komponentebiT,<br />

romlebic sonantebia (d. imnaiSvili).<br />

da … yvela xmovanTan iCens Tavs, garda i da u xmovnebisa, Sesabamisad.<br />

difTongizacias adgili aqvs: 1) ori xmovani erTad iyris Tavs<br />

boloxmmovnian fuZesa da xmovansufiqsis an xmovniT dawyebuli sufiqsis<br />

darTvisas:<br />

mag.: Jer (`qvrivi~) _ mr. Jeru (< Jero).<br />

2) epenTezisis Sedegad, fuZiseul wina xmovanTan momdevno xmovnis<br />

gadanacvlebis SemTxvevaSi: qaniz (`yurZeni~) _ naT. qanze n . ufro farTod<br />

aris gavrcelebuli -is Semcveli difTongebi: a, e, rac Zvel Canawerebsa da<br />

ufrosi Taobis metyvelebaSi vlindeba: Tumca axali Taobac paralelurad<br />

Caunacvlebs a, e difTongebs grZel xmovnebs, romlebic maTgan aris<br />

miRebuli: a, e > Š, ‹, agreTve _ e-s auslautSi daqne n , qaliqe n<br />

magram<br />

iSviaTad i-sac (dadi n fstu) ‹-s inlautSi (r. gagua).<br />

o difTongi > u-s (a. Siferi) Cak `skami~ mr. Caku < Cako …-ian<br />

difTongebSi a… > o…-s ƒa…ƒu ƒo…ƒu `mtredi~, ƒa…pš > ƒo…pš `matli~. r.<br />

gagua adasturebs o…-s -Si gadasvlis SemTxvevas: ošƒš || uuƒ || ƒ `is~, Sdr.<br />

erg. oƒus.<br />

arc Tu iSviaTad mosalodneli …-s Semcveli difTongebis adgilas<br />

gvxvdeba -iani difTongebi, rasac winaenismier TanxmovnebTan disimilaciis<br />

Sedegad miiCneven (r. gagua).<br />

disimilaciiT axsnas winaaRmdegoba xvdeba bacburSi (sxva SemTxvevebSic<br />

gvaqvs u > labializaciis moSlis gziT (boRur (palo~) _ buRren).<br />

aRmavali difTongebi bacburSi SedarebiT iSviaTad gvxvdeba: a, e<br />

dadasturebulia zog styvaSi, exk `savarcxa~, eT´ `Zroxa~...<br />

1 gamonaklisia ricxviT saxelebSi _ Sii<br />

iit´ (`Tormeti~), ƒoi<br />

oit´ (`cameti~)...<br />

15


kiTxviTs formebSi …i difTongic iCens Tavs axali Taobis<br />

warmomadgenlebTan (vot…i? `dadis?~ vaR…i? midis? aW…i? _ Sexedavs?<br />

maxvili amJamad bacburSi susti dinamikuria, fiqsirebuli, romelic,<br />

Cveulebriv, sityvis pirvel marcvals moudis (höwuk `Citi~...)<br />

aris SemTxvevebi, rodesac maxvili morfologiur funqcias iRebs (mx. r.<br />

naT. br. C¤xo n _ mr. naT. br. Cuo n ...).<br />

SnS. es faqti SeiZleba gadmonaSTi iyos im viTarebisa, rodesac maxvili<br />

naxur enebSi moZravi iyo: bacb. knaT < kanöT (CaCnuri enis Weberlour<br />

dialeqtSi dasturdeba (d. imnaiSvili), sityvis meore marcvalsac moudioda,<br />

SeiZleboda gvqonoda fuZezec da sufiqsis darTvisas sufiqsze<br />

gadainacvlebda. maxvili sufiqsze fuZiseuli xmovnis reduqcias iwvevda.<br />

xmovnis reduqcia sityvis fuZeSi sufiqsis darTvisas axlac farTod aris<br />

gavrcelebuli bacburSi, rac Zveli tradiciis gagrZelebaa.<br />

fonetikuri procesebidan xmovnebSi gansakuTrebiT gavrcelebulia<br />

reduqcia da epenTezisi. reduqcias or da metmarcvlian sityvebze xmovnis an<br />

xmovniT dawyebuli sufiqis darTva iwvevs. reducirdeba a, e, o xmovnebi: sax.<br />

bader `bavSvi~, naT. badr-e n<br />

v: yiol `siRaribe, sigamxdre~, aqedan _ yivlare n<br />

`Raribuli~, lebiv < qarT. lobio. epenTeziss ganicdian i da u xmovnelbi, Tu<br />

fuZeSi a, e, o xmovnebia. i da u xmovnebi am (a, e, o) xmovanTa momdevnod<br />

gadainacvleben fuZeSi da masTan qmnian difTongebs: sax. qaniz `yurZeni~ _<br />

naT. qa<br />

anz-e n<br />

tarisko n<br />

"сафьян", makarta n `makrateli~. arsebobs am faqtis sxvagvari axsnac 1 _ aqac<br />

reduqcia xdeba da ara epenTezisi. reducirebuli xmovnis kompensaciaa xmovnis<br />

dagrZeleba, romelic mere gadadis difTongSio.<br />

es Tvalsazrisi Teoriulad dasaSvebia, magram amasTan dakavSirebiT enaSi<br />

1 A. Dirr, Einführung... gv. 36.<br />

16


sxva faqtebi dasturdeba, sapirispiro: difTongebi amosavalia grZeli<br />

xmovnebisTvis da ara _ piriqiT. difTongebi warmodgenilia xandazmulTa<br />

metyvelebaSi amJamd da XIX s.-is dasasrulisa da XX s.-is dasawyisis<br />

TxzulebebSi (a. SifnerTan, i. ciskariSvilis `TuSuri enis gramatikaSi~, d.<br />

da n. qadagiZeebis wova-TuSur-qarTul-rusul leqsikonSi), grZeli (zogjer<br />

mokle) xmovnebi gvxvdeba axalgazrdebisa da bavSvebis metyvelebaSi, rogorc<br />

wesi (iSviaTad gvxvdeba difTongebi).<br />

xmovani + xmovani Tanmimdevroba ar aris damaxasiaTebeli wova-<br />

TuSurisaTvis, Tu mxedvelobaSi ar miviRebT tolad Serwymul saxelebs<br />

(metwilad ricxviT saxelebs), ix. zemoT. zog nasesxeb sityvaSic xmovani +<br />

xmovani ucvlelad warmoCndeba meurm— `meurme~... (iqve).<br />

xmovani + xmovani, Cveulebriv, Serwymis gziT, difTongs qmnis: Wanik<br />

`nikapi~ _ naT. Wa<br />

ank-e n < Wanik-e n ...<br />

zogjer viTardeba an ‡ xmovnebs Soris marcvalTgamyarad:<br />

dar _ keTeba _ d-ie n `gaakeTa~... (gagua).<br />

awmy. daR `modis~, dexe n _ `movida~<br />

difTongebSi SeimCneva fonetikuri procesebi; Serwyma, nawilobrivi da<br />

sruli asimilacia: a difTongi > e. inlautSi: at´iv `bedniereba~ _ erg.<br />

at´v-ev || et´v-ev-. a > e auslautSi tanjv (< qarT. tanjva) _ naT. tanjv-e n (<<br />

tanjva n ... (r. gagua).<br />

a >> e > ‹ || ‹ (Tu mas marcvali mosdevs: levdar `Tqma~, magram l‹v˜ <<br />

lev˜ `ambobs~ da livas `vambob~ (r. gagua).<br />

oš difTongSi o > u-s: ošƒš || ušƒ || uƒ `im~ (saxelobiTis garda sxva<br />

brunvebSi `is~ nacvalsaxeli msazRvrelis funqciiT).<br />

erTze metmarcvlian xmovanfuZian saxelebSi boloxmovnebi ganicdian<br />

sruls an nawilobriv reduqcias (ix. zemoT).<br />

saxelTa brunebisas da zmnebSi aspeqturi dapirispirebis SemTxvevaSi<br />

dasturdeba fuZiseul xmovanTa monacvleoba, amJamad spontanuri xasiaTisa,<br />

ablauti (am sakiTxebze SevCerdebiT qvemoT saxelTa brunebisa da zmnis<br />

17


aspeqtis ganxilvisas).<br />

naxur enaTa TanxmovanTa sistema yvelaze axlosaa qarTvelur enaTa<br />

TanxmovanTa sistemasTan (arn. Ciqobava).<br />

bacburSi warmodgenilia mJRerebi, fSvinvierebi. abruptivebi. amas garda<br />

_ naxuri enebisaTvis specifikuri Tanxmovnebi _ geminatebi. lÀ _ laterali<br />

naxur enaTagan mxolod bacburSi gvxvdeba.<br />

gamoiyofa Tanxmovana sameulebrivi sistema xSulebsa da afrikatebSi,<br />

msgavsad sxva iberiul-kavkasiuri enebisa: bagismierebi _ b f p; p kbilismierebi<br />

_ d T t; winavelarulebi _ g q k, k ukanavelarulebi ƒ y; y winasibilanturebi<br />

_ Z c w, w ukanasibilanturebi _ j C W.<br />

W<br />

wyvileulebrivi TanxmovanTa istema gvaqvs spirantebSi:<br />

winasibilanturebi _ z s; s ukanasibilanturebi _ J S; S winavelarulebi _ R x,<br />

x<br />

laringaluri _ h.<br />

sameulTa sistemidan kbilismierTa rigSi geminatebTan erTad viRebT<br />

xuTeuls bacburSi _ d T t T´ t´, spirantebSi _ sameulebs _ z s s´ s da a.<br />

S.<br />

bacburSi geminatebia: T´ t´ l´ s´ S´ x´ ƒ´ y´ (k. WrelaSvili).<br />

specifikuri faringaluri bgerebia bacburSi „ mJReri da h´ yru<br />

spirantebi da mJReri ۶; laringaluri _ ‡; es bgera unda iyos spiranti an<br />

spirantoidi (q. lomTaTiZe), sibilanti sibilantoidi, magram _ yru.<br />

sonori Tanxmovnebi r l m n bacburSic aris warmodgenili da agreTve<br />

kbilbagismieri mJReri v-c.<br />

TanxmovanTa kompleqsebi<br />

bacburSi TanxmovanTa kompleqebi o r w e v r i a n i a (samwevriani<br />

kombinaciebis mxolod sam SemTxvevas adastureben).<br />

gamoiyofa sami ZiriTadi tipi kompleqsebisa: 1. sonanturi kompleqsebi,<br />

2. frikatiuli kompleqsebi, 3. xSulTa Semcveli kompleqsebi. am tipebSi<br />

18


sintagmaturi struqturis mixedviT Semdegi qvejgufebi SeiZleba<br />

warmovadginoT: CF, * FC, SF, SC, SS, CS, FS, FF, CC.<br />

S n S. bacburSi TanxmovanTa TanmimdevrobaTa simravle bacbebis bacburqarTuli<br />

orenovnebis Sedegi unda iyos.<br />

TanxmovanTa jgufebi mzardi sonorobis mixedviT qmnian sam models: 1.<br />

mzardi sonorobis modeli, 2. klebadi sonorobis modeli, 3. neitraluri<br />

sonorobis modeli.<br />

S n S. CaCnur-inguSurisagan gansxvavebiT, sadac CF tipis kompleqsebi<br />

Zireuli morfemis mxolod Tavkidur poziciaSi gvxvdeba, bacburSi<br />

auslautSic dasturdeba.<br />

TanxmovanTa kompleqsebidan specifikuria bacburisaTvis iseve, rogorc<br />

CaCnur-inguSurisaTvis, CF tipis kompleqsebi:<br />

bR dR Z- j-<br />

b„ d„ zR J„<br />

fx Tx cx Cx<br />

fh´ Th´ ch´ Ch´<br />

p„ t„ w„ W„<br />

py ty wy Wy<br />

S n S. es kompleqsebi qarTuli enis decesiur-harmoniul kompleqTa B<br />

sistemasTan tipologiur msgavsebas avlenen (k. WrelaSvili).<br />

* C _ xSuli, F _ frikativi, S _ sonanti.<br />

19


TanxmovanTa fonetikuri cvlilebebi<br />

farTod aris gavrcelebuli auslautSi bolo Tanxmovis n-s mokveca,<br />

iSviaTad r, l, m-c reducirebulia. r, l, m-s sruli reduqcia xdeba, n _ ki,<br />

Cveulebriv, winamaval xmovans erwymis da viRebT nazalur xmovnebs (ix.<br />

zemoT). igi saxelobiTis garda sxva brunvebSi n-s saxiTve warmoCndeba (amis<br />

Sesaxeb _ saxelTa brunebaSi).<br />

Tanxmovnebis win anlautSi ikargeba m Tanxmovani gansakuTrebiT nasesxeb<br />

sityvebSi. Txovar < mTxovar-i (qarT.), tkor < mtkvar-i (qarT.)...<br />

sityvis bolos v gadadis …-Si an -Si verx… < verxv-i (qarT.), loc <<br />

locv-a (qarT.)...<br />

TanxmovnebSi SeiniSneba asimilaciis SemTxvevebi: z > s: yarfuz<br />

`sazamTro~; naT. br. yarfse n ... n > l: goli n < gonli n `gonieri~; b > p<br />

anlautSi, b aq fuZes Sezrdili gramat. kl. niSania: fxi < bxi `xuTi~... b > f,<br />

b > p aspeqtis warmoebisas:<br />

sr. asp. Toxar `dartyma~, `dakvra musikalur instrumentze~ _ usr. asp.<br />

Tefx<br />

fxar < Tebx<br />

bxar...<br />

(mJRerebTan ki b Semonaxulia: sr. asp. d-oJar `dacema, dacureba (fexisa)<br />

_ usr. asp. d-ebJar).<br />

asimilaciiT: R > x: yalCaR _ naT. br. yalCxe n ... mr. yalCxi...<br />

b > m: bos `feri~ _ mr. basmi || < bas-bi (nb<br />

> nm > mn)...<br />

d > T anlautSi TelÀar usxa p nasesxeb sityvaSi: prowol < browol < `broweuli~.<br />

r > l: zedsarTav saxelTa arsebiTi saxelisagan mawarmoebel sufiqsebSi:<br />

re n || le n , ru n || lu n , ri n || li n . Sdr. maTxore n `mziani~ da gargle n `axlo,<br />

axlobeli~, k„okrun `Rrma~ da fsarlu n `saRamosi, вечерний~, mawri n `tkbili~,<br />

20


qokli n `fexiani~ da a. S.<br />

TanxmovanTa gadasmiT: nl > ln: h´u n (`tye~) + lo- (sufiqsi) > h´unl ><br />

h´uln<br />

ln (`tyeSi, tyisken~).<br />

lg > gl: Segl<br />

glba-d-ar < Selg<br />

lgba-d-ar `dalageba~ (qarT. Selageba).<br />

nr > rn: Rern<br />

rnal < Renr<br />

nral < Reneral `generali~<br />

sb > bs: ibsi < isbi `isini~ (II pirTan axlos myofni) (r. gagua).<br />

garda aRniSnuli bgeraTa cvlilebebisa bacburSi dadasturda: m, r, n<br />

Tanxmovnebis ganviTareba gansakuTrebiT nasesxeb sityvebSi: memcxor <<br />

`mecxvare~, traSt < `taSti~, sanTx < saxTo (saRvTo)...<br />

TanxmovanTa gadasma: rb > br _ xabro n<br />

< `xarbi~, `Zunwi~, jib < bij<br />

`nabiji~...<br />

TanxmovanTa monacvleoba: f > p : pir < `fara~, f > b _ Zab < `Zafi~, n ><br />

m: xumw < `xunwi~, tum < `tvini~; m > n _ nugzur < `muguzali~; l/n celu n<br />

`wlevandeli~ _ cenex `wleuls~, m > v _ vinam < minam, j > J _ JonJol <<br />

`jonjoli~.<br />

SesaZlebelia, n > l disimilaciis Sedegi iyos: kanol < `kanoni~.<br />

21


arse<br />

sebi<br />

biTi saxe<br />

xeli<br />

bacbu<br />

buri ena iberiul-kavkasiur enaTa ojaxis naxuri enebis jgufs ganekuTvneba,<br />

igi aglutinaciuri enaa fleqsiuris elementebiT.<br />

arse<br />

sebi<br />

biTi saxe<br />

xeli<br />

gramatikul formaTa siuxviT gamoirCeva.<br />

grama<br />

mati<br />

tiku<br />

kuli klase<br />

sebi<br />

bi. bacburSi <strong>gramatikuli</strong> klasebis sistema moqmedia.<br />

arsebiTi saxelebi mxolobiT ricxvSi 4 klasad jgufdeba, gamoiyofa oTxi klasis<br />

niSani: I klasisa _ v, II klasisa _ , III klasisa _ b, IV klasisa _ d. I<br />

klass, Cveulebriv, ganekuTvneba mamakacis aRmniSvneli saxelebi, II klass _ qalis<br />

aRmniSvneli saxelebi, agreTve zogi sulieri da usulo sagnebis _ niv-<br />

Tis aRmniSvneli saxelebi, III da IV klasebSi nawildeba nivTis aRmniSvneli saxelebi.<br />

mravlobiT ricxvSi xdeba II, III da IV klasebis gaxleCa or da sam klasebad.<br />

I klasis niSania mravlobiTSi b: mx. r. v _ mr. r. b.<br />

II klasi orad ixliCeba <br />

Á<br />

d<br />

III klasi orad ixliCeba b<br />

IV klasi ixliCeba orad d<br />

b<br />

d<br />

Á<br />

d<br />

Á<br />

mx. da mr. ricxvSi saxelTa aseTi ganawilebis mixedviT gvaqvs rva saxis<br />

mimarTeba: I. mx. v _ mr. b; II. mx. _ mr. d; III. mx. d _ mr. d; IV mx. b _ mr. d;<br />

V. mx. _ mr. ; VI. mx. b _ mr. ; VII. mx. d _ mr. ; VIII. mx. b _ mr. b. mx. v _<br />

mr. b klasis niSnebs, Cveulebriv, mxolod mamakacis aRmniSvneli saxelebi aCenen;<br />

mx. _ mr. d klasis niSnebs _ mxolod dedakacebis _ qalis aRmniSvneli<br />

saxelebi. danarCeni _ nivTis aRmniSvneli saxelebis ganawilebis motivacia am-<br />

Jamad ar Cans: rogorc wesi, ar aris Sepirobebuli saxelis aRmniSvneli si-<br />

22


tyvis bgeriTi mxariT an mniSvnelobiT.<br />

damajerebelia Tvalsazrisi, romlis Tanaxmadac saxelTa `gramatikul<br />

klasebad dajgufebaSi mkveTrad Cans pirovnebisa da nivTis dapirispireba (arn.<br />

Ciqobava).<br />

nivTis aRmniSvneli saxelebis gramatikul klasebad dayofas, Tavis mxriv,<br />

agreTve istoriulad socialuri Rirebulebis Tvalsazrisi edo safuZvlad<br />

(a. diri, arn. Ciqobava). garkveuli motivaciiT, `magram droTa viTarebaSi es<br />

motivacia daiCrdila da u m o t i v a c i o t r a d i c i u l i dajgufeba SemogvrCa...~<br />

(arn. Ciqobava).<br />

specialur literaturaSi aris cda saxelTa gramatikul klasebad ganawilebis<br />

axsnisa saxelis bgeriTi mxaris mixedviT: b- Tavkiduriani an b-bolokiduriani<br />

saxeli b klass ganekuTvneba, d-iani _ d- klass... (a. Timaevi, n. qadagiZe).<br />

magram Tanxvedris SemTxveviTobasac ver gamovricxavT aseT ganawilebaSi<br />

gamonaklisebis (b _ Tavkiduriani saxeli ar ganekuTvneba b _ klass: baz-d d<br />

`samarile~, bay - d d baSar- `unari~, bej - `Tma~, borag - b-b; `CiTi<br />

(naqsovi fexsacmeli)~, borS - d d `mozveri~, boh´ - d d `cikani~, busa - <br />

`Rame~, buc- `balaxi~, bÄaka n – `guda~, bÄara- `maryuJi~...) simravlis<br />

gamo da sxva Tavkidur-bolokidur (b d -is gamoklebiT) Tanxmovnebian yvela<br />

saxelis Tavkidur-bolokidur TanxmovanTa fonetikuri cvlilebebis (Tu aseTi<br />

iyo) gauTvaliswineblad.<br />

aseTive viTareba gvaqvs _ SemTxveviTobis faqtori moqmedebs, Tanamedrove<br />

gagebiT, mniSvnelobis mixedviT saxelTa klasebad dajgufebis SemTxvevaSic.<br />

martivi saxelebisagan gansxvavebiT nawarmoebi saxelebi da nasesxebi leqsika<br />

Cveulebriv d d da klasebs ganekuTvnebian. zogaddeba d d klasi (n.<br />

qadagiZe).<br />

msgavsi tendencia SeiniSneba agreTve rTul-toladSerwymul da fuZegaorkecebul<br />

saxelebSi:<br />

I. d klass ganekuTvnebian, tolad Serwymuli saxelebi:. maTx-buTT d `mze<br />

23


_ mTvare~ qarT. mze da mTvare; Sdr. maTx b `mze~, buT´ b `mTvare~, xalaT-samuƒl<br />

d, Sdr. xalaT `perangi~, samuƒl `Sarvali~; qorT-quk˜ dd `Tav-fexi<br />

(cxovelisa)~, Sdr. qorT b d `Tavi~, qok b `fexi~;<br />

mox-yar d `qar-wvima~, Sdr. mox. b `qari~, yar `wvima~; moxk-gorC d<br />

`filTaqva~, Sdr. moxk b d `fili~, gorC `filTaqva~; niav-mox d d `niavqari~,<br />

Sdr. niav b `niavi~, mox b d `qari~; dad-nan d d `ded-mama~, zedmiw. `mama-deda~,<br />

Sdr. dad v b `mama~, nan d `deda~, mar-fstu d `col-qmari~, zedmiw.<br />

`qmar-coli~, Sdr. mar `qmari~, fstu d `coli~...<br />

2) d klass ganekuTvnebian umetesad fuZegaorkecebuli kompozitebi, romelTa<br />

gauorkecebeli fuZe ar Cans: h´arh´ar `qSena~; RipRip `qaqani~; SaxSax<br />

`Sriali~ yuSyuS `CiCini~; xamwxamw `knawaknuwi~...<br />

II. ufro iSviaTia klasis warmoCena SeerTebiT da fuZegaorkecebul<br />

kompozitebSi: 1. mag., SeerTebiTi kompozitebi klasSi Sedian: dÄe’-doki <br />

`gul-mkerdi~, zedmiw. `RviZl-gulebi~, Sdr. dÄe’ d d `RviZli~, dok d d `guli~;<br />

tot-qoki `xel-fexi~, zedmiw. `xel-fexebi~, Sdr. tot d, `xeli~, qok<br />

b `fexi~... 2) mag., fuZegaorkecebuli kompozitebi i klasSi warmoCnedbian:<br />

ƒarTƒurTni `kurkuSelebi~; fal-fandi `zRaprebi~, Sdr. fal b d `zRapari~...<br />

bacburSi klasis ganzogadebis tendencia ufro mkrTalad aris warmodgenili.<br />

farTovdeba d klasis gavrcelebis are. masSi (d-klasSi) gadadian<br />

adamianis klasis (v v b; b d) garkveuli jgufis martivi saxelebic (a. Sifneri,<br />

i. deSerievi, n. qadagiZe...).<br />

fuZegaorkecebul da SeerTebiT kompozitebSi d da klasebis povniereba,<br />

istoriuli motivaciis daCrdilva martiv saxelTa gramatikul klasebad<br />

ganawilebaSi iwvevs ryevas gramatikul klasebSi. amJamad es procesi ufro<br />

farTo xasiaTs iRebs. amasTanave d-{d} klasi ifarToebs gavrcelebis ares.<br />

mag.: h´¡rw-merw < h´aw{i}maw{} b d (q. l.) || d d (d. m.) `jiblibo~;<br />

quhki d (q. l.) || (d. m.) `oCofexebi~, cu b d `qumeli~, Sdr. CaCn. b b id<br />

24


(Timaevi 19); mar½l b (Sifneri l.) || b d (q. l.) `cxviri~; b¡T´ar b b || b d<br />

(q. l.), d || d (d. m.), b (Sifneri 146); wipw || d d (q. l., d. m) `wipwa~;<br />

weng || d (q. l., d. m.) `wengo~; Wig d || d d (q. l., d. m); kval b<br />

(Sifneri 119), d d (d. m.) `kvali~...<br />

arsebiTi saxelis <strong>gramatikuli</strong> klasi warmoCndeba <strong>gramatikuli</strong> klasis<br />

niSniT masTan sintaqsur kavSirSi Semaval zmnasa da nazmnar saxelebSi, rogorc<br />

wesi, ufro iSviaTad _ zedsarTav da ricxviT saxelebsa da nacvalsaxelebSi,<br />

msgavsad rigi sxva iberiul-kavkasiuri enebisa. arsebiT saxelebSi mxolod<br />

ori sityva ganarCevs gramatikul klasebs saTanado niSnebiT _ I klasisa<br />

_ v, II klasisa _ : v-aS `Zma~ da -aSo `da~: v-oh´ `vaJiSvili~ da -ah´ `qaliSvili~.<br />

arsebiT saxelebSi iZebneba gaqvavebuli <strong>gramatikuli</strong> klasis niSnebi: mag.:<br />

oh´qot || doh´qot `pirisaxe~...<br />

ricxvis kate<br />

tego<br />

goria<br />

ria. saxelebSi ramdenime mravlobiTi ricxvis niSani gamoiyofa:<br />

-i || > , -iS<br />

iS, -Si<br />

Si, -bi<br />

bi, -ar<br />

ar, -ar || -er<br />

er, -arC<br />

|| > erC > elC, -rC<br />

|| -C, -<br />

rS, -ni<br />

ni, -mi<br />

mi, -u.<br />

mr. r. sufiqsTa simravle meoreulia _ ZiriTadad fonet. cvlilebebis<br />

Sedegi an rTuli Sedgenilobis sufiqsebs warmoadgenen.<br />

-i (xmovnebis Semdeg gadadis --Si) sufiqsi produqtiulia, xmovanfuZian<br />

da TanxmovanfuZian saxelebTan, sakuTar da nasesxeb sityvebSi iCens Tavs: stak<br />

`kaci- mr. r. stak-i.<br />

-iS<br />

ZiriTadad gvaqvs fuZeSi xmovanmonacvle da arqauli brunebis saxelebTan:<br />

buT´ `mTvare; Tve~ _ mr. r. baT´-iS<br />

iS...<br />

-S warmoCndeba arsebiT saxelebSi xmovnebs Semdeg: fSa `wyaro~ _ mr. r.<br />

fSa-S...<br />

ergativsa da irib brunvebSi zedsarTavi saxelebisa da namyos mimReobeb-<br />

Si: Razen `kargi~ _ mr. r. erg. RaziCuSv, mic. RaziCuSn... dayin `SeWmuli~<br />

_ mr. r. erg. dayinCuSv, mic. dayinCuSn...<br />

-Si<br />

-iS<br />

sufiqsis fonetikur variantad miaCniaT (r. gagua), rac naklebad<br />

25


damajerebeli Cans. SesaZlebelia, Si < iS + i, -iS<br />

mr. sufiqss daerTo mravlobiTis<br />

produqtiuli sufiqsi i: yan˜ `moxuci~ _ mr. r. yanSi<br />

arS<br />

> arC<br />

rC, C < S sonorebTan mezoblobaSi (k. WrelaSvili).<br />

SnS. 2<br />

-i sufiqsi, sityvis bolos, rogorc wesi, ar reducirdeba, radgan<br />

mas gramat. funqcia aqvs. igi fuZeSi iwvevs fonetikur cvlilebebs. -bi sufiqsi<br />

erTvis rogorc fuZeucvlel, ise fuZeSi xmovanmonacvle saxelebsac: ƒer<br />

`qva~ _ mr. r. ƒer-bi<br />

bi...<br />

qiT `tiki~ _ mr. r. qaTbi<br />

bi...<br />

-bi sufiqsi iCens Tavs erovnebisa da profesiis aRmniSvnel saxelebSi: bacav<br />

`bacbi~ _ mr. r. bacbi<br />

bi.<br />

dabwxov `mwyemsi, batknis mcnobi (Tu romeli cxvrisaa)~ _ mr. r. dabwxo-<br />

bi.<br />

es sufiqsi vlindeba CvenebiTi nacvalsaxelebis sax. br. formaSi: o `is~<br />

_ mr. r. obi<br />

bi, i || e `es~ _ mr. r. ibi<br />

|| ebi<br />

bi, is `is~ (SenTan axlos myofi) ibsi<br />

< isbi<br />

(Р. Р. Гагуа, Основные вопросы..., gv. 203).<br />

-ar<br />

warmodgenilia: 1) ramdenime arsebiT saxelSi: vaS `Zma~ _ mr. r. va-<br />

Jar<br />

ar, aS `da~ _ mr. r. aJar<br />

ar mravlobiTis formebSi (vaJar, aJar) yuradRebas<br />

iqcevs J-s gamJRereba. gaza n `Txa~ _ mr. r. gazar<br />

ar.<br />

2) CvenebiTi nacvalsaxelebis ergativsa da irib brunvaTa formebSi: obi<br />

`isini~ _ erg. mr. r. oƒar<br />

ar, mic. oƒar<br />

arn... ebi `eseni~ _ mr. r. erg. eƒar<br />

ar, mic.<br />

eƒar<br />

arn... ibsi `eseni~, `isini~ (II pirTan myofi) _ mr. r. erg. icxar<br />

< isƒar<br />

ar, mic.<br />

icxar<br />

arn...<br />

-er<br />

< || -ar˜: nus `rZali~ _ mr. r. naser || nasar˜, Tof `Tofi~ _ mr.<br />

r. Tafar˜...<br />

26


SnS. -ari<br />

> ar+i.<br />

-arC<br />

|| > -erC<br />

erC, alC<br />

|| elC (r-Tanxmovnian fuZeebSi): Tašbu `dakodili<br />

cxvari~ _ mr. r. TabarC<br />

rC, ƒaŸƒŸ `mtredi~ _ ƒaƒarC<br />

|| ƒaƒerC<br />

rC...<br />

kur `kvamli~ _ kurelC || kuriS,<br />

-{a}rC<br />

rC: Ca `daTvi~ _ mr. r. CarC...<br />

-rS<br />

rS: mxolod erT sityvaSi: ƒa `Rori~ _ mr. r. ƒarS<br />

-ur: h´ik `saxeluri~ _ mr. r. h´akur, muR `kudi~ _ mr. r. maRur...<br />

-ni<br />

sufiqsi nazalur xmovnebze daboloebul saxelebSi Cans: qarsa n<br />

`Toki~<br />

_ mr. r. qarsni...<br />

SnS. -ni<br />

sufiqsSi n fuZis kuTvnilebaa, zogan n analogiiTac Cndeba (r.<br />

gagua).<br />

-u sufiqsia sityvasTan kil `quTuTo~ _ mr. r. kil-u.<br />

SnS 2 -u sufiqsSi u(


n a T e s a o b i T i brunvis ZiriTadi funqcia kuTvnilebis gamoxatvaa<br />

(d a d e n Jagn `m a m i s wigni~); m i c e m i T i brunva iribi da ubralo damatebis<br />

funqciiT gvxvdeba (nan b a d r e n let— `deda Svils exmareba~, d a d e n<br />

h´aS ve’e n `m a m a s T a n stumari movida~).<br />

-Vv<br />

Vv- niSniani e r g a t i v i i n s t r u m e n t a l i s T a n saziaro formaa.<br />

maTTvis amosavalia i n s t r u m e n t a l i s i s mniSvneloba.<br />

martivi (resp. erTsufiqsiani) brunvebia: g a m s W v a l v i T i, g a r d a -<br />

q c e v i T i, T a n a o b i T i, m i m a r T u l e b i T e b i (martivi, mimarTulebiTi<br />

I, mimarTulebiTi II), a d g i l o b i T i. zogi maTgani adgilisa da mimarTulebis<br />

Cvenebis garda sxva (zogad) mniSvnelobasac gamoxatavs. es brunvebi funqciiT<br />

axlos dganan micemiT brunvasTan.<br />

g a m s W v a l v i T i (x-sufiqsiani, romelic mx. ricxvSi saxelobiTs, mr.<br />

ricxvSi ki brunvisniSniseuli TanxmovanCamoSrrebul naTesaobiTis formas daerTvis)<br />

brunva iribi damatebisa da ufro iSviaTad ubralo damatebis funqciiT<br />

gvxvdeba (d a d a x xat´in `mamas hkiTxa~).<br />

m i m a r T u l e b i T i I-s (-go-sufiqsians) kauzativTan Semsrulebeli,<br />

iribi obieqtis funqcia aqvs (o ƒ u g o bavin don a ƒ i T e n<br />

`mas m a s dakarguli<br />

cxeni azRvevines~).<br />

g a r d a q c e v i T i (-R- sufiqsiani) ubralo damatebis funqcias asrulebs<br />

(e qoj a h> o R berwi n `es cocxi q a l i S v i l a d iqca~).<br />

m i m a r T u l e b i T i II mxolod garkveuli semantikis saxelebSi dasturdeba<br />

(krebiT, nivTierebaTa... saxelebSi) Cveulebriv mr. ricxvSi da aRniSnavs<br />

mimarTulebas (aTx h´ulno<br />

< h ´u n l ) dut dasag _ Cven tyeSi mivdivarT<br />

SeSaze...<br />

T a n a o b i T - m i m a r T u l e b i T i brunva (_ci<br />

n -sufiqsiani) erTad an<br />

erTdroul, Tanadroul moqmedebas da agreTve moqmedebis mimarTulebas aRniSnavs:<br />

h´e n aSas se n<br />

v a S e c i n ‘amod _ Seni da Cems ZmasTan erTad swavlobs...<br />

CamCeci n Txil Camlin da _ CamiCTan Txili gemrieli aris (q. l.)...<br />

28


obi soci n baxke n _ isini (kacebi) CemTan movidnen...<br />

m i m a r T u l e b i s gamomxatveli martivi forma (mimarTulebiTi III) e, i<br />

(ufro iSviaTad( u, a xmovnebze bolovdeba. es xmovnebi xSirad emTxveva naTesaobiTi<br />

brunvisniSniseul xmovnebs, magram fuZe zogjer gansxvavebulia: Sdr.<br />

naT. xake n<br />

(xak `tomara~) _ mimarTulebiTi martivi forma _ xake → || x‰k...<br />

magram naT. aluna → || alvinen (aluna `alvani~) _ mimarTulebiTis martivi<br />

forma _ alun˜...<br />

naTesaobiTi brunvisniSniseuli xmovnisgan SeiZleba gansxvavebuli iyos<br />

mimarTulebiTis martivi formis daboloeba: naT. br. bulye n<br />

(bulay `Wa~) _<br />

mimarTulebiTi martivi _ bulyi...<br />

a d g i l o b i T i martivi brunvis SemTxvevaSic analogiuri viTareba<br />

gvaqvs, oRond aq h´ _ aris dakarguli or da met marcvlian sityvebSi da i<br />

SenarCunebulia, erTmarcvldianebSi ki h´-c dasturdeba: xak `tomara~ _ naT.<br />

xake n , adgilob. xake... Sdr. erTmarcvliani sityva dro `dro~ _ naT. drun _<br />

adgilob droh´...<br />

garda erTafiqsiani adgilobiTi brunvebisa, bacburSi gvxvdeba rTuli<br />

Sedgenilobis sufiqsebiani adgilobiTi brunvebi da Tandebuliani brunvebi.<br />

-re<br />

n<br />

|| -le<br />

n<br />

Tandebuli daerTvis naTesaobiTis formas rogorc mxoloobiT,<br />

ise mr. ricxvSi, re n<br />

|| le n<br />

_ Tandebuliani sityva miugebs kiTxvaze `saidan?~,<br />

`risgan?~ (axmetre n ve’e n Txe n vaS _ axmetidan movida Cveni Zma...) (-re<br />

n<br />

|| -le<br />

n zedsarTav saxelebsac awarmoebs: maTxore n `mziani~...).<br />

-xi<br />

n<br />

Tandebuli mr. ricxvSi, Cveulebriv, naT. br.-is TanxmovanCamoSorebul<br />

formas daerTvis, mxoloobiTSi naT. brunvisniSniseuli xmovani reducirebulia,<br />

upasuxebs kiTxvaze `saidan?~ (o vaR kolxoz gamgeobaxi n<br />

_ is kolmeurneobis<br />

gamgeobidan modis...).<br />

-mci<br />

n<br />

Tandebuliani forma upasuxebs kiTxvaze `sanamde?~ (maclomcin do<br />

Riplip? _ sanamde ixmaureb?..)<br />

29


ɺɺ<br />

-mci<br />

n -Si SeiZleba gamoiyos ci n TanaobiT-mimarTulebiTi brunvis niSani: -<br />

mci n<br />

< m + ci n , m ki qarTulis -mdis TanzebulTan kontaminaciis Sedegad iyos<br />

ganviTarebuli (bacburSi qarTulTan integraciis Sorswasuli procesi gvaqvs,<br />

afiqsebis sesxebac ki dasturdeba).<br />

-gu<br />

guh´ Tandebuli (SnS. Sedgeba go+h´+i, goh´i > goh´ > guh´. i naTesaobiTi<br />

brunvis niSnidan momdinareobs (a. Sifneri Versuch...) qarT. -ken Tandebulis<br />

mniSvnelobiT gvxvdeba (vaSaguh´(a) Ros _ Zmisken mivdivar...)<br />

e n da i n naT. br. niSnebi gamoiyofa agreTve -re<br />

n<br />

|| -le<br />

n , - Re n<br />

(qarT. -ebr,<br />

-ebur sufiqsis fardia), -xi<br />

n , xi n , mci n<br />

elementebSi. - Re n<br />

sufiqsi zedsarTav<br />

saxelebs awarmoebs, -re<br />

n<br />

|| -le<br />

n , sufiqsis erT-erTi funqciac zeds. sax.<br />

warmoebaa, am elementebSi naTes. br. daboloeba moulodneli ar aris, -en da<br />

in zedsarTav saxelebSic dasturdeba. danarCen afiqsebSi naT. br. niSnebis Sedgeniloba<br />

sakvlevia.<br />

-g da -l _ segmentebiani brunvebisagan iwarmoeba Tandebuliani formebi.<br />

-g-ian brunvis formas daerTvis sxvadasxva elementebi: 1) adgilobiTis<br />

martivi sufiqsi h´: go + h´ > goh´ || go. -go<br />

go{h´}-iani brunvis forma da `aris~<br />

zmnasTan `maqvs~, `myavs~ mniSvnelobas gamoxatavs: CiTgTh´ Toyal Sorla a _<br />

CiTs sakmarisi sigane aqvs. egeve forma vnebiTi gvaris mniSvnelobis mqone orvalentovan<br />

zmnebTan realuri subieqtis funqcias asrulebs: knaTego{h´}<br />

marl‘ wegbali n _ biWs cxviri gauwiTlda.<br />

2) Tandebuli -re<br />

n : -go+re n > gore n > || gre n : gaTigore n herw de’nas _<br />

gaTisagan movitane qvabi.<br />

3) -mci<br />

n Tandebuli: go+mci n > gomci n : sogomci n _ Cemamde.<br />

4) -re<br />

n<br />

+ dah´ Tandebulebi: go+re n +dah´ > gorenda{h´} || grenda{h´}:<br />

oƒugorenda{h´} aR e ambu _ misgan modis es ambavi.<br />

-lo<br />

loɺ<br />

ɺ-ian brunvis formas daerTvis igive elementebi, (-ren+dah´-is gamokle-<br />

30


iT), rac -go<br />

go-ian brunvas: 1) adgilobiTi martivis sufiqsi h> : l + h> ><br />

loh> || lo: xilo{h´} `wyalSi~ (zedmiw. wylisken + wyalSi _ `wyliskenSi~...<br />

lošflo{h´} kab deni’ ah>laqalin sogo{h>} _ lafSi kaba sulmTlad amomesvara<br />

(q. l. 68)...<br />

2) -re<br />

n : l + re n<br />

→ lore<br />

n<br />

|| lre n : xilore n<br />

_ wylidan (zedmiw. `wyal-<br />

Sigan~)<br />

stexos h´o! _ rodemdis ge-<br />

3) (-mci n : -lo<br />

+ -mci<br />

n<br />

lodo Sen!<br />

> -lom<br />

lomci<br />

n : mac-lom<br />

lomci<br />

n<br />

garda aRniSnuli elementebisa, -lo<br />

lo- segmentian brunvis formas daerTvis<br />

agreTve -x || R + -dah<br />

dah>: -l + x + dah> || -lo<br />

+ R + dah>: alzneloRdah> votur<br />

o stak _ alaznis gavliT midioda is kaci...<br />

arse<br />

sebiT saxel<br />

xelTa brune<br />

neba<br />

sinqroniul doneze SeiniSneba brunvis niSanTa simravle: ergativis niSnebia<br />

Vv, v; Vs, s; naTesaobiTisa _ V n , n ; micemiTis _ Vn, n... xmovnian brunvis<br />

niSnebSi, Cveulebriv, erTi da igive xmovani meordeba: e, i, u, o; zogjer paradigmaSi<br />

sxvadasxva xmovania warmodgenili.<br />

s a x e l o b i T i fuZis saxiT gvxvdeba, uniSnoa, w r f e l o b i T i, a b -<br />

s o l u t i v i.<br />

gvaqvs e r T f u Z i a n i da o r f u Z i a n i bruneba.<br />

SnS. orfuZian brunebaSi meore fuZe an determinantiani fuZea, an ergativis<br />

formaa warmoSobiT.<br />

brunebisas saxelis fuZe SeiZleba iyos u c v l e l i an c v a l e b a d i:<br />

1. fuZeze xmovnis an xmovniT dawyebuli sufiqsis darTva iwvevs: a) a, e,<br />

i, o, u xmovnebis srul reduqcias, difTongebis _ nawilobriv kumSvas; b) i<br />

da u xmovnebis epenTeziss, maSin rodesac fuZeSi gvaqvs a, e, o xmovnebi.<br />

2. dasturdeba fuZiseuli xmovnebis monacvleoba _ saxelobiTisa, erTi<br />

31


mxriT, da danarCen brunvebSi, meore mxriT: a _ o(u), a _ i, o _ a.<br />

fuZisa da brunvis niSanTa saxeobebis mixedviT SeiZleba gamoiyos<br />

b r u n e b i s Semdegi j g u f e b i:<br />

I. brunvis niSnebia: mx. r. sax. -Ø, erg. -ev<br />

ev, naT- -e n , mic. -en<br />

en, gamsW. -ex<br />

ex, mimarT.<br />

I -g, gardaqc. -R, Tanaob. -ci<br />

n ; mr. r. sax. -i... erg. -v, naT. -a n , mic. -n,<br />

gamsW. -x, mimarT. g, gardaqc. R, Tanaob. ci n TanxmovanfuZiani.<br />

a) erTfuZiani fuZeucvleli erTmarcvliani sityvebi<br />

mx. r. sax. knaT `biWi~ gamsW. knaT-ex mr. r. sax. knaT-i<br />

erg. knaT-ev<br />

mimarT.<br />

knaT-eg<br />

erg. knaT-i-v<br />

I<br />

naT. knaT-e n gardaqc. knaT-eR naT. knaT-a n<br />

mic. knaT-en Tanaob. knaT{e}-<br />

ci n mic. knaT-i n ...<br />

b) erTfuZiani fuZecvalebadi or- da metmarcvliani sityvebi<br />

mx. r. sax. bubuk `yvavili~ gamsW. bubk-en<br />

erg. bubk-ev


fuZecvalebadi, xdeba xmovnis epenTezisi<br />

mx. r. sax. at´iv `bedi~ gamsW. at¾v-ex<br />

erg. at´v-ev


II. brunvis niSnebia: mx. r. sax. Ø, erg. Vs, naT. e n , mic. en... ramdenime sityva<br />

ganekuTvneba.<br />

mx. r. sax. br. dad gamsW. död-ax<br />

erg. dad-as gardaqc. dad-eR<br />

naT.<br />

mic.<br />

dad-e n<br />

dad-en<br />

mr. r. sax. dad-i afeqt. dadöx<br />

erg. dad-i-v gardaqc. dad-i-R<br />

naT.<br />

mic.<br />

dad-a n<br />

dad-i-n<br />

SnS. istoriulad e n<br />

< a n –r. g.) naTesaobiTisa da micemiTi brunvis daboloebebSi.<br />

III. brunvis niSnebia: mx.r. sax. Ø, erg. -iv<br />

iv, naT. -i n , mic. -in<br />

in...<br />

1. erTfuZiani bruneba<br />

a) fuZeucvleli xmovanfuZianebi erTmarcvliani<br />

mx. r. sax. br. fSa `yinuli~<br />

erg.<br />

naT.<br />

mic.<br />

fga-v<br />

fSa- n<br />

fSa-n<br />

ormarcvlianebi:<br />

mr. r. sax. daqna `sikeTe~<br />

erg.<br />

naT.<br />

mic.<br />

daqna-v > || daqn-ev<br />

daqna- n < || daqn-e n<br />

daqna-n > || daqn-en<br />

34


TanxmovanfuZianebi, fuZeucvleli<br />

mx. r. sax. daxk `Tagvi~<br />

erg.<br />

naT.<br />

mic.<br />

daxk-iv<br />

daxk-i n<br />

daxk-in...<br />

mr. r. sax. daxk-erC<br />

erg.<br />

naT.<br />

mic.<br />

daxk-erC-v<br />

daxk-erC-i n<br />

daxk-erC-n...<br />

SnS. es saxeoba mxolod ori sityviT Semoifargleba (aseve ibrunvis<br />

qorT `Tavi~) da warmoSobiT xmovanfuZiania: qorT < qorTo, daxk < daxko.<br />

IV. sax. Ø, erg. Vs, naT. i n , mic. in<br />

erTfuZiani bruneba, fuZecvalebadi reducirebulia fuZiseuli xmovani:<br />

mx. r. sax. bacav `wova-TuSi~ gamsW. bacv-ax<br />

erg. bacv-as || bacv-es gardaqc. bacva-R || bacv-e-R<br />

naT.<br />

mic.<br />

bacv-a+ n || bacv-e n<br />

bacv-an || bacv-e n<br />

mr. r. sax. bac-bi gamsW. bac-b-ax<br />

erg. bac-bi-v gardaqc. bac-bi-R<br />

naT. bac-b-a n mimarT. I bac-bi-g<br />

mic. bac-bi-n Tanaob. bac-bi-ci n<br />

35


orfuZiani bruneba, fuZeucvleli. a) xmovanfuZiani, erTmarcvliani, am saxeobas<br />

saxelTa mcire jgufi ganekuTvneba:<br />

mx. r. sax. xa `barZayi~ gamsW. xa-vn-ix...<br />

erg.<br />

naT.<br />

mic.<br />

xa-vn-iv<br />

xa-vn-i n<br />

xa-vn-in<br />

mr. r. sax. xa-vn-i ||<br />

xa-vn-u ||<br />

xa-vn-i<br />

naT.<br />

xa-vn-a n<br />

xa-vn-o n<br />

b) TanxmovanfuZianebi:<br />

mx. r. sax. qoj `cocxi~ gamsW. qoj-n-i-x...<br />

erg.<br />

naT.<br />

mic.<br />

qoj-n-iv<br />

qoj-n-i n || qoj-u n<br />

qoj-n-in<br />

mr. r. sax. qoj-erC || qoj-n-i gamsW. qoj-erC-ax<br />

erg. qoj-erC-v gardaqc. qoj-erC-aR...<br />

naT.<br />

mic.<br />

qoj-erC-a n<br />

qoj-erC-n<br />

36


V. brunvis niSnebia: erg. _ av, naT. _ i n , mic. _ in<br />

erTfuZiani bruneba. fuZecvalebadi, TanxmovanfuZiani, erTmarcvliani;<br />

fuZiseuli xmovnis monacvleobiT<br />

mx. r. sax. mot´ `ena~ gamsW. mat´-iS-ax<br />

erg. mat´-av gardaqc. mat´-iS-R<br />

naT.<br />

mic.<br />

mat´-i n<br />

mat´-an<br />

mr. r. sax. mat´-iS gamsW. mat´-iS-ax<br />

erg. mat´-iS-v gardaqc. mat´-iS-R<br />

naT. mat´-iS-a n ||<br />

mat´-a n<br />

mic.<br />

mat´-iS-n<br />

VI. brunvis niSnebia: sax. -Ø, erg. -ov<br />

ov, naT. -o n , mic. -o n ,<br />

erTfuZiani bruneba, fuZeucvleli, TanxmovanfuZiani, erTmarcvliani<br />

mx. r. sax. mawr `Srati~ gamsW. möwr-ox<br />

erg. mawr-ov gardaqc. mawr-oR<br />

naT.<br />

mic.<br />

möwr-o n<br />

mawr-on<br />

mr. r. sax. mawr-u gamsW. mawr-£x<br />

erg. mawr-u-v gardaqc. mawr-u-R<br />

naT.<br />

mic.<br />

mawr-£ n<br />

mawr-u-n<br />

37


SnS. istoriulad o fuZiseulia: mawr


VII. brunvis niSnebia: sax. -Ø, erg. -uv, mic. -un, naT. u n<br />

erTfuZiani bruneba. fuZeucvleli, TanxmovanfuZiani. erTmarcvliani:<br />

mx. r. sax. kmat `klde~ gamsW. kmat-ux<br />

erg. kmat-uv gardaqc. kmat-uR<br />

mic.<br />

naT.<br />

kmat-un<br />

kmat-u n<br />

mr. r. sax. kmat-ni gamsW. kmat-n-ax<br />

erg. kmat-ni-v gardaqc. kmat-n-iR<br />

mic.<br />

naT.<br />

kmat-ni n<br />

kmat-a n<br />

fuZecvalebadi. TanxmovanfuZiani. ormarcvliani, reducirebulia fuZiseuli<br />

xmovani:<br />

mx. r. sax. taTeb `fuli, vercxli~ gamsW. taTb-ux<br />

erg. taTb-uv gardaqc. taTb-uR<br />

mic.<br />

naT.<br />

taTb-un<br />

taTb-u n<br />

mr. r. sax. taTb-u gamsW. taTb-ox<br />

erg. taTb-u-v gardaqc. taTb-uR<br />

mic.<br />

naT.<br />

taTb-u-n<br />

taTb-o n<br />

39


VIII. brunvis niSnebia: sax. -Ø, naT. n , erg. -v, mic. n<br />

naTesaobiTi brunva sxva brunvaTa fuZes xmovnis anazalobiT upirispirdeba.<br />

SnS. nazaluri xmovnebi momdinareoben xmovani + n Tanxmovnisagan, amdenad,<br />

naTes. br. niSnad gvqonda n Tanxmovani.<br />

erTfuZiani bruneba. fuZeucvleli. xmovanfuZiani, erTmarcvliani:<br />

mx. r. sax. fh>e `sofeli~ gamsW. fh>-e-x<br />

naT. fh>e n gardaqc. fh>-e-R<br />

erg.<br />

mic.<br />

fh>e-v<br />

fh>e-n<br />

mr. r. sax. fh>-iS, fh>e-S gamsW. fh>-iS-ax, fx>e-ax<br />

naT. fh>-iS-a n gardaqc. fh>-iS-R<br />

erg.<br />

mic.<br />

fh>-iS-v<br />

fh>-iS-n<br />

IX. naT. i n , erg. v, mic. n<br />

orfuZiani bruneba. TanxmovanfuZiani. fuZeucvleli:<br />

mx. r. sax. nÄap `Zili~ gamsW. nÄapar-x<br />

naT. nÄap-r-i n gardaqc. nÄapar-R<br />

erg<br />

mic.<br />

nÄap-ar-v<br />

nÄap-ar-n<br />

mr. r. sax. n-Äapar˜...<br />

SnS. aq naTesaobiTis daboloebad i n<br />

gvaqvs, mxovniani, erg., mic.-Si brun-<br />

40


vis daboloebad mxolod Tanmxovania.<br />

TanxmovanfuZiani fuZecvalebadi<br />

mx. r. sax. obst `miwa~ gamsW. abst-ar-x<br />

naT. abst-r-i n gardaqc. abst-ar-R<br />

erg<br />

mic.<br />

abst-ar-v<br />

abst-ar-n<br />

X. naT. i n , erg. -av, mic. -an || -n, mimarT. I ag, -go<br />

erTfuZiani bruneba, fuZeucvleli, TanxmovanfuZiani, erTmarcvliani.<br />

mx. r. sax. mar `qmari~ gamsW. mör-a-x<br />

naT. mar-i n gardaqc. mar-a-R<br />

erg<br />

mic.<br />

mar-a-v<br />

mar-a-n || mar-n<br />

41


zedsarTavi saxeli<br />

bacburSi gamoiyofa z e d s a r T a v i s a x e l i specifikuri semantikiT,<br />

funqciiTa da warmoebiT.<br />

dasturdeba viTarebiTi da mimarTebiTi zedsarTavi saxelebi.<br />

viTarebiTi zedsarTavi saxelebi, Cveulebiv, azalur xmovnebze _ i n , e n ,<br />

o n , u n , a n , iSviaTad difTongebze bolovdeba. xmovanTagan a n<br />

metwilad<br />

danarCen xmovnebs enacvleba zogjer mr. ricxvSi, ramdenime saxelTan igi<br />

mxoloobiTSic iCens Tavs: Reli n _ susti, ۶arWi n _ Savi... dax´e n _ grZeli,<br />

Raze n _ kargi, yae n _ mware... WaRo n _ magari, daƒo n _ didi... laxu n _<br />

dabali... zora n _ mamaci, xala n _ sawyeni, samwuxaro... ku<br />

n _ TeTri...<br />

mx. ricxvSi zedsarTavi saxeli o n xmovanze bolovdeba, mr. ricxvSi _ a n -<br />

ze:<br />

mx. ricxvi daƒo n `didi~ _ mr. r. daƒa n ;<br />

mx. ricxvi kawko n `patara~ _ mr. r. kawka n ...<br />

iSviaTia iseTi SemTxvevebi, rodesac viTarebiT zedsarTav saxelebSi<br />

nazaluri boloxmovani ar aris warmodgenili: duƒ _ bevri, bax _ mdidari.<br />

m i m a r T e b i T i zedsarTavi saxelebi iwarmoeba -re<br />

n , -ri<br />

n , -ru<br />

n , -le<br />

n , -<br />

li n , -lu<br />

n , -Re<br />

n , -wi<br />

n<br />

sufiqsebiT: diTxore<br />

n<br />

`xorciani~, Cure<br />

n<br />

_ Sinauri...<br />

mawri<br />

n<br />

_ tkbili, gogri<br />

n<br />

_ mrgvali... yarole<br />

n<br />

_ wvimiani... Camli<br />

n<br />

_<br />

gemrieli, niwyli<br />

n<br />

_ Zlieri... Txalu<br />

n<br />

_ dRevandeli... badreRe<br />

n<br />

_<br />

bavSviseburi, bavSvuri, SuRe<br />

n<br />

_ Tqveneburi... aT´wi<br />

n<br />

_ uZroxo, badrewi<br />

n<br />

_<br />

uSvilo...<br />

mimarTebiTi zedsarTavebis s u f i q s e b i c nazalur xmovnebze (e n , i n ,<br />

u n ) bolovdeba (ix. aqve, zemoT).<br />

iseTi SemTxvevebic gvxvdeba, rodesac mimarTebiT zedsarTavebs awarmoebs<br />

42


oden nazaluri xmovnebi: xie n _ wylis, wyliani, maTxe n _ rZiana... uni n _<br />

tyis, tyiuri, maTxi n<br />

_ mzis, mziuri... Tumca zedsarTavebis aseTi (oden<br />

nazaluri xmovnebiT) warmoebisas paraleluri -re<br />

n -sufiqsini<br />

formebic<br />

dasturdeba: xie n<br />

|| ciere<br />

n , uni<br />

n<br />

|| unare<br />

n ... uali<br />

n , ualre<br />

n ...<br />

viTarebiTi zedsarTavi saxelebis daboloebebs _ nazalur xmovnebs<br />

naTesaobiTi brunvis formebisagan momdinared miiCneven (p. uslari, i.<br />

deSerievi...) (bacburSi nazaluri xmovnebi gvaqvs naTesaobiTi brunvis<br />

niSnebad). aseTi genezisi moiTxovs dasabuTebas: dgeba viTarebiTi<br />

zedsarTaveis fuZis sakiTxi, istoriulad ras warmoadgens is. gasarkvevia<br />

agreTve mimarTebiTi zedsarTavi saxelebis sufiqsTa (-re n , -li n ...), romlebic<br />

agreTve nazalur xmovnebze bolovdeba, mimarTeba maTTan (viTarebiTi<br />

zedsarTavi saxelebis nazalur boloxmovnebTan). asaxsnelia amasTanave -e n<br />

||<br />

-re<br />

n<br />

paraleluri formebis povniereba mimarTebiT zedsarTav saxelebSi (ix.<br />

zemoT). mimarTebiTi zedsarTavi saxelis sufiqsi -re<br />

n , romelic emTxveva<br />

erTTandebuliani gamosvliTi brunvis daboloebas, SesaZlebelia, masTan<br />

saerTo warmomavlobisa iyos (r. gagua, i. deSerievi), -Re<br />

n<br />

sufiqsSi R-s<br />

gardaqceviTi brunvis R- daboloebas ukavSireben (r. gagua).<br />

viTarebiTi zedsarTavi saxelebis daboloebaTa naTesaobiTi brunvis<br />

niSnebTan dakavSirebis TvalsazrisiT interess moklebuli ar unda iyos is,<br />

rom bacburSi dasturdeba substantiuri gansazRvreba (x e n<br />

۶ a b k e v<br />

qakdie n murab _ x i s k o v z i T mouria muraba).<br />

qarTulidanaa nasesxebi mimarTebiTi zedsarTavis mawarmoebeli sufiqsi<br />

-ur: dalur _ RvTaebrivi, lamzur _ lamazi...<br />

ramdenime viTarebiT zedsarTav saxelSi dasturdeba cocxali _ moqmedi<br />

<strong>gramatikuli</strong> klasis niSani: d-aƒo n _ didi (d-aƒo n bader _ didi bavSvi, v-<br />

aƒo n stak _ didi kaci, -aƒo n o _ didi gogona, b-aƒo n do n _ didi cxeni),<br />

dawi n _ mZime; d-utyi n _ wvrili, Txeli; daxe n _ grZeli; duyi n _ sqeli,<br />

xSiri; davi g _ msubuqi; d-acu n _ mlkde; dase n _ carieli...<br />

43


garda <strong>gramatikuli</strong> klasebis mixedviT cvlilebisa, zedsarTavi saxelebi,<br />

viTarebiTi da mimarTebiTic, icvleba brunvaTa da ricxvis mixedviT.<br />

bacburSi, CaCnur-inguSurisagan gansxvavebiT, damokidebuli da<br />

damoukidebeli zedsarTavi saxelebi erTi formiTaa warmodgenli saxelobiT<br />

brunvaSic.<br />

damokidebuli zedsarTavi saxeli msazRvrelis gansazRvrebis funqcias<br />

asrulebs. sazRvrulTan erTad msazRvrelis brunebisas ori formaa garCeuli<br />

_ saxelobiTisa da danarCeni brunvebis rogorc mxoloobiT, ise _<br />

mravlobiT ricxvSi:<br />

mx. ricxvi<br />

mr. ricxvi<br />

sax.<br />

mate n atam _ mwife atami mateni atm-i<br />

erg.<br />

mate-C atme-v<br />

mate-C atm-iv<br />

mic. mateC atme-n mate-C atm-in<br />

naT. mate-C atme n ... mate-C atm-a n ...<br />

damoukidebeli zedsarTavi saxelic ibruneba, saxelobiTs upirispirdeba<br />

-Co-afiqsiani meore fuZe:<br />

sax.<br />

erg.<br />

mx. ricxvi<br />

mate n<br />

mate-Co<br />

Co-v<br />

mr. ricxvi<br />

mateni<br />

mate-CuS<br />

CuS-v<br />

mic. mate-Co-n mate-CuSn<br />

naT. mate-Co n ... mate-Co n ...<br />

aseve ibruneba msazRvreli (zedsarTavi), Tu is mosdevs sazRvruls,<br />

Tumca postpoziciuri msazRvreli bacburSi Zalze iSviaTad dasturdeba.<br />

meore fuZiseul -Co<br />

Co- elements sxvadasxvagvar geneziss uZebnian<br />

(deSerievi, imnaiSvili), ufro sarwmuno Cans misi (-Co-s) nacvalsaxeluri<br />

warmomavloba (k. WrelaSvili, r. fareuliZe).<br />

viTarebiT zedsarTav saxelebs (iSviaTad mimarTebiTebsac) ewarmoeba<br />

ufroobiTi (SedarebiTi) xarisxis forma. š/vx<br />

vx, x sufiqsebiT, romlebic<br />

daerTvis bolo xmovnis nazalizaciaCamoSorbul zedsarTavis fuZes.<br />

44


vx, x < xš < xu-sagan. e n<br />

da i n - boloxmovnian zedsarTavebSi u<br />

boloxmovnis metaTezisis Semdeg u < š(v)-Si. -e n -ze daboloebul zedsarTav<br />

saxelebSi e > i-s š-sTan mezoblobaSi daviwroebis Sedegad: davi n<br />

`msubuqi~,<br />

ufr. xarisxi _ davivx<br />

vx `ufro msubuqi~, TiSi n<br />

`Zveli~, (ufr. xarisxi _<br />

TiSivx<br />

_ `ufro Zveli~... wege n<br />

`wiTeli~ _ ufr. xarisxi _ wegivx<br />

< wegevx<br />

`ufro wiTeli~, Raze n<br />

`kargi~ _ ufr. xarisxi Razivx<br />

(|| Razišx), Razevxš <<br />

Razevxu, Razexu<br />

`ufro kargi~.<br />

u n -boloxmovnian zedsarTav saxelebSi xu sufiqsidan u metaTezisis<br />

Semdeg erwymis zedsarTavi saxelis nazalobaCamoSorebul u-boloxmovans da<br />

u-s saxes iRebs, aseve o n -boloxmovnian zedsarTav saxelebSi u-s o xmovanTan<br />

Serwymis Sedegad gvaqvs u: dacu n<br />

`mokle~ _ dacux < dacušxš `ufro mokle,<br />

SedarebiT mokle~; laxu n<br />

`dabali~ _ laxux `SedarebiT ufro dabali~; daƒ´o n<br />

`didi~ < _ daƒ´ux < daƒ´ošxš 1 `(SedarebiT) ufro didi~; kawko n `patara~ _<br />

kawkux 1<br />

`(SedarebiT) ufro patara~...<br />

amrigad, u n<br />

da o n -boloxmovnian zedsarTav saxelTa SedarebiTi xarisxis<br />

mawarmoeblad -x sufiqsi daCndeba. i n<br />

da e n -boloxmovnianebisaTvis _ -vx<br />

sufiqsi, magram aqac (i n da e n _ boloxmovnianebTan) x sufiqsic gvxvdeba<br />

paralelurad: laƒe n `maRali~ _ laƒi-x `ufro maRali~, stami n `sqeli~ _<br />

stamix `ufro sqeli~...<br />

x iCens Tavs agreTve TanxmovanfuZian zedsarTav saxelebis SedarebiTi<br />

xarisxis formebSi: lamzur `lamazi~ _ lamzurx < lamzuurx < lamzurxš <<br />

lamzurxu `ufro lamazi~; juRur `uSno~ _ juRurx `ufro uSno~... 2<br />

bacburi xu sufiqsi saerTo Cans SedarebiTi xarisxis mawarmoebel CaCn. -<br />

x…o, ing. -Ra sufiqsebTan.<br />

1 d. da n. qadagiZeebis `wova-TuSur-qarTul-rusul leqsikonSi~ (Tb., 1984, romelic<br />

Sedgenilia XIX s.-is dasawyisSi, dasturdeba daƒošxš (ufro didi) da kawko xuW (ufro<br />

patara, umciresi) formebi.<br />

2<br />

SeiniSneba -W da -ka‡<br />

nawilakebiT (aRmatebiTi (-W elementiT), odnaobiTi (-ka‡<br />

elementiT) xarisxis formebis Camoyalibebis tendencia.<br />

45


icxviTi saxeli<br />

bacburSi ganirCeva raodenobiTi da rigobiTi ricxviTi saxelebi.<br />

agebulebis mixedviT raodenobiT ricxviT saxelebSi gamovyofT martiv<br />

(Zireul) da warmoqmnil (Sedgenil) ricxviT saxelebs.<br />

martivia: 1) erTidan aTis CaTvliT ricxviTi saxelebi$ ca _ 1, Si _<br />

2, ƒo _ sami, d„ivØ _ 4, fxi _ 5, eTx _ 6, vorlÀ _ 7, barlÀ _ 8, is´ _ 9,<br />

it´ _ 10; 2) nasesxebi ricxviTi saxelebia: azar (spars.) aTas (qarT.) _ 1000,<br />

milvan (qarT.) _ milioni.<br />

warmoqmnili ricxviTi saxelebi TerTmetidan Tvrametis CaTvliT,<br />

Sedgenilia erTeulis aRmniSvneli ricxviTi saxelebisa da aTisagan cait´ _<br />

11 < ca _ 1 + it´ _ 10...); Siit´ _ 12, ƒoit´ _ 13, d„evait´ _ 14, fxiit´ _<br />

15, eTxait´ _ 16, vorlÀait´ || vorlÀeit´ _ 17, barlÀait´ || barlÀeit´ _ 18;<br />

erTeuli pirvel adgilzea, mas daerTvis aTis aRmniS#vneli ricxviTi saxeli<br />

_ t´. 14-idan 18-is CaTvliT erTeulebis aRmniSvneli ricxviTi saxelebi<br />

aTTan a, e kavSiriTaa SeerTebuli (d„evait´ d„ev 4 + a + it´ _ 10).<br />

Taviseburi Cans tyexw (19) ricxviTi saxelis Sedgeniloba. SesaZlebelia,<br />

19 bacburSi (da agreTve CaCnur-inguSurSi) oci + erT(iT) naklebs niSnavdes<br />

(iv. javaxiSvili i. oxdoevi).<br />

bacburSi gvaqvs ocobiTi T v l i s s i s t e m a, iseve rogorc CaCnuringuSurSi.<br />

tya (`oci~) fuZes ukavSireben it´ (`aTi~) + tyo‡ (`kidev~) fuZeebs (iv.<br />

javaxiSvili, i. deSerievi).<br />

oceulebis aRmniSvneli rTuli ricxviTi saxelebi 20-is Semdeg<br />

Sedgenilia erTeulis saxelisa, romelic pirvel adgilze dgas da ocisagan,<br />

maerTad gvevlineba saerTo naxuri wa (> w), z < zu _ jerobis sufiqsi. maTi<br />

ganawileba ricxviT saxelebSi am enisaTvis niSandobliv fonetikuri<br />

cvlilebebis wess eqvemdebareba: Sa-uz<br />

uz-tya _ 40, ƒo-uz<br />

uz-tya _ 60, d„e-uz<br />

uz-tya<br />

_ 80, fxa-uz<br />

uz-ty(a) _ 100; ex-wa<br />

wa-tya _ (eTxwatya) _ 120; vorlÀ-wa<br />

wa-tya _<br />

46


140; barlÀ-wa<br />

wa-tya _ 160, is´-wa<br />

wa-tya _ 180, it´-wa<br />

wa-tya (iwat´ya) _ 200...<br />

800-s zemoT ricxviTi saxelebi erT rTul fuZes ar warmoadgenen _<br />

gviandeli warmoeba Cans (Sa-w tyauztya `rvaasi~ (zedmiw. `orjer oTxasi~).<br />

rTul ricxviT saxelebSi martivi fukZeebis (ricxviTi saxelebis(<br />

ukavSiro SeerTebac (mirTva) vlindeba. saxeldobr, 20-iT, 20-ze daboloebuli<br />

ricxviTebiTa da erTeulebiT Sedgenil ricxviTebSi: 21 _ t´yaca (t´ya<br />

(`oci~) + cp (`erTi~)... 41 _ Sauzt´ya<br />

yaca (Sauz+t´ya (`ormoci~) + ca<br />

(`erTi~)... 121 _ exwat´ya<br />

yaca (exwat´ya (`asoci~) + ca (`erTi~).<br />

30, 50... 20-ze, 40-ze... 10-is mirTviT iwarmoeba: 30 _ t´yait´ (t´ya<br />

(`oci~) + it´ (`aTi~)... Sesabamisad 31, 51... agreTve _ 20-ze, 40-ze 11-is, 12-<br />

is... mirTviT: 31 _ t´ya cait´ (t´ya (`oci~) + cait´ (`TerTmeti~)...<br />

rigobiTi ricxviTi saxelebi iwarmoeba raodenobiTi ricxviTi<br />

saxelebisagan _ lRe n<br />

sufiqsi...).<br />

sufiqsiT (fci-lRe n<br />

(`mexuTe~): fxi _ 5 + lRe n<br />

`p i r v e l i~, qarTulis msgavsad, `p i r~-(piri) fuZisgan aris nawarmoebi:<br />

dure n<br />

`pirveli~, Sdr. Ju `piri~ (mWreli iaraRisa), doqot `pirisaxe,<br />

piri~: du < doi(?), paralelurad oqot-ic gvxvdeba amave mniSvnelobiT.<br />

SesaZlebelia, inguSurSic uera (`pirveli~) u-idan (`piri~) iyos<br />

nawarmoebi, Tumca u aq `piris~ mniSvnelobiT calke ar dasturdeba.<br />

moqmedi <strong>gramatikuli</strong> klasis niSani d-„ivØ (`oTxi~) ricxviT saxelSia<br />

warmodgenili da yvela im rTul ricxviT saxelSi, romlis SemadgenlobaSic<br />

d-„ivØ ricxviTi saxeli Sedis (d-„ev<br />

„evait´ _ 14, d-„eu<br />

„euztya _ 80...).<br />

ricxviTi saxelebi bacburSi ibruneba r a o d e n o b i T i r i c x v i T i<br />

saxelebi 4-idan 10-is CaTvliT TanxmovanfuZian arsebiT saxelTa naTesaobiT<br />

brunvaSi -e n -niSnian brunebas misdevs: sax. d„ivØ (`oTxi~), naT. d„iv-en n ... es<br />

ricxviTi saxelebi TanxmovanfuZianebia fxi-s (`xuTi~) gamoklebiT.<br />

47


gansxvavebulad ibrunvis 1 2 3 ricxviTi saxelebi, romelTa fuZe xmovanze<br />

bolovdeba: naTesaobiTis daboloebad i n Cans (ca (`erTi~) _ naT. can-i n ...),<br />

sxva brunvebSi (ergativis msgavsad) brunvis daboloebis win a xvaonia: erg.<br />

can-a-v, gardaqc. can-a-R xmovani brunvis daboloebis win ar aris<br />

dadasturebuli mic. da gardaqc. brunvebSi _ mic. can-n (|| can-na),<br />

gardaqc. can-R (|| can-a-R).<br />

mic. brunvis niSnad arqauli -na<br />

(|| n) gvevlineba ca da Si (`ori~)<br />

nacvalsaxelebTan: ca _ mic. can-na<br />

na; Si _ mic. Sin-na<br />

na.<br />

`sami~ nacvalsaxelis meore fuZeSi amosavali a-xmovani iCens Tavs,<br />

naTesaobiTis daboloebasa da meore fuZeSi amosavali a xmovania,<br />

naTesaobiTis daboloebasa da meore fuZeSi e xmovani daCndeba: sax. ƒo<br />

(`sami~), naT. ƒa-e n , erg. ƒa-ev, mic. ƒa-en...<br />

msazRvreli raodenobiTi ricxviTi saxelebi arsebiT saxelTan erTad<br />

brunebisas ar ibruneba (-sax. fxi stak (`xuTi kaci~), erg. fxi<br />

stakov...). am<br />

mxriv gamonaklisia 1, 2, 3 ricxviTi saxelebi, romlebic or formas avlenen<br />

arsebiT saxelTan erTad brunebis dros:<br />

sax.<br />

ca stak (`erTi kaci~) _ naT. can<br />

stako<br />

Si stak (`ori kaci~) _ naT. Sin stako n<br />

ƒo stak (`sami kaci~) _ naT. ƒa stako n ...<br />

msazRvreli rigobiTi ricxviTi saxelebi arsebiT saxelebTan erTad iseve<br />

ibruneba, rogorc _ zedsarTavi saxeli (ix. zemoT).<br />

jerobas awarmoebs w nawilaki (ƒow `samjer~, tyaw `ocjer~...).<br />

ganawilebiTis funqcias asrulebs fuZis gaorkeceba (SiS (< SiSi) `orori~,<br />

cac (< caca) `TiTo-TiTo~...). 1<br />

1<br />

gvxvdeba ricxviTi saxelebisagan nawarmoebi saxelebi: cave n<br />

`marto(d)~, cana<br />

`orSabaTi~; `erTxel~ Sinli n `oriani~, maTx `ormagi~...<br />

48


nacvalsaxeli<br />

bacburSi gamoiyofa nacvalsaxelTa Semdegi jgufebi: piris, CvenebiTi,<br />

kiTxviTi, kuTvnilebiTi, kiTxviT-kuTvnilebiTi, ukuqceviTi, saurTierTo,<br />

gansazRvrebiTi, ganusazRvrelobiTi, uaryofiTi, mimarTebiTi.<br />

moqmedi <strong>gramatikuli</strong> klasis niSani SeiniSneba mxolod erT gansazRvrebiT<br />

nacvalsaxelSi _ d-ani‡ `yvela~.<br />

nacvalsaxelebi metwilad brunebadi saxelebia.<br />

I da II piris nacvalsaxelebis bruneba<br />

sax. so `me~ o `Sen~ Txo `Cven~ (eqsk.) Su `Tqven~<br />

naT. se n , sa n e n , a n Txe n , Txa n Su n , Su n<br />

erg. as , a Txon, Txo n aS, aSš<br />

mic. son, so n on, o n Txon, Txo n Sun, Su n<br />

gamsWv. sox og Txog Sug<br />

mimarT. I sog og Txog Sug<br />

gardaqc. soR oR TxoR SuR<br />

Tanaob. soci n oci n Txoci n Suci n<br />

I da II piris nacvalsaxelTa brunebisas Ziriseuli s (I pirSi) da (II p.)<br />

ucvlelad aris SenarCunebuli: amosavali fuZiseuli difTongia …a (d.<br />

imnaiSvili, a. qurqievi): …a > o, rasac SeiZleba mowmobdes qisturSi<br />

dadasturebuli so `me~ da Txo `Cven~ nacvalsaxelebis micemiTis formebi:<br />

s…an, Txuan.<br />

I p. eqskluziuri nacvalsaxelisagan gansxvavebiT (ix. aqve zemoT), mr.<br />

ricxvis inkluziuri nacvalsaxeli va erTi formiTaa saxelobiT brunvasa da<br />

ergativSi: sax. va `Cven (inkl.). erg. va, mic. va-n, naT. va- n , gardaqc. ve-R,<br />

gamsWv. ve-x... (a. Sifneri, r. gagua).<br />

49


saxelobiTsa da ergativs erTi<br />

forma aqvs agreTve III piris<br />

gansazRvrebiT _ ukuqceviT nacvalsaxelSi Sarva n ; (>) Saro n<br />

`TviTon, Tavad~:<br />

ivseb Sarva n vaxe n axmit `iosebi Tavad wavida axmetaSi~; o Saro n<br />

liv˜ Sarax<br />

`is TviTon laparakobs Tavis Tavze~; am winadadebebSi gardauval zmnebTan _<br />

vaxe n , liv˜ Sarva<br />

n , Saro n<br />

saxelobiTi brunvis formaa, gardamaval zmnasTan<br />

alÀ<br />

Saro n<br />

ergativis funqciiT iCens Tavs Semdeg winadadebaSi: oƒus Saro n<br />

aloÀ Sarax `is TviTon ityvis Tavis Tavze~...<br />

aqve warmovadgenT Sarva n , Saro n<br />

nacvalsaxelis sxva brunvis formebsac:<br />

Sargore n<br />

xa‡i n so n `TviT misgan gavige~, so n Sarg le‡— alÀa n<br />

`me TviT mas<br />

msurs vuTxra~, Sarna‡ co xe‡— oƒun `TviTon ar icis man~, davTes badri<br />

Sarax duwnor ... `daviTs bavSvebi TviTon auyolebia...~<br />

zemoT ganxiluli magaliTebidan Cans, rom Sarva, Saro n<br />

nacvalsaxeli<br />

winadadebaSi gvxvdeba rogorc gansazRvrebiTi, ise _ ukuqceviTi<br />

nacvalsaxelis funqciiT.<br />

kiTxviTi nacvalsaxelebis me n ? `vin?~, vux `ra?~ brunebisas oris<br />

gansxvavebuli fuZe iCens Tavs: erTi _ saxelobiTsa, meore _ ergativis da<br />

irib brunvaTa, mr. ricxvSi mxolod saxelobiTis formebia garCeuli:<br />

sax.<br />

me n ? `vin?~<br />

vux? `ra?~<br />

erg. a n ste-v<br />

mic. an<br />

ste-n<br />

naT. a-n ste-in > st-in<br />

gardaqc. an-R<br />

*sten-R<br />

gamsWv. an-x sten-x...<br />

III p. p<br />

nacvalsaxelisa da sinqroniulad martivi CvenebiTi<br />

nacvalsaexelebis saxelobiTisa da ergativis da irib brunvaTa fuZeebi<br />

erTmaneTisagan gansxvavdeba ƒu segmentiT, romelic warmoCndeba ergativsa da<br />

50


irib brunvaTa formebSi: mx. r. o `is~, erg. o-ƒ-u-s, mic. o-ƒu-n, naT. o-ƒu- n ,<br />

gardaqc. o-ƒu-R, gamsWv. o-ƒu-x... mr. ricxvSi ƒu-s enacvleba ƒar segmenti: o-bi<br />

`isini~, erg. o-ƒar, mic. o-ƒar-n, naT. o-ƒr-i n ...<br />

is (`eg~) nacvalsaxelis ergativsa da irib brunvebSi ƒu-s adgilas<br />

daCndeba cxu < sƒu (r. gagua, k. WrelaSvili): is `eg~, erg.. i-cxu-s, mic.<br />

i.cxu-n, naT. i-cxu- n , gardaqc. i-cxu-R...<br />

Co segmentisagan gansxvavebiT (ix. qvemoT), ƒu mxolod nacvalsaxelebSi<br />

dasturdeba.<br />

mx. da mr. ricxvSi saxelobiTi gansxvavebulia danarCen brunvaTa<br />

formebisagan Co segmentiT kuTvnilebiT, CvenebiT, ukuqceviT, gansazRvrebiT,<br />

ganusazRvrelobiT, kiTxviT, kiTxviT-kuTvnilebiT nacvalsaxelebSi, romelTac<br />

zedsarTauli semantika da funqcia aqvT.<br />

kuTvnilebiTi nacvalsaxelebia: mx. r. se n `Cemi~, e n `Seni~, oƒu n `misi~;<br />

mr. r. Txe n `Cveni (eqskl.), va n `Cveni~ (inkl.), Su `Tqveni~, oƒri n `maTi~.<br />

kuTvnilebiTi nacvalsaxelebi emTxveva piris nacvalsaxelebis naTesaobiTi<br />

brunvis formas.<br />

bacburSi dasturdeba CvenebiTi nacvalsaelebi: eStru n<br />

`aseTi~, iStru n<br />

`egeTi~, oStru n `iseTi~.<br />

ukuqceviT nacvalsaxelTa jgufs ganekuTvneba: mx. r. sa n<br />

`Cemi (Tavisi)~,<br />

a n `Seni (Tavisi)~, Sari n `Tavisi~; mr. r. Txa n `Cveni (Tavisi~) eqskl., va n<br />

(inkl.), Su n `Tqveni~ (Tavisi), oƒri n `maTi~ (Tavisi); ukuqceviTi<br />

nacvalsaxelebi warmoSobiT piris nacvalsaxelTa naTesaobiTi brunvis formaa:<br />

naTesaobiTis daboloeba -e n < -a n . e n || a n paralelurad dasturdeboda: maTi<br />

funqciuri diferenciacia gviandeli faqtia (a. Sifreni, r. gagua).<br />

51


kiTxviT-kuTvnilebiTi<br />

kuTvnilebiTi nacvalsaxelebia: an? `visi?~ stin? `risa?~<br />

kiTxviT-kuTvnilebiTi nacvalsaxelebis miRebulia kiTxviTi nacvalsaxelebis _<br />

me n ?, vux? naTesaobiTi brunvis formebidan.<br />

gansazRvrebiTi nacvalsaxelebidan gvxvdeba ƒena `sxva~ 1<br />

ganusazRvrelobiT nacvalsaxelTa jgufs qmnian: memli `vnme~, vum `rame~,<br />

menax `viRaca~, vunax `raRaca~; aqedan ubrunvelia memli da vum<br />

nacvalsaxelebi.<br />

magaliTi:<br />

brunebis nimuSebad nacvalsaxelTa TiToeuli jgufidan mogvyavs TiTo<br />

kuTvnilebiTi nacvalsaxelis sen<br />

`Cemi~ bruneba<br />

mx. r. sax. se n<br />

`Cemi~, erg. se-Co<br />

Co-v, mic. se-Co<br />

Co-n, naT. se-Co n , gardaqc. se-Co-<br />

R, gamsWv. se-Co-x...<br />

mr. r. sax. Txe n<br />

`Cveni~, erg. Txe-Co-v, mic. Txe-Co-n, naT. Txe-Co-n, gardaqc.<br />

Txe-Co-R...<br />

CvenebiTi nacvalsxelis eStrun<br />

`aseTi~ bruneba<br />

mx. r. sax. eStru n<br />

`aseTi~, erg. eStru-Co-v, mic. eStru-Co-n, naT. eStru-<br />

C-o n , gardaqc. eStru-Co-R...<br />

ukuqceviTi nacvalsaxelis san<br />

`Cemi~ (Tavisi) bruneba<br />

mx. r. sax. sa n<br />

`Cemi~, erg. sa-Co-v, mic. sa-Co-n, naT. sa-C-o n , gardaqc.<br />

sa-Co-R...<br />

1 sakvlevia Saro n , Sarva, agreTve suva, uva `TviTon~, mr. r. Txuva, Suva `TviTon~<br />

nacvalsaxelTa romel jgufs ganekuTvneba.<br />

52


mr. r. sax. Txa n `Cveni~, erg. Txa-Co-v, mic. Txa-Co-n, naT. Txa-C-o n ,<br />

gardaqc. Txa-Co-R...<br />

kiTxviT-kuTvnilebiTi<br />

kuTvnilebiTi nacvalsaxelis an<br />

an? `visi~? bruneba<br />

mx. r. sax. an? `visi~? erg. an-Co-v, mic. an-Co-n, naT. an-C-o n ,<br />

gardaqc. an-Co-R...<br />

gansazRvrebiTi nacvalsaxelis ƒena `sxva~ bruneba<br />

mx. r. ƒena `sxva~, erg. ƒe-Co-v, mic. ƒe-Co-n, naT. ƒe-C-o n , gardaqc. ƒe-Co-R.<br />

mr. r. sax. ƒen-I `sxvebi~, erg. ƒe-Cu-S-v, mic. ƒe-Cu-S-n, naT. ƒe-C-o n ,<br />

garcaqc. ƒe-Cu-S-R...<br />

mr. ricxvSi Cu < Co-sgan -sTan mezoblobaSi (o >u): ƒe-Cu-S-v < ƒe-Co-<br />

S-v...<br />

ganusazRvrelobiTi nacvalsaxelis menax `viRaca~ bruneba<br />

mx. r. sax. menax `viRaca~, erg. anax-Co-v, mic. anax-Co-n naT. anax-C-o n ,<br />

gardaqc. anax-Co-R, gamsWv. anax-Co-x<br />

mr. r. sax. menax-Si, erg. anax-Cu-S-v, mic. anax-;Cu-S-n naT. anax-C-o n ,<br />

gardaqc. anax-Cu-S-R...<br />

aqac mr. ricxvSi Cu < Co (ix. aqve, zemoT).<br />

bacburSi dsturdeba mimarTebiTi (mena `vinc~, vune `rac~, menuxa<br />

`romelic~, melÀe `ramdenic~) da uaryofiTi (comena `aravin~, com<br />

`araferi~...) nacvalsaxelebi (d. imnaiSvili). meore fuZeSi Cosegmenti<br />

daCndeba mimarTebiTi nacvalsaxelis _ menuxa brunebisas: mx. r. sax. menuxa-<br />

`romelic~, erg. menxu--Co-v-a- mic. menxu--Co-n-a-... mr. r. sax. menxu--a<br />

`romlebic~, erg. menxu-Cu-S-v-a- (< menxu-Co-S-v-a-), mic. menxu-Cu-Sn, menxu-<br />

Cu-S-i n ...<br />

53


uaryofiTi nacvalsaxelebi Sesabamisi dadebiTi nacvalsaxelebis (saidanac<br />

uaryofiTi formebi iwarmoeba) brunebas misdevs.<br />

saurTierTo naxvalsaxelia vaS{ba} `erTmaneTi~, romelic ibrunvis:<br />

saxelobiTi brunvis, ergativisa da naTesaobiTis saerTo formaa vaS{b}a n ,<br />

micemiTisa _ vaSbin, gvxvdeba gamsWvalviTi brunvis formac _ vaSax da<br />

lokatiur brunvebSi: vaS{b}ig, vaS{b}ici n .<br />

kiTxviTi nacvalsaxeli melÀ `ramdeni?~ arsebiTi saxelis brunebis erTerT<br />

models misdevs: sax. mel{—} `ramdeni~ erg. melÀe-v, mic. melÀe-n, gardaqc.<br />

melÀe-R...<br />

54


zmna. I zmnuri kategoriebi<br />

bacburis zmna sakmaod rTul sistemas warmoadgens rogorc<br />

<strong>gramatikuli</strong> kategoriebis, ise uRlebis TvalsazrisiTac.<br />

zmnur kategoriaTagan bacburSi gamoiyofa: <strong>gramatikuli</strong> klasis<br />

kategoria, aspeqtis, <strong>gramatikuli</strong> ricxvis, kauzativis, kilos,<br />

potencialisis kategoriebi.<br />

<strong>gramatikuli</strong> klasis kategoria bacburSi reliefurad aris<br />

gamoxatuli, saxezea ganviTarebuli <strong>gramatikuli</strong> klasebis sistema<br />

(<strong>gramatikuli</strong> klasis Sesaxeb zogadad ix. arsebiTi saxeli).<br />

zmnebi, martivi da rTuli, iyofa or jgufad: uklasniSno da<br />

klasniSnian zmnebad. mag., martivi uklasniSno zmnebia: abar -{Se}ekerva,<br />

aTar -{da}nayva. axar- {mo}xvna, eyar-moSla (moiSleba), ecar _ aReba<br />

(aiRebs)... martivi klasniSniani zmnebi: d-axar _ wasvla (wava): knaT v-axe n<br />

_ biWi wavida, cokal d-axe n _ melia wavida, nan Á-axe n , axrub _ b-axe n _<br />

Toxli wavida; d-aSar _ {ga}dnoba ({ga}dneba), d-aWar _ RrRna (RrRnis),<br />

d-acar _ Tibva ({ga}Tibavs), d-ar _ Seqmna (Seqmnis), keTeba (akeTebs),<br />

d-aJar _ Zova (Zovs)...<br />

bacburSi warmodgenilia klasniSniani da uklasniSno r T u l i<br />

zmnebic: klasniSniani rTuli zmnebis SemadgenlobaSi gvaqvs ori an erTi<br />

martivi klasniSniani zmnis fuZe; uklasniSnoebia martivi uklasniSno<br />

zmnebisagan zmniT makar-SeZleba (SeuZlia) da laTe (xolme-s<br />

mniSvnelobiT) segmentiT Sedgenili zmnebi.<br />

mag., rTuli uklasniSno zmnebi: co-a l ‘ m a k — -ver ityvis (ar SeuZlia<br />

Tqvas)... leva n l a T — _ ambobs xolme... rTuli klasniSniani zmnebi: eg-dar<br />

_ gareva ({ga}revs, {ga}urevs), Sdr. egar _ gareva, d-ar- _ keTeba... d-aSd-ar<br />

_ {ga}dnoba, Sdr. d-aSar _ {ga}dnoba, d-ar _ keTeba; d-ak-d-ar dawva<br />

({da}wvavs), Sdr. d-akar _ wva (iwvis), d-ar _ keTeba... d-aS-d-ar _ {ga}dnoba,<br />

Sdr. d-aSar _ {ga}dnoba, d-ar _ keTeba; d-ak-d-ar dawva ({da}wvavs), Sdr.<br />

d-akar _ wva (iwvis), d-ar _ keTeba...<br />

erTi da igive zogi zmna uRlebis sxvadasxva formebSi klasniSniT<br />

da uklasniSnod warmoCndeba (ix. aspeqti).<br />

55


zmnaSi aisaxeba ZiriTadad arsebiTi saxelis (iSviaTad _<br />

zedsarTavisa da ricxviTi saxelebis) <strong>gramatikuli</strong> klasis zmnaSi<br />

warmoCenili <strong>gramatikuli</strong> klasis niSnis mixedviT irkveva, romel<br />

gramatikul klass ganekuTvneba saxeli) _ saxelobiT brunvaSi<br />

gardauvali zmnis subieqtisa da gardamavali zmnis uaxloesi obieqtis,<br />

agreTve saxelisa saxelobiTSi grZnoba-aRqmis aRmniSvnel datiuri<br />

konstruqciis zmnebTan (ix. arsebiTi saxeli, gardamavloba, sintaqsi).<br />

<strong>gramatikuli</strong> klasis niSnebiT zmnaSi saxelis g r a m a t i k u l i<br />

r i c x v i c aRiniSneba, rac meoreuli faqtis Cans, Tumca am enis<br />

<strong>teqstebi</strong> XVII saukunemde (isic fragmentulad) ar mogvepoveba:<br />

raodenobrivma cvlilebam socialuri Rirebulebis Secvla gamoiwvia (??),<br />

ix. <strong>gramatikuli</strong> ricxvis kategoria).<br />

<strong>gramatikuli</strong> klasis niSani zmnaSi prefiqsia martiv zmnebsa (mag.,<br />

d-efxar _ Cacma, d-e-lar _ siciliT...) da rTul zmnebSi, rodesac misi<br />

(rTuli zmnis) pirveli fuZe klasnisnian zmnad gvevlineba (mag., d-Šfx—dar<br />

– Cacma (acmevs), Sdr. d-efxar _ Cacma (icvams), _ d-aJ-d-ar _ Zoveba<br />

(aZovebs), Sdr. d-aJar _ Zova (Zovs)...).<br />

<strong>gramatikuli</strong> klasis niSani i n f i q s i a rTul zmnebSi, Tu maTi<br />

meore fuZe (an fuZec, pirvel fuZesTan erTad) klasniSniania (mag., ak-d-ar<br />

_ anTeba (anTebs), Sdr. akar_anTeba (anTia); at-d-ar _ {ga}Cumeba<br />

({ga}aCumebs), Sdr. atar _ gaCumeba ({ga}Cumdeba)... d-aS-d-ar _ {ga}dnoba<br />

({ga}adnobs), Sdr. d-aSar _ {ga}dnoba ({ga}dneba), d-ar _ keTeba; d-av-d-ar _<br />

{da}kargva ({da}kargavs), Sdr. d-avar _ dakargva ({da}ikargeba), d-ar _<br />

keTeba...<br />

<strong>gramatikuli</strong> klasis niSnebi sufiqsis saxiTac gvxvdeba dar `keTeba~<br />

meSveli zmnis awmyos formaSi, metwilad d, Á, b, v _ d, Á, b, v<br />

gramat. klasis niSnebis labializebuli fonetikuri variantebi (zogjer<br />

d, Á, b, v <strong>gramatikuli</strong> klasis niSnebic daCndeba). mag.: Ãori akod _<br />

vaSlebs yrian, e knaT akov _ im biWs akankalebs, memcxoriv Je daJod _<br />

mecxvareebi cxvars aZoveben, fu TeÃob _ ZaRls miaTreven...<br />

<strong>gramatikuli</strong> klasis niSnis infiqsad, miT ufro sufiqsad warmoCena<br />

bacburSi meoreuli faqtia: martiv zmnebSi mxolod prefiqsi SeimCneva.<br />

b infiqsis Sesaxeb ix. aspeqti.<br />

56


aspeqti. bacburi enis mTeli rigi zmnebisaTvis niSandoblivia<br />

aspeqtis <strong>gramatikuli</strong> kategoriis mixedviT dapirispireba, gamoiyofa<br />

sruli da usruli aspeqti (r. gagua, d. imnaiSvili, d.-e. holiski). maT<br />

gverdiT mniSvnelovani raodenobiT dasturdeba uaspeqto zmnebic.<br />

I. garCeulia aspeqti<br />

1. a s p e q t i a n i formebi fuZiseuli xmovniTaa gansxvavebuli, fuZis<br />

fleqsiasTan gvaqvs saqme: zmnis sruli aspeqtis formaSi a o i xmovnebia<br />

warmodgenili, usrulSi _ e an eb (f, p):<br />

sr. asp. a usr. asp. e, eb (f, p)<br />

Ãal´ar Ãel´ar _ daxurva<br />

karCar kerCar _ gagoreba<br />

laTar leTar _ brZola<br />

laqdar leqdar _ gadagdeba, mogdeba<br />

laWydar leWydar _ damalva<br />

TaT´dar TeT´dar _ gaweva<br />

Tasar Tefsar _ dagdeba...<br />

lasar lesar _ gacra 1<br />

xarcar xercar _ gacvla 1<br />

sruli aspeqti o usruli aspeqti e, eb (f, p)<br />

dofcar defcar _ wvna<br />

doT´ar deT´ar _ sxma<br />

doxkar dexkar _ gayidva<br />

oT´ar eT´ar _ dadgoma<br />

1 CaCnuris (dialeqt.) am fuZeebSi sr. asp. o… _ usr. ‹, i xmovanTmonacvleoba gvaqvs:<br />

sr. lo…sa _ usr. l‹sa n _ gacra, sr. xo… _ usr. x‹ca _ gacvla; (bacburis x a r c<br />

fuZeSi r Tanxmovnis sakiTxic dgeba).<br />

bacb. afSar _ ReWva uaspeqto zmnaSi fuZiseuli f-s adgilas CaCn. (dialeqt.) o…<br />

iCens Tavs: ‘o…Sa n .<br />

57


ot´ar<br />

et´ar _ dageba (loginisa)<br />

dowar depwar _ dabma<br />

doRar debRar _ dageba<br />

Ãosar Ãefsar _ gasrola<br />

Toxar Tefxar _ dartyma 1<br />

sr. asp. i usr. asp. e, eb (f, p)<br />

xitar xetar _ gawyveta 2<br />

Titar Tetar _ gaWra 2<br />

dillar deblar _ dadeba 3<br />

Tillar Teblar _ darqmeva 3<br />

Til‘ar Teflar _gacdena (ascdeba), gaZroba 3<br />

2. a) sruli aspeqtis forma klasniSniania, usrulisa – uklasniSno.<br />

amasTanave fuZiseuli xmovnebi sxvadasxvaa, erTi mxriT, srulsa da, meore<br />

mxriT, usruli aspeqtis formebSi, Tumca oden xmovanTa monacvleobiT<br />

dapirispirebul srul da usrul aspeqtSi warmodgenil xmovanTagan<br />

gansxvavebuli: usr. aspeqtis e xmovani sruli aspeqtis formaSi, nacvlad<br />

sr. aspeqtis a xmovnisa, da piriqiT, usr. aspeqtis e xmovnis adgilas usr.<br />

aspeqtSi – sr. aspeqtis a xmovani daCndeba:<br />

sr. asp.<br />

usr. asp.<br />

1 d. imnaiSvili calke saxeobad gamoyofs: 1) sr. asp. ab (p, f) _ usr. asp. eb (-p, f)<br />

Ã-a-pta n `miwvdoma (xeliT)~ _ Ã-e-pta n `wvdoma (xeliT)~; y-a-pya n `daquxeba~ _ y-e-pya n<br />

`quxili~, ‘a-fSa n `daReWva~ _ ‘e-fSa n _ `ReWva~; safsa n `afueba~ _ s-e-f-sa n `fuvili~.<br />

2) sr. asp. ob _ usr. asp. eb: d-o-fxa n `Cacma~ _ d-e-fxa n (Ca)cma (icvams); d-o-fsa n `gaberva~<br />

_ d-e-fsa n `(ga)berva~ (ibereba).<br />

SesaZlebelia, aq aspeqtis oden ablautiT warmoebasTan gvqondes saqme, py, pt, fS,<br />

fx... ki fuZiseuli TanxmovanTa jgufebi iyos (Sdr. Áopy _ nacari, Áofx _ ofli...), Tumca<br />

b (f, p)-s gamoyofac garkveuli funqciiT (mravlobiTobis, mravalgzisobis) gamoxatva<br />

(d. imnaiSvili) gamoricxuli ar aris.<br />

2 bacb. xitar formis Sesatyvisia CaCn. xado _ gawyveta, bacb. T i t a r -isa –<br />

d a t o – gaWra, sruli (erTgzisi) aspeqtis fuZeSi a xmovniT, bacburis i xmovnis<br />

adgilas. usrulSi (mravalgzisSi) CaCnurSicö e xmovania: xed-ar – wyveta, et-o – Wra.<br />

3 bacb. dill-, Till-, Til‘ da CaCn. dill-ar (id.), (we)Till-a (id.), tex-Til-a (id.)<br />

fuZeebi saerToa bacburisa da CaCnurisaTvis: i xmovani gvaqvs bacburisa da<br />

CaCnurisTvisac. usruli (erTgzisi) aspeqtis forma gansxvavebulia.<br />

58


d-exkar<br />

d-eyar<br />

d-ekar<br />

d-ekdar<br />

axkar _ kvra<br />

ayar _ gayofa<br />

akar _ cvena<br />

akdar _ kankali<br />

b) usr. aspeqtis formaSi sruli aspeqtis formis <strong>gramatikuli</strong><br />

klasis niSnis momdevno Tanxmovania gansxvavebuli, SesaZlebelia, misi<br />

fonetikuri varianti iyos:<br />

sr. asp.<br />

d-Äevar<br />

d-Äogar<br />

usr. asp.<br />

۶avar _ kvla, xocva<br />

yegar _ texa, mtvreva<br />

g) usr. aspeqtis uklasniSno formaSi klasniSniani sr. aspeqtis fuZe<br />

meordeba, oRond sr. aspeqtis formis <strong>gramatikuli</strong> klasis niSnis<br />

(Tanxmovnis) adgilas Tavs iCens sxva Tanxmovani:<br />

sr. asp.<br />

usr. asp.<br />

d-eqar Ã-eqar _ Zaxili, yvirili<br />

d-erwar -erwar _ triali, dabruneba<br />

d-al‘ar micema T-el‘ar _ Zleva, Wmeva<br />

d-aar -eÃar _ zidva, waReba, fuZiseuli<br />

/Ã TanxmovanTa monacvleobiT.<br />

d) dagar _ danaxva, dagi n _ dainaxa zmnis sruli aspeqtis fuZeSi a<br />

xmovania, usr. aspeqtis gu _ xedavs zmnis fuZeSi SeiniSneba nulovani<br />

gaxmovaneba, aseve: sr. asp. dalar _ sikvdili _ usr. asp. la _ kvdeba.<br />

xmovanTa monacvleoba (ablauti) dasturdeba rogorc uklasniSno<br />

(Ãalar _ Ãelar `daxurva~...), ise klasniSnian (dofcar _ defcar `wvna~...)<br />

zmnebSic (ix. zemoT): ablauti aspeqtis warmoebaSi Zvel movlenad unda<br />

miviCnioT.<br />

59


klasis niSnis mixedviT garCeuli aspeqtis formebidan (sr. asp.<br />

d-exkar _ usr. asp. axkar ({Se}kvra) klasis niSani usr. aspeqtis formebSia<br />

dakarguli (usr. aspeqti ufro gamoxatavs zogad mniSvnelobas, amasTanave<br />

aq _ usrul aspeqtSi fonetikuri garemoc unda yofiliyo klasis niSnis<br />

_ dakargvis xelSemwyobi faqtori).<br />

ufro adrindeli Cans aspeqtis warmoeba a b l a u t i T: sr. asp. a, o _<br />

usr. asp. e (sr. asp. laTar – usr. asp. leTar `brZola~; sr. asp. oTTar –<br />

usr. asp. eTTar `d{a}dgoma~...). sxva SemTxvevebi, sr. asp. i _ usr. asp. e, sr.<br />

asp. e _ usr. asp. a (sr. asp. xitar – usr. asp. xetar `gawyveta~... sr. asp.<br />

deyar – usr. asp. ayar `{ga}yofa~...) formaTa aRrevis Sedegi unda iyos.<br />

sr. aspeqtis warmoeba p r e v e r b e b i T qarTulidan nasesxeb zmnebSi<br />

iCens Tavs qarTulis msgavsad, (sr. asp. datkepnaddar _ usr. asp.<br />

tkepnaddar `{da}tkepna~), mcire gadaxvevebiT. aseT zmnaTa gavleniT<br />

qarTulTan interferenciis Sedegad Cveulebrivi gaxda sr. asp. warmoeba<br />

bacburi preverbebiT sakuTriv bacbur sityvebSi (sr. asp. CuoT´ar – usr.<br />

asp. eT´ar `{da}dgoma~), ablautTan erTad. mxolod CakiTxvisas SeiZleba<br />

warmoCndes preverbi paralelurad bacb. zmnis usr. asp. formebSi da,<br />

piriqiT, sr. asp. formebi – upreverbod.<br />

bacburSi sr. da usr. aspeqti SeiZleba iyos dapirispirebuli zmnis<br />

s u p l e t u r i formebiT (sr. asp. Ãal´ar _ usr. asp. dayar `Wama~).<br />

gamoiyofa u a s p e q t o zmnebic. uaspeqtoa s t a t i k u r i zmnebi<br />

(d. imnaiSvili) an aspeqti zmnis supleturi formebiTaa garCeuli): dawa n -<br />

devna, Ãawa n _ {Camo}kideba...<br />

uaspeqtoa rigi sxva znebic: 1) zogi m a r t i v i z m n a: abar _ kerva,<br />

dÄapar _ {da}grexa, aTar _ nayva, ÃaCar _ miRweva... stexar _ lodini,<br />

lefsar – {a}dRveba, defcar _ mboba... 2) -dar, -dalar, -iTar... segmentebiT<br />

n a w a r m o e b i z m n e b i: kawkar-dalar _ dapataraveba, dav-dar _<br />

dakargva, darJ-dar _ {ga}Sla... arl-iTar _ galewvineba, dafx-iTar _<br />

gaxdevineba...<br />

s t a t i k u r da z o g sxva u a s p e q t o zmnebSi -doli n da -<br />

doldali n elementebi awarmoeben srul aspeqts: (Ãirl‘ `eSinia~ - sr. asp.<br />

Ãerl‘-d-oli n `SeeSinda~, ax— `yefs~ _ axa-d-oli n `daiyefa~ _ axa-b-ol-bali<br />

n `ayefda~...), romlebic SeiZleba ukavSirdebodnen d-ol-d-ar (grdm.)<br />

60


da d-ol-d-alar (grduv.) `dawyeba~) zmnebs.<br />

bacburSi ise, rogorc CaCnursa da inguSurSi gamoiyofa kauzatiuri<br />

formebi. kauzativis sakiTxi am enaSi mkvlevarTa yuradRebis gareSe ar<br />

darCenila (a. Sifneri, i. deSerievi, r. gagua...).<br />

kauzativis mawarmoebelia -iT-, romelic warmodgenilia masdarsa da<br />

infinitivSic: ax-iT-ar, ax-iT-a n ) `sirbili, rbena~.<br />

-iT awarmoebs kauzativs gardamavali da gardauvali martivi da<br />

agreTve -dar, -dalar segmentebiT Sedgenili zmnebisagan: ax-iT-ar<br />

`moxvnevineba~ (kauzativi), Sdr. ax-ar `xvna~ (martivi gardamavali zmna);<br />

{۶}it-iT-ar `rbenineba~ (kauzativi), Sdr. {۶}itar `rbena~ (mativi<br />

gardauvali zmna), le-d-iT-ar `akrefineba~ (kauzativi), Sdr. le-d-ar<br />

`krefa~ (dar-iT nawarmoebi gardamavali zmna); daÃ-d-al-iT-ar `{ga}zrda,<br />

{ga}zrdis SesaZlebloba~ (kauzativi), Sdr. daÃ-d-alar `{ga}zrda~<br />

(-dalar-iT nawarmoebi zmna).<br />

ar aris gamoricxuli, -iT- d - i T a r `datoveba; daTmoba~ zmnisgan<br />

mimdinareobdes (n. iakovlevi, r. gagua, r. fareuliZe).<br />

gardamavali zmnebisagan -iT- afiqsiT nawarmoebi formebi, rogorc<br />

saerTod kauzativi, gamoxatavs obieqtis mier subieqtis nebiT, iZulebiT,<br />

TxovniT... Sesasrulebel moqmedebas:<br />

oÃus oÃuÁg maÃox naCx x e r c - i T - _ is mas purze yvels<br />

a c v l e v i n e b s (Sdr. oÃus maÃox naCx x e r c _ is purze yvels<br />

cvlis).<br />

-iT afiqsiT gardauvali zmnebisagan gardamavali zmnebi iwarmoeba<br />

ramdenadme gansxvavebuli semantikiTac: dadas Sari n knaT v-ax-iT-iÁe n _<br />

mamam g a u S v a Tavisi vaJi (Sdr. knaT Sarn v - a x e n _ vaJi w a v i d a...).<br />

subieqtisa da obieqtis urTierTmimarTeba gardauvali da<br />

gardamavali zmnebisagan -iT afiqsiT nawarmoeb zmnur formebSi<br />

gansxvavdeba maTTvis amosaval gardamaval da gardauval zmnebSi<br />

dadasturebuli mimarTebebisagan. orive SemTxvevaSi zmnur konstruqciaSi<br />

Cndeba erTi wevriT meti, oRond: 1) gardamavali zmnisgan nawarmoeb<br />

kauzatiur zmnasTan Tavs iCens saxeli – obieqti mimarTulebiT brunvaSi,<br />

romelic moqmedebis Semsrulebelia, subieqti ergatiul brunvaSi. rCeba<br />

61


da moqmedebis `SemkveTia~ (nana-s Jagn xet´ _ deda wigns kiTxulobs,<br />

Sdr. nanas b a d r e - g Jagn xet´-iT- _ deda bavSvs wigns akiTxebs);<br />

2) gardauvali zmnisgan nawarmoeb kauzativTan konstruqcias emateba<br />

saxeli – subieqti ergatiul brunvaSi, ar icvleba gardauvali zmnis<br />

subieqti _ saxelobiT brunvaSi, igi aq, kauzatiur konstruqciaSi,<br />

obieqtad gvevlineba. moqmedebis Se:msrulebeli SeiZleba iyos rogorc<br />

saxeli – subieqti ergatiul brunvaSi, ise _ saxeli _ obieqti<br />

saxelobiTSi (stak naymaq l‰T´— _ kaci gzaze dgas, Sdr. dadas stak (nay<br />

maq) l‰T´-iT- _ mama kacs nebas aZlevs (gzaze) idges.<br />

kilo. bacburis <strong>gramatikuli</strong> kilos Seswavlas mniSvnelovani adgili<br />

eTmoba specialur literaturaSi (a. Sifneri, i. deSerievi, d. imnaiSvili,<br />

r. gagua...), kiloTa sxvadasxva raodenobas asaxeleben).<br />

bacburSi dasturdeba TxrobiTi, brZanebiTi da kavSirebiTi kilo.<br />

II p i r i s brZanebiTi kilo iwarmoeba: 1) nulovani sufiqsiT,<br />

emTxveva zmnis sawarmoebel fuZes dil´! `dadevi!~ Sdr. inf. dil´-a n , masd.<br />

dil´-ar; verw! `mibrundi!~ Sdr. inf. verw-a n , masd. verw-ar).<br />

nulovani sufiqsis adgilze a xmovani daCndeba inlautSi<br />

gansazRvrul SemTxvevebSi: a) e kavSiris (ata-e!... `gaCumdi da!..~); b) -ge<br />

nawilakis (daata-ge! `gaCumdi-Ra!~); g) mravlobiTis afiqsis T-s (xeca-T!<br />

`gauSviT!~); d) TxovniTi brZanebiTis niSnis -l—-s win (ÁaÃa-l—! `amoiRera!);<br />

a brZanebiTis niSnad gvaqvs CaCnurSi. safiqrebelia, brZanebiTi<br />

kilos mawarmoebeli a sufiqsi bacburSi reducirebuli iyos auslautSi,<br />

am poziciaSi a xmovnis mokvecis bacburisaTvis damaxasiaTebeli<br />

fonetikuri procesis Sedegad.<br />

2) anomaliur zmnebsa (li-b! `mieci!~ Sdr. dal‘a n `micema~) da -dar, -<br />

dalar segmentebiT nawarmoeb zmnebSi (Tag-d-e-b! `gaakeTe!~, Sdr. Tag-dar<br />

`gakeTeba~) _ b sufiqsiT;<br />

3) -l{—}, -l{} sufiqsebiT (d-oTa-l—! `Caasxi-ra!~ Sdr. d-oT´-ar<br />

`Casxma~), m a x v i l i a xmovanze moudis (k. WrelaSvili).<br />

III p i r i s brZanebiTsac -l{}, -l{—} afiqsebi awarmoebs (d-oT´a<br />

62


-l{}! `Caasxas! Sdr. doT´ar `Casxma~).<br />

bacburSi gavrcelebulia I p. brZanebiTis m r. r i c x v i s forma<br />

qarTulidan SeTvisebuli T sufiqsiT (r. gagua, k. WrelaSvili).<br />

bacburSi gvxvdeba brZanebiTis u a r y o f i T i formebic:<br />

brZanebiTis uaryofiTi formebis sawarmoeblad TxrobiTi kilos awmyos<br />

an myofadis formas daerTvis uaryofiTi nawilaki ma `nu~ (ma Á a y ! `nu<br />

Wam!~ Sdr. Á a y <br />

`vWam, Wam, Wams~ _ awmyo). CaCnurSi uaryofiTi<br />

brZanebiTis sxvagvari warmoeba dasturdeba (r. fareuliZe). am SemTxvevaSi<br />

bacburSi q a r T u l i s gavlenasTan unda gvqondes saqme.<br />

k a v S i r e b i T i kilos sufiqsebia -lo, -le (lete-l `rom<br />

Seewios~, Sdr. letar `Svela, `Sewevna~). kavSirebiTi kilos sufiqsebi<br />

saerToa zemoT aRniSnul brZanebiTis -l—, -l sufiqsebTan. brZanebiTis<br />

sufiqsebi (-l—, -l) kavSirebiTis sufiqsebisagan unda momdinareobdes<br />

(Sdr. k. WrelaSvili), rogorc cnobilia, analogiuri viTarebaa<br />

qarTvelur enebSi kavSirebiTi kilosa da brZanebiTis urTierTmimarTebis<br />

TvalsazrisiT.<br />

potencialisi da gvari. p o t e n c i a l i s i analizuri warmoebisaa,<br />

mawarmoebelia makar `SeZleba~ zmna (romelic calkec gvxvdeba da<br />

cvalebadia nakvTebis mixedviT); -dar da -iTar elementebiT nawarmoeb<br />

zmnebSi makar a w m y o - m y o f a d i s formas daerTvis da aqac icvleba<br />

zmnis nakvTebSi (co T a g - d o-mak— `ver akeTebs~, Sdr. T a g - d o || <<br />

Tago-d `akeTebs~; co T a g - i T o -maki n `ver gaakeTebina~, Sdr. Ta-giT<br />

`akeTebinebs~). martiv zmnebTan awmyos (myofadis) nakvTebis mawarmoebeli<br />

xmovnis dakargvis Sedegad potencialisis formebi organuli warmoebis<br />

saxes iRebs (co l e l - mak— `ver dadis~, Sdr. lel-— (< lel-e) `dadis~;<br />

co al‘-mak— `ver vityvi~, Sdr. a l ‘- (al‘-o) `vityvi~).<br />

potencialisis mniSvnelobiT dalar-segmentiani warmoebac<br />

SeiniSneba. dalar-is adrindeli mniSvneloba CvenTvis ucnobia.<br />

dalar drois sxvadasxva nakvTebSi dal da la-s saxiT Cndeba (ax-la<br />

`ixvneba~, Sdr. ax `xnavs~; ax-d-ali n `moixna~, Sdr. ax-i n `moxna~), Sdr.<br />

dalar `kvdoma~ zmna, romelic dronaklia (dali n `mokvda~ da la<br />

63


`{mo}kvdeba~).<br />

-la da -dal segmentebi daerTvis awmyos (myofadis) formas<br />

(a l ‘- l a < a l ‘o -la `iTqmeba~, Sdr. al‘ `ambobs~, `ityvis~ a l‘-dal-i n<br />

`iTqva~).<br />

dalar _ segmentiani formebi dinamikuri gardauvali zmnebia,<br />

romlebic SeiZleba gamoxatavdnen uneburobis, potencialisis, gvaris,<br />

qcevis mniSvnelobas.<br />

gardamavali zmnebisagan dalar-iT nawarmoeb zmnis formebs<br />

u n e b u r o b i s (p o t e n c i a l i s i s) mniSvneloba aqvT (stakgo Áobst<br />

axla `kacs miwa exvnevineba~, Sdr. glexiv Áofst ax `glexebi miwas<br />

xnaven~).<br />

bacburSi martivi gardamavali da misgan dalar-iT nawarmoebi<br />

gardauvali zmna qmnian aqtiv-pasivis dapirispirebas. -dalar- segmentiani<br />

formebi iZenen vnebiTi gvaris gagebas. as xil Ãer Tefsos `me wyalSi<br />

qvas vagdeb~. Tefsos _ `vagdeb~ gardamavali zmnis formaa, masTan<br />

sintaqsur kavSirSia subieqti-qvemdebare as `me~ ergatiul brunvaSi,<br />

romelic zmnaSi (SemasmenelSi) aCens s subieqtis piris niSans (s < as) _<br />

Tefs-o-as > Tefso-s: Ãer pirdapiri obieqti-damatebaa. (dalar >)lasegmentiani<br />

zmniT winadadebaa: Ãer Tefsla `qva vardeba~, romelSic<br />

gardamavalzmniani winadadebis damateba-obieqti Ãer subieqtad aris<br />

warmoCenili, misi niSani zmnasTan ar daCndeba. amdenad, T e f s l a<br />

T e f s o s zmnis k o n v e r s i u l formad SeiZleba miviCnioT,<br />

T e f s o s -s moqmedebiTi gvaris semantika aqvs. la vnebiTi gvaris<br />

mawarmoeblis funqcias asrulebs. 1 bacburSi g v a r i s <strong>gramatikuli</strong><br />

kategoriis C a s a x v i s p r o c e s T a n gvaqvs saqme, risTvisac xeli<br />

unda Seewyo subieqturi piris kategoriis gaCenas am enaSi, subieqtis<br />

gaaqtiurebas.<br />

preverbebi. Sedgenilobis mixedviT bacburSi dasturdeba m a r t i v i<br />

da r T u l i preverbebi. m a r t i v i preverbebia: da- `ga-~, a-; `Ca-~,<br />

al- `a-~, maq- `a-~, Cu- `Ca-~, so- `mo-~, nÄaÁ‘- `ga-~, d-ux- 2 `Semo-~, `ukan~. Cu-<br />

1 k. WrelaSvili -la || -l-s vnebiTi gvaris niSnad miiCnevs.<br />

2 d-ux preverbSi d moqmedi <strong>gramatikuli</strong> klasis niSania.<br />

64


mniSvnelobiT da masalobrivad emTxveva svanuris Cu- preverbs<br />

(r. faruliZe).<br />

specialur literaturaSi cnobilia umTavresad martivi preverbebi,<br />

rTuli preverbebi saZebnia. rTuli preverbebia: soda- `momi-~, ala-<br />

`-ze-qve~ (r. gagua, d.-e. holiski), Cu-al- `-qvevidan zemoT~.<br />

martivi preverbebis ZiriTadi funqciaa, sxva enebis msgavsad,<br />

moqmedebis sivrceSi lokalizaciis gamoxatva (ix. zemoT). gancalkevebiT<br />

dgas so `aqeT~ da da `iqiT~ preverbebi (so-vote n _ gadmovida, da-vote n<br />

_ gadavida), romlebic sivrceSi orientacias aRniSnaven.<br />

preverbebis semantikuri niuansebi Sesaswavlia.<br />

bacburSi preverbebi sityvawarmoebis funqciiTac iCens Tavs (dadar<br />

`micema~, `Cuqeba~, Sdr. dar `keTeba~, `qmna~).<br />

65


zmna. II. dro-kiloTa sistema<br />

rTulia.<br />

bacbur (wova-TuSur) enaSi zmnuri formacvalebis sistema _ uRleba<br />

uRleba bacbrSi k l a s n i S n i a n z m n e b S i SeiZleba iyos:<br />

klasovani da pirovani; u k l a s n i S n o z m n e b S i _ n e i t r a l u r i<br />

da pirovani.<br />

klasovan uRlebaSi zmna icvleba g r a m a t i k u l i k l a s e b i s<br />

mixedviT: v-aR _ movdivar, modixar, modis (m a m a k a c i); Á-aR _<br />

movdivar modixar, modis (q a l i), b-aR _ modis (Z r o x a); d-aR _ modis<br />

(k v i c i)...<br />

g a r d a m a v a l zmnaSi o b i e q t i s klasia asaxuli,<br />

g a r d a u v a l S i _ s u b i e q t i s a.<br />

p i r o v a n uRlebaSi p i r i s n i S n e b i piris nacvalsaxelebi an<br />

nacvalsaxeluri warmoSobis sufiqsebia, daerTvis zmnas I-sa da II pirSi<br />

rogorc mxoloobiT, ise _ mr. ricxvSi, oRond mr. ricxvis pirvel<br />

pirSi _ mxolod eqskluziur pirs.<br />

III piri gauformebelia.<br />

S n S. nacvalsaxeluri warmoSobis piris niSnebs romlebic piris<br />

nacvalsaxelebisagan momdinareoben, ganucdiaT garkveuli kanonzomieri<br />

fonetikuri cvlilebebi.<br />

klasovani da neitraluri bruneba pirovani da klasovan-pirovani<br />

uRlebis paralelurad a m J a m a d a c gavrcelebulia.<br />

piris niSnebi Ziriadad, subieqturi pirisa dasturdeba. maT zmnaSi<br />

aCens g a r d a m a v a l i zmnis s u b i e q t i c, g r a m a t. k l a s i s<br />

niSnebisagan gansxvavebiT, romlebic mxolod g a r d a u v a l i zmnebis<br />

s u b i e q t s aRniSnaven.<br />

66


piris niSnebiT zmnaSi, pirdapiri obieqtis piric aRiniSneba (a.<br />

Sifneri, n. qadagiZe, k. WrelaSvili). amdenad, piris niSani zmnaSi<br />

s a x e l o b i T i s a an e r g a t i v i s formiT warmodgenili saxelis<br />

pirs gamoxatavs.<br />

s u b i e q t u r i piris niSnebi g a r d a u v a l zmnebsa (Cveulebriv,<br />

statikur zmnebSi) da o b i e q t u r i piris niSnebig a r d a m a v a l<br />

zmnebSi (orive SemTxvevaSi saxeli, romelic piris niSans aCens zmnaSi,<br />

s a x e l o b i T brunvaSi dgas) Semdegia:<br />

mx. r. mr. r.<br />

1. -s (< so) -Tx (< Txo) eqskl.<br />

2. - (< o) -ÁSš, -Sš (< Su)<br />

S n S. 1. Sdr. qarTulSi II s u b i e q t u r i da III o b i e q t u r i<br />

piris niSnebi.<br />

2. piris niSnebi saxelobiT brunvaSi mdgomi Sesabamisi piris<br />

nacvalsaxelebidan momdinareoben. sityvis bolokiduri xmovnebi<br />

reducirdeba.<br />

gardamaval zmnebSi subieqturi piris niSnebi (subieqturi piri<br />

e r g a t i v S i dgas) Semdegia:<br />

mx. r. mr. r.<br />

I II I II<br />

1. -as -s (< as) -aTx -Tx (< aTx)<br />

2. -a -{} (< a) -aÁS -ÁS (< aÁS)<br />

S n S. piris niSnebi an ergativis formis piris nacvalsaxelebia, an<br />

maTi fonetikurad saxecvlili variantebi.<br />

I rigis piris niSnebi gvxvdeba I da II pirTan awmyoSi (myofadSi: as<br />

al‘o-s _ me getyvi).<br />

aq II piris (mx. r.) niSani ikargeba mravalmarcvlian sityvebSi,<br />

saTanado forma xmovnebze bolovdeba.<br />

67


I rigis piris niSnebi r da n boloTanxmovnian formebSia (mag. as<br />

aÁolna-s `me vTqvi“).<br />

gardauvali klasniSniani zmnis diSar `wola“ awmyos formebi<br />

mx. r. mr. r.<br />

I p. v(S)-iS-u-s(S) b(S)-ifS-u-TxS<br />

II p. v(S)iS-u(S)-(S) b(S)-ifS-u-(S)ÁS<br />

III p. v(S)-iS-š b(S)-ifS-š<br />

gardamavali klasniSniani zmnis dÄevar `mokvla~ awmyos formebi:<br />

mx. r. mr. r.<br />

I p. d(O)-Äevo-s(S) I p. d(O)-Äev-o-Tx(S)<br />

II p. d(O)-Äevo-{}(S) II p. d(O)-Äev-u-ÁS(S)<br />

III p. d(O)-Äev III p. d(O)-Äev<br />

S n S. erTiapiani klasniSniani zmnis uRlebisas zmnaSi aRiniSneba<br />

subieqtis klasi da piri, k l a s i s n i S a n i c a da p i r i s<br />

n i S a n i c e r T i d a i g i v e s a x e l s g a m o x a t a v s.<br />

gardamavali klasniSniani zmnis uRvlebisas, rodesac o b i e q t i<br />

i c v l e b a, obieqturi wyoba gvaqvs.<br />

gardamavali klasniSniani zmnis uRleba, rodesac<br />

i c v l e b a, subieqtur wyobas warmoadgens.<br />

s u b i e q t i<br />

S n S. 1. am SemTxvevaSi k l a s i s n i S a n i obieqtze miuTiTebs,<br />

p i r i s n i S a n i subieqtze. klasis niSani p o l i f u n q c i u r i a, is<br />

saxelis klassac gamoxatavs da pirsac ragvarobis mixedviT, obieqturi<br />

piris niSania. amgvarad, aseT zmnebSi ori piri aRiniSneba _ obieqturi _<br />

68


klasis niSniTa da subieqturi _ piris niSniT. SeiZleba vilaparakoT<br />

polipersonalizmze (k. WrelaSvili) Tu ara, mis Canasaxze mainc.<br />

2. fuZeSi dadasturebuli f o n e t i k u r i p r o c e s e b i zmnis<br />

uRlebisas imave xasiaTisaa, rac saxelTa brunebaSi vlindeba.<br />

m r a v l. ricxvi: 1) klasovan uRlebaSi klasis niSniT gamoixateba,<br />

romelic amasTanave saxelis saTanado klaszec miuTiTebs: mx r. va va<br />

`Zma aris“ _ mr. r. vaJar b-a; mx. r. nan Á-a `deda aris“ _ mr. r. nani d-a, mx.<br />

r. fu b-a `ZaRli aris“ _ mr. r. fah´arC d-a.<br />

2) pirovan uRlebaSi mr. ricxvi da piri erTi da imave elementiT _<br />

saTanado p i r i s n a c v a l s a x e l e b i T mr. ricxvSi an imave<br />

nacvalsaxelebiT, romelTac ganucdiaT fonetikuri cvlileba,<br />

gadmoicema (so maÁl‘n-as `me davlie“, aTx maÁl‘n-aTx _ Cven davlieT).<br />

3) usruli aspeqtis formiTac SeiZleba iyos g a m o x a t u l i<br />

mravlobiTi ricxvi: sr. aspeqti – as Á-ofc- `me v w n a v (nawnavs)~“, usr.<br />

asp. _ aTx Á-efc- `Cven v w n a v T (nawnavs).<br />

4) qarTulidan nasesxebi T sufiqsi mr. ricxvis niSania (b-aRo-T vaÁ!<br />

_ wavideT (Cven qalebi)!~<br />

T sufqsi gvxvdeba TxrobiTi kilosa da brZanebiTis formebSi.<br />

S n S. d. i m n a i S v i l i s azriT, T sufiqsi <strong>gramatikuli</strong> klasis d<br />

niSnisagan aris miRebuli.<br />

araerTi enaTmecnieri (a. S i f n e r i, i. d e S e r i e v i, d.<br />

i m n a i S v i l i, r. g a g u a, d.-e- h o l i s k i) warmogvidgens bacburi<br />

zmnis uRlebis sistemas. mocemul sistemebSi SeiniSneba sxvadasxvaoba:<br />

gamoyofen drois (mwkrivis) formebs, romelTaTvisac amosaval fuZed<br />

miiCneven awmyosa da namyos formebs (a. S i f n e r i, r. g a g u a), awmyos,<br />

69


myofadisa da namyos formebs (k. W r e l a S v i l i), brZanebiTis formas<br />

(i. d e S e r i e v i).<br />

gvaqvs namyos mwkrivTa (nakvTTa) mniSvnelobis sxvadasxvagvari gageba,<br />

Sesabamisad terminebic (TurmeobiTebi _ SedegobiTebi, namyo winare<br />

warsuli, I namyo, II namyo...).<br />

e. w. wesieri uRlebis zmnebSi mwkrivTa gamoyofa xdeba sayrdeni<br />

fuZisa da misi zogadi semantikis safuZvelze. rigi mwkrivis<br />

mniSvnelobis dadgena metad rTulia, rogorc samarTlianad aRniSnaven<br />

mkvlevrebi, gansakuTrebiT namyo drois mwrikvebSi, Tumca miaxloebiTi<br />

mniSvnelobis dadgena mainc SesaZlebelia.<br />

fuZeTa mixedviT mwkrivebis dajgufebisas amosaval fuZeebad<br />

gvevlineba awmyos, myofadis, namyos formebi.<br />

I (awmyos) jgufi (seria)<br />

magaliTad: abar `kerva“ zmnis, romelic a s p e q t s a r<br />

g a n a r C e v s, a w m y o s a da m y o f a d i s mwkrivebs saerTo fuZe da I<br />

da II j g u f s saerTo formebi aqvs. mogvyavs I piris formebi:<br />

awmyo _ ab-o-s `vkerav“<br />

namyo usr. _ abra-s (< abora-s) `vkeravdi“<br />

TurmeobiTi _ abra-lo-s (< abora-lo-s)<br />

T u r m e o b i T i s f u Z e a n a m y o u s r u l i s f o r m a.<br />

zmnebSi, romlebic s r u l da u s r u l a s p e q t s g a n a r C e v e n,<br />

II (myofadis) jgufi s r u l i a s p e q t i s formebia (mag. awmyo _ Á-efxo-s<br />

(usr. asp.) `vicvam (kabas...)“,<br />

myofadi _ Á-ofx-o-s (sr. asp.) `Cavicvam (kabas...)“.<br />

III (namyos) jgufi<br />

namyo I _ aÁb-na-s (< ab-i n -as) `Cavicvi (kaba)“<br />

namyo II _ aÁb-ra-s (< ab-i n -ra-s) `Cavicvi (kaba)“<br />

namyo III _ aÁb-ra-lo-s (< ab-i n -ra-lo-s) `Camicvams (kaba)“<br />

70


III (namyos) jgufSi SeiZleba gvqondes rogorc s r u l i, ise _<br />

u s r u l i a s p e q t i s formebi.<br />

S n S. kiloebi (ix. kilo), brZanebiTic ki (i. d e S e r i e v i). zog<br />

mkvlevars uRlebis sistemaSi Seaqvs.<br />

mwkrivTa daboloebani s u f i q s e b i a da m a T T a n e r T a d fuZis<br />

f l e q s i a c daCndeba aspeqtis mixedviT dapirispirebul formebSi (ix.<br />

aspeqti).<br />

I jgufis mwkrivebSi o, u, e, i, erTeul SemTxvevebSi a daboloebania<br />

dadasturebuli. SeiniSneba gardamavlobis mixedviT sufiqsebis erTgvari<br />

ganawileba: gardamaval zmnebTan metwilad o daboloeba iCens Tavs,<br />

gardauvalTan _ e.<br />

-dar- da -dalar-iT Sedgenili zmnebis uRvlebisas iuRvleba -dar da<br />

-dalar Sesabamisad maTi damoukideblad uRlebisa. awmyosa da myofadis<br />

mwkrivebSi ZiriTadi zmnis daboloebanic povnieria, namyos mwkrivebSi<br />

dabolobebi reducirebulia bacburSi cnobili reduqciis Tanaxmad.<br />

rTul zmnebad Camoyalibebis procesi jer kidev dasrulebuli ar aris.<br />

bacburSi gamoiyofa Taviseburi uRlebis zmnebi:<br />

1. r i c x v S i monacvle (mag.: daÃi n `waarTva“ _ daxi n `waarTva<br />

bevri“).<br />

2. m w k r i v S i monacvle (mag.: liv˜ `ambobs“ _ al‘ `ityvis“).<br />

71


zmnisarTi<br />

zmnisarTi, misi warmoeba da funqciebi bacburSi met-naklebi sisruliT<br />

ganxiluli aqvT an. Sifners, d. imnaiSvils, i. deSerievs, r. gaguas _<br />

d.-i. holiskis, k. WrelaSvils, l. sanikiZes agreTve m. miqelaZes, v. Coqaevs...<br />

bacburSi ise, rogorc rig sxva enebSi gamoiyofa pirveladi _ martivi<br />

(resp. aramotivirebuli( da nawarmoebi (resp. motivirebuli) zmnisarTebi.<br />

I. pirveladi _ martivi zmnisarTebia:<br />

bÄa (bÄarCe‡) _ mudam, yovelTvis; garg _ axlos; duà _ bevrad;<br />

{۶}eÁrTva n , {۶}aÁrTva n _ blomad, mravlad; eh>aT _ maSin; vux, Áux _ ukan;<br />

vÄala{‡} _ srulad, srulebiT; Txa, Txe _ dRes; ie, ine? _ axla? Sifn. 64;<br />

inc-axla; ise _ aq; isev _ aqeT; iSna, uÁSna _ aq, iq; iSt _ ase; maca n ? _<br />

rodis? mawy _ xan, zogjer; mel‘? _ ramdeni? miC? _ saiT? moh> _ rogor?<br />

mo‡ _ mainc, daaxloebiT; mÄal _ ziarad, saziarod; nifs _ sworad. aseve;<br />

nÄaÁ‡{˜} _ gareT; nÄaiv _ gareT; oÁSt, uÁSt _ ise; palo _ mexuTe dRes;<br />

so `aqeT~; tyo‡ – kidev, kvlav; tyo‡lo _ momavalSi; uÁs˜, osi, oÁs _ iq;<br />

palo _ dReidan mexuTe dRes; ulo – dReidan meoTxe dRes; fsare{h>} _<br />

guSin; qaste n _ Cqara, swrafad; qiqo‡ _ adre, winaT, uwin; Cax _ Sors; wye _<br />

erTxel; Ãa n _ xval; Ãe n _ Semdeg, mere; h>aT{e‡} _ maSinve, myisve; h>aTx{—} _<br />

win; jer _ dasawyisSi, jer...<br />

aq moyvanil martiv zmnisarTTagan zogi warmoSobiT nawarmoebia:<br />

eh>aT _ maSin: e+h>aT, Sdr. h>aT, h>aTe‡ _ maSinve, myisve; ise _ aq: i+se, Sdr.<br />

uÁsi < oÁsi < o+si _ iq; iSna _ aq: i+Sna; uÁSna _ iq: uÁSna < u+iSna < u-<br />

iSna: iSt _ ase: i+St, Sdr. uÁSt < oÁSt < o-iSt `ise~, romelTaTvisac saerToa<br />

i, e, o anlautSi, romlebic SeiZleba ukavSirdebodes nacvalsaxelur<br />

Zirebs _ e `es~, is `eg~, o `is~. s warmodgenilia so _ aqeT zmnisar-<br />

72


TSic. nacvalsaxelur ZirebTan kavSirze ganxilul zmnisarTebSi pirvelad<br />

miuTiTebs a. Sifneri.<br />

lo Tandebuli SeiZleba gamoiyos zmnisarTebSi: tyo‡-lo – momaval-<br />

Si, Sdr. tyo‡ _ kidev, kvlav; pal _ mexuTe dRes –dReidan (zedmiw. xuT<br />

dReSi) Sdr. fxa < bxa `xuTi~(?)<br />

Áuh>a-lo _ pirdapir, Sdr. Áuh> _ piri, pirisaxe.<br />

zmnisarTebs n a x e v r a d f o r m a c v a l e b a d sityvebs ganukuTvneben.<br />

igi SeiZleba Segvxvdes: 1. moqmedebiTi da gamsWvalviTi brunvis<br />

formebSi; 2. erT-, or- da iSviaTad sam- Tandebulian brunvaTa formebSi.<br />

zmnisarTi g a m s W v a l i T i s formiT: h>aT-x, h>aT-x-a! _ win! (вперед!)<br />

h>aT-x— _ uwin, maSin, Sdr. h>aT _ maSinve; tyo-ax _ Cveulebriv, Sdr. tyo‡<br />

_ kidev. kvlav : miC-ux? – sad? Sdr. miC? – sad? saiT? maca-x _ erTxel,<br />

odesRac, Sdr. maca n ? _ rodis? icax _ amasobaSi (a. Sifneri, gv. 64), Sdr.<br />

ise (?).<br />

zmnisarTi m o q m e d e b i T i brunvis formiT:<br />

is-ev – aqeT, Sdr. ise – aq; es-ev _ iqiT, iqiTken; os-iv _ iqiT, iqiTken,<br />

Sdr. uÁsi < osi _ iq; nÄa-iv _ gareT, gareTa mxares, gareTken, Sdr. nÄaÁ‡<br />

< nÄa‡i (nÄa‡ih> fuZea nÄa‡i) _ gareT.<br />

_ sad?<br />

-r e n - T a n d e b u l i a n i zmnisarTebi:<br />

ese-re n , ise-re n _ aqedan; oÁs-ren _ iqidan; miC-re n ? _ saidan? Sdr. miC?<br />

-h> _ T a n d e b u l i a n i zmnisarTebi:<br />

ese-{h>}, ise-{h>} _ aq; osi-{h>} _ iq; osi-{h>} _ iq; garge-h> _ axlos;<br />

tyuÁ-h> _ ukan, Sdr. tyo‡ _ kidev, kvlav, ukan; sibsre-h> (sifsr-{h>}) _<br />

guSinwin, Sdr. fsare-{h>} _ guSin; miCa-h>? Sdr. miC—? – sad?<br />

73


-mci n _ T a n d e b u l i a n i zmnisarTebi<br />

ise-mci n _ aqamde; osim-mci n _ iqamde<br />

-doli n _ T a n d e b u l i a n i zmnisarTebi:<br />

inc-doli n _ amis Semdeg, dReidan, Sdr. inc _ axla; {e}h>aT-doli n _<br />

iqidan moyolebuli, im droidan; qiq-doli n _ didi xnidan, odiTgan, Sdr.<br />

qiqo‡ _ adre, winaT;<br />

e r T T a n d e b u l i a n i a agreTve zogi zmnisarTi, romelic -iv, -R, -<br />

x- segmentebze bolovdeba:<br />

garg-iv-h> _ axlos; iÃs-iv-h> _ aqeTken: laÃ-iv-h> _ zemoTken; miC-iv-h>?<br />

_ saiTken? os-iv-h> _ iqiT, iqiTken, miRma, Sdr. os-iv _ iqiT, iqiTken.<br />

garge-R-da{h>} _ axlos, Sdr. garge-R siaxloves; isi-R-dah> _ iqidan.<br />

garge-x-dah> _ axlodan; miCxdah>{a}? saidan? Sdr. miCx-ma‡ _ yvelgan<br />

(miC? – sad? ma-ara, zedmiw. sad ara? – yvelgan).<br />

zmnisarTi o r T a n d e b u l i a n i brunvis formiT<br />

h> + dah> Tandebuliani<br />

tyuÁ+h>+dah> _ uknidan (aqeT), Sdr. tyo‡ _ kidev, ukan; tyui-h>— _ ukan;<br />

re n +dah> _ Tandebuliani<br />

ise-re n -dah> _ aqedan, Sdr. ise{h>} _ aq, ise-re n _ aqedan; uÁs-re n -dah> _<br />

iqidan, Sdr. osi{h>} _ iq, oÁs-re n _ iqidan; miC-re-dah>? _ saidan? Sdr. miC—?<br />

_ sad? miC-re n ? _ saidan?<br />

lo+mci n _ Tandebulianebi<br />

mac-lo-mci n ? _ sanamde? rodemde? Sdr. maca n _ rodis? maca-x _ er-<br />

Txel, odesRac; i{n}c-lo-mcin _ aqamdis (am dromde), Sdr. inc-axla;<br />

h>aTlo(mci¹) _ aqamde (am dromde), Sdr. h>aT _ maSinve; exaT-lo-mci¹ _ iqamde<br />

(im dromde), Sdr. eh>aT— _ maSin;<br />

74


-i v s e g m e n t z e d a b o l o e b u l i zmnisarTebidan o T a n d e b u -<br />

l i a n i brunvis formebi:<br />

garg-iv-h>-re¹ _ axlodan (axlo adgilidan)<br />

miC-iv-h>-re¹? _ saidan? (romeli mxridan?)<br />

zmnisarTi s a m T a n d e b u l i a n i brunvis formiT tyuÁ-h>-re{n}-{d}ah><br />

_ uknidan (aqeT), Sdr. tyo‡ _ kidev, ukan, Sdr. tyuÁ-h> _ ukan.<br />

gvxvdeba agreTve zmnisarTis aseTi formebic h>aT-x-ren-dah> _ winidan,<br />

Sdr. h>aT-e‡ _ maSinve, myisve; h>aT-x- _win;<br />

tyuÁ-h>-iv-h> _ ukan (ukana mxridan), Sdr. tyo‡ _ kidev, ukan, Sdr.<br />

tyuÁ-h> _ ukan.<br />

kikel-dah>-iv-x _ qvemoT (qvemoT mxares), Sdr. kikel _ qvemoT, qveS.<br />

II. nawarmoebi zmnisarTebi<br />

1. zmnisarTis mawarmoebelia –S, -iS sufiqsebi, aseTi -iS-sufiqsiani<br />

zmnisarTebi, Cveulebriv, iwarmoeba z e d s a r T a v i saxelebisagan: niwyli-S<br />

_ Zalian, Zlier, Sdr. niwyli¹ _ Zlieri; neTxi-S _ Txlad, Sdr.<br />

neTxi¹ _ Txeli; moÁ-S ( muÁS _ cudad, Sdr. mosÁi¹ _ cudi, dav-iS<br />

_ msubuqad, Sdr. davi¹ _ msubuqi; daxe-S _ grZlad, Sdr. daxe¹ _ grZeli;<br />

darst-eS – msuqani, Sdr. darste¹ _ msuqnad dacu-S _ mokled, Sdr. dacu¹<br />

_ mokle; laxu-S _ dabla, Sdr. laxu¹ _ dabali... Zviro-S – Zvirfasad,<br />

Sdr. Zviro¹ _ Zvirfasi; Sxiro-S _ xSirad, Sdr. Sxiro¹ _ xSiri...<br />

zora-ÁS _ < zora-iS Zalian, Sdr. zora _ Zlieri; at´-ÁS (< at´a-iS) _<br />

advilad, Sdr. at´a¹ _ advili.<br />

i¹, e¹, o¹, u¹-ze daboloebuli zedsarTavi saxelebisagan nawarmoeb<br />

zmnisarTebSi -S segmenti daerTvis n (n)-CamoSorebul zedsarTavis formas<br />

(niwyli¹ _ Zlieri, Sdr. niwyli-S... ix. zemoT), a n -ze daboloebulebSi –iS<br />

segmenti _ agreTve n (n)-CamoSorebul zedsarTavis formas (zora¹ _ Zlieri,<br />

Sdr. zora-ÁS _ Zalian... ix. zemoT).<br />

75


-S < -iS: -iS sufiqsis i xmovnisa da (n>)¹-TanxmovanCamoSorebuli zedsarTavi<br />

saxelis boloxmovnis Serwymis Sedegad i + i > i, e + e > e, u +<br />

i > ui > uÁ > u, o + i > oi > oÁ > o. am TvalsazrisiT sayuradReboa,<br />

rom -e¹-ze daboloebuli zedsarTavebisagan nawarmoeb zmnisarTTagan -iS<br />

sufiqsi Semonaxulia laÃe-ÁS ( || laÃ-iS-maRla (Sdr. laÃ-e¹ _<br />

maRali); Raze-ÁS (< Raze-iS) || > Raz-iS _ kargad (Sdr. Raz-e¹ - kargi)<br />

zmnisarTebSi.<br />

eÁ (< ei) difTongma bacburSi SeiZleba mogvces e || i xmovnebi.<br />

-iS sufiqsi gamoiyofa o¹-ze daboloebuli zedsarTavisagan nawrmoeb<br />

daÃuÁS (< daÃo-iS) _ didad (Sdr. daÃo¹ _ didi) zmnisarTSic.<br />

iS bacburSi absolutivsac awarmoebs, igi zmnisarTisa da absolutivis<br />

saerTo sufiqsi Cans (zmnisarTi da absolutivi, rogorc cnobilia,<br />

semantikur-funqciurad axlos dganan erTmaneTTan).<br />

2. bacburSi dasturdeba a r s e b i T i da r i c x v i T i saxelebisagan<br />

nawarmoebi zmnisarTebi brunvis an Tandebuliani brunvis formiT: Cu-h> _<br />

saxlSi, Sin, Sdr. Cu{v}a _ Tavisi saxli, bina; at´-ex – marjvniv, Sdr. at´i¹<br />

_ marjvena... ch>an-R _ erTad, Sdr. ch>a – erTi.<br />

3. u a r y o f i T i zmnisarTebi co _ ara, ma _ nu nawilakebis darTviT<br />

miiReba: co-macne _ arasodes, Sdr. macne _ rodesac; co-miCe _ arsad,<br />

Sdr. miC{a} _ sad? ma-miCe _ nursad, Sdr. miC{a} sad? mawy{—} _ zogjer,<br />

Sdr. wye _ erTxel...<br />

4. m i m a r T e b i T i zmnisarTebi kiTxviTi zmnisarTebisgan aris nawarmoebi<br />

e a nawilakebis darTviT: macn-e? (< maca¹+e) _ rodis?<br />

z m n i s a r T i miiReba martivi z m n i s a r T i s g a o r k e c e b i T<br />

mawymawy _ xandaxan, Sdr. mawy _ zogjer; bed-bed{a} _ cal-calke, Sdr.<br />

bed _ calke;<br />

CaÃi¹ Caà CaÃren Caà _ SoriSors, Sdr. Caà _ Sors<br />

wyege‡wye<br />

Sdr. wye _ erTxel<br />

76


gargmarge _ axlomaxlo, Sdr. garg _ axlos.<br />

gaorkecebulia zmnisarTis T a v k i d u r i m a r c v a l i: kaZkaZik _<br />

Sdr. kaZik _ cota; q a s q a s t e {S} _ xSirad, Sdr. q a s t e ¹ _ xSirad;<br />

wÄerwÄerqva¹ _ sruliad moulodnelad, Sdr. wÄaÁrqva¹ _ moulodnelad;<br />

wyerwyeÁrlo _ ucbad, Sdr. wyaÁrqva¹, wyaÁrqo¹ _ ucbad, moulodnelad.<br />

zmnisarTi warmoadgens saxelebis gaorkecebas:<br />

xp xaneh> _ drodadro, Sdr. xa¹ _ dro, xani, de denih> _ dRiTidRe,<br />

Sdr. de _ dRe.<br />

zmnisarTi m a r t i v i z m n i s a r T e b i s a g a n Sedgenili kompozitia:<br />

so-da{h>} _ aqeT-iqiT, Sdr. so _ aqeT, da{h>} _ -gan Tandebuli _ zmnisarTi<br />

(aqedan iqiTa mimarTulebas aRniSnavs _ iqiT).<br />

busu-busu _ RamRamobiT, Sdr. buÁsa (>busu) _ Rame<br />

zmnisarTi Txabus _ wuxel Sedgenilia Txa _ dRes da buÁsš<br />

(< buÁsa) _ RamiT zmnisarTebisgan.<br />

r i c x v i T i s a x e l e b i s a g a n Sedgenili kompoziti zmnisarTi:<br />

ch>aSinR _ erTiorad, Sdr. ch>a _ erTi, Si _ ori; ch>aÃaeR _ erTisamad,<br />

Sdr. ch>a _ erTi, Ãa _ sami...<br />

gvxvdeba f r a z e o l o g i z m i zmnisarTis mniSvnelobiT: mel‘— de<br />

daR _ yoveldRe (zedmiw. `ramdenic dRe modis~).<br />

gvaqvs qarTulidan n a s e s x e b i zmnisarTebi rogorc martivi, ise _<br />

nawarmoebi.<br />

martivi zmnisarTebi: jer _ jer; Àa¹ _ xval(?)<br />

nawarmoebi zmnisarTebi qarTuli sufiqsebiT: laÁmzr-aT _ lamaz-ad;<br />

sanaÁdr-od _ sanadirod...<br />

nawarmoebi zmnisarTi zogjer Sedgeba b a c b u r i da q a r T u l i<br />

fuZeebisagan: stemaferad _ yoveli mxriv, Sdr. bacb. sten (> stem, asimilaciis<br />

Sedegad), vux? _ ra? nacvalsaxelis meore sabrunebeli fuZe +<br />

ferad, stemaferad (zedmiw. ra(ginda ra) ferad _ yvelanairad _ yoveli<br />

mxriv.<br />

77


z m n i s a r T i da sxva m e t y v e l e b i s n a w i l e b i<br />

zmnisarTs SeiZleba hqonoda z e d s a r T a v T a n s a e r T o f o r m a<br />

(Sdr. CaCn.-inguSuri da sxv. enebi). bacburSi aseTi SemTxvevebi saZebnia.<br />

specialuri literaturidan cnobilia erTi sityva _ duà _ 1. bevri; 2.<br />

bevrad, _ zedsarTavisa da zmnisarTis mniSvnelobiT.<br />

SesaZlebelia gamoiyos kide mÄal forma, romelsac zedsarTavisa _<br />

ziari, saziaro da zmnisarTis _ ziarad, saziarod mniSvneloba aqvs:<br />

oÃargoh> m Ä a l baR ba _ mao saziaro baRi aqvT... Ãav m Ä a l dive¹ _ yana<br />

ziarad daTeses...aseve _ wyartu n , wyarto n 1. xalasi, wminda; 2. sruliad,<br />

erTianad: w y a r t u C taTbe¹ CaÁ¹ ۶aibki icnor _ x a l a s i vercxlis<br />

kovzebi uyidia.<br />

e daTxur w y a r t u¹ daTe¹ da _ es xaviwi e r T i a n a d erboa. zmnisarTicaa<br />

da zedsarTavic agreTve e Á r T v a¹, a Á r T v a¹ _ 1. bevri;<br />

2. blomad, mravlad: bacbigo{h>} e Á r T v a¹ Je da _ wova-TuSebs b e v r i<br />

cxvari hyavT (cxvari blomad hyavT).<br />

zmnisarTebi formiT emTxveva bolonazalurxmovnian zedsarTavebs:<br />

wÄaÁrqva¹, wÄaÁrqvo¹, wÄirqva¹ _ ucbad, moulodnelad, qaste¹ _ Cqara...<br />

zedsarTavebSi V¹ daboloeba warmoSobiT ar unda iyos naTesaobiTi<br />

brunvis niSani.<br />

zmnisarTebis n a c v a l s a x e l e b T a n s a e r T o segmentebis Sesaxeb<br />

ix. zemoT.<br />

zmnisarTebi da T a n d e b u l e b i (resp. zmniswinebi, ix. qvemoT).<br />

l e q s i k u r i m n i S v n e l o b i s mixedviT z m n i s a r T e b i SeiZleba<br />

davajgufoT v i T a r e b i T da g a r e m o e b i T zmnisarTebad.<br />

v i T a r e b i T i zmnisarTebia: at´aÁS˜ _ advilad; daxeS _ grZlad,<br />

darsteS _ msuqnad; dacuS _ mokled; zoraÁS _ Zalian; daviS _ msubuqad;<br />

iafad (satabo}h>) naCx ÁaviS Áexkla _ Semodgomaze yveli iafad iyideba)...<br />

mo’ _ ise, ubralod daaxloebiT: iSt _ ase; uÁSt _ ise; bed-bed _ cal-<br />

78


calke; qast-qasteS _ Cqara-Cqara; kaZ-kaZik _ cota-cota; ch>anR _ erTad;<br />

saub-eSuS- metnaklebad; laÁmzraT _ lamazad...<br />

g a o r k e c e b u l i zmnisarTebi i n t e n s i v o b a s gamoxataven (qaste¹<br />

- Cqara, Sdr. qast-qasteS – Cqar-Cqara...).<br />

-S, -iS sufiqsebiT nawarmoei zmnisarTebi ganarCeven xarisxis formebs.<br />

g a r e m o e b i T i zmnisarTebi<br />

a d g i l i s: oÁs{˜}, uÁs{˜} _ iqiT; osi _ iq; ise{h>} _ aq; iSna _ aq;<br />

uÁSna _ iq; Caà _ Sors; garg _ axlos; nÄai‡ _ gareT; isev _ aqeT; esev,<br />

osiv _ iqiT, iqiTken; tyuÁh> _ ukan; isemci¹ _ aqamde; osimci¹ _ iqamde,<br />

h>aTx _ win; gargeRa _ axlos, `siaxloveSi~; isiRdah> _ iqidan; gargivh>re¹<br />

_ axlodan; uÁsrendah> _ iqidan; tyuÁh>ivh> _ ukan (mxarisken); kikeldah>ivx<br />

_ qvemoTken; sodah> _ aqeT-iqiT...<br />

d r o i s: wye – erTxe; Txa _ dRes; bÄa _ yovelTvis; inc-axla; qiqo’ _<br />

uwin, adre; eh>aT _ maSin; h>aTe‡ _ maSinve myis{ve}; lamo’ _ zeg; jer _<br />

jer; macax _ erTxel, odesRac; h>aTx{—} _ uwin; tyo‡lo – momavalSi; incdoli¹<br />

_ amieridan; sifsreh> _ guSinwin; inclomci¹ _ aqamde (am dromde);<br />

mawymawy _ zogjer; de denih> _ dRiTi dRe; xa xaneh> – drodadro; Txabus<br />

_ wuxel...<br />

k i T x v i T i zmnisarTebi<br />

mel½? _ ramdeni? moh>? _ rogor? miC{e}? _ sad? vu¹? _ ratom? maca¹? _<br />

rodis? miCqre¹? _ saidan? miCux? _ sad? miCih>? _ saiTken? miCxdah>? _ saidan<br />

(romeli mxridan)? miCi{v}h>? _ saiTken? miCredah>? _ saidan? maclomci¹?<br />

_ sanamde? rodemde?<br />

79


u a r y o f i T i zmnisarTebi<br />

comiC{h>}e _ arsad; comacne, comacme _ arasodes; comiCrena _ arsaidan<br />

mamiCe – nursad; mamiCrena _ nursaidan...<br />

uaryofiTi zmnisarTebi nawarmoebia dadebiTisagan co _ ar an ma _<br />

nu uaryofiTi nawilakebis darTviT anlautSi.<br />

m i m a r T e b i T i zmnisarTebi<br />

miC{h>}a, miC{h>}e _ sadac; macne, macme _ rodesac; moh>e _ rogorc...<br />

mimarTebiTi zmnisarTebi miRebuli aris kiTxviTi zmnisarTebisagan e,<br />

a _ c nawilakebis darTviT.<br />

uaryofiTi da mimarTebiTi zmnisarTebi bacburSi qarTulTan interferenciis<br />

Sedegia, Sdr. CaCnur-inguSuri (CaCnuri enis qisturi dialeqtis<br />

gamoklebiT), sadac uaryofiT da mimarTebiT zmnisarTebs ver vadasturebT<br />

(d. imnaiSvili).<br />

80


Tandebuli<br />

Tandebuli bacburSi postpoziciuria, saxels mosdevs. Tandebulebi<br />

aq, sxva enebis msgavsad, damoukidebeli sityvebisagan momdinareoben. gamoiyofa<br />

p i r v e l a d i (saxelTan S e r w y m u l i) da m e o r e u l i (c a l -<br />

k e m d g o m i) Tandebulebi.<br />

pirveladia Tandebulebi, romelTa kavSiri zmnisarTsa da saxelTan<br />

met-naklebad daCrdilulia. meoreuli Tandebulebi ramdenadme inarCuneben<br />

zmnisarTisa (da saxelis) mniSvnelobasac.<br />

pirvelad Tandebulian formebs brunvis formebad miiCneven. brunvaTa<br />

Tandebuliani formebis gamoyofa brunvisniSnian formaTagan rTulia, Tu<br />

maTs mniSvnelobebsac gaviTvaliswinebT; maTi funqciebi Sesaswavlia, amis<br />

gamo Tandebulian brunvaTa sxvadasxva raodenobas iTvlian specialur<br />

literaturaSi.<br />

pirveladi Tandebulebi, brunvis niSnebis msgavsad, meore sabrunebel<br />

fuZes daerTvian, meoreuli Tandebulebi _ micemiTis, naTesaobiTisa,<br />

absolutivisa (saxelobiTis) da gamsWvalviT brunvaTa formebs.<br />

p i r v e l a d i – s a x e l T a n S e r w y m u l i Tandebulebi<br />

-R || < -Ra (Sdr. g < go, l < lo) gamoxatavs mimarTulebas Teyila-Ra<br />

– salocavis gavliT... gavrcelebulia qarTuli viTarebiTi brunvis<br />

niSnis analogiuri funqciiT: o Ãere-R verwi¹ _ is qvad iqca...<br />

duÁxtre-R xil‘ar _ eqimad yofna...<br />

-x: gvxvdeba damatebasTan: xi-x val‘e¹ _ wyalze gavida...<br />

-g < go aRniSnavs moqmedebis mimarTulebas: aT´i-g _ ZroxasTan...<br />

gvxvdeba damatebasTan: as badre-g xi daÁTnas _ me bavSvs wyali movatanine...<br />

-l < lo gamoxatavs mimarTulebas (krebiT, nivTierebaTa... saxeleb-<br />

Tan): vene-l _ RvinoSi...<br />

-ci¹ aRniSnavs Tanaobasa da mimarTulebas: naybiste-ci¹ _ amxanagTan<br />

erTad... mami-ci¹ vuÁt… _ mamidasTan midis...<br />

81


-re¹ || le¹ -gan Tandebulia: skole-re¹ _ skolidan...<br />

-xi¹ aRniSnavs mimarTulebas, viRacisgan an raRacisgan gamoyofiT:<br />

fstu mar-ci¹ bed Áal‘e¹ _ coli qmars gaeyara (qmrisgan calke gavida)...<br />

masTxove-xi¹ ch>aÁn˜ h>exe{h>} qorT ۶ofbiÁe¹ _ mtrisagan erT gamoqvabuls<br />

Seafara Tavi...<br />

-mci¹-s -m d i s Tandebulis mniSvneloba aqvs: ise-mci¹ _ aqamdis...<br />

m e o r e u l i (c a l k e m d g o m i) Tandebulebi<br />

maq _ zed{a}: tiv-en m a q va _ xidze(da) aris...<br />

kikel _ qveS: tiv-en k i k e l Áaixnas _ xidis q v e S vseirnob...<br />

h>aTx _ win: o don-en h>aTx laT´— _ is cxenis win dgas.<br />

Áuye _ Sua; SuaSi: bÄark-i-n Áuye mar‘l ba _ Tvalebs Sua cxviria...<br />

fex || fenix _ gverdiT: wen-in fenix kakal xa‡ÁiÁe¹ _ saxlis gverdiT<br />

kakali dargo...<br />

laÃiS _ maRla: ben-en laÃiS _ budis maRla...<br />

laxuS _ dabla: oÃu-Án laxuS _ imis dabla...<br />

garg _ axlos: ben-in garg _ budis axlos...<br />

Áux _ Ziras: xe-n Áux _ xis Ziras...<br />

gogex _ garSemo: naJtr-en gogex _ binis garSemo...<br />

tyuÁh> _ ukan: wen-in tyuÁh> Je daJ— _ saxlis ukan cxvari Zovs...<br />

r T u l i _ ori da meti Tandebuli saxelis formebSi<br />

ori an meti Tandebulisagan Sedgenili rTuli Tandebuli ama Tu im<br />

TandebuliT gamoxatul mniSvnelobas ufro akonkretebs. bacburSi fuZes-<br />

Tan Serwymul Tandebuls SeiZleba daerTos sxva Tandebuli, romelic<br />

agreTve gvxvdeba saxelis fuZesTan Serwymuli saxiT -re¹, -Ra, -h>, -x...) da<br />

agreTve mci¹, ar aris dadasturebuli calke (zmnisarTis saxiT). analogiuri<br />

viTareba gvaqvs calke mdgom Tandebulian formebSi, maTTanac igive<br />

Tandebulebi iCenen Tavs.<br />

82


unvis formasTan Serwymuli r T u l i T a n d e b u l e b i<br />

-go-re¹: qoc-go-re¹<br />

_ qvevridan...<br />

-go-mci¹: fh>e-{go}-mci¹ _ soflamde...<br />

-go-x: h>una-go-x _ tyesTan da mis aremareSi...<br />

-go-R: lamu-go-Ra _ mTasTan gavliT...<br />

-go-{h>}: h>are-go-{h>} _ wisqvilTan...<br />

-lo-re¹: Ãave-lo-ren _ yanidan (`yanaSidan~)...<br />

-lo-mci¹: stab-lo-mci¹ _ Semodgomamde...<br />

-lo-x: Ãevbi-lo-x _ xeobebis SemogarenSi...<br />

-lo-Ra: h>un{a}-lo-Ra _ tyeSi gavliT...<br />

lo-R-da{h>}: xi-lo-R-da{h}<br />

_ wyalze gavliT...<br />

h>aTx-re¹: lamun h>aTxe-re¹ _ mTis winidan...<br />

h>aTx-Ra: qocon hoaTx-Ra _ qvevris Sinidan gavliT...<br />

kikl-ere¹: wenin kikle-re¹ _ saxlis qvemodan...<br />

kakle-Ra: xenen kikl-eRa _ xis qveS gavliT...<br />

Áuy-re¹: Ãagen Áuy-re¹<br />

_ yanis Suidan...<br />

83


nawilakebi<br />

bacburSi SeiniSneba, msgavsad CaCn.-ing. da sxva enebisa, calkeuli<br />

bgerebi, bgeraTa jgufebi da sityvebic nawilakis funqciiT. nawilaki<br />

prepoziciuri da postpoziciuricaa, _ sityvasTan Sezdilic da calke<br />

mdgomic. mniSvnelobis mixedviT nawilakTa sxvadasxva jgufebi gamoiyofa:<br />

m i T i T e b i T i nawilakebi:<br />

e, eh> _ es: e wa daÃo¹ da _ es saxili didia...<br />

i, ih> _ es<br />

o _ igi; is: o lam _ is mTa...<br />

k i T x v i T i nawilakebi<br />

-i: xi d a à à o n -i dar? _ mdinare didi iyo?<br />

-a’ (gvxvdeba CakiTxvisas, SeiZleba iyos emfatikuri xmovani): fh>u-a’? _<br />

ZaRli?...<br />

Wik: vaÁ do¹ W i k be‡noli? _ Cveni cxeni x o m ar mosula?..<br />

xum: dayar x u m Ãeqdo? _ saWmels x o m amzadeb?..<br />

Tur _ nuTu<br />

m i g e b i T i nawilakebi<br />

dadebiTi:<br />

ha‡ _ diax, xo, ki<br />

uaryofiTi:<br />

co _ ara<br />

ma _ nu<br />

g a n u s a z R v r e l o b i T i nawilakebi<br />

84<br />

-me, -mi, -m: miC-me _ sad-me... moh>-mi _ rogor-me... vu-m (< vu-x) _ ra-me...<br />

-ge‡, -ge, -g _ -Ra: Ãen-g e ‡ _ mereRa...


s i t y v a s i t y v i T i nawilakebi<br />

-aÁn{} _ -o<br />

g a Z l i e r e b i T i nawilakebi<br />

-i, -e < aÁ, uÁ _ -c: nana-Á Cuh> Áa _ dedac saxlSia...<br />

-c _ -c: natuÁ-c lo…m h>al vaxen _ natoc mTaSi asula...<br />

bacburSi sakuTari nawilakebis gverdiT da paralelurad qarTulidan<br />

SeTvisebuli nawilakebic gvxvdeba (ix. xemoT _ Wik, xum, -i, -e, c...).<br />

85


sintaqsi. I. saxeluri Sesityvebis<br />

(atributuli sintagmis) <strong>analizi</strong><br />

bacbur enaSi sazRvruli (arsebiTi saxeli, mimReoba, masdari) da masTan<br />

dakavSirebuli msazRvreli saxeli (zedsarTavi, ricxviTi saxeli,<br />

nacvalsaxeli, arsebiTi saxeli...) warmoadgens atributul sintagmas, saxelur<br />

Sesityvebas:<br />

z e d s a r T a v i saxeli msazRvrelad-gansazRvrebad<br />

wege n barax _ wiTeli bairaRi; dax´e n lark _ grZeli yuri; Raze n aTx— _<br />

kargi salesavi; kui n do n _ TeTri cxeni; ۶arWi n ve n _ Savi Rvino...<br />

mawri n qaniz _ tkbili yurZeni; mutore n tot _ WuWyiani xeli; toRwi g<br />

kambeC _ utolo, ucalo kameCi...<br />

zedsarTavis x a r i s x i s formac gvxvdeba msazRvrelad: mos´i…x busa _<br />

ucudesi Rame; kawku{v}x knaT _ umcrosi biWi; Razivxš xi _ saukeTeso wyali.<br />

r i c x v i T i saxeli msazRvrelad (gansazRvrebad)<br />

ca bader _ erTi Svili; ƒo ƒor _ sami vaSli; is´ cark _ cxra kbili.<br />

SilRe n klas _ meore klasi; fxilRe n fxakal _ mexuTe kurdReli;<br />

tyalRe n de _ meoce dRe...<br />

n a c v a l s a x e l i gansazRvrebad<br />

se n Tur _ Cemi xmali; sai n nan _ Cemi deda; e n mar _ Seni qmari; Txai n<br />

maƒ˜ _ Cveni (sakuTari) puri; Txe n wa _ Cveni saxli...<br />

86


e wa _ es saxli; i stak _ is kaci; o ag _ is bebia<br />

oSt{r}u n stak _ iseTi kaci;<br />

molu n<br />

kowol? _ rogori nawnavi? menux do n ? _ romeli cxeni? miCre n<br />

o? _ sadauri qali? melÀ tark? _ ramdeni TiTi?<br />

an Jagn? _ visi wigni?<br />

st‹n ۶abik? _ risi kovzi?<br />

ƒenƒena‡ daJri _ sxvadasxva balaxebi...<br />

a r s e b i T i saxeli gansazRvrebad s a x e l o b i T brunvaSi ca Tofr<br />

fsu n _ erTi Tofra qeri;<br />

ca Tof fanle n _ erTi Tofi bambazia...<br />

m i m R e o b a gansazRvrebad<br />

baT´in wod _ Semwvari mwvadi; Txun˜ o _ mtirali qali;<br />

maqxe‡un˜ kex _ sajdomi unagiri; davdien Je _ daxocili cxvari; davdien<br />

Jagn _ dakarguli wigni...<br />

a r s e b i T i s a x e l i gansazRvrebad atributul msazRvrelad<br />

naTesaobiTi brunvis formiT gvxvdeba mx. ricxvSi da mravlobiTSic:<br />

lamu n angloz _ mTis angelozi; xi n bulay _ wylis Wa; amrike n qarcx˜<br />

_ mitklis tanisamosi; Cxindra n (mr. r.) axni _ windebis narTi...<br />

msazRvreli (gansazRvreba) arsebiTi saxeli SeiZleba iyos saxelobiT<br />

brunvasa da naTesaobiTSi paralelurad: oqro n<br />

(oqru n ) (oqr<br />

oqr saxelis<br />

naTesaobiTi brunvis forma) tard _ oqros beWedi da oqr{} saaT _ oqros<br />

saaTi (deSerievi): oqr{} sax. brunvis formas warmoadgens. amosavalia<br />

naTesaobiTis forma atributul sintagmaSi.<br />

87


atributuli sintagmis mTavari wevria s a z R v r u l i saxeli.<br />

gramatikul klasniSnian msazRvrelSi (gansazRvrebaSi) sazRvruli arsebiTi<br />

saxelis <strong>gramatikuli</strong> klasis niSani warmoCndeba: d-axe n<br />

lark _ grZeli yuri<br />

(Sdr. lark (mx. ricxvSi d klass ganekuTvneba) da _ yuri aris); b-avi n<br />

mu _<br />

msubuqi tvirTi (Sdr. mu mx. ricxvSi b klass ganekuTvneba) ba _ tvirTi<br />

aris; v-aƒo n knaT _ didi vaJi, -aƒo n o _ didi gogona; d-aƒo n wa (Sdr. wa<br />

mx. r. d klass ganekuTvneba) _ didi saxli; b-aƒo n xe n (Sdr. xe n , mx. r. b klass<br />

ganekuTvneba) _ didi xe.<br />

atributul sintagmaSi gansazRvreba metwilad pirvel adgilze dgas.<br />

brunebisas msazRvreli ori formiT iCens Tavs: _ erTi _ saxelobiTis<br />

da meore _ danarCeni (ergativis, micemiTis, naTesaobiTis...) brunvebisa.<br />

meore formaSi C{} `savrcobi~ gvaqvs: zedsarTav saxelebTan sax. kui n do n _<br />

TeTri cxeni. erg. kuC donev, mic. kuC donen _ naT. kuC done n ... sax.<br />

wege n<br />

fstu _ wiTeli xari, erg. wegeC fstarav, mic. wegeC fstaran, naT.<br />

wegeC fstara n ...<br />

-C{}- `savrcobiT~ ibruneba agreTve r i g o b i T i r i c x v i T i<br />

saxelebi da zogi C v e n e b i T i n a c v a l s a x e l i, romelTac zedsarTavi<br />

saxelis forma aqvT: r i g o b i T i ricxviTi saxelebi, -Re<br />

n<br />

sufiqsiT<br />

nawarmoebi (Sdr. zeds. saxelTa mawarmoebeli -Re<br />

n<br />

sufiqsi: vaSa-Re n<br />

Zmuri,<br />

Zmiseburi...): sax. SilRe n<br />

klas _ meore klasi, erg. SilReC klasev, mic.<br />

SilReC klasen, naT. SilReC klase n ) da u n -boloxmovniani C v e n e b i T i<br />

nacvalsaxelebi (Sdr. u n -boloxmovniani zedsarTavi saxelebi: gamu n `mrude~,<br />

dacu n<br />

`mokle~...): sax. oStu bader _ iseTi bavSvi, erg. oStuC badrev, mic.<br />

oStuC badren, naT. oStuC badre n ... -C `savrcobiT~ ibruneba mimReoba: sax.<br />

aTin Tux˜ _ danayili marili, erg. aTinC Tuxov, mic. aTinC Tuxon, naT.<br />

88


aTinC Tuxo n ... -C{} `savrcobi~ iCens Tavs n a T e s a o b i T S i dasmuli<br />

msazRvreli ars. saxelis brunebisas meore sabrunebel fuZeSi: sax. xi n<br />

(naT.<br />

br. xi `wyali~ saxelisa) bulay _ wylis Wa erg. xiC bulyev, mic. xiC<br />

bulyen...<br />

sazRvrulTan erTad m s a z R v r e l i saxeli n a T e s a o b i T<br />

b r u n v a S i ibruneba C{} `savrcobis<br />

savrcobis~ gareSec. ganirCeva sami SemTxveva:<br />

1) msazRvrelSi naTesaobiTi brunvis niSnis n Tanxmovania m o k v e c i l i: sax.<br />

staki n<br />

SalT _ kacis xanjali; erg. stak<br />

tak˜ (< staki < staki n<br />

< stakin) SalTev;<br />

mic. stak˜ SalTen... 2) n a T e s a o b i T i b r u n v i s daboloeba mTlianad<br />

ikveceba da m e o r e f u Z e e m T x v e v a s a x e l o b i T s: sax. dade n<br />

Jagn _<br />

mamis wigni, erg. dad (< dade n ) Jagnov, mic. dad Jagnon... Sdr. saxelobiTi<br />

d a d `mama~; 3) n a T e s a o b i T i b r u n v i s daboloeba mokvecilia, meore<br />

fuZe (aq SesityvebaSi) saxelobiTis formisaa da ukumSveli; sax. badre n<br />

iS _<br />

bavSvis xma, erg. bader aSirv, mic. bader aSirn... maSin rodesac saxelis<br />

damoukideblad brunebisas meore fuZed SekumSuli forma gvaqvs (sax. bader<br />

`bavSvi~, Sdr. erg. badrev (< baderev), mic. badren iseve, rogorc msazRvrelsazRvrulis<br />

saxelobiTi brunvis formaSi _ badre n<br />

iS.<br />

msazRvrelis aseTi forma bacburSi qarTvelur enaTa SesityvebaSi<br />

m s a z R v r e l i s a n a l o g i u r i c v l i l e b i s (ix. arn. Ciqobava,<br />

T. uTurgaiZe, a. kiziria) Sedegi unda iyos.<br />

-C{} `savrcobiT~ ibrunvis d a m o u k i d e b e l i zedsarTavi saxeli,<br />

rigobiTi ricxviTi saxeli, kiTxviTi da kuTvnilebiTi nacvalsaxelebi.<br />

magaliTad, damoukidebeli zedsarTavi saxeli m a w r i n<br />

ibrunvis ase:<br />

mx. r. sax. mawri n `tkbili~<br />

erg. mawriCo<br />

Cov<br />

mic. mawriCo<br />

Con<br />

naT. mawriCo<br />

n<br />

moqm. mawriCo<br />

Cov...<br />

89


m s a z R v r e l - s a z R v r u l i s brunebisas ergativsa da irib brunvebSi<br />

mxolod -C{} savrcobiani meore sabrunebeli fuZea warmodgenili.<br />

naTesaobiTis formiani msazRvreli arsebiTi saxelis -C{} savrcobiT<br />

bruneba (ix. zemoT) ufro gviandeli Cans, naTesaobiTSi msazRvreli arsebiTi<br />

saxelis atributul saxelebTan gaTanabrebis Sedegi. CaCnursa da inguSurSi<br />

naTesaobiTi brunvisniSniani msazRvreli saxeli, Cveulebriv, ucvlelad<br />

gvxvdeba yvela brunvaSi (iakovlevi, z. malsagovi).<br />

kuTvnilebiTi nacvalsaxelebi, romlebic piris nacvalsaxelebis<br />

naTesaobiTi brunvisagan momdinareoben, msazRvrelis funqciiT sazRvrulTan<br />

erTad brunebis dros -C `savrcobis~ gareSe ibrunvian da meore, _<br />

naTesaobiTis daboloebis n _ TanxmovanCamoSorebuli, _ f u Z i s s a x i T<br />

daCndebian ergativsa da irib brunvebSi (aseTive viTareba gvaqvs raodenobiT<br />

ricxviT saxelebsa da CvenebiT nacvalsaxelebSi).<br />

magaliTad, kuTvnilebiTi nacvalsaxeli msazRvrelad:<br />

sax. se n Tur _ Cemi xmali, Sdr. se n _ Cemi<br />

erg.<br />

mic.<br />

se Turev<br />

se Turen<br />

en...<br />

erg. seCo<br />

Cov<br />

mic. seCo<br />

Con...<br />

calke unda SevCerdeT m i m R e o b a z e s a z R v r u l i s funqciiT _<br />

`mimReobur gansazRvrebaze~.<br />

sazRvrulad mimReoba Cveulebriv gvxvdeba `mimReobur gansazRvrebaSi~,<br />

rodesac masTan Tavis mxriv dakavSirebulia msazRvreli saxeli: msazRvreli<br />

saxeli + mimReoba sazRvruli (sazRvruli ← mimReoba → msazRvreli) +<br />

sazRvruli arsebiTi saxeli.<br />

wova-TuSur enaSi, rogorc cnobilia, mimReobas axasiaTebs saxeluri da<br />

zmnuri niSnebic, msgavsad sxva enebisa: saxelis <strong>gramatikuli</strong> kategoriebidan _<br />

bruneba, ricxvi; zmnuridan _ aspeqti, dro; saxelisa da zmnisTvis saerTo<br />

<strong>gramatikuli</strong> klasisa da ricxvis kategoriebi.<br />

90


mimReobis zmnuri niSnebidan wova-TuSuri enisaTvis specifikuria<br />

SesityvebaSi _ substantiuri msazRvreli + mimReoba + sazRvruli saxeli _<br />

zmnuri funqcia: igi marTavs saxels (substantiur msazRvrels) brunvaSi<br />

iseve, rogorc misTvis amosavali gardamavali zmna (Sdr. wova-TuSuris<br />

monaTesave enebis _ CaCnuris, inguSurisa da agreTve daRestnuri enebidan<br />

didouris... analogiuri viTareba), meore mxriv, mimReobaSi aisaxeba saTanado<br />

saxelis substantiuri msazRvrelis <strong>gramatikuli</strong> klasi.<br />

mimReoba, nazmnari zedsarTavi saxeli, arsebiT saxelTan msazRvrelis<br />

funqciiT gvxvdeba: dacin ƒav _ gaTibuli yana (ix. zemoT).<br />

es wesi im SemTxvevebzec vrceldeba, rodesac sazRvrul mimReobasac<br />

axlavs substantiuri msazRvreli saxeli: sax. as aTin Tux˜ (Cemi danayili<br />

marili), erg. as aTinC Tuxov, naT. as aTinC Tuxo n ...<br />

aseT konstruqciaSi, rodesac mimReobasTan warmodgenilia prepoziciuri<br />

substantiuri msazRvreli saxeli da mimReoba misi sazRvrulia, igi (mimReobasazRvruli)<br />

avlens zmnur Tvisebas. mimReoba marTavs msazRvrel saxels iseve,<br />

rogorc misTvis amosavali gardamavali zmna (msgavsi viTareba SeiniSneba<br />

CaCnur-inguSursa 1<br />

da agreTve zog daRestnur enaSi 2 ), Sesabamisad aris<br />

warmodgenili masSi (mimReobaSi) saxelis <strong>gramatikuli</strong> klasis niSnebi.<br />

(msazRvrel mimReobaSi sazRvruli saxelis <strong>gramatikuli</strong> klasis niSnis<br />

warmoCenisa da sazRvrulTan brunvaSi Sewyobis Sesaxeb ix. zemoT).<br />

es wesi im SemTxvevebzec vrceldeba, rodesac sazRvrul mimReobas axlavs<br />

Tavis mxriv substantiuri msazRvreli saxeli: sax. as aTin Tux˜ _ Cemi<br />

danayili marili, erg. as aTinC Tuxov, naT. as aTinC Tuxo n ... msazRvrel<br />

mimReobas, Cveulebriv axlavs msazRvreli, romelTanac axla ukve igive<br />

mimReoba sazRvrulis funqciiTaa da sazRvruli mimReoba Seiwyobs msazRvrel<br />

1 msgavsi konstruqciis Sesaxeb ix. О. В. Чапанов, Основные типы словосочетаний в ингушском<br />

языке, krebulSi Вопросы вайнахского синтаксиса, Грозный, 1980, gv. 63, 88.<br />

2 n. ardoteli, nazmnari saxelebi didour enebSi, Tb., 2009, gv. 163.<br />

91


saxels saxelobiT brunvaSi an ergativSi: gardamavali zmnisgan nawarmoebi<br />

mimReoba erTdroulad moqmedebiTi (aqtiuri) da vnebiTi (pasiuri) gvaris<br />

mniSvnelobisaa, omonimia. mniSvnelobaTa gamijvna xdeba sintaqsur doneze.<br />

SesityvebaSi _ mimReoba sazRvrulad msazRvreliT + sazRvruli saxeli<br />

ormxrivi daqvemdebareba gvaqvs. dasturdeba ori saxis mimReoburi<br />

konstruqcia: I. nanas Tetun˜ maƒ˜ `dedis (dedam) dasaWreli puri~; II. maƒ˜<br />

Tetun˜ nan `puris {da}mWreli deda~. orive konstruqciisaTvis amosavalia<br />

gardamavali zmnis konstruqcia _ nanas Tet maƒ˜ `deda Wris purs~:<br />

gardamavali zmnis konstruqciam orgvari mimReoburi konstruqcia SeiZleba<br />

mogvces: I _ obieqti sazRvrulad, II _ subieqti sazRvrulad.<br />

I konstruqciidan _ nanas Tetun˜ maƒ˜ SesityvebaSi (msazRvrelsazRvruli)<br />

Tetun˜<br />

maƒ˜ _ maƒ˜ sazRvrulia, am mimReoburi<br />

konstruqciisaTvis amosaval zmnur konstruqciaSi, _ nanas Tet maƒ˜, _<br />

maƒ˜ obieqti-damatebaa, amdenad _ pasiuri. mimReobur konstruqciaSi<br />

rogorc sazRvruli, igi Seiwyobs Tavis msazRvrel mimReobas da mas pasiuri<br />

mniSvnelobis mqoned xdis. mimReoba inarCunebs zmnur niSans _ marTavs<br />

mxolod saxels, _ substantiur msazRvrels, romelic momdinareobs zmnuri<br />

konstruqciis subieqtidan (qvemdebaridan) ergativSi (nanas<br />

nanas),<br />

zmnuri<br />

konstruqciis obieqti (damateba) maƒ˜) masTan sazRvrulad daCndeba da ar<br />

aris marTuli mimReobisagan: msazRvreli mimReoba daqvemdebarebulia<br />

sazRvruli saxelisadmi, Seewyoba mas atributuli msazRvrelis formiT (ix.<br />

zemoT).<br />

II konstruqciaSi, _ maƒ˜ Tetun˜ nan, _ nan sazRvrulia, aqtiuri,<br />

subieqti, zmnuri konstruqciidan. mimReobas (Tetun˜) igi aqtiur Sinaarss<br />

sZens. msazRvreli mimReoba ver marTavs Tavis sazRvruls nan-s. Tetuin˜,<br />

Tavis mxriv, sazRvrulia substantiuri msazRvrelisa maƒ˜ da mas marTavs<br />

saxelobiT brunvaSi, rogorc saTanado zmnuri konstruqciis zmna. aqac<br />

substantiuri msazRvreli (maƒ˜) pirvel adgilzea, sazRvruli mimReoba<br />

(Tetun˜) _ meoreze.<br />

92


mimReoba z m n u r m a r T v a s inarCunebs nawilobriv: erTi mxriv,<br />

rogorc sazRvruli, oRond z m n u r i b u n e b i s a, msazRvrels m a r T a v s<br />

brunvaSi, magram meore mxriv, TviTon S e e w y o b a sazRvruls, rogorc<br />

msazRvreli.<br />

sazRvrulad SeiZleba Segvxvdes masdaric, romelsac mimReobis msgavsad<br />

aqvs zogi zmnuri niSani. am SemTxvevaSi igi mimReobis analogiurad masTan<br />

dakavSirebul msazRvrel saxels marTavs brunvaSi ise, rogorc saTanado zmna:<br />

Sur ‰T´ar `rZis sxma~, d-‰T´ar zmna gardauvalia da saxelobiTSi Seiwyobs<br />

subieqts: qoco{} ۶arWi n<br />

ve n<br />

daT´š `qvevrSi Savi Rvino asxia~. masdarTanac<br />

a T ´ a r misi msazRvreli (zmnis subieqti) Sur (rZe) saxelobiT brunvaSia,<br />

zedmiw. `rZe sxma~.<br />

fstu ikar `colis (zedmiw. coli) moyvana~ (q. l.); fstu ƒelar `colis<br />

(zedmiw. coli) SerTva (q. l.).<br />

ol (sax. br.) qeqar `Tivis (zedmiw. Tiva) damzadeba~<br />

admia n (sax. br.) dalar `adamianis (zedmiw. adamiani) sikvdili~<br />

masdarTan msazRvrelad naT. br.-Si<br />

mdgomi arseb. saxelic gvxvdeba,<br />

SesaZlebelia, q a r T u l i s g a v l e n i T: (davdienC) ƒavan (ƒav `yana~ _<br />

ars. saxelis naTesaobiTi br.-is forma) aƒar _ (gafuWebuli) yanis zRveva.<br />

msazRvrel-sazRvrulis ricxvSi SeTanxmeba.<br />

m s a z R v r e l i (zedsarTavi saxeli, mimReoba, nacvalsaxeli, saxeli naT.<br />

brunvaSi) s a z R v r u l sazogado saxelTan, romelic mravlobiT ricxvSia,<br />

mxoloobiT ricxvSi gvxvdeba: duƒ (mx. r.) ašgri (ošgri) mr. r.) _ bevri<br />

agurebi; daydalin (mx. r.) xenbi (mr. r.) _ gamxmari xeebi; se n<br />

(mx. r.) du<br />

(mr. r.) _ Cemi cxenebi; ƒave n<br />

(mx. r.) qorTmi (mr. r.) yanis TavTavebi, qanze n<br />

(mx. r.) akidu (mr. r.) _ yurZnis akidoebi...<br />

93


krebiT sazRvrul saxelebTanac msazRvreli mxoloobiT ricxvSi daismis:<br />

Teyin˜ (mx. r.) nax (mx. r.) _ mTxovneli xalxi...<br />

sazRvruli mravlobiT ricxvSi msazRvrels zogjer g a o r k e c e b u l i<br />

fuZiT iTanxmebs: a f x - a f x e gagni (mr. r.) _ c x e l - c x e l i<br />

kvercxebi: R a z - R a z e n<br />

dayri (mr. r.) _ k a r g - k a r g i saWmelebi...<br />

ricxviT saxels (erTis gamoklebiT) msazRvrelad sazRvruli mxoloobiT<br />

ricxvSi ukavSirdeba: ƒa aTa‡ (mx. r.) _ sami naTlia; aTas Je (mx. r.) _<br />

aTasi cxvari; Siƒ qoc (mx. r.) _ ori qvevri.<br />

erT sazRvrulTan SeiZleba gvqondes r a m d e n i m e e r T g v a r i an<br />

a r a e r T g v a r i<br />

msazRvreli: kawko n , Raze n<br />

b a d r i _ patara, kargi<br />

b a v S v e b i; e ۶iri<br />

n<br />

S a l T i _ e s b a s r i x a n j l e b i...<br />

araerTgvar msazRvrelebs Soris Tavis mxriv myardeba sintaqsuri<br />

kavSiri: RazeC xi n<br />

bulay _ kargi wylis Wa. RazeC meore sabrunebeli<br />

fuZea, is eqvemdebareba Tavis sazRvruls _ xi n , romelic naTesaobiTi brunvis<br />

formaa xi saxelisa da masTan msazRvrelic (RazeC) naTesaobiT brunvaSi<br />

(meore sabrunebeli fuZea) dgas.<br />

94


predikatuli sintagma<br />

predikatuli sintagma, atributuli sintagmisagan gansxvavebiT, Sedgeba<br />

zmnisa da saxelisagan (atributul sintagmaSi zmna ar monawileobs).<br />

maSasadame, Tu zmna da saxeli sintaqsurad aris dakavSirebuli, saqme gvaqvs<br />

predikatul sintagmasTan. aseTi sintagma SeiZleba kompleqssac warmoadgendes,<br />

romlis Semadgenel nawilebs Soris sintaqsuri kavSiria. ara aqvs mniSvneloba,<br />

predikatuli sintagma orwevraa Tu mravalwevra, predikatuli sintagmis<br />

birTvs zmna warmoadgens. swored `zmnis morfologiur Taviseburebazea<br />

damokidebuli, pirvel yovlisa, predikatuli sintagmis Tavisebureba~ (arn.<br />

Ciqobava).<br />

moviyvanoT predikatuli sintagmis nimuSebi wovaTuSuridan. aseTia,<br />

magaliTad:<br />

mux doJe n<br />

badri skoli dutš<br />

maTxov maTxa efxo<br />

dok deTTla<br />

knaTev fh´aran Tefx<br />

lav daR<br />

alax we laTi n<br />

Warego(h´) lašyCi a<br />

sogo(z´) Si vaS va<br />

`muxa waiqca~;<br />

`bavSvebi skolaSi midian~;<br />

`mze qveyanas aTbobs~;<br />

`guli Zgers~;<br />

`biWi ZaRls scems~;<br />

`Tovli modis~;<br />

`Tivas cecxli waekida~;<br />

`Tevzs layuCebi aqvs~;<br />

`me ori Zma myavs~.<br />

msjeloba dakavSirebulia predikatul sintagmasTan. Tavis mxriv, msjeloba<br />

Seexeba faqts, romelsac amtkiceben (an uaryofen). maSasadame, msjelobaSi<br />

unda gamoiyos subieqti da predikati. dok deTTla `guli Zgers~ sintagmaSi<br />

dok `guli~ subieqtia, deTiTla<br />

`Zgers~ _ predikati. winadadebaSi baye‡<br />

95


RaziS labwir knaTi `marTla kargad TamaSobdnen biWebi~ knaTi `biWebi~ aris<br />

realuri subieqti, baye‡ RaziS labwir `marTla kargad TamaSobdnen~<br />

predikatia. Sdr., agreTve:<br />

taranin vutš Sarenmaq moƒ boS `taranina midis quCaSi simReriT~,<br />

sadac taranin<br />

(sakuTari saxelia) subieqtia, danarCeni sityvebi predikatuli<br />

sintagmis Semadgenlebs warmoadgenen. aqedan gamomdinareobs daskvna, rom<br />

msjelobis terminebi (subieqti, predikati) logikis kvlevis sagania, xolo<br />

winadadebis wevrebs (qvemdebare, Semasmeneli, damateba, gansazRvreba,<br />

garemoeba) gramatika Seiswavlis, logikuri subieqti da predikati orwevrian<br />

winadadebaSi SeiZleba efardebodnen gramatikul (sintaqsur) qvemdebares da<br />

Semasmenels.<br />

winadadebis uSualo SemadgenelTa Seswavlis TvalsazrisiT qvemdebare _<br />

damatebis nacvlad ixmareba realuri subieqti da realuri obieqti.<br />

zmnasTan sintaqsurad dakavSirebuli realuri subieqti wovaTuSurSi<br />

sxvadasxva brunvaSi dgas. realuri subieqtis brunvis forma damokidebulia<br />

zmnaze, zmna marTavs saxels (subieqtsac da obieqtsac) brunvaSi.<br />

wovaTuSurSi realuri subieqtis brunvebi Semdegia:<br />

1. saxelobiTi<br />

2. ergativi<br />

3. micemiTi<br />

4. instrumentalisi<br />

5. adgilobiTi<br />

nominatiuri konstruqcia. realuri subieqti saxelobiT brunvaSi dgas<br />

gardauval zmnasTan. aseT SemTxvevaSi subieqti gadmocemulia ars. saxeliT an<br />

III piris nacvalsaxeliT (o `is~, obi `isini~) orive ricxvSi. magaliTad:<br />

fxakalyure mar-fstu daxral `fxakalyureSi Turme col-qmari<br />

cxovrobda~;<br />

muxex fiTr h´arCnor<br />

h<br />

lamf xel—<br />

`muxas fiTri Semoexvia~;<br />

`lamfa qreba~;<br />

96


o skoli vutš<br />

obi miC daxe n<br />

`is (biWi) skolaSi midis~;<br />

`isini sad wavidnen?~<br />

subieqtis brunvis mixedviT aseT konstruqcias nominatiurs eZaxian.<br />

maSasadame wovaTuSurSi zogi gardauvali zmna, sxva naxur enebTan<br />

SedarebiT, Taviseburebas gviCvenebs. zogi mkvlevaris azriT, gardauval<br />

zmnasTan sintaqsurad dakavSirebuli I da II piris nacvalsaxelebi ergativSi<br />

dganan, e. i. aRniSnul nacvalsaxelebs zogi gardauvali zmna marTavs<br />

ergativSi. msgavsi movlena, rogorc iTqva, CeCnuri enis dialeqtebsa da<br />

inguSur enaSi SeniSnuli ar aris. akdar `kankali~, dalar `mokvdoma~, dakar<br />

`wva~, doJar `vardna~ zmnebi gardauvalia, miuxedavad amisa, es zmnebi I da II<br />

piris nacvalsaxelebsac marTaven saxelobiT (da ara ergatiul) brunvaSi.<br />

gardauval zmnasTan realuri subieqtis ergativSi Sewyobis nimuSebia,<br />

magaliTad:<br />

as qalqih´ vutas `me qalaqSi mivdivar~;<br />

aTxo labwi<br />

ah´ miC vutah´<br />

aSi miC daxer<br />

`Cven vTamaSobT~;<br />

`Sen sad midixar?~<br />

`Tqven sad waxvediT?~<br />

aRsaniSnavia, rom I piris inkluziuri nacvalsaxeli va wovaTuSurSi ar<br />

ganarCevs saxelobiTsa da ergativs, va `Cven~ aRniSnul brunvebSi<br />

gauformebelia. Sdr.:<br />

zmna gardauvalia: Txa h´unl RoT va `dRes tyeSi wavideT Cven<br />

(bevrni)~.<br />

zmna gardamavalia: va Txa Camli n matr dayi n `Cven dRes gemrieli sadili<br />

vWameT~.<br />

sainteresoa, rom RoT formaSi -T sufiqsi subieqtis simravles<br />

aRniSnavs. Sdr. Ro va `wavideT Cven (orni)~ da RoT va `wavideT Cven<br />

(bevrni)~. pirvel formas (Ro va) CeCnurSi Seesatyviseba Ro vaSa `wavideT<br />

Cven (orni)~, Ro va ki niSnavs amas: `wavideT Cven (uklebliv yvela)~. vaSa<br />

ase daiSleba: va `Cven~ da Sa (< Si' `ori~), e. i. Sa ukavSirdeba ricxviT<br />

97


saxels<br />

Si' `ori~. igive ricxviTi saxeli Cans CeCnurSi II piris<br />

nacvalsaxelTanac. Sdr.: S ‘ S i' `Tqven (orni)~. aseTi formebi wovaTuSurSi<br />

ar Cans. diferencireba `Cven~ da `Cven<br />

(orni)~ formebs Soris gansxvavebuli<br />

zmnuri formebiT aris miRweuli da ara gansxvavebuli nacvalsaxeluri<br />

formebiT, rogorc es CeCnurSia.<br />

maSasadame, gardauvali zmnis Taviseburebas wovaTuSurSi, sxva naxur<br />

enebTan SedarebiT, warmoadgens I da II piris nacvalsaxelTa ergativSi dasma<br />

(inkluziuri<br />

va `Cven~ formis gamoklebiT), rac sxva naxuri enakiloebisaTvis<br />

ucxoa, niSandoblivi ar aris.<br />

garda amisa, nominatiur konstruqciaSi realuri subieqti, Tu zmna<br />

klasniSniania, marTavs zmnas klasSi. magaliTad:<br />

se n<br />

aS alni -utš `Cemi da alvanSi midis~;<br />

boWk dah´ b-ate-n- `kasri gaskda~;<br />

xen kikel duƒ ƒori d-ater `xis Ziras bevri vaSlebi eyara~...<br />

CamoTvlil magaliTebSi <strong>gramatikuli</strong> klasis niSnebi - (utš),<br />

b- (bate n ), d- (dater) gamoxataven realuri subieqtis klass. maSasadame, msgavs<br />

zmnebTanac realuri subieqti sax. brunvaSi dgas. klasniSnian zmnur formebSi<br />

<strong>gramatikuli</strong> klasis niSani subieqtis klasis niSnis mixedviT Seicvleba,<br />

magaliTad, ase: v-utš, -utš, b-utš, d-utš...<br />

Tavis mxriv, subieqti _ qvemdebare saxelobiT brunvaSi zmnas _<br />

Semasmenels iTanxmebs ricxvSi:<br />

ricxvSi SeTanxmeba aSkaraa maSin, rodesac saxeli mxoloobiTsa da<br />

mravlobiT ricxvSi sxvadasxva gramatikul klass ganekuTvneba:<br />

danlobi b-axke b<br />

n _ cxenosnebi movidnen<br />

donlov (mx. v _ mr. b) _ cxenosani<br />

du d-aR _ cxenebi modian<br />

(do n _ b d)<br />

bazzi b-avi b<br />

n _ bazazebi daikargnen (aRar arian)<br />

(bazaz _ v. b)<br />

98


ergatiuli konstruqcia. ergatiul konstruqcias qmnis gardamavali<br />

zmna. es aris gardamavali zmnis erTaderTi konstruqcia (danarCen<br />

konstruqciebs gardauvali zmnebi qmnian).<br />

ergatiuli konstruqcia warmoadgens predikatul sintagmas, romelic,<br />

sul mcire, sami wevrisagan Sedgeba. ergatiuli konstruqciis sintagmis<br />

wevrebs warmoadgenen: gardamavali zmna-Semasmeneli da masTan Sexamebuli ori<br />

saxeli _ realuri subieqti da realuri obieqti. moviyvanoT saTanado<br />

magaliTebi:<br />

oƒus zaral aƒi n `man zarali zRo~;<br />

oƒar davin asi lex `isini dakargul xborebs eZeben~;<br />

knaTiv yuv lecov `biWebi qurds iWeren~;<br />

se n aSas atam leW badrunan `Cemi da atams fcqvnis bavSvebisaTvis~;<br />

fisos daxk labwob `kata Tagvs aTamaSebs~;<br />

yodla‡os TanTi day `kodala WianWvelebs Wams~...<br />

gardamaval zmnasTan Sewyobili realuri obieqti dgas saxelobiT<br />

brunvaSi. aRsaniSnavia, rom gardamaval zmnasTan Sewyobili realuri obieqti<br />

yvela kavkasiur enaSi saxelobiT brunvaSi dgas. garda amisa, klasniSnian<br />

gardamaval zmnebSi klasis niSniT gamoxatulia realuri obieqti (da ara<br />

realuri subieqti, rogorc es mosalodneli iyo). am niSnis mixedviTac<br />

kavkasiuri enebi, da maT Soris wovaTuSuric, msgavsebas amJRavneben. orive<br />

saxelis brunvaTa formebi (ergativi realuri subieqtisa da saxelobiTi<br />

realuri obieqtisa) Taviseburia kavkasiur enebTan SedarebiT. TviT kavkasiur<br />

enebSi, rogorc es gaziarebulia specialistebis mier, gardamavali zmnis<br />

bunebidan gamomdinareobs masTan Sexamebul saxelTa brunvebis formebi, zmna<br />

marTavs saxelebs brunvaSi.<br />

ergatiuli konstruqciis zmna-Semasmenels ricxvSi iTanxmebs saxelobiTi<br />

brunvisformiani saxeli obieqti damateba:<br />

makas yarwe n<br />

falzi d-ie g _ makam Wreli fardagebi moqsova.<br />

99


falzi a cu d-arJ-d-inaS? _ fardagebi ar CamofineT?<br />

fsteiv atlase n<br />

kabi -efxor _ dedakacebi atlasis kabebs icvamdnen.<br />

subieqti-qvemdebare brZanebiTi kilos zmna-Semasmenels iTanxmebs ricxvSi,<br />

am SemTxvevaSi mravlobiTi ricxvis sufiqsia T:<br />

ƒefsa-T! _ dayareT!<br />

maxkar, kawko n<br />

bakal ƒalo-T vai (inkl. forma)! _ qalebo, cota puri<br />

SevWamoT!<br />

Ro-T va! _ wavideT!<br />

Tu zmna klasniSniania, mravlobiToba ormagad (klasis niSniTa da<br />

mravlobiTobis T _ niSniT) iqneba gamoxatuli: b-aSliba-T! gaiparseT! maxkar,<br />

baxtrinl temaq d-alÀu-T va! _ qalebo, baxtrionis ferdobze avideT!<br />

datiuri konstruqcia. datiur konstruqcias wovaTuSurSi, rogorc<br />

sxva enebSi, qmnian grZnoba-aRqmis zmnebi. aseT zmnebTan realuri subieqti<br />

dgas datiur brunvaSi, xolo realuri obieqti saxelobiT brunvaSia.<br />

maSasadame, datiuri konstruqciis predikatuli sintagmac, sul cota, sami<br />

wevrisagan Sedgeba, rogorc ergatiuli konstruqciis predikatuli sintagma,<br />

romlisgan gansxvavebiTac datiuri konstruqciis zmna gardauvalia. rogorc<br />

sxva enebSi, grZnoba-aRqmis zmnebi wova-TuSurSic mcirericxovania. moviyvanoT<br />

saTanado magaliTebi:<br />

kotin (mic. br.) daxk (sax. br.) b-agi n `katam Tagvi dainaxa~;<br />

badren nan -agi n `dedam bavSvi dainaxa~;<br />

aleqsin ch´an˜ larkex dawiS˜ xawdanor `aleqsis erT yurSi mZimed<br />

esmoda~;<br />

so n ƒor b-ew— `me vaSli minda~;<br />

o vah´on e oh´ -ew— `im vaJs es qali uyvars~;<br />

lošmre n -aRoS Talzi dicdali n so n `mTidan wamosvlisas xurjini<br />

damaviwyda~...<br />

100


dasaxelebul magaliTebSi realuri obieqtia klasniSnian zmnasTan klasSi<br />

SeTanxmebuli, e. i. am konstruqciaSic moqmedebs wesi, romlis mixedviTac zmna<br />

klasSi eTanxmeba saxels, romelic saxelobiT brunvaSi dgas.<br />

datiur konstruqciasTan dakavSirebiT wovaTuSurSi saintereso masalas<br />

iZleva i. deSerievi. kerZod, igi asaxelebs magaliTebs, sadac datiuri<br />

konstruqciis zmnasTan realuri subieqti dgas rogorc dativSi, ise<br />

ergativSi. Sdr., magaliTad:<br />

1. mitun (mic. br.) h´o (sax.) gu<br />

mitos (erg.) h´o gu `mito Sen gxedavs~;<br />

2. oƒun (mic. br.) kort(b)i— i boTx<br />

oƒus (erg.)<br />

kort(b)i— i boTx `imas mobezrda es samuSao~...<br />

realuri subieqtis msgavsi paraleluri formebis arseboba datiur<br />

konstruqciaSi wovaTuSuris Taviseburebaa. analogiuri formebi CeCnuringuSurSi<br />

jerjerobiT gamovlenili ar aris. aRsaniSnavia, rom CeCnuri enis<br />

pirvel saanbano wignSi (q. dosovi,.. ix. ikew, t. VI, 1979) xa'a `codna~<br />

zmnasTan, romelic amJamad datiuri konstruqciisaa, II piris nacvalsaxeli<br />

ergativSi aris Sexamebuli. am rigis sxva SemTxvevebi CeCnur inguSurSi ar<br />

Cans.<br />

posesiuri konstruqcia. winadadebaSi ch´a do n<br />

ba sen<br />

`erTi cxeni myavs<br />

me~ se n<br />

so `me~ nacvalsaxelis naTesaobiTis formaa. do n<br />

`cxeni~ realuri<br />

obieqtia, romelic warmoadgens realuri subieqtis kuTvnilebas. sxvagvarad:<br />

realuri subieqti aris realuri obieqtis mflobeli. subieqtis brunvis<br />

mixedviT (se n<br />

`Cemi~) aseT konstruqcias posesiur konstruqcias eZaxian. garda<br />

amisa, zmna klasSi eTanxmeba realur obieqts, rogorc ergatiul da datiur<br />

konstruqciebSi. realuri obieqti am SemTxvevaSic saxelobiT brunvaSi dgas.<br />

posesiuri konstruqciis nimuSebia, magaliTad, qok bestin h´e n<br />

`Sen fexi<br />

dagisivda~ da misT.<br />

analogiur magaliTebSi logikuri (realuri) subieqti SeiZleba idges<br />

erT-erT lokatiur brunvaSic. Sdr.:<br />

101


sogo(h´) qok lawir<br />

`me fexi mtkioda~<br />

uƒgo(h´) qorT law˜ `mas Tavi stkiva~ da misT.<br />

posesiuri da, gansakuTrebiT, lokatiuri konstruqciebi wovaTuSurSi<br />

SedarebiT iSviaTia.<br />

vlindeba neitraluri bunebis zmnuri fuZeebi, romlebic subieqts _<br />

qvemdebares marTaven rogorc saxelobiT brunvaSi, kerZod, winadadebaSi<br />

gardauvali zmnis mniSvnelobiT, ise _ ergatiul brunvaSi winadadebaSi<br />

gardamavali zmnis funqciiT. am SemTxvevaSi amasTanave pirdapir (uaxloes)<br />

obieqt-damatebas zmna-Semasmeneli saxelobiT brunvaSi marTavs<br />

mox aƒi n _ qarma daubera<br />

mox _ subieqti, saxelobiT brunvaSi<br />

oƒus urem burblin taut aƒi<br />

n<br />

_ urmis Tvlebs taoti wausva<br />

brunvaSi<br />

oƒus _ subieqti, ergatiul brunvaSi; taut _ obieqti _ saxelobiT<br />

nik ve‡e n<br />

_ niko movida<br />

nik _ subieqti _ saxelobiT brunvaSi<br />

naybistev Jagn de‡e n<br />

so n _ amxanagma wigni momitana<br />

naybistev _ subieqti ergatiul brunvaSia; Jagn _ obieqti _<br />

saxelobiT brunvaSi.<br />

bacburSi zmna icvleba ara mxolod g r a m a t i k u l i k l a s e b i s,<br />

aramed g r a m a t i k u l i p i r e b i s mixedviTac, rac SedarebiT axali<br />

movlenaa.<br />

gram.klasebis mixedviT cvlis dros zmnas marTavs saxeli, romelic<br />

saxelobiT brunvaSi dgas, gardauval zmnasTan _ subieqti-qvemdebare,<br />

gardamaval zmnasTan _ pirdapiri, uaxloesi obieqti _ damateba.<br />

zmnis cvla piris mixedviT xdeba I da II pirSi.<br />

sxva viTareba gvaqvs pirebis garCevis SemTxvevaSi: I da II piris gardamaval<br />

102


zmnas marTavs pirSi subieqti ergatiul brunvaSic, igi zmnaSi aCens niSans,<br />

warmoSobiT piris nacvalsaxels, romelic piris niSnad Camoyalibebis<br />

procesSia:<br />

(aTx<br />

aTx) duƒ qaniz ayn-aTx<br />

aTx _ bevri yurZeni vWameT<br />

(as<br />

as) do n naybisteg gagbiTo-s _ cxens amxanags vanaxvineb.<br />

amasTanave saxelobiT brunvaSic gardauvali zmnis subieqti da<br />

gardamavali zmnis obieqti zmnas marTavs pirSi:<br />

(so<br />

so) ayr viSra-s _ gulaRma viweqi<br />

zmnaSi erTdroulad SeiZleba iyos warmodgenili rogorc klasis, ise<br />

piris niSanic. ganirCeva ori SemTxveva: 1) rogorc klasis, ise piris niSanic<br />

erTi da imave saxels (subieqts an obieqts) miemarTeba:<br />

asqalaqi{} v-ut-as<br />

_ me qalaqSi mivdivar<br />

a miC v-ut-a? _ Sen sad midixar?<br />

Su d-a-Sš? _ Tqvena xarT?<br />

aS vux Teg-d-uS<br />

uS-˜ _ Tqven ras akeTebT?<br />

2) prefiqsuli klasis niSani da sufiqsuri piris niSani sxvadasxva<br />

saxels _ subieqtsa da obieqts ukavSirdeba: klasis niSani obieqts aRniSnavs,<br />

piris niSani _ subieqts:<br />

kawko n<br />

o -ilo-s _ patara gogos vban<br />

Cxindren du d-il´n-as<br />

_ windis qsova daviwye (zedmiw. `wveri davde~).<br />

do n<br />

b-av-b-in-as<br />

as _ cxeni davkarge<br />

pirdapiri obieqti _ damateba, qarTvelur enaTa msgavsad, bacburSi<br />

winadadebis mTavari wevria _ pirmimarTi obieqti _ danarCeni damatebebi,<br />

qarTvelur enaTa iribi obieqtis mniSvnelobiTac, pirmiumarTavi obieqti _<br />

ubralo damatebaa: calmxrivi sintaqsuri kavSiri dasturdeba _ mxolod<br />

zmnaSemasmeneli marTavs obieqts-damatebas<br />

sxvadasxva brunvaSi. obieqts<br />

damatebas ar uTanxmdeba zmna-Semasmeneli (gramatikul klasSi, arc ricxvSi).<br />

ubralo damatebis funqciiT gvxvdeba: 1) micemiTi brunva 2) -x, -g <<br />

103


-go<br />

go, -ci<br />

n , -lo<br />

-elementebiani, iSviaTad agreTve rTulTandebuliani formebi<br />

(rTuli TandebulebiT metwilad garemoebebi iwarmoeba).<br />

1) oƒun Cui SalTa malÀe n _ mucelSi xanjali Casca.<br />

oƒarn dadol debalalÀi n _ imaT (daxocilebs) upatronono.<br />

vaxe n Sar naybisten<br />

_ wavida Tavis amxanagTan<br />

ann<br />

malÀie n SalT? _ vis Casca xanjali?<br />

yalCaRalÀnor as al qeqdoes onal<br />

onalÀnor<br />

nor _ gudaso me mogimzadebo<br />

Sen<br />

bakaltakli farana<br />

ƒasi n _ naWer-nuWrebi ZaRls gdauyares...<br />

2) oTxi{} Cu dotuS qok dafxiTie n knaTi-g _ oTaxSi Sesvlisas fexze<br />

gaaxdevines biWebs.<br />

can˜ meurme-g dos daƒeiTis alvin˜ _ erT meurmes SeSas<br />

vazidvineb alvanSi<br />

yonoC nax-g dakmi daƒdiTar dewe _ axalgazrda kacebs waTamameba<br />

esaWiroeba<br />

o feSre-g alÀi n , naybiste-g _ im biWs uTxra, amxanags<br />

al defci n oƒu-g _ mouyva mas.<br />

dos TetCo-x, oƒu-x xati n _ SeSis mWrels, imas hkiTxa<br />

o stako-x b„arvaxe n _ im kacs Sexvda<br />

o wkipo-x b„ark ƒa‡bii n _ im wkipos Tvali mohkra.<br />

moe aSe-x, uSt TeS so-x-a-lÀnor! _ rogorc das, ise mende meo!<br />

oƒar-ci<br />

n<br />

Cu baxe n _ maTTan Sevidnen<br />

SarCu var oƒu-go{}... _ Rame iqa hyavda imas...<br />

o Tur dah Teƒ— oƒ-go<br />

go{} _ is xmali misTravs imas<br />

bader datdie n<br />

Txo-go<br />

go{} _ bavSvi mogvtaces Cven<br />

ca kux vagur Txo-go<br />

go{} koxiv _erTi kaxuri soflidan gveria Cven<br />

kaxeli<br />

104


go < go + -sgan xSirad, rTuli (go+) formidan momdinareobs.<br />

go-s saxiT aris warmodgenili `yofna~ zmnasTan, rodesac igi `qonis~<br />

mniSvnelobas iZens:<br />

ogo Tof a _ Sen Tofi gaqvs<br />

zogi mkvlevari fiqrobs, rom -x, -g, -go<br />

go{} elementebi Tandebulebia.<br />

arsebobs sxva azric, romlis Tanaxmadac –x, -go- elementebiani formebi<br />

runvis formebia.<br />

m. m i q e l a Z e -x, -go<br />

go-s micemiTi brunvis niSnebad miiCnevs, romlebic<br />

micemiTi brunvis n niSanTan erTad erTmaneTTan damatebiTi distibuciis<br />

mimarTebaSi ariano: `qarTuli micemiTis funqciebi wova-TuSurSi oTx<br />

sxvadasxva brunvasSoris aris ganawilebuli. adgili aqvs brunvis formaTa<br />

konkretizacias Sinaarsobriv niuansebTan dakavSirebiT~.<br />

Tumca aseTi konkretizacia swored ufro TandebulebisTvisaa damaxasia-<br />

Tebeli. sakiTxi damatebiT kvlevas moiTxovs:<br />

qarTuli Tavisufali Targmani albaT kriteriumad ar gamogvadgeba, unda<br />

amovdiodeT garkveuli enis (bacburis) zedmiwevniTi Targmanidan. 1<br />

1 am mxriv sainteresoa, rom CaCnurSic msgavsi viTareba gvaqvs (magaliTad, -go elementis<br />

SemTxvevaSi).<br />

105


acburi t e q s t e b i<br />

andazebi<br />

qastdali n<br />

xi n<br />

xil<br />

co ignor.<br />

Cqari wyali wyalSi ar gaerevao<br />

itin<br />

itwi n<br />

co<br />

disnor.<br />

morbenali urbenali ar<br />

darCenila,<br />

ƒeÀin<br />

in˜ ƒawi n<br />

co d„i‡nor.<br />

mwevari dauwevari ar darCenila.<br />

zoraC (itiC<br />

itiC)<br />

don<br />

Svet<br />

co ew.<br />

karg (morbenal) cxens maTraxi ar sWirdeba (unda)<br />

b„agurmaq<br />

(bac maq) ma k„avla!<br />

beltze (balaxze) nu koWlob!<br />

fstunCox fstuno RaziC badriv<br />

Tulnor.<br />

qalisTvis qals kargi SvilebiT ejobna<br />

gamocanebi<br />

u (ux<br />

ux) _ Wolik, Si m„aÀ (makarta<br />

makarta)<br />

piri _ joxi, ori rqa<br />

(makrateli)<br />

106


uye dalin diS, siv-div<br />

div leTxan ix (mar<br />

mar½lo<br />

lo-b„arki<br />

b„arki)<br />

SuaSi mkvdari wevs, aqeT-iqiT cekvaven<br />

(cxvir-Tvali)<br />

Cu dexkoes _ dalel<br />

lel—, daxecoes<br />

_ Cu laTT— (jani<br />

jani)<br />

Sevkrav _ dadis, gavxsni (gavuSveb) _ dgas (qalamnebi)<br />

aTx<br />

_ suki, tyu _ gaga‡ (wik<br />

wik)<br />

win _ zurgi, ukan<br />

_ muceli (kanWi)<br />

ku n<br />

baso n<br />

_ naCx<br />

co as<br />

TeTri var _ yveli ara var<br />

muR ew sogo, daxko co bas<br />

(bolka‡<br />

lka‡)<br />

kudi mabia me, Tagvi ara var (boloki)<br />

cen<br />

en˜ erwni Culi n<br />

fsti<br />

lepw˜<br />

(xink<br />

xinkli<br />

li)<br />

erT<br />

qvabSi orsuli qalebi TamaSoben (xinklebi)<br />

kecad bose, co kecadbomakso (niy<br />

niy)<br />

vkece da ver davkece (gza)<br />

Tetose, co Tetmakso (xi<br />

xi)<br />

vWeri da ver gavWeri (wyali)<br />

107


ambebi bacbebis cxovrebidan<br />

bacbi qiqdoli n<br />

d‰xno nax bar<br />

bacbebi odiTganve mesaqonle<br />

(dar). ufr Jex bawur, cavCon Je<br />

gagdar co xilÀur, eƒun dallö<br />

melÀme n naybist vaSbar Roer<br />

naJtara exkor. naJtrego Sari n<br />

vaƒux var. nidag, oStu n stak<br />

xilÀur vaƒuCoR, ango-a sošb<br />

(doƒux) Je dar. naStar vaƒuCov<br />

naybistax (naybistin) angriS (or)<br />

TelÀor Sar¡ Saw. sanam Je<br />

daq¡qalar doe e ƒe n stab£,<br />

macne loumre Je adaRor bare.<br />

naStre n boTx naybistigo<br />

sodabeyin˜ bar. an¡ vux dewer<br />

Tagda n , xeÀer. Sari n boTx<br />

alcoTagbien stak (Turqad<br />

vor) baqad vor. naStre Jeg<br />

aWuS ixor baSbar naybisti.<br />

daaxloebiT fxauzty JelreCox<br />

ca stak evvor. uStme can RaziC<br />

naStre aTas Je mainc dewer xilÀa n .<br />

eaT naJtre it¾ego stak<br />

erwalaTer (erwir). daƒuC<br />

۶afuR dar naybistes (naybistiv)<br />

vaSbiwi n maƒ˜ ayar, maƒ˜ caR<br />

xalxi iyo. ufro cxvars (mecxvareobas)<br />

misdevdnen, martoka cxvars<br />

ver upatronebda, amis gamo ramdenime<br />

amxanagi erTad wavidoda da<br />

binas daidebda (kravda). binas Tavisi<br />

ufrosi hyavda. ra Tqma unda,<br />

iseTi kaci iqneboda ufrosad, visac<br />

meti (ufro bevri) cxvari hyavda.<br />

binis ufrosi amxanagebs angariSs<br />

abarebda (ukeTebda) weliwad-<br />

Si orjer. sanam cxvari daiZvreboda<br />

gazafxulze da mere _ Semodgomaze,<br />

roca mTidan cxvari Camovidoda<br />

barSi. binis saqme amxanagebs<br />

ganawilebuli hqondaT. visac<br />

ra unda ekeTebina, icodnen. Tavis<br />

saqmes rom ar akeTebda (ar gamke-<br />

Tebeli), kacs (lanZRavdnen) kicxavdnen.<br />

binaSi cxvris misaxedad midiodnen<br />

erTad amxanagebi. daaxloebiT<br />

as cxvarze erT kacs iyvandnen.<br />

ase rom, erT karg binaSi aTasi<br />

cxvari mainc unda yofiliyo. maSin<br />

binaSi aTiode kaci trialebda<br />

xolme (trialebda). didi sircxvi-<br />

108


ewer aya n , mo¡ naJtrego daric<br />

dil´en. bacbigo naJtre dil´en<br />

dar ƒekdien diTx sodaayor.<br />

li iyo amxanagis (amxanagebis) mier<br />

erTmaneTis gareSe puris Wama, puri<br />

erTad unda eWamaT, rogorc binaSi<br />

aki iyo miRebuli (dadebuli).<br />

bacbebs binaSi miRebuli hqondaT<br />

moxarSuli xorcis erTmaneTSi<br />

ganawileba.<br />

duƒ ambuar bacbigo co dar.<br />

duƒ ambun stak mot¾baxbienC<br />

_ laqaT stakoR lerÀlor.<br />

bevri laparaki bacbebma ar<br />

icodnen (iyo). bevri molaparake<br />

kaci enawagrZelebul _ ybed kacad<br />

iTvleboda.<br />

Je n<br />

cxvris patroni daqiravebul<br />

dadas qirbadvienC stakon<br />

(۶unan) Tel½or baT´a n<br />

Si Jel-<br />

kacs (mwyemss) aZlevda TveSi or<br />

re (RaziCon _ Si …isTx, eSuSka‡<br />

stakon usTxa axroba le Si axrob.<br />

Tegardar baT´biTa dinC<br />

Sarva. Sarav TegvienC stakon<br />

sošbka‡ max TelÀor, tyait´<br />

usTxgomci n . ye‡ stak can˜ na-<br />

Jtre ne‡ co valÀuS mawy it´ Sare n<br />

vaxer, iStuC zoraCe golniC<br />

stakox Jen dad (daxno n dad_ Teglar.<br />

ƒe n o xazeinegore ne‡<br />

valÀuer, Sari n naJtara axkor. magram<br />

naJtar exkar at´a n saqm co<br />

ar. ۶alvni saZovri co qorlar,<br />

cxvars (kargs _ or nerbs, cotaTi<br />

nakleb kacs _ nerbsa da Toxls an<br />

or Toxls). urigdebodnen Tveobi-<br />

Tac da mTeli wliTac. wliT garigebul<br />

kacs cota met fass (anazRaurebas)<br />

aZlevdnen, ocdaaT nerbamde.<br />

Raribi kaci erT binaSi gareT<br />

gamousvlelad zogjer aTi weli<br />

cxovrobda, aseTi yoCaRi da gonieri<br />

kacisagan cxvris patroni (saqonlis<br />

patroni) xdeboda (keTdeboda),<br />

Semdeg im patronisgan gadioda<br />

(midioda) Tavis binas daideb-<br />

109


TiSiC xazeinig saZovri qore<br />

alir, dalbarin xazeinob qor<br />

daar Znelbalar.<br />

da. magram binis dadeba advili saqme<br />

ar iyo. alvanSi saZovrebi ar<br />

iyo (iSoveboda), Zvel patronebs<br />

saZovrebi ekavaT. sawylebs mepatroneobis<br />

xelSi Cagdeba uZneldebodaT.<br />

*<br />

* *<br />

aTascxraas Sauzt´yaƒa Sare n<br />

dimitrovba n koletiv n Je Sirqile n<br />

daqeqadali n ÀalvuC naJtrigu.<br />

so eaT koleqtiv TavmjdomareR<br />

varas. tyureC naJtrex<br />

vawras. eƒ naJtre n brigadir<br />

daqra n zurab bar. ۶uv bar: bRujra<br />

gabral, aWyura n cim... Txoci n<br />

tyo‡ var koleqtive n aRmricxvel<br />

paCra n lev.<br />

*<br />

* *<br />

aTacxraas ormocdasam wels<br />

dimitrovis saxelobis koleqtivis<br />

cxvari Siraqidan daiZra alvanis<br />

binebisaken. me maSin kolmeurneobis<br />

Tavmjdomared viyavi. ukana binas<br />

mivsdevdi. am binis brigadiri<br />

daqaanT zurabi iyo. mwyemsebi iyvnen:<br />

bRujoanT (uSarauli) gabrieli,<br />

ajayianT (WrelaSvili) cimo...<br />

CvenTan kidev iyo kolmeurneobis<br />

aRmricxveli paCoanT leo.<br />

can „urde n naJtre „ebaxkeTx,<br />

maƒ˜ co ƒal´inaTx. gabrales<br />

dayar eqod, vedre vaTlar<br />

ƒexkob. warmaq Jeqone n vaTlar<br />

ƒexk—. eƒ dro aS TaTriv ve‡en<br />

(//aS de‡e n ) Txo: vaSbin marSol<br />

elÀnaTx. TaTriv gabralq fenix<br />

xa‡e n . SinvaÀ TeTrlen˜ laƒi n . as<br />

erT dilas binaSi vsxedvarT,<br />

puri ar gvqonda naWami. gabrieli<br />

saWmels amzadebs, vedroSi<br />

vaTlars xarSavs. cecxlze<br />

cxvrisqonis vaiTlari ixarSeba. am<br />

dros stumari TaTari mogvivida.<br />

Cven: erTmaneTs mivesalmeT<br />

(gamarjoba vuTxariT). TaTari<br />

110


levun˜ fenix ‡evaRer divka‡.<br />

w„irqo n levugo velar dalÀe n . so<br />

TaTrul coxawer (co ƒeTer), levox<br />

xat´valnas: {v}u vilaano?<br />

moecvilasan! alÀi n levos, a<br />

va‡ar xiynoerTxo n , flav ƒexkdi-<br />

enodaraTxan, liv˜ gabral TaiTruago.<br />

TaTruas ma (magram)<br />

alÀi n : eƒ maciC dro e xilÀara<br />

aƒo n saqman. levugo tyo‡ velar<br />

dalÀe n . tyo‡ xat´nax: stev<br />

velvo, ev? moecvilas,<br />

gabrales alÀi n : baye‡da, mosi n<br />

dro a vago, magram a va‡ar<br />

xa‡invaxeroTxo, dayrelo ƒai n qo n<br />

co enaraTxo. TaTr…as alÀi n :<br />

barÀl So dageg— as ƒa bayun˜.<br />

gabralen com alÀmakingeg˜,<br />

daatarvali n ; daaWenes gabralegu,<br />

ohö so aWe sogu, Ta n<br />

b„ark Toxbieso n . daTolinc sox,<br />

ev, e fari n kaw TaTriv!<br />

gabrielis gverdiT dajda. orive<br />

TaTruls mieZalnen (miewebnen). me<br />

leos gverdiT vijeqi, cota iqiT.<br />

uceb levans sicili waskda. me<br />

TaTruli ar mesmoda (ar vicodi),<br />

leos vkiTxe: ras icinio? rogor<br />

ar vicinoo! Tqva leom, Seni<br />

mosvla rom gagvego, flavs<br />

movxarSavdiTo, eubneba gabrieli<br />

TaTars. TaTarma ki uTxra: am<br />

SimSilobis dros amis qonac didi<br />

saqmeao. leos isev sicili waskda.<br />

isev vkiTxe: ra gacinebs, Wo?<br />

rogor ar vicino, gabrielma Tqva:<br />

marTalia, cudi droa CvenTvis,<br />

magram Seni mosvla rom gagvego,<br />

saWmel(Si)s Roris qons ar<br />

gavukeTebdiT. TaTarma uTxra: rva<br />

welia TiTqmis me Roris xorcs<br />

(Rors) vWam. gabrielma veraferi<br />

ver Tqva, gaCumda; gavixede<br />

gabrielisken, manac Cemken gamoixeda,<br />

Tan Tvali Camikra. majoba, Wo,<br />

am ZaRlis lekvma TaTarma!<br />

111


*<br />

* *<br />

menSevika dro ƒkolix<br />

aleqsigo naJtar qaCalgorex<br />

levor. oƒun aSeR ixralo<br />

axalqalaqi baxin inglisba aficr¢.<br />

aliqs oƒarn RaziS b„ar ixral,<br />

dok dagdoral, Tux˜-meƒ<br />

darJdoral, moegu oƒarna vewavoli<br />

n aliqs. wye aa vol Txo n<br />

aSeR, elÀnor inglisbiv.<br />

*<br />

* *<br />

menSevikebis dros zafxulSi<br />

aleqsis bina qaCalgoraze yofila<br />

(amboben). mis stumrad midiodnen<br />

Turme axalqalaqSi mcxovrebi ingliseli<br />

oficrebi. aleqsi maT Zalian<br />

kargad xvdeboda (TvalSi mosdioda),<br />

gulianad xvdeboda, pur-marils<br />

(maril-purs) uSlida Turme.<br />

rogorc Cans, maTac SeuyvardaT<br />

aleqsi. erTxelac Senc modi CvenTan<br />

stumrad, uTqvamT ingliselebs.<br />

aSeR v‹xnor aliqs. alÀinC<br />

dnlun aliqs donev axalqaliq<br />

aSeR vexnor inglisbin. oƒar<br />

dakreS miRebadvinor. maƒmaq (matremaq)<br />

aficrigo Su n fstiaTa n<br />

levdor. maƒ ayoS, can˜ aficrev<br />

besibinor aleqsigo, menux o<br />

lamzurxano? aleqsis cangu<br />

tark laƒbinoer _ is a lamzurx,<br />

elÀnor. vun dan, gakvirbadalnor<br />

vomay. oƒun dalla, me, alÀnor<br />

aleqsis: koxix a Tar½len.<br />

stumrad wasuliyo aleqsi.<br />

daTqmuli dRisTvis aleqsi cxeniT<br />

axalqalaqSi stumrad wasuliyo<br />

ingliselebTan. maT gulianad mieRoT,<br />

purobisas (sadilze) oficrebs TavianTi<br />

colebic Tan hyolodaT.<br />

puris Wamisas erTi oficeri gaxumrebia<br />

aleqsis, romeli gogoa, ufro<br />

lamazio? aleqsis erTisken TiTi<br />

gauSveria _ es aris ufro lamazi,<br />

uTqvams. ratomo, gakvirvebula<br />

yvela. imisTvis, rom, uTqvams aleqsis:<br />

qarTvels hgavso (qarTvelis<br />

aris msgavsi).<br />

112


*<br />

* *<br />

*<br />

* *<br />

s— nanvaS cixlura aleqs<br />

davali n aTas cxraas Sauzty Sare<br />

ƒouztyaTx Sarlu n . uSt me, inc<br />

o vewer xilÀa d„euztyabar½lait´<br />

Sarlu n .<br />

cixlura aliqs bacbigo<br />

maxven var zoraC stakoR.<br />

vor½l stak var uhgo v„evin,<br />

bani‡ masTxu. miCuSn˜ co vewer,<br />

Cemi biZa (dedis Zma)<br />

cixeliSvili aleqsi gardaicvala<br />

aTas cxraas ormoc wels<br />

samocdaaTi wlisa. ase rom, axla<br />

is unda yofiliyo (yofnad)<br />

oTxmocdaTvrameti wlisa.<br />

cixeliSvil aleqsis bacbebi<br />

miiCnevdnen (dafasebuli hyavdaT)<br />

yoCaR kacad. Svidi kaci hyavda imas<br />

mokluli, yvela mtrebi. zogs ar<br />

nax bavbien van. duƒiC Je n<br />

dad<br />

uyvarda, xalxis mkvleli ariso.<br />

var. fstu-bader Jego Sarci n (Ta n )<br />

bevri cxvris patroni iyo. col-<br />

leldor. baƒo n<br />

karav lelb£ral,<br />

Svili cxvarSi TavisTan (Tan)<br />

fstu-bader kraotax difSdoral.<br />

doe Je ƒŠlor aleqsis TrilaT.<br />

qaCal gorexe ar naJtar. aleqsigo<br />

doaxgard ƒo furguna bar daƒa n<br />

kamCi doJin. eƒ furgniv leldor<br />

fstu-bader e owin naCx, keWa<br />

furgniv ƒeor qalaq˜. stabo Je<br />

bar akir. qalqiRa a dalen Je<br />

Siriq aoRor. melÀax || melÀme<br />

naJtar ar aleqsigo Sirqi.<br />

uala lecor „alun˜<br />

afstar daJrenan.<br />

dahyavda. didi karavi dahqonda<br />

Turme, col-Svils sawolze<br />

awvenda. gazafxulze cxvari<br />

mihyavda aleqsis TrialeTSi. qaCal<br />

goraze hqonda bina. aleqsis<br />

cxenebis garda sami furgunic<br />

hqonda didkameCebSebmuli. am<br />

furgunebiT atarebda col-Svils<br />

da (mowvelili) yveli, matylic<br />

furgunebiT mihqonda qalaqSi.<br />

Semodgomaze cxvari barSi<br />

Camodioda (cvioda), qalaqze<br />

113


Cavlili cxvari SiraqSi Cadioda.<br />

ramdenime bina hqonda aleqsis<br />

SiraqSi. gaRma ikavebda alvanSi<br />

miwebs saZovrebad.<br />

aTas cxraas tyafxi Sare<br />

aleqsis Sari n Je dadoxki n . Telve<br />

Raze n wa eci n . oa bacvan al½i n .<br />

Ser fstunci n Telve<br />

alvolvali n vaxa n . it´eg Sare n<br />

vaxi n Telve. ƒe n Telvere n wa<br />

dadoxkin˜, acin siZecin<br />

sodaxke n alvun d‰xa n . aliqs<br />

davali n sovutCedoli n fxi Sare n<br />

doli n , aTas cxraas Sauzty Sare n .<br />

aTas cxraas ocdaxuT wels<br />

aleqsim Tavisi cxvari gayida.<br />

TelavSi kargi saxli iyida.<br />

qaliSvilic bacbs misca. Tavis<br />

colTan erTad TelavSi daiwyo<br />

cxovreba. aTiode weli icxovra<br />

TelavSi. mere Telavis saxli<br />

gayida, qaliSvilTan da siZesTan<br />

gadmovidnen alvanSi sacxovreblad.<br />

aleqsi gardaicvala gadmosvlis<br />

Semdeg xuTi wlis Semdeg, aTas<br />

cxraas ormoc wels.<br />

aliqsi n o nat dakax lawiS<br />

ar. nat nanego, evag, alÀnor<br />

duxtriv, natun Sineƒ baT´a n<br />

bede n co axmakin. dok„erd„avin-<br />

C nanas can˜ bus qorT b„evi n<br />

womal malÀenCov. ba‡e‡, Sineƒ<br />

baT´adoli n nat daali n . iSt<br />

axe n cixlura aliqs fstu-badre n<br />

saqm.<br />

aleqsis qaliSvili nato<br />

guliT avadmyofi iyo. natos<br />

dedisTvis, evasTvis, eTqvaT eqimebs,<br />

nato or-sam Tveze mets (garda)<br />

ver icocxlebso. gulmkvdarma<br />

dedam erT Rames Tavi moikla wamliT<br />

(wamlis daleviT). marTlac,<br />

ori-sami Tvis Semdeg nato<br />

gardaicvala. ase wavida cixeli-<br />

Svili aleqsis col-Svilis saqme.<br />

114


daqra n<br />

(abaSiZe) lev RaziS<br />

abaSiZe (daqaanT) leo kargad<br />

dakovaso n . dinCo fev maxvor<br />

moe golni n stak. durelu n<br />

fstun daalini ƒe n SilRena<br />

ike n , dureluC fstunCoci n Si<br />

o xilÀe n , SilReCo fstunCci n _<br />

it´ bader: vor½l knaTa ƒo oa.<br />

Sar knaTigo daqra n levos<br />

al۶amdiTe n . miCuS umaRlesaS<br />

axi n . levu n kawkox knaT iC Txa<br />

profesoreR va, vaƒux knaT gig<br />

docenteR va.<br />

maxsovs, mTeli sofeli afasebda<br />

rogorc gonier kacs. pirveli<br />

coli moukvda da Semdeg meorec<br />

moiyvana, pirvel colTan ori<br />

qaliSvili gauCnda, meore colTan<br />

_ aTi bavSvi: Svidi biWi da sami _<br />

gogo. Tavis biWebs abaSiZe leom<br />

ganaTleba misca (aswavla). zogma<br />

umaRlesebi daamTavra. leos<br />

umcrosi biWi iCo dRes<br />

profesorad aris, ufrosi biWi<br />

gigo docentad aris.<br />

levugo duƒ Je levdor.<br />

۶un˜ zoraS Raze n levvor.<br />

eaTluC ۶uv inca veweS<br />

ebvalaT lev. kara ivnes,<br />

menxume monamglaT v‰xral ۶al<br />

naJtrax, busu-busu yoruR aJa n<br />

laTnor levugo. can˜ bus<br />

donmaq ƒaÀnoer le yurRen gogo<br />

baƒnor. vux gu ese? oƒu n farxe n<br />

gogex, uymaT yurRe, duwin˜ Je<br />

dat—, fenix ma (magram) kawko n<br />

۶arWi n ivane laT´—, qore Sarax<br />

axivx RoW lacien, leos<br />

alao b„arkbuwnor ivnex e<br />

leos bevri cxvari hyoloda<br />

(?) mwyemsad Zalian kargs ambobdnen.<br />

maSindeli mwyemsebi axlac<br />

siyvaruliT ixseneben leos. kaianT<br />

ivane, romelic monamgled cxovrobda<br />

Turme zamTris binebSi, Ram-<br />

RamobiT yoruRSi mosaZoveblad<br />

(cxvrisa) dauyenebia leos. erT Rames<br />

cxenze Semjdariyo leo yoru-<br />

RisTvis gars Semouvlia. ra Cans<br />

aq? misi farexis irgvliv, Sua yoruRSi,<br />

maZRari cxvari yria, gverdiT<br />

ki patara Savi ivane dgas,<br />

xelSi masze ufro grZeli joxi da-<br />

115


marSola xat´nor. mo va£ ivan—,<br />

mo baxiS, Je (daxn) goni da<br />

Sugo, stemas xum co qoT´buSš,<br />

xum com iSu n ? ivnen vux co<br />

lavmaknor, dist ƒer bol´balinsa<br />

n daT´ral. leos do n gogex<br />

berwnbinoer Sarna vaxnor.<br />

da۶efxeTinC ivnes laxknoer<br />

Sari n Je aTx Cu co oTdoS, Sar<br />

naJtri alomalÀdinor. udrood<br />

Je daxkdarev knaTi qoki maq<br />

oT´binor. vux ambua e n<br />

qurTmaqan, xat´nor. ivnes<br />

aldifcnor, vune de oT´die n<br />

levos. vune ۶efdil´e n Sarn ivnen,<br />

RoW Cu laqinoer _ knaTig<br />

alÀnor: a, Su Je, a _ Sue, as<br />

Txadoli n Jex co vowlages,<br />

alÀnor. iSt Tewinor daqra<br />

leos go n kara ivneg.<br />

*<br />

* *<br />

Cxur (Zev) yen stak levvor.<br />

o dallavovienCog Cu lawiS<br />

fstun˜ ۶eaRral. vaSaxi n bedval½noer<br />

ca oTax wenina ƒaCnor<br />

lapin fenix, dir laƒalin.<br />

uWiravs, leos auTval-CauTvalierebia<br />

ivane da misalmebia. rogora<br />

xar, ivane, rogor cxovrob, cxvar<br />

(saqoneli) kargad gyavT Tqven, rame<br />

xom ar gawuxebT, rame xom ar<br />

gakliaT? ivanes veraferi uTqvams.<br />

pirSi qvaCadebuliviT mdgara. leos<br />

cxeni gamoubrunebia da (Tavis-<br />

Tvis) wasuliyo. Sercxvenil ivanes<br />

gaereka Tavisi cxvari win SeuCereblad,<br />

Tavis binaSi amoereka. udrood<br />

cxvris morekvam biWebi fexze<br />

wamoayena. ra ambavia Sens Tavso,<br />

ukiTxavT. ivanes mouyolia, ra dRe<br />

daayena leom. rogor Searcxvina<br />

TviTon ivane.joxi gadaegdo _ bi-<br />

WebisTvis eTqva: a, Tqveni cxvari,<br />

ai Tqven, me dReidan cxvars aRar<br />

gavyvebio, uTqvams. ase eswavlebina<br />

daqaanT leos Wkua kaanT ivanes-<br />

Tvis.<br />

*<br />

* *<br />

Cxuiri Raribi kaci yofila. am<br />

sacodavs (kacs) Sin avadmyofi<br />

coli hyavda (esva). Zmisgan gamoyofila,<br />

erTi oTaxi saxlisa rgebia<br />

kibis gverdiT, diregamoSverili.<br />

116


erTxel, odesRac es ojaxi na-<br />

Tesavebs qorwilSi daupatiJebiaT:<br />

wye macax i(e) ojax(kur) naTesviv<br />

qurwlex bixnor: raki fstun˜<br />

lawiS ar, Cxorin xil½e n<br />

qurwlex<br />

vaxar. xat maq aTx— daana-<br />

n fstunCox taTeb d‹xnor.<br />

fstunCov xurd del½nor: SinSourlin˜,<br />

ƒaSourlin˜, abzilin˜, Cxoris<br />

alÀnor: o Tumnili oqro solibalso<br />

n , jibe dal´al sogo, stak<br />

vaciso, stakox Tar½len! fstun<br />

W„eRlaral, magram Cxoris Sari<br />

Tagdinor, oqr jibi dul´nor.<br />

raki coli avad iyo, Cxoris mouwia<br />

qorwilSi wasvla. xatis win<br />

dasadebad cols fuli sTxova.<br />

cols xurda miucia: orSauriani,<br />

samSauriani, abaziani. Cxoris uTqvams:<br />

is Tumniani oqro momeci-ra,<br />

jibeSi medos. aki kaci var, kacad<br />

viTvlebi! coli uZaliandeboda<br />

Turme, magram Cxoris Tavisi gautania,<br />

oqro jibeSi Caudvia.<br />

qurwlex macne xat deÀe n , mayri<br />

aTx ixa n balÀnor. bax naxv abzex<br />

so…b co TelÀar. malÀ-ƒalÀeno<br />

Cxura dauTnor aTx vaxa n . kna-<br />

Ti buRa balÀnor, gari, Cxur<br />

vaR. aSenbalibal, Cxur aSenbalibal,<br />

Cxur, viwvaƒalinC Cxoris<br />

jibere n taTeb aldaƒnoer, wegen<br />

Tumnili oqr langarmaq xat aTx<br />

Cu laqdinor. nef-winusgo qo<br />

daƒnoer, ijfegore n maWrele n Carqa‡<br />

solecnor, dalocad<br />

valnoer (dalocadinoer) nef-winus,<br />

saduxcodaƒoS alomalÀnor.<br />

qorwilSi rodesac xati moitanes,<br />

mayrebi win wamomdgaran<br />

Turme. mdidar xalxs abazze meti<br />

ar miucia Turme. SezarxoSebuli<br />

Cxoric amdgra misasvlelad. vaJebs<br />

yvirili aRmoxdomiaT, aba, Cxori<br />

modis, aSendes Cxori aSendes, Cxori.<br />

gaamayebul Cxoris jibidan fuli<br />

amoeRo Turme, wiTelTumniani<br />

oqro langarze xatis win daegdo.<br />

mefe-patarZlisTvis xeli Camour-<br />

Tmevia, TamadisTvis Rviniani Careqa<br />

gamourTmevia, daulocavs Turme<br />

mefe-patarZali, sulmouTqmelad<br />

daulevia Turme.<br />

117


qorwil cer dalÀe n . Cxur<br />

Sarn veÀe n . gagugomci n lav<br />

dil´nor (deÀnor) uƒ bus. fSeliC<br />

oTxe maWrev vofxuen Cxur<br />

Toral div ka‡, ma maT´e lawiS<br />

fstun aTxral. i yeCo margo<br />

jiba dayinoer, macne oqr co xe-<br />

Ti n , natyar˜ co laco maknoger.<br />

„urde n fstunC aTxrev awamvinor<br />

Cxur, magram vux alÀor! Sari<br />

n danaSaul aTx laT´er! vux we<br />

va daxrex, dosa‡ co da vago we<br />

„ayun, vux co laveS alƒiTnoer<br />

Cxur, n„eÀa valÀnor. lavegoren<br />

da com gural, karik dasi n<br />

co xiTnor. vux dor, alicnoer<br />

dik, lapigo leƒlan˜ dir Tetana<br />

valÀnor. Curenda fstun˜ iqnor,<br />

uRral: vux Tegdo, naxax<br />

cu ۶efxeT´?!<br />

qorwili damTavrda. Cxori<br />

Sin wasula. muxlebamde Tovli dadebula<br />

(mosula) im Rames. gayinul<br />

oTaxSi Rvinisgan gamTbar<br />

Cxors dauZinia moSorebiT, login-<br />

Si ki avadmyofi coli tiroda<br />

Turme. mas Raribi qmris jibeSi Cauyvia<br />

(xeli), rodesac oqro ver<br />

(ar) ipova, cremlebis Sekaveba ver<br />

SeZlo. diliT colis tirilisgan<br />

gaRviZebia Cxoris, magram ra eTqva!<br />

Tavisi danaSauli aSkara iyo (win<br />

idga)! ra hqvia Cvens cxovrebas, Se-<br />

Sa ara gvaqvs cecxlis dasanTebad,<br />

usityvod amdgara Cxori, gareT gasula.<br />

Tovlisgan araferi Canda,<br />

fiCxi SeSac ver ipova. ras izamda,<br />

auRia culi, kibis gamoSverili<br />

diris Wras Sedgomia. Sinidan<br />

cols uyviria, uRrialia: ras ake-<br />

Teb, xalxis ara grcxvenia?!<br />

118


leqsebi<br />

* * *<br />

۶arWiC ۶amura guvalÀur<br />

do n , dafxarx bilobieno,<br />

gagu v…xval e n , voalo!<br />

son dalla Cqerbadbieno.<br />

* * *<br />

Sav RameSi gamoCndeboda<br />

cxeni, oflad daRvrili (oflSi nabanebi),<br />

muxlebi mogtydes (Cagengres) netav,<br />

Sen (Seni), biWuna!<br />

CemTvis gametebuli!<br />

* * *<br />

dolaT, maxkar, ixoT va,<br />

daxna vaSbar laxvoT va,<br />

qone RaWbi ecoT va,<br />

lomreC naymaq oT´uT va,<br />

baxtriln temaq dalÀuT va,<br />

osi Cua TuT (xabJoT) va,<br />

kawko n bakal ƒaloT va,<br />

wye-Saw garmon ToxoT va,<br />

RaziS leTxa n daRoT va!<br />

* * *<br />

va labwino gogri e‡<br />

t„akuRa erwaalino,<br />

vaa deficino daxen doS<br />

dutyCoa xitandalino.<br />

vaa ledieno kik-bubuk<br />

qerigo maxna dalÀino!<br />

* * *<br />

modiT, gogonebo, viaroT (wavideT),<br />

saqoneli erTad gavrekoT.<br />

xelSi joxebi aviRoT,<br />

mTebis gzas gavudgeT!<br />

baxtrionis serze avideT,<br />

iq davisvenoT (davsxdeT),<br />

erTi (cota) lukma SevWamoT,<br />

erTi-orjer garmoni davukraT,<br />

kargad vicekvoT!<br />

* * *<br />

Cven rom vTamaSobdiT, is<br />

Cveni (naTamaSebi) mrgvali mindori<br />

talaxad qceula,<br />

Cveni naTqvami (moyolili) grZeli sityva<br />

wvril adilas (wvrilSi) gamwydara.<br />

Cveni dakrefili mZiv-yvavili<br />

naqeralasTan qarisTvis gagvitanebia<br />

(migvicia).<br />

119


* * *<br />

sagar baRo sag-sagano,<br />

winus aRo JRar-JRarano,<br />

nefe vaRo tyar-tyarano!<br />

* * *<br />

sagoravi qva modis raxraxiT,<br />

patarZali modis JRarun-JRaruniT,<br />

mefe modis medidurad!<br />

Cawerilia axmetis raionis sofel zemo<br />

alvanSi 1962-63 w.w. mTqmeli _<br />

bacbi (wova-TuSi) giorgi maCabli-<br />

Svili (maCra n giurg˜), 50-51<br />

wlisa.<br />

* * *<br />

badri fe afsdinas, obi<br />

uln dexnor. oSti‡ mindri<br />

derwi n .<br />

SilReC deni qaliq daxen. obi<br />

Telvi dadixCe aga-bab adaxke.<br />

ƒo-d„iv deni vuma‡ axmit daxe.<br />

* * *<br />

baSvebi sofelSi gavagzavne, isini tyeSi<br />

wasulan. isev mindorSi dabrundnen.<br />

meore dRes qalaqSi gaemgzavrnen. maTi<br />

CasvlisTanave bebia-babuac Camovidnen.<br />

sam-oTx dReSi yvelani axmetaSi wavidnen.<br />

2008 w.<br />

* * *<br />

moleci n ca stak vaxe n . mol,<br />

va n babu n bab me n var? xet´<br />

stakov. adam-pasxabadie n molas.<br />

va age n ag-ge? _ ev. a va naTesvi<br />

ban-ba va. a, a a qonbe n ca<br />

day so n dewe dal½a n ! daqi n da _<br />

al½ine molas ۶arWi n taTeb daa<br />

paptdie n . mol, e vux da? dinC<br />

* * *<br />

molasTan erTi kaci wavida. mola, Cveni<br />

babuis babua vin iyo? ekiTxeba kaci. adami<br />

_ upasuxa molam. Cveni bebiis bebia? _<br />

eva. maS, Cven naTesavebi vyofilvar _<br />

(varT Cven). maS, Sen Seni qonebis erTi<br />

nawili me unda momce! kargi (aris) _ upasuxa<br />

molam da Savi fuli gauwoda. mola,<br />

es ra aris? mTeli Seni qonebidan mxolod<br />

es Savi fuli argune Sens naTesavs?<br />

120


e n qonbelore n daCo e ۶arWi n<br />

taTebi ƒaCdina ha n naTesven?<br />

_ daat! coek e ƒeC<br />

naTesvin xawCe, on i ۶arWi n<br />

_ gaCumdi! Torem es sxva naTesavebma<br />

rom gaigon, Sen es Savi fulic ar gergeba!<br />

taTeba co ƒaCš!<br />

Cawerilia zemo alvanSi 2008-2009 w.w.<br />

mTqmeli _ mamulaSvili ciuri, 64<br />

wlisa.<br />

a v t o r i ioseb longiSvili (bacbi _ wova-TuSi)<br />

tbaTnirna zurit vaxara<br />

tbaTanidan zuros gorze wasvla<br />

madel mo‡ baral wye tyo‡a<br />

tbaTnirna zurit vaxana;<br />

nayaa alxakvalinCov<br />

wyaru xia mal½ana.<br />

madli iqneboda erTxed kidev<br />

tbaTanidan zuros gorze wasvla.<br />

gzaze mowyurebulis mier<br />

wyaros wylis daleva.<br />

quC-xerbiloCu TivenCov<br />

kawko n RiRina al½ana;<br />

nayre-nay marwyo bayoSa<br />

SavsofleRa alvaxana.<br />

buCq-xeebSi svenebiT<br />

mcire RiRini;<br />

gzadagza marwyvis WamiT<br />

SavsofelSi asvla.<br />

Rarmaqa n kaprSaT soƒefsun<br />

veZena xia mal½ara.<br />

gube n laxSurna eT´-eT´iS<br />

zurita daguval½ana.<br />

Rarebze yviTlad (kapraSad) amoxeTqili<br />

veZinis wylis daleva,<br />

gubis qvemodan sveneb-svenebiT<br />

zuros goraze gasvla.<br />

121


lungRari n ivseb ve‡enen,<br />

naxae n„a dal½ara;<br />

mo vao, RaziS cu vaun?<br />

bacba n fsteiva al½ana.<br />

longianT iosebi movidao,<br />

xalxis gareT gamosvla;<br />

rogor xar, kargad ar xaro?<br />

bacbi qalebis SekiTxva.<br />

qorT CuboS oTxi Cuvaxa n ,<br />

CamliSa meƒa ayana.<br />

weni gogxirna xawana<br />

kawkeC badrana yayana.<br />

Tavis CaRunviT oTaxSi Sesvla,<br />

gemrielad puris Wama.<br />

saxlis garSemo mosmena<br />

patara bavSvebis Jriamulisa.<br />

veSgurRar Silos kecmaqa<br />

kalte n daTxura Tagbana.<br />

mWedlura n natos w„erqona<br />

daT´nere n cua qakbara.<br />

veSgurianT Silos kecze<br />

xaWos xaviwis gakeTeba.<br />

mWedlianT natos mier swrafad<br />

erboiani qumlis mozela.<br />

baZra n Tamrosa laWy-laWyoS<br />

aryele n boTl Cua‡ara.<br />

lemzraT ToxinCo n garmonmaq<br />

ca-Si moƒ aloalÀana.<br />

baZoanT Tamros mier malva-malviT<br />

aryiani boTlis Semotana.<br />

lamazad dakrul garmonze<br />

erTi-orjer damRereba.<br />

RaziS gunebaq oT´eno<br />

oSti‡ tbaTin davaxara.<br />

magram co xawic dalena<br />

ivsebe n daki n al½ara.<br />

karg gunebaze damdgaris<br />

isev tbaTanaSi wasvla.<br />

magram ar esmis RmerTsa<br />

iosebis gulisTqma.<br />

1998 w.<br />

122


aR-bosta<br />

bosta n<br />

morwyadar<br />

baR-bostnis bostnis morwyva<br />

qoT´deln baR-bosta n morwyada n<br />

alovolvelnas ۶urdena,<br />

durelu n xia daxiTnas<br />

zoreS qoT´balinC gulbena.<br />

daRonebuli baR-bostnis morwyva<br />

daviwye diliT,<br />

Tavidan wyali mivuSvi<br />

Zalian daRonebul gulabze.<br />

ƒe n xi daxiTnas kat-ketkoS<br />

Wermen, msxalena, ƒorena,<br />

xix W„aRoS dawyafadbalin<br />

prowle n lamzura ƒo xenna.<br />

Semdeg wyali mivuSvi nel-nela<br />

Weramze, msxalsa da vaSlze.<br />

wyals Zlier dawafebula<br />

broweulis lamazi xeca.<br />

alawamdali n w„erqona,<br />

Zire xi oT´e n qliava,<br />

alo baxiTe n totigu<br />

laSxurna fSeli n niava.<br />

gaiRviZa uceb (yvelam).<br />

ZirSi wyali Caudga qliavs,<br />

auSva zemoT totebisken<br />

qvemodan civi niavi.<br />

alo owbali n laƒiS-ka‡<br />

Wigox ƒeT´bisen lebiva.<br />

CqerbalaS almorwyadali n<br />

atma n gogrina xenbia.<br />

odnav zemoT aiwia<br />

Wigos mokidebulma lobiom,<br />

uxvad moirwya mTlianad<br />

atmis da gogris xeebi.<br />

kitrov, kombostov, badrijnev<br />

dakreSa xia mal½ena,<br />

xaxu n kvalaxa fSeli n xi<br />

ZarRvax wigsana lalena.<br />

kitrma, kombostom, badrijanma<br />

wyali gulianad (gulianad wyali) dalies.<br />

xaxvis kvlebSi civma wyalma<br />

ZarRvebSi sisxliviT gaiara.<br />

123


alawamalin◦ fsarlunen◦<br />

۶urde n CuToin nakveTa.<br />

malvalis, alo macvalis◦,<br />

fstunCov kecmaq daT´ katleta.<br />

gaiRviZa saRamos(ken)<br />

diliT mZinare nakveTma.<br />

daviRale, momSivda kide,<br />

coli katlets kecze miwvavs.<br />

cervel½nas, xia axicnas,<br />

aldexnas dani‡ ficria.<br />

qoT´alin nakveT enneec!<br />

oƒu n xil½ala inc xia.<br />

movrCi, wyalic gavuSvi,<br />

amoviRe sul mTeli (yvela ) ficrebi.<br />

daRonebuli nakveTebi sxvebic xom aris!<br />

maT miuvides (maTTvisac iyos) axla wyali.<br />

2000 w.<br />

124


acbur-qarTuli <strong>leqsikoni</strong><br />

a<br />

abar grdm. kerva<br />

abu˜n˜, aba n dewin˜ Sesakeri<br />

ag, d bebia<br />

agur , `aguri~<br />

admia n<br />

d d adamiani<br />

admianRe n , admienRen `adamianuri~<br />

d-av<br />

av-d-ar<br />

ar grdm. 1. kvla, xocva, 2. dakargva<br />

avRri aRviri<br />

avSri mr.<br />

azör Zv. `aTasi~<br />

aTar grdm. nayva; begva<br />

aTas `aTasi~<br />

aTun˜ 1. dasanayi (nigozi...). 2. mnayveli<br />

aTwi daunayveli<br />

aTa‡ d d naTlia<br />

amrik ad mitkali<br />

aprel b. aprili<br />

arqel v b egzarxosi<br />

ar½l b d yoCi, erkemali<br />

atno<br />

d d siCume<br />

at´ve<br />

n<br />

bednieri, iRbliani<br />

ay˜ b i sipi qva<br />

akar 1. cvena; 2. danTeba<br />

axn£ moxnuli, naxnavi<br />

a˜ d nawlavi, weli<br />

125


ak-d-ar<br />

ar grdm. 1. Camoyra; TrTola, kankali- 3. anTeba<br />

akva n<br />

d d akvani<br />

akid d d Wido (yurZnisa)<br />

dalar grduv. gardacvaleba<br />

alar grdm. Tqma<br />

ambu mr. ambavi<br />

angeloz d angelozid-ani‡ yvela, yvelaferi<br />

anw d d anwli<br />

apyarbasi n nacrisferi<br />

arke n<br />

mkvaxe<br />

arkum d mxali<br />

arlar grdm. lewva<br />

arli n<br />

marcxena<br />

d-arst<br />

arst-d-ar<br />

grdm. gasuqeba<br />

artax d d artaxi<br />

asti<br />

n<br />

xeleCo, eCo<br />

asa‡<br />

a‡ d d dekeuli<br />

ass— d d xbo<br />

as´ Tasma<br />

atar grduv. gaCumeba<br />

afuS b d tyuili, sicrue<br />

aRri mr. aRviri<br />

afe n<br />

mwvane<br />

auš d xvela<br />

ayar grdm. gayofa<br />

ax naxevari<br />

axar grdm. xvna<br />

öCar<br />

grdm. mityepa, mibegva<br />

126


ax-d-ar<br />

ar motyueba<br />

axkar bma grdm. 1. dabma; 2. Txra; 3. grduv. bma.<br />

ah´ar<br />

ar grdm. 1. parva; 2. fqva<br />

a, a zmns. qveviT<br />

aƒ, aƒ— d d nadiri<br />

ösareb<br />

aRsareba<br />

b<br />

bag b d baga (patara venaxi)<br />

bader d d `bavSvi~<br />

baderdar Soba<br />

bad v b; d oboli<br />

badrewin<br />

`uSvilo~<br />

baz d d samarile<br />

baT´win<br />

umTvaro (Rame)<br />

baiylaØ<br />

bayila, norCi xe<br />

baWaØ<br />

d d `baWia~<br />

b–kal<br />

b d lukma<br />

bak-d-ar<br />

ar dawva<br />

balko<br />

n<br />

b d aivani<br />

barkal b d kvirti (uvargisi matyli); naWeri<br />

barlim<br />

b d barnela rZis sadRvebi joxi<br />

barod-d-ar<br />

grdm. dabarva<br />

bar½l rva<br />

bata<br />

n b d iataki (miwis, Tixis)<br />

batr d tuCi<br />

baq b piri<br />

127


aqaddar grdm. lanZRva<br />

baqaraxaš d d sagobi<br />

baye‡ marTali, namdvili<br />

bay d d kvici<br />

böSar<br />

unari<br />

baSt b d gomuri<br />

böSforT<br />

d d pasporti<br />

baca mTa-TuSeTSi wova-TuSebis sacxovrebeli adgilis saxelwodeba<br />

b‰x didari<br />

baj v b qvisli<br />

baƒo n<br />

didi<br />

bed calke<br />

beT´Tar<br />

Tar b d mewveli cxvari, Zroxa...<br />

beba‡ d bebia qali<br />

bej Tma<br />

biZza d bicola<br />

be n<br />

b d bude<br />

bluv<br />

v b; d munji<br />

bo b d niori<br />

boTx b d saqme (ZiriTadad qalisa)<br />

bot<br />

t˜ d d boti<br />

borS d d mozveri<br />

bos d feri<br />

borc b d fetvi<br />

bot b d comi<br />

bot umi, mouxarSavi an naklebad moxarSuli<br />

b£Rur<br />

b d palo<br />

boh´ d d cikani<br />

brag d d weraqvi Zv.<br />

128


ubuk d d yvavili<br />

buT´ b d 1. mTvare. 2. Tve.<br />

bu b 1. muSti. 2. muWa, peSvi.<br />

buReS ucxo enaze<br />

buh d d bu<br />

bulay b d Wa<br />

bunag d d WurWeli<br />

buy b d weli<br />

buc balaxi<br />

bux 1. Ziri, fskeri; 2. naZirali<br />

buh´ b Cxubi, omi<br />

b„a n<br />

b d wveri<br />

b„aka n<br />

guda<br />

b„ark b Tvali<br />

b„arkiwi<br />

n<br />

brma<br />

b„arwe n ix. b„arkiwi n<br />

b„arwo n<br />

d d jori<br />

b„ok b d vaci<br />

babv b papa, babua<br />

g<br />

gaga n<br />

kvercxi<br />

gaga‡<br />

ga‡ d d 1. muceli; 2. kuWi<br />

gav d d Sulo<br />

gaza n<br />

b d Txa<br />

gal aryis xe<br />

gala n<br />

gunda<br />

gam-d-ar<br />

ar gamrudeba<br />

129


garge axlos<br />

garf SeWamadi, xarSo, salafavi<br />

ga…g… b muxli<br />

gaƒinod-d-ar<br />

ar grdm. gaWedva, gaglesa<br />

girgam b d gvirgvini<br />

gog b d 1. rgoli; 2. wre<br />

gogri n<br />

mrgvali<br />

gol fiWi<br />

go n<br />

Wkua, goneba<br />

gorC filTaqva<br />

guga‡ Tojina<br />

guTa n<br />

guTani<br />

gul gunda (damrgvalebuli comi...).<br />

gurgur d grgvinva, guguni<br />

d<br />

dad v b 1. mama; 2. d d patroni<br />

dada n<br />

mamapapiseuli (qoneba, Cveuleba)<br />

dadbuy b STamomavloba<br />

dadvaS v b biZa (mamis Zma)<br />

dadi mama-papani, winaprebi q.<br />

dad-nan<br />

d mSoblebi, ded-mama<br />

dadoldar patronoba<br />

dazepad-d-ar<br />

ar mZimed datvirTva<br />

dabaR d d yabaxi<br />

daT´e n d d erbo<br />

daTxur b d xaviwi (erboSi moSuSuli xaWo an fqvili)<br />

dakar-d-ar<br />

ar grdm. daTvla<br />

130


daklavar 1. fiqri; 2. grduv. dafiqreba.<br />

dakli n<br />

guladi<br />

dal, dal— v RmerTi<br />

dalocaddar<br />

dalocva<br />

dalu d mr. safuari<br />

daJar<br />

ar d d saZovari balaxi, moli<br />

dardaxar, dardaƒar grdm. daniSvna (qal-vaJisa)<br />

darva patara ru<br />

darjik d d xinklis guli<br />

daqeqad-d-alar<br />

alar grduv. ganZreva<br />

daqi n<br />

Zv. kargi<br />

day d d 1. wili, xvedri<br />

dayar d d saWmeli, sanovage<br />

daymalÀar<br />

ar d d saWmel-sasmeli<br />

day{} d d cxedari<br />

daSmattli n enamWevri, enawyliani<br />

daZm d d naTesavi<br />

daxe‡; dax amitom, imitom<br />

daxk b d Tagvi<br />

daxn— d d saqoneli<br />

de d d dRe<br />

debusva d d dRe-Rame<br />

den˜, d‹n˜ 1. cocxali; 2. saRi, mTeli<br />

dekar-d-ar<br />

Tvla<br />

deni‡ mTlad, sruliad<br />

deR d d tani<br />

deRli n<br />

tanadi<br />

de n -d-ar<br />

ar, den-d-ar<br />

grdm. morCena, gamTeleba<br />

dib b fici<br />

131


div{—} iqiT<br />

dik d d culi<br />

dok d d guli<br />

donyuz (xarixa (risame gadasaRobad gadebuli joxi)<br />

dos d SeSa<br />

doS d d sityva<br />

doxk d d Rrubeli<br />

doa gazafxuli<br />

doqot<br />

qot d d prisaxe<br />

duri n<br />

mlaSe<br />

durk d d kasri<br />

dur nabadi<br />

dustar d d sazomi<br />

duxka n<br />

d d sartyeli (qalisa, ganieri, naqsovi)<br />

duƒ bevri, mravali<br />

e<br />

e n<br />

d d Crdili, grilo<br />

d-ebJar<br />

grduv. waqceva, vardna.<br />

ebwar, epwar 1<br />

ebwar, epwar 2<br />

grdm. 1. gaweva; 2. wvela<br />

grdm. wona (wonis)<br />

egar grduv. Careva, Sereva<br />

ev-d-ar<br />

grdm. 1. aReba; 2. yidva<br />

d-eT<br />

eT´d-alar<br />

2<br />

grduv. farTxali, Zgera.<br />

d-eT<br />

eT´ar<br />

grdm. wvela<br />

{e}rTva<br />

n 'arTva<br />

n blomad, mravlad<br />

d-elar<br />

sicili<br />

d-eptar<br />

grdm. ylapva, sr. d-optar.<br />

132


d-erwar<br />

grduv. mobruneba, mibruneba, dabrundeba; datrialeba. usr. erwar<br />

esev— aqeT, aqeTken<br />

d-estar<br />

grduv. dasiveba<br />

etar grduv. gaskdoma, gabzarva<br />

et´iTar<br />

grdm. Rebineba<br />

d-efsar<br />

grduv. gaberva<br />

d-efSar<br />

grduv. dafSvna, dafxvna<br />

d-efcar<br />

grdm. 1. dawvna; 2. moyola<br />

d-efx<br />

efx-d-alar<br />

gacxeleba, gaTboba<br />

d-eqar<br />

grdm. Zaxili, yvirili<br />

d-eyar<br />

grdm. gayofa<br />

eSar grduv. kleba<br />

d-eSar<br />

grdm. dapireba<br />

ec-d-alar<br />

frena<br />

ecar grdm. 1. aReba, miReba; 2. yidva<br />

d-ewar<br />

grduv. siyvaruli<br />

dewar d d satrfo, sayvareli<br />

d-eWar<br />

grdm. CeCva<br />

d-exar<br />

Txovna<br />

d-ex<br />

ex-d-ar<br />

ngreva, Sla<br />

exkar grdm. Txra<br />

ehaT— maSin<br />

d-ear grdm. moparva<br />

e‡ mindori<br />

133


v<br />

vado n 1. mavne, mawyinari; 2. mkacri, ukmexi<br />

vaReS Cveneburad (wova-TuSurad)<br />

vast d d seri<br />

vaSva n , vaSba n<br />

erTmaneTi<br />

ve n<br />

d d Rvino<br />

venqmeƒ purmarili (Rvino-puri)<br />

vaS v b Zma<br />

vedr d d vedro<br />

venaƒ venaxi<br />

viryanW WriWina, kalia<br />

vT v b vaJi<br />

vuma‡ yvela, yvelaferi<br />

vu n<br />

ratom?<br />

vux? ra?<br />

v„ala‡ sruliad<br />

z<br />

zar d d lasti<br />

zaro mocxari (roWos yurZeni)<br />

zay´ d d bzari<br />

zora n<br />

guladi, uSiSari; mkacri<br />

zoster qamari<br />

zoq niskarti<br />

zrinad-d-alar<br />

alar grduv. zmuili<br />

zoq<br />

niskarti<br />

134


T<br />

Tabw<br />

d d Subi<br />

Tag-d-alar<br />

alar grduv. gakeTeba; galamazeba<br />

TaTa n xmauri, xma<br />

Talzi d mr. xurjini<br />

Takar grdm. dakereba<br />

Tarsar grduv. Wixvini<br />

Tarq-d-ar<br />

darweva<br />

Tarl½-d-ar<br />

1. mimsgavseba; morgeba<br />

Tasar<br />

ar grdm. dagdeba, Cagdeba<br />

Tašbš d d Wedila<br />

Tebar grdm. Tqma, Txroba<br />

Tetar grdm. 1. Wra; 2. mka<br />

Tetin 1. moWrili; 2. daWrili<br />

Tetun˜ mWreli<br />

Tef borcvi<br />

Tefsar grdm. dagdeba, Camogdeba<br />

Teyar grduv. xvewna, vedreba<br />

TeSar grduv. dajereba<br />

TeZ-Cavji<br />

barZayi<br />

Tew-d-ar<br />

grdm. swavleba, miswavleba<br />

Teƒar grduv. Treva cocva<br />

Tivar grduv. dasveneba; damSvideba<br />

Til´ar<br />

grdm. (saxelis) darqmeva<br />

TiSi n<br />

Zveli, adrindeli<br />

Tol d d derefani<br />

Tolar grduv. moreva, damarcxeba<br />

Toxar grdm. 1. cema; 2. dakvra<br />

135


Toh´ar<br />

grduv. Zili<br />

Tux˜ d d marili<br />

Tur d d xmali<br />

Turs uzani (xea)<br />

i<br />

d-ivar<br />

1. Tesva; 2. rgva<br />

d-iT<br />

iT´ar<br />

grdm. recxva<br />

d-iT´u<br />

un˜ 1. mrecxavi; 2. {ga}sarecxi<br />

d-ikar<br />

grdm. wayvana; garekva<br />

is eg, ege<br />

d-isar<br />

grduv. darCena<br />

iseva 1. saaqao; 2. aqauroba<br />

ise aq{a}<br />

iskamp b d wkipurti<br />

isa cxra<br />

itar ۶itar<br />

grduv. rbena, sirbili<br />

it´ aTi<br />

iS xma, hangi<br />

d-iS<br />

iS-d-ar<br />

daxeTqveba, dartyma<br />

iSt ase, agre<br />

iStu n aseTi<br />

ixar grduv. svla, dena<br />

136


al½ar<br />

ar grduv. SeZlebis, Zalis qona.<br />

aS d da<br />

eg d d ludi<br />

eT´ b b Zroxa<br />

exk savarcxeli<br />

obst, ofst miwa<br />

ol Tiva<br />

opy nacari<br />

ofx sicxe, siTbo<br />

io d qali, qaliSvili<br />

ub sadgisi<br />

uy weli<br />

u saxe, pirisaxe<br />

„e‡ tari; TiTistari<br />

k<br />

kav d d xorbali<br />

kaTaTv b d mkaTaTve<br />

kalav v b mklavi<br />

kalax<br />

bexreki<br />

kalt xaWo<br />

kamar 1. grduv. qavili; 2. d d muni<br />

k´ar<br />

arkara‡<br />

ara‡ d yba<br />

karCar grduv. gagoreba<br />

karcxil d d rcxila<br />

kat-d-ar<br />

ar grdm. darbileba<br />

137


kate n rbili, Cvili<br />

katkoS, katkuS nela, Cumad<br />

kaSkaS kiskisi<br />

kaZak, kaZik cota<br />

kaw— d d lekvi<br />

kes sipi (qva)<br />

keWaxar grdm. aduReba<br />

kikel qveS<br />

kok tyapuWi<br />

kor b naxSiri<br />

kotar grduv. mobezreba<br />

kotor qada<br />

kur d kvamli<br />

kurbungal b d korianteli `bolomtveri~<br />

kurk rko<br />

kuW b d gorakis Tavi, mTis wveri, 2. grova<br />

k„ave n koWli<br />

k„ak b qusli<br />

k„akam b d abedi<br />

l<br />

labJar grduv. dasxltoma, fexis dacurva<br />

lbwar grduv. TamaSi<br />

lagaz mocvi<br />

lav d d Tovli<br />

lavar 1. daZaxeba; 2. gamolaparakeba<br />

laTar 1. mikvra, miwebeba; 2. daWideba, waWideba<br />

laT´ d d nagavi<br />

138


laT´ar<br />

ar grduv. dgoma<br />

lalar grduv. davla, Semovla<br />

lam b d mTa 2. bca<br />

lm zeg<br />

lap b d kibe<br />

lara‡ ukve, uceb<br />

lark d yuri<br />

larkar grdm. gakreWa<br />

lardar grdm. CamoTvla<br />

lasar grdm. gacra<br />

last-d-ar<br />

ar gaqneva<br />

latar grduv. Svela, daxmareba<br />

lafsar grduv. gaSroba<br />

lacar grdm. daWera<br />

lawar 1. grduv. tkivili; 2. d d tkivili<br />

laWy-d-ar<br />

ar damalva<br />

laxar grdm. moZebna<br />

laxkar grdm. garekva<br />

laxu n<br />

dabali; mdare<br />

la‡ar grduv. survili, mowadineba<br />

lah´ b d gveli<br />

laƒeS˜ maRla, aRma<br />

le an, anu<br />

lelar grduv. siaruli<br />

lekar kreWa, parsva<br />

lesar grdm. cra<br />

lefsar grduv. Sroba<br />

le-d-r krefa; Segroveba<br />

139


lear<br />

dabraleba<br />

lo, lašš 1. Sesatanebeli; 2. xaWo<br />

m<br />

maTxa samzeo, qveyana<br />

ma˜ puri<br />

max-d-ar<br />

ar dafaseba<br />

makar grduv. SeZleba<br />

mali n<br />

Tbili<br />

mal½ar<br />

ar 1. grdm. Sesma, daleva; 2. d d sasmeli<br />

maJ-d-ar<br />

ar grdm. moSveba, darbileba<br />

maJdar b mWadis fqvili<br />

maJu<br />

n<br />

rbili<br />

mar v b qmari<br />

marlØ<br />

b d cxviri<br />

marSol mSvidoba<br />

masTxov v b; d d mteri<br />

mate n<br />

mwife<br />

maqre n zed<br />

maSö sinaTle<br />

maS— b d Sali<br />

mac-d-ar<br />

ar damSeva<br />

maca n rodis<br />

maw b d tili<br />

mawri n tkbili<br />

maW ulvaSi<br />

max b d fasi<br />

m‰x b d nemsi<br />

140


maxk-d-ar<br />

ar daRvra, dafantva<br />

ma b d iabo<br />

me n<br />

1. vin; 2. zogi<br />

mercar grdm. trusva<br />

meyar grduv. darCena<br />

meƒ b d taxti<br />

mil-d-ar<br />

Seciveba<br />

m‹C sad? saiT?<br />

moT´ b d logini<br />

moT´ar<br />

grduv. miCneva<br />

mow d Tafli<br />

mox b d qari<br />

moxk 1<br />

moxk 2<br />

b miwa, dedamiwa<br />

d d fili, rodini<br />

moƒ b d simRera<br />

mo, mu nawlavi (gamxmari)<br />

mut˜ b d WuWyi, usufTaoba<br />

murji n<br />

mRvrie<br />

muR kudi<br />

muy b d tari, vada<br />

mu b d tvirTi<br />

m„ar˜ b frCxili<br />

m„al— saziaro, saerTo<br />

m„a‡<br />

a‡ rqa<br />

141


n<br />

nan d deda<br />

naneS d deida<br />

nanvaS v b dedis Zma, biZa<br />

naJtar bina (adamianisa, saqonlisa)<br />

nast Zlivs, Znelad<br />

natyar<br />

tyar˜ Cirqi, wirpli<br />

naybist v b; d; d d amxanagi<br />

nax d xalxi<br />

naƒ b d xaxa, sasa<br />

neTxi n<br />

Txeli<br />

nek d d dana<br />

nit´ b d WinWari<br />

nifsor toli<br />

niy bb; b d gza<br />

n¢wy<br />

b Zala, Rone<br />

o<br />

oT´ar<br />

grduv. dadgoma, gaCereba<br />

os, us iq<br />

oSt, uSt ise<br />

olok idayvi<br />

d-oJar<br />

grduv. waqceva<br />

orkul d d gorgali<br />

d-otar<br />

grduv. wasvla<br />

otar grdm. dageba, dafena<br />

d-ofxar<br />

grdm. Cacma<br />

142


d-owar<br />

grdm. mibma<br />

d-Œxkar<br />

gayidva, miyidva<br />

oh´ nawlavi<br />

o‡ b d marcvali<br />

p<br />

pai b d kocna, ambori<br />

pal dReidan mexuTe dRe<br />

parask d d paraskevi<br />

pepel d d Rili<br />

pir b d fara<br />

ob b d sadgomi<br />

J<br />

Jab kreb. Zroxa<br />

Jagn d d wigni, werili<br />

Je d d kreb. cxvari<br />

Jer d; v b qvrivi (qali, kaci)<br />

Ji n b d Tirkmeli<br />

Jome n mcire, patara<br />

JorJdar grdm. faTuri<br />

r<br />

raR jeri, rigi<br />

ricxv d d ricxvi<br />

ru{v} ru<br />

143


s<br />

sa d d suli<br />

sag b, d iremi<br />

saker kiseri<br />

samuƒl Salvari<br />

san ezo<br />

sanTx b d saRmrTo<br />

sani d mr. karebi<br />

sartar grduv. wyevla<br />

sašb{š} meti, Warbi<br />

safs-d-ar<br />

ar afueba<br />

saSori n<br />

sulgrZeli<br />

sixqoTin nerviuli. ficxi<br />

so me<br />

stak v v mamakaci<br />

stašxk<br />

xkš SarSan<br />

sta Zewvki; jaWvi<br />

sto d d saWreteli, satexi<br />

su b d nakvercxali<br />

t<br />

ta d d beWi, mxari<br />

tav d d xis toti, wylis toti<br />

taTeb d vercxli, fuli<br />

tamar-d-ar<br />

ar grdm. gaToSva<br />

tar b d ZuZu<br />

144


tard d d beWedi<br />

tark TiTi<br />

tar d d sila<br />

tat-d-ar<br />

ar grdm. dasveleba<br />

tate n sveli<br />

tafleƒar gaelveba<br />

te xseni<br />

tea mTis seri<br />

terk xvanjari<br />

tiv 1<br />

tiv 2<br />

xidi<br />

d d laviwi<br />

tkmel b mtveri<br />

tolik d d uxeSi qeCis nabadi<br />

tot d xeli<br />

tontr wirpli<br />

totkikla iRlia<br />

toR d d toli<br />

toRwi n<br />

utolo{d}, ucolo{d}<br />

trayal troyi axmaxi<br />

tum 1. Zvlis tvini; 2. nigozi<br />

tut b d buzi<br />

tya oci<br />

tyexw cxrameti<br />

tyo‡ kidev<br />

tyusin<br />

sinlu n ukanaskneli<br />

t„ak b d talaxi<br />

t„er˜, t„‹r˜ b d varskvlavi<br />

145


u<br />

ugundaqna bodva, Zilburani<br />

uTo-d-dar<br />

dar, uTa-d-dar<br />

dar grdm. gauToeba<br />

uTx naWeri; natexi<br />

ul´-d-isar<br />

grduv. {ga}modeba<br />

us˜, os˜ iq<br />

usTx˜ b d nerbi, dedali cxvari<br />

d-ut<br />

ut-d-aRar<br />

aRar, d-ot<br />

ot-d-aRar<br />

grduv. misvla-mosvla, aqeT-iqiT siaruli<br />

uqm˜ d d uqme<br />

d-u<br />

utar<br />

tar, d-u<br />

utex<br />

pirqve<br />

ukdaveb ukvdaveba<br />

unZrax umZraxad<br />

uriv, urov<br />

v b uria, ebraeli<br />

urum, urem b d uremi<br />

urZ b mWvartli<br />

d-ustar<br />

grdm. zomva<br />

d-ustiTar<br />

grdm. {ga}zomvineba<br />

d-utyi<br />

n<br />

wvrili<br />

d-uR<br />

uR-d-akar<br />

grduv. wivil-kivili<br />

d-uRar<br />

grduv. yvirili, kivili, bRavili<br />

d-uyar<br />

grdm. SerWoba, darWoba<br />

d-uy<br />

uy-d-ar<br />

grdm. 1. SerWoba; 2. gasqeleba<br />

d-uyi<br />

n<br />

sqeli, xSiri, Sededebuli<br />

uCar-d-ar<br />

grdm. dabneleba<br />

uCi n<br />

sibnele<br />

d-uwar<br />

grduv. avseba<br />

d-uwin<br />

uwin 1. savse; 2. maZRari<br />

d-ux<br />

ukan<br />

d-uxe<br />

uxe{˜} ukuRma<br />

146


d-uxli<br />

n<br />

ukuRmarTi, jiuti<br />

d-ux<br />

ux-waRm<br />

waRma-ukuRma<br />

uhamur 1. usiamovno; 2. briyvi<br />

d-ua<br />

ali<br />

n d ukuRmarTi, jiuti<br />

d-ua<br />

a{v} ukuRma, pirukuRma<br />

f<br />

fal b d zRapari<br />

falaz b d fardagi<br />

fargul d d farguli, gulispiri<br />

farTid gamWol<br />

fafaR b d fafaxi<br />

faSkut b d fSukura, gudafSuta<br />

fe b d 1. gverdi, ferdi; 2. mxare<br />

fezuk d d paiWi<br />

feTefsar grdm. mkerdis aqceva<br />

fers ferso<br />

feska<br />

n d d wvivi<br />

feSqar, feSkar d d biWuna<br />

fifinar iribad, almacerad<br />

foloc pirferi<br />

fsa b d qeri<br />

fsad d wiTela<br />

fsare guSin<br />

fso n<br />

mx. fsoni<br />

fstu 1<br />

fstu 2<br />

d coli<br />

b d xari<br />

147


fstun dedakaci; gaTxovili qali<br />

fstunan d sidedri<br />

fstunli n<br />

coliani<br />

fuk narCeni (naCeCi matylisa); matylis kvirti<br />

fuS kopi<br />

fuSkad-d-ar<br />

ar d b pepvla<br />

fSa b d yinuli<br />

fSel, fSel sicive<br />

fSel-d-ar<br />

gaciveba<br />

fSeli n<br />

civi<br />

fxuv xufi, sarqveli<br />

fxa b d ZarRvi<br />

fars<br />

b mklavi<br />

faS<br />

aS{—} d d sudara<br />

fe b d sofeli<br />

fit<br />

b d bayayi<br />

fo b d saxelo<br />

for<br />

d d vaxSami<br />

fu b d ZaRli<br />

q<br />

qajbera d d oboba<br />

qazdar miwa<br />

qak-d-ar<br />

ar moreva<br />

qake n<br />

wvrili<br />

qamzok qama soko<br />

qaniz yurZeni<br />

148


qarsa n Toki<br />

qast-d-ar<br />

ar aCqareba<br />

qalvard d d kopi, bebera<br />

qatar grduv. Civili<br />

qaSnur<br />

d d qaSanuri<br />

qaC b d sayelo<br />

qevx v b qevxa (mamasaxlisi)<br />

qek-d-ar<br />

1<br />

qek-d-ar<br />

2<br />

dawvrileba, dakuwva, daWra<br />

{mo}reva<br />

qereW d qereWi (sqeli qerqi xisa)<br />

qesar grduv. Sroma, muSaoba<br />

qeq ad-d-ar<br />

ar {gan}Zreva, rxeva<br />

qeqil ava-r amowyveta, amowydoma<br />

qeSel qeSela, didmucliani<br />

qiT d d tiki, tikWora<br />

qiTi n<br />

qviTini<br />

qindla‡<br />

ndla‡ d fafa<br />

qir Srati<br />

qirjod-d-ar<br />

Zageba<br />

qiqo‡ adre, winaT<br />

qiCil d d Ciqila<br />

qo d xeli<br />

qodarJdar<br />

guluxvoba<br />

qodas´e n 1. xelcarieli, 2. xelmokle.<br />

qoT´-d-ar<br />

1. daviwroeba; 2. Seviwroeba<br />

qoT´i n 1. viwro; 2. duxWiri<br />

qok b fexi<br />

qokƒe‡bar fexis wakvra, waborZikeba<br />

qokdošfx<br />

fxš, qokdfxš d d fexsacmeli<br />

149


qolT d d saxeluri, tari<br />

qolatdar<br />

xelis SeSveleba, daxmareba<br />

qoloS Tanabrad, Tavisuflad<br />

qomo n<br />

qor 1<br />

qor 2<br />

xvadi, mamali<br />

d d sarkmeli; saTofuri<br />

d d xelTaTmani<br />

qor-d-aar<br />

ar grdm. xelSi Cagdeba, damorCileba<br />

qorT, qorT b d Tavi<br />

qosmel d d qosmeni<br />

qocave<br />

n martoxela<br />

qoW„aRo n xelmoWerili<br />

qsiv qsu, qsuvi<br />

qeq<br />

eq-d-ar<br />

momzadeba, damzadeba<br />

R<br />

Ra d ferdi, sazarduli<br />

Rag b d sasTumali<br />

Raze n kargi<br />

Razol sikeTe<br />

Rar 1. kona, 2. jgufi, 3. xrova.<br />

RafSebad<br />

fSebad-d-ar<br />

ar layboba<br />

Ral-d-ar<br />

ar vargisad miCneva<br />

Ram gadasafarebeli (tyavisa)<br />

Ra n d d sizmari<br />

Rar ; d Rari<br />

RarSan cxadad, aSkarad<br />

Rafang i xafangi<br />

150


Raw d d bzari, naprali<br />

Rel-d-ar<br />

dasusteba<br />

Reli n<br />

susti<br />

Rernal v b generali<br />

RvTisrisxva d RvTisrisx RvTis risxva.<br />

RvTisSobel, RTiSobel RvTismSobeli<br />

Roz b d wneli<br />

Ror 1<br />

Ror 2<br />

didi sicive, yinva<br />

Rvari<br />

RosxeTar, RozxeTar grduv. gaxareba<br />

RoW joxi<br />

Rrant aƒar grdm. krintis daZvra, xmis amoReba<br />

Rruv Rru<br />

y<br />

ya b d codva<br />

yan˜ beberi<br />

yak d uro<br />

yatš d d duqardi<br />

yalar grduv. Cxvleta<br />

yalyala‡À<br />

yaryara<br />

yan-d-alar<br />

alar grduv. dabereba<br />

yar wvima<br />

yartal Wreli<br />

yarR d d lerwami<br />

yaryuri<br />

mr. laqlaqi<br />

yarwe n Wreli<br />

yasadoten uqoneli, sacodavi<br />

151


yast-d-ar<br />

ar {Ca}moSoreba<br />

yatar grdm. gaxela (Tvalisa)<br />

yat-d-ar<br />

ar dabCena; gaReba<br />

yaR i yaRi<br />

yawim d d yawimi<br />

yaW d d Zafi, yaWi<br />

yaxeTar grduv. Secodeba<br />

ya-d-ar<br />

ar gamwareba<br />

yae n mware<br />

yegar grdm. mtvreva, texa<br />

ye n<br />

1. Raribi; 2. gamxdari<br />

yepyar grduv. Weqa, quxili<br />

yepyar grdm. moTmena<br />

yest-d-ar<br />

moSoreba<br />

yexk-d-ar<br />

dabrkoleba<br />

yiv yloti<br />

yivol, yiol i 1. sigamxdre; 2. siRaribe<br />

yintro n axladamosuli, norCi, qorfa<br />

yit wvintli<br />

yol d d qurdoba<br />

yol b d xarSo<br />

yomral yomrali, lega<br />

yono n<br />

axalgazrda<br />

yopy mx. fifqi<br />

yo‡ b d yvavi<br />

yu{v} v, b qurdi<br />

yunad-d-ar<br />

ar RrRna<br />

yuru n<br />

yru<br />

152


S<br />

Salo i xanjali<br />

Savan£ siCume, simyudrove<br />

SaT dorbli, nerwvi<br />

Sanar wynari, mSvidi<br />

Sar d d do<br />

Sar-d-ar<br />

moSandakeba, gasworeba<br />

Sare n<br />

Sat 1<br />

Sat 2<br />

1. swori, gluvi; 2. Tavisufali, Seuferxebeli<br />

d d fiwali<br />

b d kvanZi, naskvi<br />

Se mtkaveli<br />

Setraƒ 1. sabeli; 2. nawnavi<br />

Svet i maTraxi; Solti<br />

Svriv d d Svria<br />

Si ori<br />

Si n<br />

b d curi<br />

SiSliq d d SiSligi<br />

SiC— SinSi (mxolod deidaSvili)<br />

So d d weliwadi<br />

Sor-d-ar<br />

gaganivreba<br />

Sorb Sorba<br />

Sori n<br />

ganieri, vrceli<br />

SoSar d d nestari<br />

Su Tqven<br />

Sur rZe<br />

Surale n<br />

rZiani<br />

SuSua n<br />

TavTavisi, TavTavianTi<br />

153


C<br />

Ca b d daTvi<br />

CöbJirod<br />

bJirod-d-ar<br />

Camtvreva, Calewva<br />

Cavar-d-ar<br />

ar arCeva<br />

CaTkok Cadkoko<br />

Cak d d skami<br />

Calmali n<br />

rbili<br />

Cam b gemo<br />

Caƒ Sors<br />

CeCil d d bulula<br />

Cila i ube<br />

Cim b d ferfli<br />

CeCil d d bulula<br />

Cim b d ferfli<br />

Co b d bewvi, Tma, balani<br />

Cua Tavisi bina (Sin)<br />

Cuv faSvi, Sigani<br />

Cux˜ d batkani, kravi<br />

Culaq<br />

aq-d-ar<br />

ar dagdeba, mogdeba<br />

Cul-d-ar<br />

damakeba; daorsuleba<br />

Culi n make; orsuli<br />

Cup i Cumpe (daSvebuli muceli)<br />

Cure n<br />

Sinauri<br />

Cutu mr. nawlavebi<br />

Cu Sin<br />

CqafdiTar grdm. Cqafuni<br />

Cqerbad<br />

rbad-d-ar<br />

ar gameteba, ardazogva<br />

Cxabad-d-ar<br />

ar jRabna<br />

154


CxamCxama‡o<br />

Cxama‡o, CxamCxam saknatela<br />

Cxik{v}, Cxik d d Cxikvi, jafara<br />

Cxindur d d winda<br />

Cxint Cxinti<br />

Cxir b d Cxiri<br />

Cxot b d CanCqeri<br />

Cog<br />

d moTali yveli<br />

c<br />

cal d d cali, cxenze orive mxares gadasakidi Sekruli bargis erTi mxare<br />

cark kbili<br />

cac b d saceri<br />

celu n<br />

wlevandeli<br />

cenex wels<br />

cer napiri<br />

cerle<br />

n<br />

ganarira<br />

cil eWvi<br />

cic d d kata<br />

cica‡ d d mweri<br />

cix cixe<br />

co ara<br />

cokal d d mela<br />

com 1<br />

com 2<br />

araferi<br />

comi<br />

coqeseS gaurjelad<br />

cruv amayi, Tavmomwone; kopwia<br />

cu b d qumeli<br />

cun˜ mSrali<br />

155


cqaf cqafi, cqviti<br />

cxav b d cxavi<br />

ca erTi<br />

cave<br />

n marto<br />

ca{n}R erTad<br />

Z<br />

Zab b d simi, alya<br />

Zabr Zabri<br />

Zagrod-d-alar<br />

alar grduv. dawafeba<br />

Zviro n Zviri<br />

Zirkv Zirkvi, jirkvi<br />

Zirxvna‡ d d orovandi<br />

Zu{v} Zu<br />

Zu{v} 2<br />

Zua<br />

w<br />

wa d d saxli<br />

wli b d wali (wlinaxevris dedali Txa)<br />

wan˜ wminda, sufTa<br />

wak, waúk d d kudusuni<br />

walam b d walami<br />

walt d d waldi<br />

wam-d-ar<br />

ar gawmenda, gasufTaveba<br />

wandil b d wandili<br />

156


warak d d orRobe<br />

wast d d spilenZi<br />

waq d d isari<br />

waxk d d ganakawri, nafxaWni<br />

we 1. cecxli 2. saxeli<br />

weg-d-ar<br />

gawiTleba<br />

wege n<br />

wiTeli<br />

wevar d d mwevari<br />

weT´ d mx. saxeli, dideba<br />

weg{˜}, w‹g{˜} d d sisxli<br />

welti d mr. axali weli<br />

wem-d-ar<br />

grdm. {ga}wmenda<br />

werqoxa samzadi saxli (cecxlis qoxi)<br />

wib wmindani<br />

wik wvivi, kanWi<br />

win˜ axali<br />

win d d SiSaqi<br />

winus d 1. patarZali; rZali; 2. bicola<br />

wip d d xinkali<br />

wipworikela nemsi<br />

wir{}, wirv wirva<br />

wiway d d WuWrutana<br />

wiwka‡<br />

wka‡ d d; b d wiwkana<br />

wkunad-d-alar<br />

alar wkmutuni<br />

wnil b d mwnili<br />

wnor d d wnori<br />

wok, wašk{š}, woškš 1. mwikvi 2. d d kudusuni, kudi<br />

wonil d d mwvanili<br />

wowkar d d; b d wkepla<br />

157


wuT wuTi<br />

wup-d-ar<br />

wuwna, wova<br />

wur b d 1. mwkrivi, striqoni 2. b d furis Sardi<br />

wurbla‡ d d wurbela<br />

wyartu n , wyarto n<br />

xalasi, wminda<br />

wye erTxel<br />

wyurwur<br />

d d wurwuri<br />

w„arqva n , w„irqo n ucabd, moulodnelad<br />

w„era n<br />

wero<br />

w„ver b d wveri, mwvervali<br />

w„op d d wveri<br />

W<br />

Wagar d d jagari<br />

Wad Wde<br />

Wan˜ Wani (cudad dakodili cxoveli)<br />

Wal d d Wala<br />

Walk Cliqi<br />

WamaR d loya, Rawvi<br />

Wanib Txoris wibo<br />

Wanik nikapi<br />

WanWur d d WanWuri<br />

War d d kani, piri<br />

War— b d Tevzi<br />

Warke n<br />

Warko n<br />

mokle joxi<br />

mixveul-moxveuli<br />

Warxal b d Warxali<br />

158


WaRƒeTin WaRaragareuli<br />

WaSnik<br />

d WaSniki<br />

Waxrak<br />

b d Waxraki<br />

Wek b d 1. urduli 2. b mwvane lobio.<br />

Weram d d Werami<br />

Wir-d-ikar<br />

ikar grdm. dartyma, daSena<br />

Wiyol<br />

d Ritini<br />

Wot´ d d Woti<br />

WoW b d 1. piri; 2. kriWa<br />

Wu d d cxemli<br />

Wuk d d yanwi<br />

Wyemp b yeli<br />

Wyvinad-d-alar<br />

alar brWyviali<br />

W„aR-d-ar<br />

ar, WaR-ar<br />

ar gamagreba, daxSva<br />

W„aRo n<br />

magari, Zlieri<br />

x<br />

xa d barkali, TeZo, barZayi<br />

xabro n<br />

Zunwi<br />

xabor b obi<br />

xabJar grduv. dasxdoma<br />

xaverd d d xaverdi<br />

xavs d mx. xavsi<br />

xaz d d xazi<br />

xazi n xazina<br />

xazod-d-ar<br />

ar xazva<br />

xaTr b d xaTri<br />

159


xalze n xalisiani<br />

xasaT xasiaTi<br />

xak d d tomara<br />

xak-d-ar<br />

ar mowyureba<br />

xala n<br />

samwuxaro, arasasiamovno (ambavi)<br />

xalar grduv. gaqroba, Caqroba<br />

xalx mx. xalxi<br />

xa n<br />

xani, dro, Jami<br />

xanlu n<br />

xnieri, moxuci<br />

xaraz<br />

xarazi<br />

xarTuT xarTuTa<br />

xarisx xarisxi<br />

xarix b d xalxa, grZeli keti<br />

xartul d d xaratuli<br />

xarc araswori, mcdari<br />

xarcar grdm. gacvla, Secvla, gadacvla<br />

xarc<br />

arc-d-ar<br />

grdm. gamocvla<br />

xarj xarji<br />

xas d xasa<br />

xat d d jvari<br />

xat´ar<br />

ar 1<br />

xat´ar<br />

ar 2<br />

grdm. 1. SekiTxva; 2. wakiTxva<br />

grduv. akravs, midgmulia<br />

xašk-d-ar<br />

ar, xošk-d-ar<br />

grduv. wyurvili<br />

xaS d d xaSi<br />

xawar grduv. smena; gageba<br />

xaxkar<br />

xkar grdm. gaWeneba<br />

xax b d xaxvi<br />

xa‡ar grduv. gageba, SemCneva<br />

x‰ar, xa‡ar grduv. dajdoma<br />

160


xeTar grduv. povna<br />

xeibar xeibari<br />

xelaT, ƒelaT xelad, axlave<br />

xelar grduv. qroba<br />

xeldaxel xeldaxel<br />

xelda‡, ƒelda‡ xelada<br />

xelfas b d xelfasi<br />

xelCaf xelCafi<br />

xelweril d d xelwerili<br />

xe n<br />

b d xe<br />

xeptar grduv. srutva<br />

xerg xergi<br />

xercar grdm. cvla<br />

xety d mx. xetye<br />

xecar grdm. {ga}Sveba, gaTavisufleba<br />

xexad-d-ar<br />

ar grdm. xexva<br />

xexil mx. xexili<br />

xvniS, xvriS<br />

i xvriSi<br />

xi d mx. wyali<br />

xizlal d d xizilala<br />

xil½ar<br />

qona, yola<br />

xkar d d yore<br />

xke{a} xeoba<br />

xko d d zafxuli<br />

xkor d d buSti<br />

xmiad xmiadi<br />

xobs, xofs b d namceci<br />

xod xvadi<br />

xo b kona<br />

161


xoptar {Se}srutva<br />

xoroSah´ar<br />

ar grdm. msxvilad fqva<br />

xorSa‡{} cieba, cieb-cxeleba<br />

xot´ar<br />

grdm. mikvra, gadabma<br />

xsnil d mx. xsnili<br />

xul d d xula<br />

xum xom<br />

xumw b d xunwi<br />

xupal½ar<br />

ar grdm. Sexvrepa<br />

xurm xurma<br />

xurs d d nasicxi, msxmo, zRmurdli<br />

xursTaƒar grdm. waZineba, Tvalis motyueba<br />

xucur xucuri<br />

xurxur<br />

d mx. xvrinva<br />

ƒ<br />

ƒadal b d faSati cxeni, Waki cxeni<br />

ƒav d d yana<br />

ƒal´ar<br />

ar Wama<br />

ƒa n<br />

xval<br />

ƒaptar<br />

xelis gawodeba<br />

ƒasar<br />

grdm. da gdeba, yra.<br />

ƒastar Semovla<br />

ƒašpš matli<br />

ƒašƒš b d mtredi<br />

ƒafsar grdm. fxana<br />

ƒaCar 1. grduv. misvla, miRweva 2. rgeba<br />

162


ƒaC— b d sagzali<br />

ƒawar grduv. dakideba<br />

ƒaW b d naWeri, wili<br />

ƒa‡ar grduv. daweva<br />

ƒah´ar<br />

ar grdm. kbena<br />

ƒaƒa n b d tyavi<br />

ƒaƒol<br />

b d Rababi<br />

ƒeT´ar<br />

adgoma<br />

ƒel b mx. 1. wesi, adaTi, Cveuleba 2. samarTali<br />

ƒe n mere<br />

ƒer b d qva<br />

ƒerl½ar<br />

grduv. SeSineba<br />

ƒet niCabi<br />

ƒo 1<br />

ƒo 2<br />

sami<br />

wiva<br />

ƒog muxudo, cercvi<br />

ƒoT´ar<br />

grdm. dasxma, mopkureba<br />

ƒor b d vaSli, vaSlis xe<br />

j<br />

ja n<br />

d d qalamani<br />

jomard jomardi, guladi<br />

joyar kaWaxi<br />

juRur ulamazo<br />

jijaƒ bibilo<br />

jRarT d d CxarTvi<br />

163


h<br />

har˜ wisqvili<br />

hal´o n<br />

hapti n<br />

mSvidi, wynari<br />

qorfa, axali (xorci, Tevzi, mwvanili)<br />

herw d d qvabi<br />

hik tari, saxeluri<br />

him d d lokokina<br />

huv d d Tesli<br />

<br />

a maS!<br />

adb<br />

d d baga<br />

aTe‡<br />

maSinve, saCqarod<br />

aTxe‡<br />

winaT, uwin<br />

ar<br />

arš d d fqvili<br />

aW<br />

aW˜ mx. suni<br />

ama‡<br />

yvela<br />

ap<br />

ap-d-ar<br />

ar dakecva, daxuWva<br />

arC<br />

arC-d-ar<br />

Semoxveva<br />

arwar<br />

rTva, darTva<br />

aR<br />

b jibri, Suri<br />

aRar<br />

yorani<br />

aS<br />

aS— d d stumari<br />

ac<br />

ac-d-ar<br />

ar gamZaReba<br />

awuk<br />

d d Citi<br />

aWar<br />

Sexedva, yureba<br />

164


aWore<br />

n suniani, myrali<br />

aWyar<br />

grdm. gawurva, moWera<br />

haƒar grmd. 1. wasma; 2. xveta<br />

edar<br />

grduv. dagvianeba<br />

evar<br />

grdm. moTelva, moqna (tyavisa), zela<br />

erCar<br />

grduv. xvevna<br />

erwar<br />

grduv. triali, brunva<br />

etar<br />

grduv. mirbena<br />

ewam<br />

ewam-d-ar<br />

ar gaRviZeba<br />

eW<br />

eWar<br />

grduv. yureba, cqera<br />

eWyar<br />

grdm. 1. moWera, gawurva<br />

orSar<br />

orSar, orCar<br />

dagoreba<br />

oƒar<br />

grdm. Cveneba, danaxveba<br />

u n tye<br />

„<br />

d-„apar<br />

grdm. grexa, dagrexa, daZaxva<br />

d-„a‡ar<br />

grdm. anTeba<br />

d-„evar<br />

grdm. mokvla; dakvla<br />

d-„ep<br />

„ep-d-isar<br />

grduv. momwyvdeva; darCena<br />

d-„iar<br />

„iar, d-„i‡ar<br />

grduv. darCena<br />

d-„ogar<br />

grdm. gatexa, damtvreva<br />

165


۶<br />

۶a d d 1. zamTari 2. orTqli, oSxivari<br />

۶abik<br />

b d kovzi<br />

۶avar<br />

grdm. kvla, xocva<br />

۶amar<br />

grdm. daCveva, SeCveva<br />

۶anar<br />

mx. oxSivari<br />

۶afli<br />

n<br />

morcxvi, moridebuli<br />

۶e-d-aRar<br />

ar grduv. jdoma<br />

۶ef<br />

d d sircxvili<br />

۶iri<br />

n basri, mWreli<br />

۶ok<br />

Rvezeli<br />

۶of<br />

of-d-ar<br />

Sefareba, mofareba<br />

۶u Rame<br />

۶uv<br />

v b mwyemsi<br />

۶unal<br />

d d xelfasi, jamagiri<br />

۶urdna<br />

dila<br />

166


lite<br />

tera<br />

ratu<br />

tura<br />

gagua 1953 _ r. gagua, zmnis cvla <strong>gramatikuli</strong> klas-kategoriis niSnis mixedviT<br />

bacbur enaSi, ike, IV, Tb., 1953.<br />

deSerievi 1953 _ Д. Ю. Дешериев, Бацбийский язык, М., 1953.<br />

deSerievi 1963 _ Ю. Д. Дешериев, Сравнительно-историческая грамматика<br />

нахских языков, Грозный, 1963.<br />

diumezili 1932 _ Dumezil G., Études comparatives sur les Langues caucasiennes du<br />

Nord-Ouest (Morphologie), Paris, 1932.<br />

imnaiSvili 1942 _ d. imnaiSvili, ZiriTadi da Tandebuliani brunvebi ingu-<br />

SurSi, saq. ssr akad. moambe, t. XII, Tb. 1942.<br />

somerfelti 1934 _ A. Sommerfelt, Études comparatives sur le caucasique du Nord-<br />

Est (Norst Tidsskrift for Sprogvidenskap, B. VII, 1934, B. IX, 1938, B. XIV, 1947.<br />

imnaiSvili 1977 _ Д. С. Имнайшвили, Историко-сравнительный анализ фонетики<br />

нахских языков, Тб., 1977.<br />

trubeckoi 1930 _ N. Trubetzkoy, Die Konsonantensysteme der ostkaukasischen<br />

Sprachen, Caucasica, fasc. 8, Leipzig, 1930.<br />

qadagiZe 1953 _ Н. Д. Кадагидзе, Грамматические классы в цова-тушинском<br />

(бацбийском) глаголе, Автореферат дисс., Тб., 1953.<br />

Ciqobava 1965 _ arn. Ciqobava, iberiul-kavkasiur enaTa Seswavlis istoria,<br />

Tb., 1965.<br />

WrelaSvili 1975 _ k. WrelaSvili, naxur enaTa Tanxmovnebis sistema, Tb.,<br />

1975.<br />

WrelaSvili 2002 _ k. WrelaSvili, wova-TuSuri ena, Tb., 2002.<br />

javaxiSvili 1937 _ iv. javaxiSvili, qarTuli da kavkasiuri enebis Tavdapirveli<br />

buneba da naTesaoba, Tb., 1937.<br />

jolbordi 1978 _ i. jolbordi, a. Sifneri da wova-TuSuri enis fonetikis<br />

sakiTxebi, ike, XX, Tb., 1978.<br />

holiski _ gagua 1994 _ D. A. Holisky-R. Gagua, Tsova-Tush (Batsbi), The Indigenous<br />

Languages of the Caucasus, Volume 4, Delmar, Niwiork, 1994.<br />

167

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!