Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
arnold arnold Ciqobavas Ciqobavas enaTmecnierebis enaTmecnierebis instituti<br />
instituti<br />
68-e<br />
samecniero samecniero sesia<br />
sesia<br />
masalebi<br />
masalebi<br />
2009 wlis 22-24 dekemberi<br />
eZRvneba<br />
akad. T a m a z g a m y rr r ee e l i Z e s<br />
dabadebis 80 wlisTavze<br />
Tbilisi<br />
2009<br />
a a v v T T a a n n d d i i l l a a r r a a b b u u l l i<br />
i<br />
-n-sufiqsian sufiqsian formaTa erTi rigisaTvis istoriul<br />
istoriul<br />
qarTulSi<br />
qarTulSi<br />
1. sulxan-saba orbelians Tavis `sityvis konaSi~, rogorc<br />
Cans, mis xelT arsebuli yvela SemTxveva aRunusxavs -n-sufiqsiani<br />
eqspresiuli (xmabaZviTi) Sinaarsis erTi tipis formebisa:<br />
tyap tyapni tyap tyapni<br />
ni ni brtylad dacemis (dacemulis C) ƒma.<br />
wkap wkapni wkap wkapni<br />
ni ni wveTis ƒma.<br />
wkar wkarni wkar wkarni<br />
ni ni ilekros ƒma (rkinis ƒma C).<br />
Waq Waqni Waq Waqni<br />
ni ni Wiqis gatexis ƒma (Sdr. n. Cub.: Wa Waqa Wa Waqa<br />
qani qani<br />
ni, ni,<br />
, , Wa Waxa Wa Waxa<br />
xani xani<br />
ni...). ni<br />
2. TvalSisacemia, rom ganmartebebSi yvelgan `ƒ m a~ dominirebs<br />
da isic aSkaraa, rom es formebi SinaarsiT igivea, rac,<br />
erTi mxriv, axal qarTulSi ufro gavrcelebuli tya tyapan tya tyapan<br />
pan-i, pan<br />
wka wkapan wka wkapan<br />
pan-i..., pan xolo meore mxriv _ reduplicirebuli formebi:<br />
tya tyapa tya tyapa<br />
patyup<br />
tyup-i, tyup wka wkapaw wka wkapaw<br />
pawkup<br />
kup-i kup da sxv.<br />
Sdr. saba: ja jaƒƒƒƒni ja ja ni ni ni didi(s) tkecebis ƒma. _ ja jaƒƒƒƒaaaa----ju ja ja ju juƒƒƒƒi ju i i i mravaljer<br />
didi(s) tkecebis ƒma.<br />
amave dros, aSkaraa, rom amgvar martiv fuZeTa (ZirTa)<br />
umetesoba xmovniTi alternaciis Sedegia:<br />
tyep tyep-s tyep > tyap tyap-n-i, tyap<br />
wkep wkep-s wkep > wkap wkap-n-i... wkap<br />
3. am formaTa Sepirispireba gviCvenebs, rom -n sufiqsuri<br />
elementia; Semdgomi sailustracio masala adasturebs, rom<br />
aSkaraa misi kavSiri mravlobiTobis -n (-T) sufiqsTan.<br />
`tyap tyap tyap-n-i~ tyap tipis formebi vlindeba rogorc adrindel literaturul<br />
wyaroebSi, ise, gansakuTrebiT, dialeqtebSi. maT-<br />
Si dadasturebuli masala warmoaCens, jer erTi, amgvar formaTa<br />
mravlobiTSi SemaTanxmebel unars Sesabamis zmnasTan:<br />
`vefxistyaosani~:<br />
`fatman Seqmna Tavsa cema, Rawvni esxnes naxokarni,<br />
cremlTa misTa Seeyarnes, wyarosaebr ismnes nes nes nes wkarnnnni~.<br />
(Sdr. `vefxistyaosnisave~:<br />
3
`kvla wyalsa asxams, uSvelis, xma ismissss mun wkanwkarisa~).<br />
`Sahname~:<br />
`ferdzeda edvis baliSi, tirs, cremlsa wkarnnnni gauƒdes es es~. es<br />
xevsuruli:<br />
`kidev Sajdeba lurjasa, sxapnnnn iqnan an an an maTraƒisani~.<br />
meore mxriv, mravlobiTis -T(a) sufiqsis Senacvleba irib<br />
brunvebSi; mag., fragmenti vaJa-fSavelas erTi-erTi eTnografiuli<br />
narkvevidan: `...Tore, ganae agaden `tyraSTTTT~ _ xo ici...~<br />
Tu male aiTreba `Tarua~, xo patiosani, Tu ara da gasdgebian<br />
kidec `tyraSnnnni~...<br />
4. vfiqrobT, -n (-T) amgvar formebSi imave funqciis mqonea,<br />
risac reduplikacia Sesabamis fuZeTa gaormagebisas (sxa sxa-<br />
pas pasxu pas<br />
xu xupi<br />
pi...), pi anu mas intensivobis gamoxatvis funqcia ekisreba.<br />
reduplikaciisas mas ganmeorebadobis semantika emateba.<br />
5. savaraudoa, rom es movlena izolirebuli ar unda iyos<br />
qarTuli enis istoriaSi. mas vukavSirebT im rigis narTanian<br />
formebs, romlebic realurad mravlobiTs ar gulisxmobs,<br />
`simravlis~ ki ara, `siuxvis~, `sisavsis~, `sididis~ gamomxatvelia:<br />
wyal wyal-n-i, wyal sisxl sisxl-n-i, sisxl mi miwa mi miwa<br />
wa-n-i... wa<br />
mag.: Seayennis wyalni RrubelTa misTa (iob. 26, 8);<br />
sca kldesa da gamoecnes wyalni (fsalm. 104, 41);<br />
camca mrisxavs, mzisa Suqni yola CemTvis nu Suqnia!<br />
(`vefx.~);<br />
vuCvene: `xedavT, indoTa tyved hyvanan Suqni romelni?~<br />
(iqve).<br />
ar aris gamoricxuli, rom -n (-T)-s amgvari funqciiT gamovlena<br />
arqetipuli (reliqturi) movlena iyos.<br />
4<br />
nn n oo<br />
o d a r a r d o t t e e l i<br />
su subi su<br />
bi bieq<br />
eqti eqti<br />
tisa ti sa da da obi obieq obi obieq<br />
eqtis eq tis ur urTi ur<br />
Ti Tier<br />
erTmi<br />
Tmimar<br />
marTe<br />
Tebi<br />
bisa<br />
saTvis sa Tvis<br />
di dido di dido<br />
dour do ur ena enaTa ena Ta mimGeo mimGeoba mimGeo<br />
ba baSi ba Si<br />
didour enebSi, mTis sxva iberiul-kavkasiur enaTa analogiurad,<br />
gardauvali zmna subieqtis klasis mixedviT icvleba,<br />
gardamavali zmna ki _ obieqtis klasis mixedviT [Ciqobava<br />
1960: 6; 1979: 169; Ciqobava, cercvaZe 1962: 238-241].<br />
1. didour enebSi gardauvali zmnis mimGeoba qmnis orwevriani<br />
SesitKvebis mxolod erT tips [Sdr. abdulaevi 1969:<br />
35], romelic gamoixateba formuliT: `garda garda gardauva garda va vali va li zmnis<br />
mimGeo mimGeoba mimGeo ba + sub substan sub substan<br />
stanti<br />
tivi ti vi no nomi no nomi<br />
mina<br />
nativ nativ<br />
tivSi<br />
Si~: Si sak. did. ralÀad -<br />
olÀxor r-iki iki ikixo ikixo<br />
xosi xo si llÀi<br />
l<br />
r-eje olÀ `zGvisken mimavali wKali di-<br />
dia (`aris~)~; hin. halÀo barus zeK…en ∅-eTit eTit eTit¾os eTit os rek rek…e rek rek…e<br />
…e `am<br />
cols hKolia saKvareli (zedmiw. `saKvareli kaci~)~... amgvar<br />
mimGeobur formaSi iseve, rogorc Sesabamis zmnaSi, realuri<br />
subieqtis klasi (da ricxvi) gramatikulad aisaxeba: sak. did.<br />
to ciƒƒ‰Gor b-iki iki ikixo<br />
xosi xo si je jeku je<br />
ku ku-bi ku bi ol olÀ ol `aq arian tKeSi mimavali<br />
kacebi~.<br />
metad niSandoblivia didour enaTaTvis is, rom uklasniSno<br />
gardauvali zmnis mimGeobis atributul SesitKvebaSi<br />
realuri subieqti (RS) gramatikulad ar gamoixateba, radgan<br />
am tipis mimGeobebs klasis saTanado niSani zmnidan ar<br />
gadmohKveba. subieqtis klasis aGsaniSnavad arc sufiqsuri<br />
klasis eqsponentebi dasturdeba.<br />
ismis kiTxva: ra gamoiKeneba klasifikatorTa uqonlobis<br />
sakompensacio saSualebad, romlebic miuTiTebdnen realur<br />
subieqtze an realur obieqtze?<br />
Cveni azriT, klasur kuTvnilebaze miuTiTebs gramatikuli<br />
forma da leqsikuri mniSvneloba, romelic nominatiuri<br />
brunvis formiTaa gamoxatuli, mag., aGur‰ olÀ meq…axo meq…axosi meq…axo si je-<br />
je<br />
ku ku `wisqvilSi mSieri kacia~.<br />
warmodgenil winadadebaSi mimGeoba meq…axo meq…axosi meq…axo si (`mSieri~)<br />
5
SeiZleba qalsac gulisxmobdes da nivTsac, magram misi Sinaarsobrivi<br />
konkretizacia _ klasuri kuTvnilebis dadgena je jeku je ku<br />
(`kaci~) leqsemis mixedviT xdeba, e. i. je jeku je ku (`kaci~) amogvacnobinebs<br />
gramatikul klass da gvevlineba realur subieqtad. miuxedavad<br />
imisa, rom mimGeobaSi klasis eqsponenti ar gvaqvs,<br />
azrobrivi kavSiri mimGeobasa (meq…axo meq…axo meq…axosi<br />
si) si da RS-s (je je jeku<br />
ku) ku Soris<br />
mKaria.<br />
analogiuri suraTi gveZleva axlomonaTesave enebSi: hin.<br />
sasaƒ dij qeze ‘ƒÀ hadiddŒ noxt noxt¾os noxt os os rek rek…e rek rek…e<br />
…e `diliT me Sevxvdebi<br />
aqeT momaval kacs~; bej. KŠ‡eq KŠ‡eqcas KŠ‡eq cas ojo die ge [madieva<br />
1965: 130, 13] `waqceuli bavSvi Cemia (`aris~)~.<br />
2. didour enebSi calke Jgufad unda gamoiKos grZnoba-<br />
aGqmis (verba sentiendi-s) tipis zmnaTa mimGeobebis subieqturobieqturi<br />
mimarTebebi.<br />
am tipis zmnaTa mimGeobebi qmnian samwevra SesitKvebis Sem-<br />
deg models: `sub sub substan<br />
stanti<br />
tivi ti vi (RS) da dativ da dativ<br />
tivSi tiv Si + garda gardauva garda va vali va li zmnis zmnis<br />
zmnis<br />
mimGeo mimGeoba mimGeo ba + sub substan sub substan<br />
stanti<br />
tivi<br />
vi (RO) no nomi no<br />
mi mina<br />
nativ<br />
tivSi<br />
Si~. Si<br />
grZnoba-aGqmis zmnebisagan nawarmoeb mimGeobebSi, romlebSic<br />
realuri subieqti win uswrebs mimGeobur formas, Sesabamis<br />
zmnaTa analogiurad [imnaiSvili 1963: 260; haidarova<br />
1979: 162], warmodgenilia realuri obieqtis gramatikuli<br />
klasis eqsponenti nominatiur brunvaSi, xolo realuri subieqtis<br />
gramatikuli klasis niSani mimGeobaSi ar aisaxeba, maga-<br />
liTad: sak. did. deber (RS) -’Tiru qid qid (RO) idu ‰nu `Seni<br />
SeKvarebuli gogo saxlSi araa~; ho…ji -isir (RS) -iq…‰…ru<br />
mol mol'u mol (RO) isŠ bitun yezi‡on `axla misi (qalis) nanaxi (zedmiw.<br />
`mas Cvenebuli~) sizmari man simarTled miiCnia~; bej. muha-<br />
madil (RS) -atiro qid (RO) ‡e n xe‡ -eqna `mahomedis SeKvarebuli<br />
gogo wKalSi Cavarda~; xvarS. dil (RS)<br />
l-aq…alasa aƒ aƒ aƒ (RO) golÀe `Cemi sanaxavi saxli aris~; hin. b-uho<br />
golÀa ze zeru ze ru (RO) b-iqe eru mixt¾o GÀ…adijaz (RS)... `naxes ra<br />
Kvavebma mkvdari mela...~<br />
3. gardamavali zmnis mimGeoba or struqturul tips<br />
qmnis: 1) `sa sa saxe<br />
xeli xe li (RS) er erga er erga<br />
gativ<br />
tivSi tiv Si + garda gardamav garda gardamav<br />
mavli mav li zmnis mimGeo mimGeo- mimGeo<br />
6<br />
ba + sub substan sub substan<br />
stantivi stan vi (RO) no nomi no<br />
mi mina<br />
nativ<br />
tivSi<br />
Si~. Si msgavsi tipis SesitKvebis<br />
mimGeoba ZiriTadad vnebiTi gvaris semantikis Semcvelia, mag.,<br />
sak. did. lÀac’ (RS) -’jiru ises wiGu wiGu wiGu (RO) sid aoziz<br />
oz’Gor ya‡in `qaris waGebuli xaris beyi erT mwKemss TvalSi<br />
Cauvarda~; xvarS. uja (RS) -Š za Gini Gini Gini (RO) -agu isa `vajis<br />
moKvanili qali keTili ar aGmoCnda~; bej. do (RS) Ø-it¾e o<br />
ojo (RO) ge hugi `Cemi mokluli Kmawvilia (`aris~) is~.<br />
zemomoKvanil winadadebebSi RS, romelic dgas ergatiul<br />
brunvaSi, mimGeobaSi ar airekleba, xolo RO, romelic nominatiuri<br />
brunviT gadmoicema, zmnaSi saTanado gramatikuli klasis<br />
eqsponentis TanxlebiT realizdeba.<br />
2) `sus sus sustan<br />
tanti tanti<br />
tivi ti vi (RO) no nomi no nomi<br />
mina<br />
nativ<br />
tivSi tiv Si + garda gardama garda gardama<br />
mava<br />
vali va li zmnis<br />
zmnis<br />
mimGeo mimGeoba mimGeo mimGeo ba + sub substan sub substan<br />
stanti<br />
tivi ti vi (RS) no nomi no nomi<br />
mina<br />
nativ<br />
tivSi<br />
Si~, Si mag.: xvarS. box<br />
box<br />
(RO) l-awdo o zi n hi (RS) lÀon xul'i `balaxis Semymelma Zro-<br />
xam wKalic dalia~; did. hal halti hal ti (RO) b-isxosi jeku (RS)<br />
iduGor Øikis `saqmis amGebi kaci saxlSi wavida~. bolo winadadebis<br />
SesitKvebaSi `hal hal halti hal ti b-isxosi jeku~ hal halti hal ti `saqme~<br />
(RO) airekleba mimGeobaSi b- klas-niSnis saSualebiT, xolo<br />
leqsemas je jeku je ku `kaci~ (RS) moepoveba Tavisi niSani -si si formantis<br />
saxiT, romlis saSualebiTac uTanxmdeba sazGvruls _ realur<br />
subieqts.<br />
unda aGiniSnos, rom zemomoKvanili SesitKvebis kiduri<br />
wevrebi, marTalia, semantikur kavSirs amKareben erTmaneTTan,<br />
magram formobrivi (morfologiurad realizebuli) damokidebuleba<br />
maT Soris araa gamoxatuli. SesitKvebis Suala komponenti<br />
_ mimGeoba warmoadgens realuri obieqtisa da realuri<br />
subieqtis damakavSirebel rgols. es Sepirobebulia mimGeobis<br />
bunebiT _ mas gaaCnia ormxrivi morfologiuri gamoxatuleba:<br />
prefiqsuli _ klasisa da ricxvis niSniT (zmniseuli), sufiqsuri<br />
_ adieqtiuri formantiT (organuli).<br />
4. kauzatiuri (kauzatiuri zmnisagan nawarmoebi) mimGeobebi<br />
gansxvavebulia imis mixedviT _ gardauvali zmnisaganaa nawarmoebi<br />
kauzativi Tu gardamavlisagan. saTanadod arsebobs<br />
7
orgvari kauzativi: a) pirveladi da b) meoreuli [mahomedbekova<br />
1978: 235; zviadauri 1990: 219-220; ardoteli 2008: 64-83].<br />
a) pirveladi kauzativisagan nawarmoebi mimGeobebi, sintaqsuri<br />
TvalsazrisiT, ZiriTadad gardamavali zmnebis mimGeobaTa<br />
badalia. aseTi mimGeobebi SesitKvebaSi iseTsave rols asruleben,<br />
rogorsac Cveulebrivad gardamavali zmnis mimGeobebi.<br />
didouri enebis analogiuri rigis mimGeobebSi realuri<br />
subieqti dgas ergativSi, xolo realuri obieqti nominativSi,<br />
magaliTad: sak. did. mi mi (RS) (Ø)ex‰rru ex‰rru uji uji (RO) de uji zo-<br />
…no `Sen mier mokluli biyi Cemi Svili iKo~; bej. do do (RS)<br />
ØuGol uGol uGollo uGol lo su sukos su kos (RO), is Øo n Koro jenSa `Cemi mokluli ka-<br />
cis Zma movida dGes~; xvarS. me me (RS) ah ahhu ah hu uje (RO) di o ØeCi<br />
(santl.) `Sen mier mokluli vaji Cemi (Svili) iKo~.<br />
b) meoreuli kauzativisagan (kauzativis formantTa reduplikaciiT)<br />
nawarmoebi mimGeobebi qmnian oTxwevra SesitKvebis<br />
erT struqturul tips: sub substan sub substan<br />
stanti stanti<br />
tivi ti vi (er er erga<br />
gati<br />
tiul ti ul brun brunva brun<br />
va va- va<br />
Si Si) Si ) + sub substan sub substan<br />
stanti<br />
tivi ti vi (lo lo loka<br />
katiur ka ur brun brunva brun brunva<br />
vaSi<br />
Si) Si ) + ka kauza ka<br />
za zati<br />
tiuri ti ri<br />
mimGeo mimGeoba mimGeo mimGeoba<br />
ba + sub substan sub substan<br />
stanti<br />
tivi ti vi (no no nomi<br />
mina mina<br />
nati<br />
tiur ti ur brun brunva brun brunva<br />
vaSi<br />
Si). Si<br />
mimGeobaSi, rogorc warmodgenili tipis SesitKvebis<br />
erT-erT komponentSi, naTlad aisaxeba subieqt-obieqtebis damokidebuleba.<br />
mimGeobis auslautur poziciaSi airekleba uaxloesi<br />
(`pirdapiri~) obieqtis klasi da ricxvi, xolo realuri<br />
subieqti da iribi obieqti gramatikulad gamoxatuli ar ari-<br />
an, magaliTad: did. nes‰ nes‰ (RS) eC eCru eC eC ru je jekuƒ je kuƒ (RO iri iribi iri iribi<br />
bi) bi )<br />
r-iser‰si llÀi<br />
l i i (RO uax uaxlo uax uaxlo<br />
loesi lo si si) si di al'inyus `mis mier (zedmiw.<br />
`man~) moxuci kacisaTvis naKidvinebeli (`aGebinebuli~) wKali<br />
me ar davlie~; bej. di di ela ela is isti is ti (RS) bis‰ƒid bis‰ƒid (RO iri iribi iri iribi<br />
bi) bi )<br />
b-oxilli o bi bisa bi<br />
sa (RO uax uaxlo uax uaxlo<br />
loesi lo si si) si ) bercinab ge `Cemi Zmis mier<br />
(zedmiw. `Cemma Zmam~) meTevzisTvis dayerinebuli Tevzi lamazi<br />
aris~.<br />
8<br />
S uu<br />
u<br />
q i a a f r i d d o o n i Z Z e<br />
e<br />
eti etike eti etike<br />
ketis ke tis gamo gamomxat gamo<br />
mxat mxatve<br />
veli ve li leq leqsi leq leqsi<br />
sika<br />
ka `ve ve vefxistKao<br />
fxistKaosan<br />
sanSi<br />
Si~ Si<br />
1. `vefxistKaosnis~ mdidari leqsika mravali mxriv aris<br />
sagulisxmo da amitom specialurad Sesaswavlic. am TvalsazrisiT<br />
erT-erTi mniSvnelovani aspeqtia personajTa metKvelebisa<br />
da qcevis etiketis gamomxatveli leqsika.<br />
2. poemaSi asaxuli is socialuri (e. w. patronKmuri) ur-<br />
TierToba, romelic akavSirebs ierarqiis grZel kibeze mKof<br />
personajebs _ erTi mxriv, maGali wris wevrebs (mefeebs, ufliswulebs...)<br />
da, meore mxriv, maTs `Kmebs~, qveSevrdomebs, sa-<br />
Tanado leqsikiT aris gamoxatuli.<br />
3. uwinares Kovlisa, KuradGebas iqcevs mudam mkacrad daculi<br />
principi metKvelebis gamomxatveli leqsemebis diferencirebuli<br />
xmarebisa. ierarqis metKveleba qveSevrdomis mimarT<br />
mudam brZanebiT aGiniSneba, xolo qveSevrdomisa ierarqis mimarT<br />
_ a) dialogSic da b) avtoriseul remarkaSi _ kad kadre kad<br />
re-<br />
biT biT da mo moxse mo moxse<br />
xsene<br />
nebiT<br />
biT. biT magaliTad, mefe rostevanis mimarTvas sa-<br />
TaTbirod dabarebuli vezirebisadmi _<br />
a) ub ubrZa ub ubrZa<br />
rZana<br />
na: na `gki gki gkiTxav gki Txav saqmesa, erTgan sasaubnarosa~ (35, 1)<br />
_ mosdevs vezirTa pasuxi mefisadmi:<br />
b) vazirTa hkad hkadres hkad hkadres<br />
res: res `mefeo, rad brZane Tqveni beroba!~ (37, 1)...<br />
`magas nu nu brZa brZanebT brZa brZanebT<br />
nebT, nebT mefeo, Jer vardi ar dagynobia~ (38, 1).<br />
vera hkad hkadra hkad ra saubari, mona metad Seuzarda, ...<br />
mo moax mo moax<br />
axse<br />
sena<br />
na: na `giZ giZ giZrZa giZrZa<br />
rZaneb<br />
nebso<br />
so~, so axlos midga, dauwKnarda (87, 1-3).<br />
4. qveSevrdomi ierarqs mimarTavs rogorc Se Seno Se<br />
no nobiT<br />
biT, biT ise<br />
Tqve Tqveno Tqve Tqveno<br />
nobiT<br />
biT. biT am mxriv mkafio sademarkacio xazi ar SeiniSneba,<br />
zmnebSi ki zemoaGniSnuli etiketuri diferencireba, Cveulebisamebr,<br />
daculia.<br />
5. leqsikuri mravalferovnebisaTvis poemaSi ixmareba zogi<br />
sxva zmnac, mag., SekiTxvis gamosaxatavad metKveleba-wris zemoxsenebul<br />
zmnebs daniSnulebisamebr enacvleba iki ikiTxavs iki Txavs zmna. sakmaod<br />
xSirad aris gamoKenebuli mokle Tqva Tqva zmnac. am SemTxve-<br />
9
vaSi gasaTvaliswinebelia versifikaciuli reglamentaciis faqtori,<br />
romlis ZaliTac realizebulia klitikebis moTxovnileba.<br />
moxsenebaSi KuradGeba eqceva sxva momiJnave sakiTxebsac.<br />
mm m m a a i i a a bb b b a a r r i i xx x x a a SS<br />
S S v ii i l ii<br />
i<br />
zed zedsar zed zedsar<br />
sarTa<br />
Tavi vi sa saxe sa<br />
xe xelis xe lis xarisxis warmo warmoeba warmo<br />
ba<br />
in ingi in ingi<br />
gilo<br />
lour lo ur di dialeqt di leqt leqtSi leqtSi<br />
Si<br />
1. ingilour dialeqtSi zedsarTavi saxelis xarisxis samive<br />
forma gvxvdeba: dadebiTi, odnaobiTi da ufroobiTi.<br />
odnaobiTi xarisxis formebi iseve, rogorc saliteraturo<br />
qarTulSi, mo mo_o mo afiqsebiT iwarmoeba.<br />
2. ingilouri dialeqti ufroobiT xarisxs ver awarmoebs.<br />
mis nacvlad am kategoriis gamosaxatavad iyenebs indoevropul<br />
enebSi arsebuli aRmatebiTi xarisxis msgavs formebs. am<br />
xarisxis sawarmoeblad ingilour dialeqtSi gamoiyeneba rogorc<br />
Zireuli, aseve azerbaijanuli enidan nasesxebi sityvebi.<br />
magaliTad: magra _ metad, elasala _ metismetad, lafmagra<br />
_ yvelaze metad. amave xarisxis gamosaxatavad aRniSnul<br />
dialeqtSi gamoiyeneba intensiuri warmoeba: wim-wiTel, f÷mf÷xS÷la<br />
da sxv.<br />
a a l l i i n n a a b b a a GG G i i S S v i l l i<br />
i<br />
megr megr. megr . `na na nafra<br />
fra~ fra~<br />
~ Te Teoni Te ni nimis ni mis warmo warmomav warmo warmomav<br />
mavlo<br />
lobi<br />
bisa<br />
saTvis sa Tvis<br />
`na na nafra<br />
fra~ fra (nafurnaxa) samegreloSi warmarTuli GvTaebis<br />
saxelia. nafras TaKvaniscema da rituali sruldeboda ivlisis<br />
TveSi. xalxSi gavrcelebuli azriT, `nafras~ loculobdnen<br />
10<br />
sxvadasxva daavadebis dros. erT-erTi Selocva sruldeboda<br />
Tvalnakravis (gaTvalulis) SemTxvevaSic.<br />
vfiqrobT, megr. `nafra~ Teonimi arabuli warmomavlobi-<br />
saa. arabuli leqsikuri erTeuli `nafra~ ةړذ [nafr-aTun] niSnavs<br />
Tvalnakravis, gaTvalvis sawinaaGmdego amulets, avgarozs.<br />
arabuli `nafra~ da megruli sakuTari saxeli `nafra~ (nafurnaxa)<br />
semantikis TvalsazrisiT aSkara msgavsebas amjGavnebs.<br />
s. makalaTias azriT, `nafras~ meore SesatKvisi `nafurnaxa~,<br />
rogorc locvidan Cans, aseve GvTaebis saxelia.<br />
l l a a l l i i b b i i n i a a S S v i l l i<br />
i<br />
`var var varsku<br />
skula<br />
lave lave<br />
vedi<br />
di~ di ~ sitKvis mniS mniSvne mniS<br />
vne vnelo<br />
lobi<br />
bisa<br />
saTvis sa Tvis Zvel qar qar- qar<br />
Tul TulSi Tul Tul Si<br />
mefeTa || wignSi var varsku var varsku<br />
skula<br />
lave<br />
vedi ve di samoslis msazGvrelad ixmareba<br />
da mis raGac saxeobas aGniSnavs:<br />
da Tamars esxa samoseli v a r s k u l a v e d i, rameTu egeviTariTa<br />
mosil aried asulni SaravandedTani qalwulebasa Si-<br />
na T‚ssa (13,19) O. da moiGo Tamar nacari da gardaisxa Tavsa<br />
T‚ssa da samoseli igi v a r s k u l a v e d i daipo (13,20) O.<br />
sulxan-saba orbeliani am sitKvis ganmartebisas aGniSnul<br />
konteqsts eKrdnoba: `var var varsku<br />
skula<br />
lave<br />
vedi ve di ese ars samoseli mefeTa<br />
asulTa nemsurad nakeri oqromkediTa da misTanaTa ZA~.<br />
il. abulaZis azriT, var varsku var varsku<br />
skula<br />
lave<br />
vedi ve di `Gilebians~ niSnavs.<br />
mecnierisaTvis amgvari ganmartebis wKaro somxuri redaqcia<br />
unda iKos, sadac `samoseli varskulavedis~ SesatKvisia<br />
(paregot koyken) `samoseli Gilebiani~.<br />
ebraulSi Sesabamisi SesitKveba םיספ תנתכ<br />
(kətōnet pasīm)<br />
`yrel samosels~ aGniSnavs. Sdr.: berZn. χιτών ποικίλοσ (xiton po-<br />
ikílos), laT. tunika polimita `kvarTi yreli, mravalferi~.<br />
11
amrigad, sitKva var varsku var varsku<br />
skula<br />
lave<br />
vedi ve di mefeTa || wignSi `yrelis~<br />
mniSvnelobiT unda iKos naxmari, Tumca am derivatis msgavsi<br />
SinaarsiT gamoKenebis sxva SemTxveva ar dasturdeba.<br />
S S a a l l v a g a b b e e ss<br />
s k i r i a<br />
eT eTni eT eTni<br />
nikur nikur<br />
kur ter termin ter min `ya ya yani<br />
nidan<br />
dan~ dan ~ miGebu miGebuli miGebu li ram ramde ram<br />
de deni deni<br />
nime ni me sa saku sa saku<br />
kuTa ku Ta-<br />
ri ri ri sa saxe sa saxe<br />
xelis xe lis Se Sesa Se<br />
sa saxeb sa xeb<br />
droTa ganmavlobaSi, termin `lazis~ mier Seviwroebuli<br />
satomo saxeli `yani~ Zvel qarTul werilobiT wKaroebSi `yani~<br />
da `yeni~ formebiTaa damowmebuli. am ukanasknels, rogorc<br />
somxuri wKaroebis `yens~, zogi mkvlevari gaumarTleblad<br />
Cinelad ganmartavs. Cveni azriT, `amirandareJanianis~ CineTad<br />
gagebuli yenTa qveKana aris yaneTi.<br />
moxsenebaSi gamoTqmulma zogierTma varaudma SeiZleba damatebiTi<br />
magaliTebiT Seavsos is onomastikuri masala, romlisTvisac<br />
amosavali saxelia termini `yani~.<br />
gvarsaxel JanberiZesa da JamberiZes safuZvlad Txzuli<br />
*yanberi (> Jamberi > Jumberi) unda edos. `gurJistanis vilaie-<br />
Tis did davTarSi~ `yani~ savaraudod mamakacis piris saxelia.<br />
eTnonim `yanidan~ miGebul mjGer anlautian piris saxel<br />
Janasgan nawarmoebia JanaSia da JanaSvili. gansaxilveli saxeli<br />
unda Seicnobodes gvarebSi: JanuaSvili, JanikaSvili, JanukaSvili,<br />
JanuKaSvili.<br />
12<br />
g g i i o rr<br />
r<br />
g g i i g g o o g g o o l l a a S S v i l l ii<br />
i<br />
sauGle sauGlebe sauGle sauGlebe<br />
beli be li fu fuZis fu<br />
Zis prin princi prin princi<br />
cipi pi da me mesa me<br />
sa same sa me se seria se<br />
ria<br />
cnobili faqtia: sawarmoebeli fuZis mixedviT mwkrivTa<br />
daJgufebis wesi `n. marma danerga samecniero gramatikaSi da<br />
es misi udavo damsaxureba aris~ (arn. Ciqobava). isic aGiniSna,<br />
rom sawarmoebeli fuZis principis mixedviT Tu pirveli da meore<br />
seriis gamoKofa davas ar iwvevs, amas ver vitKviT mesame<br />
seriis mimarT. `TurmeobiTis Jgufs ar moepoveba saerTo fuZe,<br />
amosavlad rom gvqondes warmoebisas~ (arn. Ciqobava).<br />
vfiqrobT, es debuleba Zveli qarTuli saliteraturo<br />
enis viTarebas sworad asaxavs; axal qarTul saliteraturo<br />
enaSi mdgomareoba sxvagvaria, zogi ram dasazustebelia.<br />
mesame seriaSi formawarmoebis TvalsazrisiT sami SemTxveva<br />
gairCeva: moqmedebiTi gvaris zmnebi, erTpiriani vnebiTi<br />
gvaris zmnebi da orpiriani vnebiTi gvaris zmnebi.<br />
moqmedebiTi gvaris zmnebSi Zvelsa da axal qarTuls Soris<br />
principuli gansxvavebaa III seriis formaTa warmoebaSi:<br />
Zvel qarTulSi I TurmeobiTi emKareba rTul Temas, II<br />
TurmeobiTi (da sxva mwkrivebi) _ martiv Temas:<br />
I Turm.: aGmi-S n-eb eb eb-ies, eb ganmi-g-eb eb eb-ies, eb ganmi-tf tf tf-ob tf ob ob-ies ob<br />
II Turm.: aGme-S SS S nn-a,<br />
nn<br />
ganme-g-o, ganme-tf tf tf-o tf<br />
III kavS.: aGme-S S nn-os,<br />
n ganme-g-os, ganme-tf tf tf-os tf<br />
axal qarTulSi III seriis Kvela mwkrivs saerTo saKrdeni<br />
fuZe aqvs, oGond erT nawils _ I seriis rTuli Tema, meore<br />
nawils _ II seriis martivi Tema. anu: erT SemTxvevaSi I TurmeobiTis<br />
saKrdeni fuZe ganzogadda, meore SemTxvevaSi _ II TurmeobiTis<br />
saKrdeni fuZe:<br />
I Turm.: ami-Sen Sen Sen-eb Sen eb eb-ia, eb gami-g-ia, gami-Tb Tb Tb-ia Tb<br />
II Turm.: ame-Sen Sen Sen-eb Sen eb eb-ina, eb game-g-o, game-Tb Tb Tb-o Tb<br />
III kavS.: ame-Sen Sen Sen-eb Sen eb eb-inos, eb game-g-os, game-Tb Tb Tb-o-s Tb<br />
-av av da -am am TemisniSniani zmnebi swored meore rigis formaTa<br />
kanonzomierebas daeqvemdebara: II TurmeobiTis forma ga-<br />
13
vrcelda I seriaSic:<br />
Zveli qarTuli:<br />
I Turm.: dami-mal mal mal-av mal av av-s av<br />
II Turm.: dame-mal mal mal-a mal<br />
III kavS.: dame-mal mal mal-os mal<br />
axali qarTuli:<br />
I Turm.: dami-mal mal mal-ia mal<br />
II Turm.: dame-mal mal mal-a mal<br />
III kavS.: dame-mal mal mal-os mal<br />
14<br />
mi-Tqu Tqu Tqu-am Tqu am am-s am<br />
me-Tqu Tqu Tqu-a Tqu<br />
me-Tq Tq Tqu-as Tq<br />
mi-Tq Tq Tqv-ia Tq<br />
me-Tq Tq Tqv-a Tq<br />
me-Tq Tq Tqv-as Tq<br />
sagulisxmo faqtia is, rom sawarmoebeli fuZis gaerTferovneba<br />
xdeba TemisniSnian zmnebSi; xmovanmonacvle zmnebSi<br />
formobrivi cvlilebebi ar momxdara III seriaSi; Temis niSanTa<br />
sistemaSi momxdari cvalilebebi da es movlena, rogorc Cans,<br />
urTierTkavSirSia...<br />
III seriis mwkrivebSi sawarmoebeli fuZis erTferovneba<br />
kidev ufro TvalSi sacemia vnebiTi gvaris zmnebSi. orpirian<br />
vnebiTebSi Zvelsa Tu axal qarTulSi es problema arc mdgara:<br />
Zveli qarTuli axali qarTuli<br />
I Turm.: davh-viwK viwK viwK-eb viwK eb eb-ie eb<br />
dav-viwK viwK viwK-eb viwK eb eb-i-var eb<br />
II Turm.: davh-viwK viwK viwK-eb viwK eb eb-ode eb<br />
dav-viwK viwK viwK-eb viwK eb eb-odi eb<br />
III kavS.: davh-viwK viwK viwK-eb viwK eb eb-odi eb<br />
dav-viwK viwK viwK-eb viwK eb eb-ode eb<br />
erTpirian vnebiTebSi am TvalsazrisiT saintereso cvlilebebi<br />
moxda:<br />
Zveli qarTuli axali qarTuli<br />
I Turm.: damalul var da-v-ma ma malul<br />
lul-var lul<br />
II Turm.: damalul viKav da-v-ma ma malul<br />
lul-iKavi<br />
lul<br />
III kavS.: damalul viKo da-v-ma ma malul malul<br />
lul-iKo lul<br />
piris niSnis mimGeobis win, zmniswinis Semdeg, gadmotanam<br />
axali qarTulis formebi organul warmoebas dauaxlova;<br />
mimGeobas zmniswini CamoaSora da zmnuri formis elementad<br />
aqcia, uzmniswino mimGeobas mwkrivis saKrdeni fuZis statusi<br />
misca...<br />
sabolood imis Tqma SeiZleba, rom III seriis mwkrivebSi<br />
faqtia sauGlebeli fuZis erTferovnebisaken midrekileba, `paradigmaTa<br />
gasworebis~ tendencia, Tumca es araa imgvari er-<br />
Tferovneba, I da II seriis mwkrivebSi rom gvaqvs.<br />
t t aa<br />
a r i e e l l gg g u u r r gg g e e n i Z Z e<br />
e<br />
qar qarTu qar<br />
Tu Tuli Tu li enis enis Cqa Cqami Cqa<br />
mi mier mi er xSul Tan Tanxmo Tan<br />
xmo xmovan<br />
vanTa van Ta aGwe aGweri aGwe aGweri<br />
risa<br />
saTvis sa Tvis<br />
nebismieri H simravlis elementebis erTdroulad ori<br />
niSniT (ki da kj niSnebiT) daxasiaTebis Sedegad gansaxilveli<br />
simravle daiKofa urTierTaragadamkveT oTx qvesimravled. SesaZlebelia<br />
am qvesimravleebidan erT-erTi maTgani carieli<br />
simravle iKos. maSin H simravlis Kvela elementi Seva aracariel<br />
sam qvesimravleSi.<br />
swored es SemTxvevaa realizebuli qarTuli enis Cqamier<br />
(arasonor) xSul Tanxmovan fonemaTa daxasiaTebisas. mkvlevar-<br />
Ta didi nawili am miznisTvis sam niSans iKenebs: k1 _ mjGero-<br />
ba, k2 _ fSvinvieroba, k3 _ mkveTroba. erTdroulad am sami<br />
niSnis gamoKenebiT marTlac xdeba sami aracarieli qvesimravlis<br />
gamoKofa, magram amavdroulad gvaqvs xuTi ararealizebuli<br />
SemTxveva, romlebic Seesabameba cariel simravles.<br />
Tu am sami niSnidan mxolod ori maTganiT Semovifar-<br />
glebiT, gveqneba sami varianti: 1) k1 da k2; 2) k1 da k3; 3) k2<br />
da k3. TiToeul am variantSi gvaqvs erTi ararealizebuli Se-<br />
mTxveva (anu, erTi carieli qvesimravle), rodesac ki da kj niSnebidan<br />
orive maTgani erTdroulad + (dadebiTi) niSniT aris<br />
warmodgenili, rac aris logikuri funqciis _ koniunqciis<br />
uarKofa. amaTgan 2) da 3) variantebi ganxilulia sxvadasxva avtorTa<br />
mier. Teoriulad dasaSvebi 1) variantis Sesaxeb ki<br />
aravin ar msJelobs.<br />
15
Cven upiratesobas vaniyebT gansaxilveli simravlis elementebis<br />
daxasiaTebas ori niSniT, vinaidan am SemTxvevaSi mxolod<br />
erTi aracarieli qvesimravle gamoiKofa.<br />
T T a a mm m m a a r r v a SS S aa<br />
a<br />
k k ii<br />
i Z e, , T ii i nn n aa<br />
a<br />
G G v v ii<br />
i nn n aa<br />
a<br />
Z e, ,<br />
S S u u q q i i a a a a ff<br />
f r ii<br />
i<br />
d d o o n n ii<br />
i Z Z e<br />
e<br />
paronimul paronimul wKvilTa wKvilTa gamoKofis gamoKofis gamoKofis Teoriuli<br />
Teoriuli<br />
principebisaTvis<br />
principebisaTvis<br />
1. paronimTa, rogorc bgerobrivad msgavs da mniSvnelobiT<br />
gansxvavebul sitKvaTa, Sekreba-Seswavla Sepirobebulia,<br />
pirvel Kovlisa, pragmatuli sayiroebiT _ garegnuli msgavsebis<br />
gamo maTi semantikuri aGrevis Tavidan asacileblad.<br />
2. Kvelaze xSiri da tipobrivia ucxouri warmoSobis paronimebi.<br />
mizezi gasagebia: nasesxebi leqsika ucnobi etimologiis<br />
gamo ufro bundovania (zogJer _ sruliad gaugebari)<br />
vidre mSobliuri. aseT ucxour paronimul wKvilTa popularuli<br />
nimuSebia: kam kampa kam kampa<br />
pania pa nia da kom kompa kom kompa<br />
pania pania<br />
nia, nia ad adre ad<br />
re resa<br />
sati sa ti da ad adre ad<br />
re resan<br />
san- san<br />
ti ti... ti<br />
gacilebiT metia sxva, naklebad cnobili masala.<br />
a) paronimTa erT-erTi aqtiuri wKaroa xalxuri xmareba<br />
farTod gavrcelebuli daavadebebisa. gansakuTrebiT ireva er-<br />
Tnairi bgeraTkompleqsiT dawKebuli terminebi. mag., apen apendiq apen apendiq<br />
diqsi<br />
si<br />
(brma nawlavis danamati; yianawlavi), rogorc wesi, ixmareba<br />
apen apendi apen apendi<br />
dici<br />
citis ci tis (apendiqsis anTebis) aGsaniSnavad. aseve erevaT<br />
ar arTri ar<br />
Tri Triti Tri ti (saxsrebis anTebiTi daavadeba) ar arTroz ar<br />
Troz TrozSi Troz Si (nivTierebaTa<br />
cvlis darGveviT gamowveuli saxsrebis qronikuli daavadeba),<br />
pros prosta pros prosta<br />
tata ta ta ta (winamdebare Jirkvali) _ pros prosta pros prosta<br />
tati<br />
titSi ti tSi<br />
(prostatis anTeba) da sxv.<br />
b) xSiria qimiuri terminebis aGrevis SemTxvevebic, gansakuTrebiT<br />
maSin, roca bgerobrivi sxvaoba minimaluria, mag., ab-<br />
sor sorben sor sorben<br />
benti ben ti (absorbciis, anu STanTqmis unaris mqone nivTiereba)<br />
16<br />
da ad adsor ad<br />
sor sorben<br />
benti ben ti (sxeuli, romlis zedapirzedac xdeba adsorbcia,<br />
anu gazis an siTxis STanTqma mKari nivTierebebis zedapiris<br />
mier), ko koagu ko gu gulan<br />
lanti lan ti (wKlis gasawmendad gamoKenebuli qimiuri<br />
nivTierebis saxelwodeba) da ko koagu ko gu gula<br />
lati la ti (naleqi, romelic<br />
Cndeba koloiduri xsnaris koagulaciis Sedegad) da misT.<br />
g) aseTi minimaluri bgerobrivi sxvaoba SeiZleba Segvxvdes<br />
sruliad `arateqnikur~ (humanitarul dargebSi<br />
gamoKenebul) sitKvebSic: kon konso kon konso<br />
sonan<br />
nansi nan si (keTilxmovaneba) da kon-<br />
kon<br />
so sonan so sonan<br />
nanti nan ti (Tanxmovani), ko kome ko kome<br />
medi medi<br />
dian dian<br />
anti an ti (msaxiobi) da ko komed ko komed<br />
mediog med og ogra<br />
rafi<br />
fi<br />
(komediebis avtori) da sxv.<br />
d) ucxour paronimTa erT rigs qmnis specialuri terminebisa<br />
da araspecialuri sitKvebis zedmiwevniTi msgavseba, mag.<br />
or ordi or<br />
di dina<br />
nalu nalu<br />
luri lu ri (maTematikuri termini, ixmareba rigobiTi ricxvebis<br />
aGsaniSnavad _ kardinaluris sapirispirod) da or ordi or<br />
di-<br />
na naru na<br />
ru ruli ru li (Cveulebrivi). analogiuri nimuSebia: ko koni ko koni<br />
nieq<br />
eqtu eqtu<br />
tura tu ra<br />
(teqstis damaxinJebuli adgilis aGdgena; Znelad wasakiTxi<br />
teqstis gaSifvra) da ko koni ko koni<br />
niun<br />
unqtu<br />
qtura qtu ra (1. Seqmnili viTareba, situacia;<br />
2. sasaqonlo meurneobisaTvis damaxasiaTebel niSan-<br />
TvisebaTa erToblioba) da misT.<br />
e) Zalian xSirad paronimebi nawarmoebi formebia (zedsar-<br />
Tavebia). maTi amosavali arsebiTi saxelebi ki amgvar wKvilebs<br />
ar warmoqmnian. mag., di dialeq di leq leqti leq ti da di dialeq di leq leqti<br />
tika ti ka erTmaneTSi ar<br />
ireva, magram maTgan nawarmoebi zedsarTavebi _ di dialeq di leq leqtu<br />
turi tu ri<br />
da di dialeq di leq leqti leqti<br />
tiku<br />
kuri ku ri _ araerTxel dadasturebula presis enaSi<br />
erTmaneTis monacvled. aseve ireva zedsarTavebi _ ko koreq ko koreq<br />
reqtu<br />
tuli tu li<br />
(qceva, saubari) da ko koreq ko koreq<br />
reqtu<br />
turu<br />
ruli ru li (Secdoma) da sxv.<br />
3. paronimiis mizezi mxolod ucxouri leqsika rodia.<br />
qarTul enaSi aGrevis wKaro SeiZleba gaxdes rogorc saxeli,<br />
ise zmna, masdari, zmnisarTi... (maT Sesaxeb moxsenebaSi iqneba<br />
saubari).<br />
garda iseTi cnobili paronimuli wKvilebisa, rogoricaa<br />
mcne mcneba mcne mcneba<br />
ba da cne cneba cne cneba<br />
ba, ba aGqma aGqma da aGTqma aGTqma, aGTqma swo sworad swo rad da swo swored swo swored<br />
red, red ue ueba ue<br />
ba bari ba ri<br />
da ueb uebro ueb uebro<br />
ro, ro mogvianebiT warmoebulma kvlevam gamoavlina didZali<br />
axali masala da aGmoCnda, rom paronimuli erTeulebis<br />
17
warmoqmnas xSirad safuZvlad udevs sitKvawarmoeba (maT Soris<br />
damatebiTi afiqsaciac): amo amowvde amo amowvde<br />
wvdeni<br />
nili<br />
li da amo amowvdi amo amowvdi<br />
wvdili<br />
li, li arKi arKi da<br />
arKa arKa, arKa gan gansazGvra<br />
gan sazGvra da gan gansazGvre<br />
gan<br />
sazGvre sazGvreba<br />
ba, ba ganwKoba ganwKoba ganwKoba da ganwKobi ganwKobile<br />
ganwKobi ganwKobile<br />
leba<br />
ba, ba<br />
Tar Targmna Tar Tar gmna da Tar Targma Tar Targma<br />
gmani<br />
ni, ni ma macxov ma macxov<br />
cxovre<br />
rebe<br />
beli be li da mcxov mcxovre mcxov mcxovre<br />
rebi<br />
bi, bi mmeva<br />
m va vale va le da<br />
mo mova mo mova<br />
vale<br />
le, le mo moTxov mo moTxov<br />
Txovna Txov na da mo moTxov mo<br />
Txov Txovni Txovni<br />
nile nile<br />
leba<br />
ba, ba mo mosa mo<br />
sa salo<br />
loci<br />
ci da mo mosa mo mosa<br />
salo<br />
loca lo ca-<br />
vi vi, vi<br />
mo mosar mo<br />
sar sarCe<br />
Cele Ce le da mo mosar mo mosar<br />
sarCle<br />
Cle, Cle mo moswav mo<br />
swav swavle swav le da mo mowa mo mowa<br />
wafe wafe<br />
fe, fe mra mraval mra mraval<br />
valmniS<br />
mniS- mniS<br />
vne vnelo vne<br />
lo lobi<br />
biani bi ni da mra mraval mra mraval<br />
valmniS<br />
mniSvne<br />
vnelo<br />
lova<br />
vani vani<br />
ni, ni mwer mwerlo mwer mwerlo<br />
loba lo ba da da damwer da damwer<br />
mwerlo<br />
lo- lo<br />
ba ba, ba na naaba na<br />
ba bano<br />
noebi no bi da na naaba na<br />
ba bano<br />
noevi no vi vi, vi na navax na<br />
vax vaxSme<br />
Smebi<br />
bi da na navax na<br />
vax vaxSme<br />
Smevi Sme vi (na na navax<br />
vax- vax<br />
Smevs Smevs), Smevs Smevs na naope na na pe pera pera<br />
raci raci<br />
ciebi ci bi da naoperacievi<br />
naoperacievi, naoperacievi<br />
naoperacievi rva rvamar rva rvamar<br />
marcvli<br />
cvliani cvli ni da rva rva-<br />
rva<br />
mar marcvlo mar marcvlo<br />
cvlova<br />
vani<br />
ni, ni sa sagi sa sagi<br />
girao gi rao da sa sagi sa sagi<br />
girav<br />
ravno<br />
no, no sa sakbi sa sakbi<br />
kbile kbi le da sa sakbi sa<br />
kbi kbilo<br />
lo, lo sa sa-<br />
sa<br />
ma mamu ma<br />
mu mule mu le da sa sama sa sama<br />
mamu<br />
mulo<br />
lo, lo sa samwer sa samwer<br />
mwerlo mwerlo<br />
lo da sa samwer sa<br />
mwer mwerlo<br />
lobo lobo<br />
bo, bo sa sarZe sa sarZe<br />
rZeve rZe ve da<br />
sa sarZe sa sarZe<br />
rZeo, rZe sa saswav sa saswav<br />
swavli swav li da sa saswav sa saswav<br />
swavlo<br />
lo, lo sa saSu sa saSu<br />
Suri Su ri da Se Sesa Se Sesa<br />
saSu<br />
Suri<br />
ri, ri sa saco sa<br />
co cole co le<br />
da sa saco sa saco<br />
colo colo<br />
lo, lo sa saha sa saha<br />
haere ha re da sa saha sa saha<br />
haero ha ro ro, ro swav swavla swav la da swav swavle swav swavle<br />
leba<br />
ba, ba Se Sedge Se Sedge<br />
dgeni dge ni-<br />
lo loba lo ba da Se Semad Se Semad<br />
madgen<br />
genlo<br />
loba<br />
ba, ba wKoba wKoba da wKobi wKobile wKobi wKobile<br />
leba le ba da mravali sxva.<br />
4. paronimTa garkveul wKebas qmnis msgavsi struqturisa<br />
da warmoebis zmnebi: ac acvams ac<br />
vams (Jvars) da ac acmevs ac<br />
mevs (kabas), as asvams as<br />
vams<br />
(daGs) da as asmevs as<br />
mevs (Cais), aCens aCens (saxes) da aC aCnevs aC<br />
nevs (kvals)..., agreTve,<br />
zog SemTxvevaSi, _ mesame iribi obieqturi piris niSnis<br />
gamotoveba: Ca Cadis Ca<br />
dis (kibeze) da sCa sCadis sCa<br />
dis (danaSauls), gada gadadebs gada debs<br />
(saqmes) da gada gadasdebs gada sdebs (grips), gada gadadis gada dis (quCaze) da gada gadasdis gada sdis<br />
(Tavze), yirs yirs yirs (muSaoba) da syirs syirs (surdo), mo modgams mo dgams (fexs) da<br />
mo mosdgams mo sdgams (mama-papidan) da sxv. aGniSnuli tipis SemTxvevebi<br />
mniSvnelovania ara mxolod piris niSanTa marTlweris gamo,<br />
aramed leqsikur-semantikuri TvalsazrisiTac.<br />
5. specifikuria damxmare sitKvebis, gansakuTrebiT, kavSirebisa<br />
da Tandebulebis aGrevis SemTxvevebic: erTmaneTSi ireva<br />
mizezisa da miznis kavSirebi: imi imitom imi<br />
tom (// imis imis gamo gamo) gamo da imis imis- imis imis<br />
Tvis Tvis, Tvis Tvis rad radgan rad gan da ra raTa ra<br />
Ta Ta; Ta zogJer ki kavSirTa aGrevis safuZvelia<br />
erT-erTi maTganis arqaulobiT gamowveuli gauTviTcnobierebloba.<br />
mxedvelobaSi gvaqvs ra raTa ra<br />
Ta Ta-s Ta metoqeoba ZvelqarTul ra rame ra<br />
me me- me<br />
Tu kavSirTan. aGreva SeimCneva zogi calke mdgomi Tandebulis<br />
SemTxvevaSic, mag., wi winaaGmdeg<br />
wi winaaGmdeg<br />
naaGmdeg Tandebulis nacvlad ixmareba<br />
wi wina wi wina<br />
naSe na Se (saqme aGZra sakuTari Zmis winaSe).<br />
18<br />
6. paronimebis xmarebisas aGreva umetesad calmxrivia: er-<br />
Ti maTgani ixmareba meoris adgilas, magram ara piruku. ufro<br />
iSviaTia SemTxvevebi, roca metKvelebaSi orive SeiZleba erTmaneTs<br />
Caenacvlos. aGsaniSnavia, rom dadasturda samwevrovani<br />
paronimebi, mag., oku okula oku okula<br />
lari<br />
ri _ oku okulis oku okulis<br />
listi<br />
ti _ oku okulan oku okulan<br />
lanti<br />
ti da misT.<br />
qq q e e T T e e v v a a n n m m a a r r gg g g i i a a n n i i - s s u u bb b a a r r i<br />
i<br />
upreverbo upreverbo upreverbo gardamavali gardamavali da da medioaqtiuri<br />
medioaqtiuri<br />
zmnebis zmnebis zogierT zogierT formaTa formaTa kvalifikaciisaTvis<br />
kvalifikaciisaTvis<br />
svanur svanur enaSi<br />
enaSi<br />
svanur enaSi dasturdeba zmnaTa formebi, romlebic uGlebis<br />
sistemaSi dGemde cnobil mwkrivTa (dro-kiloTa) Soris<br />
ar aris dafiqsirebuli.<br />
aGniSnuli monacemebi aqtiuri zmnebia, sinTezuri warmoebisaa<br />
da perfeqtulia: gadmogvcems warsulSi sa sava sa sava<br />
vara<br />
raudo ra do do, do , da dau- da<br />
zus zuste zus zuste<br />
tebe<br />
beli<br />
li, li , pi piro pi piro<br />
robi<br />
biTad bi Tad Sesrulebuli moqmedebis statikur<br />
Sedegs awmKo-mKofadSi (xŠmi xŠmi _ `albaT uyamia mas is~, xe xegi xe<br />
gi<br />
`albaT uSenebia mas is~) an warsulSive (xŠmŒl xŠmŒl (bz.), xe xemi… xe<br />
mi…<br />
(bq.) _ `albaT eyama mas is~, xe xegol xe<br />
gol gol _ bz., xe xegi… xe<br />
gi… _ bq. `iqneb<br />
eSenebina mas is~).<br />
es formebi polisemiuria (Sdr. prefiqsiani vnebiTi, awmKo:<br />
xedg xedg„ri xedg ri `ukvdeba is mas~, xed xedgarŒl<br />
xed<br />
garŒl garŒl{da garŒl da da}/xedg da xedg xedg„ri… xedg ri… `ukvdeboda<br />
is mas~; statikuri vnebiTi, mKofadusruli: xext xext„…i xext xext …i `exateba<br />
is mas, misTvis iqneba daxatuli~, xex xexta…Œl<br />
xex<br />
ta…Œl ta…Œl/xext<br />
ta…Œl xext xext„…i… xext …i… …i… `exateboda<br />
is mas, misTvis iqneboda daxatuli~) da SesaZlebelia ma-<br />
Ti CrdilSi darCenis (SeumCnevlobis) mizezic es iKos, Tumca<br />
zogierT fuZemonacvle zmnaSi: osx…ri osx…ri `mivdivar, mival~ _<br />
miz mizna miz mizna<br />
na `{wa}vsulvar, mivlia~; mi miCda mi Cda `vKofilvar~ (ufro zustad:<br />
`mimKofia~; am zmnas mxolod ||| seriis, inversiuli formebi<br />
moepoveba) omonimiis faqtori aGar arsebobs; am fuZeTagan<br />
19
| seriis formebi saerTod ar iwarmoeba, amave dros Zalian bunebrivad<br />
aigeba CvenTvis saintereso leqsemebi: xez xezni xez ni `albaT<br />
wasula (iqneb, netav, rom, nuTu, Tu...)~; `ni ni niko ni ko eeJg…<br />
e<br />
Jg… Jg…„r Jg… r r me-<br />
me<br />
zel zel„l zel l ma mare ma ma re li li, li li,<br />
, ere ame ameri ame<br />
ri rika rika<br />
kaTe<br />
TeÓ Te qa qa xez xezni xez xezni<br />
ni...~ ni _ `niko iseTi mosiarule<br />
kacia, rom amerikaSic wa wasu wa<br />
su sula su la al albaT al<br />
baT baT~; baT xeznŒl xeznŒl/xez<br />
xeznŒl xez xezni… xez ni…<br />
`wasuliKo iqneb...~: ame ameri ame ameri<br />
rika<br />
kaTe<br />
TeÓ Te qa qa qa xeznŒl xeznŒl ni nikos ni nikos<br />
kos, kos,<br />
, alas alas m‰m<br />
m‰m<br />
onGel onGeld„s!<br />
onGel ! `amarikaSic Tu Tu iKo iKo wa wasu wa wasu<br />
suli su li niko, amas ar velodi!~<br />
asevea bunebis movlenebis aGmniSvnel zmnaTa formebSic:<br />
Sdu Sdu{…}e Sdu Sdu `Tovs~ _ xeS xeSdu xeS<br />
du du{…}i du `uTovia albaT~; xeSd…Œl xeSd…Œl (bz.),<br />
xeS xeSdui… xeS ui… (bq.) `eTova albaT (iqneb...)~. msgavsi semantikis zmneb-<br />
Si ufro gamokveTilia moqmedebis diuratiuloba da gamoricxulia<br />
momentobrioba. cnobil mosazrebaTa mixedviT, `||| seriaSi<br />
Koveli zmna an vnebiTis saxeobas warmogvidgens, an saSualo-vnebiTisas<br />
Tu saSualosas~ (arn. Ciqobava), `in in inver<br />
versi<br />
siis si is sa-<br />
sa<br />
fuZ fuZvel fuZ fuZvel<br />
velze vel ze xde xdeba xde<br />
ba Se SesaZ Se<br />
saZ saZle<br />
lebe lebe<br />
beli be li am am am for forma for forma<br />
maTa ma Ta mo moqce mo moqce<br />
qceva qce va garda gardama garda gardama<br />
mava ma va-<br />
li li zmnis zmnis uGle uGlebis uGle bis pa para pa<br />
ra radig<br />
digmaSi<br />
maSi,<br />
, mxo mxolod mxo lod se seman se<br />
man manti<br />
tiku<br />
kuri ku ri gada gadaaz gada az-<br />
ri riane ri<br />
ne neba ne ba iZ iZle iZ iZle<br />
leva le va aamis<br />
a mis Se SesaZ Se<br />
saZ saZleb<br />
leblo<br />
lobas lobas<br />
bas~ bas (b. JorbenaZe).<br />
saanalizo monacemebi statikur zmnaTa mKofadusrulis (|<br />
forma) da pirobiTusrulis (|| forma) ara mxolod models<br />
imeoreben, aramed, Cveni azriT, maTive inversiaqmnili formebia,<br />
vinaidan semantikac migvaniSnebs aGniSnul mwkrivebTan maTs mimarTebaze:<br />
epistimikuroba (moqmedebis ganxorcielebis damaJereblobis,<br />
erTgvari pirobiToba), romliTac svanuri mKofadusruli<br />
xasiaTdeba, am formebisTvisac niSandoblivia; Sdr.<br />
x…am‰r x…am‰r-un x…am‰r x…am‰r un un-i un (bz.), x…ima x…imaru x…ima x…imaru<br />
runi ru ni (bq.) `vamzadebde iqneba~ _<br />
mem’ri mem’ri/mem mem’ri mem mem„ri mem ri `iqneb mimzadebia~, mem mem„rŒl mem rŒl rŒl/mem rŒl mem mem„ri… mem ri… `iqneb memzadebina~<br />
(meore mxriv, am zmnaTa semantikac da formac Zalian<br />
mogvagonebs Zveli qarTulis ||| xolmeobiTs: eTe eTesis eTe sis _ xel’Si xel’Si, xel’Si<br />
ev evnis ev nis _ xem xem„…ini xem<br />
…ini (Sdr.: `...misgan, rom romel rom romel<br />
elsa el sa ara ara ev evnis ev nis mi misda mi misda<br />
sda, sda<br />
piri gare miiqcis~ _ ...es…a es…a mi miCe mi miCe<br />
CeSad Ce Sad ma mamag…eS ma<br />
mag…eS xem xem„…ini… xem<br />
…ini… …ini…, …ini… eCxenqa<br />
niC…„rs g„nTe iCmud (bq.), aseve xevsurul dialeqtSi dadasturebul<br />
(a. yinyarauli, a. arabuli) formebs: eT eTqvis eT<br />
qvis qvis, qvis eub eubnis eub eubnis<br />
nis, nis ,<br />
eCo eCola eCo eCola<br />
lagis<br />
gis, gis , ek ekve ek ekve<br />
vexi<br />
xinis<br />
nis, nis , eya eyamis eya eyamis<br />
mis, mis , me meZa me meZa<br />
Zaxi<br />
xini<br />
nian<br />
an...<br />
...). ...<br />
aGniSnuli formebi moepoveba Kvela relatiur gardamaval<br />
20<br />
da brunvacvalebadsubieqtian absolutur zmnas. es zmnebi<br />
calsaxad inversiulia da maTi realuri subieqti | seriaSi mudam<br />
nominatiur, || seriaSi ki ergatiul konstruqcias qmnis.<br />
saanalizo formaTa perfeqtuloba gamoxatulia warsulSi Sesrulebuli<br />
moqmedebis statikuri SedegiT awmKoSi (| forma)<br />
an warsulSive (|| forma), Sesabamisad es formebi | da || Sede-<br />
gobiTs (resp. TurmeobiTi, rezultatiuri) ekedleba, magram<br />
maTgan semantikur gansxvavebas ganapirobebs epistimikuroba:<br />
warsulSi Sersulebuli moqmedeba an misi statikuri Sedegi<br />
mTqmelisTvis savaraudoa, dauzustebelia: si si …oSa …oSamin …oSa min Jez Jezni Jez<br />
ni<br />
ƒal ƒalde ƒal<br />
de deTe<br />
Te?... Te ... _ `Sen sa sava sa sava<br />
vara<br />
raudod ra dod dod,<br />
, ram ramden ram ramden<br />
denJer den Jer asul asulxar asul xar (iqnebi<br />
asuli) xaldeSi?~; oSa oSa ll„Ór<br />
l r xey…d‰nŒl xey…d‰nŒl is isgu is gu mus mus? mus<br />
_ `ramdeni<br />
wigni eqneboda wa waki wa waki<br />
kiTxu<br />
Txuli Txu li ne netav ne tav (Seni azriT, savaraudod...)<br />
mamaSens?~<br />
Cveni azriT, aGniSnul formebs mwkrivTa kvalifikacia unda<br />
mieceT da, zemoTqmulis gaTvaliswinebiT, aqtiur zmnaTa<br />
paradigmis ||| seriaSi ganlagdnen; terminologiuri saxeldebis<br />
TvalsazrisiT ki, maT, vfiqrobT, pirobiT-SedegobiTi | da pirobiT-SedegobiTi<br />
|| Seesabameba.<br />
n n aa a a n n a a a mm m m a a y y a a v v a a r r ii i i a a nn n n ii<br />
i i<br />
umdablesi umdablesi xerxemlianebis xerxemlianebis afxazuri afxazuri saxelwodebebis<br />
saxelwodebebis<br />
semantikur<br />
semantikur-struqturu<br />
semantikur struqturu<br />
struqturuli struqturu li analizi analizi<br />
enobriv erTobebs erTimeorisagan ganasxvavebs aGsaniSnsa<br />
da aGmniSvnels Soris sxvadasxvagvari damokidebuleba.<br />
sxvadasxva enaSi sxvadasxvagvaradaa asaxuli obieqturi sinamdvile:<br />
sivrce, bunebis movlenebi, mcenareTa Tu cxovelTa<br />
samKaro.<br />
enis leqsikis ama Tu im ubanSi ukufenilia enobrivi er-<br />
Tobis Kofis sxvadasxvaoba, rac gansazGvravs swored im Tavise-<br />
21
urebebs, romlebic sxvadasxva enis leqsikuri fondis Sinagan<br />
danawevrebaSi SeimCneva.<br />
afxazuri enis ZiriTad leqsikur fondSi gamoiKofa umdablesi<br />
xerxemlianebis _ qvewarmavalTa, Tevzebisa da amfibiebis<br />
aGmniSvneli saxelwodebebi.<br />
• qvewarmavalTa saxelebi:<br />
ainc°¥S´ // ainw°¥S´, `xvliki~, akuua `ku~, amaT, aSTanw°H<br />
(tap.) `gveli~.<br />
• Tevzebis saxelebi:<br />
22<br />
afs¥Z, akalmah // akamlah (bzif.) `Tevzi~, agulSap `gveleSa-<br />
pi~, alaxH `Tavbera~, amaTfsHZ `gvelTevza~, amS´Hnh°a `zGvis<br />
Gori~, apKaS´ `kobri~, aj°HnTx~ `zuTxi~, aulagur // aolagur<br />
`oraguli~, afsHZssa `yiyKina~, aGlam `Glavi~, aS°iaK // aS°eiK~a<br />
`kambala~, awHx°S°Hgu (bzif.) `stavrida~, gHcafS `xonTqara~.<br />
• amfibiebis saxelebi:<br />
adaG~ `baKaKi~, adaj° `gombeSo~, aCaAradaG~ `mosavlis<br />
baKaKi, vasaka~.<br />
moxsenebaSi mocemulia CamoTvlil leqsemaTa semantikurstruqturuli<br />
analizi, gamoKofilia nasesxebi leqsikuri masala.<br />
kk k o bb b a a a mm m ii<br />
i T T a a gg<br />
g v v aa<br />
a r r i i aa<br />
a<br />
Txzuli Txzuli Txzuli saxelebis saxelebis warmoebis warmoebis modelebi modelebi<br />
modelebi<br />
adiGeur adiGeur enaSi<br />
enaSi<br />
adiGeur enaSi Sedgenili (rTuli) saxelebi agebulebis mixedviT<br />
SeiZleba Semdegi modelebis mixedviT davaJgufoT:<br />
a) ar arse ar<br />
se sebi<br />
biTi bi Ti sa saxe sa saxe<br />
xeli xe li + + + ar arse ar<br />
se sebi sebi<br />
biTi bi Ti sa saxe sa saxe<br />
xeli xe li<br />
am tipis kompozitebi warmoadgens atributul saxelur<br />
kompleqsebs, romlebSic pirveli arsebiTi saxeli msazGvrelis<br />
funqcias asrulebs: mag., «ˆ-w– `kacis saxeli~ («ˆ `kaci~ + w–<br />
`saxeli~); Óan an an–-S´ an `biZa~ (zedmiw. `deda-Zma~); aT aT–-S´ˆfx aT<br />
ˆfx ˆfx° ˆfx `mamida~<br />
(zedmiw. `mama-da~).<br />
semantikuri TvalsazrisiT am tipis rTuli sitKvebi SeiZleba<br />
iKos idiomaturi da araidiomaturi: Sdr. Tha…ma Tha…ma† Tha…ma `kvira~<br />
(zedmiw. `GvTis dGe~) da an an–S´ˆfx an ˆfx ˆfx° ˆfx `deida~ (zedmiw. `dedada~).<br />
kompozitebis warmoebis es modeli Kvelaze produqtiulia.<br />
b) ar arse ar arse<br />
sebi<br />
biTi bi Ti sa saxe sa saxe<br />
xeli xeli<br />
li + + zed zedsar zed zedsar<br />
sarTa sarTa<br />
Tavi Ta vi sa saxe sa saxe<br />
xeli<br />
li<br />
am tipis sitKvawarmoebaSi Kvelaze xSirad gamoiKeneba zˆ<br />
`Zveli~ da y– `axali~, mag., T–T–-z `babua~ (zedmiw. `Zveli, moxuci<br />
mama~, T–T `mama~ + z `Zveli~, `moxuci~); «ˆx ˆx ˆx°ˆfx ˆx ˆfx<br />
`KoCaGi~ («ˆ `kaci~ + x°ˆfx ˆfx `KoCaGi~).<br />
am tipis kompozitebSi meore komponentad gamoKenebisas sakmaod<br />
produqtiulia, agreTve sitKva s°ˆ `kargi~: mag.,<br />
nasˆfˆ nasˆfˆ¬ nasˆfˆ nasˆfˆ¬<br />
¬° ¬ `bednieri~ (nasˆf nasˆf `bedi~, `xvedri~ + ¬ ¬°ˆ ¬<br />
`kargi~) ˆ-<br />
daboloeba ikveceba.<br />
g) zed zedsar zed zedsar<br />
sarTa<br />
Tavi Ta vi sa saxe sa saxe<br />
xeli xe li + + ar arse ar<br />
se sebi<br />
biTi bi Ti sa saxe sa saxe<br />
xeli xe li<br />
am tipis sitKvawarmoebis modeli sakmaod gavrcelebulia.<br />
amgvarad aris nawarmoebi zogi toponimi, agreTve, gvarebi da<br />
saxelebi.<br />
mag., dax dax–fsˆn dax fsˆn fsˆn– fsˆn (sofeli) (d–x– `lamazi~ + fsˆn fsˆn– fsˆn `wKaro~);<br />
am meTodiT nawarmoeb saxelTa raodenoba SezGudulia.<br />
d) zed zedsar zed zedsar<br />
sarTavi sar Tavi sa saxe sa<br />
xe xeli xe li + + zed zedsar zed zedsar<br />
sarTa<br />
Tavi Ta vi sa saxe sa saxe<br />
xeli xe li<br />
aseT kompozitebSi pirveli komponenti azustebs meores<br />
mniSvnelobas. am Jgufis rTul sitKvebSic meore komponentad<br />
xSirad gvevlineba z `Zveli~: mag., adiG. Óˆnˆz ˆnˆz ˆnˆz ˆnˆz `goliaTi~ (Óˆn ˆn ˆn<br />
`didi~ + z `Zveli~, `beberi~).<br />
e) ar arse ar arse<br />
sebi<br />
biTi bi Ti sa saxe sa saxe<br />
xeli xe li + + ri ricxvi ri<br />
cxvi cxviTi cxvi Ti sa saxe sa<br />
xe xeli xe li<br />
am tipis kompleqsi bevri ar aris: mag., bz bzab bz<br />
ab ab– ab `iremi~ (bz bz bz– bz<br />
`rqa~ + b– `bevri~); m–z–nˆƒ nˆƒ nˆƒ°– nˆƒ `naxevarmTvare~ (maz maz maz– maz `mTvare~ +<br />
nˆƒ nˆƒ°– nˆƒ<br />
`naxevari~).<br />
23
n n i i k k o o l l o o z z o o T T i i n n a a S S v v i i l l i<br />
i<br />
frones xeobaSi gansaxlebuli<br />
gvarebis gvarebis warmomavloba warmomavloba da da lokalizacia<br />
lokalizacia<br />
frones xeoba istoriulad qarTlisa da imereTis gzagasayarze<br />
mdebareobda. vaxuSti batoniSvilis `aRweriT~: xolo<br />
vertyvilisa da amaSukeTs Sua ars mcire mTa misruli koleuris<br />
mTamde da es aris sazRvari qarTl-imerTa awindeli~. ase-<br />
Ti dayofa SeiZleba pirobiTi iyos, radgan lixis qedis aRmosavleTiT<br />
qarTlSi imereli mosaxleoba saukuneebia cxovrobs.<br />
amisi dasturia `1715 wlis ruisis saepiskoposos davTari~, istoriuli<br />
dokumentebi da Cawerili masalebi. mxare ZiriTadad<br />
Zlieri feodalebis _ abaSiZeebisa da wereTlebis _ sakuTreba<br />
iyo.<br />
saanalizod aRebuli gvaqvs ZiriTadad qarTlis dasavle-<br />
Ti mxaris froneebis mcire xeobebi, sadac imerlebi cxovrobdnen.<br />
maTi gvarebia: tyemalaZe, kapanaZe, kilaZe, maWaraSvili, samxaraZe,<br />
SavaZe... aseve eTnikuri da geografiuli saxelebidan<br />
momdinare eTnonimuri gvarebi, magaliTad: Rebeli, megreli,<br />
imereli, laSxi.<br />
mm m e e r r a a b b r r o o b b a a q q i i Z Z ee<br />
e<br />
erTi erTi iSviaTi iSviaTi sityvis sityvis Sesaxeb<br />
Sesaxeb<br />
`vefxistyaosanSi<br />
vefxistyaosanSi<br />
vefxistyaosanSi~<br />
vefxistyaosanSi<br />
1. `vefxistyaosanSi~ samjer gvxvdeba `tereba~. am sityvis<br />
warmomavlobis Sesaxeb azrTa sxvadasxvaoba arsebobs. Cven sagangebod<br />
SevCerdebiT masze. miviCnevT, rom Tavisi SinaarsiT es<br />
sityva anTropologiuri Sinaarsisaa, kerZod, pirovnebis mamoZ-<br />
24<br />
ravebel ZalTa moqmedebas gamosaxavs da, rogorc aseTi, sagangebo<br />
ganmartebas moiTxovs.<br />
2. erT SemTxvevaSi nestanis ZebniT xelmocaruli tarieli<br />
eubneba asmaTs da Tavis or monas: `aw wadiT da me damagdeT,<br />
ete etere ete etere<br />
reniT re niT TavTa TquenTa~. isini miugeben: `uSenosa numca vnaxavT<br />
nu pat patron pat patron<br />
ronsa<br />
sa, sa nu ufal ufalsa ufal ufalsa<br />
sa~. sa am sityvis axsna tarielis<br />
mxleblebis pasuxSive Cans. a. SaniZis mier es adgili ganmartebulia<br />
ase: `upatroneT Tqvens Tavsa~. meore SemTxvevaSi nestani<br />
swers tariels: `fatman wamgvara grZneulTa, RmerTimca mas<br />
ete etere ete etere<br />
rebis<br />
bis~, bis anu RmerTimc upatronebs (= uSvelis) fatmans, romelmac<br />
Cemi Tavi grZneulebs gamostacao. dabolos, avTandili<br />
fridons uwunebs qajeTis cixis aRebis gegmas, roca eubneba:<br />
`ege TaTbiri ar varga, sxvaebr vqmnaT Tavis te tere te<br />
re reba<br />
ba~. ba . am SemTxvevaSic<br />
a. SaniZe `Tavis terebas~ ganmartavs rogorc patronobas.<br />
maSasadame, erT SemTxvevaSi RmerTi ete etere ete etere<br />
reba re ba adamians,<br />
or SemTxevaSi ki Tavis Tavs ete etere ete etere<br />
reba re ba adamiani. samive SemTxveva-<br />
Si saxezea `patronobis~, `/da/uflebis~, `Svelis~ semantikuri<br />
xazi.<br />
3. pirvel SemTxvevaSi `patroni~, `ufali~, rogorc te tere te<br />
re-<br />
bis bis ganmarteba momdevno strofSi gveZleva. meore SemTxvevaSi<br />
`patronobis~ (= Svelis) Sinaarsi konteqstiTve igulisxmeba.<br />
mesame SemTxvevac asevea gagebuli.<br />
4. mesame SemTxvevaSi `Ta Ta Tavis Ta vis te tere te<br />
re reba<br />
ba~ ba garkveul ganmartebas<br />
moiTxovs. es Sesityveba struqturuladac da semantikuradac<br />
srul Sesatyviss poulobs iseT cnebasTan, rogoricaa `Ta Ta Tavis Ta vis<br />
uf ufle uf<br />
le leba leba<br />
ba~, ba radgan `te te tere<br />
reba<br />
ba~ ba da `uf uf ufle<br />
leba leba<br />
ba~, ba rogorc poemis saTanado<br />
strofebis analizi gviCvenebs, mniSvnelobiT erTmaneTs<br />
faraven. `sxvaebr Tavis te tere te<br />
re reba<br />
ba~ ba am SemTxvevaSi niSnavs sxva<br />
gadawyvetilebis miRebas. aseTi gaazreba saSualebas gvaZlevs<br />
davaskvnaT, rom am SemTxvevaSi `Tavis tereba~ pirovnebis mTlianobis<br />
/sisrulis/ Semcveli sityvaa, Semcvelia Tavis flobis<br />
(= patronobis, Ta Tavis Ta<br />
vis uf ufle uf ufle<br />
lebis<br />
bis) bis semantikisa, im ideisa, roca<br />
adamians SeuZlia swori gadawyvetilebis miReba, WeSmaritebas-<br />
Tan ziareba. maSasadame, avTandilis naTqvami: `sxva sxva sxvaebr sxva ebr vqmnaT<br />
25
Ta Tavis Ta<br />
vis te tere te tere<br />
reba<br />
ba~ ba niSnavs sxvagvarad `gamovarCioT~, sxva gadawyvetileba<br />
miviRoT. a. SaniZis mier am Sesityvebis ganmarteba ,,Tavis<br />
patronobis~ mniSvnelobiT swored ase unda gaviazroT,<br />
radgan saWiro xdeba imis ganmarteba, Tu ra igulisxmeba `patronobaSi~.<br />
5. sayuradReboa, rom `te te tere<br />
reba<br />
ba~ ba rusTavelamde qarTuli<br />
literaturis ZeglebSi ar dasturdeba. am sityvis etimologiis<br />
Sesaxeb sxvadasxva Tvalsazrisi arsebobs. n. mari mas `vefxistyaosanSi~<br />
somxuri warmomavlobis sityvad miiCnevs (somx.<br />
`ter ter ter~ ter niSnavs `ufals~, `patrons~). rogorc Cans, amave Tvalsazrisze<br />
dgas a.SaniZe, roca te tere te<br />
re rebas<br />
bas ganmartavs rogorc `patronobas~,<br />
Tumca warmomavlobaze arafers ambobs. rusTvelologiur<br />
literaturaSi mowodebulia sxva Sexedulebebic.<br />
`te te tere tere<br />
reb~ re rusTavelis mibaZviT araerTxel gvxvdeba aRorZinebis<br />
xanis qarTul mwerlobaSi, aqve dasturdeba `ter ter ter~, ter romelsac<br />
`vefxistyaosanSi~ ver vxvdebiT. SesaZlebelia poemis konteqsturi<br />
analizi adasturebdes n. maris Sexedulebas am sityvis<br />
warmomavlobis Sesaxeb. aseTi daskvnis warmodgena unda aZlierebdes<br />
Tvalsazriss rusTavelis, rogorc `mesxi meleqsis~ Sesaxeb.<br />
amave Tvalsazriss aZlierebs somxuri warmomavlobis<br />
`ta ta tanu nu ter ter~(= ter mamasaxlisi) kompoziti bagrat meoTxis XI s-is<br />
sabuTSi. miviCnevT, rom `tereba~ sityvis warmomomavlobis Seswavla<br />
ufro gaRrmavebul Seswavlas moiTxovs.<br />
m uu u r m a n ss s uu u x i S v i l i<br />
erTi erTi safeiqro safeiqro terminis terminis Sesaxeb<br />
Sesaxeb<br />
qarTvelu qarTvelur qarTvelu qarTvelu r enebSi<br />
enebSi<br />
qarTuli enis ganmartebiT leqsikonSi (t. VII, 1962) Su-<br />
los los (`or xelze an wyrTaze amokecili Zafis kona~) sailustraciod<br />
damowmebuli xalxuri leqsi _ daiCoqa feiqarma,<br />
26<br />
Camoyara cxare cremli: vai deda-Cemis mzesa, S u l o s wavapare<br />
xeli _ xelosnis mier profesiuli eTikis darRveviT (`Sulos<br />
wavapare xeli~) gamowveul monaniebas gvimxels da CvenSi am<br />
profesiis did da myar tradiciebs gulisxmobs.<br />
`Sinamrewvelobis~ masalebis mixedviT termini Sulo<br />
Sulo<br />
(saxeluri da zmnuri formiT) TiTqmis mTel saqarTveloSi<br />
Cans gavrcelebuli (kaxeTi, qarTli, imereTi, raWa, mesxeTi,<br />
erwo-TianeTi, saingilo) rogorc saxeluri, aseve zmnuri<br />
formiT da sinonimebic uCans. Signi kaxeTi: `damaxul bawars,<br />
romelic gorgalze gvaqvs daxveuli, d a v a S u l o v e b T da<br />
memre vRebavT. S u l o e b s xifebsac eZaxian~ (masalebi, 1982,<br />
30), `gorgals d a v a S u l a v e b T, mere S u l o e b s SevRebavT,<br />
sxvadasxva-frad~ (masalebi, 121), z. imereTi: `qulaze rom<br />
patara bambas mowyveten, mere rTaven, mere momuxaven, e.i.<br />
daawyoben Zafebs S u l o e b i s gasakeTeblad, mere daaxveven<br />
S u l o e b s~ (masalebi, 164), qv. raWa: `cands (S u l o s a c<br />
uwodeben) daqselili Zafia...~ (masalebi, 190), z. raWa: `bambi<br />
Zafze gvriWas ar vityviT, imas S u l o s veZaxiT~ (masalebi,<br />
190)...<br />
Su Sulo Su Sulo<br />
lo Zvel qarTulSi ar Cans. dadasturebulia `sityvis<br />
konaSi~: Su Sulo Su<br />
lo _ nasTis bokeli, n. da d. CubinaSvilebi sabas<br />
ganmartebas imeoreben.<br />
dialeqtebidan yuradRebas iqcevs z. imerulis Svi Svilo Svi Svilo<br />
lo, lo Su-<br />
Su<br />
lo lo, lo samuxvelze... exveoda Zafi S v i l o T da mas amoavlebdnen<br />
fqvilis fafaSi, aRar wydeboda saqsovSi... d a S v i l o -<br />
e b u l i S u l o e b a d daxveuli Zafi. erT girmaqa bambas<br />
gaatanda: saxSi meitane d a S v i l o e b u l i o (ZoweniZe,<br />
1974), qiziyurSi dasturdeba derivaciuli saSulave saSulave||SaSu<br />
saSulave SaSu-<br />
lave lave _ safeiqroSi S u l o d, ƒifis amosaxvevi iaraRi... (Sdr.,<br />
Sulo Sulo Sulo _ erTi gabma Zafi) (menTeSaSvili, 1948)... Sdr. qv. imer.<br />
saSviloe saSviloe (masalebi, 165), saSvilao saSvilao (masalebi, 161, 165) da<br />
sxv.<br />
qvemo imerulSi dadasturebulia Solo Solo, Solo Sola Sola variantebic:<br />
`mermed Sig CavdebdiT S o l o s abreSums an materias~,<br />
27
S o l a s veZaxodiT bambiT dastuls~ (masalebi, 186; 180).<br />
Sola Sola gvaqvs javaxurSic: `gacveTili qalamnis Casafeni naWeri~<br />
(martirosovi, 1984).<br />
qarT. Sul Sul-||Svil<br />
Sul Svil Svil- Svil fuZis Sesatyvisi unda iyos megr.<br />
Sqvil Sqvil-, Sqvil Sqvila Sqvila||Sqvilua Sqvila Sqvilua Zafi Zafi (Sqvila Sqvila Sqvila||Sqvilua Sqvila Sqvilua Zafis Zafis) Zafis erTi<br />
amoqna (amoreba) Zafi... Sqviler Sqviler-i Sqviler _ dapentili. Tena miSuxena<br />
seriT S q v i l e r i bambeSa (m. xub., gv. 138) _ es uziT RamiT<br />
gapentil bambaSi... (qajaia, III, 2002); Sqvilans Sqvilans `mSvildavs~,<br />
`bambas pentavs~ arn. Ciqobava nasaxelar zmnad miiCnevs<br />
(Ciqobava, 1942, 99). am dakavSirebis Tavisebureba is iqneba,<br />
rom Sqvil Sqvil- Sqvil fuZeSi momdevno bagismieri …-s gavleniT ar moxda<br />
Sq kompleqsis gasisineba (gamyreliZe, 1959, 71). gasisinebis<br />
procesi ar ganxorcielebula qarT. m-S‚l S‚l S‚l-d-iØs S‚l kanonzomier<br />
megr. Sqvil Sqvil- Sqvil formaSic (gamyreliZe, iqve). aq bunebrivad dgeba<br />
sakiTxi qarTulSi Sul Sul-o/Svil<br />
Sul Svil Svil-o Svil da m-Svil Svil Svil-d- Svil formaTa<br />
mimarTebis Sesaxeb.<br />
SesatyvisobaTa am rigSi Cadgeba svanuri sg…ir sg…ir: sg…ir `axlo<br />
warsulSi sacvlebi, umTavresad kanafis Zafisagan iqsoveboda,<br />
romelsac eZaxdnen s g v i r s~ (masalebi, 211), `kanafis<br />
Zafisagan moqsovil s g v i r-s [xami tilos] naWers jer garecxaven...~<br />
(masalebi, 214).<br />
sg…ir sg…ir (-iS, sgurðr b.q.), sgur sgur sgur (-al) lSx. _ xami tilo;<br />
kanafis Zafis qsovili. s g … i r ‹ J‹… ox…leT nabðbozd (bz.<br />
124) _ saRamomde tiloc momiqsoveo. sg…iriS eser fatðn i<br />
ejið? mekSde (and.) _ xami tilos perangi da _ isic mokleo.<br />
sguri fatan xêqæ (lSx.) _ xami tilos perangi acvia... (svan.<br />
leqs., 2000).<br />
svan. sg…ir- qarT. S…il- da megr. Sqvil- fuZeebis kanonzomieri<br />
fonetikuri da semantikuri Sesatyvisia. qarTuli<br />
SiSina |S| fonemis Sesatyvisi Sg kompleqsis gasisineba svanurSi<br />
ganxorcielda T. gamyreliZis wesis mixedviT: *S… > sg.<br />
svanur da qarTul fuZeTa sxvagvari SesatyvisisaTvis ix.<br />
Cuxua, 2000-2003, 2000.<br />
28<br />
T e d o u T u r g a ii i Z e<br />
mravlobiTi mravlobiTi mravlobiTi ricxvis ricxvis -bi bi sufiqsi<br />
sufiqsi<br />
fr fr.-m. fr<br />
. ma maJos ma os gramatikaSi<br />
gramatikaSi<br />
me-17 s. italieli gramatikosi qarTuli enis saxelis mravlobiTi<br />
ricxvis niSnad -ebi ebi da -bi bi bi sufiqsebs gamoKofs. -i daboloeba<br />
saxelobiTi brunvis niSania, rac kargad Cans nabruneb saxelTa<br />
paradigmebSi. gramatikulad es SeiZleba ase Caiweros<br />
{-eb} _ /-eb/ ∼ /-b/. -eb iqneba TanxmovanfuZian saxelTa mravlobiT<br />
ricxvSi, -b ki _ xmovanfuZianebTan. KuradGebas iqcevs /-b/ alomorfi,<br />
Tu mas realur faqtad miviCnevT (deda-b-i, gogo-b-i...).<br />
fr.-m. maJos gramatika iwereboda samegrelosa da guriaSi (ZiriTadad).<br />
ramdenad aris SesaZlebeli /-b/ mravlobiTi ricxvis niSnad?<br />
qarTulSi (iseve rogorc zanurSi) arabunebrivia xmovan-<br />
Ta kompleqsebi erTi morfemis farglebSi, ris gamoc xdeba<br />
morfonologiuri cvlilebebi sazGvris xmovanTa kompleqsebSi,<br />
kerZod: (1) r e d u q c i a: Zmaebi > Z m e b i, (2) r e g r e s u -<br />
l i a s i m i l a c i a: deidaebi > d e i d e e b i, (3) d i s i m i -<br />
l a c i a: xeebi > xiebi > x e b i, (4) d i f T o n g i z a c i a: paloebi<br />
> p a l … e b i, ezoebi > e z … e b i da (5) gansakuTrebiT<br />
aGsaniSnavia p r o g r e s u l i a s i m i l a c i a glo glolur glo glolur<br />
lurSi<br />
Si: Si<br />
raGacaebi > r a G a c a a b i.<br />
identuri xmovnebi zogJer grZel xmovans qmnian, rac mTavrdeba<br />
martiv xmovanSi gadasvliT (guruli m o r e º m o o r e<br />
< meore). aqve SeiZleba gavixsenoT yanurSi dadasturebuli -ef<br />
> -f mravlobiT ricxvSi xmovanfuZian saxelebTan (bucxa-f-e).<br />
d e d a b i tipis formaTa misaGebad SeiZleba daiSvas ori<br />
gza: (1) progresuli asimilaciiT dedaabi > ded‰bi > dedabi;<br />
(2) reduqciiT dedaebi > dedabi.<br />
fr.-m. maJos TiTqmis ar eSleba xmovanTa xmareba qarTul<br />
sitKvebSi; identur xmovnebs xSirad mxolod erTi xmovniT<br />
gamoxatavs (mepebi `mefeebi~).<br />
29
m m i i x x e i l q u r d i a n i<br />
daGestnur daGestnur daGestnur enaTa enaTa niko niko mariseul mariseul kvalifikaciaTa<br />
kvalifikaciaTa<br />
fonetikuri fonetikuri safuZvlebi<br />
safuZvlebi<br />
akademikosma niko marma daGestnur enaTa kvalifikacia<br />
fonetikuri niSnebis mixedviT orJer moaxdina: erTxel miakuT-<br />
vna `spirantul~ tips (resp. Stos), naxur da afxazur-adiGur<br />
enebTan erTad; Semdeg ki `sonorul~ tips, naxur enebTan erTad.<br />
orive es kvalifikacia Tumca fonetikur niSnebs emKareboda,<br />
magram Tavad es niSnebi enaTa sxvadasxva fonetikur maxasiaTebelze<br />
iKo orientirebuli.<br />
akad. n. mars sazogadod sCveoda Tavisi kvlevis oden Sedegebisa<br />
da daskvnebis gamoqveKneba, kvlevis procesebsa da procedurebze<br />
Tu argumentebze Kovelgvari miTiTebis gareSe, gulisxmobda<br />
ra, rom specialistTaTvis aranairi problema ar<br />
unda KofiliKo miseuli daskvnis wanamZGvarTa an analizis me-<br />
Todebis amocnoba da gaTvaliswineba. daGestnur enaTa mariseuli<br />
fonetikuri kvalifikaciebi am mxriv gamonaklisi ar aris<br />
da winamdebare naSromi maTi axsnis mcdelobas warmoadgens.<br />
`spi spi spiran<br />
rantu<br />
tuli li ti tipi ti<br />
pi pi~. pi . pirvelad termini `spirantuli~ tipi<br />
n. marma gamoiKena svanuri enis dasaxasiaTeblad, rodesac<br />
man svanuri am niSniT daupirispira `sibilanturi~ tipis (resp.<br />
Stos) qarTvelur enebs _ qarTuls (sisina ena) da megrul-yanurs<br />
(SiSina ena º enebi).<br />
Tumca Tavisi am debulebis gaTvalsaCinoebisaTvis mis mierve<br />
moxmobili magaliTebi aseTi daskvnis udavobas ver uzrunvelKofdnen,<br />
magram svanuris garda `spirantul~ tipSi<br />
daGestnuri (resp. xunZur-andiur-didouri), naxuri da afxazur-adiGuri<br />
enebis SeKvana iZleva safuZvels sandoobis<br />
maGali xarisxiT ganvsazGvroT, Tu ras gulisxmobda akad. n.<br />
mari am terminis qveS.<br />
30<br />
mis mier `spirantul~ tipSi gaerTianebul enaTa absolutur<br />
umravlesobas met-naklebad axasiaTebs `dezafrikatizaciis~<br />
anu xSul afrikatTa `spirantizaciis~ fonetikuri procesis<br />
realizebuloba an tendencia (laparakia dasabamier, anu<br />
pirvelad afrikatTa dezafrikatizaciaze, Torem am da sxva<br />
kavkasiur enebSi SeiZleba sawinaaGmdego procesic iKos povnieri:<br />
ukanaenismier xSulTa palataluri afrikatizacia _ g g q q k<br />
k<br />
> J J J C C yy,<br />
y rogorc es gvaqvs `spirantuli tipis~ enebidan svanur-<br />
Si da adiGeurSi).<br />
dasabamier xSul, ZiriTadad SiSina afrikatTa spirantizacias<br />
adgili aqvs akad. n. maris mier `spirantuli tipisa-<br />
Tvis~ mikuTvnebul enebSi:<br />
svanurSi: J > j; C > S; y > Ø; Zg/Jg > sg; cq/Cq > Sg; wk/yk > Sk.<br />
CeCnur-inguSurSi: J > j; C > S;<br />
bacburSi (wova-TuSurSi): J > j; C > S;<br />
xunZurSi: *Z > z; *J > j; (dialeqtebSi agreTve): c > s; c´ > s´;<br />
C´ > S´).<br />
andiur enebSi: c > s; C > S; c´ > s; C´ > S´;<br />
didour enebSi: c > s; C > S; c´ > s; C´ > S´;<br />
adiGeuri enis dialeqtebSi: C > S; C > S»; J > j.<br />
da a. S.<br />
adiGurSi da xunZur-andiur-didour enebSi dasabamieri<br />
afrikatebis kvaldakval dezafrikatizacias eqvemdebarebian agreTve<br />
meoreuli formaciis anu ukanaenismier xSulTa palatalizaciis<br />
gziT miGebuli afrikatebic.<br />
`so so sono<br />
noru<br />
ruli ru li ti tipi ti tipi<br />
pi~. pi termin `sonoruli tipis~ gamoKenebam<br />
daGestnuri da naxuri enebis dasaxasiaTeblad gaugebroba<br />
gamoiwvia. akademikosi arnold Ciqobava werda:<br />
`n. marma scada iafetur-qarTveluri enebi fonetikuri<br />
niSnis mixedviT daexasiaTebina: qarTuli sitKvis fuZe Tu s i -<br />
s i n a Tanxmovans Seicavs (mag. suli), yanursa da megruls<br />
S i S i n a Tanxmovani moudis (Suri `suli~), svanurs kidev<br />
31
`spiranti~ (ukeT: fSvinvieri ukanaenismieri) Tanxmovani (qvin<br />
`suli~).<br />
`sisina~, `SiSina~, `spirantuli~ da maTi SeJvareba (`SiSina-spirantuli~,<br />
`sisina-spirantuli~) n. maris varaudiT niSandoblivi<br />
iKo iseTi iafeturi enebisaTvis, rogoricaa qarTuli,<br />
yanuri, megruli, svanuri da afxazuri.<br />
amas daemata `s o n o r u l i~ tipi, rodesac iafetur<br />
enebad gamocxadda naxuri da daGestnuri enebi.<br />
n. maris es Tvalsazrisi TavisTavad sainteresoa, magram<br />
realuri mniSvneloba mas qarTulisa da megrul-yanurisTvis<br />
Tu aqvs; svanurSi, afxazurSi spirantuli fenis sailustracio<br />
masalac ki mcirea, xolo naxur da daGestnur enaTa sonorulobaze<br />
msJeloba xelSesaxebs arafers iZleva~ (Ciqobava 1979: 31).<br />
zemoT vcade gamerkvia, Tu realurad ras gulisxmobda n.<br />
mari svanuri da sxva enebis `spirantul tipad~ saxeldebisas,<br />
damoukideblad mis mier metismetad daudevrad SerCeuli sailustracio<br />
masalisagan. axla vecdebi vaCveno, Tu ratom da<br />
ramdenad iZleva xelSesaxebs n. maris msJeloba daGestnur ena-<br />
Ta sonorulobaze.<br />
dGes sinqroniaSi Tanaarsebul iberiul-kavkasiur enaTagan<br />
mxolod qarTvelur enebs aqvT sruli paradigma e. w. orwevra<br />
harmoniuli decesiuri kompleqsebisa:<br />
32<br />
AA tipi. xSuli + xSuli<br />
bg<br />
dg<br />
Zg<br />
Jg<br />
fq<br />
Tq<br />
cq<br />
Cq<br />
BB tipi. xSuli + spiranti<br />
bG<br />
dG<br />
ZG<br />
JG<br />
fx<br />
Tx<br />
cx<br />
Cx<br />
pk<br />
tk<br />
wk<br />
yk<br />
pK<br />
tK<br />
wK<br />
yK<br />
am tipSi mkveTrebTan fiqsirebuli faringaluri mkveTri<br />
K artikulaciurad xSulTa rigSia (Sdr. T. gamKreliZe 2000 :<br />
249-256), funqcionalurad ki spirantis rolSi gamodis.<br />
C tipi. spiranti + xSuli<br />
zg<br />
jg<br />
sq<br />
Sq<br />
D tipi. spiranti + spiranti<br />
zG<br />
jG<br />
sx<br />
Sx<br />
harmoniuli decesiuri kompleqsebi orgvari warmoSobisaa<br />
qarTvelur enebSi: 1) dasabamieri da reduqciis Sedegad<br />
miGebuli an morfemaTa miJnaze warmoqmnili, magram gansaxilveli<br />
sakiTxisTvis amas gadamwKveti mniSvneloba ara aqvs.<br />
sporadulad da fakultaturad decesiuri harmoniuli<br />
kompleqsebi gvxvdeba afxazur-abazursa da naxur enebSi. magram<br />
rogorc aGvniSne, sistemur xasiaTs isini mxolod qarTvelur<br />
enebSi atareben da enaTa am Jgufis erTgvar markers warmoadgenen.<br />
amgvarive markers daGestnuri enebisas warmoadgenen orwevra<br />
TanxmovanTkompleqsebi, romelTa erTi wevri aucileblad<br />
so sono so sono<br />
noria<br />
ria! ria<br />
daGestnur (xunZur-andiur-didour) enaTa `orwevriani<br />
Zireuli konsonanturi Jgufebis ganxilvis Sedegad gamovlinda<br />
maTTvis damaxasiaTebeli Semdegi struqturuli Taviseburebani:<br />
Zireuli Jgufis erT-erTi wevri KovelTvis sonori TanxmovniTaa<br />
warmodgenili~ (barnovi 2005 : 17).<br />
vfiqrob, swored daGestnur enaTa am Taviseburebas gulisxmobda<br />
akademikosi niko mari, rodesac daGestnuri enebi<br />
`sonorul tips~ miakuTvna, miT umetes, rom decesiuri harmoniuli<br />
kompleqsebis arseboba, rogorc qarTvelur enaTa specifikuri<br />
maxasiaTeblisa, pirvelad swored n. mars hqonda Se-<br />
33
mCneuli: `winaenismieri Tanxmovnebi + ukanaenismieri Tanxmovnebi<br />
(swored am mimdevrobiT) gvaZlevs harmoniul Jgufebs~.<br />
mm m m e e d d e e a a G G ll l l o o n n t t ii<br />
i<br />
zrun zrunvis zrun zrun vis leq leqsi leq<br />
si sikur sikur<br />
kur-se kur se seman<br />
manti<br />
tiku<br />
kuri ri bu budi bu budi<br />
disa disa<br />
saTvis sa Tvis<br />
1) qarTuli zrun zrunvis zrun vis leqsikur-semantikur budeSi Semokrebili<br />
leqsikuri erTeulebi sami semantikuri mimarTulebiT<br />
gadanawildeba:<br />
I. . mzrun mzrunve mzrun mzrunve<br />
velo velo<br />
loba lo ba _ rodesac Zalisxmeva mimarTulia movla-daxmarebisken<br />
(sakuTari Tavisa Tu sxvisaTvis). amis dasturia<br />
Zveli qarTuli: zrun zrunva zrun va `garja, Rvawli, raime RonisZieba~<br />
da zrun zrunvis zrun vis de deba de<br />
ba `zrunva~ (i. abulaZe), mzrun mzrunve mzrun mzrunve<br />
velo<br />
loba lo ba `kuratoroba,<br />
meurveoba~, mzrun mzrunve mzrun mzrunve<br />
veli<br />
li, li , mzru mzruna mzru<br />
na navi na vi `momvleli~, Ta Tanam Ta nam-<br />
zrun zrunve zrun zrunve<br />
velo<br />
loba lo ba `zrunva, daxmareba~ da Ta Tanam Ta Tanam<br />
namzrun<br />
zrunve<br />
veli ve li `Wirisufali~<br />
(z. sarjvelaZe), sa samzrun sa samzrun<br />
mzrunve<br />
velo ve lo `monasteri~ (`samzrunvelos<br />
werilTa Sina monastersa uwoden. monasteri laTinuria,<br />
qarTulad samzrunvelo hqvian monazonT (monozanT) sakrebu-<br />
losa~ _ sulxan-saba); Sdr.: qarT. zrun zrunva zrun zrunva<br />
va (← zr zr-) zr da svan.<br />
li-zar zar zar-e zar `zrunva; dacva~ (fenrixi-sarjvelaZe).<br />
II II. II<br />
. sa sazru sa sazru<br />
zruna<br />
navi<br />
vi _ rodesac Zalisxmeva iwvevs urva-wuxilsa<br />
da SfoTs. amis dasturia Zveli qarTuli: zrun zrunva zrun zrunva<br />
va,<br />
, da dazrun da dazrun<br />
zrunva<br />
va<br />
`SfoTi, aRZvra. urva, wuxili~; sazrunavi, sadardo~ (i. abula-<br />
Ze), zrun zrunva zrun va `(maTe 6, 25) SiSi dacemisa, gina navRvla (sa), gina<br />
inaRvla~, sa sazru sa sazru<br />
zruna<br />
navi na vi `sanavRvlo saqme~ (sulxan-saba), Se-<br />
Se<br />
zrun zrun(v)eba<br />
zrun eba `Sewuxeba, daRoneba, urva, SeSfoTeba~, Se Sezrun Se<br />
zrun zrunve zrun ve-<br />
bu buli bu<br />
li `Sewuxebuli~ (i. abulaZe), mimo mimodaz mimo mimodaz<br />
dazrun<br />
runva run va `fusfusi~,<br />
mra mraval mra mraval<br />
valmzrun valmzrun<br />
mzrunve<br />
veli ve li `daudegari, mofusfuse~ da mra mraval mra mraval<br />
valmzrun val mzrun-<br />
ve velo ve<br />
lo loba lo ba `didad zrunva~ (z. sarjvelaZe); Sdr.: qarT. zar zar- zar `dazareba~<br />
da svan. li-Jar Jar `mowyena, mobezreba~ (g. klimovi).<br />
34<br />
amave semantikur mimarTulebas ganekuTvneba uqonlobis<br />
u-o TavsarT-bolosarTiani Zveli qarTuli uz uzrun uz uzrun<br />
runve<br />
veli<br />
li, li , uz-<br />
uz<br />
ru runa ru<br />
na navi<br />
vi `uzrunveli, unaRvlo, uSfoTveli; Tavis ufali zrunvisagan~,<br />
uz uzrun uz<br />
run runve<br />
velad ve lad `uzrunvelad, uSfoTvelad, unaRvlelad,<br />
uurvelad~ uz uzrun uz uzrun<br />
runve<br />
velo velo<br />
loba lo ba `uzrunveloba, uurveloba, udardeloba,<br />
simSvide; Tavis ufleba zrunvisagan, unaRvloba, daudevneloba,<br />
uTauroba~, uz uzrun uz<br />
run runvel runvel<br />
vel-yo vel yo yofa yofa<br />
fa,<br />
, uz uzrun uz<br />
run runvel runvel<br />
vel-qmni vel qmni qmnili qmni li `damSvideba,<br />
Seuwuxebloba, dawynareba; udardel-yofa; unaRvlo-yofa,<br />
unaRvlo-qmnili~ (i. abulaZe, z. sarjvelaZe, d. CubinaSvili).<br />
III III. III<br />
. . xmi xmiano xmi no noba no ba _ rodesac Zalisxmevas Semawuxebeli (krTomis,<br />
SiSisa da Zrwolis gamomwvevi) xmis gamocema axlavs. amis<br />
dasturia Zveli qarTuli: zru zruni zru ni `godebis bani~ (sulxan-saba),<br />
`godeba; godebis bani mtiralTagan~ (d. CubinaSvili), `zaris godebis<br />
bani~ (iv. javaxiSvili), zri zriali zri li `sazareli mravalxmianoba~<br />
(sulxan-saba), qarT. zr zr-ial-i zr<br />
da megr. rJ rJ-iol-i rJ<br />
(← Jr Jr-iol-i) Jr<br />
`xmianoba~ (g. klimovi, fenrixi-sarjvelaZe). aqve unda movixmoT<br />
Zveli qarTuli zrz zrz-ol zrz ol ol-a ol `Zrwola~ da qarT. JrJ JrJ-ol JrJ ol ol-a ol `JrJola,<br />
caxcaxi~, Zveli qarTuli zrz zrz-en zrz en en-a en a gaRizianeba, galaReba~,<br />
zrz zrz-in zrz in in-eba in eba eba `winaaRmdegoba, urCoba~ da qarT. zrzen zrzen-/ zrzen zrzin zrzin- zrzin `Se-<br />
SfoTeba, aRgzneba~, megr. zˆrzˆn zˆrzˆn `xmauri, guguni~;<br />
amave semantikuri mimarTulebisaa za zaris za ris (`spars. elda,<br />
anazdi SiSi, gankrToma; tirili, godeba~ _ d. CubinaSvili)<br />
Semcveli leqsikuri erTeulebi: sa saza sa saza<br />
zare<br />
reli re li `zaris dasacemeli<br />
sasmeneli esmas, anu saocari rame ixilos, SiSisa da wyenisa<br />
zarma esre Seipyras, didxans SemSTvariviT iyos~ (sulxan-saba),<br />
`saZageli, saSineli~ (i. abulaZe, z. sarjvelaZe), za zari za ri `sazarelisagan<br />
SiSi~ (sulxan-saba), `SiSi; SeZrwuneba~ (i. abulaZe, z.<br />
sarjvelaZe), za zaris za zaris<br />
ris-da ris da dace<br />
cema ce ma `SeSineba~, zar zar-da zar da dace<br />
cemu<br />
muli mu li `SeSinebuli~,<br />
za zaris za zaris<br />
ris-ganƒda<br />
ris ganƒda `SeSineba, SekrToma~, zar zar-ganƒdi<br />
zar ganƒdi ganƒdili ganƒdi li `SeSinebuli,<br />
SeZrwunebuli~. zar zar-ƒdo zar zar ƒdo ƒdoma ƒdo ma `eldis cema~ (i. abulaZe, z.<br />
sarjvelaZe), aseve frazeologizmebi: Si SiSi Si Si Sisza Si za zari za ri da daeca da<br />
ca ca, ca Tav Tavza Tav Tavza<br />
zari za ri<br />
da daeca da ca ca; ca Sdr.: qarT. zar zar-i zar da megr. zor zor-i zor zor `sayviris xma~; qarT.<br />
u-zar zar zar-ma-zar<br />
zar zar zar-i zar da megr. zor zor-i zor `didi~ (fenrixi-sarjvelaZe),<br />
Sdr. aseve zan zan-zar zan zar zar-i.<br />
zar<br />
35
2) zrun zrunvis zrun vis warmodgenil leqsikur-semantikur budeSi aSkrad<br />
ikveTeba dapirispirebuli semantikuri paradigmebi: erTi<br />
mxriv, `mo mo movla<br />
vla-pat vla pat patro patro<br />
rono<br />
nobis no bis miz mizniT miz<br />
niT ga gawe ga<br />
we weuli we li s a mm m z r u nn<br />
n<br />
v v e e l l o<br />
o<br />
sa saqme sa saqme<br />
qme~ qme ~ (I mimarTuleba) da, meore mxriv, `Se Se Sema Sema<br />
mawu mawu<br />
wuxe wuxe<br />
xebe xebe<br />
beli beli<br />
li ss s a -<br />
zz z z rr r r u u nn n a vv v i i sa saqme sa saqme<br />
qme~ qme (II da III mimarTulebebi).<br />
Sesabamisi saRvTismetyvelo masala (wmida werilidan),<br />
wmida mamaTa komentariTurT, amowmebs saanalizo semantikur<br />
paradigmebSi aRbeWdil dapirispirebas: gamijnulia amsofliuri<br />
(oden xorcieli) da sulisaTvis sargo (sacxovnebeli) sagani<br />
zrun zrunvi zrun zrunvi<br />
visa vi sa Tu sa sazru sa<br />
zru zruna<br />
navi<br />
visa<br />
sa. sa<br />
n n a a t t o o S S a a v v r r e e S S i i a a n n i<br />
i<br />
-moS moS nawilakis sintaqsuri funqciisaTvis svanurSi<br />
ÓÅÀÍÖÒÉ ÄÍÀ ÌÃÉÃÀÒÉÀ ÖÀÒÚÏ×ÉÈÉ ÍÀßÉËÀÊÄÁÉÈÀ ÃÀ ÀÌ ÍÀßÉ-<br />
ËÀÊÈÀÂÀÍ ßÀÒÌÏÄÁÖËÉ ÖÀÒÚÏ×ÉÈÉ ÍÀÝÅÀËÓÀáÄËÄÁÉÈ, ÖÀÒÚÏ×ÉÈÉ<br />
ÆÌÍÉÆÄÃÄÁÉÈÀ ÃÀ ÊÀÅÛÉÒÄÁÉÈ. ÓÉÌÒÀÅËÄÓ ÃÉÀËÄØÔÖÒÉ ÍÀÉÒÓÀáÄÏÁÄ-<br />
ÁÉÝ ÂÀÍÀÐÉÒÏÁÄÁÓ. ÓßÏÒÄà ÌÀÈÉ ÓÀÛÖÀËÄÁÉÈ ÂÀÃÌÏÉÝÄÌÀ ßÉÍÀÃÀÃÄ-<br />
ÁÉÓ ÖÊÖÈØÌÉÈÏÁÀ.<br />
ÌÏáÓÄÍÄÁÀÛÉ ÚÖÒÀÃÙÄÁÀÓ ÂÀÅÀÌÀáÅÉËÄÁÈ -ÌÏÛ ÍÀßÉËÀÊÆÄ, ÒÏ-<br />
ÌÄËÉÝ ÌÍÉÛÅÍÄËÏÅÀÍ ÒÏËÓ ÈÀÌÀÛÏÁÓ ßÉÍÀÃÀÃÄÁÀÛÉ ÖÊÖÈØÌÉÈÏÁÉÓ<br />
ÂÀÌÏáÀÔÅÉÓ ÈÅÀËÓÀÆÒÉÓÉÈ.<br />
ÌÏØÌÄÃÄÁÉÓ ÛÄÖÞËÄÁËÏÁÉÓ ÂÀÌÏÓÀáÀÔÀÅÀà ÄÍÀ ÉÚÄÍÄÁÓ ÖÀÒÚÏ-<br />
×ÉÈ ÍÀßÉËÀÊÄÁÓ: ÌðÃÛ | ÌðÜ (ËÍÔ.), ÃÄÛ (ÜÏË.), ÃÏÛ, ÃÄÛÌÀ,<br />
ÃÄÛÌÀÌ, ÃÄÛÓÀ (ËÛá.)... `ÅÄÒ, ÅÄÒÀ, ÅÄÒÀ×ÄÒÉ"; ÖÀÒÚÏ×ÉÈ ÍÀÝÅÀË-<br />
ÓÀáÄËÄÁÓ: ÃÄÛÉðÒ | ÃÄÛðÒ | ÃÄÛÎÀÒ (ÁÆ., ËÍÔ.), ÃÄÛðÒ (ÜÏË.),<br />
ÃÄÛëÒ | ÃÄÛëÒÃ | ÃÄÛëÒÃÌÏÛ (ËÛá.), ÃóÒÌÏÛ (ÁÆ.), ÃðÒÌÏÛ |<br />
ÃðÒÃÌÏÛ (ÁØ.), ÃêÒÌÏÛ | ÃêÒÃÌÏÛ (ËÛá., ÜÏË.) `ÅÄÒÀÅÉÍ"; ÃÄÛÓÀ-<br />
ÌÀ | ÃÄÛÌÀ (ÆÓ.), ÃÄÛÌÀ (ËáÌ.), ÃëÓÌÀÌÏÛ | ÃëÓÀÌÀÌÏÛ (ÁÆ., ÜÏË.)<br />
ÌÀÍÂæÄÛÌÏÛ (ÁØ.) `ÅÄÒÀÒÀ, ÅÄÒÀ×ÄÒÉ"; ÃÄÓÎÀÌÌÏÛ | ÃëÌÉÓÌÏÛ `ÅÄÒÀ-<br />
×ÄÒÓ" ÃÀ ÖÀÒÚÏ×ÉÈ ÆÌÍÉÆÄÃÄÁÓ: ÃëÌÄÌÏÛ (ÜÏË.), ÃÄÌÄÂÌÏÛ (ÁØ.)<br />
`ÅÄÒÓÀÃ"; ÃëÌáÄÍÌÏÛ (ÜÏË.) `ÅÄÒÓÀÉÃÀÍ"; ÃëÌÜÉØÓÌÏÛ | ÃëÌÜÉØÌÏÛ<br />
36<br />
(ËÛá., ÜÏË.) `ÅÄÒÀÓÃÒÏÓ"; ÃëÌÑÉÌÏÛ | ÃÄÛìÌÑÉÌÏÛ (ËÛá., ÜÏË.)<br />
`ÅÄÒÀ×ÒÉÈ"...<br />
ÀÙÓÀÍÉÛÍÀÅÉÀ, ÒÏÌ ÛÄÖÞËÄÁËÏÁÉÓ ÛÉÍÀÀÒÓÉÓ ÂÀÌÏáÀÔÅÉÓ<br />
ÈÅÀËÓÀÆÒÉÓÉÈ ÜÏËÖÒÖËÉ ÚÅÄËÀÆÄ ÌßÉÒ ÓÖÒÀÈÓ ÂÅÉÜÅÄÍÄÁÓ, `ÅÄÒ"<br />
ÍÀßÉËÀÊÓ ÌáÏËÏà ÃÄÛ ×ÏÒÌÀ ÂÀÌÏáÀÔÀÅÓ, áÏËÏ ÒÀÝ ÛÄÄáÄÁÀ ÀÙ-<br />
ÍÉÛÍÖËÉ ×ÖÍØÝÉÉÓ ÂÀÌÏÌáÀÔÅÄË ÓáÅÀ ÓÀÛÖÀËÄÁÄÁÓ (ÓÅÀÍÖÒÉÓ ÚÅÄËÀ<br />
ÃÉÀËÄØÔÛÉ, ÌÀÈ ÛÏÒÉÓ ÜÏËÖÒÖËÛÉ), ÉÓÉÍÉ ÉßÀÒÌÏÄÁÀ ÊÀÔÄÂÏÒÉÖ-<br />
ËÉ ÖÀÒÚÏ×ÉÓ ÂÀÌÏÌáÀÔÅÄË ÍÀÝÅÀËÓÀáÄËÄÁÓÀ ÃÀ ÖÀÒÚÏ×ÉÈ ÆÌÍÉ-<br />
ÓÀÒÈÄÁÆÄ ÌÏÛ ÍÀßÉËÀÊÉÓ ÃÀÒÈÅÉÈ: ÃëÓÌÀÌÏÛ | ÃëÓÀÌÀÌÏÛ (ÁÆ.,<br />
ÜÏË.) ÌÀÍÂæÄÛÌÏÛ (ÁØ.) `ÅÄÒÀÒÀ, ÅÄÒÀ×ÄÒÉ", ÃêÒÃÌÏÛ (ËÛá.,<br />
ÜÏË.) `ÅÄÒÀÅÉÍ"; ÃëÌÄÌÏÛ (ÜÏË.) ÃÄÌÄÂÌÏÛ (ÁØ.) `ÅÄÒÓÀÃ";<br />
ÃëÌáÄÍÌÏÛ (ÜÏË.) `ÅÄÒÓÀÉÃÀÍ"; ÃëÌÑÉÌÏÛ | ÃÄÛìÌÑÉÌÏÛ (ËÛá.,<br />
ÜÏË.) `ÅÄÒÀ×ÒÉÈ" ÃÀ À. Û. ÌÀÂ.:<br />
ÃëÓÌÀÌÏÛ ÏáÌÄâÄÒ `ÅÄÒÀ×ÄÒÉ ÅÄÒ ÂÀÅÉÂÄ", ÃÄÓÀÌÀÌÏÛ ÏáâéÒâ<br />
`ÅÄÒÀ×ÄÒÉ ÌÏÅÀáÄÒáÄ", ÃÄÛìÌÑÉÌÏÛ ÏÈÙÏÒÀæ `ÅÄÒÀ×ÒÉÈ ÌÏÅÀ-<br />
ÔÚÖÄ", ÃÄÌÄÂÌÏÛ ÏáæÈáÀ `ÅÄÒÓÀà ÖÐÏÅÉÀ", ÃëÌÜÉØÓÌÏÛ ÏáéÒÌ ÀÂÉÓ<br />
`ÅÄÒÀÓÃÒÏÓ ÃÀÅÉàÉÒÄ ÓÀáËÛÉ"...<br />
ÓÅÀÍÖÒÛÉ, ØÀÒÈÖËÉÓ ÌÓÂÀÅÓÀÃ, ÂÅáÅÃÄÁÀ ×ÏÒÌÏÁËÉÅÀà ÂÀÌÏáÀÔÖËÉ<br />
ÏÒÌÀÂÉ ÖÀÒÚÏ×À. ÓßÏÒÄà ÂÀÍÓÀáÉËÅÄËÉ ÍÀßÉËÀÊÉ -ÌÏÛ ÃÀ-<br />
ÄÒÈÅÉÓ ÖÀÒÚÏ×ÉÈ ÆÌÍÉÓÀÒÈÄÁÓÀ ÃÀ ÖÀÒÚÏ×ÉÈ ÍÀÝÅÀËÓÀáÄËÄÁÓ ÃÀ<br />
ÌáÏËÏà ÃÀ ÌáÏËÏà ÀÌ ÂÆÉÈ ÂÀÌÏÉáÀÔÄÁÀ ÏÒÌÀÂÉ ÖÀÒÚÏ×ÉÈÉ ×ÏÒ-<br />
ÌÄÁÉ, ÌÀÂ.:<br />
ÃðÒÃÌÏÛ ÜæÄÌÉÍ (ÁØ.) `ÅÄÒÀÅÉÍ ÅÄÒ ÂÀÀÊÄÈÀ"<br />
ÌÀÍÂæÄÛÌÏÛ ÄÍÌÄâÒÄ (ÁØ.) `ÅÄÒÀ×ÄÒÉ ÅÄÒ ÂÀÉÂÏ"<br />
ÃëÌÑÉÌÏÛ ÏÍâæÄà (ËÛá.) `ÅÄÒÀ×ÒÉÈ ÅÄÒ ÌÏÅÄÃÉ"<br />
ÃëÓÌÀÌÏÛ ÏáÓÀá (ÜÏË.) `ÅÄÒÀ×ÄÒÉ ÅÄÒ ÌÏÅÀáÄÒáÄ"<br />
ÃëÌáÄÍÌÏÛ ÏÍâÖ (ÜÏË.) `ÅÄÒÓÀÉÃÀÍ ÅÄÒ ÌÏÅÉÔÀÍÄ"...<br />
áÏËÏ ÝÀËÊÄ ÀÙÄÁÖË ÌÏÛ ×ÏÒÌÀÓ (ÃÉÀËÄØÔÄÁÉÓ ÌÉáÄÃÅÉÈ)<br />
ÓáÅÀÃÀÓáÅÀ ÓÄÌÀÍÔÉÊÖÒÉ ÃÀÔÅÉÒÈÅÀ ÀØÅÓ, ÌÀÂ. `ÝÀËÊÄ, ÓáÅÀÍÀÉÒÉ, ÝÖ-<br />
ÃÉ", ÀÍÖ ÌÀÓ, ÝÀËÊÄ ÀÙÄÁÖËÓ, ÖÀÒÚÏ×ÉÈÏÁÉÓ ÌÍÉÛÅÍÄËÏÁÀ ÀÒÀ ÀØÅÓ.<br />
ÌÏÛ ÍÀßÉËÀÊÉ ÃÀÄÒÈÅÉÓ ÃÄÈðÎ (ËÍÔ), ÃÄÈêÎ (ËÛá., ÜÏË.)<br />
`ÀÒÝ" ÊÀÅÛÉÒÓÀÝ ÃÀ ÌÀÓÀÝ ÛÄÖÞËÄÁËÏÁÉÓ ÓÄÌÀÍÔÉÊÀÓ ÀÍÉàÄÁÓ, ÌÀÂ.:<br />
ÃÄÈêÎ ÌÏÛ `ÅÄÒÝ".<br />
ÖÍÃÀ ÀÙÉÍÉÛÍÏÓ, ÒÏÌ ÌÏÛ ÍÀßÉËÀÊÉÓ ×ÖÍØÝÉÀ ÛÄÖÞËÄÁËÏÁÉÓ<br />
ÂÀÌÏáÀÔÅÉÈ ÀÒ ÛÄÌÏÉ×ÀÒÂËÄÁÀ, ÉÂÉ ÀÌÀÅÄ ÃÒÏÓ ÛÄÉÞËÄÁÀ ÛÄÂÅáÅÃÄÓ<br />
ßÀÒÈØÌÉÈ ßÉÍÀÃÀÃÄÁÀÛÉÝ, áÏËÏ ÒÏÂÏÒÝ ÛÄÓÀÞËÄÁËÏÁÉÓ ÀÙÌÍÉÛ-<br />
ÅÍÄËÉ ÍÀßÉËÀÊÉ, ÞÉÒÉÈÀÃÀà ÂÀÌÏÉÚÄÍÄÁÀ ÐÉÒÏÁÉÈ ßÉÍÀÃÀÃÄÁÄÁÛÉ ÃÀ<br />
ÀáËÀÅÓ ÊÀÅÛÉÒÄÁÓ. ÌÀÂ.:<br />
37
ÄÜÀÓ Ä ÌÏÛ ÜÖ áÀÃÂðÒÉ, ÄÜØÀ ÉÓÂÅÀÈêÍ ÃóÒ ðÒÉ (ÁÆ. ÐÒ. 231)<br />
`ÉÌÀÓ ÈÖ ÌÏÊËÀÅ (Ä. É. ÌÏÊÅËÀÓ ÈÖ ÛÄÞËÄÁ), ÌÀÛÉÍ ÛÄÍÉÓÈÀÍÀ ÀÒÀÅÉÍ<br />
ÉØÍÄÁÀ (ÀÒÉÓ)".<br />
ËÀá ÌÏÛ ÜæÀÍâÃÄ, ÄãÉÓ ÌÉ ËÏáæÏÃêËÍÉ ÍÀÂéÒãÓ (ÜÏË.) `ÈÖ ÜÀÌÏ-<br />
ÉÔÀÍ (Ä. É. ÜÀÌÏÔÀÍÀÓ ÈÖ ÛÄÞËÄÁ), ÉÌÀÓ ÌÄ ÌÏÅÀÝÄÌÉÍÄÁ ÂÀÓÀÌÒãÄËÏÓ"...<br />
v v a a j j a a a S S e e nn n g g e e l l i i aa<br />
a a<br />
afxazur afxazuri afxazur ukanaenismieri Tanxmovnebis<br />
Cerqezuli Cerqezuli SesatKvisebisaTvis<br />
SesatKvisebisaTvis<br />
ukanaenismieri Tanxmovnebis funqcionirebis TvalsazrisiT<br />
afxazur-Cerqezul enebSi sxvadasxvagvari viTareba gvaqvs.<br />
afxazursa da abazurSi ukanaenismierTa rigSi warmodgenilia<br />
15 Tanxmovani _ 9 xSuli da 6 spiranti; maT Soris 5 martivi<br />
Tanxmovania (gqk Gx), 5 _ palatalizebuli (g½q½k½ G½x½) da 5 _ labializebuli<br />
(g¡q¡k¡G¡x¡). Cerqezul saliteraturo enebsa da dialeqtTa<br />
met wils ukanaenismieri martivi xSuli Tanxmovnebi ar gaaCnia,<br />
Tu ar miviGebT mxedvelobaSi ramdenime sitKvaSi s da S´ spirantTa<br />
mezoblad Kru xSulTa Semonaxvis faqts (mag., adiG. fsq–<br />
`xvela~, S´k– `xbo~); mxolod Kabardouli enis Kubanis dialeqtis<br />
babugois kilokavSia dafiqsirebuli martivi da palatalizebuli<br />
xSulebis fakultaturi monacvleobis faqti (m. kumaxovi).<br />
zemoTqmulidan gamomdinare, bunebrivia, afxazur-abazuri<br />
ukanaenismieri xSulebis SesatKvisad Cerqezul enebSi palatalizaciis<br />
Sedegad miGebuli J J C C y y gvqondes (mag., afx. abga :<br />
Cerq. baJa `mela~), magram sxvagvari SesatKvisobac dasturdeba,<br />
kerZod, afx. q : : Cerq. xÀ (afx. aqˆTa `sofeli~ : Cerq. xÀ–Tˆ Tˆ _<br />
`bostani~, afx. -q¡a < *-qa : Cerq. _ xÀ– _ mr. r. mawarmoebeli);<br />
amosavlad q ivaraudeba.<br />
rac Seexeba labializebul Tanxmovnebs, isini identur<br />
SesatKvisobebsac gviCveneben (mag., afx. ag¡ˆ : Cerq. g¡ˆ `guli~),<br />
38<br />
da araidentursac (mag. afx. ag¡a sitKvaSi ag¡aS¡º `yiSkari~ da<br />
Cerq. q¡ _ sitKvaSi qq¡abj–<br />
q `yiSkari~).<br />
spirantebSi arsebuli viTareba sagangebo ganxilvas moi-<br />
Txovs.<br />
i i z z aa<br />
a a CC C C aa a a nn n n t t ll l l aa a a Z Z e<br />
e<br />
labializacia<br />
labializacia-delabializaciis<br />
labializacia delabializaciis<br />
urTierTmimarTebisaTvis urTierTmimarTebisaTvis kodorul kodorul toponimiaSi<br />
toponimiaSi<br />
svanur enaSi Zalze gavrcelebulia rogorc labializaciis,<br />
ise delabializaciis urTierTgamomricxveli procesebi.<br />
es ukanaskneli yvelaze metad axasiaTebs balsqvemouri dialeqtis<br />
laxamulur kilokavs (m. qaldani), magram rom igi metnaklebad<br />
yvela dialeqtSi iyo gavrcelebuli, amaze miuTiTeben<br />
Zveli svanuri xalxuri simRerebisa da andaza-gamocanebis ena,<br />
agreTve calkeuli idiomaturi gamoTqmebi da toponimuri er-<br />
Teulebi.<br />
1889 wlis monacemebis mixedviT, dalis, kvanis, gvandrisa<br />
da CxalTis xeobebs Soris ulamazesia da umdidresi pirveli<br />
maTgani. `kva kva kvani kva ni qar qarta qar<br />
ta taze taze<br />
ze sa sake sa sake<br />
kenia<br />
nia~ nia (niJaraZe 1964:161), rac Zalze<br />
mniSvnelovnad gveCveneba sa sa-ken sa ken ken'-is ken etimologiis garkvevisa-<br />
Tvis (`sakverne~ > *sa sa sa-k…ern sa ern > *sa sa sa-k… sa k… k…en k… > sa sa-ken sa ken _ auslautis<br />
gamartiveba svanurSi da r sonoris dakargva inlautSi Cveulebrivi<br />
movlenaa qarTvelur enebSi). ÊæðÍ, vfiqrobT, uSguluri<br />
unda iyos, Tumca is erT balszemour andazaSic aqvs dadasturebuli<br />
mestiel mixeil CarTolans (ÊæðÍ-ÏË ËðØÌÀÈÄ<br />
ÀÌÜÄÃëËÉ, ÔÖ× ÄÜÄ ÀÈÓÄÃÀ _ `kverna saSovarze wasula, tyavi<br />
iq darCenia~ _ niJaraZe 1964:224; Sdr. ifaruli: ÊæÄÍ<br />
ËðØÌÀÈ’ëÓÄÒ ðÌÜÄÃ É ÔÖ× ÄÓÄÒ ÄÜ’íÈÝæìÒÀ _ `kverna saSovarze<br />
wavida da tyavi iq datovao~ _ korZaia 2000:90; da laxamulu-<br />
39
i: ÊÄÍ ÖÒÉÍ ÃðÓ ÄÓÄÒ áÏÔÌÖÒÀ _ `kverna orjer aravis gautyavebiao~<br />
_ daviTiani 1973:46).<br />
ÊæðÍ da sa sa-ken sa ken formaTa urTierTSepirispirebas gadamwyveti<br />
mniSvneloba aqvs delabializaciis procesis istoriisaTvis<br />
svanurSi. aSkaraa, rom sa saken sa<br />
ken toponimi balsqvemo svane-<br />
Tidan kodoris xeobaSi CasaxlebulTa mieraa Seqmnili. specialuri<br />
literaturidan (m. qaldani) karga xania cnobilia, rom<br />
Tanamedrove laxamuluri kilokavis fonotaqtikas specifikurs<br />
xdis delabializacia, riTac is sagrZnoblad upirispirdeba<br />
balsqvemouri kilokavebis (agreTve svanuris sxva dialeqtebis)<br />
monacemebs, magram laxamulelebs arasodes ucxovriaT kodoris<br />
xeobaSi (gujejiani 1939 : 274), amitomac unda vifiqroT, rom<br />
saanalizo toponimi Wuberel _ farel _ ecerel _ cxumarel<br />
_ beCoelTa naRvawi unda iyos.<br />
zogi Cveni kodoreli informatoris metyvelebaSi Zalze<br />
iSviaTad ÊæðÍ warmodgenilia ÚæðÍ variantis saxiTac. imave teqstebSi<br />
gvxvdeba ËÄ-Êæ-À toponimic, romelic, vfiqrobT, igive<br />
qarTuli sa sa-ken sa ken ken-ia, ken oRond svanuri gaformebiT. Zalze sainteresoa,<br />
rom svanur variantSi labialuri elementi -æ- daculia,<br />
rac am Ziris arqaulobaze metyvelebs kodorul svanurSi.<br />
aqa-iq gaigonebT re-k…-a variantsac; l>r garkveuli poziciiT<br />
Sepirobebuli fonetikuri procesia zanurSi (g.<br />
rogava), Tumca amas ver vityodiT svanuri enis Sesaxeb, yovel<br />
SemTxvevaSi jerjerobiT mainc, vidre sakiTxi specialurad ar<br />
iqneba Seswavlili, ise ki analogiuri faqtebi aqac dasturdeba:<br />
cil cil (zs., lSx.)/cir cir (lnt.) _ 1. kani, qerqi; 2. cila; 3.<br />
tyavi..., cil cil (Col.) _ xis kanis SigniTa wvniani lorwo, cila.<br />
Sdr. qarT. cil cil-a cil _ kvercxis TeTri guli, gina xis qerqis<br />
SigniTi kani (saba), cil cil-i cil (imer.) _ gogris an sazamTros kanis<br />
TeTri nawili, cil cil-a-m-p-al-i cil<br />
(qiz.), cil cil-a-m-p-al-a cil cil<br />
(fS.) _<br />
qerq da cilaSemompali Wigo vazisa, erTi mxriv, da `kanis ga-<br />
cl cl-a~, cl li-c‹r-e (bz., lSx.), li-cir cir cir-e cir (bq., lnt.), c‹r-a (Col.)<br />
`aRletva, kanis gacla, gafcqvna~; cil cil-e cil (zs., lnt.), cˆl-e<br />
(lSx.) `apobs, xevs, xleCs, glejs, xeTqs~. am formebisTvis SesaZ-<br />
40<br />
loa amosavali iyos *cil cil cil-ir-a, cil maSin advilad aixsneba Ziriseuli<br />
xmovnis sigrZe.<br />
ase rom, specialur literaturaSi (Cuxua 2000-<br />
2003:337) gamoTqmuli mosazreba imis Sesaxeb, rom svanuri<br />
cil cil (`kani, qerqi~) da qarTuli (imeruli) cil cil-i cil (`gogris an<br />
sazamTros kanis TeTri nawili~) leqsemebisTvis amosavali unda<br />
iyos SiSina sibilantis Semcveli varianti (*Cil Cil Cil), Cil mTlad<br />
simarTles ar unda Seesabamebodes, radganac, rogorc davinaxeT,<br />
qarTvelur enebSi cil cil-i cil da cil cil-a cil istoriulad sinonimebi<br />
Cans (bolos da bolos `cila~-c xom `kania, gamWvirvale masaa<br />
kvercxis gulis garSemo~, is nawilia, romelic s-cil cil cil-d-eb- cil<br />
a, e-cl cl cl-eb-a cl kvercxis guls?), romlebic yvela qarTvelur enaSi<br />
swored sisina sibilantiTaa warmodgenili.<br />
vidre l>r TanxmovanTgadawevis sakiTxs sagangebod ar SeviswavliT<br />
svanurSi, manamde sruliad bunebrivia, gaviziaroT<br />
specialur literaturaSi (Cuxua 2000-2003:18) gamoTqmuli<br />
mosazreba imis Sesaxeb, rom l>r fakultatiuri fonetikuri<br />
procesia svanurSi, romelic ar aris Sepirobebuli garkveuli<br />
poziciiT. amitom, vfiqrobT, rom rogorc cil cil-/cir cil cir cir- cir Ziris,<br />
ise le-Êæ-a/ re-Êæ-a leqsemis SemTxvevaSi l>r meoreuli, SedarebiT<br />
gviandeli procesi Cans.<br />
m m a a n n a a n n a a C C a a C C a a n n i i Z Z e<br />
e<br />
diferenciuli diferenciuli niSani niSani leqsikografiaSi leqsikografiaSi _ _<br />
V. i. . karaulovis leqsikonTa parametruli<br />
analizis analizis meTodika<br />
meTodika<br />
leqsikografiis Teoriasa da praqtikaSi diferenciuli<br />
niSnis gansazRvris gzaze principuli mniSvnelobisa aRmoCnda<br />
leqsikonTa parametruli analizis meTodika, romlis Semomtanic<br />
aris cnobili mkvlvari i. karaulovi. leqsikografiis fundamenturi<br />
kanonzomierebebis kvlevam, leqsikologiisa da ide-<br />
41
ografiis yvelaze mwvave problemebis analizma (dawyebuli kartoTekaTa<br />
SedgeniT, saleqsikono saqmis leqsikologiuri uzrunvelyofiT<br />
da damTavrebuli leqsikis manqanuri damuSavebiT)<br />
mkvlevars biZgi misca SeeniSna da Seeswavla Tanamedrove<br />
leqsikografiuli praqtikis erTi mZlavri tendencia, rasac<br />
man enis leqsikografiuli parametrizacia uwoda. am kvlevis<br />
safuZvelze Seiqmna kidec leqsikonTa parametruli analizis<br />
meTodika (vrclad ix. m. CaCaniZe: 1) enis leqsikografiuli modeli<br />
da lingvistur monacemTa bazebi. gelaTis mecnierebaTa<br />
akademiis Jurnali, 1. quTaisi, 2005; gv. 18-27, 2) kompiuteruli<br />
leqsikografia da leqsikonTa tipologiis sakiTxi. gela-<br />
Tis mecnierebaTa akademiis Jurnali, 7. quTaisi, 2006; gv. 40-<br />
45).<br />
i. karaulovis azriT, parametruli analizis pirobebSi,<br />
leqsikografiuli praqtikis Tanaxmad da leqsikonTa tipologiis<br />
agebis mizniT, umTavresia leqsikonTa tipebis gansazRvra<br />
leqsikonTa wyaroebisa da adresatebis Sesabamisad:<br />
wyaro ←← leqsikoni →→ adresati<br />
sabolood miviRebT leqsikonTa or centralur tips: a)<br />
lingvocentrulsa da b) anTropocentruls.<br />
xazgasmiT unda aRiniSnos, rom Tumca i. karaulovs es saklasifikacio<br />
sistema aRar gauRrmavebia da ufro gamokveTili<br />
saxiT ar moucia leqsikonTa klasifikacia, mis mier Semotanilma<br />
da damkvidrebulma leqsikografiuli parametris cnebam<br />
da leqsikonTa parametruli analizis meTodikam saetapo roli<br />
Seasrula momdevno periodis Teoriuli leqsikografiis<br />
aqtualuri problemebis damuSavebaSi, axal tipologiaTa agebaSi<br />
da rac yvelaze Rirebulia, enobriv monacemTa damuSavebis<br />
Tanamedrove etapze leqsikonTa parametruli analizis me-<br />
Todika metad qmediTi aRmoCnda kompiuteruli leqsikografiis<br />
TvalsazrisiTac.<br />
42<br />
a a l l ee e q q s s i i y y i i n n y y a a r a u l ii<br />
i<br />
`ve ve vefxis vefxis<br />
fxistya<br />
tyaos<br />
osnis<br />
nis~ nis ~ mTa mTavar mTa<br />
var gmi gmirebs gmi<br />
rebs rebs me metsa me<br />
tsa tsaxe tsaxe<br />
xele<br />
lebi le bi `ta ta taria<br />
ria~ ria<br />
da da `nes nes nestan nestan<br />
tanjar<br />
jar~<br />
~ in inter in<br />
ter terpo<br />
pola<br />
lator<br />
torma tor ma da daar da<br />
ar arqva ar qva<br />
1. `vefxistyaosanSi~ tarieli taria-d Secvlilia 10 (aT)<br />
strofSi, nestan-darejani nestanjar-ad 2 (or) strofSi.<br />
2. moxsenebaSi dasabuTebelia am strofebis CanarToba.<br />
3. CanarTia poemis is monakveTi, sadac viTom tarieli da<br />
avTandili daoben, qajeTidan dabrunebis Semdeg jer arabeTSi<br />
unda mividnen Tu indoeTSi?<br />
4. am monakveTSi 22 (ocdaori) aseTi strofi aRiricxeba.<br />
amrigad, tariaian da nestanjarian strofebTan erTad, poemis<br />
ZiriTad teqsts unda moscildes 34 (ocdaToTxmeti) strofi.<br />
tariels poemaSi misi axloblebi, poemis mTavari gmirebi<br />
viTom moferebiT saxels `taria~-s ar eZaxian, e. i. es Tikuni<br />
interpolatorTa mogonilia da mxolod isini iyeneben.<br />
43
pro proeq pro proeq<br />
eqti<br />
ti `mTis mTis mTis kav kavka kav kavka<br />
kasi<br />
siuri si ri ri ene enebi ene<br />
bi bi sa saqar sa saqar<br />
qarTve<br />
Tvelo<br />
loSi<br />
Si~. Si . . II II<br />
proeqti xorcieldeba qarTvelologiis, humanitaruli<br />
da socialuri mecnierebis fondSi (rusTavelis fondi) mopovebuli<br />
#026-08 grantis meSveobiT.<br />
v a j j a a S S e e n g e l l ii i a<br />
a<br />
sa sagran sa<br />
gran granto gran to pro proeqt pro proeqt<br />
eqtze eqt ze mu muSa mu<br />
Sa Saobis Sa bis me meore me<br />
re wlis<br />
(V-VIII VIII kvar kvartale kvar kvartale<br />
talebi talebi<br />
bi) bi ) Se Sede Se Sede<br />
dege dege<br />
gebis bis Se Sesa Se<br />
sa saxeb sa xeb<br />
saangariSo wels gaTvaliswinebuli iKo eqvsive sakvlevi<br />
enobrivi erTeulis (baTumel afxazTa metKveleba, CeCnuri enis<br />
qisturi dialeqti, wova-TuSuri ena, xunZuri enis anwuxuri<br />
dialeqti, bejituri ena, udiuri ena) morfologiis sakiTxebis<br />
kvleva ukve arsebuli da axlad mopovebuli masalis safuZvelze.<br />
me mexu me<br />
xu xuTe xu Te kvar kvartal kvar kvartal<br />
talSi tal Si gaTvaliswinebuli iKo saxelTan dakavSirebuli<br />
sakiTxebis damuSaveba.<br />
baTumel afxazTa metKvelebaze muSaobas ganagrZobda na nana na<br />
na<br />
ma maya ma<br />
ya yava<br />
vari<br />
riani ri ni ni, ni kerZod, mexuTe kvartalSi damuSavda arsebiTi saxelis<br />
morfologiis sakiTxebi. rogorc cnobilia, afxazurs<br />
ZiriTadi brunvebi ar gaaCnia, xolo moqmedebiTi da viTarebi-<br />
Ti brunvebi CamoKalibebis stadiaSia. samagierod, arsebiT saxels<br />
moepoveba kuTvnilebis specifikuri kategoria, romelic<br />
asrulebs kuTvnilebiTi nacvalsaxelis rols da gamoixateba<br />
pirisa da klasis mixedviT cvalebadi prefiqsebiT. KuradGeba<br />
gamaxvilda am kategoriis funqcionirebaze sakvlev enobriv<br />
erTeulSi.<br />
ros rostom ros tom fa fare fa<br />
re reuli re li liZem li Zem warmoadgina arsebiTi saxelis ana-<br />
44<br />
lizi CeCnuri enis qisturi dialeqtis monacemTa safuZvelze.<br />
ganxilulia gramatikuli klasis sakiTxi, brunebisa (brunvaTa<br />
sistema, ZiriTadi da Tandebuliani brunvebi) da mravlobiTi<br />
ricxvis warmoebis Taviseburebani. Kvela sakiTxi ganxilulia<br />
CeCnur saliteraturo enasTan Sedareba-SepirispirebiT.<br />
la latav la latav<br />
tavra tav ra sa sani sa<br />
ni nikiZem ni Zem ganixila wova-TuSuri (bacburi) enis<br />
arsebiTi saxelis brunebisa da mravlobiTi ricxvis warmoebis<br />
sakiTxebi, brunebis tipebi, gramatikuli klasis funqcionirebis<br />
Taviseburebani.<br />
mopovebuli dialeqturi masalisa da specialuri literaturis<br />
analizis safuZvelze le levan le<br />
van az azma az azma<br />
maifa ma fa faraS<br />
raSvil<br />
vilma vil ma daamu-<br />
Sava Kvarlis raionis sofel TivSi warmodgenili xunZuri enis<br />
anwuxuri dialeqtis gramatikuli klasisa da ricxvis, brunebis<br />
procesis, ZiriTad da adgilobiT brunvaTa funqcionirebis<br />
sakiTxebi saliteraturo enis monacemebTan SedarebiT, agreTve,<br />
zedsarTavi da ricxviTi saxelebis, nacvalsaxelis Taviseburebani.<br />
no nodar no dar ar ardo ar<br />
do dote<br />
telis te lis analizis sagani iKo gramatikuli<br />
klasis funqcionirebis, brunvaTa Sedgenilobisa da brunebis<br />
procesis, mravlobiTi ricxvis warmoebis sakiTxebi bejitur<br />
enaSi.<br />
ro roman ro<br />
man lo lolu lo lolu<br />
luam lu am gaanaliza udiuri enis arsebiTi saxelis<br />
struqturisa da sitKvawarmoebis, brunebisa da mravlobiTi<br />
ricxvis warmoebis Taviseburebani.<br />
me meeqvse me<br />
eqvse kvar kvartal kvar kvartal<br />
talSi tal Si Catarda udetrebis anu e. w. damxmare<br />
metKvelebis nawilebis (zmnisarTi, Tandebuli, nawilaki...)<br />
struqturul-semantikuri analizi eqvsive sakvlevi enobrivi<br />
erTeulis monacemTa gaTvaliswinebiT.<br />
me meSvide me<br />
Svide kvar kvarta kvar kvarta<br />
tali ta li daeTmo zmnuri kategoriebis analizsa<br />
(gramatikuli klasi, piri, kauzativi, potencialisi...) da preverbTa<br />
funqcionirebis sakiTxTa analizs.<br />
Koveli kvartalis bolos proeqtis monawileebma warmo-<br />
45
adgines saTanado samuSaoebi da muSaobis individualuri angariSebi,<br />
romelTa safuZvelze Sedga kvartaluri gaerTianebuli<br />
angariSebi. Sesrulebuli samuSaoebis, gaerTianebuli angariSebis<br />
eleqtronuli versia da kompaqt-diskze Setanili enobrivi<br />
masala, agreTve, sxva sayiro dokumentacia gaTvaliswinebul vadaSi<br />
waredgina rusTavelis fonds.<br />
meSvide kvartalSi Catarda samecniero eqspediciebi adgilze<br />
masalis mosapoveblad (n. mayavariani _ baTumi, r. fareuliZe<br />
_ pankisis xeoba, l. sanikiZe _ axmetis raionis sofeli<br />
zemo alvani, l. azmaifaraSvili _ Kvarlis raionis sofeli<br />
Tivi, n. ardoteli _ imave raionis soflebi saruso da<br />
CantlisKure, r. lolua _ sofeli oqtomberi), masala Cawerilia<br />
rogorc xeliT, ise diqtofonze da videokameriT.<br />
me merve me<br />
rve kvar kvartal kvar kvartal<br />
talSi tal Si ivaraudeba dasruldes zmnis morfologiis<br />
sakiTxebis ganxilva, kerZod, warmodgenili iqneba drokiloTa<br />
analizi warmoebisa da semantikis TvalsazrisiT.<br />
institutis samecniero sesiaze sagranto proeqtis monawileni<br />
warmoadgenen proeqtis TemasTan dakavSirebul moxsenebebs.<br />
n n a a n n a a a m m a a W a v a r r i i a nn n i<br />
i<br />
ba baTu ba<br />
Tu Tumel Tu mel afxaz afxazTa afxaz Ta me metyve me<br />
tyve tyvele<br />
lebis le is Sesaxeb Sesaxeb. Sesaxeb . II<br />
II<br />
cocxal dialeqtTa da TqmaTa monacemebi saimedo wyaroa<br />
enis istoriuli ganviTarebis suraTis aRsadgenad. axaldamwerlobiani<br />
afxazuri enis istoria unda aRdges dialeqtologiisa<br />
da monaTesave enebis monacemTa gaTvaliswinebiT, amitom naklebad<br />
Seswavlili Tqmebis (kiloebis) gamokvleva aris afxazu-<br />
46<br />
ri enis ganviTarebis gzis ukeT Seswavlis aqtualuri amocana.<br />
im baTumel afxazTa metyveleba, romlebic as welze metia<br />
mowyvetilni arian afxazur dialeqtTa gavrcelebis Ziri-<br />
Tad teritorias, iZleva Zvirfas masalas afxazuri enis istoriis<br />
gasaTvaliswineblad.<br />
enobrivi monacemebi swrafad eqvemdebareba cvlilebas,<br />
gansakuTrebiT maSin, rodesac esa Tu is ena gansxvavebul enobriv<br />
samyaroSia moqceuli.<br />
2009 wlis pirveli kvartalSi warmodgenili iqna afxazuri<br />
enis arsebiTi saxelis morfologiis analizi; meore<br />
kvartalSi damuSavda zmnisarTis, Tandebulis, nawilakisa da<br />
Sorisdebulis struqturisa da semantikis sakiTxebi; mesame<br />
kvartali daeTmo zmnis warmoqmnis kategoriebis analizs. muSaoba<br />
Catarda arsebuli samecniero literaturis kritikuli<br />
analizisa da, agreTve, Cven mier axlad mopovebuli savele<br />
enobrivi masalis safuZvelze. yuradGeba gamaxvilda baTumel<br />
afxazTa metyvelebisaTvis damaxasiaTebel araerT Taviseburebaze.<br />
proeqtis farglebSi 2009 wlis mesame kvartalSi, samecniero<br />
grantiT gaTvaliswinebuli samuSaos farglebSi 7. 06. 09. _<br />
24. 07. 09 mivlinebiT vimyofebodi q. baTumSi, sadac vakvirdebodi<br />
aWaraSi mcxovreb afxazTa metyvelebas.<br />
Cemi informatorebi iyvnen: agirba naira (50 wlis), Camba<br />
feride (88 wlis), aSanba nazi (70 wlis), musxajba suri<br />
(71 wlis), abdiba liuda (55 wlis), abdiba venera (56 wlis),<br />
aveCba ciala (70 wlis).<br />
maTgan Caviwere afxazuri metyvelebis nimuSebi: zRaprebi,<br />
frazebi, andazebi (audio da videomasala, romelsac warmovadgen<br />
samecniero konferenciaze).<br />
amJamad mopovebul masalas vamuSaveb.<br />
47
o o s s t o m f a r r e e u l ii<br />
i<br />
Z Z e<br />
e<br />
qar qarTu qar<br />
Tu Tuli<br />
lidan li dan na nases na<br />
ses sesxe<br />
xebi xe bi dro drois dro<br />
is aGmni aGmniSvne aGmni<br />
Svne Svneli Svne li<br />
leq leqsi leq leqsi<br />
sika si ka qis qistur qis<br />
tur turSi tur Si<br />
1. drois aGniSvnasTan dakavSirebuli leqsika naxur enebsa<br />
da dialeqtebSi Seswavlili aqvs i. aliroevs. miuxedavad<br />
amisa, qisturSi dasturdeba iseTi leqsemebic, romlebic<br />
i. aliroevis naSromebSi ar gvxvdeba. naTqvami exeba ZiriTadad<br />
qarTulidan nasesxeb leqsikas.<br />
2. rogorc CeCnur salit. enasa da dialeqtebSi, maT Soris<br />
qisturSic, gamoiKofa qarTulidan nasesxebi kviris dGeTa<br />
aGmniSvneli saxelebi, rogoricaa:<br />
48<br />
CeCnuri qisturi<br />
…orS…oT …orC…oT º …arC…aT `orSabaTi~<br />
pŠraska pŠresk º p’resk `paraskevi~<br />
S…oT SoaT º S…oT `SabaTi~<br />
kira kirah´ º kir `kvira~<br />
kiran d e kiran d e º kirah´an d e `kvira dGe~<br />
aGniSnuli faqti SeniSnuli aqvs Jer kidev s. JanaSias.<br />
CamoTvlili sitKvebi CeCnurSi Zvel nasesxobebs warmoadgenen.<br />
3. CeCnurSi TveTa saxelebad gamoKenebulia rusulidan<br />
nasesxebi saxelebi. magaliTad:<br />
январ // январь-бутт `ianvari º ianvris Tve~ da a. S.<br />
qisturSi TveTa saxelebi, qisturisaTvis damaxasiaTebeli<br />
fonetikuri variantebis saxiT, qarTulidan aris nasesxebi:<br />
ien…or º ien…or buTT `ianvari º ianvris Tve~<br />
mais º mais buTT `maisi º maisis Tve~<br />
seqtember º seqtember buTT `seqtemberi º seqtembris Tve~...<br />
garda amisa, xandazmulTa metKvelebaSi dasturdeba Tve-<br />
Ta aGmniSvneli Zveli qarTuli saxelebic, rogoricaa (ivnisidan<br />
dekembris CaTvliT):<br />
TibaT º TibaT buTT `TibaTve º TibaTvis Tve~<br />
kaTaT º kaTaT buTT `mkaTaTve º mkaTaTvis Tve~...<br />
m’r em buTT `mariamobis Tve~...<br />
qriSob º qriSob buTT `qristeSobis Tve~<br />
4. qisturSi qarTulidan nasesxebia, agreTve:<br />
saaT `saaTi~ (Sdr. CeCnuri s a h ´ T )<br />
wuT `wuTi~ (Sdr. CeCnuri minuT < rusulidan)<br />
wam `wami~ (Sdr. CeCnuri sequnda < rusulidan)...<br />
5. qisturSi qarTulis kalkebs warmoadgenen:<br />
merTxa (marT `sauzme~+xa) `sadilobis dro~<br />
fh´{u} erxa (fh´…or º fh´ ar `vaxSami~+xa) `vaxSmobis dro~<br />
Sdr. CeCnuri:<br />
marTa da'a `sauzmis yama~ (sauzmoba)<br />
d elKana huma a'a `SuadGes ramis yama~ (sadiloba)<br />
fh´…or da'a `vaxSmis yama~ (vaxSmoba)<br />
naSromSi aris msJeloba im fonetikur movlenebze, romlebic<br />
Tavs iCenen leqsikis am nawilis qarTulidan qisturSi<br />
sesxebis dros.<br />
l l a a t t a a v v r a s a n i k k i i Z e<br />
in inter in inter<br />
terfe<br />
feren feren<br />
renci<br />
ciis ci is er erTi er Ti Se SemTxve Se<br />
mTxve mTxveva mTxve va<br />
wo wova wo<br />
va va-Tu va Tu TuSur Tu Sur ena enaSi ena<br />
Si<br />
wova-TuSur-qarTuli xangrZlivi enobrivi urTierTobis<br />
Sedegad wova-TuSurSi Tavs iCens interferentuli faqtebi.<br />
rogorc cnobilia, enis morfologia naklebad ganicdis<br />
interferentul cvlilebebs. specialur literaturaSi dadasturebulia<br />
interferenciis magaliTebi wova-TuSuri enis<br />
m o r f o l o g i a S i c (d. imnaiSvili, k. yrelaSvili, m. miqe-<br />
49
laZe...). am mxriv KuradGebas iqcevs wova-TuSur enaSi vi viTa vi viTa<br />
Tare Ta re-<br />
bis bis zmni zmnisar zmni zmnisar<br />
sarTi sar Ti da viTarebiTi viTarebiTi zed zedsar zed zedsar<br />
sarTa<br />
Tavi Ta vi sa saxe sa<br />
xe xeli<br />
li. li<br />
Ca CaCnur Ca Cnur ena enasa ena<br />
sa sa da in ingu in<br />
gu guSur<br />
SurSi Sur Si viTarebiTi zedsarTavi saxelis<br />
saxelobiT (wrfelobiT) brunvasa da viTarebis zmnisarTs<br />
s a e r T o f o r m a aqvs:<br />
CaCn.-inguS. aT´a `ioli, iolad~, diqa `kargi, kargad~;<br />
da n `msubuqi, msubuqad~; m‰sa, Cexqa `swrafi, swrafad~; loxa<br />
`dabali, dabla~; wen– `sufTa, sufTad~; CaCn. Ti na, ing. sabar<br />
`Cumi, Cumad~; CaCn. xaza, ing. xoza `lamazi, lamazad~; CaCn. von,<br />
ing. vo `cudi, cudad~...<br />
viTarebiT zedsarTavsa da viTarebis zmnisarTs Soris<br />
f u n q c i u r i g a n s x v a v e b a daCndeba w i n a d a d e b a -<br />
S i: erTi da igive forma zedsarTavi saxelis funqciiT, Cveulebriv,<br />
saxelTan qmnis sintagmas, zmnisarTis mniSvnelobiT _<br />
zmnasTan (metwilad), zedsarTav saxelTan, zmnisarTTan. mag.,<br />
CaCn. a T ´ a 1. (arsebiT saxelTan) `ioli~: aT´a (zedsarTavi saxeli)<br />
`ioli~ zadaCa (arsebiTi saxeli) `amocana~ _ `ioli amocana~;<br />
a T ´ a 2. (zmnasTan) `iolad~: i zadaCa aT´a (zmnisarTi)<br />
`iolad~ alo (zmna) `amoixsneba~ _ `es amocana iolad amoixsneba~.<br />
ing. d i j a 1. (arsebiT saxelTan) `neli~: dija (zedsar-<br />
Tavi saxeli) `neli~ xi (arsebiTi saxeli) `mdinare~ _ `neli<br />
mdinare~; d i j a 2. (zmnasTan) `nela~: dija (zmnisarTi) `nela~<br />
doaGa (zmna) miedineba xi _ `nela miedineba mdinare~.<br />
wo wova wo wova<br />
va-Tu va Tu TuSur<br />
SurSi<br />
Si, Si , C a C n u r - i n g u S u r i s a g a n g a n -<br />
s x v a v e b i T, zmni zmnisar zmni zmnisar<br />
sarTi sar Ti zed zedsar zed<br />
sar sarTa sarTa<br />
Tavi Ta vi sa saxe sa<br />
xe xeli xeli<br />
lisa<br />
sagan sa gan for formi for formi<br />
miTac mi Tac<br />
gan gansxvav gan<br />
sxvav sxvavde<br />
deba<br />
ba: ba at´a¹ `advili~ _ at´a S (< at´aiS) `advilad~;<br />
Gaze¹ `kargi~ _ GaziS (< GazeiS) `kargad~; mawri¹ `tkbili~ _<br />
mawriS `tkbilad~; davi¹ `msubuqi~ _ daviS `msubuqad~; yaGo¹<br />
`magari~ _ yaGoS `magrad~; laxu¹ `dabali~ _ laxuS `dabla~;<br />
Sori¹ `ganieri~ _ SoriS `ganivrad~; daƒo¹ `didi~ _ daƒu S<br />
`didad~...<br />
viTarebis zmnisarTs -{iS iS iS} iS sufiqsi awarmoebs viTarebiTi<br />
zedsarTavi saxelisagan: mag., zeds. sax. `didi~ _ daƒo¹<br />
50<br />
(< daƒon) + iS > zmnisarTs _ `didad~ _ daƒu S (< daƒo S <<br />
daƒoiS)...<br />
v i T a r e b i T i z e d s a r T a v i s a x e l i s a da<br />
v i T a r e b i s z m n i s a r T i s di dife di dife<br />
feren<br />
renci<br />
ciacia ci cia wo wova wo<br />
va va-Tu va Tu TuSur<br />
Sur- Sur<br />
Si Si qar qarTul qar qarTul<br />
TulTan Tul Tan i n t e r f e r e n c i i s S e d e g i u n d a<br />
i K o s. aq (wova-TuSurSi) qarTulis msgavsi viTareba gvaqvs _<br />
viTarebis zmnisarTi iwarmoeba viTarebiTi zedsarTavisagan,<br />
Tumca mawarmoeblebi wova-TuSursa da qarTulSi gansxvavebulia:<br />
wova-TuSurSi viTarebis zmnisarTis sufiqsi -{iS iS iS}, iS romelic<br />
igivea, rac saerTo-naxuri awmKo-mKofadis absolutivis<br />
(gerundivis) afiqsi -iS iS (a. Sifneri...), qarTulisaTvis ucxoa.<br />
am rigis interferentuli cvlileba, _ struqturuli da ara _<br />
materialuri, _ morfologiis doneze kanonzomieria.<br />
l l e e v v a a n n n a a z z m a i f f a a r a S v i l l i<br />
i<br />
r- Tav Tavsar Tav<br />
sar sarTi<br />
Tiani Ti ni zmne zmnebi zmne<br />
bi xun xunZur xun<br />
Zur ZurSi Zur Si<br />
xunZuri enis morfologiaSi, aGweriTi da istoriuli<br />
TvalsazrisiTac, erT-erT saintereso elementad warmogvidgeba<br />
prefiqsi r-. rogorc cnobilia, istoriulad igi warmoadgenda<br />
xunZur enaSi aw ukve gamqrali IV gramatikuli klasis niSans,<br />
Tumca funqciaSecvlili saxiT es r- prefiqsi kvlavac ganagrZobs<br />
arsebobas rogorc klasniSniani zmnebis mravlobiTi ricxvis<br />
niSani da agreTve gvevlineba klasniSnian zmnaTagan arsebiT<br />
saxelTa mawarmoeblad.<br />
xunZur enaSi gvxvdeba iseTi zmnebi, romlebsac anlautSi<br />
amjamad oden r- TavsarTi moudiT, Tumca uwin mis nacvlad<br />
klasisa da ricxvis cvalebadi niSnebi unda hqonodaT. aseTi<br />
zmnebia, magaliTad:<br />
r-etine `Cacma~ (Sdr. r-etel `tanisamosi~):<br />
51
unago nuxda has´da co l»´ik retel-x½iT r e t a r a v Ci<br />
dandyvanila `modioda ra gzaze, amas erTi kargad tanisamosfexsacmel<br />
Cacmuli kaci Sexvedria~ (xunZ. zGaprebi, 1990, 59)...<br />
mimGeobis forma aq wesiT III klasis b- niSniani unda<br />
KofiliKo: *b-etarav;<br />
r-eStine `Camosvla~, `CamoqveiTeba~; r-ekine `amxedreba~:<br />
jabra„el malaÁiq r e S t u n vugo zodis´a `Jabrail angelozi<br />
Camovida zecidan~ (uslari, 1889, ganK. II, 174);<br />
vas r e S t a n i l a, emen h´amida r e k a n i l a `vajiSvili<br />
CamoqveiTebula, mama virze amxedrebula~ (xunZ. zGaprebi,<br />
1990, 59)...<br />
mosalodneli iKo v- klasis niSniani (I kl.) formebi:<br />
*v-eStun, *v-eStanila, *v-ekanila;<br />
r-ixine `SeZuleba~:<br />
aljanalda jani jauhar „adina , sundal»un vot¾ulev<br />
duda r i x a r a Á? `samoTxis margalitis msgavsi [qali], ris<br />
gamo var saKvarelo [vajo] Sengan SeZulebuli?~ (uslari, 1889,<br />
ganK. II, 15)...<br />
aq mimGeobis forma II klasis - niSniani unda KofiliKo:<br />
* -ixaraÁ;<br />
r-el»´ine `msgavseba~:<br />
„orwen h´amida r e l» ´ a r a b h´aÁvan bugo `Jori viris<br />
msgavsi cxoveli aris~ (Ciqobava, cercvaZe, 1962)...<br />
mimGeobis am formaSi bunebrivi iqneboda III klasis b-<br />
niSani: *b-el»´arab;<br />
r-ex´ize `gadagdeba~:<br />
bakab raC´i baC´un h´algi Sun, Kinl»ize ikara hal»´<br />
l»imer r e x ´ u n bugo `mZime tvirTis tarebiT Zala daadga-<br />
ra, samSobiarod mKofs mas [qals] bavSvi gauvarda~ (zGaprebi,<br />
1990, 71)...<br />
namKos absolutivis forma aq unda KofiliKo b- (III kl.)<br />
niSniani: *b-ex´un;<br />
r-ey´ize `srola~, `dacema~, `datakeba~:<br />
hes´da tad r e y ´ u n, nuqar xun vugo, misqinav vas yago<br />
52<br />
x´utun vugo `mas zed daeca-ra, nuqeri mokvda, sawKali biyi<br />
cocxali darCa (xunZ. zGaprebi, 1990, 72)...<br />
aq ki namKos absolutivis forma I klasis v- niSniT unda<br />
gvqonoda: *v-eyun...<br />
amdagvari zmnebi sxvac daiZebneba. gansakuTrebiT damaxasiaTebeli<br />
Cans es r- TavsarTiani formebi Crdilouri xunZurisaTvis,<br />
xolo samxrul dialeqtebSi moipoveba zmnebi, romel-<br />
Tac, saliteraturo xunZurisagan gansxvavebiT, klasis niSnebi<br />
SenarCunebuli aqvT.<br />
anwuxur dialeqtSi, magaliTad, saliteraturo zmnas<br />
r-ahize (`gaGeba~, mag., nuw´a rahana `kari gaiGo~) efardeba<br />
b-ahzi, mag., nuw´a bahzi `karis gaGeba~, mr. r. nuw´il rahzi `karebis<br />
gaGeba~... Tumca isic aGsaniSnavia, rom paralelurad SeiZleba<br />
r- TavsarTiani formac gvxvdebodes mxoloobiT ricxv-<br />
Si, magaliTad, sof. Tivis (kaxeTi, Kvarlis r-ni) anwuxelTa<br />
metKvelebaSi: babad nuw´a raharabgu Timal dandi reqeru S´va<br />
`dedam kari gaaGo Tu ara, bavSvebi misken gamoiqcnen~... TviTon<br />
saliteraturo xunZurSic (resp. Crdilour xunZurSi) amjamad<br />
moipoveba klasniSniani formebi r-ahize (`gaGeba~) zmnisa,<br />
oGond sainteresoa, rom am formebs ramdenadme gansxvavebuli<br />
mniSvnelobebi aqvT, mag., v-ahize (I kl.), -ahize (II kl.)<br />
`KuradGebis mipKroba~. igive zmna b- klasis niSniT (b-ahize)<br />
aGniSnavs `cxadKofas~, `aGmoCenas~. misi sxva mniSvnelobebia:<br />
`garGveva~, `gaxvreta~, `gaxeva~, `gacveTa~. saerTod rom iTqvas,<br />
xunZuri leqsika metad sainteresoa polisemiisa Tu sxva semantikur<br />
movlenaTa TvalsazrisiT rogorc saliteraturo enaSi,<br />
ise dialeqtebSi. dGeisaTvis araerTi mniSvnelovani sakiTxi am<br />
mxriv Seuswavlelia.<br />
saliteraturo xunZursa da dialeqtTa met nawilSi amjamad<br />
oden r- TavsarTiania zmna r-axaze `daxurva~, `daketva~;<br />
mag., nuw´a raxaze `karis daxurva~. b- klasis niSniani SesatKvisi<br />
forma am zmnisa anwuxurSia dadasturebuli: b-ah´azi (f. saidova,<br />
xunZ. dial. leqs., 2008). sof. Tivis anwuxur metKvelebaSi<br />
moipoveba agreTve klasniSniani SesatKvisi formebi sali-<br />
53
teraturo xunZuris r- TavsarTiani zmnisa r-ixine `SeZuleba~;<br />
aq iTqmis: v-ih´zi (I kl.), -ih´zi (II kl.)...<br />
aseve, lit. r-eStine `Camosvla~, Sdr. andalaluri v-eStde<br />
(I kl.), -eStde (II kl.), b-eStde (III kl.), r-eStde (mr. r.);<br />
lit. r-ex´ize `gadagdeba~, Sdr. anwux. v-ex´zi (I kl.), -ex´zi<br />
(II kl.), b-ex´-zi (III kl.), r-ex´zi (mr.r.) da sxv. zogierT zmnas<br />
r- ukve sabolood damkvidrebia rogorc saliteraturo enaSi<br />
(Crdilour xunZurSi), ise dialeqtebSic, mag., r-etine `Cacma~,<br />
r-ekine `amxedreba~, r-ey´ize `srola~, r-uk´ine `dabneleba~,<br />
r-ohine `gaTeneba~... (miqailovi, 1964).<br />
ras unda gamoewvia r- TavsarTis gabatoneba da mis mier<br />
klasis niSanTa nivelireba? aq unda aGiniSnos, upirveles Kovlisa,<br />
im funqciur-semantikuri datvirTvis Sesaxeb, rac r-<br />
prefiqss xunZur enaSi moepoveba saerTod, kerZod, misi meSveobiT<br />
sitKvas ganKenebuli mniSvneloba eZleva xolme; es TvalnaTliv<br />
Cans, magaliTad, klasniSnian zmnaTagan warmoebul abstraqtul<br />
arsebiT saxelebSi, romlebic, rogorc wesi, anlautSi<br />
r- prefiqss dairTaven xolme: r-ot¾i `siKvaruli~ (Sdr.<br />
amosavali zmna I kl. v-ot¾ize, II kl. Á-ot¾ize, III kl. b-ot¾ize<br />
`Kvareba~), r-ox´i `sixaruli~ (Sdr. I kl. v-ox´ize, II kl. -<br />
ox´ize, III kl. b-ox´ize `gaxareba~), r-aKi `SimSili~ (Sdr. I kl.<br />
v-aKize, II kl. Á-aKize, III kl. b-aKize `moSieba~) da sxva. safiqrebelia,<br />
rom klasniSnian zmnebSi afiqsuri mravalferovnebis<br />
moSla unda asaxavdes amdagvar tendencias, saxeldobr, enis miswrafebas<br />
sitKvis mniSvnelobaTa ufro ganzogadebisaken. es<br />
tendencia xunZuri enisaTvis saerTod damaxasiaTebeli Cans,<br />
rasac sxva faqtebic gvimowmeben.<br />
ase, magaliTad, analogiuri movlena r afiqsis mier klasis<br />
niSanTa nivelirebisa SesamCnevia nacvalsaxelebSic: di-r<br />
`Cemi~, du-r `Seni~, neje-r `Cveni~ (eqskl.), nele-r `Cveni~<br />
(inkl.), nojo-r `Tqveni~. aqac r ganzogadebuladaa gamoKenebuli.<br />
specialur literaturaSi aGniSnulia, rom winaT unda<br />
gvqonoda di-v, di- , di-b, di-r, rogorc amjamad iTqmis andiur<br />
enaSi (Ciqobava, cercvaZe, 1962).<br />
54<br />
aseTive viTareba SeiniSneba calkeul zmnisarTebSi. magaliTad:<br />
c´e-r-eKad `guSinwin~.<br />
am zmnisarTisaTvis amosavalia klasniSniani forma: c´e-v-e<br />
(I kl.), c´e-Á-e (II kl.), c´e-b-e (III kl.), c´e-r-e (mr.) `win~; aq<br />
warmodgenili Kad elementic zmnisarTia da misi mniSvnelobaa<br />
`dGisiT~; Sdr. Ko `dGe~.<br />
savaraudod, rr-<br />
r TavsarTis Semcveli unda iKos agreTve<br />
zmnisarTi r-ik´ad `Sors~.<br />
sainteresoa, rom r- afiqsi moepoveba TavkidurSi zmnisarTisagan<br />
warmoebul erT sitKvasac: r-aKdal-l»i `xmeleTi~.<br />
igi -l»i sufiqsis meSveobiTaa warmoqmnili amjamad aGar arsebuli<br />
zmnisarTisagan *baK-dal, romlis mniSvnelobac iKo `mzeze~;<br />
Sdr. baK `mze~. aq -dal dal warmoadgens zmnisarTTa mawarmoebel<br />
sufiqss, mag., ix´-dal `gazafxulze~, Sdr. ix´ `gazafxuli~.<br />
TviTon sitKva r-aKdal xunZur enaSi dGes ixmareba viTarebiT<br />
zmnisarTad da `gvalvianobis~ mniSvnelobiT iTqmis, mag., isana<br />
hanib raKdal bukana `wleuls aq gvalva iKo~. misganaa miGebuli<br />
zedsarTavi saxelic: r-aKdal-ab `gvalviani~, mag., raKdalab<br />
ri‡i `gvalviani zafxuli~ (saidovi, xunZ.-rus. leqs., 1967).<br />
warmodgenil magaliTebSi saKuradGeboa is faqti, rom<br />
III klasis b- niSans Senacvlebulia r-: b-aK-dal > r-aK-dal.<br />
sxvaTa Soris, amis msgavsi movlena gvaqvs zmnaSi b-aKvaze, masd.<br />
b-aKva `gaxmoba~, `gaSroba~, romelic aseve Sedgenilia `mzis~<br />
aGmniSvneli sitKvisagan b-aK < *b-a-Ko, Sdr. Ko `dGe~ (Ciqobava,<br />
1942). mravlobiTi forma am zmnisa aris r-aKvaze, masd.<br />
r-aKva `gaxmoba, gaSroba mravlisa~. ufro metic, igi I da II<br />
klasis niSnebsac ki dairTavs, Tu adamianis gaSrobas Seexeba<br />
saubari: inf. v-aKvaze, masd. v-aKva (I kl.); inf. -aKvaze, masd.<br />
-aKva (II kl.). cxadia, ase xdeba imitom, rom sitKvis Semadgeneli<br />
b-aK fuZe mniSvnelobiT aGar udris `mzes~, anu saqme<br />
gvaqvs fuZis desemantizaciasTan. igive ram SeiZleba iTqvas<br />
r-aKdal-l»i da r-aKdal leqsemaTa Sesaxebac, romelTa warmomavloba<br />
`mzis~ aGmniSvneli b-aK fuZisagan eyvs ar iwvevs.<br />
55
n o d a r a r d o t e l i<br />
sa saxe sa<br />
xe xelu<br />
luri lu ri kom kompo kom kompo<br />
pozi<br />
zite<br />
tebis te bis warmo warmoeba warmo<br />
ba ba<br />
be beji be beji<br />
jitur ji tur ena enaSi ena enaSi<br />
Si<br />
1. bejituri ena sarelacio formebis simdidris pirobeb-<br />
Si, sxva monaTesave enaTa analogiurad, sitKvawarmoebiTi saSualebebiT<br />
Garibia. miuxedavad amisa, dasturdeba sxvadasxvagvarad<br />
nawarmoebi saxeluri kompozitebi. ZiriTadad unda gair-<br />
Ces: a) or orkom or<br />
kom kompo kompo<br />
ponen<br />
nenti<br />
tiani ti ni Se Seer Se<br />
er erTe<br />
Tebi<br />
biTi bi Ti kom kompo kom kompo<br />
pozi<br />
zite<br />
tebi te bi (composita<br />
copulativa), b) gan gansazGvre<br />
gan<br />
sazGvre sazGvrebi<br />
biTi bi Ti kom kompo kom kompo<br />
pozi<br />
zite zite<br />
tebi te bi (composita determinati-<br />
va), g) kuT kuTvni kuT kuTvni<br />
vnile<br />
lebi lebi<br />
biTi bi Ti kom kompo kom kompo<br />
pozi<br />
zite<br />
tebi te bi (composita possessiva),<br />
d) zmni zmnisar zmni zmnisar<br />
sarTi<br />
Tiani Ti ni kom kompo kom kompo<br />
pozi<br />
zite zite<br />
tebi<br />
bi (composita adverbalia) da e) So-<br />
So<br />
ris risde ris risde<br />
debu<br />
buliani bu ni kom kompo kom kompo<br />
pozi<br />
zite<br />
tebi<br />
bi (composita interjectio) [Ciqobava 2008:<br />
160-163; Ciqobava, cercvaZe 1962: 167-170; foCxua 1974: 101-103;<br />
van den bergi 1995: 54-56...].<br />
2. SeerTebiTi kompozitebi iwarmoeba ori sxvadasxva sa-<br />
xelis meqanikuri SeerTebiT (resp. gaorkecebiT) kavSiris an maerTebeli<br />
xmovnis gareSe. kompozitTa didi nawili ori sruluflebiani<br />
saxelis SeerTebiT miiGeba, mag.: sak. bej. h l-mic<br />
`zne~, `xasiaTi~, `qceva~ (zedmiw. `saqme+ena~), ho n s-Kona `ramdenime~<br />
(zedmiw. `erTi-ori~), gedu-gudo `Sinauri frinveli~<br />
(zedmiw. `kata+qaTami~), „orƒi-raƒ `sazGvari~ (zedmiw. `sazGvari+mxare~),<br />
ako-Sebo `gul+GviZli~, qey-maKo `mxiaruleba~<br />
(zedmiw. `simGera+cremli~)...; hunz. b–x-naɺxu `Tiva-Cala~ (zedmiw.<br />
`Tiva+bze~), beterhan-aƒe `col-qmari~ (zedmiw. `qmar+co-<br />
li), i u-a‡aɺbu `ded-mama~ (Sdr. sak. bej. abo-i o `mama+deda~),<br />
maɺKu-Kor `patara daTvis Tanavarskvlavedi~ (zedmiw. `cremli+xafangi~),<br />
wulu-wa n a n `mSvild-isari~ (zedmiw. `isar-mSvildi~)<br />
da a. S.<br />
56<br />
3. kuTvnilebiTi (TvisebiTi) kompozitebi (composita pos-<br />
sessiva) raime niSan-Tvisebis mqoneblobas gviCveneben da atributuli<br />
semantika aqvT, mag.: lÀinl'is (< lÀina+l'i-s) `xuTwlia-<br />
ni~ (zedmiw. `xuTi+wlis~), ako-bawadab `gulwrfeli~ (zedmiw.<br />
`guli+wminda, sufTa~)...<br />
4. gansazGvrebiT kompozitebSi (composita determinativa) Semadgenel<br />
komponentebad gamoiKofa: a) ar arse ar arse<br />
sebi sebi<br />
biTi bi Ti sa saxe sa saxe<br />
xeli xe li<br />
msazGvre msazGvrelad<br />
msazGvre msazGvrelad<br />
lad: lad : sak. bej. abo-i o º abo-s i o `bebia~ (zedmiw.<br />
`mamis deda~), ÷jdi-s qid 1 `SviliSvili~ (zedmiw. `vajis+gogo~)...;<br />
hunz. ˆsdi-s oje `Zmiswuli~ (zedmiw. `Zmis+vaji~), …–dis-…–do<br />
`dGe~ (zedmiw. `dGis+dGe~) da mr. sxv.; b) zed zedsar zed zedsar<br />
sarTa sar Ta-<br />
vi vi msazG msazGvre msazG msazGvre<br />
vrelad<br />
lad: lad : mesedlÀeru-qid `mzeTunaxavi~ (zedmiw. `oqrosferi+gogo~),<br />
da„aba-bu…orog `moCxubari~ (zedmiw. `Cxub+<br />
mkeTebeli~), kol'l'o-wuddo `muq-wiTeli~... zogJer meore<br />
komponentadac zedsarTavi saxelia, rac faqtobriv kompoziciis<br />
qvesaxeobas _ reduplikacias (gaorkecebas) eTanabreba [Sani-<br />
Ze 1980: 148-149]: kot-kottu `Zalian kargi~ (zedmiw. `karg-kargi~),<br />
bˆK-bˆKKu `didroni~ (zedmiw. `did-didi~) da a. S.<br />
5. zmnisarTiani kompozitebis (composita adverbalia) warmoebisas<br />
zmnisarTi SeiZleba win uZGodes an mosdevdes ZiriTad<br />
komponents: a) win uZGvis: hunz. arto-zaman `winaT~ (zedmiw.<br />
`wina+dro~), urGa-s–r o `iorGa~ (zedmiw. `iorGa cxeni~)...;<br />
b) mosdevs: sak. bej. Ka sadaƒ (< Ka +sadaƒ) `megobari~ (zedmiw.<br />
`bina+erTad~)...<br />
6. pirobiTad SeiZleba calke qveJgufad gamoiKos iseTi<br />
Sorisdebuliani kompozitebi, romlebic xmabaZviTobasTan<br />
(bgerweriTobasTan) arian dakavSirebuli: KiK-Kas `tkacuni~,<br />
`xraSuni~, al'e-al'e `tirili~ (godebis xmianoba), h l lh<br />
l l `alal misi (iKos)~, wi ap-wi ap `wip, wip!~, ƒi-ƒi `xarxari~,<br />
huru-hara `xmauri~ (xmamaGali laparaki) da misT.<br />
1 SeiZleboda amgvari erTeulebi SesitKvebad miCneuliKo,<br />
magram amas xels uSlis maTi semantika _ maTi erT cnebad gaazreba.<br />
57
o m a n l o l l u u a<br />
a<br />
pi piris pi<br />
ris for formant for<br />
mant mantTa mant Ta ana anali ana anali<br />
lizi<br />
zisa<br />
saTv<br />
Tvis Tvis<br />
is<br />
udi udiur udi ur ena enaSi ena<br />
Si<br />
samecniero literaturaSi tradiciulad miiCneoda, rom<br />
udiur enaSi piris niSnebi, sxva iberiul-kavkasiur enaTa msgavsad,<br />
afiqsebs warmoadgenen. 2002 wels a. harisma axali Tval-<br />
sazrisi warmogvidgina (Alice C. Harris., Endoclitics and the Origins of<br />
Udi Morphosyntax, Oxford, 2002), romelic udiuri enis zogierTma<br />
specialistmac gaiziara (v. Sulce, t. maisaki). am mosazrebis<br />
mixedviT, udiuri enis piris niSnebi klitikebs warmoadgenen.<br />
garda piris formantebisa, zmnis morfemaTagan aseTive kvalifikacia<br />
mieca kategoriul kilosa (iusivi an `nawilakovan-kav-<br />
SirebiTi I~ evg. jeiraniSvilis mixedviT) da pirobiT-natvriTi<br />
kilos (`nawilakovan-kavSirebiTi II~ evg. jeiraniSvilis mixedviT)<br />
mawarmoeblebs -ya ya ya- ya da -gi gi gi--s gi da namyo droebis - mawarmoebelsac.<br />
aSkaraa, rom udiuri enis piris formantTa moqmedeba<br />
xSir SemTxvevaSi uCveuloa afiqsTaTvis. piris niSnebi winadadebaSi<br />
SesaZlebelia sxva metyvelebis nawilebs daerTon (arsebiTi<br />
saxeli, zedsarTavi saxeli, nacvalsaxeli, zmnizeda, Tandebuli,<br />
nawilaki). Tu winadadebaSi Semasmeneli ar imyofeba<br />
e. w. fokusSi (lambrexti 1994), maSin piris niSniT xdeba ara<br />
zmnis markireba, aramed fokusSi myofi winadadebis nawilisa.<br />
es, rogorc wesi, kiTxviTi da uaryofis gamomxatveli sityvebia<br />
da is sityvebi, romlebic uSualod pasuxoben dasmul kiTxvas,<br />
mag., Tu winaswar cnobili iyo, rom viRacam aiRo vaSli, maSin<br />
winadadebaSi `bavSvma aiRo vaSli~, fokusSi moeqceva saxeli<br />
`bavSvi~, rogorc naTqvamis momentSi araprognozirebadi da<br />
logikurad auxsneli, da piris niSanic (-ne ne ne- ne III piris formantia<br />
mxoloobiTSi) aseT SemTxvevaSi daerTvis ara zmnas (`ai-<br />
Ro~), aramed saxels (`bavSvi~):<br />
58<br />
„ el-en=ne ne ay-e eS-n-ux<br />
bavSvi_ERG.=III SG. aReba_PERF. vaSli_O_DAT.<br />
bavSvma aiRo vaSli.<br />
Cveulebriv TxrobiT winadadebaSi ki es fraza aseT saxes<br />
miiRebs:<br />
„ el-en a=ne ne ne=y-e ne<br />
eS-n-ux<br />
bavSvi_ERG. aReba=III SG.=ST_PERF. vaSli_O_DAT.<br />
bavSvma aiRo vaSli.<br />
aRsaniSnavia, rom leqsikuri mniSvneloba sityvisa, romelsac<br />
daerTvis piris niSani, ar ganicdis cvlilebas.<br />
zmnaSic piris niSans ar aqvs Camoyalibebuli pozicia.<br />
erTsa da imave zmnaSi, erTi da igive piris formanti SeiZleba<br />
imyofebodes sxvadasxva poziciaSi: statikur zmnebSi piris ni-<br />
Sani, rogorc wesi, bolosaa, mag., bu-ne ne ne ne `aris~; arci-ne ne ne ne `zis~;<br />
Curfi-ne ne ne ne `dgas~; baski-ne ne ne ne `wevs~; arci-Te-ne ne ne ne `ar zis~...<br />
gardamaval da gardauval dinamikur zmnebTan piris niSani<br />
gamoiyeneba sxvadasxva adgilas, mag., ba-ne ne-qsa, ne ne baqsa-ne ne ne ne `aris<br />
xolme~, `arsebobs~, `xdeba~, Te-ne ne ne-baqsa ne `ar aris xolme...~; e-ne ne ne- ne<br />
sa, esa-ne ne ne ne `modis~, Te-ne ne ne-esa ne `ar modis~; aS-ne ne-b[e]sa, ne ne aSbesa-ne ne ne ne<br />
`muSaobs~, Te-ne ne ne-aSbesa ne `ar muSaobs~...<br />
zogjer piris niSnis poziciis SecvliT sityvis gramatikuli<br />
mniSvnelobac icvleba, mag., bo-ne ne ne-xsa ne `xarSavs~ _ box-ne ne ne- ne<br />
sa `ixarSeba~; bi-ne ne ne-xsa ne `Sobs~, `badebs~ _ bix-ne ne ne-sa ne `ibadeba~...<br />
rodesac piris niSani fuZis momdevno poziciaze imyofeba,<br />
is, rogorc wesi, bolokidur elementad gvevlineba, anda<br />
iSviaTad SeiZleba imyofebodes zmnuri fuZis Semdeg, magram<br />
win uswrebdes romelime mawarmoebels, mag., bix-ne ne ne-sa ne `ibadeba~,<br />
box-ne ne ne-sa ne `ixarSeba~.<br />
fuZis wina poziciaze yofnisas piris niSani zmnis absolutur<br />
dasawyisSi ar gvxvdeba: igi ueWvelad unda mosdevdes<br />
sxva Tavkidur morfemas (rogorc wesi, es aris zmnaSi uaryofis<br />
gamomxatveli elementebi _ Te Te-, Te<br />
ma ma- ma da nu nu-). nu<br />
yvela rTuli agebulebis zmnaSi piris niSani SeiZleba<br />
interfiqsur poziciaSi imyofebodes: is arauRvlilebad fuZe-<br />
59
sa da meSvel zmnas Sorisaa, anu kompozitis komponentebs Sua<br />
ikavebs adgils, mag., aS-b-es `muSaoba~ (aS `saqme~+ b-es `keTeba~) _<br />
aS-ne ne ne-b[e]sa ne `muSaobs~; azaru-baq-es `avad gaxdoma~ (azaru<br />
`avadmyofi~, `sneuli~ + baq-es `yofa~, `arseboba~, `gaxdoma~) _<br />
azaru-ne ne ne-baqsa ne `avad xdeba~, `avaddeba~...<br />
piris niSani martivi agebulebis zmnebSic gvevlineba infiqsur<br />
poziciaSi. aseT SemTxvevaSi, igi fuZis bolo Tanxmovnis<br />
win ikavebs adgils anu zmnur fuZes xleCs, mag., baq baq-es baq baq `yofa~,<br />
`arseboba~, `gaxdoma~ _ ba ba-ne-qqqq-sa ba ba `aris xolme~, `xdeba~;<br />
ak ak-es ak ak `naxva~, `danaxva~, `gamoCena~ _ aaaa-tu-kkkk-sa `xedavs~; bix bix-es bix bix<br />
`Soba~, `dabadeba~ _ bi bi-ne-xxxx-sa bi bi `Sobs~, `badebs~; es es-un es es `mosvla~_<br />
eeee-ne-ssss-a `modis~... martivi agebulebis zmnebis umravlesobaSi<br />
piris niSans moepoveba infiqsuri pozicia. gamonakliss<br />
warmoadgenen zmnebi bbbb-es `keTeba~ da ffff-es `Tqma~, romelTa fu-<br />
Zec calkeuli Tanxmovnisagan Sedgeba da kidev ori zmna _ bu bu bu bu<br />
`yofna~, `qona~, `yola~ da bi bi[ bi bi ]-es `mokvdoma~.<br />
Tu udiuri enis piris niSnebs klitikebad miviCnevT, aseT<br />
SemTxvevaSi saqme gvaqvs unikalur viTarebasTan: msoflios Seswavlil<br />
enaTagan arsad ar aris damowmebuli endoklitika<br />
(mag., klevansi 1979; misive 1985; krismani 1997 da sxva), anu<br />
iseTi klitika, romelic sityvaformis, an miT ufro, morfemis<br />
SigniT gvxvdeba.<br />
vfiqrobT, diaqroniul WrilSi es viTareba unda aixsnas<br />
imiT, rom udiurs klasovani uRvlilebidan pirovan uRvlilebamde<br />
gardamavali etapi unda gaevlo klasovan-pirovani uRvlilebis<br />
saxiT. amis Sesaxeb metyvelebs is, rom martivi agebulebis<br />
zmnebSi fuZis gaxleCis SemTxvevaTa meti wili swored<br />
gaqvavebuli klasis formantebis (ba ba ba-, ba bi bi-, bi<br />
bo bo-, bo bo bo´-, bo bu bu-, bu<br />
bu bu´-...) bu<br />
Semdeg gvxvdeba, mag., bu bu=y-es bu<br />
`yvareba~, `survili~ _ bu<br />
bu=tu tu====y-sa tu tu<br />
`uyvars~, `surs~; ba ba=q-es ba `yofa~... _ ba<br />
ba=ne ne=q-sa ne ne `aris xolme...~;<br />
bi bi=y-es bi<br />
`aSeneba~ _ bi<br />
bi=ne ne=y-sa ne ne `aSenebs~...<br />
zemoT CamoTvlili klasis gaqvavebuli formantebi amJamad<br />
zmnis ZirTan Sezrdil morfemebs warmoadgenen da mxolod<br />
Tvistomi enebis monacemTa safuZvelze SegviZlia davaskvnaT,<br />
60<br />
rom klasis gaqvavebul niSnebTan gvaqvs saqme. pirovani uRvlilebis<br />
Camoyalibebis Semdeg piris niSnebi jer kidev moqmedi<br />
gramatikuli klas-kategoriis prefiqsebis Semdeg ikavebdnen<br />
adgils da am klas-kategoriis moSlis Semdeg TiTqosda aRmo-<br />
Cndnen erTiani zmnuri fuZis SigniT. gamomdinare iqidan, rom<br />
udiurs istoriulad axasiaTebda monokonsonanturi zmnuri<br />
Zirebi (amis Sesaxeb kavkasiis albanuri masalac metyvelebs),<br />
pozicia fuZis bolo Tanxmovnis win aRqmul iqna rogorc piris<br />
niSnis adgili. vfiqrobT, amiT aixsneba fuZeTa gaxleCis is<br />
magaliTebi, sadac gramatikuli klas-kategoriis gaqvavebuli<br />
formanti ar gvxvdeba, mag., ak ak-es//ak ak ak ak ak-es-un ak `naxva~, `danaxva~,<br />
`gamoCena~ _ aaaa-tu-kkkk-sa `xedavs~; es es-un es es `mosvla~ _ eeee-ne-ssss-a `modis~<br />
(am zmnas, safiqrebelia, rom fuZe saerTod dakarguli<br />
aqvs)...<br />
61