23.04.2013 Views

lxviii

lxviii

lxviii

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

arnold arnold Ciqobavas Ciqobavas enaTmecnierebis enaTmecnierebis instituti<br />

instituti<br />

68-e<br />

samecniero samecniero sesia<br />

sesia<br />

masalebi<br />

masalebi<br />

2009 wlis 22-24 dekemberi<br />

eZRvneba<br />

akad. T a m a z g a m y rr r ee e l i Z e s<br />

dabadebis 80 wlisTavze<br />

Tbilisi<br />

2009<br />

a a v v T T a a n n d d i i l l a a r r a a b b u u l l i<br />

i<br />

-n-sufiqsian sufiqsian formaTa erTi rigisaTvis istoriul<br />

istoriul<br />

qarTulSi<br />

qarTulSi<br />

1. sulxan-saba orbelians Tavis `sityvis konaSi~, rogorc<br />

Cans, mis xelT arsebuli yvela SemTxveva aRunusxavs -n-sufiqsiani<br />

eqspresiuli (xmabaZviTi) Sinaarsis erTi tipis formebisa:<br />

tyap tyapni tyap tyapni<br />

ni ni brtylad dacemis (dacemulis C) ƒma.<br />

wkap wkapni wkap wkapni<br />

ni ni wveTis ƒma.<br />

wkar wkarni wkar wkarni<br />

ni ni ilekros ƒma (rkinis ƒma C).<br />

Waq Waqni Waq Waqni<br />

ni ni Wiqis gatexis ƒma (Sdr. n. Cub.: Wa Waqa Wa Waqa<br />

qani qani<br />

ni, ni,<br />

, , Wa Waxa Wa Waxa<br />

xani xani<br />

ni...). ni<br />

2. TvalSisacemia, rom ganmartebebSi yvelgan `ƒ m a~ dominirebs<br />

da isic aSkaraa, rom es formebi SinaarsiT igivea, rac,<br />

erTi mxriv, axal qarTulSi ufro gavrcelebuli tya tyapan tya tyapan<br />

pan-i, pan<br />

wka wkapan wka wkapan<br />

pan-i..., pan xolo meore mxriv _ reduplicirebuli formebi:<br />

tya tyapa tya tyapa<br />

patyup<br />

tyup-i, tyup wka wkapaw wka wkapaw<br />

pawkup<br />

kup-i kup da sxv.<br />

Sdr. saba: ja jaƒƒƒƒni ja ja ni ni ni didi(s) tkecebis ƒma. _ ja jaƒƒƒƒaaaa----ju ja ja ju juƒƒƒƒi ju i i i mravaljer<br />

didi(s) tkecebis ƒma.<br />

amave dros, aSkaraa, rom amgvar martiv fuZeTa (ZirTa)<br />

umetesoba xmovniTi alternaciis Sedegia:<br />

tyep tyep-s tyep > tyap tyap-n-i, tyap<br />

wkep wkep-s wkep > wkap wkap-n-i... wkap<br />

3. am formaTa Sepirispireba gviCvenebs, rom -n sufiqsuri<br />

elementia; Semdgomi sailustracio masala adasturebs, rom<br />

aSkaraa misi kavSiri mravlobiTobis -n (-T) sufiqsTan.<br />

`tyap tyap tyap-n-i~ tyap tipis formebi vlindeba rogorc adrindel literaturul<br />

wyaroebSi, ise, gansakuTrebiT, dialeqtebSi. maT-<br />

Si dadasturebuli masala warmoaCens, jer erTi, amgvar formaTa<br />

mravlobiTSi SemaTanxmebel unars Sesabamis zmnasTan:<br />

`vefxistyaosani~:<br />

`fatman Seqmna Tavsa cema, Rawvni esxnes naxokarni,<br />

cremlTa misTa Seeyarnes, wyarosaebr ismnes nes nes nes wkarnnnni~.<br />

(Sdr. `vefxistyaosnisave~:<br />

3


`kvla wyalsa asxams, uSvelis, xma ismissss mun wkanwkarisa~).<br />

`Sahname~:<br />

`ferdzeda edvis baliSi, tirs, cremlsa wkarnnnni gauƒdes es es~. es<br />

xevsuruli:<br />

`kidev Sajdeba lurjasa, sxapnnnn iqnan an an an maTraƒisani~.<br />

meore mxriv, mravlobiTis -T(a) sufiqsis Senacvleba irib<br />

brunvebSi; mag., fragmenti vaJa-fSavelas erTi-erTi eTnografiuli<br />

narkvevidan: `...Tore, ganae agaden `tyraSTTTT~ _ xo ici...~<br />

Tu male aiTreba `Tarua~, xo patiosani, Tu ara da gasdgebian<br />

kidec `tyraSnnnni~...<br />

4. vfiqrobT, -n (-T) amgvar formebSi imave funqciis mqonea,<br />

risac reduplikacia Sesabamis fuZeTa gaormagebisas (sxa sxa-<br />

pas pasxu pas<br />

xu xupi<br />

pi...), pi anu mas intensivobis gamoxatvis funqcia ekisreba.<br />

reduplikaciisas mas ganmeorebadobis semantika emateba.<br />

5. savaraudoa, rom es movlena izolirebuli ar unda iyos<br />

qarTuli enis istoriaSi. mas vukavSirebT im rigis narTanian<br />

formebs, romlebic realurad mravlobiTs ar gulisxmobs,<br />

`simravlis~ ki ara, `siuxvis~, `sisavsis~, `sididis~ gamomxatvelia:<br />

wyal wyal-n-i, wyal sisxl sisxl-n-i, sisxl mi miwa mi miwa<br />

wa-n-i... wa<br />

mag.: Seayennis wyalni RrubelTa misTa (iob. 26, 8);<br />

sca kldesa da gamoecnes wyalni (fsalm. 104, 41);<br />

camca mrisxavs, mzisa Suqni yola CemTvis nu Suqnia!<br />

(`vefx.~);<br />

vuCvene: `xedavT, indoTa tyved hyvanan Suqni romelni?~<br />

(iqve).<br />

ar aris gamoricxuli, rom -n (-T)-s amgvari funqciiT gamovlena<br />

arqetipuli (reliqturi) movlena iyos.<br />

4<br />

nn n oo<br />

o d a r a r d o t t e e l i<br />

su subi su<br />

bi bieq<br />

eqti eqti<br />

tisa ti sa da da obi obieq obi obieq<br />

eqtis eq tis ur urTi ur<br />

Ti Tier<br />

erTmi<br />

Tmimar<br />

marTe<br />

Tebi<br />

bisa<br />

saTvis sa Tvis<br />

di dido di dido<br />

dour do ur ena enaTa ena Ta mimGeo mimGeoba mimGeo<br />

ba baSi ba Si<br />

didour enebSi, mTis sxva iberiul-kavkasiur enaTa analogiurad,<br />

gardauvali zmna subieqtis klasis mixedviT icvleba,<br />

gardamavali zmna ki _ obieqtis klasis mixedviT [Ciqobava<br />

1960: 6; 1979: 169; Ciqobava, cercvaZe 1962: 238-241].<br />

1. didour enebSi gardauvali zmnis mimGeoba qmnis orwevriani<br />

SesitKvebis mxolod erT tips [Sdr. abdulaevi 1969:<br />

35], romelic gamoixateba formuliT: `garda garda gardauva garda va vali va li zmnis<br />

mimGeo mimGeoba mimGeo ba + sub substan sub substan<br />

stanti<br />

tivi ti vi no nomi no nomi<br />

mina<br />

nativ nativ<br />

tivSi<br />

Si~: Si sak. did. ralÀad -<br />

olÀxor r-iki iki ikixo ikixo<br />

xosi xo si llÀi<br />

l<br />

r-eje olÀ `zGvisken mimavali wKali di-<br />

dia (`aris~)~; hin. halÀo barus zeK…en ∅-eTit eTit eTit¾os eTit os rek rek…e rek rek…e<br />

…e `am<br />

cols hKolia saKvareli (zedmiw. `saKvareli kaci~)~... amgvar<br />

mimGeobur formaSi iseve, rogorc Sesabamis zmnaSi, realuri<br />

subieqtis klasi (da ricxvi) gramatikulad aisaxeba: sak. did.<br />

to ciƒƒ‰Gor b-iki iki ikixo<br />

xosi xo si je jeku je<br />

ku ku-bi ku bi ol olÀ ol `aq arian tKeSi mimavali<br />

kacebi~.<br />

metad niSandoblivia didour enaTaTvis is, rom uklasniSno<br />

gardauvali zmnis mimGeobis atributul SesitKvebaSi<br />

realuri subieqti (RS) gramatikulad ar gamoixateba, radgan<br />

am tipis mimGeobebs klasis saTanado niSani zmnidan ar<br />

gadmohKveba. subieqtis klasis aGsaniSnavad arc sufiqsuri<br />

klasis eqsponentebi dasturdeba.<br />

ismis kiTxva: ra gamoiKeneba klasifikatorTa uqonlobis<br />

sakompensacio saSualebad, romlebic miuTiTebdnen realur<br />

subieqtze an realur obieqtze?<br />

Cveni azriT, klasur kuTvnilebaze miuTiTebs gramatikuli<br />

forma da leqsikuri mniSvneloba, romelic nominatiuri<br />

brunvis formiTaa gamoxatuli, mag., aGur‰ olÀ meq…axo meq…axosi meq…axo si je-<br />

je<br />

ku ku `wisqvilSi mSieri kacia~.<br />

warmodgenil winadadebaSi mimGeoba meq…axo meq…axosi meq…axo si (`mSieri~)<br />

5


SeiZleba qalsac gulisxmobdes da nivTsac, magram misi Sinaarsobrivi<br />

konkretizacia _ klasuri kuTvnilebis dadgena je jeku je ku<br />

(`kaci~) leqsemis mixedviT xdeba, e. i. je jeku je ku (`kaci~) amogvacnobinebs<br />

gramatikul klass da gvevlineba realur subieqtad. miuxedavad<br />

imisa, rom mimGeobaSi klasis eqsponenti ar gvaqvs,<br />

azrobrivi kavSiri mimGeobasa (meq…axo meq…axo meq…axosi<br />

si) si da RS-s (je je jeku<br />

ku) ku Soris<br />

mKaria.<br />

analogiuri suraTi gveZleva axlomonaTesave enebSi: hin.<br />

sasaƒ dij qeze ‘ƒÀ hadiddŒ noxt noxt¾os noxt os os rek rek…e rek rek…e<br />

…e `diliT me Sevxvdebi<br />

aqeT momaval kacs~; bej. KŠ‡eq KŠ‡eqcas KŠ‡eq cas ojo die ge [madieva<br />

1965: 130, 13] `waqceuli bavSvi Cemia (`aris~)~.<br />

2. didour enebSi calke Jgufad unda gamoiKos grZnoba-<br />

aGqmis (verba sentiendi-s) tipis zmnaTa mimGeobebis subieqturobieqturi<br />

mimarTebebi.<br />

am tipis zmnaTa mimGeobebi qmnian samwevra SesitKvebis Sem-<br />

deg models: `sub sub substan<br />

stanti<br />

tivi ti vi (RS) da dativ da dativ<br />

tivSi tiv Si + garda gardauva garda va vali va li zmnis zmnis<br />

zmnis<br />

mimGeo mimGeoba mimGeo ba + sub substan sub substan<br />

stanti<br />

tivi<br />

vi (RO) no nomi no<br />

mi mina<br />

nativ<br />

tivSi<br />

Si~. Si<br />

grZnoba-aGqmis zmnebisagan nawarmoeb mimGeobebSi, romlebSic<br />

realuri subieqti win uswrebs mimGeobur formas, Sesabamis<br />

zmnaTa analogiurad [imnaiSvili 1963: 260; haidarova<br />

1979: 162], warmodgenilia realuri obieqtis gramatikuli<br />

klasis eqsponenti nominatiur brunvaSi, xolo realuri subieqtis<br />

gramatikuli klasis niSani mimGeobaSi ar aisaxeba, maga-<br />

liTad: sak. did. deber (RS) -’Tiru qid qid (RO) idu ‰nu `Seni<br />

SeKvarebuli gogo saxlSi araa~; ho…ji -isir (RS) -iq…‰…ru<br />

mol mol'u mol (RO) isŠ bitun yezi‡on `axla misi (qalis) nanaxi (zedmiw.<br />

`mas Cvenebuli~) sizmari man simarTled miiCnia~; bej. muha-<br />

madil (RS) -atiro qid (RO) ‡e n xe‡ -eqna `mahomedis SeKvarebuli<br />

gogo wKalSi Cavarda~; xvarS. dil (RS)<br />

l-aq…alasa aƒ aƒ aƒ (RO) golÀe `Cemi sanaxavi saxli aris~; hin. b-uho<br />

golÀa ze zeru ze ru (RO) b-iqe eru mixt¾o GÀ…adijaz (RS)... `naxes ra<br />

Kvavebma mkvdari mela...~<br />

3. gardamavali zmnis mimGeoba or struqturul tips<br />

qmnis: 1) `sa sa saxe<br />

xeli xe li (RS) er erga er erga<br />

gativ<br />

tivSi tiv Si + garda gardamav garda gardamav<br />

mavli mav li zmnis mimGeo mimGeo- mimGeo<br />

6<br />

ba + sub substan sub substan<br />

stantivi stan vi (RO) no nomi no<br />

mi mina<br />

nativ<br />

tivSi<br />

Si~. Si msgavsi tipis SesitKvebis<br />

mimGeoba ZiriTadad vnebiTi gvaris semantikis Semcvelia, mag.,<br />

sak. did. lÀac’ (RS) -’jiru ises wiGu wiGu wiGu (RO) sid aoziz<br />

oz’Gor ya‡in `qaris waGebuli xaris beyi erT mwKemss TvalSi<br />

Cauvarda~; xvarS. uja (RS) -Š za Gini Gini Gini (RO) -agu isa `vajis<br />

moKvanili qali keTili ar aGmoCnda~; bej. do (RS) Ø-it¾e o<br />

ojo (RO) ge hugi `Cemi mokluli Kmawvilia (`aris~) is~.<br />

zemomoKvanil winadadebebSi RS, romelic dgas ergatiul<br />

brunvaSi, mimGeobaSi ar airekleba, xolo RO, romelic nominatiuri<br />

brunviT gadmoicema, zmnaSi saTanado gramatikuli klasis<br />

eqsponentis TanxlebiT realizdeba.<br />

2) `sus sus sustan<br />

tanti tanti<br />

tivi ti vi (RO) no nomi no nomi<br />

mina<br />

nativ<br />

tivSi tiv Si + garda gardama garda gardama<br />

mava<br />

vali va li zmnis<br />

zmnis<br />

mimGeo mimGeoba mimGeo mimGeo ba + sub substan sub substan<br />

stanti<br />

tivi ti vi (RS) no nomi no nomi<br />

mina<br />

nativ<br />

tivSi<br />

Si~, Si mag.: xvarS. box<br />

box<br />

(RO) l-awdo o zi n hi (RS) lÀon xul'i `balaxis Semymelma Zro-<br />

xam wKalic dalia~; did. hal halti hal ti (RO) b-isxosi jeku (RS)<br />

iduGor Øikis `saqmis amGebi kaci saxlSi wavida~. bolo winadadebis<br />

SesitKvebaSi `hal hal halti hal ti b-isxosi jeku~ hal halti hal ti `saqme~<br />

(RO) airekleba mimGeobaSi b- klas-niSnis saSualebiT, xolo<br />

leqsemas je jeku je ku `kaci~ (RS) moepoveba Tavisi niSani -si si formantis<br />

saxiT, romlis saSualebiTac uTanxmdeba sazGvruls _ realur<br />

subieqts.<br />

unda aGiniSnos, rom zemomoKvanili SesitKvebis kiduri<br />

wevrebi, marTalia, semantikur kavSirs amKareben erTmaneTTan,<br />

magram formobrivi (morfologiurad realizebuli) damokidebuleba<br />

maT Soris araa gamoxatuli. SesitKvebis Suala komponenti<br />

_ mimGeoba warmoadgens realuri obieqtisa da realuri<br />

subieqtis damakavSirebel rgols. es Sepirobebulia mimGeobis<br />

bunebiT _ mas gaaCnia ormxrivi morfologiuri gamoxatuleba:<br />

prefiqsuli _ klasisa da ricxvis niSniT (zmniseuli), sufiqsuri<br />

_ adieqtiuri formantiT (organuli).<br />

4. kauzatiuri (kauzatiuri zmnisagan nawarmoebi) mimGeobebi<br />

gansxvavebulia imis mixedviT _ gardauvali zmnisaganaa nawarmoebi<br />

kauzativi Tu gardamavlisagan. saTanadod arsebobs<br />

7


orgvari kauzativi: a) pirveladi da b) meoreuli [mahomedbekova<br />

1978: 235; zviadauri 1990: 219-220; ardoteli 2008: 64-83].<br />

a) pirveladi kauzativisagan nawarmoebi mimGeobebi, sintaqsuri<br />

TvalsazrisiT, ZiriTadad gardamavali zmnebis mimGeobaTa<br />

badalia. aseTi mimGeobebi SesitKvebaSi iseTsave rols asruleben,<br />

rogorsac Cveulebrivad gardamavali zmnis mimGeobebi.<br />

didouri enebis analogiuri rigis mimGeobebSi realuri<br />

subieqti dgas ergativSi, xolo realuri obieqti nominativSi,<br />

magaliTad: sak. did. mi mi (RS) (Ø)ex‰rru ex‰rru uji uji (RO) de uji zo-<br />

…no `Sen mier mokluli biyi Cemi Svili iKo~; bej. do do (RS)<br />

ØuGol uGol uGollo uGol lo su sukos su kos (RO), is Øo n Koro jenSa `Cemi mokluli ka-<br />

cis Zma movida dGes~; xvarS. me me (RS) ah ahhu ah hu uje (RO) di o ØeCi<br />

(santl.) `Sen mier mokluli vaji Cemi (Svili) iKo~.<br />

b) meoreuli kauzativisagan (kauzativis formantTa reduplikaciiT)<br />

nawarmoebi mimGeobebi qmnian oTxwevra SesitKvebis<br />

erT struqturul tips: sub substan sub substan<br />

stanti stanti<br />

tivi ti vi (er er erga<br />

gati<br />

tiul ti ul brun brunva brun<br />

va va- va<br />

Si Si) Si ) + sub substan sub substan<br />

stanti<br />

tivi ti vi (lo lo loka<br />

katiur ka ur brun brunva brun brunva<br />

vaSi<br />

Si) Si ) + ka kauza ka<br />

za zati<br />

tiuri ti ri<br />

mimGeo mimGeoba mimGeo mimGeoba<br />

ba + sub substan sub substan<br />

stanti<br />

tivi ti vi (no no nomi<br />

mina mina<br />

nati<br />

tiur ti ur brun brunva brun brunva<br />

vaSi<br />

Si). Si<br />

mimGeobaSi, rogorc warmodgenili tipis SesitKvebis<br />

erT-erT komponentSi, naTlad aisaxeba subieqt-obieqtebis damokidebuleba.<br />

mimGeobis auslautur poziciaSi airekleba uaxloesi<br />

(`pirdapiri~) obieqtis klasi da ricxvi, xolo realuri<br />

subieqti da iribi obieqti gramatikulad gamoxatuli ar ari-<br />

an, magaliTad: did. nes‰ nes‰ (RS) eC eCru eC eC ru je jekuƒ je kuƒ (RO iri iribi iri iribi<br />

bi) bi )<br />

r-iser‰si llÀi<br />

l i i (RO uax uaxlo uax uaxlo<br />

loesi lo si si) si di al'inyus `mis mier (zedmiw.<br />

`man~) moxuci kacisaTvis naKidvinebeli (`aGebinebuli~) wKali<br />

me ar davlie~; bej. di di ela ela is isti is ti (RS) bis‰ƒid bis‰ƒid (RO iri iribi iri iribi<br />

bi) bi )<br />

b-oxilli o bi bisa bi<br />

sa (RO uax uaxlo uax uaxlo<br />

loesi lo si si) si ) bercinab ge `Cemi Zmis mier<br />

(zedmiw. `Cemma Zmam~) meTevzisTvis dayerinebuli Tevzi lamazi<br />

aris~.<br />

8<br />

S uu<br />

u<br />

q i a a f r i d d o o n i Z Z e<br />

e<br />

eti etike eti etike<br />

ketis ke tis gamo gamomxat gamo<br />

mxat mxatve<br />

veli ve li leq leqsi leq leqsi<br />

sika<br />

ka `ve ve vefxistKao<br />

fxistKaosan<br />

sanSi<br />

Si~ Si<br />

1. `vefxistKaosnis~ mdidari leqsika mravali mxriv aris<br />

sagulisxmo da amitom specialurad Sesaswavlic. am TvalsazrisiT<br />

erT-erTi mniSvnelovani aspeqtia personajTa metKvelebisa<br />

da qcevis etiketis gamomxatveli leqsika.<br />

2. poemaSi asaxuli is socialuri (e. w. patronKmuri) ur-<br />

TierToba, romelic akavSirebs ierarqiis grZel kibeze mKof<br />

personajebs _ erTi mxriv, maGali wris wevrebs (mefeebs, ufliswulebs...)<br />

da, meore mxriv, maTs `Kmebs~, qveSevrdomebs, sa-<br />

Tanado leqsikiT aris gamoxatuli.<br />

3. uwinares Kovlisa, KuradGebas iqcevs mudam mkacrad daculi<br />

principi metKvelebis gamomxatveli leqsemebis diferencirebuli<br />

xmarebisa. ierarqis metKveleba qveSevrdomis mimarT<br />

mudam brZanebiT aGiniSneba, xolo qveSevrdomisa ierarqis mimarT<br />

_ a) dialogSic da b) avtoriseul remarkaSi _ kad kadre kad<br />

re-<br />

biT biT da mo moxse mo moxse<br />

xsene<br />

nebiT<br />

biT. biT magaliTad, mefe rostevanis mimarTvas sa-<br />

TaTbirod dabarebuli vezirebisadmi _<br />

a) ub ubrZa ub ubrZa<br />

rZana<br />

na: na `gki gki gkiTxav gki Txav saqmesa, erTgan sasaubnarosa~ (35, 1)<br />

_ mosdevs vezirTa pasuxi mefisadmi:<br />

b) vazirTa hkad hkadres hkad hkadres<br />

res: res `mefeo, rad brZane Tqveni beroba!~ (37, 1)...<br />

`magas nu nu brZa brZanebT brZa brZanebT<br />

nebT, nebT mefeo, Jer vardi ar dagynobia~ (38, 1).<br />

vera hkad hkadra hkad ra saubari, mona metad Seuzarda, ...<br />

mo moax mo moax<br />

axse<br />

sena<br />

na: na `giZ giZ giZrZa giZrZa<br />

rZaneb<br />

nebso<br />

so~, so axlos midga, dauwKnarda (87, 1-3).<br />

4. qveSevrdomi ierarqs mimarTavs rogorc Se Seno Se<br />

no nobiT<br />

biT, biT ise<br />

Tqve Tqveno Tqve Tqveno<br />

nobiT<br />

biT. biT am mxriv mkafio sademarkacio xazi ar SeiniSneba,<br />

zmnebSi ki zemoaGniSnuli etiketuri diferencireba, Cveulebisamebr,<br />

daculia.<br />

5. leqsikuri mravalferovnebisaTvis poemaSi ixmareba zogi<br />

sxva zmnac, mag., SekiTxvis gamosaxatavad metKveleba-wris zemoxsenebul<br />

zmnebs daniSnulebisamebr enacvleba iki ikiTxavs iki Txavs zmna. sakmaod<br />

xSirad aris gamoKenebuli mokle Tqva Tqva zmnac. am SemTxve-<br />

9


vaSi gasaTvaliswinebelia versifikaciuli reglamentaciis faqtori,<br />

romlis ZaliTac realizebulia klitikebis moTxovnileba.<br />

moxsenebaSi KuradGeba eqceva sxva momiJnave sakiTxebsac.<br />

mm m m a a i i a a bb b b a a r r i i xx x x a a SS<br />

S S v ii i l ii<br />

i<br />

zed zedsar zed zedsar<br />

sarTa<br />

Tavi vi sa saxe sa<br />

xe xelis xe lis xarisxis warmo warmoeba warmo<br />

ba<br />

in ingi in ingi<br />

gilo<br />

lour lo ur di dialeqt di leqt leqtSi leqtSi<br />

Si<br />

1. ingilour dialeqtSi zedsarTavi saxelis xarisxis samive<br />

forma gvxvdeba: dadebiTi, odnaobiTi da ufroobiTi.<br />

odnaobiTi xarisxis formebi iseve, rogorc saliteraturo<br />

qarTulSi, mo mo_o mo afiqsebiT iwarmoeba.<br />

2. ingilouri dialeqti ufroobiT xarisxs ver awarmoebs.<br />

mis nacvlad am kategoriis gamosaxatavad iyenebs indoevropul<br />

enebSi arsebuli aRmatebiTi xarisxis msgavs formebs. am<br />

xarisxis sawarmoeblad ingilour dialeqtSi gamoiyeneba rogorc<br />

Zireuli, aseve azerbaijanuli enidan nasesxebi sityvebi.<br />

magaliTad: magra _ metad, elasala _ metismetad, lafmagra<br />

_ yvelaze metad. amave xarisxis gamosaxatavad aRniSnul<br />

dialeqtSi gamoiyeneba intensiuri warmoeba: wim-wiTel, f÷mf÷xS÷la<br />

da sxv.<br />

a a l l i i n n a a b b a a GG G i i S S v i l l i<br />

i<br />

megr megr. megr . `na na nafra<br />

fra~ fra~<br />

~ Te Teoni Te ni nimis ni mis warmo warmomav warmo warmomav<br />

mavlo<br />

lobi<br />

bisa<br />

saTvis sa Tvis<br />

`na na nafra<br />

fra~ fra (nafurnaxa) samegreloSi warmarTuli GvTaebis<br />

saxelia. nafras TaKvaniscema da rituali sruldeboda ivlisis<br />

TveSi. xalxSi gavrcelebuli azriT, `nafras~ loculobdnen<br />

10<br />

sxvadasxva daavadebis dros. erT-erTi Selocva sruldeboda<br />

Tvalnakravis (gaTvalulis) SemTxvevaSic.<br />

vfiqrobT, megr. `nafra~ Teonimi arabuli warmomavlobi-<br />

saa. arabuli leqsikuri erTeuli `nafra~ ةړذ [nafr-aTun] niSnavs<br />

Tvalnakravis, gaTvalvis sawinaaGmdego amulets, avgarozs.<br />

arabuli `nafra~ da megruli sakuTari saxeli `nafra~ (nafurnaxa)<br />

semantikis TvalsazrisiT aSkara msgavsebas amjGavnebs.<br />

s. makalaTias azriT, `nafras~ meore SesatKvisi `nafurnaxa~,<br />

rogorc locvidan Cans, aseve GvTaebis saxelia.<br />

l l a a l l i i b b i i n i a a S S v i l l i<br />

i<br />

`var var varsku<br />

skula<br />

lave lave<br />

vedi<br />

di~ di ~ sitKvis mniS mniSvne mniS<br />

vne vnelo<br />

lobi<br />

bisa<br />

saTvis sa Tvis Zvel qar qar- qar<br />

Tul TulSi Tul Tul Si<br />

mefeTa || wignSi var varsku var varsku<br />

skula<br />

lave<br />

vedi ve di samoslis msazGvrelad ixmareba<br />

da mis raGac saxeobas aGniSnavs:<br />

da Tamars esxa samoseli v a r s k u l a v e d i, rameTu egeviTariTa<br />

mosil aried asulni SaravandedTani qalwulebasa Si-<br />

na T‚ssa (13,19) O. da moiGo Tamar nacari da gardaisxa Tavsa<br />

T‚ssa da samoseli igi v a r s k u l a v e d i daipo (13,20) O.<br />

sulxan-saba orbeliani am sitKvis ganmartebisas aGniSnul<br />

konteqsts eKrdnoba: `var var varsku<br />

skula<br />

lave<br />

vedi ve di ese ars samoseli mefeTa<br />

asulTa nemsurad nakeri oqromkediTa da misTanaTa ZA~.<br />

il. abulaZis azriT, var varsku var varsku<br />

skula<br />

lave<br />

vedi ve di `Gilebians~ niSnavs.<br />

mecnierisaTvis amgvari ganmartebis wKaro somxuri redaqcia<br />

unda iKos, sadac `samoseli varskulavedis~ SesatKvisia<br />

(paregot koyken) `samoseli Gilebiani~.<br />

ebraulSi Sesabamisi SesitKveba םיספ תנתכ<br />

(kətōnet pasīm)<br />

`yrel samosels~ aGniSnavs. Sdr.: berZn. χιτών ποικίλοσ (xiton po-<br />

ikílos), laT. tunika polimita `kvarTi yreli, mravalferi~.<br />

11


amrigad, sitKva var varsku var varsku<br />

skula<br />

lave<br />

vedi ve di mefeTa || wignSi `yrelis~<br />

mniSvnelobiT unda iKos naxmari, Tumca am derivatis msgavsi<br />

SinaarsiT gamoKenebis sxva SemTxveva ar dasturdeba.<br />

S S a a l l v a g a b b e e ss<br />

s k i r i a<br />

eT eTni eT eTni<br />

nikur nikur<br />

kur ter termin ter min `ya ya yani<br />

nidan<br />

dan~ dan ~ miGebu miGebuli miGebu li ram ramde ram<br />

de deni deni<br />

nime ni me sa saku sa saku<br />

kuTa ku Ta-<br />

ri ri ri sa saxe sa saxe<br />

xelis xe lis Se Sesa Se<br />

sa saxeb sa xeb<br />

droTa ganmavlobaSi, termin `lazis~ mier Seviwroebuli<br />

satomo saxeli `yani~ Zvel qarTul werilobiT wKaroebSi `yani~<br />

da `yeni~ formebiTaa damowmebuli. am ukanasknels, rogorc<br />

somxuri wKaroebis `yens~, zogi mkvlevari gaumarTleblad<br />

Cinelad ganmartavs. Cveni azriT, `amirandareJanianis~ CineTad<br />

gagebuli yenTa qveKana aris yaneTi.<br />

moxsenebaSi gamoTqmulma zogierTma varaudma SeiZleba damatebiTi<br />

magaliTebiT Seavsos is onomastikuri masala, romlisTvisac<br />

amosavali saxelia termini `yani~.<br />

gvarsaxel JanberiZesa da JamberiZes safuZvlad Txzuli<br />

*yanberi (> Jamberi > Jumberi) unda edos. `gurJistanis vilaie-<br />

Tis did davTarSi~ `yani~ savaraudod mamakacis piris saxelia.<br />

eTnonim `yanidan~ miGebul mjGer anlautian piris saxel<br />

Janasgan nawarmoebia JanaSia da JanaSvili. gansaxilveli saxeli<br />

unda Seicnobodes gvarebSi: JanuaSvili, JanikaSvili, JanukaSvili,<br />

JanuKaSvili.<br />

12<br />

g g i i o rr<br />

r<br />

g g i i g g o o g g o o l l a a S S v i l l ii<br />

i<br />

sauGle sauGlebe sauGle sauGlebe<br />

beli be li fu fuZis fu<br />

Zis prin princi prin princi<br />

cipi pi da me mesa me<br />

sa same sa me se seria se<br />

ria<br />

cnobili faqtia: sawarmoebeli fuZis mixedviT mwkrivTa<br />

daJgufebis wesi `n. marma danerga samecniero gramatikaSi da<br />

es misi udavo damsaxureba aris~ (arn. Ciqobava). isic aGiniSna,<br />

rom sawarmoebeli fuZis principis mixedviT Tu pirveli da meore<br />

seriis gamoKofa davas ar iwvevs, amas ver vitKviT mesame<br />

seriis mimarT. `TurmeobiTis Jgufs ar moepoveba saerTo fuZe,<br />

amosavlad rom gvqondes warmoebisas~ (arn. Ciqobava).<br />

vfiqrobT, es debuleba Zveli qarTuli saliteraturo<br />

enis viTarebas sworad asaxavs; axal qarTul saliteraturo<br />

enaSi mdgomareoba sxvagvaria, zogi ram dasazustebelia.<br />

mesame seriaSi formawarmoebis TvalsazrisiT sami SemTxveva<br />

gairCeva: moqmedebiTi gvaris zmnebi, erTpiriani vnebiTi<br />

gvaris zmnebi da orpiriani vnebiTi gvaris zmnebi.<br />

moqmedebiTi gvaris zmnebSi Zvelsa da axal qarTuls Soris<br />

principuli gansxvavebaa III seriis formaTa warmoebaSi:<br />

Zvel qarTulSi I TurmeobiTi emKareba rTul Temas, II<br />

TurmeobiTi (da sxva mwkrivebi) _ martiv Temas:<br />

I Turm.: aGmi-S n-eb eb eb-ies, eb ganmi-g-eb eb eb-ies, eb ganmi-tf tf tf-ob tf ob ob-ies ob<br />

II Turm.: aGme-S SS S nn-a,<br />

nn<br />

ganme-g-o, ganme-tf tf tf-o tf<br />

III kavS.: aGme-S S nn-os,<br />

n ganme-g-os, ganme-tf tf tf-os tf<br />

axal qarTulSi III seriis Kvela mwkrivs saerTo saKrdeni<br />

fuZe aqvs, oGond erT nawils _ I seriis rTuli Tema, meore<br />

nawils _ II seriis martivi Tema. anu: erT SemTxvevaSi I TurmeobiTis<br />

saKrdeni fuZe ganzogadda, meore SemTxvevaSi _ II TurmeobiTis<br />

saKrdeni fuZe:<br />

I Turm.: ami-Sen Sen Sen-eb Sen eb eb-ia, eb gami-g-ia, gami-Tb Tb Tb-ia Tb<br />

II Turm.: ame-Sen Sen Sen-eb Sen eb eb-ina, eb game-g-o, game-Tb Tb Tb-o Tb<br />

III kavS.: ame-Sen Sen Sen-eb Sen eb eb-inos, eb game-g-os, game-Tb Tb Tb-o-s Tb<br />

-av av da -am am TemisniSniani zmnebi swored meore rigis formaTa<br />

kanonzomierebas daeqvemdebara: II TurmeobiTis forma ga-<br />

13


vrcelda I seriaSic:<br />

Zveli qarTuli:<br />

I Turm.: dami-mal mal mal-av mal av av-s av<br />

II Turm.: dame-mal mal mal-a mal<br />

III kavS.: dame-mal mal mal-os mal<br />

axali qarTuli:<br />

I Turm.: dami-mal mal mal-ia mal<br />

II Turm.: dame-mal mal mal-a mal<br />

III kavS.: dame-mal mal mal-os mal<br />

14<br />

mi-Tqu Tqu Tqu-am Tqu am am-s am<br />

me-Tqu Tqu Tqu-a Tqu<br />

me-Tq Tq Tqu-as Tq<br />

mi-Tq Tq Tqv-ia Tq<br />

me-Tq Tq Tqv-a Tq<br />

me-Tq Tq Tqv-as Tq<br />

sagulisxmo faqtia is, rom sawarmoebeli fuZis gaerTferovneba<br />

xdeba TemisniSnian zmnebSi; xmovanmonacvle zmnebSi<br />

formobrivi cvlilebebi ar momxdara III seriaSi; Temis niSanTa<br />

sistemaSi momxdari cvalilebebi da es movlena, rogorc Cans,<br />

urTierTkavSirSia...<br />

III seriis mwkrivebSi sawarmoebeli fuZis erTferovneba<br />

kidev ufro TvalSi sacemia vnebiTi gvaris zmnebSi. orpirian<br />

vnebiTebSi Zvelsa Tu axal qarTulSi es problema arc mdgara:<br />

Zveli qarTuli axali qarTuli<br />

I Turm.: davh-viwK viwK viwK-eb viwK eb eb-ie eb<br />

dav-viwK viwK viwK-eb viwK eb eb-i-var eb<br />

II Turm.: davh-viwK viwK viwK-eb viwK eb eb-ode eb<br />

dav-viwK viwK viwK-eb viwK eb eb-odi eb<br />

III kavS.: davh-viwK viwK viwK-eb viwK eb eb-odi eb<br />

dav-viwK viwK viwK-eb viwK eb eb-ode eb<br />

erTpirian vnebiTebSi am TvalsazrisiT saintereso cvlilebebi<br />

moxda:<br />

Zveli qarTuli axali qarTuli<br />

I Turm.: damalul var da-v-ma ma malul<br />

lul-var lul<br />

II Turm.: damalul viKav da-v-ma ma malul<br />

lul-iKavi<br />

lul<br />

III kavS.: damalul viKo da-v-ma ma malul malul<br />

lul-iKo lul<br />

piris niSnis mimGeobis win, zmniswinis Semdeg, gadmotanam<br />

axali qarTulis formebi organul warmoebas dauaxlova;<br />

mimGeobas zmniswini CamoaSora da zmnuri formis elementad<br />

aqcia, uzmniswino mimGeobas mwkrivis saKrdeni fuZis statusi<br />

misca...<br />

sabolood imis Tqma SeiZleba, rom III seriis mwkrivebSi<br />

faqtia sauGlebeli fuZis erTferovnebisaken midrekileba, `paradigmaTa<br />

gasworebis~ tendencia, Tumca es araa imgvari er-<br />

Tferovneba, I da II seriis mwkrivebSi rom gvaqvs.<br />

t t aa<br />

a r i e e l l gg g u u r r gg g e e n i Z Z e<br />

e<br />

qar qarTu qar<br />

Tu Tuli Tu li enis enis Cqa Cqami Cqa<br />

mi mier mi er xSul Tan Tanxmo Tan<br />

xmo xmovan<br />

vanTa van Ta aGwe aGweri aGwe aGweri<br />

risa<br />

saTvis sa Tvis<br />

nebismieri H simravlis elementebis erTdroulad ori<br />

niSniT (ki da kj niSnebiT) daxasiaTebis Sedegad gansaxilveli<br />

simravle daiKofa urTierTaragadamkveT oTx qvesimravled. SesaZlebelia<br />

am qvesimravleebidan erT-erTi maTgani carieli<br />

simravle iKos. maSin H simravlis Kvela elementi Seva aracariel<br />

sam qvesimravleSi.<br />

swored es SemTxvevaa realizebuli qarTuli enis Cqamier<br />

(arasonor) xSul Tanxmovan fonemaTa daxasiaTebisas. mkvlevar-<br />

Ta didi nawili am miznisTvis sam niSans iKenebs: k1 _ mjGero-<br />

ba, k2 _ fSvinvieroba, k3 _ mkveTroba. erTdroulad am sami<br />

niSnis gamoKenebiT marTlac xdeba sami aracarieli qvesimravlis<br />

gamoKofa, magram amavdroulad gvaqvs xuTi ararealizebuli<br />

SemTxveva, romlebic Seesabameba cariel simravles.<br />

Tu am sami niSnidan mxolod ori maTganiT Semovifar-<br />

glebiT, gveqneba sami varianti: 1) k1 da k2; 2) k1 da k3; 3) k2<br />

da k3. TiToeul am variantSi gvaqvs erTi ararealizebuli Se-<br />

mTxveva (anu, erTi carieli qvesimravle), rodesac ki da kj niSnebidan<br />

orive maTgani erTdroulad + (dadebiTi) niSniT aris<br />

warmodgenili, rac aris logikuri funqciis _ koniunqciis<br />

uarKofa. amaTgan 2) da 3) variantebi ganxilulia sxvadasxva avtorTa<br />

mier. Teoriulad dasaSvebi 1) variantis Sesaxeb ki<br />

aravin ar msJelobs.<br />

15


Cven upiratesobas vaniyebT gansaxilveli simravlis elementebis<br />

daxasiaTebas ori niSniT, vinaidan am SemTxvevaSi mxolod<br />

erTi aracarieli qvesimravle gamoiKofa.<br />

T T a a mm m m a a r r v a SS S aa<br />

a<br />

k k ii<br />

i Z e, , T ii i nn n aa<br />

a<br />

G G v v ii<br />

i nn n aa<br />

a<br />

Z e, ,<br />

S S u u q q i i a a a a ff<br />

f r ii<br />

i<br />

d d o o n n ii<br />

i Z Z e<br />

e<br />

paronimul paronimul wKvilTa wKvilTa gamoKofis gamoKofis gamoKofis Teoriuli<br />

Teoriuli<br />

principebisaTvis<br />

principebisaTvis<br />

1. paronimTa, rogorc bgerobrivad msgavs da mniSvnelobiT<br />

gansxvavebul sitKvaTa, Sekreba-Seswavla Sepirobebulia,<br />

pirvel Kovlisa, pragmatuli sayiroebiT _ garegnuli msgavsebis<br />

gamo maTi semantikuri aGrevis Tavidan asacileblad.<br />

2. Kvelaze xSiri da tipobrivia ucxouri warmoSobis paronimebi.<br />

mizezi gasagebia: nasesxebi leqsika ucnobi etimologiis<br />

gamo ufro bundovania (zogJer _ sruliad gaugebari)<br />

vidre mSobliuri. aseT ucxour paronimul wKvilTa popularuli<br />

nimuSebia: kam kampa kam kampa<br />

pania pa nia da kom kompa kom kompa<br />

pania pania<br />

nia, nia ad adre ad<br />

re resa<br />

sati sa ti da ad adre ad<br />

re resan<br />

san- san<br />

ti ti... ti<br />

gacilebiT metia sxva, naklebad cnobili masala.<br />

a) paronimTa erT-erTi aqtiuri wKaroa xalxuri xmareba<br />

farTod gavrcelebuli daavadebebisa. gansakuTrebiT ireva er-<br />

Tnairi bgeraTkompleqsiT dawKebuli terminebi. mag., apen apendiq apen apendiq<br />

diqsi<br />

si<br />

(brma nawlavis danamati; yianawlavi), rogorc wesi, ixmareba<br />

apen apendi apen apendi<br />

dici<br />

citis ci tis (apendiqsis anTebis) aGsaniSnavad. aseve erevaT<br />

ar arTri ar<br />

Tri Triti Tri ti (saxsrebis anTebiTi daavadeba) ar arTroz ar<br />

Troz TrozSi Troz Si (nivTierebaTa<br />

cvlis darGveviT gamowveuli saxsrebis qronikuli daavadeba),<br />

pros prosta pros prosta<br />

tata ta ta ta (winamdebare Jirkvali) _ pros prosta pros prosta<br />

tati<br />

titSi ti tSi<br />

(prostatis anTeba) da sxv.<br />

b) xSiria qimiuri terminebis aGrevis SemTxvevebic, gansakuTrebiT<br />

maSin, roca bgerobrivi sxvaoba minimaluria, mag., ab-<br />

sor sorben sor sorben<br />

benti ben ti (absorbciis, anu STanTqmis unaris mqone nivTiereba)<br />

16<br />

da ad adsor ad<br />

sor sorben<br />

benti ben ti (sxeuli, romlis zedapirzedac xdeba adsorbcia,<br />

anu gazis an siTxis STanTqma mKari nivTierebebis zedapiris<br />

mier), ko koagu ko gu gulan<br />

lanti lan ti (wKlis gasawmendad gamoKenebuli qimiuri<br />

nivTierebis saxelwodeba) da ko koagu ko gu gula<br />

lati la ti (naleqi, romelic<br />

Cndeba koloiduri xsnaris koagulaciis Sedegad) da misT.<br />

g) aseTi minimaluri bgerobrivi sxvaoba SeiZleba Segvxvdes<br />

sruliad `arateqnikur~ (humanitarul dargebSi<br />

gamoKenebul) sitKvebSic: kon konso kon konso<br />

sonan<br />

nansi nan si (keTilxmovaneba) da kon-<br />

kon<br />

so sonan so sonan<br />

nanti nan ti (Tanxmovani), ko kome ko kome<br />

medi medi<br />

dian dian<br />

anti an ti (msaxiobi) da ko komed ko komed<br />

mediog med og ogra<br />

rafi<br />

fi<br />

(komediebis avtori) da sxv.<br />

d) ucxour paronimTa erT rigs qmnis specialuri terminebisa<br />

da araspecialuri sitKvebis zedmiwevniTi msgavseba, mag.<br />

or ordi or<br />

di dina<br />

nalu nalu<br />

luri lu ri (maTematikuri termini, ixmareba rigobiTi ricxvebis<br />

aGsaniSnavad _ kardinaluris sapirispirod) da or ordi or<br />

di-<br />

na naru na<br />

ru ruli ru li (Cveulebrivi). analogiuri nimuSebia: ko koni ko koni<br />

nieq<br />

eqtu eqtu<br />

tura tu ra<br />

(teqstis damaxinJebuli adgilis aGdgena; Znelad wasakiTxi<br />

teqstis gaSifvra) da ko koni ko koni<br />

niun<br />

unqtu<br />

qtura qtu ra (1. Seqmnili viTareba, situacia;<br />

2. sasaqonlo meurneobisaTvis damaxasiaTebel niSan-<br />

TvisebaTa erToblioba) da misT.<br />

e) Zalian xSirad paronimebi nawarmoebi formebia (zedsar-<br />

Tavebia). maTi amosavali arsebiTi saxelebi ki amgvar wKvilebs<br />

ar warmoqmnian. mag., di dialeq di leq leqti leq ti da di dialeq di leq leqti<br />

tika ti ka erTmaneTSi ar<br />

ireva, magram maTgan nawarmoebi zedsarTavebi _ di dialeq di leq leqtu<br />

turi tu ri<br />

da di dialeq di leq leqti leqti<br />

tiku<br />

kuri ku ri _ araerTxel dadasturebula presis enaSi<br />

erTmaneTis monacvled. aseve ireva zedsarTavebi _ ko koreq ko koreq<br />

reqtu<br />

tuli tu li<br />

(qceva, saubari) da ko koreq ko koreq<br />

reqtu<br />

turu<br />

ruli ru li (Secdoma) da sxv.<br />

3. paronimiis mizezi mxolod ucxouri leqsika rodia.<br />

qarTul enaSi aGrevis wKaro SeiZleba gaxdes rogorc saxeli,<br />

ise zmna, masdari, zmnisarTi... (maT Sesaxeb moxsenebaSi iqneba<br />

saubari).<br />

garda iseTi cnobili paronimuli wKvilebisa, rogoricaa<br />

mcne mcneba mcne mcneba<br />

ba da cne cneba cne cneba<br />

ba, ba aGqma aGqma da aGTqma aGTqma, aGTqma swo sworad swo rad da swo swored swo swored<br />

red, red ue ueba ue<br />

ba bari ba ri<br />

da ueb uebro ueb uebro<br />

ro, ro mogvianebiT warmoebulma kvlevam gamoavlina didZali<br />

axali masala da aGmoCnda, rom paronimuli erTeulebis<br />

17


warmoqmnas xSirad safuZvlad udevs sitKvawarmoeba (maT Soris<br />

damatebiTi afiqsaciac): amo amowvde amo amowvde<br />

wvdeni<br />

nili<br />

li da amo amowvdi amo amowvdi<br />

wvdili<br />

li, li arKi arKi da<br />

arKa arKa, arKa gan gansazGvra<br />

gan sazGvra da gan gansazGvre<br />

gan<br />

sazGvre sazGvreba<br />

ba, ba ganwKoba ganwKoba ganwKoba da ganwKobi ganwKobile<br />

ganwKobi ganwKobile<br />

leba<br />

ba, ba<br />

Tar Targmna Tar Tar gmna da Tar Targma Tar Targma<br />

gmani<br />

ni, ni ma macxov ma macxov<br />

cxovre<br />

rebe<br />

beli be li da mcxov mcxovre mcxov mcxovre<br />

rebi<br />

bi, bi mmeva<br />

m va vale va le da<br />

mo mova mo mova<br />

vale<br />

le, le mo moTxov mo moTxov<br />

Txovna Txov na da mo moTxov mo<br />

Txov Txovni Txovni<br />

nile nile<br />

leba<br />

ba, ba mo mosa mo<br />

sa salo<br />

loci<br />

ci da mo mosa mo mosa<br />

salo<br />

loca lo ca-<br />

vi vi, vi<br />

mo mosar mo<br />

sar sarCe<br />

Cele Ce le da mo mosar mo mosar<br />

sarCle<br />

Cle, Cle mo moswav mo<br />

swav swavle swav le da mo mowa mo mowa<br />

wafe wafe<br />

fe, fe mra mraval mra mraval<br />

valmniS<br />

mniS- mniS<br />

vne vnelo vne<br />

lo lobi<br />

biani bi ni da mra mraval mra mraval<br />

valmniS<br />

mniSvne<br />

vnelo<br />

lova<br />

vani vani<br />

ni, ni mwer mwerlo mwer mwerlo<br />

loba lo ba da da damwer da damwer<br />

mwerlo<br />

lo- lo<br />

ba ba, ba na naaba na<br />

ba bano<br />

noebi no bi da na naaba na<br />

ba bano<br />

noevi no vi vi, vi na navax na<br />

vax vaxSme<br />

Smebi<br />

bi da na navax na<br />

vax vaxSme<br />

Smevi Sme vi (na na navax<br />

vax- vax<br />

Smevs Smevs), Smevs Smevs na naope na na pe pera pera<br />

raci raci<br />

ciebi ci bi da naoperacievi<br />

naoperacievi, naoperacievi<br />

naoperacievi rva rvamar rva rvamar<br />

marcvli<br />

cvliani cvli ni da rva rva-<br />

rva<br />

mar marcvlo mar marcvlo<br />

cvlova<br />

vani<br />

ni, ni sa sagi sa sagi<br />

girao gi rao da sa sagi sa sagi<br />

girav<br />

ravno<br />

no, no sa sakbi sa sakbi<br />

kbile kbi le da sa sakbi sa<br />

kbi kbilo<br />

lo, lo sa sa-<br />

sa<br />

ma mamu ma<br />

mu mule mu le da sa sama sa sama<br />

mamu<br />

mulo<br />

lo, lo sa samwer sa samwer<br />

mwerlo mwerlo<br />

lo da sa samwer sa<br />

mwer mwerlo<br />

lobo lobo<br />

bo, bo sa sarZe sa sarZe<br />

rZeve rZe ve da<br />

sa sarZe sa sarZe<br />

rZeo, rZe sa saswav sa saswav<br />

swavli swav li da sa saswav sa saswav<br />

swavlo<br />

lo, lo sa saSu sa saSu<br />

Suri Su ri da Se Sesa Se Sesa<br />

saSu<br />

Suri<br />

ri, ri sa saco sa<br />

co cole co le<br />

da sa saco sa saco<br />

colo colo<br />

lo, lo sa saha sa saha<br />

haere ha re da sa saha sa saha<br />

haero ha ro ro, ro swav swavla swav la da swav swavle swav swavle<br />

leba<br />

ba, ba Se Sedge Se Sedge<br />

dgeni dge ni-<br />

lo loba lo ba da Se Semad Se Semad<br />

madgen<br />

genlo<br />

loba<br />

ba, ba wKoba wKoba da wKobi wKobile wKobi wKobile<br />

leba le ba da mravali sxva.<br />

4. paronimTa garkveul wKebas qmnis msgavsi struqturisa<br />

da warmoebis zmnebi: ac acvams ac<br />

vams (Jvars) da ac acmevs ac<br />

mevs (kabas), as asvams as<br />

vams<br />

(daGs) da as asmevs as<br />

mevs (Cais), aCens aCens (saxes) da aC aCnevs aC<br />

nevs (kvals)..., agreTve,<br />

zog SemTxvevaSi, _ mesame iribi obieqturi piris niSnis<br />

gamotoveba: Ca Cadis Ca<br />

dis (kibeze) da sCa sCadis sCa<br />

dis (danaSauls), gada gadadebs gada debs<br />

(saqmes) da gada gadasdebs gada sdebs (grips), gada gadadis gada dis (quCaze) da gada gadasdis gada sdis<br />

(Tavze), yirs yirs yirs (muSaoba) da syirs syirs (surdo), mo modgams mo dgams (fexs) da<br />

mo mosdgams mo sdgams (mama-papidan) da sxv. aGniSnuli tipis SemTxvevebi<br />

mniSvnelovania ara mxolod piris niSanTa marTlweris gamo,<br />

aramed leqsikur-semantikuri TvalsazrisiTac.<br />

5. specifikuria damxmare sitKvebis, gansakuTrebiT, kavSirebisa<br />

da Tandebulebis aGrevis SemTxvevebic: erTmaneTSi ireva<br />

mizezisa da miznis kavSirebi: imi imitom imi<br />

tom (// imis imis gamo gamo) gamo da imis imis- imis imis<br />

Tvis Tvis, Tvis Tvis rad radgan rad gan da ra raTa ra<br />

Ta Ta; Ta zogJer ki kavSirTa aGrevis safuZvelia<br />

erT-erTi maTganis arqaulobiT gamowveuli gauTviTcnobierebloba.<br />

mxedvelobaSi gvaqvs ra raTa ra<br />

Ta Ta-s Ta metoqeoba ZvelqarTul ra rame ra<br />

me me- me<br />

Tu kavSirTan. aGreva SeimCneva zogi calke mdgomi Tandebulis<br />

SemTxvevaSic, mag., wi winaaGmdeg<br />

wi winaaGmdeg<br />

naaGmdeg Tandebulis nacvlad ixmareba<br />

wi wina wi wina<br />

naSe na Se (saqme aGZra sakuTari Zmis winaSe).<br />

18<br />

6. paronimebis xmarebisas aGreva umetesad calmxrivia: er-<br />

Ti maTgani ixmareba meoris adgilas, magram ara piruku. ufro<br />

iSviaTia SemTxvevebi, roca metKvelebaSi orive SeiZleba erTmaneTs<br />

Caenacvlos. aGsaniSnavia, rom dadasturda samwevrovani<br />

paronimebi, mag., oku okula oku okula<br />

lari<br />

ri _ oku okulis oku okulis<br />

listi<br />

ti _ oku okulan oku okulan<br />

lanti<br />

ti da misT.<br />

qq q e e T T e e v v a a n n m m a a r r gg g g i i a a n n i i - s s u u bb b a a r r i<br />

i<br />

upreverbo upreverbo upreverbo gardamavali gardamavali da da medioaqtiuri<br />

medioaqtiuri<br />

zmnebis zmnebis zogierT zogierT formaTa formaTa kvalifikaciisaTvis<br />

kvalifikaciisaTvis<br />

svanur svanur enaSi<br />

enaSi<br />

svanur enaSi dasturdeba zmnaTa formebi, romlebic uGlebis<br />

sistemaSi dGemde cnobil mwkrivTa (dro-kiloTa) Soris<br />

ar aris dafiqsirebuli.<br />

aGniSnuli monacemebi aqtiuri zmnebia, sinTezuri warmoebisaa<br />

da perfeqtulia: gadmogvcems warsulSi sa sava sa sava<br />

vara<br />

raudo ra do do, do , da dau- da<br />

zus zuste zus zuste<br />

tebe<br />

beli<br />

li, li , pi piro pi piro<br />

robi<br />

biTad bi Tad Sesrulebuli moqmedebis statikur<br />

Sedegs awmKo-mKofadSi (xŠmi xŠmi _ `albaT uyamia mas is~, xe xegi xe<br />

gi<br />

`albaT uSenebia mas is~) an warsulSive (xŠmŒl xŠmŒl (bz.), xe xemi… xe<br />

mi…<br />

(bq.) _ `albaT eyama mas is~, xe xegol xe<br />

gol gol _ bz., xe xegi… xe<br />

gi… _ bq. `iqneb<br />

eSenebina mas is~).<br />

es formebi polisemiuria (Sdr. prefiqsiani vnebiTi, awmKo:<br />

xedg xedg„ri xedg ri `ukvdeba is mas~, xed xedgarŒl<br />

xed<br />

garŒl garŒl{da garŒl da da}/xedg da xedg xedg„ri… xedg ri… `ukvdeboda<br />

is mas~; statikuri vnebiTi, mKofadusruli: xext xext„…i xext xext …i `exateba<br />

is mas, misTvis iqneba daxatuli~, xex xexta…Œl<br />

xex<br />

ta…Œl ta…Œl/xext<br />

ta…Œl xext xext„…i… xext …i… …i… `exateboda<br />

is mas, misTvis iqneboda daxatuli~) da SesaZlebelia ma-<br />

Ti CrdilSi darCenis (SeumCnevlobis) mizezic es iKos, Tumca<br />

zogierT fuZemonacvle zmnaSi: osx…ri osx…ri `mivdivar, mival~ _<br />

miz mizna miz mizna<br />

na `{wa}vsulvar, mivlia~; mi miCda mi Cda `vKofilvar~ (ufro zustad:<br />

`mimKofia~; am zmnas mxolod ||| seriis, inversiuli formebi<br />

moepoveba) omonimiis faqtori aGar arsebobs; am fuZeTagan<br />

19


| seriis formebi saerTod ar iwarmoeba, amave dros Zalian bunebrivad<br />

aigeba CvenTvis saintereso leqsemebi: xez xezni xez ni `albaT<br />

wasula (iqneb, netav, rom, nuTu, Tu...)~; `ni ni niko ni ko eeJg…<br />

e<br />

Jg… Jg…„r Jg… r r me-<br />

me<br />

zel zel„l zel l ma mare ma ma re li li, li li,<br />

, ere ame ameri ame<br />

ri rika rika<br />

kaTe<br />

TeÓ Te qa qa xez xezni xez xezni<br />

ni...~ ni _ `niko iseTi mosiarule<br />

kacia, rom amerikaSic wa wasu wa<br />

su sula su la al albaT al<br />

baT baT~; baT xeznŒl xeznŒl/xez<br />

xeznŒl xez xezni… xez ni…<br />

`wasuliKo iqneb...~: ame ameri ame ameri<br />

rika<br />

kaTe<br />

TeÓ Te qa qa qa xeznŒl xeznŒl ni nikos ni nikos<br />

kos, kos,<br />

, alas alas m‰m<br />

m‰m<br />

onGel onGeld„s!<br />

onGel ! `amarikaSic Tu Tu iKo iKo wa wasu wa wasu<br />

suli su li niko, amas ar velodi!~<br />

asevea bunebis movlenebis aGmniSvnel zmnaTa formebSic:<br />

Sdu Sdu{…}e Sdu Sdu `Tovs~ _ xeS xeSdu xeS<br />

du du{…}i du `uTovia albaT~; xeSd…Œl xeSd…Œl (bz.),<br />

xeS xeSdui… xeS ui… (bq.) `eTova albaT (iqneb...)~. msgavsi semantikis zmneb-<br />

Si ufro gamokveTilia moqmedebis diuratiuloba da gamoricxulia<br />

momentobrioba. cnobil mosazrebaTa mixedviT, `||| seriaSi<br />

Koveli zmna an vnebiTis saxeobas warmogvidgens, an saSualo-vnebiTisas<br />

Tu saSualosas~ (arn. Ciqobava), `in in inver<br />

versi<br />

siis si is sa-<br />

sa<br />

fuZ fuZvel fuZ fuZvel<br />

velze vel ze xde xdeba xde<br />

ba Se SesaZ Se<br />

saZ saZle<br />

lebe lebe<br />

beli be li am am am for forma for forma<br />

maTa ma Ta mo moqce mo moqce<br />

qceva qce va garda gardama garda gardama<br />

mava ma va-<br />

li li zmnis zmnis uGle uGlebis uGle bis pa para pa<br />

ra radig<br />

digmaSi<br />

maSi,<br />

, mxo mxolod mxo lod se seman se<br />

man manti<br />

tiku<br />

kuri ku ri gada gadaaz gada az-<br />

ri riane ri<br />

ne neba ne ba iZ iZle iZ iZle<br />

leva le va aamis<br />

a mis Se SesaZ Se<br />

saZ saZleb<br />

leblo<br />

lobas lobas<br />

bas~ bas (b. JorbenaZe).<br />

saanalizo monacemebi statikur zmnaTa mKofadusrulis (|<br />

forma) da pirobiTusrulis (|| forma) ara mxolod models<br />

imeoreben, aramed, Cveni azriT, maTive inversiaqmnili formebia,<br />

vinaidan semantikac migvaniSnebs aGniSnul mwkrivebTan maTs mimarTebaze:<br />

epistimikuroba (moqmedebis ganxorcielebis damaJereblobis,<br />

erTgvari pirobiToba), romliTac svanuri mKofadusruli<br />

xasiaTdeba, am formebisTvisac niSandoblivia; Sdr.<br />

x…am‰r x…am‰r-un x…am‰r x…am‰r un un-i un (bz.), x…ima x…imaru x…ima x…imaru<br />

runi ru ni (bq.) `vamzadebde iqneba~ _<br />

mem’ri mem’ri/mem mem’ri mem mem„ri mem ri `iqneb mimzadebia~, mem mem„rŒl mem rŒl rŒl/mem rŒl mem mem„ri… mem ri… `iqneb memzadebina~<br />

(meore mxriv, am zmnaTa semantikac da formac Zalian<br />

mogvagonebs Zveli qarTulis ||| xolmeobiTs: eTe eTesis eTe sis _ xel’Si xel’Si, xel’Si<br />

ev evnis ev nis _ xem xem„…ini xem<br />

…ini (Sdr.: `...misgan, rom romel rom romel<br />

elsa el sa ara ara ev evnis ev nis mi misda mi misda<br />

sda, sda<br />

piri gare miiqcis~ _ ...es…a es…a mi miCe mi miCe<br />

CeSad Ce Sad ma mamag…eS ma<br />

mag…eS xem xem„…ini… xem<br />

…ini… …ini…, …ini… eCxenqa<br />

niC…„rs g„nTe iCmud (bq.), aseve xevsurul dialeqtSi dadasturebul<br />

(a. yinyarauli, a. arabuli) formebs: eT eTqvis eT<br />

qvis qvis, qvis eub eubnis eub eubnis<br />

nis, nis ,<br />

eCo eCola eCo eCola<br />

lagis<br />

gis, gis , ek ekve ek ekve<br />

vexi<br />

xinis<br />

nis, nis , eya eyamis eya eyamis<br />

mis, mis , me meZa me meZa<br />

Zaxi<br />

xini<br />

nian<br />

an...<br />

...). ...<br />

aGniSnuli formebi moepoveba Kvela relatiur gardamaval<br />

20<br />

da brunvacvalebadsubieqtian absolutur zmnas. es zmnebi<br />

calsaxad inversiulia da maTi realuri subieqti | seriaSi mudam<br />

nominatiur, || seriaSi ki ergatiul konstruqcias qmnis.<br />

saanalizo formaTa perfeqtuloba gamoxatulia warsulSi Sesrulebuli<br />

moqmedebis statikuri SedegiT awmKoSi (| forma)<br />

an warsulSive (|| forma), Sesabamisad es formebi | da || Sede-<br />

gobiTs (resp. TurmeobiTi, rezultatiuri) ekedleba, magram<br />

maTgan semantikur gansxvavebas ganapirobebs epistimikuroba:<br />

warsulSi Sersulebuli moqmedeba an misi statikuri Sedegi<br />

mTqmelisTvis savaraudoa, dauzustebelia: si si …oSa …oSamin …oSa min Jez Jezni Jez<br />

ni<br />

ƒal ƒalde ƒal<br />

de deTe<br />

Te?... Te ... _ `Sen sa sava sa sava<br />

vara<br />

raudod ra dod dod,<br />

, ram ramden ram ramden<br />

denJer den Jer asul asulxar asul xar (iqnebi<br />

asuli) xaldeSi?~; oSa oSa ll„Ór<br />

l r xey…d‰nŒl xey…d‰nŒl is isgu is gu mus mus? mus<br />

_ `ramdeni<br />

wigni eqneboda wa waki wa waki<br />

kiTxu<br />

Txuli Txu li ne netav ne tav (Seni azriT, savaraudod...)<br />

mamaSens?~<br />

Cveni azriT, aGniSnul formebs mwkrivTa kvalifikacia unda<br />

mieceT da, zemoTqmulis gaTvaliswinebiT, aqtiur zmnaTa<br />

paradigmis ||| seriaSi ganlagdnen; terminologiuri saxeldebis<br />

TvalsazrisiT ki, maT, vfiqrobT, pirobiT-SedegobiTi | da pirobiT-SedegobiTi<br />

|| Seesabameba.<br />

n n aa a a n n a a a mm m m a a y y a a v v a a r r ii i i a a nn n n ii<br />

i i<br />

umdablesi umdablesi xerxemlianebis xerxemlianebis afxazuri afxazuri saxelwodebebis<br />

saxelwodebebis<br />

semantikur<br />

semantikur-struqturu<br />

semantikur struqturu<br />

struqturuli struqturu li analizi analizi<br />

enobriv erTobebs erTimeorisagan ganasxvavebs aGsaniSnsa<br />

da aGmniSvnels Soris sxvadasxvagvari damokidebuleba.<br />

sxvadasxva enaSi sxvadasxvagvaradaa asaxuli obieqturi sinamdvile:<br />

sivrce, bunebis movlenebi, mcenareTa Tu cxovelTa<br />

samKaro.<br />

enis leqsikis ama Tu im ubanSi ukufenilia enobrivi er-<br />

Tobis Kofis sxvadasxvaoba, rac gansazGvravs swored im Tavise-<br />

21


urebebs, romlebic sxvadasxva enis leqsikuri fondis Sinagan<br />

danawevrebaSi SeimCneva.<br />

afxazuri enis ZiriTad leqsikur fondSi gamoiKofa umdablesi<br />

xerxemlianebis _ qvewarmavalTa, Tevzebisa da amfibiebis<br />

aGmniSvneli saxelwodebebi.<br />

• qvewarmavalTa saxelebi:<br />

ainc°¥S´ // ainw°¥S´, `xvliki~, akuua `ku~, amaT, aSTanw°H<br />

(tap.) `gveli~.<br />

• Tevzebis saxelebi:<br />

22<br />

afs¥Z, akalmah // akamlah (bzif.) `Tevzi~, agulSap `gveleSa-<br />

pi~, alaxH `Tavbera~, amaTfsHZ `gvelTevza~, amS´Hnh°a `zGvis<br />

Gori~, apKaS´ `kobri~, aj°HnTx~ `zuTxi~, aulagur // aolagur<br />

`oraguli~, afsHZssa `yiyKina~, aGlam `Glavi~, aS°iaK // aS°eiK~a<br />

`kambala~, awHx°S°Hgu (bzif.) `stavrida~, gHcafS `xonTqara~.<br />

• amfibiebis saxelebi:<br />

adaG~ `baKaKi~, adaj° `gombeSo~, aCaAradaG~ `mosavlis<br />

baKaKi, vasaka~.<br />

moxsenebaSi mocemulia CamoTvlil leqsemaTa semantikurstruqturuli<br />

analizi, gamoKofilia nasesxebi leqsikuri masala.<br />

kk k o bb b a a a mm m ii<br />

i T T a a gg<br />

g v v aa<br />

a r r i i aa<br />

a<br />

Txzuli Txzuli Txzuli saxelebis saxelebis warmoebis warmoebis modelebi modelebi<br />

modelebi<br />

adiGeur adiGeur enaSi<br />

enaSi<br />

adiGeur enaSi Sedgenili (rTuli) saxelebi agebulebis mixedviT<br />

SeiZleba Semdegi modelebis mixedviT davaJgufoT:<br />

a) ar arse ar<br />

se sebi<br />

biTi bi Ti sa saxe sa saxe<br />

xeli xe li + + + ar arse ar<br />

se sebi sebi<br />

biTi bi Ti sa saxe sa saxe<br />

xeli xe li<br />

am tipis kompozitebi warmoadgens atributul saxelur<br />

kompleqsebs, romlebSic pirveli arsebiTi saxeli msazGvrelis<br />

funqcias asrulebs: mag., «ˆ-w– `kacis saxeli~ («ˆ `kaci~ + w–<br />

`saxeli~); Óan an an–-S´ an `biZa~ (zedmiw. `deda-Zma~); aT aT–-S´ˆfx aT<br />

ˆfx ˆfx° ˆfx `mamida~<br />

(zedmiw. `mama-da~).<br />

semantikuri TvalsazrisiT am tipis rTuli sitKvebi SeiZleba<br />

iKos idiomaturi da araidiomaturi: Sdr. Tha…ma Tha…ma† Tha…ma `kvira~<br />

(zedmiw. `GvTis dGe~) da an an–S´ˆfx an ˆfx ˆfx° ˆfx `deida~ (zedmiw. `dedada~).<br />

kompozitebis warmoebis es modeli Kvelaze produqtiulia.<br />

b) ar arse ar arse<br />

sebi<br />

biTi bi Ti sa saxe sa saxe<br />

xeli xeli<br />

li + + zed zedsar zed zedsar<br />

sarTa sarTa<br />

Tavi Ta vi sa saxe sa saxe<br />

xeli<br />

li<br />

am tipis sitKvawarmoebaSi Kvelaze xSirad gamoiKeneba zˆ<br />

`Zveli~ da y– `axali~, mag., T–T–-z `babua~ (zedmiw. `Zveli, moxuci<br />

mama~, T–T `mama~ + z `Zveli~, `moxuci~); «ˆx ˆx ˆx°ˆfx ˆx ˆfx<br />

`KoCaGi~ («ˆ `kaci~ + x°ˆfx ˆfx `KoCaGi~).<br />

am tipis kompozitebSi meore komponentad gamoKenebisas sakmaod<br />

produqtiulia, agreTve sitKva s°ˆ `kargi~: mag.,<br />

nasˆfˆ nasˆfˆ¬ nasˆfˆ nasˆfˆ¬<br />

¬° ¬ `bednieri~ (nasˆf nasˆf `bedi~, `xvedri~ + ¬ ¬°ˆ ¬<br />

`kargi~) ˆ-<br />

daboloeba ikveceba.<br />

g) zed zedsar zed zedsar<br />

sarTa<br />

Tavi Ta vi sa saxe sa saxe<br />

xeli xe li + + ar arse ar<br />

se sebi<br />

biTi bi Ti sa saxe sa saxe<br />

xeli xe li<br />

am tipis sitKvawarmoebis modeli sakmaod gavrcelebulia.<br />

amgvarad aris nawarmoebi zogi toponimi, agreTve, gvarebi da<br />

saxelebi.<br />

mag., dax dax–fsˆn dax fsˆn fsˆn– fsˆn (sofeli) (d–x– `lamazi~ + fsˆn fsˆn– fsˆn `wKaro~);<br />

am meTodiT nawarmoeb saxelTa raodenoba SezGudulia.<br />

d) zed zedsar zed zedsar<br />

sarTavi sar Tavi sa saxe sa<br />

xe xeli xe li + + zed zedsar zed zedsar<br />

sarTa<br />

Tavi Ta vi sa saxe sa saxe<br />

xeli xe li<br />

aseT kompozitebSi pirveli komponenti azustebs meores<br />

mniSvnelobas. am Jgufis rTul sitKvebSic meore komponentad<br />

xSirad gvevlineba z `Zveli~: mag., adiG. Óˆnˆz ˆnˆz ˆnˆz ˆnˆz `goliaTi~ (Óˆn ˆn ˆn<br />

`didi~ + z `Zveli~, `beberi~).<br />

e) ar arse ar arse<br />

sebi<br />

biTi bi Ti sa saxe sa saxe<br />

xeli xe li + + ri ricxvi ri<br />

cxvi cxviTi cxvi Ti sa saxe sa<br />

xe xeli xe li<br />

am tipis kompleqsi bevri ar aris: mag., bz bzab bz<br />

ab ab– ab `iremi~ (bz bz bz– bz<br />

`rqa~ + b– `bevri~); m–z–nˆƒ nˆƒ nˆƒ°– nˆƒ `naxevarmTvare~ (maz maz maz– maz `mTvare~ +<br />

nˆƒ nˆƒ°– nˆƒ<br />

`naxevari~).<br />

23


n n i i k k o o l l o o z z o o T T i i n n a a S S v v i i l l i<br />

i<br />

frones xeobaSi gansaxlebuli<br />

gvarebis gvarebis warmomavloba warmomavloba da da lokalizacia<br />

lokalizacia<br />

frones xeoba istoriulad qarTlisa da imereTis gzagasayarze<br />

mdebareobda. vaxuSti batoniSvilis `aRweriT~: xolo<br />

vertyvilisa da amaSukeTs Sua ars mcire mTa misruli koleuris<br />

mTamde da es aris sazRvari qarTl-imerTa awindeli~. ase-<br />

Ti dayofa SeiZleba pirobiTi iyos, radgan lixis qedis aRmosavleTiT<br />

qarTlSi imereli mosaxleoba saukuneebia cxovrobs.<br />

amisi dasturia `1715 wlis ruisis saepiskoposos davTari~, istoriuli<br />

dokumentebi da Cawerili masalebi. mxare ZiriTadad<br />

Zlieri feodalebis _ abaSiZeebisa da wereTlebis _ sakuTreba<br />

iyo.<br />

saanalizod aRebuli gvaqvs ZiriTadad qarTlis dasavle-<br />

Ti mxaris froneebis mcire xeobebi, sadac imerlebi cxovrobdnen.<br />

maTi gvarebia: tyemalaZe, kapanaZe, kilaZe, maWaraSvili, samxaraZe,<br />

SavaZe... aseve eTnikuri da geografiuli saxelebidan<br />

momdinare eTnonimuri gvarebi, magaliTad: Rebeli, megreli,<br />

imereli, laSxi.<br />

mm m e e r r a a b b r r o o b b a a q q i i Z Z ee<br />

e<br />

erTi erTi iSviaTi iSviaTi sityvis sityvis Sesaxeb<br />

Sesaxeb<br />

`vefxistyaosanSi<br />

vefxistyaosanSi<br />

vefxistyaosanSi~<br />

vefxistyaosanSi<br />

1. `vefxistyaosanSi~ samjer gvxvdeba `tereba~. am sityvis<br />

warmomavlobis Sesaxeb azrTa sxvadasxvaoba arsebobs. Cven sagangebod<br />

SevCerdebiT masze. miviCnevT, rom Tavisi SinaarsiT es<br />

sityva anTropologiuri Sinaarsisaa, kerZod, pirovnebis mamoZ-<br />

24<br />

ravebel ZalTa moqmedebas gamosaxavs da, rogorc aseTi, sagangebo<br />

ganmartebas moiTxovs.<br />

2. erT SemTxvevaSi nestanis ZebniT xelmocaruli tarieli<br />

eubneba asmaTs da Tavis or monas: `aw wadiT da me damagdeT,<br />

ete etere ete etere<br />

reniT re niT TavTa TquenTa~. isini miugeben: `uSenosa numca vnaxavT<br />

nu pat patron pat patron<br />

ronsa<br />

sa, sa nu ufal ufalsa ufal ufalsa<br />

sa~. sa am sityvis axsna tarielis<br />

mxleblebis pasuxSive Cans. a. SaniZis mier es adgili ganmartebulia<br />

ase: `upatroneT Tqvens Tavsa~. meore SemTxvevaSi nestani<br />

swers tariels: `fatman wamgvara grZneulTa, RmerTimca mas<br />

ete etere ete etere<br />

rebis<br />

bis~, bis anu RmerTimc upatronebs (= uSvelis) fatmans, romelmac<br />

Cemi Tavi grZneulebs gamostacao. dabolos, avTandili<br />

fridons uwunebs qajeTis cixis aRebis gegmas, roca eubneba:<br />

`ege TaTbiri ar varga, sxvaebr vqmnaT Tavis te tere te<br />

re reba<br />

ba~. ba . am SemTxvevaSic<br />

a. SaniZe `Tavis terebas~ ganmartavs rogorc patronobas.<br />

maSasadame, erT SemTxvevaSi RmerTi ete etere ete etere<br />

reba re ba adamians,<br />

or SemTxevaSi ki Tavis Tavs ete etere ete etere<br />

reba re ba adamiani. samive SemTxveva-<br />

Si saxezea `patronobis~, `/da/uflebis~, `Svelis~ semantikuri<br />

xazi.<br />

3. pirvel SemTxvevaSi `patroni~, `ufali~, rogorc te tere te<br />

re-<br />

bis bis ganmarteba momdevno strofSi gveZleva. meore SemTxvevaSi<br />

`patronobis~ (= Svelis) Sinaarsi konteqstiTve igulisxmeba.<br />

mesame SemTxvevac asevea gagebuli.<br />

4. mesame SemTxvevaSi `Ta Ta Tavis Ta vis te tere te<br />

re reba<br />

ba~ ba garkveul ganmartebas<br />

moiTxovs. es Sesityveba struqturuladac da semantikuradac<br />

srul Sesatyviss poulobs iseT cnebasTan, rogoricaa `Ta Ta Tavis Ta vis<br />

uf ufle uf<br />

le leba leba<br />

ba~, ba radgan `te te tere<br />

reba<br />

ba~ ba da `uf uf ufle<br />

leba leba<br />

ba~, ba rogorc poemis saTanado<br />

strofebis analizi gviCvenebs, mniSvnelobiT erTmaneTs<br />

faraven. `sxvaebr Tavis te tere te<br />

re reba<br />

ba~ ba am SemTxvevaSi niSnavs sxva<br />

gadawyvetilebis miRebas. aseTi gaazreba saSualebas gvaZlevs<br />

davaskvnaT, rom am SemTxvevaSi `Tavis tereba~ pirovnebis mTlianobis<br />

/sisrulis/ Semcveli sityvaa, Semcvelia Tavis flobis<br />

(= patronobis, Ta Tavis Ta<br />

vis uf ufle uf ufle<br />

lebis<br />

bis) bis semantikisa, im ideisa, roca<br />

adamians SeuZlia swori gadawyvetilebis miReba, WeSmaritebas-<br />

Tan ziareba. maSasadame, avTandilis naTqvami: `sxva sxva sxvaebr sxva ebr vqmnaT<br />

25


Ta Tavis Ta<br />

vis te tere te tere<br />

reba<br />

ba~ ba niSnavs sxvagvarad `gamovarCioT~, sxva gadawyvetileba<br />

miviRoT. a. SaniZis mier am Sesityvebis ganmarteba ,,Tavis<br />

patronobis~ mniSvnelobiT swored ase unda gaviazroT,<br />

radgan saWiro xdeba imis ganmarteba, Tu ra igulisxmeba `patronobaSi~.<br />

5. sayuradReboa, rom `te te tere<br />

reba<br />

ba~ ba rusTavelamde qarTuli<br />

literaturis ZeglebSi ar dasturdeba. am sityvis etimologiis<br />

Sesaxeb sxvadasxva Tvalsazrisi arsebobs. n. mari mas `vefxistyaosanSi~<br />

somxuri warmomavlobis sityvad miiCnevs (somx.<br />

`ter ter ter~ ter niSnavs `ufals~, `patrons~). rogorc Cans, amave Tvalsazrisze<br />

dgas a.SaniZe, roca te tere te<br />

re rebas<br />

bas ganmartavs rogorc `patronobas~,<br />

Tumca warmomavlobaze arafers ambobs. rusTvelologiur<br />

literaturaSi mowodebulia sxva Sexedulebebic.<br />

`te te tere tere<br />

reb~ re rusTavelis mibaZviT araerTxel gvxvdeba aRorZinebis<br />

xanis qarTul mwerlobaSi, aqve dasturdeba `ter ter ter~, ter romelsac<br />

`vefxistyaosanSi~ ver vxvdebiT. SesaZlebelia poemis konteqsturi<br />

analizi adasturebdes n. maris Sexedulebas am sityvis<br />

warmomavlobis Sesaxeb. aseTi daskvnis warmodgena unda aZlierebdes<br />

Tvalsazriss rusTavelis, rogorc `mesxi meleqsis~ Sesaxeb.<br />

amave Tvalsazriss aZlierebs somxuri warmomavlobis<br />

`ta ta tanu nu ter ter~(= ter mamasaxlisi) kompoziti bagrat meoTxis XI s-is<br />

sabuTSi. miviCnevT, rom `tereba~ sityvis warmomomavlobis Seswavla<br />

ufro gaRrmavebul Seswavlas moiTxovs.<br />

m uu u r m a n ss s uu u x i S v i l i<br />

erTi erTi safeiqro safeiqro terminis terminis Sesaxeb<br />

Sesaxeb<br />

qarTvelu qarTvelur qarTvelu qarTvelu r enebSi<br />

enebSi<br />

qarTuli enis ganmartebiT leqsikonSi (t. VII, 1962) Su-<br />

los los (`or xelze an wyrTaze amokecili Zafis kona~) sailustraciod<br />

damowmebuli xalxuri leqsi _ daiCoqa feiqarma,<br />

26<br />

Camoyara cxare cremli: vai deda-Cemis mzesa, S u l o s wavapare<br />

xeli _ xelosnis mier profesiuli eTikis darRveviT (`Sulos<br />

wavapare xeli~) gamowveul monaniebas gvimxels da CvenSi am<br />

profesiis did da myar tradiciebs gulisxmobs.<br />

`Sinamrewvelobis~ masalebis mixedviT termini Sulo<br />

Sulo<br />

(saxeluri da zmnuri formiT) TiTqmis mTel saqarTveloSi<br />

Cans gavrcelebuli (kaxeTi, qarTli, imereTi, raWa, mesxeTi,<br />

erwo-TianeTi, saingilo) rogorc saxeluri, aseve zmnuri<br />

formiT da sinonimebic uCans. Signi kaxeTi: `damaxul bawars,<br />

romelic gorgalze gvaqvs daxveuli, d a v a S u l o v e b T da<br />

memre vRebavT. S u l o e b s xifebsac eZaxian~ (masalebi, 1982,<br />

30), `gorgals d a v a S u l a v e b T, mere S u l o e b s SevRebavT,<br />

sxvadasxva-frad~ (masalebi, 121), z. imereTi: `qulaze rom<br />

patara bambas mowyveten, mere rTaven, mere momuxaven, e.i.<br />

daawyoben Zafebs S u l o e b i s gasakeTeblad, mere daaxveven<br />

S u l o e b s~ (masalebi, 164), qv. raWa: `cands (S u l o s a c<br />

uwodeben) daqselili Zafia...~ (masalebi, 190), z. raWa: `bambi<br />

Zafze gvriWas ar vityviT, imas S u l o s veZaxiT~ (masalebi,<br />

190)...<br />

Su Sulo Su Sulo<br />

lo Zvel qarTulSi ar Cans. dadasturebulia `sityvis<br />

konaSi~: Su Sulo Su<br />

lo _ nasTis bokeli, n. da d. CubinaSvilebi sabas<br />

ganmartebas imeoreben.<br />

dialeqtebidan yuradRebas iqcevs z. imerulis Svi Svilo Svi Svilo<br />

lo, lo Su-<br />

Su<br />

lo lo, lo samuxvelze... exveoda Zafi S v i l o T da mas amoavlebdnen<br />

fqvilis fafaSi, aRar wydeboda saqsovSi... d a S v i l o -<br />

e b u l i S u l o e b a d daxveuli Zafi. erT girmaqa bambas<br />

gaatanda: saxSi meitane d a S v i l o e b u l i o (ZoweniZe,<br />

1974), qiziyurSi dasturdeba derivaciuli saSulave saSulave||SaSu<br />

saSulave SaSu-<br />

lave lave _ safeiqroSi S u l o d, ƒifis amosaxvevi iaraRi... (Sdr.,<br />

Sulo Sulo Sulo _ erTi gabma Zafi) (menTeSaSvili, 1948)... Sdr. qv. imer.<br />

saSviloe saSviloe (masalebi, 165), saSvilao saSvilao (masalebi, 161, 165) da<br />

sxv.<br />

qvemo imerulSi dadasturebulia Solo Solo, Solo Sola Sola variantebic:<br />

`mermed Sig CavdebdiT S o l o s abreSums an materias~,<br />

27


S o l a s veZaxodiT bambiT dastuls~ (masalebi, 186; 180).<br />

Sola Sola gvaqvs javaxurSic: `gacveTili qalamnis Casafeni naWeri~<br />

(martirosovi, 1984).<br />

qarT. Sul Sul-||Svil<br />

Sul Svil Svil- Svil fuZis Sesatyvisi unda iyos megr.<br />

Sqvil Sqvil-, Sqvil Sqvila Sqvila||Sqvilua Sqvila Sqvilua Zafi Zafi (Sqvila Sqvila Sqvila||Sqvilua Sqvila Sqvilua Zafis Zafis) Zafis erTi<br />

amoqna (amoreba) Zafi... Sqviler Sqviler-i Sqviler _ dapentili. Tena miSuxena<br />

seriT S q v i l e r i bambeSa (m. xub., gv. 138) _ es uziT RamiT<br />

gapentil bambaSi... (qajaia, III, 2002); Sqvilans Sqvilans `mSvildavs~,<br />

`bambas pentavs~ arn. Ciqobava nasaxelar zmnad miiCnevs<br />

(Ciqobava, 1942, 99). am dakavSirebis Tavisebureba is iqneba,<br />

rom Sqvil Sqvil- Sqvil fuZeSi momdevno bagismieri …-s gavleniT ar moxda<br />

Sq kompleqsis gasisineba (gamyreliZe, 1959, 71). gasisinebis<br />

procesi ar ganxorcielebula qarT. m-S‚l S‚l S‚l-d-iØs S‚l kanonzomier<br />

megr. Sqvil Sqvil- Sqvil formaSic (gamyreliZe, iqve). aq bunebrivad dgeba<br />

sakiTxi qarTulSi Sul Sul-o/Svil<br />

Sul Svil Svil-o Svil da m-Svil Svil Svil-d- Svil formaTa<br />

mimarTebis Sesaxeb.<br />

SesatyvisobaTa am rigSi Cadgeba svanuri sg…ir sg…ir: sg…ir `axlo<br />

warsulSi sacvlebi, umTavresad kanafis Zafisagan iqsoveboda,<br />

romelsac eZaxdnen s g v i r s~ (masalebi, 211), `kanafis<br />

Zafisagan moqsovil s g v i r-s [xami tilos] naWers jer garecxaven...~<br />

(masalebi, 214).<br />

sg…ir sg…ir (-iS, sgurðr b.q.), sgur sgur sgur (-al) lSx. _ xami tilo;<br />

kanafis Zafis qsovili. s g … i r ‹ J‹… ox…leT nabðbozd (bz.<br />

124) _ saRamomde tiloc momiqsoveo. sg…iriS eser fatðn i<br />

ejið? mekSde (and.) _ xami tilos perangi da _ isic mokleo.<br />

sguri fatan xêqæ (lSx.) _ xami tilos perangi acvia... (svan.<br />

leqs., 2000).<br />

svan. sg…ir- qarT. S…il- da megr. Sqvil- fuZeebis kanonzomieri<br />

fonetikuri da semantikuri Sesatyvisia. qarTuli<br />

SiSina |S| fonemis Sesatyvisi Sg kompleqsis gasisineba svanurSi<br />

ganxorcielda T. gamyreliZis wesis mixedviT: *S… > sg.<br />

svanur da qarTul fuZeTa sxvagvari SesatyvisisaTvis ix.<br />

Cuxua, 2000-2003, 2000.<br />

28<br />

T e d o u T u r g a ii i Z e<br />

mravlobiTi mravlobiTi mravlobiTi ricxvis ricxvis -bi bi sufiqsi<br />

sufiqsi<br />

fr fr.-m. fr<br />

. ma maJos ma os gramatikaSi<br />

gramatikaSi<br />

me-17 s. italieli gramatikosi qarTuli enis saxelis mravlobiTi<br />

ricxvis niSnad -ebi ebi da -bi bi bi sufiqsebs gamoKofs. -i daboloeba<br />

saxelobiTi brunvis niSania, rac kargad Cans nabruneb saxelTa<br />

paradigmebSi. gramatikulad es SeiZleba ase Caiweros<br />

{-eb} _ /-eb/ ∼ /-b/. -eb iqneba TanxmovanfuZian saxelTa mravlobiT<br />

ricxvSi, -b ki _ xmovanfuZianebTan. KuradGebas iqcevs /-b/ alomorfi,<br />

Tu mas realur faqtad miviCnevT (deda-b-i, gogo-b-i...).<br />

fr.-m. maJos gramatika iwereboda samegrelosa da guriaSi (ZiriTadad).<br />

ramdenad aris SesaZlebeli /-b/ mravlobiTi ricxvis niSnad?<br />

qarTulSi (iseve rogorc zanurSi) arabunebrivia xmovan-<br />

Ta kompleqsebi erTi morfemis farglebSi, ris gamoc xdeba<br />

morfonologiuri cvlilebebi sazGvris xmovanTa kompleqsebSi,<br />

kerZod: (1) r e d u q c i a: Zmaebi > Z m e b i, (2) r e g r e s u -<br />

l i a s i m i l a c i a: deidaebi > d e i d e e b i, (3) d i s i m i -<br />

l a c i a: xeebi > xiebi > x e b i, (4) d i f T o n g i z a c i a: paloebi<br />

> p a l … e b i, ezoebi > e z … e b i da (5) gansakuTrebiT<br />

aGsaniSnavia p r o g r e s u l i a s i m i l a c i a glo glolur glo glolur<br />

lurSi<br />

Si: Si<br />

raGacaebi > r a G a c a a b i.<br />

identuri xmovnebi zogJer grZel xmovans qmnian, rac mTavrdeba<br />

martiv xmovanSi gadasvliT (guruli m o r e º m o o r e<br />

< meore). aqve SeiZleba gavixsenoT yanurSi dadasturebuli -ef<br />

> -f mravlobiT ricxvSi xmovanfuZian saxelebTan (bucxa-f-e).<br />

d e d a b i tipis formaTa misaGebad SeiZleba daiSvas ori<br />

gza: (1) progresuli asimilaciiT dedaabi > ded‰bi > dedabi;<br />

(2) reduqciiT dedaebi > dedabi.<br />

fr.-m. maJos TiTqmis ar eSleba xmovanTa xmareba qarTul<br />

sitKvebSi; identur xmovnebs xSirad mxolod erTi xmovniT<br />

gamoxatavs (mepebi `mefeebi~).<br />

29


m m i i x x e i l q u r d i a n i<br />

daGestnur daGestnur daGestnur enaTa enaTa niko niko mariseul mariseul kvalifikaciaTa<br />

kvalifikaciaTa<br />

fonetikuri fonetikuri safuZvlebi<br />

safuZvlebi<br />

akademikosma niko marma daGestnur enaTa kvalifikacia<br />

fonetikuri niSnebis mixedviT orJer moaxdina: erTxel miakuT-<br />

vna `spirantul~ tips (resp. Stos), naxur da afxazur-adiGur<br />

enebTan erTad; Semdeg ki `sonorul~ tips, naxur enebTan erTad.<br />

orive es kvalifikacia Tumca fonetikur niSnebs emKareboda,<br />

magram Tavad es niSnebi enaTa sxvadasxva fonetikur maxasiaTebelze<br />

iKo orientirebuli.<br />

akad. n. mars sazogadod sCveoda Tavisi kvlevis oden Sedegebisa<br />

da daskvnebis gamoqveKneba, kvlevis procesebsa da procedurebze<br />

Tu argumentebze Kovelgvari miTiTebis gareSe, gulisxmobda<br />

ra, rom specialistTaTvis aranairi problema ar<br />

unda KofiliKo miseuli daskvnis wanamZGvarTa an analizis me-<br />

Todebis amocnoba da gaTvaliswineba. daGestnur enaTa mariseuli<br />

fonetikuri kvalifikaciebi am mxriv gamonaklisi ar aris<br />

da winamdebare naSromi maTi axsnis mcdelobas warmoadgens.<br />

`spi spi spiran<br />

rantu<br />

tuli li ti tipi ti<br />

pi pi~. pi . pirvelad termini `spirantuli~ tipi<br />

n. marma gamoiKena svanuri enis dasaxasiaTeblad, rodesac<br />

man svanuri am niSniT daupirispira `sibilanturi~ tipis (resp.<br />

Stos) qarTvelur enebs _ qarTuls (sisina ena) da megrul-yanurs<br />

(SiSina ena º enebi).<br />

Tumca Tavisi am debulebis gaTvalsaCinoebisaTvis mis mierve<br />

moxmobili magaliTebi aseTi daskvnis udavobas ver uzrunvelKofdnen,<br />

magram svanuris garda `spirantul~ tipSi<br />

daGestnuri (resp. xunZur-andiur-didouri), naxuri da afxazur-adiGuri<br />

enebis SeKvana iZleva safuZvels sandoobis<br />

maGali xarisxiT ganvsazGvroT, Tu ras gulisxmobda akad. n.<br />

mari am terminis qveS.<br />

30<br />

mis mier `spirantul~ tipSi gaerTianebul enaTa absolutur<br />

umravlesobas met-naklebad axasiaTebs `dezafrikatizaciis~<br />

anu xSul afrikatTa `spirantizaciis~ fonetikuri procesis<br />

realizebuloba an tendencia (laparakia dasabamier, anu<br />

pirvelad afrikatTa dezafrikatizaciaze, Torem am da sxva<br />

kavkasiur enebSi SeiZleba sawinaaGmdego procesic iKos povnieri:<br />

ukanaenismier xSulTa palataluri afrikatizacia _ g g q q k<br />

k<br />

> J J J C C yy,<br />

y rogorc es gvaqvs `spirantuli tipis~ enebidan svanur-<br />

Si da adiGeurSi).<br />

dasabamier xSul, ZiriTadad SiSina afrikatTa spirantizacias<br />

adgili aqvs akad. n. maris mier `spirantuli tipisa-<br />

Tvis~ mikuTvnebul enebSi:<br />

svanurSi: J > j; C > S; y > Ø; Zg/Jg > sg; cq/Cq > Sg; wk/yk > Sk.<br />

CeCnur-inguSurSi: J > j; C > S;<br />

bacburSi (wova-TuSurSi): J > j; C > S;<br />

xunZurSi: *Z > z; *J > j; (dialeqtebSi agreTve): c > s; c´ > s´;<br />

C´ > S´).<br />

andiur enebSi: c > s; C > S; c´ > s; C´ > S´;<br />

didour enebSi: c > s; C > S; c´ > s; C´ > S´;<br />

adiGeuri enis dialeqtebSi: C > S; C > S»; J > j.<br />

da a. S.<br />

adiGurSi da xunZur-andiur-didour enebSi dasabamieri<br />

afrikatebis kvaldakval dezafrikatizacias eqvemdebarebian agreTve<br />

meoreuli formaciis anu ukanaenismier xSulTa palatalizaciis<br />

gziT miGebuli afrikatebic.<br />

`so so sono<br />

noru<br />

ruli ru li ti tipi ti tipi<br />

pi~. pi termin `sonoruli tipis~ gamoKenebam<br />

daGestnuri da naxuri enebis dasaxasiaTeblad gaugebroba<br />

gamoiwvia. akademikosi arnold Ciqobava werda:<br />

`n. marma scada iafetur-qarTveluri enebi fonetikuri<br />

niSnis mixedviT daexasiaTebina: qarTuli sitKvis fuZe Tu s i -<br />

s i n a Tanxmovans Seicavs (mag. suli), yanursa da megruls<br />

S i S i n a Tanxmovani moudis (Suri `suli~), svanurs kidev<br />

31


`spiranti~ (ukeT: fSvinvieri ukanaenismieri) Tanxmovani (qvin<br />

`suli~).<br />

`sisina~, `SiSina~, `spirantuli~ da maTi SeJvareba (`SiSina-spirantuli~,<br />

`sisina-spirantuli~) n. maris varaudiT niSandoblivi<br />

iKo iseTi iafeturi enebisaTvis, rogoricaa qarTuli,<br />

yanuri, megruli, svanuri da afxazuri.<br />

amas daemata `s o n o r u l i~ tipi, rodesac iafetur<br />

enebad gamocxadda naxuri da daGestnuri enebi.<br />

n. maris es Tvalsazrisi TavisTavad sainteresoa, magram<br />

realuri mniSvneloba mas qarTulisa da megrul-yanurisTvis<br />

Tu aqvs; svanurSi, afxazurSi spirantuli fenis sailustracio<br />

masalac ki mcirea, xolo naxur da daGestnur enaTa sonorulobaze<br />

msJeloba xelSesaxebs arafers iZleva~ (Ciqobava 1979: 31).<br />

zemoT vcade gamerkvia, Tu realurad ras gulisxmobda n.<br />

mari svanuri da sxva enebis `spirantul tipad~ saxeldebisas,<br />

damoukideblad mis mier metismetad daudevrad SerCeuli sailustracio<br />

masalisagan. axla vecdebi vaCveno, Tu ratom da<br />

ramdenad iZleva xelSesaxebs n. maris msJeloba daGestnur ena-<br />

Ta sonorulobaze.<br />

dGes sinqroniaSi Tanaarsebul iberiul-kavkasiur enaTagan<br />

mxolod qarTvelur enebs aqvT sruli paradigma e. w. orwevra<br />

harmoniuli decesiuri kompleqsebisa:<br />

32<br />

AA tipi. xSuli + xSuli<br />

bg<br />

dg<br />

Zg<br />

Jg<br />

fq<br />

Tq<br />

cq<br />

Cq<br />

BB tipi. xSuli + spiranti<br />

bG<br />

dG<br />

ZG<br />

JG<br />

fx<br />

Tx<br />

cx<br />

Cx<br />

pk<br />

tk<br />

wk<br />

yk<br />

pK<br />

tK<br />

wK<br />

yK<br />

am tipSi mkveTrebTan fiqsirebuli faringaluri mkveTri<br />

K artikulaciurad xSulTa rigSia (Sdr. T. gamKreliZe 2000 :<br />

249-256), funqcionalurad ki spirantis rolSi gamodis.<br />

C tipi. spiranti + xSuli<br />

zg<br />

jg<br />

sq<br />

Sq<br />

D tipi. spiranti + spiranti<br />

zG<br />

jG<br />

sx<br />

Sx<br />

harmoniuli decesiuri kompleqsebi orgvari warmoSobisaa<br />

qarTvelur enebSi: 1) dasabamieri da reduqciis Sedegad<br />

miGebuli an morfemaTa miJnaze warmoqmnili, magram gansaxilveli<br />

sakiTxisTvis amas gadamwKveti mniSvneloba ara aqvs.<br />

sporadulad da fakultaturad decesiuri harmoniuli<br />

kompleqsebi gvxvdeba afxazur-abazursa da naxur enebSi. magram<br />

rogorc aGvniSne, sistemur xasiaTs isini mxolod qarTvelur<br />

enebSi atareben da enaTa am Jgufis erTgvar markers warmoadgenen.<br />

amgvarive markers daGestnuri enebisas warmoadgenen orwevra<br />

TanxmovanTkompleqsebi, romelTa erTi wevri aucileblad<br />

so sono so sono<br />

noria<br />

ria! ria<br />

daGestnur (xunZur-andiur-didour) enaTa `orwevriani<br />

Zireuli konsonanturi Jgufebis ganxilvis Sedegad gamovlinda<br />

maTTvis damaxasiaTebeli Semdegi struqturuli Taviseburebani:<br />

Zireuli Jgufis erT-erTi wevri KovelTvis sonori TanxmovniTaa<br />

warmodgenili~ (barnovi 2005 : 17).<br />

vfiqrob, swored daGestnur enaTa am Taviseburebas gulisxmobda<br />

akademikosi niko mari, rodesac daGestnuri enebi<br />

`sonorul tips~ miakuTvna, miT umetes, rom decesiuri harmoniuli<br />

kompleqsebis arseboba, rogorc qarTvelur enaTa specifikuri<br />

maxasiaTeblisa, pirvelad swored n. mars hqonda Se-<br />

33


mCneuli: `winaenismieri Tanxmovnebi + ukanaenismieri Tanxmovnebi<br />

(swored am mimdevrobiT) gvaZlevs harmoniul Jgufebs~.<br />

mm m m e e d d e e a a G G ll l l o o n n t t ii<br />

i<br />

zrun zrunvis zrun zrun vis leq leqsi leq<br />

si sikur sikur<br />

kur-se kur se seman<br />

manti<br />

tiku<br />

kuri ri bu budi bu budi<br />

disa disa<br />

saTvis sa Tvis<br />

1) qarTuli zrun zrunvis zrun vis leqsikur-semantikur budeSi Semokrebili<br />

leqsikuri erTeulebi sami semantikuri mimarTulebiT<br />

gadanawildeba:<br />

I. . mzrun mzrunve mzrun mzrunve<br />

velo velo<br />

loba lo ba _ rodesac Zalisxmeva mimarTulia movla-daxmarebisken<br />

(sakuTari Tavisa Tu sxvisaTvis). amis dasturia<br />

Zveli qarTuli: zrun zrunva zrun va `garja, Rvawli, raime RonisZieba~<br />

da zrun zrunvis zrun vis de deba de<br />

ba `zrunva~ (i. abulaZe), mzrun mzrunve mzrun mzrunve<br />

velo<br />

loba lo ba `kuratoroba,<br />

meurveoba~, mzrun mzrunve mzrun mzrunve<br />

veli<br />

li, li , mzru mzruna mzru<br />

na navi na vi `momvleli~, Ta Tanam Ta nam-<br />

zrun zrunve zrun zrunve<br />

velo<br />

loba lo ba `zrunva, daxmareba~ da Ta Tanam Ta Tanam<br />

namzrun<br />

zrunve<br />

veli ve li `Wirisufali~<br />

(z. sarjvelaZe), sa samzrun sa samzrun<br />

mzrunve<br />

velo ve lo `monasteri~ (`samzrunvelos<br />

werilTa Sina monastersa uwoden. monasteri laTinuria,<br />

qarTulad samzrunvelo hqvian monazonT (monozanT) sakrebu-<br />

losa~ _ sulxan-saba); Sdr.: qarT. zrun zrunva zrun zrunva<br />

va (← zr zr-) zr da svan.<br />

li-zar zar zar-e zar `zrunva; dacva~ (fenrixi-sarjvelaZe).<br />

II II. II<br />

. sa sazru sa sazru<br />

zruna<br />

navi<br />

vi _ rodesac Zalisxmeva iwvevs urva-wuxilsa<br />

da SfoTs. amis dasturia Zveli qarTuli: zrun zrunva zrun zrunva<br />

va,<br />

, da dazrun da dazrun<br />

zrunva<br />

va<br />

`SfoTi, aRZvra. urva, wuxili~; sazrunavi, sadardo~ (i. abula-<br />

Ze), zrun zrunva zrun va `(maTe 6, 25) SiSi dacemisa, gina navRvla (sa), gina<br />

inaRvla~, sa sazru sa sazru<br />

zruna<br />

navi na vi `sanavRvlo saqme~ (sulxan-saba), Se-<br />

Se<br />

zrun zrun(v)eba<br />

zrun eba `Sewuxeba, daRoneba, urva, SeSfoTeba~, Se Sezrun Se<br />

zrun zrunve zrun ve-<br />

bu buli bu<br />

li `Sewuxebuli~ (i. abulaZe), mimo mimodaz mimo mimodaz<br />

dazrun<br />

runva run va `fusfusi~,<br />

mra mraval mra mraval<br />

valmzrun valmzrun<br />

mzrunve<br />

veli ve li `daudegari, mofusfuse~ da mra mraval mra mraval<br />

valmzrun val mzrun-<br />

ve velo ve<br />

lo loba lo ba `didad zrunva~ (z. sarjvelaZe); Sdr.: qarT. zar zar- zar `dazareba~<br />

da svan. li-Jar Jar `mowyena, mobezreba~ (g. klimovi).<br />

34<br />

amave semantikur mimarTulebas ganekuTvneba uqonlobis<br />

u-o TavsarT-bolosarTiani Zveli qarTuli uz uzrun uz uzrun<br />

runve<br />

veli<br />

li, li , uz-<br />

uz<br />

ru runa ru<br />

na navi<br />

vi `uzrunveli, unaRvlo, uSfoTveli; Tavis ufali zrunvisagan~,<br />

uz uzrun uz<br />

run runve<br />

velad ve lad `uzrunvelad, uSfoTvelad, unaRvlelad,<br />

uurvelad~ uz uzrun uz uzrun<br />

runve<br />

velo velo<br />

loba lo ba `uzrunveloba, uurveloba, udardeloba,<br />

simSvide; Tavis ufleba zrunvisagan, unaRvloba, daudevneloba,<br />

uTauroba~, uz uzrun uz<br />

run runvel runvel<br />

vel-yo vel yo yofa yofa<br />

fa,<br />

, uz uzrun uz<br />

run runvel runvel<br />

vel-qmni vel qmni qmnili qmni li `damSvideba,<br />

Seuwuxebloba, dawynareba; udardel-yofa; unaRvlo-yofa,<br />

unaRvlo-qmnili~ (i. abulaZe, z. sarjvelaZe, d. CubinaSvili).<br />

III III. III<br />

. . xmi xmiano xmi no noba no ba _ rodesac Zalisxmevas Semawuxebeli (krTomis,<br />

SiSisa da Zrwolis gamomwvevi) xmis gamocema axlavs. amis<br />

dasturia Zveli qarTuli: zru zruni zru ni `godebis bani~ (sulxan-saba),<br />

`godeba; godebis bani mtiralTagan~ (d. CubinaSvili), `zaris godebis<br />

bani~ (iv. javaxiSvili), zri zriali zri li `sazareli mravalxmianoba~<br />

(sulxan-saba), qarT. zr zr-ial-i zr<br />

da megr. rJ rJ-iol-i rJ<br />

(← Jr Jr-iol-i) Jr<br />

`xmianoba~ (g. klimovi, fenrixi-sarjvelaZe). aqve unda movixmoT<br />

Zveli qarTuli zrz zrz-ol zrz ol ol-a ol `Zrwola~ da qarT. JrJ JrJ-ol JrJ ol ol-a ol `JrJola,<br />

caxcaxi~, Zveli qarTuli zrz zrz-en zrz en en-a en a gaRizianeba, galaReba~,<br />

zrz zrz-in zrz in in-eba in eba eba `winaaRmdegoba, urCoba~ da qarT. zrzen zrzen-/ zrzen zrzin zrzin- zrzin `Se-<br />

SfoTeba, aRgzneba~, megr. zˆrzˆn zˆrzˆn `xmauri, guguni~;<br />

amave semantikuri mimarTulebisaa za zaris za ris (`spars. elda,<br />

anazdi SiSi, gankrToma; tirili, godeba~ _ d. CubinaSvili)<br />

Semcveli leqsikuri erTeulebi: sa saza sa saza<br />

zare<br />

reli re li `zaris dasacemeli<br />

sasmeneli esmas, anu saocari rame ixilos, SiSisa da wyenisa<br />

zarma esre Seipyras, didxans SemSTvariviT iyos~ (sulxan-saba),<br />

`saZageli, saSineli~ (i. abulaZe, z. sarjvelaZe), za zari za ri `sazarelisagan<br />

SiSi~ (sulxan-saba), `SiSi; SeZrwuneba~ (i. abulaZe, z.<br />

sarjvelaZe), za zaris za zaris<br />

ris-da ris da dace<br />

cema ce ma `SeSineba~, zar zar-da zar da dace<br />

cemu<br />

muli mu li `SeSinebuli~,<br />

za zaris za zaris<br />

ris-ganƒda<br />

ris ganƒda `SeSineba, SekrToma~, zar zar-ganƒdi<br />

zar ganƒdi ganƒdili ganƒdi li `SeSinebuli,<br />

SeZrwunebuli~. zar zar-ƒdo zar zar ƒdo ƒdoma ƒdo ma `eldis cema~ (i. abulaZe, z.<br />

sarjvelaZe), aseve frazeologizmebi: Si SiSi Si Si Sisza Si za zari za ri da daeca da<br />

ca ca, ca Tav Tavza Tav Tavza<br />

zari za ri<br />

da daeca da ca ca; ca Sdr.: qarT. zar zar-i zar da megr. zor zor-i zor zor `sayviris xma~; qarT.<br />

u-zar zar zar-ma-zar<br />

zar zar zar-i zar da megr. zor zor-i zor `didi~ (fenrixi-sarjvelaZe),<br />

Sdr. aseve zan zan-zar zan zar zar-i.<br />

zar<br />

35


2) zrun zrunvis zrun vis warmodgenil leqsikur-semantikur budeSi aSkrad<br />

ikveTeba dapirispirebuli semantikuri paradigmebi: erTi<br />

mxriv, `mo mo movla<br />

vla-pat vla pat patro patro<br />

rono<br />

nobis no bis miz mizniT miz<br />

niT ga gawe ga<br />

we weuli we li s a mm m z r u nn<br />

n<br />

v v e e l l o<br />

o<br />

sa saqme sa saqme<br />

qme~ qme ~ (I mimarTuleba) da, meore mxriv, `Se Se Sema Sema<br />

mawu mawu<br />

wuxe wuxe<br />

xebe xebe<br />

beli beli<br />

li ss s a -<br />

zz z z rr r r u u nn n a vv v i i sa saqme sa saqme<br />

qme~ qme (II da III mimarTulebebi).<br />

Sesabamisi saRvTismetyvelo masala (wmida werilidan),<br />

wmida mamaTa komentariTurT, amowmebs saanalizo semantikur<br />

paradigmebSi aRbeWdil dapirispirebas: gamijnulia amsofliuri<br />

(oden xorcieli) da sulisaTvis sargo (sacxovnebeli) sagani<br />

zrun zrunvi zrun zrunvi<br />

visa vi sa Tu sa sazru sa<br />

zru zruna<br />

navi<br />

visa<br />

sa. sa<br />

n n a a t t o o S S a a v v r r e e S S i i a a n n i<br />

i<br />

-moS moS nawilakis sintaqsuri funqciisaTvis svanurSi<br />

ÓÅÀÍÖÒÉ ÄÍÀ ÌÃÉÃÀÒÉÀ ÖÀÒÚÏ×ÉÈÉ ÍÀßÉËÀÊÄÁÉÈÀ ÃÀ ÀÌ ÍÀßÉ-<br />

ËÀÊÈÀÂÀÍ ßÀÒÌÏÄÁÖËÉ ÖÀÒÚÏ×ÉÈÉ ÍÀÝÅÀËÓÀáÄËÄÁÉÈ, ÖÀÒÚÏ×ÉÈÉ<br />

ÆÌÍÉÆÄÃÄÁÉÈÀ ÃÀ ÊÀÅÛÉÒÄÁÉÈ. ÓÉÌÒÀÅËÄÓ ÃÉÀËÄØÔÖÒÉ ÍÀÉÒÓÀáÄÏÁÄ-<br />

ÁÉÝ ÂÀÍÀÐÉÒÏÁÄÁÓ. ÓßÏÒÄà ÌÀÈÉ ÓÀÛÖÀËÄÁÉÈ ÂÀÃÌÏÉÝÄÌÀ ßÉÍÀÃÀÃÄ-<br />

ÁÉÓ ÖÊÖÈØÌÉÈÏÁÀ.<br />

ÌÏáÓÄÍÄÁÀÛÉ ÚÖÒÀÃÙÄÁÀÓ ÂÀÅÀÌÀáÅÉËÄÁÈ -ÌÏÛ ÍÀßÉËÀÊÆÄ, ÒÏ-<br />

ÌÄËÉÝ ÌÍÉÛÅÍÄËÏÅÀÍ ÒÏËÓ ÈÀÌÀÛÏÁÓ ßÉÍÀÃÀÃÄÁÀÛÉ ÖÊÖÈØÌÉÈÏÁÉÓ<br />

ÂÀÌÏáÀÔÅÉÓ ÈÅÀËÓÀÆÒÉÓÉÈ.<br />

ÌÏØÌÄÃÄÁÉÓ ÛÄÖÞËÄÁËÏÁÉÓ ÂÀÌÏÓÀáÀÔÀÅÀà ÄÍÀ ÉÚÄÍÄÁÓ ÖÀÒÚÏ-<br />

×ÉÈ ÍÀßÉËÀÊÄÁÓ: ÌðÃÛ | ÌðÜ (ËÍÔ.), ÃÄÛ (ÜÏË.), ÃÏÛ, ÃÄÛÌÀ,<br />

ÃÄÛÌÀÌ, ÃÄÛÓÀ (ËÛá.)... `ÅÄÒ, ÅÄÒÀ, ÅÄÒÀ×ÄÒÉ"; ÖÀÒÚÏ×ÉÈ ÍÀÝÅÀË-<br />

ÓÀáÄËÄÁÓ: ÃÄÛÉðÒ | ÃÄÛðÒ | ÃÄÛÎÀÒ (ÁÆ., ËÍÔ.), ÃÄÛðÒ (ÜÏË.),<br />

ÃÄÛëÒ | ÃÄÛëÒÃ | ÃÄÛëÒÃÌÏÛ (ËÛá.), ÃóÒÌÏÛ (ÁÆ.), ÃðÒÌÏÛ |<br />

ÃðÒÃÌÏÛ (ÁØ.), ÃêÒÌÏÛ | ÃêÒÃÌÏÛ (ËÛá., ÜÏË.) `ÅÄÒÀÅÉÍ"; ÃÄÛÓÀ-<br />

ÌÀ | ÃÄÛÌÀ (ÆÓ.), ÃÄÛÌÀ (ËáÌ.), ÃëÓÌÀÌÏÛ | ÃëÓÀÌÀÌÏÛ (ÁÆ., ÜÏË.)<br />

ÌÀÍÂæÄÛÌÏÛ (ÁØ.) `ÅÄÒÀÒÀ, ÅÄÒÀ×ÄÒÉ"; ÃÄÓÎÀÌÌÏÛ | ÃëÌÉÓÌÏÛ `ÅÄÒÀ-<br />

×ÄÒÓ" ÃÀ ÖÀÒÚÏ×ÉÈ ÆÌÍÉÆÄÃÄÁÓ: ÃëÌÄÌÏÛ (ÜÏË.), ÃÄÌÄÂÌÏÛ (ÁØ.)<br />

`ÅÄÒÓÀÃ"; ÃëÌáÄÍÌÏÛ (ÜÏË.) `ÅÄÒÓÀÉÃÀÍ"; ÃëÌÜÉØÓÌÏÛ | ÃëÌÜÉØÌÏÛ<br />

36<br />

(ËÛá., ÜÏË.) `ÅÄÒÀÓÃÒÏÓ"; ÃëÌÑÉÌÏÛ | ÃÄÛìÌÑÉÌÏÛ (ËÛá., ÜÏË.)<br />

`ÅÄÒÀ×ÒÉÈ"...<br />

ÀÙÓÀÍÉÛÍÀÅÉÀ, ÒÏÌ ÛÄÖÞËÄÁËÏÁÉÓ ÛÉÍÀÀÒÓÉÓ ÂÀÌÏáÀÔÅÉÓ<br />

ÈÅÀËÓÀÆÒÉÓÉÈ ÜÏËÖÒÖËÉ ÚÅÄËÀÆÄ ÌßÉÒ ÓÖÒÀÈÓ ÂÅÉÜÅÄÍÄÁÓ, `ÅÄÒ"<br />

ÍÀßÉËÀÊÓ ÌáÏËÏà ÃÄÛ ×ÏÒÌÀ ÂÀÌÏáÀÔÀÅÓ, áÏËÏ ÒÀÝ ÛÄÄáÄÁÀ ÀÙ-<br />

ÍÉÛÍÖËÉ ×ÖÍØÝÉÉÓ ÂÀÌÏÌáÀÔÅÄË ÓáÅÀ ÓÀÛÖÀËÄÁÄÁÓ (ÓÅÀÍÖÒÉÓ ÚÅÄËÀ<br />

ÃÉÀËÄØÔÛÉ, ÌÀÈ ÛÏÒÉÓ ÜÏËÖÒÖËÛÉ), ÉÓÉÍÉ ÉßÀÒÌÏÄÁÀ ÊÀÔÄÂÏÒÉÖ-<br />

ËÉ ÖÀÒÚÏ×ÉÓ ÂÀÌÏÌáÀÔÅÄË ÍÀÝÅÀËÓÀáÄËÄÁÓÀ ÃÀ ÖÀÒÚÏ×ÉÈ ÆÌÍÉ-<br />

ÓÀÒÈÄÁÆÄ ÌÏÛ ÍÀßÉËÀÊÉÓ ÃÀÒÈÅÉÈ: ÃëÓÌÀÌÏÛ | ÃëÓÀÌÀÌÏÛ (ÁÆ.,<br />

ÜÏË.) ÌÀÍÂæÄÛÌÏÛ (ÁØ.) `ÅÄÒÀÒÀ, ÅÄÒÀ×ÄÒÉ", ÃêÒÃÌÏÛ (ËÛá.,<br />

ÜÏË.) `ÅÄÒÀÅÉÍ"; ÃëÌÄÌÏÛ (ÜÏË.) ÃÄÌÄÂÌÏÛ (ÁØ.) `ÅÄÒÓÀÃ";<br />

ÃëÌáÄÍÌÏÛ (ÜÏË.) `ÅÄÒÓÀÉÃÀÍ"; ÃëÌÑÉÌÏÛ | ÃÄÛìÌÑÉÌÏÛ (ËÛá.,<br />

ÜÏË.) `ÅÄÒÀ×ÒÉÈ" ÃÀ À. Û. ÌÀÂ.:<br />

ÃëÓÌÀÌÏÛ ÏáÌÄâÄÒ `ÅÄÒÀ×ÄÒÉ ÅÄÒ ÂÀÅÉÂÄ", ÃÄÓÀÌÀÌÏÛ ÏáâéÒâ<br />

`ÅÄÒÀ×ÄÒÉ ÌÏÅÀáÄÒáÄ", ÃÄÛìÌÑÉÌÏÛ ÏÈÙÏÒÀæ `ÅÄÒÀ×ÒÉÈ ÌÏÅÀ-<br />

ÔÚÖÄ", ÃÄÌÄÂÌÏÛ ÏáæÈáÀ `ÅÄÒÓÀà ÖÐÏÅÉÀ", ÃëÌÜÉØÓÌÏÛ ÏáéÒÌ ÀÂÉÓ<br />

`ÅÄÒÀÓÃÒÏÓ ÃÀÅÉàÉÒÄ ÓÀáËÛÉ"...<br />

ÓÅÀÍÖÒÛÉ, ØÀÒÈÖËÉÓ ÌÓÂÀÅÓÀÃ, ÂÅáÅÃÄÁÀ ×ÏÒÌÏÁËÉÅÀà ÂÀÌÏáÀÔÖËÉ<br />

ÏÒÌÀÂÉ ÖÀÒÚÏ×À. ÓßÏÒÄà ÂÀÍÓÀáÉËÅÄËÉ ÍÀßÉËÀÊÉ -ÌÏÛ ÃÀ-<br />

ÄÒÈÅÉÓ ÖÀÒÚÏ×ÉÈ ÆÌÍÉÓÀÒÈÄÁÓÀ ÃÀ ÖÀÒÚÏ×ÉÈ ÍÀÝÅÀËÓÀáÄËÄÁÓ ÃÀ<br />

ÌáÏËÏà ÃÀ ÌáÏËÏà ÀÌ ÂÆÉÈ ÂÀÌÏÉáÀÔÄÁÀ ÏÒÌÀÂÉ ÖÀÒÚÏ×ÉÈÉ ×ÏÒ-<br />

ÌÄÁÉ, ÌÀÂ.:<br />

ÃðÒÃÌÏÛ ÜæÄÌÉÍ (ÁØ.) `ÅÄÒÀÅÉÍ ÅÄÒ ÂÀÀÊÄÈÀ"<br />

ÌÀÍÂæÄÛÌÏÛ ÄÍÌÄâÒÄ (ÁØ.) `ÅÄÒÀ×ÄÒÉ ÅÄÒ ÂÀÉÂÏ"<br />

ÃëÌÑÉÌÏÛ ÏÍâæÄà (ËÛá.) `ÅÄÒÀ×ÒÉÈ ÅÄÒ ÌÏÅÄÃÉ"<br />

ÃëÓÌÀÌÏÛ ÏáÓÀá (ÜÏË.) `ÅÄÒÀ×ÄÒÉ ÅÄÒ ÌÏÅÀáÄÒáÄ"<br />

ÃëÌáÄÍÌÏÛ ÏÍâÖ (ÜÏË.) `ÅÄÒÓÀÉÃÀÍ ÅÄÒ ÌÏÅÉÔÀÍÄ"...<br />

áÏËÏ ÝÀËÊÄ ÀÙÄÁÖË ÌÏÛ ×ÏÒÌÀÓ (ÃÉÀËÄØÔÄÁÉÓ ÌÉáÄÃÅÉÈ)<br />

ÓáÅÀÃÀÓáÅÀ ÓÄÌÀÍÔÉÊÖÒÉ ÃÀÔÅÉÒÈÅÀ ÀØÅÓ, ÌÀÂ. `ÝÀËÊÄ, ÓáÅÀÍÀÉÒÉ, ÝÖ-<br />

ÃÉ", ÀÍÖ ÌÀÓ, ÝÀËÊÄ ÀÙÄÁÖËÓ, ÖÀÒÚÏ×ÉÈÏÁÉÓ ÌÍÉÛÅÍÄËÏÁÀ ÀÒÀ ÀØÅÓ.<br />

ÌÏÛ ÍÀßÉËÀÊÉ ÃÀÄÒÈÅÉÓ ÃÄÈðÎ (ËÍÔ), ÃÄÈêÎ (ËÛá., ÜÏË.)<br />

`ÀÒÝ" ÊÀÅÛÉÒÓÀÝ ÃÀ ÌÀÓÀÝ ÛÄÖÞËÄÁËÏÁÉÓ ÓÄÌÀÍÔÉÊÀÓ ÀÍÉàÄÁÓ, ÌÀÂ.:<br />

ÃÄÈêÎ ÌÏÛ `ÅÄÒÝ".<br />

ÖÍÃÀ ÀÙÉÍÉÛÍÏÓ, ÒÏÌ ÌÏÛ ÍÀßÉËÀÊÉÓ ×ÖÍØÝÉÀ ÛÄÖÞËÄÁËÏÁÉÓ<br />

ÂÀÌÏáÀÔÅÉÈ ÀÒ ÛÄÌÏÉ×ÀÒÂËÄÁÀ, ÉÂÉ ÀÌÀÅÄ ÃÒÏÓ ÛÄÉÞËÄÁÀ ÛÄÂÅáÅÃÄÓ<br />

ßÀÒÈØÌÉÈ ßÉÍÀÃÀÃÄÁÀÛÉÝ, áÏËÏ ÒÏÂÏÒÝ ÛÄÓÀÞËÄÁËÏÁÉÓ ÀÙÌÍÉÛ-<br />

ÅÍÄËÉ ÍÀßÉËÀÊÉ, ÞÉÒÉÈÀÃÀà ÂÀÌÏÉÚÄÍÄÁÀ ÐÉÒÏÁÉÈ ßÉÍÀÃÀÃÄÁÄÁÛÉ ÃÀ<br />

ÀáËÀÅÓ ÊÀÅÛÉÒÄÁÓ. ÌÀÂ.:<br />

37


ÄÜÀÓ Ä ÌÏÛ ÜÖ áÀÃÂðÒÉ, ÄÜØÀ ÉÓÂÅÀÈêÍ ÃóÒ ðÒÉ (ÁÆ. ÐÒ. 231)<br />

`ÉÌÀÓ ÈÖ ÌÏÊËÀÅ (Ä. É. ÌÏÊÅËÀÓ ÈÖ ÛÄÞËÄÁ), ÌÀÛÉÍ ÛÄÍÉÓÈÀÍÀ ÀÒÀÅÉÍ<br />

ÉØÍÄÁÀ (ÀÒÉÓ)".<br />

ËÀá ÌÏÛ ÜæÀÍâÃÄ, ÄãÉÓ ÌÉ ËÏáæÏÃêËÍÉ ÍÀÂéÒãÓ (ÜÏË.) `ÈÖ ÜÀÌÏ-<br />

ÉÔÀÍ (Ä. É. ÜÀÌÏÔÀÍÀÓ ÈÖ ÛÄÞËÄÁ), ÉÌÀÓ ÌÄ ÌÏÅÀÝÄÌÉÍÄÁ ÂÀÓÀÌÒãÄËÏÓ"...<br />

v v a a j j a a a S S e e nn n g g e e l l i i aa<br />

a a<br />

afxazur afxazuri afxazur ukanaenismieri Tanxmovnebis<br />

Cerqezuli Cerqezuli SesatKvisebisaTvis<br />

SesatKvisebisaTvis<br />

ukanaenismieri Tanxmovnebis funqcionirebis TvalsazrisiT<br />

afxazur-Cerqezul enebSi sxvadasxvagvari viTareba gvaqvs.<br />

afxazursa da abazurSi ukanaenismierTa rigSi warmodgenilia<br />

15 Tanxmovani _ 9 xSuli da 6 spiranti; maT Soris 5 martivi<br />

Tanxmovania (gqk Gx), 5 _ palatalizebuli (g½q½k½ G½x½) da 5 _ labializebuli<br />

(g¡q¡k¡G¡x¡). Cerqezul saliteraturo enebsa da dialeqtTa<br />

met wils ukanaenismieri martivi xSuli Tanxmovnebi ar gaaCnia,<br />

Tu ar miviGebT mxedvelobaSi ramdenime sitKvaSi s da S´ spirantTa<br />

mezoblad Kru xSulTa Semonaxvis faqts (mag., adiG. fsq–<br />

`xvela~, S´k– `xbo~); mxolod Kabardouli enis Kubanis dialeqtis<br />

babugois kilokavSia dafiqsirebuli martivi da palatalizebuli<br />

xSulebis fakultaturi monacvleobis faqti (m. kumaxovi).<br />

zemoTqmulidan gamomdinare, bunebrivia, afxazur-abazuri<br />

ukanaenismieri xSulebis SesatKvisad Cerqezul enebSi palatalizaciis<br />

Sedegad miGebuli J J C C y y gvqondes (mag., afx. abga :<br />

Cerq. baJa `mela~), magram sxvagvari SesatKvisobac dasturdeba,<br />

kerZod, afx. q : : Cerq. xÀ (afx. aqˆTa `sofeli~ : Cerq. xÀ–Tˆ Tˆ _<br />

`bostani~, afx. -q¡a < *-qa : Cerq. _ xÀ– _ mr. r. mawarmoebeli);<br />

amosavlad q ivaraudeba.<br />

rac Seexeba labializebul Tanxmovnebs, isini identur<br />

SesatKvisobebsac gviCveneben (mag., afx. ag¡ˆ : Cerq. g¡ˆ `guli~),<br />

38<br />

da araidentursac (mag. afx. ag¡a sitKvaSi ag¡aS¡º `yiSkari~ da<br />

Cerq. q¡ _ sitKvaSi qq¡abj–<br />

q `yiSkari~).<br />

spirantebSi arsebuli viTareba sagangebo ganxilvas moi-<br />

Txovs.<br />

i i z z aa<br />

a a CC C C aa a a nn n n t t ll l l aa a a Z Z e<br />

e<br />

labializacia<br />

labializacia-delabializaciis<br />

labializacia delabializaciis<br />

urTierTmimarTebisaTvis urTierTmimarTebisaTvis kodorul kodorul toponimiaSi<br />

toponimiaSi<br />

svanur enaSi Zalze gavrcelebulia rogorc labializaciis,<br />

ise delabializaciis urTierTgamomricxveli procesebi.<br />

es ukanaskneli yvelaze metad axasiaTebs balsqvemouri dialeqtis<br />

laxamulur kilokavs (m. qaldani), magram rom igi metnaklebad<br />

yvela dialeqtSi iyo gavrcelebuli, amaze miuTiTeben<br />

Zveli svanuri xalxuri simRerebisa da andaza-gamocanebis ena,<br />

agreTve calkeuli idiomaturi gamoTqmebi da toponimuri er-<br />

Teulebi.<br />

1889 wlis monacemebis mixedviT, dalis, kvanis, gvandrisa<br />

da CxalTis xeobebs Soris ulamazesia da umdidresi pirveli<br />

maTgani. `kva kva kvani kva ni qar qarta qar<br />

ta taze taze<br />

ze sa sake sa sake<br />

kenia<br />

nia~ nia (niJaraZe 1964:161), rac Zalze<br />

mniSvnelovnad gveCveneba sa sa-ken sa ken ken'-is ken etimologiis garkvevisa-<br />

Tvis (`sakverne~ > *sa sa sa-k…ern sa ern > *sa sa sa-k… sa k… k…en k… > sa sa-ken sa ken _ auslautis<br />

gamartiveba svanurSi da r sonoris dakargva inlautSi Cveulebrivi<br />

movlenaa qarTvelur enebSi). ÊæðÍ, vfiqrobT, uSguluri<br />

unda iyos, Tumca is erT balszemour andazaSic aqvs dadasturebuli<br />

mestiel mixeil CarTolans (ÊæðÍ-ÏË ËðØÌÀÈÄ<br />

ÀÌÜÄÃëËÉ, ÔÖ× ÄÜÄ ÀÈÓÄÃÀ _ `kverna saSovarze wasula, tyavi<br />

iq darCenia~ _ niJaraZe 1964:224; Sdr. ifaruli: ÊæÄÍ<br />

ËðØÌÀÈ’ëÓÄÒ ðÌÜÄÃ É ÔÖ× ÄÓÄÒ ÄÜ’íÈÝæìÒÀ _ `kverna saSovarze<br />

wavida da tyavi iq datovao~ _ korZaia 2000:90; da laxamulu-<br />

39


i: ÊÄÍ ÖÒÉÍ ÃðÓ ÄÓÄÒ áÏÔÌÖÒÀ _ `kverna orjer aravis gautyavebiao~<br />

_ daviTiani 1973:46).<br />

ÊæðÍ da sa sa-ken sa ken formaTa urTierTSepirispirebas gadamwyveti<br />

mniSvneloba aqvs delabializaciis procesis istoriisaTvis<br />

svanurSi. aSkaraa, rom sa saken sa<br />

ken toponimi balsqvemo svane-<br />

Tidan kodoris xeobaSi CasaxlebulTa mieraa Seqmnili. specialuri<br />

literaturidan (m. qaldani) karga xania cnobilia, rom<br />

Tanamedrove laxamuluri kilokavis fonotaqtikas specifikurs<br />

xdis delabializacia, riTac is sagrZnoblad upirispirdeba<br />

balsqvemouri kilokavebis (agreTve svanuris sxva dialeqtebis)<br />

monacemebs, magram laxamulelebs arasodes ucxovriaT kodoris<br />

xeobaSi (gujejiani 1939 : 274), amitomac unda vifiqroT, rom<br />

saanalizo toponimi Wuberel _ farel _ ecerel _ cxumarel<br />

_ beCoelTa naRvawi unda iyos.<br />

zogi Cveni kodoreli informatoris metyvelebaSi Zalze<br />

iSviaTad ÊæðÍ warmodgenilia ÚæðÍ variantis saxiTac. imave teqstebSi<br />

gvxvdeba ËÄ-Êæ-À toponimic, romelic, vfiqrobT, igive<br />

qarTuli sa sa-ken sa ken ken-ia, ken oRond svanuri gaformebiT. Zalze sainteresoa,<br />

rom svanur variantSi labialuri elementi -æ- daculia,<br />

rac am Ziris arqaulobaze metyvelebs kodorul svanurSi.<br />

aqa-iq gaigonebT re-k…-a variantsac; l>r garkveuli poziciiT<br />

Sepirobebuli fonetikuri procesia zanurSi (g.<br />

rogava), Tumca amas ver vityodiT svanuri enis Sesaxeb, yovel<br />

SemTxvevaSi jerjerobiT mainc, vidre sakiTxi specialurad ar<br />

iqneba Seswavlili, ise ki analogiuri faqtebi aqac dasturdeba:<br />

cil cil (zs., lSx.)/cir cir (lnt.) _ 1. kani, qerqi; 2. cila; 3.<br />

tyavi..., cil cil (Col.) _ xis kanis SigniTa wvniani lorwo, cila.<br />

Sdr. qarT. cil cil-a cil _ kvercxis TeTri guli, gina xis qerqis<br />

SigniTi kani (saba), cil cil-i cil (imer.) _ gogris an sazamTros kanis<br />

TeTri nawili, cil cil-a-m-p-al-i cil<br />

(qiz.), cil cil-a-m-p-al-a cil cil<br />

(fS.) _<br />

qerq da cilaSemompali Wigo vazisa, erTi mxriv, da `kanis ga-<br />

cl cl-a~, cl li-c‹r-e (bz., lSx.), li-cir cir cir-e cir (bq., lnt.), c‹r-a (Col.)<br />

`aRletva, kanis gacla, gafcqvna~; cil cil-e cil (zs., lnt.), cˆl-e<br />

(lSx.) `apobs, xevs, xleCs, glejs, xeTqs~. am formebisTvis SesaZ-<br />

40<br />

loa amosavali iyos *cil cil cil-ir-a, cil maSin advilad aixsneba Ziriseuli<br />

xmovnis sigrZe.<br />

ase rom, specialur literaturaSi (Cuxua 2000-<br />

2003:337) gamoTqmuli mosazreba imis Sesaxeb, rom svanuri<br />

cil cil (`kani, qerqi~) da qarTuli (imeruli) cil cil-i cil (`gogris an<br />

sazamTros kanis TeTri nawili~) leqsemebisTvis amosavali unda<br />

iyos SiSina sibilantis Semcveli varianti (*Cil Cil Cil), Cil mTlad<br />

simarTles ar unda Seesabamebodes, radganac, rogorc davinaxeT,<br />

qarTvelur enebSi cil cil-i cil da cil cil-a cil istoriulad sinonimebi<br />

Cans (bolos da bolos `cila~-c xom `kania, gamWvirvale masaa<br />

kvercxis gulis garSemo~, is nawilia, romelic s-cil cil cil-d-eb- cil<br />

a, e-cl cl cl-eb-a cl kvercxis guls?), romlebic yvela qarTvelur enaSi<br />

swored sisina sibilantiTaa warmodgenili.<br />

vidre l>r TanxmovanTgadawevis sakiTxs sagangebod ar SeviswavliT<br />

svanurSi, manamde sruliad bunebrivia, gaviziaroT<br />

specialur literaturaSi (Cuxua 2000-2003:18) gamoTqmuli<br />

mosazreba imis Sesaxeb, rom l>r fakultatiuri fonetikuri<br />

procesia svanurSi, romelic ar aris Sepirobebuli garkveuli<br />

poziciiT. amitom, vfiqrobT, rom rogorc cil cil-/cir cil cir cir- cir Ziris,<br />

ise le-Êæ-a/ re-Êæ-a leqsemis SemTxvevaSi l>r meoreuli, SedarebiT<br />

gviandeli procesi Cans.<br />

m m a a n n a a n n a a C C a a C C a a n n i i Z Z e<br />

e<br />

diferenciuli diferenciuli niSani niSani leqsikografiaSi leqsikografiaSi _ _<br />

V. i. . karaulovis leqsikonTa parametruli<br />

analizis analizis meTodika<br />

meTodika<br />

leqsikografiis Teoriasa da praqtikaSi diferenciuli<br />

niSnis gansazRvris gzaze principuli mniSvnelobisa aRmoCnda<br />

leqsikonTa parametruli analizis meTodika, romlis Semomtanic<br />

aris cnobili mkvlvari i. karaulovi. leqsikografiis fundamenturi<br />

kanonzomierebebis kvlevam, leqsikologiisa da ide-<br />

41


ografiis yvelaze mwvave problemebis analizma (dawyebuli kartoTekaTa<br />

SedgeniT, saleqsikono saqmis leqsikologiuri uzrunvelyofiT<br />

da damTavrebuli leqsikis manqanuri damuSavebiT)<br />

mkvlevars biZgi misca SeeniSna da Seeswavla Tanamedrove<br />

leqsikografiuli praqtikis erTi mZlavri tendencia, rasac<br />

man enis leqsikografiuli parametrizacia uwoda. am kvlevis<br />

safuZvelze Seiqmna kidec leqsikonTa parametruli analizis<br />

meTodika (vrclad ix. m. CaCaniZe: 1) enis leqsikografiuli modeli<br />

da lingvistur monacemTa bazebi. gelaTis mecnierebaTa<br />

akademiis Jurnali, 1. quTaisi, 2005; gv. 18-27, 2) kompiuteruli<br />

leqsikografia da leqsikonTa tipologiis sakiTxi. gela-<br />

Tis mecnierebaTa akademiis Jurnali, 7. quTaisi, 2006; gv. 40-<br />

45).<br />

i. karaulovis azriT, parametruli analizis pirobebSi,<br />

leqsikografiuli praqtikis Tanaxmad da leqsikonTa tipologiis<br />

agebis mizniT, umTavresia leqsikonTa tipebis gansazRvra<br />

leqsikonTa wyaroebisa da adresatebis Sesabamisad:<br />

wyaro ←← leqsikoni →→ adresati<br />

sabolood miviRebT leqsikonTa or centralur tips: a)<br />

lingvocentrulsa da b) anTropocentruls.<br />

xazgasmiT unda aRiniSnos, rom Tumca i. karaulovs es saklasifikacio<br />

sistema aRar gauRrmavebia da ufro gamokveTili<br />

saxiT ar moucia leqsikonTa klasifikacia, mis mier Semotanilma<br />

da damkvidrebulma leqsikografiuli parametris cnebam<br />

da leqsikonTa parametruli analizis meTodikam saetapo roli<br />

Seasrula momdevno periodis Teoriuli leqsikografiis<br />

aqtualuri problemebis damuSavebaSi, axal tipologiaTa agebaSi<br />

da rac yvelaze Rirebulia, enobriv monacemTa damuSavebis<br />

Tanamedrove etapze leqsikonTa parametruli analizis me-<br />

Todika metad qmediTi aRmoCnda kompiuteruli leqsikografiis<br />

TvalsazrisiTac.<br />

42<br />

a a l l ee e q q s s i i y y i i n n y y a a r a u l ii<br />

i<br />

`ve ve vefxis vefxis<br />

fxistya<br />

tyaos<br />

osnis<br />

nis~ nis ~ mTa mTavar mTa<br />

var gmi gmirebs gmi<br />

rebs rebs me metsa me<br />

tsa tsaxe tsaxe<br />

xele<br />

lebi le bi `ta ta taria<br />

ria~ ria<br />

da da `nes nes nestan nestan<br />

tanjar<br />

jar~<br />

~ in inter in<br />

ter terpo<br />

pola<br />

lator<br />

torma tor ma da daar da<br />

ar arqva ar qva<br />

1. `vefxistyaosanSi~ tarieli taria-d Secvlilia 10 (aT)<br />

strofSi, nestan-darejani nestanjar-ad 2 (or) strofSi.<br />

2. moxsenebaSi dasabuTebelia am strofebis CanarToba.<br />

3. CanarTia poemis is monakveTi, sadac viTom tarieli da<br />

avTandili daoben, qajeTidan dabrunebis Semdeg jer arabeTSi<br />

unda mividnen Tu indoeTSi?<br />

4. am monakveTSi 22 (ocdaori) aseTi strofi aRiricxeba.<br />

amrigad, tariaian da nestanjarian strofebTan erTad, poemis<br />

ZiriTad teqsts unda moscildes 34 (ocdaToTxmeti) strofi.<br />

tariels poemaSi misi axloblebi, poemis mTavari gmirebi<br />

viTom moferebiT saxels `taria~-s ar eZaxian, e. i. es Tikuni<br />

interpolatorTa mogonilia da mxolod isini iyeneben.<br />

43


pro proeq pro proeq<br />

eqti<br />

ti `mTis mTis mTis kav kavka kav kavka<br />

kasi<br />

siuri si ri ri ene enebi ene<br />

bi bi sa saqar sa saqar<br />

qarTve<br />

Tvelo<br />

loSi<br />

Si~. Si . . II II<br />

proeqti xorcieldeba qarTvelologiis, humanitaruli<br />

da socialuri mecnierebis fondSi (rusTavelis fondi) mopovebuli<br />

#026-08 grantis meSveobiT.<br />

v a j j a a S S e e n g e l l ii i a<br />

a<br />

sa sagran sa<br />

gran granto gran to pro proeqt pro proeqt<br />

eqtze eqt ze mu muSa mu<br />

Sa Saobis Sa bis me meore me<br />

re wlis<br />

(V-VIII VIII kvar kvartale kvar kvartale<br />

talebi talebi<br />

bi) bi ) Se Sede Se Sede<br />

dege dege<br />

gebis bis Se Sesa Se<br />

sa saxeb sa xeb<br />

saangariSo wels gaTvaliswinebuli iKo eqvsive sakvlevi<br />

enobrivi erTeulis (baTumel afxazTa metKveleba, CeCnuri enis<br />

qisturi dialeqti, wova-TuSuri ena, xunZuri enis anwuxuri<br />

dialeqti, bejituri ena, udiuri ena) morfologiis sakiTxebis<br />

kvleva ukve arsebuli da axlad mopovebuli masalis safuZvelze.<br />

me mexu me<br />

xu xuTe xu Te kvar kvartal kvar kvartal<br />

talSi tal Si gaTvaliswinebuli iKo saxelTan dakavSirebuli<br />

sakiTxebis damuSaveba.<br />

baTumel afxazTa metKvelebaze muSaobas ganagrZobda na nana na<br />

na<br />

ma maya ma<br />

ya yava<br />

vari<br />

riani ri ni ni, ni kerZod, mexuTe kvartalSi damuSavda arsebiTi saxelis<br />

morfologiis sakiTxebi. rogorc cnobilia, afxazurs<br />

ZiriTadi brunvebi ar gaaCnia, xolo moqmedebiTi da viTarebi-<br />

Ti brunvebi CamoKalibebis stadiaSia. samagierod, arsebiT saxels<br />

moepoveba kuTvnilebis specifikuri kategoria, romelic<br />

asrulebs kuTvnilebiTi nacvalsaxelis rols da gamoixateba<br />

pirisa da klasis mixedviT cvalebadi prefiqsebiT. KuradGeba<br />

gamaxvilda am kategoriis funqcionirebaze sakvlev enobriv<br />

erTeulSi.<br />

ros rostom ros tom fa fare fa<br />

re reuli re li liZem li Zem warmoadgina arsebiTi saxelis ana-<br />

44<br />

lizi CeCnuri enis qisturi dialeqtis monacemTa safuZvelze.<br />

ganxilulia gramatikuli klasis sakiTxi, brunebisa (brunvaTa<br />

sistema, ZiriTadi da Tandebuliani brunvebi) da mravlobiTi<br />

ricxvis warmoebis Taviseburebani. Kvela sakiTxi ganxilulia<br />

CeCnur saliteraturo enasTan Sedareba-SepirispirebiT.<br />

la latav la latav<br />

tavra tav ra sa sani sa<br />

ni nikiZem ni Zem ganixila wova-TuSuri (bacburi) enis<br />

arsebiTi saxelis brunebisa da mravlobiTi ricxvis warmoebis<br />

sakiTxebi, brunebis tipebi, gramatikuli klasis funqcionirebis<br />

Taviseburebani.<br />

mopovebuli dialeqturi masalisa da specialuri literaturis<br />

analizis safuZvelze le levan le<br />

van az azma az azma<br />

maifa ma fa faraS<br />

raSvil<br />

vilma vil ma daamu-<br />

Sava Kvarlis raionis sofel TivSi warmodgenili xunZuri enis<br />

anwuxuri dialeqtis gramatikuli klasisa da ricxvis, brunebis<br />

procesis, ZiriTad da adgilobiT brunvaTa funqcionirebis<br />

sakiTxebi saliteraturo enis monacemebTan SedarebiT, agreTve,<br />

zedsarTavi da ricxviTi saxelebis, nacvalsaxelis Taviseburebani.<br />

no nodar no dar ar ardo ar<br />

do dote<br />

telis te lis analizis sagani iKo gramatikuli<br />

klasis funqcionirebis, brunvaTa Sedgenilobisa da brunebis<br />

procesis, mravlobiTi ricxvis warmoebis sakiTxebi bejitur<br />

enaSi.<br />

ro roman ro<br />

man lo lolu lo lolu<br />

luam lu am gaanaliza udiuri enis arsebiTi saxelis<br />

struqturisa da sitKvawarmoebis, brunebisa da mravlobiTi<br />

ricxvis warmoebis Taviseburebani.<br />

me meeqvse me<br />

eqvse kvar kvartal kvar kvartal<br />

talSi tal Si Catarda udetrebis anu e. w. damxmare<br />

metKvelebis nawilebis (zmnisarTi, Tandebuli, nawilaki...)<br />

struqturul-semantikuri analizi eqvsive sakvlevi enobrivi<br />

erTeulis monacemTa gaTvaliswinebiT.<br />

me meSvide me<br />

Svide kvar kvarta kvar kvarta<br />

tali ta li daeTmo zmnuri kategoriebis analizsa<br />

(gramatikuli klasi, piri, kauzativi, potencialisi...) da preverbTa<br />

funqcionirebis sakiTxTa analizs.<br />

Koveli kvartalis bolos proeqtis monawileebma warmo-<br />

45


adgines saTanado samuSaoebi da muSaobis individualuri angariSebi,<br />

romelTa safuZvelze Sedga kvartaluri gaerTianebuli<br />

angariSebi. Sesrulebuli samuSaoebis, gaerTianebuli angariSebis<br />

eleqtronuli versia da kompaqt-diskze Setanili enobrivi<br />

masala, agreTve, sxva sayiro dokumentacia gaTvaliswinebul vadaSi<br />

waredgina rusTavelis fonds.<br />

meSvide kvartalSi Catarda samecniero eqspediciebi adgilze<br />

masalis mosapoveblad (n. mayavariani _ baTumi, r. fareuliZe<br />

_ pankisis xeoba, l. sanikiZe _ axmetis raionis sofeli<br />

zemo alvani, l. azmaifaraSvili _ Kvarlis raionis sofeli<br />

Tivi, n. ardoteli _ imave raionis soflebi saruso da<br />

CantlisKure, r. lolua _ sofeli oqtomberi), masala Cawerilia<br />

rogorc xeliT, ise diqtofonze da videokameriT.<br />

me merve me<br />

rve kvar kvartal kvar kvartal<br />

talSi tal Si ivaraudeba dasruldes zmnis morfologiis<br />

sakiTxebis ganxilva, kerZod, warmodgenili iqneba drokiloTa<br />

analizi warmoebisa da semantikis TvalsazrisiT.<br />

institutis samecniero sesiaze sagranto proeqtis monawileni<br />

warmoadgenen proeqtis TemasTan dakavSirebul moxsenebebs.<br />

n n a a n n a a a m m a a W a v a r r i i a nn n i<br />

i<br />

ba baTu ba<br />

Tu Tumel Tu mel afxaz afxazTa afxaz Ta me metyve me<br />

tyve tyvele<br />

lebis le is Sesaxeb Sesaxeb. Sesaxeb . II<br />

II<br />

cocxal dialeqtTa da TqmaTa monacemebi saimedo wyaroa<br />

enis istoriuli ganviTarebis suraTis aRsadgenad. axaldamwerlobiani<br />

afxazuri enis istoria unda aRdges dialeqtologiisa<br />

da monaTesave enebis monacemTa gaTvaliswinebiT, amitom naklebad<br />

Seswavlili Tqmebis (kiloebis) gamokvleva aris afxazu-<br />

46<br />

ri enis ganviTarebis gzis ukeT Seswavlis aqtualuri amocana.<br />

im baTumel afxazTa metyveleba, romlebic as welze metia<br />

mowyvetilni arian afxazur dialeqtTa gavrcelebis Ziri-<br />

Tad teritorias, iZleva Zvirfas masalas afxazuri enis istoriis<br />

gasaTvaliswineblad.<br />

enobrivi monacemebi swrafad eqvemdebareba cvlilebas,<br />

gansakuTrebiT maSin, rodesac esa Tu is ena gansxvavebul enobriv<br />

samyaroSia moqceuli.<br />

2009 wlis pirveli kvartalSi warmodgenili iqna afxazuri<br />

enis arsebiTi saxelis morfologiis analizi; meore<br />

kvartalSi damuSavda zmnisarTis, Tandebulis, nawilakisa da<br />

Sorisdebulis struqturisa da semantikis sakiTxebi; mesame<br />

kvartali daeTmo zmnis warmoqmnis kategoriebis analizs. muSaoba<br />

Catarda arsebuli samecniero literaturis kritikuli<br />

analizisa da, agreTve, Cven mier axlad mopovebuli savele<br />

enobrivi masalis safuZvelze. yuradGeba gamaxvilda baTumel<br />

afxazTa metyvelebisaTvis damaxasiaTebel araerT Taviseburebaze.<br />

proeqtis farglebSi 2009 wlis mesame kvartalSi, samecniero<br />

grantiT gaTvaliswinebuli samuSaos farglebSi 7. 06. 09. _<br />

24. 07. 09 mivlinebiT vimyofebodi q. baTumSi, sadac vakvirdebodi<br />

aWaraSi mcxovreb afxazTa metyvelebas.<br />

Cemi informatorebi iyvnen: agirba naira (50 wlis), Camba<br />

feride (88 wlis), aSanba nazi (70 wlis), musxajba suri<br />

(71 wlis), abdiba liuda (55 wlis), abdiba venera (56 wlis),<br />

aveCba ciala (70 wlis).<br />

maTgan Caviwere afxazuri metyvelebis nimuSebi: zRaprebi,<br />

frazebi, andazebi (audio da videomasala, romelsac warmovadgen<br />

samecniero konferenciaze).<br />

amJamad mopovebul masalas vamuSaveb.<br />

47


o o s s t o m f a r r e e u l ii<br />

i<br />

Z Z e<br />

e<br />

qar qarTu qar<br />

Tu Tuli<br />

lidan li dan na nases na<br />

ses sesxe<br />

xebi xe bi dro drois dro<br />

is aGmni aGmniSvne aGmni<br />

Svne Svneli Svne li<br />

leq leqsi leq leqsi<br />

sika si ka qis qistur qis<br />

tur turSi tur Si<br />

1. drois aGniSvnasTan dakavSirebuli leqsika naxur enebsa<br />

da dialeqtebSi Seswavlili aqvs i. aliroevs. miuxedavad<br />

amisa, qisturSi dasturdeba iseTi leqsemebic, romlebic<br />

i. aliroevis naSromebSi ar gvxvdeba. naTqvami exeba ZiriTadad<br />

qarTulidan nasesxeb leqsikas.<br />

2. rogorc CeCnur salit. enasa da dialeqtebSi, maT Soris<br />

qisturSic, gamoiKofa qarTulidan nasesxebi kviris dGeTa<br />

aGmniSvneli saxelebi, rogoricaa:<br />

48<br />

CeCnuri qisturi<br />

…orS…oT …orC…oT º …arC…aT `orSabaTi~<br />

pŠraska pŠresk º p’resk `paraskevi~<br />

S…oT SoaT º S…oT `SabaTi~<br />

kira kirah´ º kir `kvira~<br />

kiran d e kiran d e º kirah´an d e `kvira dGe~<br />

aGniSnuli faqti SeniSnuli aqvs Jer kidev s. JanaSias.<br />

CamoTvlili sitKvebi CeCnurSi Zvel nasesxobebs warmoadgenen.<br />

3. CeCnurSi TveTa saxelebad gamoKenebulia rusulidan<br />

nasesxebi saxelebi. magaliTad:<br />

январ // январь-бутт `ianvari º ianvris Tve~ da a. S.<br />

qisturSi TveTa saxelebi, qisturisaTvis damaxasiaTebeli<br />

fonetikuri variantebis saxiT, qarTulidan aris nasesxebi:<br />

ien…or º ien…or buTT `ianvari º ianvris Tve~<br />

mais º mais buTT `maisi º maisis Tve~<br />

seqtember º seqtember buTT `seqtemberi º seqtembris Tve~...<br />

garda amisa, xandazmulTa metKvelebaSi dasturdeba Tve-<br />

Ta aGmniSvneli Zveli qarTuli saxelebic, rogoricaa (ivnisidan<br />

dekembris CaTvliT):<br />

TibaT º TibaT buTT `TibaTve º TibaTvis Tve~<br />

kaTaT º kaTaT buTT `mkaTaTve º mkaTaTvis Tve~...<br />

m’r em buTT `mariamobis Tve~...<br />

qriSob º qriSob buTT `qristeSobis Tve~<br />

4. qisturSi qarTulidan nasesxebia, agreTve:<br />

saaT `saaTi~ (Sdr. CeCnuri s a h ´ T )<br />

wuT `wuTi~ (Sdr. CeCnuri minuT < rusulidan)<br />

wam `wami~ (Sdr. CeCnuri sequnda < rusulidan)...<br />

5. qisturSi qarTulis kalkebs warmoadgenen:<br />

merTxa (marT `sauzme~+xa) `sadilobis dro~<br />

fh´{u} erxa (fh´…or º fh´ ar `vaxSami~+xa) `vaxSmobis dro~<br />

Sdr. CeCnuri:<br />

marTa da'a `sauzmis yama~ (sauzmoba)<br />

d elKana huma a'a `SuadGes ramis yama~ (sadiloba)<br />

fh´…or da'a `vaxSmis yama~ (vaxSmoba)<br />

naSromSi aris msJeloba im fonetikur movlenebze, romlebic<br />

Tavs iCenen leqsikis am nawilis qarTulidan qisturSi<br />

sesxebis dros.<br />

l l a a t t a a v v r a s a n i k k i i Z e<br />

in inter in inter<br />

terfe<br />

feren feren<br />

renci<br />

ciis ci is er erTi er Ti Se SemTxve Se<br />

mTxve mTxveva mTxve va<br />

wo wova wo<br />

va va-Tu va Tu TuSur Tu Sur ena enaSi ena<br />

Si<br />

wova-TuSur-qarTuli xangrZlivi enobrivi urTierTobis<br />

Sedegad wova-TuSurSi Tavs iCens interferentuli faqtebi.<br />

rogorc cnobilia, enis morfologia naklebad ganicdis<br />

interferentul cvlilebebs. specialur literaturaSi dadasturebulia<br />

interferenciis magaliTebi wova-TuSuri enis<br />

m o r f o l o g i a S i c (d. imnaiSvili, k. yrelaSvili, m. miqe-<br />

49


laZe...). am mxriv KuradGebas iqcevs wova-TuSur enaSi vi viTa vi viTa<br />

Tare Ta re-<br />

bis bis zmni zmnisar zmni zmnisar<br />

sarTi sar Ti da viTarebiTi viTarebiTi zed zedsar zed zedsar<br />

sarTa<br />

Tavi Ta vi sa saxe sa<br />

xe xeli<br />

li. li<br />

Ca CaCnur Ca Cnur ena enasa ena<br />

sa sa da in ingu in<br />

gu guSur<br />

SurSi Sur Si viTarebiTi zedsarTavi saxelis<br />

saxelobiT (wrfelobiT) brunvasa da viTarebis zmnisarTs<br />

s a e r T o f o r m a aqvs:<br />

CaCn.-inguS. aT´a `ioli, iolad~, diqa `kargi, kargad~;<br />

da n `msubuqi, msubuqad~; m‰sa, Cexqa `swrafi, swrafad~; loxa<br />

`dabali, dabla~; wen– `sufTa, sufTad~; CaCn. Ti na, ing. sabar<br />

`Cumi, Cumad~; CaCn. xaza, ing. xoza `lamazi, lamazad~; CaCn. von,<br />

ing. vo `cudi, cudad~...<br />

viTarebiT zedsarTavsa da viTarebis zmnisarTs Soris<br />

f u n q c i u r i g a n s x v a v e b a daCndeba w i n a d a d e b a -<br />

S i: erTi da igive forma zedsarTavi saxelis funqciiT, Cveulebriv,<br />

saxelTan qmnis sintagmas, zmnisarTis mniSvnelobiT _<br />

zmnasTan (metwilad), zedsarTav saxelTan, zmnisarTTan. mag.,<br />

CaCn. a T ´ a 1. (arsebiT saxelTan) `ioli~: aT´a (zedsarTavi saxeli)<br />

`ioli~ zadaCa (arsebiTi saxeli) `amocana~ _ `ioli amocana~;<br />

a T ´ a 2. (zmnasTan) `iolad~: i zadaCa aT´a (zmnisarTi)<br />

`iolad~ alo (zmna) `amoixsneba~ _ `es amocana iolad amoixsneba~.<br />

ing. d i j a 1. (arsebiT saxelTan) `neli~: dija (zedsar-<br />

Tavi saxeli) `neli~ xi (arsebiTi saxeli) `mdinare~ _ `neli<br />

mdinare~; d i j a 2. (zmnasTan) `nela~: dija (zmnisarTi) `nela~<br />

doaGa (zmna) miedineba xi _ `nela miedineba mdinare~.<br />

wo wova wo wova<br />

va-Tu va Tu TuSur<br />

SurSi<br />

Si, Si , C a C n u r - i n g u S u r i s a g a n g a n -<br />

s x v a v e b i T, zmni zmnisar zmni zmnisar<br />

sarTi sar Ti zed zedsar zed<br />

sar sarTa sarTa<br />

Tavi Ta vi sa saxe sa<br />

xe xeli xeli<br />

lisa<br />

sagan sa gan for formi for formi<br />

miTac mi Tac<br />

gan gansxvav gan<br />

sxvav sxvavde<br />

deba<br />

ba: ba at´a¹ `advili~ _ at´a S (< at´aiS) `advilad~;<br />

Gaze¹ `kargi~ _ GaziS (< GazeiS) `kargad~; mawri¹ `tkbili~ _<br />

mawriS `tkbilad~; davi¹ `msubuqi~ _ daviS `msubuqad~; yaGo¹<br />

`magari~ _ yaGoS `magrad~; laxu¹ `dabali~ _ laxuS `dabla~;<br />

Sori¹ `ganieri~ _ SoriS `ganivrad~; daƒo¹ `didi~ _ daƒu S<br />

`didad~...<br />

viTarebis zmnisarTs -{iS iS iS} iS sufiqsi awarmoebs viTarebiTi<br />

zedsarTavi saxelisagan: mag., zeds. sax. `didi~ _ daƒo¹<br />

50<br />

(< daƒon) + iS > zmnisarTs _ `didad~ _ daƒu S (< daƒo S <<br />

daƒoiS)...<br />

v i T a r e b i T i z e d s a r T a v i s a x e l i s a da<br />

v i T a r e b i s z m n i s a r T i s di dife di dife<br />

feren<br />

renci<br />

ciacia ci cia wo wova wo<br />

va va-Tu va Tu TuSur<br />

Sur- Sur<br />

Si Si qar qarTul qar qarTul<br />

TulTan Tul Tan i n t e r f e r e n c i i s S e d e g i u n d a<br />

i K o s. aq (wova-TuSurSi) qarTulis msgavsi viTareba gvaqvs _<br />

viTarebis zmnisarTi iwarmoeba viTarebiTi zedsarTavisagan,<br />

Tumca mawarmoeblebi wova-TuSursa da qarTulSi gansxvavebulia:<br />

wova-TuSurSi viTarebis zmnisarTis sufiqsi -{iS iS iS}, iS romelic<br />

igivea, rac saerTo-naxuri awmKo-mKofadis absolutivis<br />

(gerundivis) afiqsi -iS iS (a. Sifneri...), qarTulisaTvis ucxoa.<br />

am rigis interferentuli cvlileba, _ struqturuli da ara _<br />

materialuri, _ morfologiis doneze kanonzomieria.<br />

l l e e v v a a n n n a a z z m a i f f a a r a S v i l l i<br />

i<br />

r- Tav Tavsar Tav<br />

sar sarTi<br />

Tiani Ti ni zmne zmnebi zmne<br />

bi xun xunZur xun<br />

Zur ZurSi Zur Si<br />

xunZuri enis morfologiaSi, aGweriTi da istoriuli<br />

TvalsazrisiTac, erT-erT saintereso elementad warmogvidgeba<br />

prefiqsi r-. rogorc cnobilia, istoriulad igi warmoadgenda<br />

xunZur enaSi aw ukve gamqrali IV gramatikuli klasis niSans,<br />

Tumca funqciaSecvlili saxiT es r- prefiqsi kvlavac ganagrZobs<br />

arsebobas rogorc klasniSniani zmnebis mravlobiTi ricxvis<br />

niSani da agreTve gvevlineba klasniSnian zmnaTagan arsebiT<br />

saxelTa mawarmoeblad.<br />

xunZur enaSi gvxvdeba iseTi zmnebi, romlebsac anlautSi<br />

amjamad oden r- TavsarTi moudiT, Tumca uwin mis nacvlad<br />

klasisa da ricxvis cvalebadi niSnebi unda hqonodaT. aseTi<br />

zmnebia, magaliTad:<br />

r-etine `Cacma~ (Sdr. r-etel `tanisamosi~):<br />

51


unago nuxda has´da co l»´ik retel-x½iT r e t a r a v Ci<br />

dandyvanila `modioda ra gzaze, amas erTi kargad tanisamosfexsacmel<br />

Cacmuli kaci Sexvedria~ (xunZ. zGaprebi, 1990, 59)...<br />

mimGeobis forma aq wesiT III klasis b- niSniani unda<br />

KofiliKo: *b-etarav;<br />

r-eStine `Camosvla~, `CamoqveiTeba~; r-ekine `amxedreba~:<br />

jabra„el malaÁiq r e S t u n vugo zodis´a `Jabrail angelozi<br />

Camovida zecidan~ (uslari, 1889, ganK. II, 174);<br />

vas r e S t a n i l a, emen h´amida r e k a n i l a `vajiSvili<br />

CamoqveiTebula, mama virze amxedrebula~ (xunZ. zGaprebi,<br />

1990, 59)...<br />

mosalodneli iKo v- klasis niSniani (I kl.) formebi:<br />

*v-eStun, *v-eStanila, *v-ekanila;<br />

r-ixine `SeZuleba~:<br />

aljanalda jani jauhar „adina , sundal»un vot¾ulev<br />

duda r i x a r a Á? `samoTxis margalitis msgavsi [qali], ris<br />

gamo var saKvarelo [vajo] Sengan SeZulebuli?~ (uslari, 1889,<br />

ganK. II, 15)...<br />

aq mimGeobis forma II klasis - niSniani unda KofiliKo:<br />

* -ixaraÁ;<br />

r-el»´ine `msgavseba~:<br />

„orwen h´amida r e l» ´ a r a b h´aÁvan bugo `Jori viris<br />

msgavsi cxoveli aris~ (Ciqobava, cercvaZe, 1962)...<br />

mimGeobis am formaSi bunebrivi iqneboda III klasis b-<br />

niSani: *b-el»´arab;<br />

r-ex´ize `gadagdeba~:<br />

bakab raC´i baC´un h´algi Sun, Kinl»ize ikara hal»´<br />

l»imer r e x ´ u n bugo `mZime tvirTis tarebiT Zala daadga-<br />

ra, samSobiarod mKofs mas [qals] bavSvi gauvarda~ (zGaprebi,<br />

1990, 71)...<br />

namKos absolutivis forma aq unda KofiliKo b- (III kl.)<br />

niSniani: *b-ex´un;<br />

r-ey´ize `srola~, `dacema~, `datakeba~:<br />

hes´da tad r e y ´ u n, nuqar xun vugo, misqinav vas yago<br />

52<br />

x´utun vugo `mas zed daeca-ra, nuqeri mokvda, sawKali biyi<br />

cocxali darCa (xunZ. zGaprebi, 1990, 72)...<br />

aq ki namKos absolutivis forma I klasis v- niSniT unda<br />

gvqonoda: *v-eyun...<br />

amdagvari zmnebi sxvac daiZebneba. gansakuTrebiT damaxasiaTebeli<br />

Cans es r- TavsarTiani formebi Crdilouri xunZurisaTvis,<br />

xolo samxrul dialeqtebSi moipoveba zmnebi, romel-<br />

Tac, saliteraturo xunZurisagan gansxvavebiT, klasis niSnebi<br />

SenarCunebuli aqvT.<br />

anwuxur dialeqtSi, magaliTad, saliteraturo zmnas<br />

r-ahize (`gaGeba~, mag., nuw´a rahana `kari gaiGo~) efardeba<br />

b-ahzi, mag., nuw´a bahzi `karis gaGeba~, mr. r. nuw´il rahzi `karebis<br />

gaGeba~... Tumca isic aGsaniSnavia, rom paralelurad SeiZleba<br />

r- TavsarTiani formac gvxvdebodes mxoloobiT ricxv-<br />

Si, magaliTad, sof. Tivis (kaxeTi, Kvarlis r-ni) anwuxelTa<br />

metKvelebaSi: babad nuw´a raharabgu Timal dandi reqeru S´va<br />

`dedam kari gaaGo Tu ara, bavSvebi misken gamoiqcnen~... TviTon<br />

saliteraturo xunZurSic (resp. Crdilour xunZurSi) amjamad<br />

moipoveba klasniSniani formebi r-ahize (`gaGeba~) zmnisa,<br />

oGond sainteresoa, rom am formebs ramdenadme gansxvavebuli<br />

mniSvnelobebi aqvT, mag., v-ahize (I kl.), -ahize (II kl.)<br />

`KuradGebis mipKroba~. igive zmna b- klasis niSniT (b-ahize)<br />

aGniSnavs `cxadKofas~, `aGmoCenas~. misi sxva mniSvnelobebia:<br />

`garGveva~, `gaxvreta~, `gaxeva~, `gacveTa~. saerTod rom iTqvas,<br />

xunZuri leqsika metad sainteresoa polisemiisa Tu sxva semantikur<br />

movlenaTa TvalsazrisiT rogorc saliteraturo enaSi,<br />

ise dialeqtebSi. dGeisaTvis araerTi mniSvnelovani sakiTxi am<br />

mxriv Seuswavlelia.<br />

saliteraturo xunZursa da dialeqtTa met nawilSi amjamad<br />

oden r- TavsarTiania zmna r-axaze `daxurva~, `daketva~;<br />

mag., nuw´a raxaze `karis daxurva~. b- klasis niSniani SesatKvisi<br />

forma am zmnisa anwuxurSia dadasturebuli: b-ah´azi (f. saidova,<br />

xunZ. dial. leqs., 2008). sof. Tivis anwuxur metKvelebaSi<br />

moipoveba agreTve klasniSniani SesatKvisi formebi sali-<br />

53


teraturo xunZuris r- TavsarTiani zmnisa r-ixine `SeZuleba~;<br />

aq iTqmis: v-ih´zi (I kl.), -ih´zi (II kl.)...<br />

aseve, lit. r-eStine `Camosvla~, Sdr. andalaluri v-eStde<br />

(I kl.), -eStde (II kl.), b-eStde (III kl.), r-eStde (mr. r.);<br />

lit. r-ex´ize `gadagdeba~, Sdr. anwux. v-ex´zi (I kl.), -ex´zi<br />

(II kl.), b-ex´-zi (III kl.), r-ex´zi (mr.r.) da sxv. zogierT zmnas<br />

r- ukve sabolood damkvidrebia rogorc saliteraturo enaSi<br />

(Crdilour xunZurSi), ise dialeqtebSic, mag., r-etine `Cacma~,<br />

r-ekine `amxedreba~, r-ey´ize `srola~, r-uk´ine `dabneleba~,<br />

r-ohine `gaTeneba~... (miqailovi, 1964).<br />

ras unda gamoewvia r- TavsarTis gabatoneba da mis mier<br />

klasis niSanTa nivelireba? aq unda aGiniSnos, upirveles Kovlisa,<br />

im funqciur-semantikuri datvirTvis Sesaxeb, rac r-<br />

prefiqss xunZur enaSi moepoveba saerTod, kerZod, misi meSveobiT<br />

sitKvas ganKenebuli mniSvneloba eZleva xolme; es TvalnaTliv<br />

Cans, magaliTad, klasniSnian zmnaTagan warmoebul abstraqtul<br />

arsebiT saxelebSi, romlebic, rogorc wesi, anlautSi<br />

r- prefiqss dairTaven xolme: r-ot¾i `siKvaruli~ (Sdr.<br />

amosavali zmna I kl. v-ot¾ize, II kl. Á-ot¾ize, III kl. b-ot¾ize<br />

`Kvareba~), r-ox´i `sixaruli~ (Sdr. I kl. v-ox´ize, II kl. -<br />

ox´ize, III kl. b-ox´ize `gaxareba~), r-aKi `SimSili~ (Sdr. I kl.<br />

v-aKize, II kl. Á-aKize, III kl. b-aKize `moSieba~) da sxva. safiqrebelia,<br />

rom klasniSnian zmnebSi afiqsuri mravalferovnebis<br />

moSla unda asaxavdes amdagvar tendencias, saxeldobr, enis miswrafebas<br />

sitKvis mniSvnelobaTa ufro ganzogadebisaken. es<br />

tendencia xunZuri enisaTvis saerTod damaxasiaTebeli Cans,<br />

rasac sxva faqtebic gvimowmeben.<br />

ase, magaliTad, analogiuri movlena r afiqsis mier klasis<br />

niSanTa nivelirebisa SesamCnevia nacvalsaxelebSic: di-r<br />

`Cemi~, du-r `Seni~, neje-r `Cveni~ (eqskl.), nele-r `Cveni~<br />

(inkl.), nojo-r `Tqveni~. aqac r ganzogadebuladaa gamoKenebuli.<br />

specialur literaturaSi aGniSnulia, rom winaT unda<br />

gvqonoda di-v, di- , di-b, di-r, rogorc amjamad iTqmis andiur<br />

enaSi (Ciqobava, cercvaZe, 1962).<br />

54<br />

aseTive viTareba SeiniSneba calkeul zmnisarTebSi. magaliTad:<br />

c´e-r-eKad `guSinwin~.<br />

am zmnisarTisaTvis amosavalia klasniSniani forma: c´e-v-e<br />

(I kl.), c´e-Á-e (II kl.), c´e-b-e (III kl.), c´e-r-e (mr.) `win~; aq<br />

warmodgenili Kad elementic zmnisarTia da misi mniSvnelobaa<br />

`dGisiT~; Sdr. Ko `dGe~.<br />

savaraudod, rr-<br />

r TavsarTis Semcveli unda iKos agreTve<br />

zmnisarTi r-ik´ad `Sors~.<br />

sainteresoa, rom r- afiqsi moepoveba TavkidurSi zmnisarTisagan<br />

warmoebul erT sitKvasac: r-aKdal-l»i `xmeleTi~.<br />

igi -l»i sufiqsis meSveobiTaa warmoqmnili amjamad aGar arsebuli<br />

zmnisarTisagan *baK-dal, romlis mniSvnelobac iKo `mzeze~;<br />

Sdr. baK `mze~. aq -dal dal warmoadgens zmnisarTTa mawarmoebel<br />

sufiqss, mag., ix´-dal `gazafxulze~, Sdr. ix´ `gazafxuli~.<br />

TviTon sitKva r-aKdal xunZur enaSi dGes ixmareba viTarebiT<br />

zmnisarTad da `gvalvianobis~ mniSvnelobiT iTqmis, mag., isana<br />

hanib raKdal bukana `wleuls aq gvalva iKo~. misganaa miGebuli<br />

zedsarTavi saxelic: r-aKdal-ab `gvalviani~, mag., raKdalab<br />

ri‡i `gvalviani zafxuli~ (saidovi, xunZ.-rus. leqs., 1967).<br />

warmodgenil magaliTebSi saKuradGeboa is faqti, rom<br />

III klasis b- niSans Senacvlebulia r-: b-aK-dal > r-aK-dal.<br />

sxvaTa Soris, amis msgavsi movlena gvaqvs zmnaSi b-aKvaze, masd.<br />

b-aKva `gaxmoba~, `gaSroba~, romelic aseve Sedgenilia `mzis~<br />

aGmniSvneli sitKvisagan b-aK < *b-a-Ko, Sdr. Ko `dGe~ (Ciqobava,<br />

1942). mravlobiTi forma am zmnisa aris r-aKvaze, masd.<br />

r-aKva `gaxmoba, gaSroba mravlisa~. ufro metic, igi I da II<br />

klasis niSnebsac ki dairTavs, Tu adamianis gaSrobas Seexeba<br />

saubari: inf. v-aKvaze, masd. v-aKva (I kl.); inf. -aKvaze, masd.<br />

-aKva (II kl.). cxadia, ase xdeba imitom, rom sitKvis Semadgeneli<br />

b-aK fuZe mniSvnelobiT aGar udris `mzes~, anu saqme<br />

gvaqvs fuZis desemantizaciasTan. igive ram SeiZleba iTqvas<br />

r-aKdal-l»i da r-aKdal leqsemaTa Sesaxebac, romelTa warmomavloba<br />

`mzis~ aGmniSvneli b-aK fuZisagan eyvs ar iwvevs.<br />

55


n o d a r a r d o t e l i<br />

sa saxe sa<br />

xe xelu<br />

luri lu ri kom kompo kom kompo<br />

pozi<br />

zite<br />

tebis te bis warmo warmoeba warmo<br />

ba ba<br />

be beji be beji<br />

jitur ji tur ena enaSi ena enaSi<br />

Si<br />

1. bejituri ena sarelacio formebis simdidris pirobeb-<br />

Si, sxva monaTesave enaTa analogiurad, sitKvawarmoebiTi saSualebebiT<br />

Garibia. miuxedavad amisa, dasturdeba sxvadasxvagvarad<br />

nawarmoebi saxeluri kompozitebi. ZiriTadad unda gair-<br />

Ces: a) or orkom or<br />

kom kompo kompo<br />

ponen<br />

nenti<br />

tiani ti ni Se Seer Se<br />

er erTe<br />

Tebi<br />

biTi bi Ti kom kompo kom kompo<br />

pozi<br />

zite<br />

tebi te bi (composita<br />

copulativa), b) gan gansazGvre<br />

gan<br />

sazGvre sazGvrebi<br />

biTi bi Ti kom kompo kom kompo<br />

pozi<br />

zite zite<br />

tebi te bi (composita determinati-<br />

va), g) kuT kuTvni kuT kuTvni<br />

vnile<br />

lebi lebi<br />

biTi bi Ti kom kompo kom kompo<br />

pozi<br />

zite<br />

tebi te bi (composita possessiva),<br />

d) zmni zmnisar zmni zmnisar<br />

sarTi<br />

Tiani Ti ni kom kompo kom kompo<br />

pozi<br />

zite zite<br />

tebi<br />

bi (composita adverbalia) da e) So-<br />

So<br />

ris risde ris risde<br />

debu<br />

buliani bu ni kom kompo kom kompo<br />

pozi<br />

zite<br />

tebi<br />

bi (composita interjectio) [Ciqobava 2008:<br />

160-163; Ciqobava, cercvaZe 1962: 167-170; foCxua 1974: 101-103;<br />

van den bergi 1995: 54-56...].<br />

2. SeerTebiTi kompozitebi iwarmoeba ori sxvadasxva sa-<br />

xelis meqanikuri SeerTebiT (resp. gaorkecebiT) kavSiris an maerTebeli<br />

xmovnis gareSe. kompozitTa didi nawili ori sruluflebiani<br />

saxelis SeerTebiT miiGeba, mag.: sak. bej. h l-mic<br />

`zne~, `xasiaTi~, `qceva~ (zedmiw. `saqme+ena~), ho n s-Kona `ramdenime~<br />

(zedmiw. `erTi-ori~), gedu-gudo `Sinauri frinveli~<br />

(zedmiw. `kata+qaTami~), „orƒi-raƒ `sazGvari~ (zedmiw. `sazGvari+mxare~),<br />

ako-Sebo `gul+GviZli~, qey-maKo `mxiaruleba~<br />

(zedmiw. `simGera+cremli~)...; hunz. b–x-naɺxu `Tiva-Cala~ (zedmiw.<br />

`Tiva+bze~), beterhan-aƒe `col-qmari~ (zedmiw. `qmar+co-<br />

li), i u-a‡aɺbu `ded-mama~ (Sdr. sak. bej. abo-i o `mama+deda~),<br />

maɺKu-Kor `patara daTvis Tanavarskvlavedi~ (zedmiw. `cremli+xafangi~),<br />

wulu-wa n a n `mSvild-isari~ (zedmiw. `isar-mSvildi~)<br />

da a. S.<br />

56<br />

3. kuTvnilebiTi (TvisebiTi) kompozitebi (composita pos-<br />

sessiva) raime niSan-Tvisebis mqoneblobas gviCveneben da atributuli<br />

semantika aqvT, mag.: lÀinl'is (< lÀina+l'i-s) `xuTwlia-<br />

ni~ (zedmiw. `xuTi+wlis~), ako-bawadab `gulwrfeli~ (zedmiw.<br />

`guli+wminda, sufTa~)...<br />

4. gansazGvrebiT kompozitebSi (composita determinativa) Semadgenel<br />

komponentebad gamoiKofa: a) ar arse ar arse<br />

sebi sebi<br />

biTi bi Ti sa saxe sa saxe<br />

xeli xe li<br />

msazGvre msazGvrelad<br />

msazGvre msazGvrelad<br />

lad: lad : sak. bej. abo-i o º abo-s i o `bebia~ (zedmiw.<br />

`mamis deda~), ÷jdi-s qid 1 `SviliSvili~ (zedmiw. `vajis+gogo~)...;<br />

hunz. ˆsdi-s oje `Zmiswuli~ (zedmiw. `Zmis+vaji~), …–dis-…–do<br />

`dGe~ (zedmiw. `dGis+dGe~) da mr. sxv.; b) zed zedsar zed zedsar<br />

sarTa sar Ta-<br />

vi vi msazG msazGvre msazG msazGvre<br />

vrelad<br />

lad: lad : mesedlÀeru-qid `mzeTunaxavi~ (zedmiw. `oqrosferi+gogo~),<br />

da„aba-bu…orog `moCxubari~ (zedmiw. `Cxub+<br />

mkeTebeli~), kol'l'o-wuddo `muq-wiTeli~... zogJer meore<br />

komponentadac zedsarTavi saxelia, rac faqtobriv kompoziciis<br />

qvesaxeobas _ reduplikacias (gaorkecebas) eTanabreba [Sani-<br />

Ze 1980: 148-149]: kot-kottu `Zalian kargi~ (zedmiw. `karg-kargi~),<br />

bˆK-bˆKKu `didroni~ (zedmiw. `did-didi~) da a. S.<br />

5. zmnisarTiani kompozitebis (composita adverbalia) warmoebisas<br />

zmnisarTi SeiZleba win uZGodes an mosdevdes ZiriTad<br />

komponents: a) win uZGvis: hunz. arto-zaman `winaT~ (zedmiw.<br />

`wina+dro~), urGa-s–r o `iorGa~ (zedmiw. `iorGa cxeni~)...;<br />

b) mosdevs: sak. bej. Ka sadaƒ (< Ka +sadaƒ) `megobari~ (zedmiw.<br />

`bina+erTad~)...<br />

6. pirobiTad SeiZleba calke qveJgufad gamoiKos iseTi<br />

Sorisdebuliani kompozitebi, romlebic xmabaZviTobasTan<br />

(bgerweriTobasTan) arian dakavSirebuli: KiK-Kas `tkacuni~,<br />

`xraSuni~, al'e-al'e `tirili~ (godebis xmianoba), h l lh<br />

l l `alal misi (iKos)~, wi ap-wi ap `wip, wip!~, ƒi-ƒi `xarxari~,<br />

huru-hara `xmauri~ (xmamaGali laparaki) da misT.<br />

1 SeiZleboda amgvari erTeulebi SesitKvebad miCneuliKo,<br />

magram amas xels uSlis maTi semantika _ maTi erT cnebad gaazreba.<br />

57


o m a n l o l l u u a<br />

a<br />

pi piris pi<br />

ris for formant for<br />

mant mantTa mant Ta ana anali ana anali<br />

lizi<br />

zisa<br />

saTv<br />

Tvis Tvis<br />

is<br />

udi udiur udi ur ena enaSi ena<br />

Si<br />

samecniero literaturaSi tradiciulad miiCneoda, rom<br />

udiur enaSi piris niSnebi, sxva iberiul-kavkasiur enaTa msgavsad,<br />

afiqsebs warmoadgenen. 2002 wels a. harisma axali Tval-<br />

sazrisi warmogvidgina (Alice C. Harris., Endoclitics and the Origins of<br />

Udi Morphosyntax, Oxford, 2002), romelic udiuri enis zogierTma<br />

specialistmac gaiziara (v. Sulce, t. maisaki). am mosazrebis<br />

mixedviT, udiuri enis piris niSnebi klitikebs warmoadgenen.<br />

garda piris formantebisa, zmnis morfemaTagan aseTive kvalifikacia<br />

mieca kategoriul kilosa (iusivi an `nawilakovan-kav-<br />

SirebiTi I~ evg. jeiraniSvilis mixedviT) da pirobiT-natvriTi<br />

kilos (`nawilakovan-kavSirebiTi II~ evg. jeiraniSvilis mixedviT)<br />

mawarmoeblebs -ya ya ya- ya da -gi gi gi--s gi da namyo droebis - mawarmoebelsac.<br />

aSkaraa, rom udiuri enis piris formantTa moqmedeba<br />

xSir SemTxvevaSi uCveuloa afiqsTaTvis. piris niSnebi winadadebaSi<br />

SesaZlebelia sxva metyvelebis nawilebs daerTon (arsebiTi<br />

saxeli, zedsarTavi saxeli, nacvalsaxeli, zmnizeda, Tandebuli,<br />

nawilaki). Tu winadadebaSi Semasmeneli ar imyofeba<br />

e. w. fokusSi (lambrexti 1994), maSin piris niSniT xdeba ara<br />

zmnis markireba, aramed fokusSi myofi winadadebis nawilisa.<br />

es, rogorc wesi, kiTxviTi da uaryofis gamomxatveli sityvebia<br />

da is sityvebi, romlebic uSualod pasuxoben dasmul kiTxvas,<br />

mag., Tu winaswar cnobili iyo, rom viRacam aiRo vaSli, maSin<br />

winadadebaSi `bavSvma aiRo vaSli~, fokusSi moeqceva saxeli<br />

`bavSvi~, rogorc naTqvamis momentSi araprognozirebadi da<br />

logikurad auxsneli, da piris niSanic (-ne ne ne- ne III piris formantia<br />

mxoloobiTSi) aseT SemTxvevaSi daerTvis ara zmnas (`ai-<br />

Ro~), aramed saxels (`bavSvi~):<br />

58<br />

„ el-en=ne ne ay-e eS-n-ux<br />

bavSvi_ERG.=III SG. aReba_PERF. vaSli_O_DAT.<br />

bavSvma aiRo vaSli.<br />

Cveulebriv TxrobiT winadadebaSi ki es fraza aseT saxes<br />

miiRebs:<br />

„ el-en a=ne ne ne=y-e ne<br />

eS-n-ux<br />

bavSvi_ERG. aReba=III SG.=ST_PERF. vaSli_O_DAT.<br />

bavSvma aiRo vaSli.<br />

aRsaniSnavia, rom leqsikuri mniSvneloba sityvisa, romelsac<br />

daerTvis piris niSani, ar ganicdis cvlilebas.<br />

zmnaSic piris niSans ar aqvs Camoyalibebuli pozicia.<br />

erTsa da imave zmnaSi, erTi da igive piris formanti SeiZleba<br />

imyofebodes sxvadasxva poziciaSi: statikur zmnebSi piris ni-<br />

Sani, rogorc wesi, bolosaa, mag., bu-ne ne ne ne `aris~; arci-ne ne ne ne `zis~;<br />

Curfi-ne ne ne ne `dgas~; baski-ne ne ne ne `wevs~; arci-Te-ne ne ne ne `ar zis~...<br />

gardamaval da gardauval dinamikur zmnebTan piris niSani<br />

gamoiyeneba sxvadasxva adgilas, mag., ba-ne ne-qsa, ne ne baqsa-ne ne ne ne `aris<br />

xolme~, `arsebobs~, `xdeba~, Te-ne ne ne-baqsa ne `ar aris xolme...~; e-ne ne ne- ne<br />

sa, esa-ne ne ne ne `modis~, Te-ne ne ne-esa ne `ar modis~; aS-ne ne-b[e]sa, ne ne aSbesa-ne ne ne ne<br />

`muSaobs~, Te-ne ne ne-aSbesa ne `ar muSaobs~...<br />

zogjer piris niSnis poziciis SecvliT sityvis gramatikuli<br />

mniSvnelobac icvleba, mag., bo-ne ne ne-xsa ne `xarSavs~ _ box-ne ne ne- ne<br />

sa `ixarSeba~; bi-ne ne ne-xsa ne `Sobs~, `badebs~ _ bix-ne ne ne-sa ne `ibadeba~...<br />

rodesac piris niSani fuZis momdevno poziciaze imyofeba,<br />

is, rogorc wesi, bolokidur elementad gvevlineba, anda<br />

iSviaTad SeiZleba imyofebodes zmnuri fuZis Semdeg, magram<br />

win uswrebdes romelime mawarmoebels, mag., bix-ne ne ne-sa ne `ibadeba~,<br />

box-ne ne ne-sa ne `ixarSeba~.<br />

fuZis wina poziciaze yofnisas piris niSani zmnis absolutur<br />

dasawyisSi ar gvxvdeba: igi ueWvelad unda mosdevdes<br />

sxva Tavkidur morfemas (rogorc wesi, es aris zmnaSi uaryofis<br />

gamomxatveli elementebi _ Te Te-, Te<br />

ma ma- ma da nu nu-). nu<br />

yvela rTuli agebulebis zmnaSi piris niSani SeiZleba<br />

interfiqsur poziciaSi imyofebodes: is arauRvlilebad fuZe-<br />

59


sa da meSvel zmnas Sorisaa, anu kompozitis komponentebs Sua<br />

ikavebs adgils, mag., aS-b-es `muSaoba~ (aS `saqme~+ b-es `keTeba~) _<br />

aS-ne ne ne-b[e]sa ne `muSaobs~; azaru-baq-es `avad gaxdoma~ (azaru<br />

`avadmyofi~, `sneuli~ + baq-es `yofa~, `arseboba~, `gaxdoma~) _<br />

azaru-ne ne ne-baqsa ne `avad xdeba~, `avaddeba~...<br />

piris niSani martivi agebulebis zmnebSic gvevlineba infiqsur<br />

poziciaSi. aseT SemTxvevaSi, igi fuZis bolo Tanxmovnis<br />

win ikavebs adgils anu zmnur fuZes xleCs, mag., baq baq-es baq baq `yofa~,<br />

`arseboba~, `gaxdoma~ _ ba ba-ne-qqqq-sa ba ba `aris xolme~, `xdeba~;<br />

ak ak-es ak ak `naxva~, `danaxva~, `gamoCena~ _ aaaa-tu-kkkk-sa `xedavs~; bix bix-es bix bix<br />

`Soba~, `dabadeba~ _ bi bi-ne-xxxx-sa bi bi `Sobs~, `badebs~; es es-un es es `mosvla~_<br />

eeee-ne-ssss-a `modis~... martivi agebulebis zmnebis umravlesobaSi<br />

piris niSans moepoveba infiqsuri pozicia. gamonakliss<br />

warmoadgenen zmnebi bbbb-es `keTeba~ da ffff-es `Tqma~, romelTa fu-<br />

Zec calkeuli Tanxmovnisagan Sedgeba da kidev ori zmna _ bu bu bu bu<br />

`yofna~, `qona~, `yola~ da bi bi[ bi bi ]-es `mokvdoma~.<br />

Tu udiuri enis piris niSnebs klitikebad miviCnevT, aseT<br />

SemTxvevaSi saqme gvaqvs unikalur viTarebasTan: msoflios Seswavlil<br />

enaTagan arsad ar aris damowmebuli endoklitika<br />

(mag., klevansi 1979; misive 1985; krismani 1997 da sxva), anu<br />

iseTi klitika, romelic sityvaformis, an miT ufro, morfemis<br />

SigniT gvxvdeba.<br />

vfiqrobT, diaqroniul WrilSi es viTareba unda aixsnas<br />

imiT, rom udiurs klasovani uRvlilebidan pirovan uRvlilebamde<br />

gardamavali etapi unda gaevlo klasovan-pirovani uRvlilebis<br />

saxiT. amis Sesaxeb metyvelebs is, rom martivi agebulebis<br />

zmnebSi fuZis gaxleCis SemTxvevaTa meti wili swored<br />

gaqvavebuli klasis formantebis (ba ba ba-, ba bi bi-, bi<br />

bo bo-, bo bo bo´-, bo bu bu-, bu<br />

bu bu´-...) bu<br />

Semdeg gvxvdeba, mag., bu bu=y-es bu<br />

`yvareba~, `survili~ _ bu<br />

bu=tu tu====y-sa tu tu<br />

`uyvars~, `surs~; ba ba=q-es ba `yofa~... _ ba<br />

ba=ne ne=q-sa ne ne `aris xolme...~;<br />

bi bi=y-es bi<br />

`aSeneba~ _ bi<br />

bi=ne ne=y-sa ne ne `aSenebs~...<br />

zemoT CamoTvlili klasis gaqvavebuli formantebi amJamad<br />

zmnis ZirTan Sezrdil morfemebs warmoadgenen da mxolod<br />

Tvistomi enebis monacemTa safuZvelze SegviZlia davaskvnaT,<br />

60<br />

rom klasis gaqvavebul niSnebTan gvaqvs saqme. pirovani uRvlilebis<br />

Camoyalibebis Semdeg piris niSnebi jer kidev moqmedi<br />

gramatikuli klas-kategoriis prefiqsebis Semdeg ikavebdnen<br />

adgils da am klas-kategoriis moSlis Semdeg TiTqosda aRmo-<br />

Cndnen erTiani zmnuri fuZis SigniT. gamomdinare iqidan, rom<br />

udiurs istoriulad axasiaTebda monokonsonanturi zmnuri<br />

Zirebi (amis Sesaxeb kavkasiis albanuri masalac metyvelebs),<br />

pozicia fuZis bolo Tanxmovnis win aRqmul iqna rogorc piris<br />

niSnis adgili. vfiqrobT, amiT aixsneba fuZeTa gaxleCis is<br />

magaliTebi, sadac gramatikuli klas-kategoriis gaqvavebuli<br />

formanti ar gvxvdeba, mag., ak ak-es//ak ak ak ak ak-es-un ak `naxva~, `danaxva~,<br />

`gamoCena~ _ aaaa-tu-kkkk-sa `xedavs~; es es-un es es `mosvla~ _ eeee-ne-ssss-a `modis~<br />

(am zmnas, safiqrebelia, rom fuZe saerTod dakarguli<br />

aqvs)...<br />

61

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!