15 Č E P O V I

15 Č E P O V I
Za vino se koriste sljedeće vrste čepova (zatvarača):
• Pluto čepovi,
• Krunski čepovi,
• Navojni čepovi i
• Sintetski čepovi.
15.1 PLUTO ČEPOVI
Pluto zatvarači su najčešće korišteni čepovi za zatvaranje vinskih boca. Imamo dvije vrste
ovih zatvarača:
• od čistog pluta i
• od aglomerirani pluto čepovi.
Slika 50: Čep od čistog pluta i aglomerirani čep.
Pluto čepovi dobivaju se od kore hrasta plutnjaka (Quercus suber) u toplim ali relativno
vlažnim predjelima. Najveći proizvođači pluta su:
- Portugal - 190 000 t/god.,
- Španjolska - 68 000 t/god.,,
- Alžir - 45 000 t/god.,
- Italija (Sardenja)
- Maroko i dr.
102

Sastav pluta:
• voda - 8,0 %
• celuloza - 22,0 %
• masti i smole - 4,5 %
• N - 58,0 %
• pepeo - 1,5 %
Pluto koji raste u planinskim predjelima, suhim terenima, formira guste godove,dok
pluto koji raste u ravničarskim i vlažnim terenima, bogatim hranjivima, formira rjeđe,
razmaknute godove. Za dobro zatvaranje boca traže se čepovi s većom gustoćom godova,
tj. iz aridnijih terena.
Pluto, od kojeg se rade najkvalitetniji čepovi za boce, potječe od kore drveta čiji je
latinski naziv Quercus suber (hrast plutnjak) i koji za proizvodnju pravog pluta ne smije
biti mlađi od 45 godina. Toliko naime vremena mora proteći od sadnje biljke do trenutka
kada se s drveta može skinuti prva kora, iz koje se kasnije dobiva pluto čep. Iako su
svojstva pluta poznata već više tisuća godina, pluto se u domaćinstvima počeo koristiti tek
u 16. stoljeću i to u svrhe za koje se i danas najviše koristi, tj.za čepljenje staklenih boca.
Slika 51: Hrast plutnjak (Quercus suber).
Drveće pluta sadi se i raste u šumama koje dostižu i do 20 metara visine, iako je
prosječna visina stabala 9 metara. Vijek drveta pluta (barem onaj »iskoristivi«) kreće se od
103

150 do 200 godina. Prva, tzv. »djevičanska kora« skida se drveta već nakon 25 godina.
Ona se baca, a njezino guljenje ima samo funkciju pospješivanja razvoja nove, kvalitetnije
kore.
Od tog se trenutka drvo pluta »ogoljava« svakih 9 do 10 godina, no tek nakon
narednih 20, odnosno 45 godina od sadnje, dobivat će se prva iskoristiva kora. Doduše i ta
kora još neće biti vrhunske kvalitete, jer kod pluta, (kao i kod vina ?), vrijedi izreka »što
starije to bolje«. Tako da će tek drvo od 60-ak, 70-ak i više godina dati pravi gusti pluto
sitnih pora, od kojeg će se dobiti čepovi (i ini predmeti) vrhunske kvalitete.
S hrasta plutnjaka počne se skidati kora kad dostigne debljinu min 30 mm (24 – 30
god.). Nakon berbe, koja se za svako pojedinačno drvo provodi svakih 9 do 10 godina, s
drveta svježe oguljene ploče sirovog pluta odvoze se u tvornice u kojima ih čeka dugačak
put do grla boce. Hrast mora biti zdrav i ne zaražen (gljivicama), u koliko se to desi takvi
čepovi se tretiraju s limunskom kiselinom ili plinovitim SO2. Iz šume se kora prevozi u
tvornicu. Tu se ona najprije čisti (skida se površinski sloj, onaj koji je bio u dodiru sa
zemljom odnosno prljavštinom) te se ploče čistog pluta slažu i pohranjuju u prozračnim
komorama na razdoblje od šest mjeseci. Tijekom tog perioda polifenoli oksidiraju a
struktura materijala se stabilizira.
Slika 52: Rezanje čepova.
Nakon što prođe tzv. period zrenja, pluto je spremno za obradu. Ploče se slažu u
sterilne kade u kojima se sat vremena iskuhavaju u vreloj vodi (100 °C). Tom prilikom
dolazi do ekspanzije međustaničnog plina i volumen pluta naraste za oko 20 posto, a sam
materijal omekša. Poslije iskuhavanja ploče idu na sušenje koje traje sedam dana. Tek
104

nakon te procedure materijal je konačno spreman za rezanje. Oguljena kora se pili na plohe
širine, buduće visine čepa.
Proizvedeni se čepovi obrubljuju, peru – tretiraju (CaCl, oksalnom kiselinom), čepovi
se zatim prema porozitetu klasificiraju u 5 kategorija, a zatim se: steriliziraju, parafiniraju,
markiraju i pakiraju. Dimenzije pluto čepova kreću se:
Za prirodni pluto:
širina 22 - 26 mm
dužina 38 - 54 mm
Za aglomerirani čep
širina 22 - 26 mm
dužina 38 – 40 mm
Nakon čepljenja potrebno je ostaviti bocu u horizontalnom položaju (24 h) da čep
povrati svoj oblik kako ne bi vino curilo uz čep.
Defekti
• «miris na čep» - pravi (2,4,6,trikloroanisol),
• «miris na čep» - posljedica više tanina u čepu,
• «miris na čep» - plijesan.
105

2,4,6,trikloroanisol
Jedan od glavnih spojeva koji daje miris na “čep”. Nastaje uslijed mikrobiološke
kontaminacije čepa (na stablu – tijekom čuvanja). Uzročnici su plijesni iz roda Penicillium
i Aspergillus (ove plijesni mogu se razviti i ako vino nije u kontaktu s zaraženim čepom -
drvo u podrumu i neodgovarajući uvjeti čuvanja vina).
Paziti:
ne čepiti do vrha - ostaviti prostor i voditi računa o temperaturnim promjenama,
koristiti samo sterilizirane čepove, s potrebnom vlagom i bez nabora,
nakon punjenja ostaviti bocu uspravnu barem minutu.
15.2 KRUNSKI ČEPOVI
Krunski čepovi dosta su u upotrebi kod vina srednje ili niže kategorije. Metalni dio
zatvarača izrađen je od elektrolitski kositrenog ili kromiranog lima. Brtvilo je od
ekspandiranog PVC plastisola.
Dimenzije krunskih čepova:
Tip Vanjski
promjer
Visina
26F 32,1 mm 6,00 mm
26H 32,1 mm 6,75 mm
TC26 35,1 mm 6,00 mm
Slika 53: Krunski čep i grlo boca za krunsko čepljenje.
106

S vanjske strane zaštitno su lakirani, a mogu biti i gravirani prema zahtjevu kupca,
dok su s unutrašnje strane zaštitno lakirani adhezivnim lakom. Krunski zatvarači
prikladni su za zatvaranje staklenih boca sa pasteriziranim i nepasteriziranim pićima
(voće, povrće, pivo, mineralne vode, gaziranih osvježavajućih pića, vina i jaka alkoholna
pića do 20 vol % alkohola).
15.3 NAVOJNI ČEPOVI
Metalni dio zatvarača je izrađen od ploča aluminija ili aluminijske legure, a brtvilo od
PVC plastisola. Prema proizvođačkoj specifikaciji izrađuju se u sljedećim dimenzijama:
(d x h): 20x15, 28x18, 28x22, 31,5x18 i 31,5x24.
Zatvarači se proizvode od aluminija, čistoće 99,5% i debljine lima 0,23. Zatvarači
su sa unutrašnje strane zaštićeni lakom koji je otporan na sadržaj kojim se pune boce. Sa
vanjske strane zatvarači su zaštićeni lakovima koji su otporni na uslove pasterizacije i
sterilizacije. Po zahtjevu kupca zatvarač se štampa u više boja. Brtvilo je izrađeno od
inertnog materijala (bez ukusa i mirisa) i ne mijenja se u kontaktu sa medijem kojim
punimo boce. Aluminijski navojni zatvarači su prikladni za zatvaranje boca s
alkoholnim pićima do 96% alkohola, lijekova i svih ostalih tekućina. Također su
prikladni za zatvaranje boca s gaziranim ili negaziranim, te pasteriziranim ili
nepasteriziranim pićima.
Slika 54: Navojni čep i grlo boce za navojni zatvarač.
107

15.4 SINTETSKI ČEPOVI
Sintetski čepovi pojavili su se krajem 90-tih godine, kao zamjena za klasičan pluto čep.
Posljednjih godina njihova se upotreba dosta proširila i to iz sljedećih razloga: eliminira se
svaki rizik od «mirisa po čepu», nema negativnih posljedica (gubitaka) horizontalnog
postavljanja boca odmah nakon punjenja (boce mogu biti postavljene i horizontalno i
vertikalno nakon punjenja), nema ostataka komadića pluta, sintetski čep pokazuje iste
osobine «prepreka» za zrak: imaju prednost pred pluto čepovima manje provjerene
kvalitete, moguća potpuna odsutnost oksidacije i pružaju isto zadovoljstvo potrošaču.
Slika 55: Sintetski čep.
Sintetski čepovi mogu biti proizvedeni u kontinuiranom i u diskontinuiranim procesu.
Prednost kontinuiranog ubrizgavanja je u tome što pojedinačno ubrizgavanje može u
određenoj mjeri dati i različite karakteristike čepa, a to može dovesti i do određenih
negativnih posljedica (oksidacije vina i dr.).
Zahvaljujući celularnoj strukturi i uniformnom sastavu, sintetski čepovi (kako navode
proizvođači Vinova® čepova) čvrsto zatvaraju boce i imaju dobar elasticitet (koji se može
duže vrijeme održati konstantnim), što je garancija optimalnog dozrijevanja vina.
Proizvođači sintetskih čepova nadalje navode i neke prednosti u odnosu na navojne
čepove:
• za upotrebu sintetskih čepova nije potrebna posebna čepilica,
108

• navojni čepovi traže specijalne boce, dok se sintetski čepovi efikasno prilagođavaju
standardnim vinskim bocama i
• sintetski čepovi zadržavaju dobru tradiciju otvaranja vinske butelje: bolje butelja
koja zvuči "plop" nego ona koja zvuči "scrrrccsch".
109