You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
40 KSENIJA KVRGIĆ<br />
regionalne ravnoteže koju Rumunija ima zahvaljujući svom geografskom položaju.<br />
Uloga balansera je jedina koju je Turska pripisala ovoj zemlji.<br />
Priliku za povratak balkanskoj sferi uticaja Turci su dobili burnim procesima<br />
koji su pratili raspad Jugoslavije. Do izbijanja rata u BiH, Turskoj je odgovarala<br />
očuvana jugoslovenska federacija jer je i ona sama ugrožena separatističkim<br />
težnjama. Međutim, odnos se izmenio kada je postalo jasno da se<br />
Jugoslavija neće održati i da je rat na pomolu. Ankara je u raspadu Jugoslavije<br />
i formiranju novih država sa muslimanskim manjinama videla priliku za regionalni<br />
uticaj. Od tog momenta, Turska energično priznaje sve države nastale<br />
na prostoru bivše Jugoslavije, uz isticanje posebne zainteresovanosti za BiH i<br />
Makedoniju kao temeljne tačke turske politike prema Balkanu. Više puta se<br />
pokazalo da se u identičnost interesa Ankare i Vašingtona ne može sumnjati.<br />
To se itekako videlo u vreme rata u Bosni i Hercegovini kada je Balkan postao<br />
ponovni turski prioritet.<br />
Danas, desetak godina kasnije, Balkan biva označen i kao „srce Turske“<br />
(tako je R. T. Erdogan opisao Balkan u Vašingtonu- www.setimes.com,<br />
28.9.2011.), jer savremena turska politička elita koja uglavnom i potiče od<br />
turskih izbeglica u XIX i XX veku koji su naseljeni u Trakiji i, naročito, u<br />
Istanbulu, sve više zagovara viđenje Turske kao zemlje za koju je prisustvo na<br />
Balkanu važno kao veza sa Evropom.<br />
Teza o značaju BiH za celovitost Turske nadživela je sam rat u Bosni. Tako<br />
se Bosna i Hercegovina pominje u brojnim izjavama vlasti. Turski ministar<br />
spoljnih poslova Ahmet Davutoglu posebno ističe: „Za Tursku je bezbednost<br />
Sarajeva jednako važna kao bezbednost i prosperitet Istanbula“ (v. Pečat,<br />
87, 30. 10. 2009, 18-20). Vizije posebnog mesta BiH dali su i T. R. Erdogan<br />
i predsednik Abdulah Gul. Dakle, Ankara je nakon učešća u ratu nastavila<br />
da igra ključnu ulogu u muslimansko-hrvatskoj federaciji. Ona predstavlja<br />
Organizaciju islamske konferencije u Savetu za implementaciju mira u BiH,<br />
aktivno učestvuje u operacijama NATO-a u misijama na Balkanu i prostoru<br />
bivše Jugoslavije. Nema sumnje da Turska nikada i nije (čak ni nakon 1908.)<br />
otišla sa ovih prostora, a nema ni potrebe, jer muslimanski deo stanovništva<br />
nije ni prežalio raspad Osmanskog carstva. To je politička zajednica na<br />
Balkanu u kojoj je neoosmanistička ideja i praksa najbolje uspela.<br />
Gore pomenuta druga temeljna tačka turske politike prema Balkanu –<br />
Makedonija, zahteva posebnu pažnju, jer u Makedoniji živi najbrojnija turska<br />
zajednica. Ne treba zanemariti strateški značaj koji ova država ima za Ankaru.<br />
„Luk koji iz pravca severozapada povezuje liniju Bihać-Srednja Bosna-Istočna<br />
Bosna-Sandžak-Kosovo-Albanija-Makedonija-Kirdžali-Zapadna Trakija sa<br />
Istočnom Trakijom, sa stanovišta Turske ima odliku geopolitičke i geokulturne<br />
žile kucavice na Balkanu“, reči su Ahmeta Davutoglua u najvažnijoj<br />
studiji Strategijska dubina: međunarodni položaj Turske. Makedonija je država<br />
koja seče tu „geopolitičku žilu kucavicu“ na dva dela i ima neprocenjiv<br />
strateški položaj. Pored BiH, Makedonija je zemlja Balkana koja nastoji da