20.04.2013 Views

FREE FREE

FREE FREE

FREE FREE

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Fefefe faipule Tautua Samoa e lesitala<br />

o latou suafa Itulau 5<br />

Fitafita o le Malo o Fiti ua ofoina i ai le avanoa tufi Popo i Samoa. - Itulau 3<br />

L. ROBERTSONMEMORIALSLTD<br />

STONECRAFT AND DESIGN<br />

“Quality & Service since 1937”<br />

23 Coleridge Street, Christchurch 2<br />

Ph. 03-366 5630<br />

Fax. 03-377 4692<br />

Em. robertson.memorials@xtra.co.nz<br />

We ship to the Islands<br />

Issue 8 30th November 2009 www.lemanameasamoa.co.nz<br />

Faigame Pulega Motu i Saute<br />

Itulau 6<br />

Lau Nusipepa e faafiafia mo oe<br />

$2.50<br />

Suamalie le ola aoaoina pe a<br />

manuia le taunuuga Itulau 7<br />

O le Alofa ua moni, o Ruta ia Naomi<br />

Itulau 12<br />

Ofo e Tuila’epa avanoa faigaluega<br />

tufi popo mo fitafita a Fiti<br />

Commodore<br />

Frank Bainimarama<br />

<strong>FREE</strong> <strong>FREE</strong><br />

POSTER POSTER<br />

BACK COVER<br />

COVER<br />

Samoa PM<br />

Tuila'epa Sailele Malielegaoi<br />

Le Manamea Samoa 14th September 2009 1


HEAD OFFICE:<br />

PO Box 6261, Upper Riccarton,<br />

Christchurch<br />

Phone. 03 - 341 8558<br />

Fax. 03 - 341 8568<br />

Website. www.lemanameasamoa.co.nz<br />

Email. lemanameasamoa@xtra.co.nz<br />

MANAGING DIRECTOR/PUBLISHER<br />

Sulusulumaivasa Leituala Aiva II (Ivan)<br />

CHIEF EDITOR<br />

Tiumalumatua Maifea Fetu<br />

SUB EDITOR<br />

Havana Umaga<br />

ADMINISTRATION<br />

Katie Sulusulumaivasa<br />

COMMUNITY NEWS<br />

Peilua David Lam Sam<br />

Columnist<br />

Rev. Iosefa Lale Peteru<br />

Leatiogie Etena Pouli<br />

Lavea Aseta Tologata<br />

Mafutaga Aufaigaluega Kalaiesetete<br />

Mafutaga Matai Kalaiesetete<br />

SPORTS REPORTER<br />

Hanita Nua<br />

SAMOA CORRESPONDENCE<br />

Agafili Tuitolovaa<br />

Tusitala Tolo<br />

Palmerston North<br />

Fealofani Tini Brown<br />

Dunedin<br />

Afamasaga Pavihi<br />

Auckland<br />

Vui Masinamua<br />

DISTRIBUTION<br />

Christchurch Soisoifua Tiumalumatua<br />

Wellington Papalii Peniata & Patosina<br />

Madar<br />

Auckland Lilomaiava Scanlan &<br />

Saofai Masalo<br />

Samoa Agafili Tuitolovaa<br />

Palmerston North Fealofani Tini Brown<br />

DESIGNER & LAYOUT<br />

Graphic Icon Ltd<br />

Shabbir Mohammed<br />

Sohel Shazil Mohammed<br />

75 Hamlin Road, Mount Wellington,<br />

Auckland, New Zealand<br />

Ph. 09-570 2786 Mob. 027 4860099<br />

www.graphicicon.co.nz<br />

© Lemanamea Samoa reserves the rights<br />

to all editorial and advertising subject<br />

to copyright.<br />

All contributed articles do not reflect the<br />

opinion of the Le Manamea Samoa Newspaper.<br />

Fefefe faipule Tautua Samoa e lesitala<br />

o latou suafa Itulau 5<br />

<br />

STONECRAFT AND DESIGN<br />

<br />

23 Coleridge Street, Christchurch 2<br />

<br />

Fax. 03-377 4692<br />

Em. robertson.memorials@xtra.co.nz<br />

We ship to the Islands<br />

Issue 8 30th November 2009 www.lemanameasamoa.co.nz<br />

Faigame Pulega Motu i Saute<br />

Itulau 6<br />

Fitafita o le Malo o Fiti ua ofoina i ai le avanoa tufi Popo i Samoa. - Itulau 3<br />

Lau Nusipepa e faafiafia mo oe<br />

$2.50<br />

Suamalie le ola aoaoina pe a<br />

manuia le taunuuga Itulau 7<br />

O le Alofa ua moni, o Ruta ia Naomi<br />

Itulau 12<br />

Ofo e Tuila’epa avanoa faigaluega<br />

tufi popo mo fitafita a Fiti<br />

Commodore<br />

Frank Bainimarama<br />

<strong>FREE</strong><br />

POSTER POSTER<br />

BACK COVER COVER<br />

Samoa PM<br />

Tuila'epa Sailele Malielegaoi<br />

Le Manamea Samoa 14th September 2009 1<br />

www.lemanameasamoa.co.nz<br />

Tiumalumatua Maifea Fetu<br />

E fiafia tele e faatalofa atu<br />

Samoa i lenei foi lua vaiaso,<br />

talitonu le faamoemoe o loo<br />

tu maualuga pea le alofa o le<br />

Atua i lo outou soifua ma so<br />

matou ola, tatou toe faafoi atu<br />

pea ia te Ia lona lava viiga e<br />

le aunoa.<br />

Malo foi le faitau i le paia ma<br />

le mamalu o le au faitau aemaise<br />

paaga a lau nusipepa<br />

Le Manamea Samoa.<br />

Ou te manatu Samoa o lenei<br />

ua mou atu foi le masina o<br />

Novema o lenei foi tausaga,<br />

ua faaiu ai foi ma faamaea ai<br />

faigataluga i lo tatou Atua<br />

soifua e tauala atu i soo se<br />

Ekalesia o loo tatou galulue ai<br />

i Samoa ma soo se itu o le<br />

lalolagi o tatou o aumau ai,<br />

ua tupu ai se manatu, sei<br />

tatou toe talanoa lava ma toe<br />

tepa i faigataulaga ua mavae<br />

atu nei.<br />

E manatu le taofi o loo taofi<br />

eseese lava le toatele i faiga<br />

taulaga, faimai nisi e le<br />

manuia ai se isi i<br />

faigataulaga, o nisi ua sona<br />

lafo lava faamatalaga fai mai<br />

e le maua ai se ola e<br />

faavavau, o nisi ua le toe fia o<br />

ai lava ini lotu, o nisi ua sui<br />

tapuaiga ua agai iai ona o le<br />

le fiafia lava i nei mea o<br />

taulaga ma faapea o le tele o<br />

mea fai, o nisi foi ua fai ma<br />

alo faga le tomumu ma faifai<br />

tala i faigataulaga ona o le le<br />

fia faia o se taulaga, o nisi foi<br />

ua na ona faataunuu ae le o<br />

loto iai, ua faapea o le a lava<br />

le mea ua iai i lenei tausaga<br />

ua lava lea, o nisi foi ua aitalafu<br />

mai le seleni e fai a’i le<br />

taulaga, o nisi foi ua latou fesiligia<br />

poo ai o le a tele ai i nei<br />

tupe o faigataulaga, ua fai foi<br />

ma mea ua le fiafia ai nisi i e<br />

o loo fiafia e faitaulaga ma<br />

tetele latou taulaga i lea<br />

tausaga ma lea tausaga, ia<br />

ma le tele lava o nisi o man-<br />

Mai le Faatonu<br />

atu. Ua fetaa’i ai lava faa lou<br />

lē manā finagalo ma manatu.<br />

O nei manatu uma pei ona ou<br />

taua ua fai pea ma lu’itau i le<br />

tagata fiafia e faitaulaga, ae<br />

ou te fia faasoa atu foi so’u<br />

manatu e uiga i manatu pei<br />

ona taua i luga, o lo’u lava<br />

manatu ua na’o a’u lava, ou<br />

te talitonu ou te le faatonu<br />

ina le tofa paia ma le mamalu<br />

o Samoa, aemaise ai foi lau<br />

fa’autuutaga o’oo’o.<br />

O le mea muamua lava ou te<br />

fia tautala iai, afai ua le’o<br />

maua i sou finagalo se le fia<br />

faitaulaga pei ona fai ma mea<br />

fiafia a nisi e faia lana<br />

taulaga ma lona aiga aua le<br />

Atua ma lona agalelei, ou te<br />

manatu e sili ai ona aua le<br />

faia sau taulaga ae faamalie<br />

lou lava finagalo i le le faia<br />

lea o sau taulaga, aua ou te<br />

tautino atu e maimau fua le<br />

fai ae e te le’o loto iai, auā e te<br />

le maua mai ai sou taui poo<br />

sou matūpalapala mai lou<br />

Atua na faia oe, auā foi ua na<br />

ona faataunuu lava ae<br />

mamao lava mo sou loto iai, o<br />

le a lē manogi lelei foi i fofoga<br />

paia o lou Tama lou Atua lē o<br />

lo’o soifua pea e oo i le<br />

faavavau.<br />

Afai foi e te to manatu ia te oe<br />

lava ma fesilisili pe faapefea<br />

ona e avea ma tagata matua<br />

ma maua lou malosi, maua le<br />

toalua ma le fanau ma le tele<br />

o ni tamaoaiga ua e maua i<br />

lenei vaitau ua amata ai ona<br />

maua manatu faifai, manatu<br />

faamasinosino, manatu<br />

putiputi i au mea totino na<br />

maua i lou malosi. O la’u faamanatu<br />

atu pe afai e te le’o<br />

manino i ia vaega.<br />

O tatou o tagata soifua na<br />

faia i le faatusa paia o lo<br />

tatou Atua i lona lava finagalo<br />

faitalia e le’i faatonu ina<br />

e se tasi, o lana lava tofa paia<br />

na afua ai. Na e soifua mai<br />

ma ou ola mai lenei lalalogi<br />

ua uma ona tapena uma atu<br />

e Ia mea uma e te soifua ma<br />

ou ola ai, le lau eleele, le sami<br />

ma mea uma o loo iai, ma le<br />

faamoemoe ina ia e manatua<br />

ma ou manatua atu o Ia i se<br />

vaega o lona sosia ma lona<br />

tamaoaiga na saunia mo oe ma<br />

a’u ta te soifua ma ou ola ai i<br />

lenei lalolagi le tumau. Ma ia<br />

manatua na e soifua ma ou ola<br />

mai i lenei lalolagi telētelē lava<br />

ma le leai lava ma se mea na ta<br />

aumaia i lenei lalolagi, e oo lava<br />

ini o ta laei sei tulou e leai lava<br />

ma se mea, a oo mai foi le<br />

valaau a le Atua ma ave lou soifua<br />

ma so’u ola vaivai, tatou te<br />

le toe avea lava ma se mea e tasi<br />

pe lua o lou tamaoaiga poo au<br />

mea totino o loo e putiputi ma<br />

lima mau ai, ua afua ai lou le fia<br />

faitaulaga ma faifai upu i e o loo<br />

fiafia pea e manatua lo latou<br />

Atua i fua o lona alofa sa ia faasoaina<br />

mai i lea tausaga ma lea<br />

tausaga.<br />

O lona uiga o lo’u manatu, o loo<br />

tuu mai e lou Atua ma lo’u Atua<br />

ia te oe le avanoa e te soifua<br />

sa’oloto ai ma faaaoga lona<br />

tamaoaiga i lenei lalolagi, pe<br />

tupu ai sou agaga faafetai i lona<br />

alofa, ma manatua atu ai o Ia i<br />

sou alofa ma sau tali faafetai<br />

atu ma avatu ai sona viiga mai i<br />

lou lava finagalo alofa ia te Ia<br />

pei ona ia mua’i alofa mai ia te<br />

oe ma a’u, na Ia faia le lalolagi<br />

ma mea uma o loo iai, na ia faia<br />

oe ma a’u ma tuu iai i lea lalolagi<br />

ta te soifua ma ola ai, ae ina<br />

ua agasala ma sese le tagata, na<br />

Ia toe alofa mai foi ma Ia auina<br />

mai lona alo pele e toatasi o Iesu<br />

lea, ina ia le fano se tasi e faatuatua<br />

ia te Ia, a ia maua le ola e<br />

faavavau, i lou salamo ma talia<br />

o Ia i lou finagalo e fai mou alii<br />

ma faaola, ma e alofa atu ia te<br />

Ia i taulaga ma soo se vaega o<br />

lou malosi ma le loto i ai.<br />

O se manatu o tagata kerisano,<br />

o taulaga lava mea uma, e afua<br />

ona e faia ona o lou alofa, se ipu<br />

vai, ma soo se galuega lelei e te<br />

faia ona lou alofa, aua o le Atua<br />

o le alofa lava Ia, na Ia mua’i<br />

alofa mai ia i tatou e ala i le pepe<br />

o le Kerisimasi lea foi o le a<br />

tatou faamanatuina i le aso 25 o<br />

Tesema i lenei foi tausaga ma<br />

tausaga uma o lou soifua ma<br />

lo’u ola.<br />

O le atoaga lea o se manatu<br />

tatou te manuia ma tatou maua<br />

lo tatou matupalapala mai le<br />

agalelei o lo tatou Atua, ina<br />

ua malie lona finagalo i lau<br />

taulaga ma lau auaunaga na<br />

faia ma lou loto iai, na faia o<br />

sau tali lumafale atu i le<br />

agalelei le mavae o le Atua ia<br />

te oe ma lou aiga i tausaga<br />

taitasi, e manatua ai Konelio<br />

le taitai o le toaselau i le au<br />

ua igoa o le au a Italia, o ia o<br />

se tagata amio Atua ma<br />

mata’u i le Atua atoa ma lona<br />

aiga, o lē fiafia e avatu mea<br />

alofa e tele i le nuu, ma ua<br />

tatalo i le Atua e le aunoa, ua<br />

faafofoga ina e le Atua ana<br />

tatalo ma lona agalelei ma ua<br />

malie ai lona finagalo, ao<br />

Konelio o ia o le tagata o nuu<br />

ese, a’o lea ua to mai lona<br />

matupalapala e lou Atua ma<br />

lo’u Atua, ua ia auina mai iai<br />

ana agelu ma lona finagalo,<br />

Konelio e, Ua o ae au tatalo<br />

ma au mea alofa o fai ma faamanatuga<br />

i luma o le<br />

Atua.(Galuega 10).<br />

Ua ofo atoatoa mai foi le soifua<br />

atoa o lona alo o Iesu e<br />

maliu ma toe soifua manumalo<br />

mai mo oe ma a’u, o se<br />

faamalosi foi lea ma se tala<br />

faafiafia ia te oe lea e te fiafia<br />

fai taulaga i le Atua ma lou<br />

loto iai, ma le mautinoa o lona<br />

agalelei, afai sa e faia lau<br />

taulaga i lenei tausaga ma<br />

lou fiafia ma le finagalo atoa<br />

iai, e le tau mateina le auina<br />

mai e le Atua ana agelu ma le<br />

lasi o ana meaalofa mo oe ma<br />

lou aiga, ma ia tumau ai pea<br />

lea agaga faitaulaga ia te oe<br />

ma toaga pea e fai mea sili mo<br />

Ia, ae faatele mai e Ia le lasi o<br />

isi mea silisili mo tatou uma,<br />

ia saga viia ai pea le Atua i<br />

lou soifua ma so matou ola.<br />

Ia manatu o le a tatou toe<br />

feiloai foi i le isi lua vaiaso o<br />

lumanai, ae ia faamanuia tele<br />

Atua i le tatou atunuu ma ia<br />

manuia tele faiva ma tiute<br />

feagai ai.<br />

2 30th November 2009 Le Manamea Samoa<br />

Soifua<br />

Tiumalumatua Maifea Fetu<br />

FAATONU.


Ofo e Tuila’epa avanoa faigaluega<br />

tufi popo mo fitafita a Fiti<br />

Tusia : Tusitala Tolo<br />

Ua toe ave se isi vala’aulia a le Palemia<br />

susuga Tuila’epa Lupesoliai Sailele<br />

Malielegaoi, i le palemia o Fiti o Frank<br />

Bainimarama, e asiasi atu i Samoa i le<br />

tausaga fou 2010, e atoa ai le 4 tausaga<br />

talu ona faoa faamalosi e lana fitafita le<br />

faigamalo faatemokarasi a lona atunuu,<br />

sa taitaia e le palemia sa iai o Qarase.<br />

Ua faailoa e Tuila’epa i le alii palemia o<br />

Bainimara ua atili fale’esea lona atunuu<br />

i ana gaioiga faasaga i a Ausetalia ma<br />

Niu Sila, ma atili feagai ai tagatao Fiti<br />

ma mafatiaga tau tamaoaiga. O Bani e<br />

pei ona faapuupuu ai e Tuila’epa le<br />

suafa o lea taitai, o se tasi o ona ivi ma<br />

toto i sootaga fa’apasefika, ae o se<br />

Samoa auuliuli foi i so’otaga ma aiga o<br />

lea alii i Samoa.<br />

Faaalia e le palemia o Samoa o le mafua’aga<br />

lea o lona vala’aulia o lea taitai<br />

e malaga atu late feiloai ma sei silasila i<br />

pulega lelei ma le filemu o loo faatautaia<br />

ai lo tatou atunuu. Ua lagona e Tuilaepa<br />

le faanoanoa ona ua ta’ua mai i lipoti le<br />

feagai o Fiti ma faaletonu i lona<br />

tamaoaiga ma ua ta’e ai lona fatu, ona o<br />

le faaletonu o pulega a se isi tagata<br />

Samoa ua mafatia ai tagata o Fiti. Ua<br />

oli oli ai Tuila’epa e faataatia se fuafuaga<br />

ise la feiloaiga ma Bani, o le a<br />

ofoina iai ni avanoa faigaluega<br />

faavaitaimi (RSE) e faigaluega ana<br />

fitafita i Samoa e tufi le popo.<br />

I se lipoti a le nusipepa a le Malo o loo<br />

faasalalauina ai le vala’aulia a le<br />

palemia o Samoa, e pei ona faaalia ai e<br />

Tuila’epa oni avanoa faigaluega<br />

faavaitaimi mo fitafita a le alii o Bani, o<br />

le a fesoasoani ai i le tamaoaiga o lona<br />

atunuu. E faavae lea fuafuaga ona ua<br />

lalau le popo a Samoa, ae ua lolofi le<br />

toatele i avanoa faigaluega faavaitaimi<br />

i Niu Sila, e tau ai le apu ma isi fua tau<br />

faato’aga. E manatu foi le alii palemia<br />

oni tagata galulue malolosi fitafita a lea<br />

atunuu ile faia o faatoaga i Samoa. O le<br />

tino lelei ma le malolosi foi o fitafita e<br />

aoga ai ini galuega i faatoaga a le<br />

falepuipui i Tafa’igata.<br />

Ua maua e Tuila’epa ni lipoti ua ta’ua<br />

ai ni mafatiaga o feagai ma Bani (Bainimarama)<br />

ile tau tuufaatasia o galuega<br />

Fitafita o le Malo o Fiti ua ofoina i ai le avanoa tufi Popo i Samoa.<br />

a le faamasinoga a lona atunuu e pei<br />

ona tau saili atu i le atunuu o Sri Lanka<br />

ni faamasino ma ni loia. Ua ofo e le<br />

palemia o Samoa le auaunaga a nisi o<br />

loia popoto ma atamamai o le atunuu e<br />

pei o Olinda Woodroffe, e pei ona faamatalaina<br />

e Tuila’epa e lelei tele i tulaga<br />

tau tupe.<br />

O le isi o Toleafoa Solomona Toailoa, ma<br />

le faipule o Satupa’itea o Asiata<br />

Saleimoa Va’ai. O se loia ua maua lona<br />

faailoga PHD ma ua lagona le sese o<br />

lana filifiliga e avea ma faipule ae o loo<br />

taumafai nei e ofi atu ile tofiga Katinale<br />

o le ekalesia Katoliko. E tele isi fuafuaga<br />

o loo fia faailoa e Tuilaepa i lea taitai, ae<br />

e le talafeagai auala o faasalalauga i<br />

nusipepa, leitio, ma televise e faailoa ai.<br />

E atagia mai i le lipoti a le nusipepa o le<br />

Malo na faasalalau ai lea vala’aulia<br />

faatauanau a le palemia, o se lu’i e momoli<br />

atu ai se feau i lea taitai, o loo iai le<br />

fesoasoani mo ia pe a manaomia.<br />

What a Catch<br />

Quality Seafood at Wholesale Prices<br />

Fish Supermarket<br />

• Open 7 days<br />

• Whole Moki, Warehou, Tarakihi<br />

• Cheapest Prices in Town<br />

Contact: Amy & Louis<br />

119 Wordsworth St. Sydenham, ChCh<br />

Ph. 03 366 3646<br />

www.fishforsale.co.nz<br />

Frontier Finance Ltd<br />

Cash Loans<br />

We have cash for…<br />

Personal loans,<br />

Vehicle Finance,<br />

Debt Consolidation,<br />

Weddings,<br />

Funerals, Overseas<br />

Travel,<br />

Home Improvements<br />

and more.<br />

We make getting cash easy!<br />

Mobile service, we will come to you!<br />

For a fast, friendly loan over the phone, call us today.<br />

Ph: 357 9900, 0800 LOANCASH<br />

Le Manamea Samoa 30th November 2009 3


Rev. Savaii Loto<br />

Tusi Faitau:<br />

Feagaiga Tuai- Isaia 5:f1-5,<br />

Feagaiga Fou: ll Peteru 3:f1-7<br />

Manatu Autu: E MANAO-<br />

MIA E LE ATUA NI FUA<br />

AOGĀ OĀ TATOU<br />

GALUEGA<br />

O le tofi o le tagata, o le galue,<br />

o lona uiga e le o se tagata e<br />

ola fa’afifilemu, pe moe soo foi,<br />

a’o le tagata e galue mo le<br />

Atua atoa ma tagata, e masani<br />

ona ‘ou fa’alogo i fa’asalalauga<br />

i leitio i Samoa o fa’apea<br />

mai:”O lou lumana’i o au atina’e,”<br />

Ae fai mai le faitioga a<br />

isi tagata, “Oi, E fa’avae i le<br />

Atua, ‘ae lumana’i i atina’e.?”<br />

E le tioa pese Isaia i lana pele,<br />

e pei o le fa’ataoto i le tovine o<br />

lo’o fa’amatala mai a ii lenei<br />

pese i le galuega mae’ae’a a le<br />

faifa’atoaga. O lona malosi ma<br />

lona tomai fa’afai-fa’ato’aga,<br />

sa ia taumafai ai i le mea e<br />

gata ai lona iloa ina ia ola<br />

lelei, ma ‘ia fua ma ii ni fua<br />

“O LE MALUAPAPA FA’ALEAGAAGA”<br />

lelei.<br />

A fua i lagona o le pese, sa<br />

fa’atalitali le faifa’ato’aga ia<br />

fua mai ini vine lelei. Ae pagā<br />

lea, ua fua mai i vine leaga.<br />

‘Ona toe sa’i fo’i lea o Isaia fai<br />

mai, “Se a fo’i le mea ua fua<br />

mai ai vine leaga, a ‘ua ‘ou<br />

fa’atalitali ‘ia fua mai ai vine<br />

lelei?”<br />

Autu: E mana’omia e le Atua<br />

ni fua aogā o ā tatou galuega.<br />

Talofa i le fa’amoemoe<br />

maualuga o le Atua mo lona<br />

nu’u. O lona alofa na ave’ese<br />

mai ai ma Aikupito. Sa ia<br />

tausi fa’apelepele i ai. Sa tu’u<br />

i le mauga lafulemū. Sa<br />

fa’ainu, sa fafaga ‘ia malosi ma<br />

ola, i le alofa tunoa. Sa fa’atalitali<br />

i se fua e fua mai i nei<br />

mau faiga lelei ua fai i ai e le<br />

Atua. A’oa’i ma faasino i le<br />

Amiotonu a lo tatou Atua. O<br />

lea sa fa’atalitali i ai le Atua,<br />

pe ni ā latou te fuaina mai.<br />

I le fuaiupu e 7, fai mai, “Auā<br />

o le tovine a le Ali’i o ‘au, o le<br />

aiga o Isaraelu lea, o tagata o<br />

Iuta fo’i, o lona fa’ato’aga lea<br />

na ia fiafia i ai. Na ia fa’atalitali<br />

i le amiotonu. Fa’auta fo’i,<br />

o le uiō.”<br />

O fua la ia sa fa’atalitali i ai le<br />

Atua, e fuaina mai e lona nuu?<br />

E lē tau fa’amatalaina le uiga<br />

faigatā o lenei nu’u agasala. O<br />

le mea moni fo’i lea o lo’o mana’o<br />

i ai le Atua i lona nu’u, Ia<br />

latou salamō mo le toe<br />

fa’afouina. O le tu’uavanoa lea<br />

a le Atua i ona tagata. O lo’o<br />

taumafai le Atua, ‘ia toe fo’i<br />

mai mo le toe fa’afouina, auā<br />

so latou amataga fou.<br />

I le faitauga mai i le Feagaiga<br />

Fou, i le tusi e lua a Peteru,<br />

mataupu 3. “O le toe afio mai<br />

o le Ali’i, o le uiga lea o le toe<br />

tusi fa’alua a Peteru, o lenei<br />

tusi, Ua lata mai le toe afio<br />

mai o le Ali’i. A ‘ua avatu pei<br />

o ni fa’amafanafanaga i le ‘au<br />

uso ma fa’amanatu atu i ai le<br />

uiga o valoaga a le ‘auperofeta<br />

pa’ia i le feso’ota’iga ma<br />

poloaiga a le Ali’i Fa’aola.<br />

O lo’o ala mai i ‘au Aposetolo.<br />

Ua lata mai taimi ma aso e o<br />

mai ai o tagata tauemu, latou<br />

te savavali e tusa ma o latou<br />

tu’inanau. Latou te fesiligia<br />

fo’i nei valo’aga i le toe afio<br />

mai. A ‘ia manatua lenei uso<br />

e, E mana’omia e le Atua ni<br />

fua aogā o ā tatou galuega.<br />

Uso e, o lea ua fa’ataumuaava<br />

lo tatou sā, i le malaga umi o<br />

lenei tausaga. Ua api fo’i le<br />

uli, ua toe o se aga. Mālō fo’i<br />

le faitaulaga i lou Atua e ala<br />

atu i lau Ekalesia o lo’o e<br />

tapua’i ai.<br />

O nisi fo’i nei o vaega taua o<br />

lau tautua ua fesiligia e le poto<br />

fa’aneiona po. Po o le a le uiga<br />

o nei taulaga. O lo’o fa’amatala<br />

mai fo’i e le aposetolo;<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

O Iesu o le pele e to’atasi a le<br />

Atua le Tamā.<br />

Le ‘Au fa’atuatua e, O le Atua<br />

lava ia, e fa’atuatuai lona<br />

to’asa, ‘ina se’i o tatou salamō,<br />

fa’amaoni ma le loto maulalo.<br />

Ona maua lea e’i tatou o le ola<br />

fiafia sa’oloto.<br />

E lē taulia i le Atua, so tatou<br />

malosi, po o se tatou poto, po o<br />

se isi mea. A’o galuega e faia<br />

ma le loto maualalo, fa’amaoni<br />

ma le alofa i le Atua. O fua<br />

aogā nā o lo’o fa’atali mai ai le<br />

Atua. E lē o se tatou meaalofa<br />

taua fo’i lea tatou te viia ai<br />

Iesu ma lona Aso Soifua.?<br />

Ona o Iesu, Amene<br />

Rev.Savaii Loto<br />

Sea Sinoti Niu Sila I Saute<br />

Ekalesia Metotisi Samoa<br />

Uelinitone<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

4 30th November 2009 Le Manamea Samoa


Fefefe faipule Tautua Samoa e<br />

lesitala o latou suafa<br />

Tusia : Tusitala Tolo<br />

Ua avea le teuteuga fou o le tulafono o<br />

faigapalota ua titina ai le femoumoua’i<br />

o faipule o itumalo, ma auala ua fefefe<br />

ai faipule o le Tautua Samoa e ave o<br />

latou suafa e lesitala faatasi ma suafa<br />

o le Komiti faafoe i le lesitalaina faaletulafono<br />

o le latou vaega faaupufai.<br />

“Aisea ua fefefe ai, ae le ave suafa aua<br />

sa pisapisao nei i le faalauiloaina oo<br />

latou finagalo ma tauave ai le igoa o le<br />

pati”, o le finagalo lea o se isi tamalii e<br />

lagolagoina teuteuga o le tulafono o<br />

faigapalota.<br />

Ua saunoa mai lea tamalii (taofia le<br />

suafa) o lea faato’a sa’o le tulafono. E<br />

faasino se lagona o si tamalii i le tele o<br />

palota ua mavae sa tutupu ai maseiga<br />

i le va o sui faatutu ma tagata sa lagolagoina,<br />

ona e ese folafolaga ma tuugatala<br />

na fai ile pati o le a lagolago iai<br />

pe a manuia, ae na manumalo loa ma<br />

ofi i upufai poo polokiki, galo loa<br />

faigaupu ma tagata palota ae pule le<br />

sui na manumalo i le itu ua alu iai. Ose<br />

tasi o teuteuga fou o le tulafono o<br />

palota ua taofia ai le toe faatinoina oni<br />

mafutaga faaupufai i le va oni faipule<br />

o le Palemene ma nisi pati, poo ni<br />

faalapotopotoga e iai ni o latou sootaga<br />

i upufai.<br />

Ua teuteu ai ma le faavae o le Malo<br />

ma avanoa ai loa ona soloia se nofoa o<br />

se faipule nate toe tofotofo faia ni<br />

gaioiga faapea, ae le tutumau i lana<br />

pati poo lona tulaga aloaia o se sui faipule<br />

tuto’atasi. O le taimi nei o loo mafai<br />

ise faipule e faamave ma se pati ona<br />

see ane e tutoatasi, ae amata faamamalu<br />

loa le teuteuga lea, o le a loka<br />

mau loa faipule i a latou pati faaupufai<br />

poo le tuto’atasi.<br />

E ui ina le avea suafa o faipule o le<br />

Tautua Samoa i le lesitalaga o le pati,<br />

ae ua faailoa mai e le faipule o Faleata<br />

i Sisifo, o Lealailepule Rimoni e leai se<br />

eseesega o ia mea e lua. Tusa lava pe<br />

le avea ae a faapea o latou o sui lagolago<br />

o le Tautua Samoa e avanoa lava<br />

i lalo o le teuteuga ona soloia o latou<br />

nofoa.<br />

O le fono a tusitala ma faipule o le<br />

Tautua Samoa ile vaiaso ua mavae, sa<br />

faatino ile maota fou ua iai ofisa o faipule<br />

uma o le Palemene i Mulinuu. Sa<br />

fesiligia sui faipule pe aisea, ae ua le<br />

faia ile ofisa o le latou pati faaupufai.<br />

O le tali a Palusalue Faapo II se tasi o<br />

faipule o Safata, ua le mafai ona o<br />

aiaiga o le teuteuga o le tulafono o<br />

palota o loo tete’e iai. Ua faailoa ai foi<br />

e Palusalue ua taumafai e tutumau oni<br />

sui tututo’atasi ina nei afaina o latou<br />

tofi. Peitai ua matua fesiligia ai le faamaoni<br />

o ia sui mamalu o itumalo ile<br />

palemene o le atunuu, aua ua foliga<br />

Taunuu le Pelesetene o le Tautua Samoa, Panoa Tavita Moala (itu tauagavale) ma sui o le komiti faafoe<br />

e lesitala le pati faaupufai ile ofisa o le Komesina o Faigapalota.<br />

mai ile silasila a nisi e malamalama i<br />

taaviliga o polokiki, ua femoumoua’i<br />

lagona o ia faipule ma ua le tausisia ai<br />

le latou mau tauave ina ua faatuina le<br />

latou pati ile tausaga ua mavae.<br />

O le a toe usu le palemene ilea so 7 o<br />

Tesema 2009 ma o le a iloa ai poo le a<br />

tonu le sa’o o le tulaga ua iai nei faipule<br />

o le Tautua Samoa. Ua manino mai i le<br />

le faia o le feiloaiga a tusitala ma faipule<br />

ile latou ofisa ile maota o le Ioane<br />

Viliamu i Tamaligi i Apia, ua lalafi i le<br />

ata o le niu, ina nei aliali atu se isi tulaga<br />

e aafia ai ile teuteuga fou o le tulafono<br />

o palota. E nana lava le<br />

tama’i-moa ae ioio mai i totonu o le<br />

tanoa.<br />

Le Manamea Samoa 30th November 2009 5


FAATAUNUUINA MA LE MANUIA LE FAIGA TAULAGA<br />

A LE PULEGA O LE MOTU I SAUTE O LOO TAITAI AI LE<br />

SUSUGA I LE TOEAINA REV.TUMAMA VILI.<br />

Tusia: Leatiogie Etena Pouli<br />

O le fuaiupu mulimuli o le pese<br />

158 i le tusi pese a le Ekalesia<br />

EFKS,<br />

Taulaga ia ae le<br />

tusa ai,<br />

Iesu i lou alofa<br />

mai,<br />

Tau o se mea e<br />

iloga ai,<br />

O lo’u matuā<br />

faafetai.<br />

O le agaga maualuga lea o mea nei<br />

o faiga taulaga i tausaga uma a le<br />

Ekalesia Samoa. O le tali luma fale<br />

lea a le tagata faatuatua i le alofa<br />

tele mai o le Atua. E le gata i le alofa<br />

o le Atua i taimi uma ma aso uma o<br />

lo tatou ola, ae silisili lava i lona<br />

alofa na ala mai ia Iesu Keriso, le<br />

alofa e tasi ae afe mo le lalolagi<br />

uma, le taulaga e lei faia i ni tupe<br />

a’o le soifua o lona lava alo pele e<br />

toatasi, na faitaulaga ai le Atua,ona<br />

o lona alofa ia te oe ma a’u le tagata<br />

agasala ina ia faaolaina.<br />

O le agaga lava foi lea na tumutumu<br />

ai le aai i Kalaiesetete i le<br />

pulega a le motu i Saute, ona o le<br />

tuu faatasia o a latou faiga taulaga<br />

o lenei foi tausaga. E ui lava ina<br />

faatauvaa ae tau ia o se mea e iloga<br />

ai le loto fia faafetai. Na malaga ma<br />

ai Ekalesia mai<br />

Nelesoni,Blenheim, Asburton,<br />

Timaru, Dunedin ma Invercargill,<br />

faatasi ai ma Ekalesia e 4 i totonu<br />

lava o Kalaiesetete, Hoon Hay,<br />

Shirley,Wainoni, ma le Ekalesia i<br />

Kalaiesetete. Sa faia lenei faatasiga<br />

i le Ekalesia o loo galue ai le toeaina<br />

o le pulega, le susuga ia Rev.Tumama<br />

Vili. O le polokalame masani<br />

e pei ona faia i tausaga uma. Mo le<br />

silafia Samoa o lenei Faiga Me e 3<br />

aso ona e legata i faiga taulaga, ao<br />

le taimi foi lea o mafutaga faale autalavou<br />

a lenei Pulega.<br />

O le polokalame o nei aso e 3.<br />

Taunuu mai i le aso Faraile i le afiafi<br />

ona amata lea i le tofiga a faifeau<br />

ma a’oa’o ma faletua. O le aso<br />

Toonai o le lotu a Tina ma a latou<br />

fono ona sosoo ai lea ma le Tofiga a<br />

le Pulega. E talanoaina ai mataupu<br />

e aumai e fale Sa taitasi.<br />

O le tele lava o nei mataupu o le atinaega<br />

o au lotu aemaise foi o nisi o<br />

le au uso ua ofoina atu le soifua e<br />

auauna ai le Atua e ala i le tofi<br />

Tiakono. Afai o ni mataupu e tatau<br />

ona ave i le fono tele a le Ekalesia<br />

lea e faia ia Me i tausaga uma, o<br />

lona uiga e ave faamataupu a le<br />

Pulega i totonu o le Matagaluega.<br />

Afai la ae pasia i le tofiga faa le<br />

matagaluega ona faapena loa lea<br />

ona ave i le fono tele ia Me.<br />

A’o faia la nei tofiga a le Pulega i le<br />

aso Toonai, o le taimi foi na o loo<br />

vevela ai taaloga a autalavou. Sa<br />

faia nei taaloga i le QE ll park, o se<br />

tasi o fale taalo tele i Kalaiesetete.<br />

Ua i ai lava le komiti e gafa ma ia<br />

foi polokalame taua. O le aso<br />

mulimuli o le aso Sa lea, o le<br />

sauniga lotu lea sa tuufaatasia ai<br />

taulaga a le Pulega. E le gata o<br />

taulaga tupe, a’o talaga pese. O le<br />

isi lea vaega o le sauniga lenei e<br />

tulimata’i e le au tapua’i o taulaga<br />

pese a aufaipese taitasi aua o pese<br />

o le Me pei e tuu uma i ai le fai mea<br />

lelei o le faiaoga aemaise o aufaipese.<br />

O le faiga Me o lenei tausaga sa<br />

mafai ona faatasi mai le sui o le<br />

komiti tupe a le Ekalesia na te faamaopopoina<br />

taulaga, le susuga i le<br />

faafeagaiga ia Rev. Faafetai Milo.<br />

Sa taitai lava le susuga I le toeaina<br />

o le Pulega ia Rev.Tumama Vili, a’o<br />

le susuga ia Rev. Patini Waterhouse<br />

sa laugaina le afioga a le<br />

Atua, e faaloto teleina ai le fanau a<br />

le Atua ma le au faatuatua i le soifua<br />

galulue ma le ola auauna i soo<br />

se faiva ma se tiute o feagai ai.<br />

Na maea le sauniga mamalu ona<br />

alo ai lea i le taumafataga e pei ona<br />

masani ai aso tetele faapenei, ina<br />

ua iu manuia le faamoemoe ona<br />

faapena lea ona taape le faiga Me o<br />

lenei tausga ma le fiafia tele.<br />

O le taimi lea na faapaia ai le taulaga<br />

e le Susuga i le toeaina Tumama Vili<br />

Cecilia Catering<br />

We cater for ALL occasions. BIG or SMALL.<br />

• Birthdays<br />

• Weddings<br />

• Funerals<br />

• Church Functions<br />

• Family Functions<br />

• And Many Other Gatherings<br />

“Bringing you the taste from the Pacific”<br />

CONTACT: Sue Leautuli<br />

Phone: 03 351 6309 | Mobile: 021 0263 3083<br />

E-mail: Cecilia.catering@xtra.co.nz<br />

Susuga i le faafeagaiga ia Faafetai Milo<br />

sa fai ma sui o le Komiti tupe a le Matagaluega<br />

ma le Ekalesia aoao na te faamaopopoina<br />

le faigataulaga<br />

Aufaigaluega sa galulue mo le sauniga lotu o lenei faiga-Me: Vailoa, Uosepi,<br />

Tumama, Patini & Reupena<br />

O le aufaipese leo malie lena a le Ekalesia mai Dunedin i le taimi na usu ai le latou<br />

pese o le Me<br />

Polynesian food when you want it, where you want it.<br />

6 30th November 2009 Le Manamea Samoa


Suamalie le ola aoaoina<br />

pe a manuia le taunuuga<br />

Tusia : Tusitala Tolo<br />

E suamalie le ola aoaoina pe a<br />

manuia ma faaeaina le taumafai, ma<br />

o lagona ia o le tamaitai o Foliga Misimoa<br />

ina ua ia maua le sili aoao o le<br />

vasega faauu o le 2009 a le aoga o<br />

matata faafailautusi ma galuega<br />

faaofisa i Lalovaea ua silafia e le<br />

toatele, le Tesese Institute of Administrative<br />

studies.<br />

O se aoga sa lolofi iai le ituvai o<br />

tamaitai talavou e aoaoina ai le<br />

tomai faalomitusi i aso ma tausaga e<br />

tele ua mavae, ao lei oo i Samoa<br />

suiga fou o le faaaogaina o masini<br />

computer. Ua faaopoopo ma isi tomai<br />

faaofisa ua aoaoina ile aoga, e pei o<br />

le tulaga i pulega o galuega ise tulaga<br />

lautele, atoa ai ma le aoaoina o<br />

le saunia ma le tusia oni lipoti.<br />

O le uluai faauuga lea i Samoa o<br />

lenei tausaga ao faagasolo ai ile vaiaso<br />

nei ma le vaiaso fou nisi o faauuga<br />

tetele a Kolisi maualuluga a le<br />

Malo ma Ekalesia faapea aoga tumaoti.<br />

O le vaitau masani lenei ilo<br />

tatou atunuu ua faagasolo ai lea<br />

vaega taua o le kalena faaleaoaoga a<br />

le fanau, aua o taimi o seleselega mai<br />

le tausaga atoa sa feagai ai ma le<br />

aoaoina o mataupu eseese. O le aoga<br />

a Tesese i Lalovaea e pei ona silafia<br />

sa fulisia i tamaitai aoga, le au le toe<br />

o ise aoga, ma le aufaigaluega i<br />

Matagaluega eseese ma Faalapotopotoga<br />

a le Malo ma pisinisi sa aoaoina<br />

ai. Peitai ua tele se suiga ona ua ulufale<br />

foi iai ma le vaega o alii.<br />

O le tausaga ese lenei i le faauuga<br />

a le aoga ona o le toatele o alii ma<br />

tamaitai ua mau faailoga e le gata o<br />

tusipasi ao faailoga tipiloma. O se<br />

matati’a foi ua ausia e le aoga le<br />

faaeaina o nisi o tamaitai ini tulaga<br />

maualuluga. O le suega a le faalapotopotoga<br />

o galuega faapisinisi a le<br />

atunuu o Ausetalia ua tulaga muamua<br />

ai se tamaitai Samoa mai le<br />

Fresh Fish and Speciality Dishes<br />

Specials are available all day every day, plus our<br />

range of Takeaway meals and speciality dishes.<br />

82 Riccarton Road, Christchurch<br />

Tel. 03 348 5632 Mob. 021 431 137<br />

We Deliver all of our extensive range of Fresh and Frozen Fish all over New Zealand.<br />

www.theosfisheries.co.nz<br />

aoga a Tesese o le tamaitai lea o<br />

Pualele Sapati. O lona uiga ua tu<br />

maualuga ai foi Samoa i suega a le<br />

faalapotopotoga o galuega faapisinisi<br />

a lea atunuu, mai iai latou uma mai<br />

atunuu o le pasefika sa sueina le<br />

suega o galuega tau ile pulea lelei o<br />

tupe, ma galuega tau i galuega<br />

faaofisa. E tulaga muamua foi isi<br />

tamaitai mai le aoga i suega a lea<br />

lava faalapotopotoga, e aofia ai le<br />

tamaitai o Easter Maugatai, ma Silia<br />

Failua.<br />

E 427 o loo aoaoina ile aoga ile<br />

tausaga nei, e toa 71 alii ae 356<br />

tamaitai. O i latou e aooga i aoga a le<br />

Malo ma ekalesia e 26, ae 104 le au<br />

aooga o tagata faigaluega mai<br />

Faalapotopotoga tumaoti, o kamu-<br />

Drop in,<br />

we'd love<br />

to see<br />

you!<br />

pani ma pisinisi eseese ile atunuu,<br />

faapea Matagaluega ma faalapotopotoga<br />

a le Malo.<br />

O le au le toe o ini aoga e 297, ma o<br />

le 45 pasene o tagata aooga e mai<br />

Savaii. E 89 na sue i suega mai le<br />

Faalapotopotroga faapisinisi a Ausetalia<br />

le Commercial Education Society<br />

of Australia.<br />

O le tamaitai Pule sili o le Matagaluega<br />

o Aoga, Taaloga ma Aganuu<br />

le afioga Galumalemana Nuufou<br />

Petaia, na saunoa ile saunoga autu,<br />

lea sa ia luitauina le au faauu ina ia<br />

filiga ma finafinau mo mea lelei ile<br />

agai ai i luma o le faatinoga o a latou<br />

galuega e pei ona aoaoina ai ile aoga<br />

a Tesese.<br />

O le vasega faauu e to’a 46 o le 2009 a le Tesese Institute of Administrative studies i Lalovaea Apia.<br />

O le tamaitai o Foliga Linna Fa’aoso Misimoa, o<br />

le sili aoao poo le Dux a le vasega faauu o le 2009<br />

a le aoga faafailautusi ma galuega faaofisa o le<br />

Tesese Institute of Administrative studies i Lalovaea<br />

o loo faauluulu ile faletua o Emoni Tesese.<br />

E tolu Ipu na maua e Foliga o ona faailoga ua tulaga<br />

muamua ai i nisi o mataupu sa ia aoaoina.<br />

Le Manamea Samoa 30th November 2009 7


Lipoti Fono<br />

UNESCO Pale<br />

Ua faamaonia e le Kapeneta le Lipoti o<br />

le Fono lona 35 a le UNESCO i Pale,<br />

Farani lea na auai atu i ai le Afioga i le<br />

Minisita o Aoga, Taaloga ma Aganuu,<br />

Afioga Toomata Alapati Toomata i le Aso 6<br />

- 23 Oketopa, 2009.<br />

E fono muamua atunuu o le Pasefika<br />

ona momoli lea o le finagalo o le Pasefika i<br />

totonu o le Komiti e pei o Aoaoga,<br />

Saienisi, Vafealoai, Aganuu ma Fesootaiga<br />

Faaneionapo.<br />

Sa talanoa foi i le Fono:<br />

• avanoa e talosaga ai i tupe fesoasoani a<br />

le UNESCO e faaleleia ai mea ua faaleagaina<br />

e le galulolo. Ua mae’a foi ona tuuina<br />

atu lea talosaga i le fono na faia i Pale,<br />

• vaega pito taua e ao ona faamlamalama<br />

ma tuuina atu i le Pule o le UN-<br />

ESCO mo fesoasoani mo le Pasefika ma<br />

tulaga e puipui ai atunuu laiti mai aafiaga<br />

o fesuiaiga o le tau,<br />

• Sa faalauiloa foi manaoga o Samoa i le<br />

lauga faalauaitele a le Afioga i le Minisita<br />

o Aoga<br />

Sa lauga faamavae ai foi le Faatonu<br />

Aoao o le UNESCO, o Koichiro M a t -<br />

suura i le mae’a ai le valu tausaga o lana<br />

taitaiga. Ua filifilia ai nei le tamaitai<br />

ia Irina Bokova mai Bulgaria e avea ma<br />

Faatonu Aoao, ma o le tamaitai muamua<br />

lea ua pale i lea tofiga talu ona faavae mai<br />

le faalapotopotoga i le 1945.<br />

Sa malaga faatasi le Minisita o Aoga<br />

ma se tasi o Pule Sili Lagolago o le<br />

Matagaluega, Susuga Alaifea Laititi Su’a.<br />

Report on UNESCO conference<br />

in Paris<br />

Cabinet has approved the report on the<br />

35th Session of the General Conference of<br />

United Nations Educational, Scientific and<br />

Cultural Organization (UNESCO)<br />

which was held in Paris from 6 October -<br />

23 October, 2009. Representing Samoa<br />

was Minister of Education Sports and Cul-<br />

ture, Toomata Alapati Toomata.<br />

Pacific countries first met to agree on<br />

certain issues in the fields of Education,<br />

Science, Social & Human Science, Culture,<br />

and Information Communication T e c h -<br />

nology before the issues were presented<br />

into commissions.<br />

Also discussed at the conference were:<br />

• The opportunity to ask for Disaster<br />

Grant to assist with the tsunami rebuilding<br />

efforts in the Pacific before the<br />

submission was approved.<br />

• Clarify priority areas for the UNESCO<br />

Director General to for assisting Pacific<br />

countries; and the protection of small island<br />

nations from climate change impacts.<br />

The former Director General of UN-<br />

ESCO, Mr Koichiro Matsuura delivered<br />

his farewell speech at the conference<br />

after his eight years in office. Replacing<br />

him is the first female to head the UN-<br />

ESCO since its establishment in 1945, Ms<br />

Irina Bokova.<br />

Accompanying the Education Minister<br />

to the conference was ACEO, Alaifea<br />

Laititi Su’a.<br />

Lipoti Fono Minisita o<br />

Tamaoaiga a Atunuu o le<br />

Pasefika<br />

Ua faamaonia e le Kapeneta le Lipoti o<br />

le Fono a Minisita o Tamaoaiga a Atunuu<br />

o le Pasefika lea na usuia i Rarotonga i<br />

le Aso 26-28 Oketopa, 2009.<br />

O lenei fono na auai Minisita o Tupe ma<br />

Ofisa Sinia o Tupe ma Kovana o F a l e -<br />

tupe Tutotonu mai atunuu e i ai Ausetalia,<br />

Atu Kuki, FSM, Kiribati, Nauru, N i u e ,<br />

Niu Sila, Palau, Papua Niu Kini, Marshall<br />

Islands, Samoa, Solomona, Tonga,<br />

Tuvalu ma Vanuatu. Sa auai foi sui mai<br />

Faalapotopotoga Tautupe ma isi<br />

Faalapotopotoga Faavaomalo.<br />

Sa amatalia le fono i le tuuina mai o<br />

faamaisega ma alofaaga o Minisita uma<br />

ma le au usufono i e ua maliliu ma<br />

aafia i le galulolo i Amerika Samoa, Samoa<br />

ma Tonga.<br />

Sa faapitoa talanoaga i mataupu ua<br />

taua i lalo:<br />

• Tulaga lata mai i aafiaga o Tamaoaiga<br />

o le Lalolagi ma le Pasefika ona o le faaletonu<br />

o le tamaoaiga o le lalolagi,<br />

• Maliega a Faauluuluga o Atunuu o le<br />

Forum i le fono sa fai i Cairns, Ausetalia,<br />

• Faamalosia o faamaumauga a Vaega<br />

Tau Faamaumauga i le faaaogaina lea o<br />

tulaga faaitulagi,<br />

• Tulaga faaitulagi mo se Vaega Faapitoa<br />

o Matagaluega o loo aoina Tiute o Oloa,<br />

• Fuafuaga Faaitulagi e lagolagoina ai le<br />

atina’eina o le Vaega Tau Tupe i totonu o<br />

atunuu taitasi,<br />

• Aafiaga tau Tamaoaiga mai<br />

Faalavelave tau le Natura i totonu o le<br />

Pasefika,<br />

• Mataupu mo le isi Fono a Minisita o le<br />

Tamaoaiga (FEMM) i le tausaga 2010.<br />

I le aotelega o loo aafia pea nisi o<br />

Tamaoaiga o Atunuu o le Pasefika ona o le<br />

faaletonu o le tamaoaiga o le lalolagi. O<br />

isi itu na talanoaina e aofia ai le m a l a -<br />

malama o tagata lauetele o le Pasefika i<br />

matuapu tau tupe; ma tulaga i tupe<br />

faamomoli.<br />

O Niue lea sa ofo e talimalo i le fono i le<br />

tausaga 2010.<br />

O le aumalaga a Samoa i lea fono e<br />

aofia ai le Minisita o Tupe, Susuga Niko<br />

Lee Hang ma le Kovana o le Faletupe<br />

Tutotonu, Susuga Papalii Scanlan.<br />

Report on Forum Economic Activity<br />

8 30th November 2009 Le Manamea Samoa<br />

Meeting<br />

Cabinet has approved the Report on the<br />

Forum Economic Ministers Meeting<br />

(FEMM) in the Cook Islands on 26-28 October,<br />

2009.<br />

The meeting was attended by Ministers<br />

of Finance, Finance Officials and Central<br />

Bank Governors from the following counties:<br />

Australia, Cook Islands, FSM,<br />

Kiribati, Nauru, Niue, New Zealand,<br />

Palau, Papua New Guinea, Marshall Islands,<br />

Samoa, Solomon Islands, Tonga,<br />

Tuvalu and Vanuatu. Observers representatives<br />

include from Financial Institutes<br />

and International Organisations.<br />

The meeting started off with offering of<br />

condolences from Ministers to the people<br />

of American Samoa, Samoa and Tonga for<br />

loses from the impacts of the Tsunami.<br />

These are the main issues discussed at the<br />

meeting:<br />

• Global Economic Crisis Update,<br />

• The Cairns Compact,<br />

• Strengthening Statistical Services<br />

through Regional Approaches,<br />

• Sub-Regional Approaches for Targeted<br />

Customs Services,<br />

• Regional Initiatives to Support Financial<br />

Development,<br />

• Economic Impacts of Natural Disasters<br />

in the Pacific Region,<br />

• Forum Economic Ministers Meeting in<br />

2010.<br />

The overall of the meeting showed that<br />

economies of some Pacific countries are<br />

still affected by the financial crisis worldwide.<br />

Other focused of discussion was to<br />

familiarize Pacific people with financial<br />

dealings; and remittances.<br />

18 Volt Cordless<br />

Impact Drill<br />

<br />

$379<br />

Red<br />

Hot<br />

Price<br />

GEORGE HENRY & CO LTD<br />

0800 33 10 33


Su’esu’e e leoleo lipoti o<br />

pisinisi faa-talitane i Samoa<br />

“ O feusua’iga e faatau i tupe”.. ?<br />

Tusia : Tusitala Tolo<br />

E le fou ile faalogo ma le faitau faiga faatalitane<br />

i totonu o le pasefika, e pei ona molimauina<br />

le faatino e nisi i Samoa. O faiga<br />

solitulafono nei o loo totogi ai tupe e nisi o le<br />

itupa o alii i tamaitai ae faatino ni feusuaiga<br />

faaulugalii ma e le faatagaina ni faiga talitane<br />

i Samoa. O loo iai se tamaitai matua o<br />

loo ta’ua e leoleo o loo masalomia lona<br />

taitaia o se galu teine, o loo faia lea galuega<br />

totogi ma o se tasi o nofoaga e masani ona<br />

agai iai, o le maota faamasino fou i Mulinuu<br />

o loo fausia e se konekarate mai Saina. Sa<br />

iai foi ni lipoti i nai tausaga ua mavae e lei<br />

mamao tele atu na ta’ua ai ni faiga faapea<br />

ise nuu tu lata i Apia.<br />

Peitai o lea ua toe mapuna a’e ia faiga, ma<br />

e le’o nofoai ai leoleo ile suesueina, e pei ona<br />

faaalia mai e se alii leoleo sinia. Faaalia e<br />

lea malu o le Malo o loo iai ni tamaitai laiti<br />

talavou o loo masalomia o loo iai ise lio oni<br />

faiga faatalitane, ma o loo silasila toto’a iai<br />

leoleo ile suesuega o loo faia. O le aso Faraile<br />

na te’a nein a masua mai ai i fafo ni faamatalaga<br />

mai nisi o tamaitai o loo faia lea<br />

galuega, e pei ona faamatala e se teineititi<br />

talavou e faapea o lana galuega lea o loo<br />

maua ai se tupe lelei mo ia. E leo toe nofo<br />

lea teineititi i lona aiga moni, aua ua leva<br />

ona tete’a ona matua.<br />

O le taimi nei o le nofoaga lava e faatino ai<br />

lana galuega faatalitane o le nofoaga foi lea<br />

e moe ai, seia oo ina ta le 5 poo le 4 ile<br />

vaveao ona ia tuua lea. O Mulinuu ile nofoaga<br />

o loo galulue ai nisi o alii kamuta mai<br />

DAKOTA TILES<br />

TILES<br />

...from ...from conception conception to completion completion<br />

Renovations<br />

Kitchens/Bathrooms<br />

New Homes<br />

Design, Supply & Install<br />

Do you need TILES?<br />

You need Dakota Tiles<br />

rom a kitchen splashback to an entire house lot, tiles are the easiest way<br />

to give any room that unmistakable WOW! factor. FDakota<br />

Tiles at 22 Albert Street, Rangiora, are locally owned and operated. Mark<br />

and Natalie Grigor have grown the business from a small cash and carry operation to a<br />

full design, supply and installation business over the past three years.<br />

Their showroom is bursting at the seams with inspirational ideas and concepts that<br />

will inspire you. "We designed our full bathroom, shower and kitchen displays so our<br />

customers can easily compare tile sizes, styles and colours, they are an excellent tool<br />

to aid in the tile selection process" says Mark. And with thousands of tiles available,<br />

Dakota Tiles have the perfect tile for you.<br />

"We have tiles to suit the budget conscious, right through to top quality tiles sourced<br />

from Spain and Italy. Ceramic, porcelain and natural stone."<br />

As well as a huge selection of tiles, Dakota Tiles also stock all the adhesives, grouts,<br />

trims, tools and accessories required for the Trade tiler or DIY-weekend warrior. And<br />

their trade area is open from 7.30am weekdays for the early birds. Dakota Tiles are the<br />

North CanterburyAgents for MAPEI andASAAdhesives and Tiling solutions.<br />

They also have an instore tile cutting service for all those difficult to cut tiles, taps<br />

and plugs, etc.<br />

So for friendly, expert advice go in and see the team, Mark, Natalie and Janine at<br />

Dakota Tiles and let them help<br />

you get your ideas from<br />

conception to completion.<br />

22a Albert St, Rangiora. Ph: 310 6478<br />

O le maota faamasino fou i Mulinuu o loo ta'ua<br />

ise lipoti o loo agai iai tamaitai laiti talavou e<br />

feiloai ma ni alii Saina ma faatau iai o latou tino.<br />

Saina ma nisi o tagata kamuta mai Samoa,<br />

ose tasi lea o nofoaga e masani ona agai iai<br />

tamaitai o loo masalomia.<br />

Ae ua faamatala se isi o alii kamuta<br />

Samoa, o le masani lea a tamaitai laiti o le<br />

agai atu i taimi o le afiafi poo le ta o le 6 ona<br />

tauvala’au ane lea i alii Saina e o atu latou<br />

te tafafao. E ese se isi konekarate mai Saina<br />

o loo galulue ile fausia o se isi maota tele o<br />

le Malo o Samoa i Sogi ile nofoaga sa iai le<br />

faleoloa o le Esetete Tausi, ma ua faaalia esemolimau<br />

o ia pa’aga a tamaitai laiti o faia<br />

lea galuega.<br />

O loo silasila nei le Matagaluega o le soifua<br />

maloloina i nei lipoti o faiga talitane, ma ua<br />

amata ona galulue faatasi ai ma leoleo ile<br />

fia maua mai o ia tamaitai moni suesuega<br />

faafomai. O atugaluga ma popolega o le<br />

matagaluega ina nei iai ni faamai faigata e<br />

pei o le HIV Aids e ono alia’e mai i ia faiga<br />

peafai e leo malu puipuia tamaitai. E iai foi<br />

isi faamai pipisi e mafua i feusuaiga le saogalemu<br />

o loo fia maua iai ni suesuega a le<br />

matagaluega o le soifua maloloina.<br />

See Mark, Natalie and Janine from Dakota Carpets<br />

for friendly, expert advice.<br />

Biggest selection in North Canterbury<br />

Quality imported tiles<br />

Expert advice & service<br />

Adhesives,<br />

trims, tool, trade & DIY<br />

OPEN 6 DAYS:<br />

Mon-Fri 9am-5pm, Sat 10am-1pm<br />

132nc102-09<br />

Le Manamea Samoa 30th November 2009 9


374 Ferry Road Woolston | Phone: 982 1020<br />

Mon – Fri 8.30am – 5.30pm Saturday 10am – 5pm<br />

YES WE DO WINZ QUOTES<br />

FRIDGES FROM $70.00<br />

WASHING MACHINES FROM $75.00<br />

DRYERS FROM $40.00<br />

LOUNGE SUITES $100.00<br />

QUEEN/DOUBLE BEDS FROM $150.00<br />

SINGLE BEDS FROM $45.00<br />

MICROWAVES, POTS, CROCKERY,<br />

CUTLERY,PRAMS, COTS, CARSEATS,<br />

FLOOR RUGS,TV’S, WALL UNITS,<br />

LAWN MOWERS, GARDEN TOOLS<br />

SEWING MACHINES, SPORTS GEAR, BBQS.<br />

ALMOST ANYTHING YOU ARE LOOKING FOR.<br />

LARGEST SECOND HAND STORE OF ITS KIND<br />

IN SOUTH ISLAND.<br />

$<br />

O A’U O LAU UO, OU<br />

TE PUIPUI IA TE OE<br />

Tulaueleele le Police 1 i Waterview Primary<br />

Tusia: Vui Masinamua<br />

Na matua segia uma mauli o le Aoga ma<br />

Faiaoga a le Waterview Primary School, ina<br />

ua ifo tonu ma tulaueleele I lo latou malae<br />

taalo, le vaa o le ea a le Matagaluega o Leoleo<br />

o le ituaiga ua taua o Helicopter.<br />

O le vaa lenei o le matagaluega sa faia ni<br />

ana faataitaiga I le ea, ae faafuasei ai ona<br />

ifo ane I le malae taalo o le aoga lenei, ina<br />

ua latou iloa ifo le tumutumu ai o lenei<br />

aoga, ona o le sauniuniga o le po fiafia o le<br />

fanau e ala lea I se latou Disco Night. E fetaui<br />

lava le ifo ane o le vaa I le malae ae<br />

taunuu loa lava foi I ai ma le sailiiliga a le<br />

tusitala. Na maua le avanoa o le fanau aoga<br />

latou te maimoaina ai lenei vaa, ona maua<br />

ai foi lea o le alii leoleo o/ loo faauluulu I ai<br />

la latou galuega, e faamalamalama ai I le<br />

fanau le taua ma tiute<br />

taua/ve o lenei vaa. O le<br />

vaa la lenei o le lua ai lea o<br />

vaa faapea o le matagalueaga<br />

I Aukilani lava<br />

latou.<br />

O le vaa fou lenei ua lua ai<br />

nei vaa o lea ituaiga o loo<br />

faatautaia lava lea e le<br />

matagaluega, ma ua<br />

faaigoaina nei o le olice 1.<br />

O ona tiute o le leoina lea o<br />

le saogalemu lautele mai le<br />

ea, ae maise lava pea<br />

Helicopter Police One<br />

faigata ona ausia e le vaega o loo I le fogaeleele<br />

se sa/iliga, oni osofaiga a tagat le<br />

taupulea. Na sa/unoa foi le alii sinia o lea<br />

vaega e faapea, o le Police 1 o se tautua aoga<br />

ma o se paaga lelei tele lea mo tagata poo<br />

/le mamalu lautele ae le o se fili o tagata Na<br />

matua fiafia le fanau ina ua faia ni<br />

faataitaiga a le vaa ina ua masii ese atu ai<br />

ma toe foi mai. Ina ua maea ona faamalamalamaina<br />

vaega uma e tusa o le galuega<br />

fai a le Police I, ona toe malaga ese atu ai<br />

loa lea ae mataitu uma lava e le fanau lona<br />

mou ma/lie ese atu. Na matua faaalia le fiafia<br />

o le tele o nisi o le fanau aoga, aua o le<br />

uluai taimi lenei ua vaavaai ai I se vaalele<br />

o lenei foi ituaiga o le helicopter.. Ae o le upu<br />

moni, lava e leai se isi na iluilu ma talotalo<br />

o le a afea e le Police One lenei foi aoga, ma<br />

o se faamanuiaga lea sa lilo mo nei tamaiti<br />

aoga uma.<br />

10 30th November 2009 Le Manamea Samoa


$30 miliona tupe faameaalofa<br />

o le sunami<br />

Tusia : Tusitala Tolo<br />

Ua oo atu i le $30 miliona tupe o<br />

meaalofa o le sunami ua taulimaina e<br />

le Malo o Samoa e pei ona faailoa e le<br />

alii palemia. Peitai e le’o gafatia e ia<br />

foai tupe le toe faaleleia atoa o vaega<br />

na faaleagaina i le faalavelave<br />

faanatura o le aso 29 o Setema, lea o<br />

loo fuafua e silia ile 300 miliona. O le<br />

toe fausia o auala tetele, le eletise, le<br />

suavai ma laoa ma maota o aiga na<br />

faaleagaina faapea le toe fausia o le<br />

uafu ma le nofoaga toso va’a i Satitoa,<br />

o loo i totonu o le fuafuaga o le toe fausia<br />

o mea na faaleagaina ile sunami. O<br />

le fonotaga a le Palemene i le aso 7 o<br />

Tesema 2009 o le a folasia ai e le Malo<br />

le tala atoa o tupe na foai mai e atunuu<br />

ma Malo i fafo, faapea faalapotopotoga<br />

ma tagata taitoatasi ma kamupani ma<br />

pisinisi.<br />

O le fausia o auala tetele e taugata<br />

aua o alatetele valita fou o le a sua i<br />

fanua i uta ua agai le toatele o aiga o<br />

nuu ma afio’aga na aafia e nonofo ai. E<br />

oo i le suavai e manaomia foi le toso iai<br />

o paipa tetele a le Malo. I se talanoaga<br />

ma le Minisita o Galuega tetele a le<br />

Malo, afioga Tuisugaletaua Sofara<br />

Aveau, na ia faailoa mai ai o loo galulue<br />

inisinia mai fafo e saili se vai i uta<br />

e lata i afio’aga o Saleaumua, Malaela,<br />

Lotopu’e, Satitoa, Lalomanu ma Ulutogia<br />

e maua ai le suavai. O le suavai o<br />

VINYL FLOOR SPECIALISTS<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

loo maua i le vaega i tai i fanua sa faamautu<br />

muamua ai tagata, e le’o mafai<br />

ona au i uta i le vaega ua nofoia nei e<br />

aiga o ia afio’aga. O Saleapaga ma<br />

Lepa ua oo le eletise i uta i fanua o ia<br />

nuu ua nonofo ai aiga, ae o le suavai foi<br />

le faafitauli ma o loo galulue ai le au<br />

faigaluega a le Malo ile pulega o le<br />

suavai.<br />

O le eletise foi o loo galulue ai le EPC<br />

mo le tosoina o laina malolosi agai i<br />

fanua tu uta o nuu o le Mata Aleipata,<br />

ma o le a oo atu i vaega uma ua nofoia<br />

nei e aiga. O le fausia o laoa ma maota<br />

o se tasi lea o vaega o loo faagasolo. E<br />

$18,000 le tau a le Malo mo le fale ose<br />

aiga, peitai o loo iai nisi o fuafuaga ua<br />

faailoa mai, ua toe fetuunai ai le umi<br />

ma le lautele o nisi o laoa ma maota.<br />

Ua mafua lea tulaga ona o nisi o aiga e<br />

fai si to’atele ma e le gafatia e le lapo’a<br />

o le fale sa fuafua muamua. O le<br />

faalapotopotoga o le Caritas a le ekalesia<br />

Katoliko o loo feagai ma le fausia o<br />

fale e 50, lea ua faaopoopo iai ma le<br />

saunia o tane vai mo ia fale e 50.<br />

O se vaega faaopoopo lea o le fesoasoani<br />

a le caritas o se faalapotopotoga<br />

o loo avea ai le afioga i le masiofo a le<br />

Ao o le Malo ma faatina. Faaalia e se<br />

molimau o le manao foi lea o le masiofo<br />

ia maea lava fale o loo fausia e le<br />

faalapotopotoga, ma faatu ai ma le<br />

tane vai aua o se isi lea vaega o loo<br />

moomia e aiga.<br />

<br />

Bring this AD for<br />

$40<br />

721 Dominion Road,<br />

<br />

<br />

New Zealand<br />

Ph : (09) 620 8065<br />

Fax : (09) 620 5760<br />

Per Lineal Metre Inc GST<br />

Valid til <br />

PAST BALMORAL SHOPS TOWARDS MT ROSKILL<br />

EASY PARKING CLOSED WEEKENDS<br />

Se tasi o foa’i tupe e $20,000 mai le tamaitai o Elaiza Hunt ma lana kamupani mo galuega a le<br />

Malo i le tuanai o le galulolo. Sa tauaaoina lea siakitupe ile sui Palemia Misa Telefoni ma le minisita<br />

lagolago o Hans Joachim Keil.<br />

O le tasi o faalapotopotoga o loo fesoasoani<br />

o le Habitat Humanity mai<br />

Niu Sila, ua latou ofoina tagata kamuta<br />

e faatinoina le galuega, ae<br />

faaopoopo foi iai ma le fesoasoani a<br />

aiga taitasi. Ua maua main in molimau<br />

i le faafiafiaina o aiga i le galuega a le<br />

Caritas ma ua iai ma le fuafuaga e toe<br />

faaopoopo atu nisi fale latou te fausia.<br />

O tupe lava a lea faalapotopotoga o loo<br />

fausia ai fale, e ese mai ile $18,000 o le<br />

fesoasoani a le Malo mo le tau o le fale<br />

e tasi o se aiga e fausia i fesoasoani a<br />

le Malo.<br />

O le aao mafola ile itu tau tupe mo<br />

galuega e toe faaleleia ai vaega na<br />

faaleagaina ile sunami, na auala atu ai<br />

foi se foai mai le faletua o Elaiza Hunt<br />

ma lona to’alua ma le la kamupani car<br />

rentals o le Talofa ma le ETV. O lea seleni<br />

na maua ile faatauina i Niu Silama<br />

Ausetalia o ata o le sunami ile aso<br />

muamua na tupu ai lea faalavelave<br />

faalenatura.<br />

Le Manamea Samoa 30th November 2009 11


2031188AA<br />

SPECIALIST AUTOMOTIVE TOOLS<br />

Hand tools, Mechanics,<br />

Panel beaters, Engineers, etc.<br />

We also stock, Kincrome,KingTony,<br />

Koken, Teng, Stahwille, Aemite, CRC<br />

Come in and see<br />

Bertie Best Deals<br />

20 BYRON ST CHRISTCHURCH<br />

0800 TOPTUL / 0800 834865<br />

ph: 03 377 7400 fax: 03 379 6207<br />

www.transportparts.co.nz<br />

email: sales@transportparts.co.nz<br />

‘O LE ALOFA UA MONI,<br />

O RUTA IA NAOMI’<br />

Malaga faatino le Tsunami Samoa 09<br />

Tusia: Vui Masinamua<br />

O le faaiuga o le vaiaso na tea<br />

nei ma le amataga o lenei foi<br />

vaiaso, ua malaga aloaia atu ai<br />

le Taitai ma le Komiti a le<br />

Faalapotopotoga o le Tsunami<br />

09, lea o loo taitaia lea e le tofa<br />

ia Pa’u Teleiai Edwin Puni ma<br />

le faletua. O lenei foi Komiti,<br />

ua o se tasi lea o vaega tumaoti<br />

e pei foi o isi faalapotopotoga o loo<br />

faatinoina le galuega fia fesoasoani mo<br />

Samoa ona o le faalavelave faanatura sa<br />

faapea ona faatamaia ai lo tatou atunuu i<br />

nisi o ona vaega.<br />

O le tofa ia Pa’u ma le tausi, ua iloaga le<br />

tele o lo laua sao ma le lagolagoina o soo se<br />

taumafaiga lava a le atunuu. E pei o le tautua<br />

I tulaga o faasalalauga I luga o Upega<br />

o Fesootaiga, ae faapea foi I tulaga o faipelega<br />

poo fusuaga, ae le o muta ai lava lo laua<br />

agaga fia tautua pea I soo se vaega lava I<br />

lo tatou atunuu.<br />

E I ai foi la ona taulamua I le faalapotopotoga<br />

lenei o le Tsunami Samoa 09 ma o loo<br />

lagolagosua tele I ai le tofa ia Savea Al Harrington<br />

Lavea ma le tofa ia Vaiolo Lapa<br />

Leatioo o Sui ia o le Faleualesi Faasalalau<br />

I Aukilani, le Samoa Niustalk Radio<br />

Pa’u Teleiai Edwin Puni<br />

104.6FM.<br />

O loo faapea foi ona auai nisi o<br />

tamalii ma failauga ma<br />

tamafanau a lo tatou atunuu ,<br />

ona o lo latou foi fia tautua lava<br />

e ala I lenei taumafaiga. E lua<br />

ni a latou sailiga tupe na faia sa<br />

faapea foi ona auai nisi o alo<br />

pepese iloga o Samoa e pei o<br />

Asuao Felise Mikaele, Willie<br />

Tavita, Iopu Faivalu, Ulae<br />

Michael McCarthy, Aneseto Falemoe ma le<br />

Mika Sisters.<br />

I le taimi nei la ua maea ona faatauina ni<br />

leitio faalogologo se 300 mo aiga ua mafatia,<br />

o le tinoitupe e silia ma le $20,000 tala<br />

Samoa, ma container tai 40 futu e luau a<br />

matua faatumulia I lavlava ma vaega tau<br />

I le fatu aiga faapea ai foi ma meaalofa poo<br />

meataalo mo le fanau lea la ua taoto nei I<br />

laufanua o Samoa e faatali mai ai le<br />

taunuu atu o le aumalaga aua lona tufatufaina<br />

ma faasoa atu I nai aiga na aafia I<br />

sauaga a le Galulolo. O loo I ai le faamoemoe<br />

o le a I ai lenei faigamalaga I le atunuu<br />

mo le umi e lua vaiaso. E momoli ai lava le<br />

faafetai tele ia Pa’u Teleiai Puni ma le<br />

Tausi faapea foi le Komiti Faafoe o le<br />

Tsunami Samoa 09, ona o la outou tautua<br />

mo nai o tatou tagata. O le upu moni, e faia<br />

lava e outou mea sili, ma o outou manumalo<br />

ai lava.<br />

12 30th November 2009 Le Manamea Samoa


Rev. Iosefa Lale Peteru<br />

E LE GALO<br />

AVELE I LE<br />

AGAGA<br />

Talofa lava! Malo le soifua maua<br />

ma le lagi e mama. O le vaitau<br />

le nei e taunu’u ai le Upu, “Ua<br />

lata le tau laumea. Ua sina fo’i<br />

le galu, ua ite fanua alalo”. Aua<br />

ua fa’aifo le faitauga o aso o le<br />

nei fo’i tausaga.<br />

A o le i alo atu i le tatou fatuga o<br />

le nei lomiga, ou te mua’i avatu<br />

malu i pu’ega ona o le sasi i le<br />

lomiga talu ai. O le fa’asa’oga i<br />

le tatou Pese; “E i ai a’u manu<br />

Vaefa.” O le fuai’upu lona tolu,<br />

sa ou ta’ua i lona lua o laina,<br />

“Savalivali ane i le Mua’au. E le<br />

o le Mua’au, o le Afolau. O le<br />

atoa la lea o le fuaiupu.<br />

Filifili lou mafaufau<br />

Savalivali ane i le Afolau<br />

Kapeta e lanu lau’ava<br />

E le lavea lou vae i se ma’a<br />

Savali i le umukuka<br />

E sili lona umi ia Samoa uma<br />

Ae i ai le mea malie<br />

E su’e taumafa fa’apea ma fafie.<br />

O le fuai’upu lea, o lo o tala vivi’i<br />

ai le Afolau. O le fale’ai lea fa’a<br />

Samoa utupoto lima, sa tu i le<br />

mea ua i ai nei le fale’ai fa’a papalagi.<br />

Sa fa’a sima lona fa’avae,<br />

sa fola fo’i i le kapeta. E fa’apea<br />

fo’i la ma le Umukuka lea na ou<br />

ta’ua i le lomiga talu ai. Sa usu i<br />

o matou aso, Filifili lou mafaufau,<br />

Savalivali ane i le Compound.<br />

Fai mai lo’u afafine o<br />

Vania i lo latou taimi, sa fa’apea,<br />

Filifili lou mafaufau, savalivali<br />

ane i le taumatau.<br />

E fa’amalulu atu, ua fesea’i a’u<br />

fa’amauga o le ma talanoaga ma<br />

O LE MANA O FATUGA<br />

le toea’ina.<br />

Ae mo le nei lomiga, ua ou fia<br />

aumaia le isi fatuga a Avele, e<br />

sili ona pele i lo’u loto. Le<br />

Vi’ivi’iga lea o Avele. Ua ou<br />

fa’aulutalaina le Pese lea:<br />

E LE GALO AVELE I<br />

LE AGAGA.<br />

1)Le matagi e ua agi malie<br />

Pei o le Tala o lo o ua ave<br />

I le Laumua o Avele<br />

O le puna, o le poto lautele.<br />

2)E mauti’eti’e mai i le taulaga<br />

Tama o Vaea, o lo o tu fa’a<br />

autafa<br />

Ae lafoia o lona ata<br />

E fa’apaolo ai lupe o le foa.<br />

Tali:<br />

O le Ie lanu meamata<br />

Ae muatolu samasama<br />

E mai Niue lana ula<br />

Le puataunofo lona sei lena<br />

Ua iloa ai oe; E Samoa.<br />

E le galo, Avele i le agaga.<br />

3)A e ma’alo, ane i le vaomatua<br />

C CHU C CHU H U URCH U URCH R C H<br />

St John the Evangelist<br />

angelist Catholic Chur<br />

ch Otara<br />

Other Church<br />

installs: Le<br />

e Sa<br />

vali<br />

O Le<br />

Filemu<br />

Church,<br />

ch, Emanuelu Christian Ministries,<br />

Manukau Central Baptist Chur<br />

ch plus more.<br />

Ua o se la oso oe i le Taulaga<br />

I lau savali ma si au togiga<br />

Ua fai ai oe ma fili o A’oga<br />

4)Ua salalautasi i le lalolagi<br />

atoa<br />

O le Pua tau nofo ua iloa lona<br />

aoga<br />

I galuega so’o se Matata<br />

Nofo aiga ma le Tala’iga<br />

5)Oi Avele, na fanau i le 24<br />

I le 31, ua tulaga muamua<br />

Ua Tuto’atasi nei Samoa<br />

Ua ta’ua ai oe O le Kolisi o Fa’ato’aga.<br />

6)Ia pipi’i a’e lo’u laulaufaiva<br />

Oi pe a galo oe Ierusalema<br />

Avele ‘ea, ia ou fa’apena<br />

Pe a galo oe i se itula.<br />

Fatu Pese; Tole’afoa Talitimu.<br />

Tausaga na fatu ai: 1963<br />

O le na aumai ai fa’amatalaga;<br />

Rev. Foma’i Lafaiali’i.<br />

O le fa’afeagaiga a le EFKS i<br />

Vaitele, Faleata Samoa.<br />

Mafua’aga na fatu ai:<br />

Fai mai Foma’i, o le vala’aulia<br />

mai o Avele e Tutuila ma<br />

Manu’a i le Umusaina po o le<br />

tatalaina o le Malae Va’alele o<br />

Amerika Samoa i Tafuna. O le<br />

Tausaga e 1963, a o a’oga i<br />

Avele. Ona fatu ai lea e Tole’afoa<br />

Talitimu le Pese lea. Sa matou<br />

usuina fo’i i le malaga lea.<br />

Mafaufauga Taua;<br />

Laina mulimuli o le fuai’upu e 2.<br />

“E fa’apaolo ai lupe o le foa.” E<br />

ma’eu le fa’aaogaina e le fatu<br />

pese o lea fuaitau. Ua fa’atusa e<br />

Tole’afoa tama a’oga o Avele i<br />

lupe o le Foaga. O le Foagafanua,<br />

o lupe ia na fofoa<br />

fa’atasi ma gogo. Ou te le iloa pe<br />

fa’apu’upu’u e Tole’afoa le<br />

Foaga, i le Foa, pena fa’aumi<br />

lava a ua fa’apu’upu’u e tama<br />

a’oga o Avele i le gasolo mai o<br />

tausaga.<br />

Fuai’upu 4.<br />

O le Puataunofo ua iloa lona<br />

aoga. Ua fa’atusa ai e Tole’afoa<br />

tama a’oga o Avele i le Puataunofo.<br />

Le pua ua avea ma<br />

vaega o lana togiga. Ae le o le fugala’au<br />

lea e tautala i ai le fatu<br />

pese. O tama Avele. Tama o le<br />

Puataunofo ua salalau atu ma<br />

tula’i mai i Matata ese’ese o<br />

Galuega a le Malo. Ua le gata i<br />

lea, a o le tautuaina o Aiga ma<br />

alalafaga. Ae maise le Tala’iga o<br />

le Finagalo o le Atua ma lana<br />

Ekalesia, i le Galuega fa’a<br />

Faife’au.<br />

Fuai’upu 5.<br />

Ua fa’apu’upu’u e Toleafoa le<br />

1924. O le tausaga lea na<br />

fa’avae ai le A’oga i Avele. O le<br />

31, o le Tausaga lea e 1931. E o’o<br />

mai i tausaga ia, ua avea lava<br />

Avele ma A’oga taua a le Malo.<br />

Aua fa’ato’a fanau mai le Kolisi<br />

o Samoa i le 1953.<br />

Fa’anoanoaga;<br />

O lo’u fa’anoanoa ia, ina ua<br />

nonofo le A’oga Maualuga a<br />

Leone Amerika Samoa, ma liliu<br />

upu o le Pese ma fai ai le Vi’i o<br />

le latou A’oga. Ae na toe liua i<br />

lo’u fiafia ina ua toe pu’e mai e<br />

le Aufaipese a Tama Tuai o<br />

Avele i Niu Sila le nei Pese taua.<br />

Fa’afetai i le Asosi a Tama Avele<br />

Tuai ua latou toe fa’aolaola mai<br />

fatuga a le nei A’oga.<br />

E le galo i lo’u loto le tausaga e<br />

1969, i le loloto o timuga na le o’o<br />

ai ona fai se Tula’i Fa’aaloalo i le<br />

Sisiina o le Fu’a i le Fa’amanatuina<br />

o le Malo Tuto’atasi o le<br />

tatou Malo o Samoa. Na toe fo’i<br />

uma A’oga ma savali o Fa’alapotopotoga,<br />

ona ua timuga tele. Na<br />

o Leoleo na o i Mulinu’u sisi le<br />

fu’a ma Malo Fa’aaloalogia. Ae<br />

fai mai Ta’ita’i ma Fa’ai’uaso, e<br />

o pea Avele. E le ila Avele i le<br />

timuga.<br />

E o’o tonu atu lava le savali i le<br />

faitoto’a i Mulinu’u ae fetaui ai<br />

i’ina ma le Ta’avale a le Ao o le<br />

Malo ua afio mai ua uma ona<br />

sisi le fu’a. Na fa’alo ai lava i’ina<br />

Avele.<br />

O le loto lena fa’a Avele. E le<br />

solomuli i se mea. Taimi na o<br />

fa’ai’uaso Rev. Tavita Taule’alo<br />

ua faife’au Toea’ina nei EFKS<br />

Papakura. Tausaga tolu Fuatamalesa<br />

Tago Si’aipili ma Fata<br />

Reupena Fa’avaoga, ae Tausaga<br />

lua Rev. Dr. Ma’afala Koko.<br />

Ioe, E le galo Avele i le Agaga.<br />

Ta te tago atu loa e ‘ai se koko,<br />

esi, fa’ipula. Fai mai tama tuai,<br />

Ua ola sou fa’i? E le tele na o<br />

sina tuma lapo’a i le muaulu.<br />

Tofa Soifua.<br />

S SOU S SOU O U N ND N ND D SSYSTE<br />

SYST SSYSTE<br />

SYST EMS<br />

15% discount for<br />

all Chur ch’s<br />

when y you<br />

mention this ad.<br />

Come Come and and visit visit the the JANDS JANDS JANDS demo<br />

demo<br />

room<br />

oom in Manger<br />

e, Manukau.<br />

Call Carl t<br />

oday<br />

to<br />

make<br />

an<br />

appointment:<br />

(09) 275 8710<br />

Le Manamea Samoa 30th November 2009 13


E TAUGATA MO LE ATUNUU, A UA TALIA MA<br />

LE FAAALOALO LE FINAGALO O LE MALO<br />

Sauni Lealailepule ma Palusalue i Palota Laiti a o la Itumalo<br />

E PORT MEAT<br />

Pleasant Point Butchery,<br />

Main Road, Pleasant Point.<br />

Ph : 0800 757 288,<br />

(03) 614 7400<br />

Fax : (03) 614 7200<br />

Mob : 027 208 2433,<br />

027 208 2476<br />

lynda.barry.emw.plpt@xtra.co.nz<br />

WAREHOUSE<br />

“We dont keep the best meat, we sell it!”<br />

Tusia: Vui Masinamua<br />

O le faatalanoaga masani a<br />

le ualesi faasalalau a le<br />

Niustalk Radio ma o le sui<br />

foi lea o le Le Manamea<br />

Samoa, ma le Taitai o le<br />

Vaega Faaupufai a le Tautua<br />

Samoa mParty, i le po o<br />

le aso Tofi na sei mavae nei,<br />

na manino mai ai le tulaga<br />

ua i ai, finagalo o faipule nei<br />

e toalua o lea Vaega, ina ia<br />

lesitalaina loa le Vaega<br />

Faaupufai i lalo o o laua suafa, aua le toe<br />

sauna atu i ni faigapalota laiti a o laua<br />

Itumalo, e pei ona ua maea ai nei ona<br />

pasia le Tulafono Fou o Faigaplota, pei<br />

ona faauluina ai talu ai nei e le afioga i le<br />

alii Palemia o le Malo Tutoatasi o Samoa.<br />

Lelalailepule Rimoni Aiafi<br />

Na manino mai foi i le saunoaga a le alii<br />

faipule ia Lelalailepule Rimoni Aiafi, o<br />

lenei faigapalota laititi, e le o toe taugofie<br />

lava lea. Ua le gata ia i laua uma, ae faapea<br />

foi i le lautele o le atunuu. Aua e ui lava o<br />

se mana’oo le Malo ma le HRPP, ae mautinoa<br />

lava e leai ni tupe a se Faigamalo poo<br />

le HRPP, ae o tupe a tagata lautele o le o le<br />

atunuu o loo tuuina atu lea e faafoeina ai<br />

lona malo e soo se Faigamalo lava e tulai<br />

mai lea taimi ma lea vaitaimi. Na fesiligia<br />

foi le afioga i le alii faipule, pe o le a lava le<br />

tulaga ua inaina ai le alii palemia ma le<br />

Faigamalo, ina ia fausia lenei tulafono, ae<br />

pe la lava e mafai e le toaiva o i latou o i ai<br />

nei ona suia ai le pasiaina o soo se pili ma<br />

ni tulafono fou taufaaofi emana’o i ai le<br />

Palemia ma le Faigamalo.<br />

Ae i se saunoaga a Lealailepule, o loo fiu foi<br />

lona manatu i tau faavasega pe o le a lava,<br />

ae nap au se vaega o loo manatu i ai, ona o<br />

le loto tiga lava o le alii Palemia ina latou<br />

manumalo i le faamasinoga ma le Fofoga<br />

Fetalai. Na toe fesiligia foi<br />

Lealailepule, pe faapefea<br />

ona loto tiga fua le alii<br />

Palemia i lo latou manumalo,<br />

ae le o le Palemia na<br />

latou faamasino, ae o le Fofoga<br />

Featalai. Na soisoi le<br />

alii Faipule ma ia faapea<br />

mai, e moni lelei le fesili, ae<br />

o i tonu lea o loo faavae ai lo<br />

latou taofi o le finau mai o le<br />

Fofoga Fetalai o le Maota, e<br />

lei faia fua ae na usuia ma<br />

unaia e le alii Palemia. Na<br />

fesiligia e le tusitala le alii Faipule, pe aisea<br />

ua faamauina ain a o i laua ma Palusalue,<br />

ae a faapefea le isi toafitu o le latou vaega,<br />

ma pe ua palai foi le tofa a isi faipule ua le<br />

mananao ai e lesitalaina o latou suafa. Na<br />

saunoa manino Lealailepule, e leai e le o<br />

lea le tulaga, ae ona o le alolofa moni i le<br />

atunuu aua e matua le taugofie l;ea mo<br />

Samoa, pe a toe fai nei ni Palota Laiti, a<br />

Itumalo uma e iva o ia faipule uma. Na ia<br />

taua foi le taua ona i ai pea nisi o i latou e<br />

faaauauina le finau ma se leo i Totonu o le<br />

Maota, ona e le iloa poo lea le umi o le a<br />

faatalitali ai nei mo ia palota laiti pe a tutuli<br />

uma nei i latou ma le Palemene, ona o<br />

le tulafono fou, ae o le a leai ai lava lea o se<br />

leo e faafetoaia le malosi o le Palemia ma<br />

lana Faigamalo.<br />

Aua o le a manatu loa lava i latou o le a faia<br />

sea mea ma faatino loa lava e aunoa ma se<br />

finauga e faia i ai. Ua lua nei vaiaso o faia<br />

le lesitalaina o le latou Vaega Faaupufai, i<br />

lalo o pulu i le taulaga i Apia, ma o se<br />

vaaiga lava e latua te lagona ai le fiafia ma<br />

le afioga ia Palusalue, ona o le tali atu ma<br />

le naunau o tagata e fia lesiatalina o latou<br />

suafa i lalatou vaega, o se sunoaga lea a<br />

Lealailepule. Na ia taua ai foi i lea lava<br />

faatalanoaga, le mae’a ai ona faia le latou<br />

feutanaiga ma le Samoa Party ae lei auai<br />

le Taitai o le Peoples Party, ona sa toesea<br />

ma le atunuu le afioga ia Maposua<br />

Toleafoa Solomona Toailoa. Ae i lea lava<br />

feiloaiga ma le Samoa Party ua malilie ai o<br />

le a taumafai nei Vaega Faaupufai uma e<br />

galulue faatasi, aua se suiga lelei mo<br />

Samoa ma lona Malo i ona Upufai.<br />

Na fesiligia foi Lealailepule, pe o le a seisi<br />

laasaga e fai pe a tulai mai se iuga o a laua<br />

palota laity e faiaina uma a ii laua ma<br />

Palusalue. Ae na tali le alii Faipule, afai<br />

lava o le tali lea o le a aumai, ua malielie<br />

lava i ai ma Palusalue. Ae o loo talitonu pea<br />

lona taofi, e le mafai e se isi lava o Faipule<br />

poo Sui Tauva, ona toe faavaleaina tagata<br />

Samoa. Aua ua silafia lelei e le atunuu le<br />

tulaga moni ma le agaga o loo latou finafinau<br />

ai pea, e le o se fia faaleaga i le Faigamalo<br />

pe suesuevale, ae o le fautuaina o le<br />

Faigamalo ma tau atu i ai vaega ogaoga e<br />

le lelei ai a latou fuafuaga fai, mo tagata<br />

lautele o le atunuu.<br />

O loo faaauauina pea lava la i le vaiaso nei<br />

le lesitalaina o tagat mo le vaega Faaupufai<br />

a le Tautua Samoa Party. Ae mo le fia<br />

malamalama atili i lea faatalanoaga, ona e<br />

alu lea i le www.planetaudio.org.nz ona ta<br />

lea i totonu o le upu niustalk ma faafofoga<br />

a i polokalama o le aso Faraile o vaiaso<br />

taitasi.<br />

14 30th November 2009 Le Manamea Samoa


Agafili La’au Tuitolova’a<br />

VAEGA 8<br />

Ua punou le a’oa’o, e leai se<br />

tala. Na’o ona tino ua maniti.<br />

E le ita, a ua matamuli. Ua<br />

leai fo’i se mea na fai ai fua i le<br />

teine. Ua avea lona loto fia fesoasoani,<br />

ua auala mai ai le<br />

maasiasi, ma suia ai ona lagona<br />

fiafia i le faanoanoa.<br />

Ua mafaufau i lona tulaga<br />

faaaloalogia i totonu o le laumua,<br />

‘aua o ia o le faai’uaso.<br />

Ua mafaufau i le galuega<br />

fa’afaifea’au o lo’o sauni atu i<br />

ai, Ua mafaufau i le tele o<br />

fugāla’au o lo’o tau sa’ili ai<br />

sona tofi. Ua tau lona mafaufau<br />

i le upu a Solomona, e uiga<br />

i le fafine amio lelei, e sili lona<br />

tau i penina, ona ia manatua<br />

lea o le upu a le isi toeaina o lo<br />

latou nu’u, fai mai e sese<br />

FAGOGO<br />

SEETIA I LE MALU O LE TAI TAEAO<br />

Solomona i le pito lea, ‘aua e le<br />

momoe ma le amio, a manava<br />

mai i le tigaina a o nofo atu le<br />

fafine i le fale, e te’a vave lava<br />

le vaivai i galuega o le aso.<br />

Ua ‘ata le a’oa’o ma taofi i lalo<br />

o lona ‘ie ua lelea i le saosaoa<br />

o le pasi, ona liliu malie lea i<br />

lona taumatau ma ia iloa ai o<br />

loo moe pea le tiene, fua i le<br />

lelea lava o le pito o lona ie ma<br />

aliali lona tuli, ae le ano i ai.<br />

Ua toe mafaufau le a’oa’o i le<br />

upu a Solomona e uiga i le<br />

penina ma le fafine, ona faapea<br />

ifo lea i lona loto, afai e<br />

maua gata le penina a o lea e<br />

sili ai le fafine amio lelei, o<br />

lona uiga, e le maua gofie,<br />

masalo lava o le teine o loo<br />

nofo nei, o lo’u tofi moni lea,<br />

‘aua lea ua iloa nei, o le teine e<br />

maualuga, a o lea fo’i o le leoleo.<br />

E le gata i lea, o lea na te<br />

iloa mai a’u, po o se a’oa’o po o<br />

wiripacific<br />

se faife’au, ae soona lafo mai<br />

lava ana upu.<br />

O lona uiga e le faigofie le<br />

tama’ita’i, ‘ai lava se fa’amaualuga.<br />

Ua tili’e a’e fo’i le ita o le tama.<br />

E le fia toilalo foi lona<br />

tamatane. E sili lava ona o’o i<br />

ai, se’i Iloilo o la fai’ai po o ai o<br />

le leoleo ma le a’oa’o fa’ai’uaso<br />

e vave sisi’i lima.<br />

Ua iloa fo’i e le a’oa’o, masalo<br />

ua ala ona fa’apea atu le<br />

tama’ita’i ia te ia, ona o lo’o<br />

mafatia, e i ai se mea ua<br />

manu’a ai lona finagalo.<br />

Ua te’i lava le a’oa’o i le toso e<br />

le teine o le logo o le pasi. Ua<br />

totogi lona pasese ona fa’asaga<br />

lea i le pasese ma ia iloa atu le<br />

matai fa’aaloalo ona vala’au<br />

atu lea, “Lotuaga, lea ua uma<br />

ona<br />

t o t o g i<br />

lou pasese.”<br />

Ua ‘ata le matai ma si’i mai<br />

lona lima, fa’afetai.<br />

Ua fa’asaga le teine o Tautele<br />

‘Ana i le a’oa’o ona toe fai atu<br />

lea ma ‘ata, “Lau susuga, lea<br />

ua totogi lou pasese,” ma alu<br />

loa i lalo, ‘ae vala’au atu le<br />

a’oa’o ma ‘ata’ata fiafia,<br />

“Fa’afetai i lau susuga.”<br />

Ua toe liliu tasi mai ‘Ana i le<br />

vala’au, ona ‘ata lea ma savali<br />

punou i lo latou fale, masalo ai<br />

na ‘emo tasi le mata o le a’oa’o<br />

fua i le ‘ata tele o le teine ma<br />

alu.<br />

E alu le pasi, ua matau lelei e<br />

le a’oa’o le nu’u ma le ‘aiga o<br />

Tautele. E iloa gofie i le<br />

tu’ugamau fou i lumafale.<br />

E taunu’u atu ‘Ana ua te’a le<br />

o n o<br />

ae na’o<br />

lona tamā o<br />

Lepou o lo’o moe, ona<br />

alu sa’o lea i lona potu, loka ‘ae<br />

tagi ai.<br />

Ua mafaufau iā Aokuso lana<br />

pele. Ua toe oso lona alofa, ua<br />

mateletele i lona ita, a o iai<br />

tagata, pei ua toe va’ai atu i le<br />

maligiligi o ona loimata, e i ai<br />

se mea sa fia fai ane ai.<br />

Na ia va’aia foliga tigāina o le<br />

ali’i kapeteni, peita’i sa ia iloa<br />

lelei le naunau fia va’ai ia te ia<br />

o le tamaloa, a o le mea e tigā<br />

ai lona loto, ona ua fa’alata ia<br />

pei se vale, ‘ae sa tatau ona<br />

tusi lelei atu e sau, semanū e<br />

leai se pisa. E tele fo’i mea sa<br />

fia talanoa i ai.<br />

Na tagi tagi lava ‘Ana i’u ina<br />

moe.<br />

specialists in exporting<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

wiripacific<br />

<br />

Le Manamea Samoa 30th November 2009 15


O OE O LO’U OLO MA LO’U PAPA<br />

Faaipoipoina le Alii Pese o Tom Aiono<br />

Tusia: Vui Masinamua<br />

O moomooga o soo se tamaitai poo se<br />

alii foi, ia maua se paaga e faatasi atu<br />

I ai lona olaga faiaiga, e mafai ona<br />

femolimauaina o laua faanaunauga mo<br />

se lumanai manuia.<br />

O nisi lava foi o taimi, e le mafai ai ona<br />

tali vave mai nei faanaunauga uma<br />

aua e le mafai e se tagata ona atoa I ai<br />

ni uiga moomia e faataunuuina ai ni<br />

moemitiga a se tagata soifua. Aua o<br />

vaega lava ia o loo molimau I ai le Tusi<br />

Paia, ‘E leai lava se amio ua tonu I lalo<br />

o le la.’ Ae o loo molimau ola mai lava<br />

foi le Tusi Paia, ‘E faafitu sefulu ni fitu<br />

LINCOLN ROAD<br />

MEAT COMPANY<br />

10%<br />

ona pa’u le amiotonu I le aso e tasi. O<br />

lona uiga la, o le tele o a tatou faaiuga<br />

ua tatou manatu ua tonu lava ma sa’o,<br />

e tulai mai lava e le atoatoa faamaoniaina.<br />

O nisi foi o taimi, e faatele lava<br />

ona tatou sese on faatoa maua ai lea o<br />

le sa’o e tasi. E faapea foi la I le<br />

faatasiga lenei a se tasi o tama fanau<br />

a lo tatou atunuu, ma o se tamalii foi I<br />

lona tulaga faasuafaina, ae faigofie ona<br />

silafia e le atunuu I lona suafa faafiafia<br />

poo se tagata pese foi.<br />

O le susuga ia Tom Aiono o se alii ua<br />

masani ai le faafofoga a lo tatou<br />

atunuu I lona siufofoga lasi, e ala lea I<br />

ana fatuga ma musika I luga o alaleo<br />

of all Povi Masima, Lamb/Mutton, Corned beef<br />

and Corned Brisket sales goes to Samoan Relief Fund<br />

8am to 6pm<br />

Monday to Friday<br />

Ph : 943 2176<br />

Parlane St<br />

314 Lincoln Rd, Addington<br />

(Corner Parlane Street & Lincoln Road)<br />

Fibreglass Tanks & Manufacturing<br />

tough, durable, lightweight<br />

• Water tanks<br />

• Pump stations<br />

• Stormwater detention tanks<br />

• Septic tanks<br />

• Troughs<br />

• Chemical tanks<br />

• Make to order<br />

FTM<br />

Bollard Road, Tuakau. Phone 0800 808 458 FTM98<br />

Lincoln road<br />

Le ulugalii fou ma o la aiga.<br />

taitasi, ua le gata I Niu Sila nei ae faapea<br />

foi Samoa ma isi atunuu o le lalolagi.<br />

O se osiga feagaiga na matauina<br />

e le tusitala, e tulaga ese mai le tele o<br />

faatasiga faapenei. Aua a fua I le auvalaaulia,<br />

e lei mafai lava ona talatalaina<br />

tele atu I tua, ae san a o I latou<br />

lava o paaga vava lalata a le alii ma<br />

lona faletua faaipoipo na faapea ona<br />

vaalaaulia I lenei tausamaaga.<br />

O se faatasiga ma se osiga feagaiga na<br />

matua molimauina e le tusitala, le atagia<br />

ai o le alofa ma le pulunaunautaiga<br />

o le tasi I le tasi. Aua e ofoina atu lava<br />

e le tasi I le isi uiga faaalia o le laumata<br />

fiafia ma le mafanafana.<br />

O le sauniga na faataunuina lava lea I<br />

le malumalu o le Ekalesia a Iesu<br />

Keriso o le Au paia o Aso e gata ai I le<br />

Otara Stake Centre, I le taeao o le aso<br />

Toonai aso 21 o Novema 2009. O le faapaiaina<br />

sa nafa lava lea ma le vasega o<br />

le Au Epikopo o le ekalesia lava I<br />

Otara. Na molimauina foi le taupati<br />

atu o o laua aiga e molimauina lo laua<br />

aso fiafia.<br />

O nisi foi o I latou na tauasa mamao<br />

main lava I nisi o atunuu ae maise o<br />

nisi o vaega o Aotearoa nei lava. O le<br />

Uo Sili a le alii faaipoipo, o le tausoga<br />

lva o le susuga ia Tom Aiono, ae o le<br />

tamaitai Uo Sili o se tauaiga lava foi o<br />

le tamaitai faaipoipo. E tulaga ese foi<br />

lenei faatasiga, ona ua lei gata ai I lo<br />

laua faapaiaina e avea ai o se ulugalii<br />

fou, ae na faapea foi ona faaulufaleina<br />

ai le faletua o le susuga ia Tom Aiono,<br />

I le lotoa o le Au Paia a le Ekalesia<br />

lava, e ala lea I lona taliaina o l.ana<br />

aoaoga, I le faataunuuina lea o le<br />

sakalameta o le papatisoga na<br />

faataunuuina lava lea ina ua maea ona<br />

o/ laua osi feagaiga I luma o le Atua.<br />

Na maea ia sauniga paia ona alo foi lea<br />

I le taumafataga tele na saunia lava<br />

lea e leulugalii fou ma o laua aiga, e fiafia<br />

faatasi ai ma a laua paaga ma le<br />

ekalesia.<br />

O le fofoga o le aso, o se tasi lava o uo<br />

poo paaga a le susuga ia Tom Aiono I<br />

totonu lava o le tala lelei ma o se alii<br />

Maori. Na matua faaatoatoaina lava<br />

lenei aso, ina ua saasaa ma faafiafia le<br />

Au Siva lauiloa a le faletua ia Sia Su’a<br />

lea na faalauiloa pe tusa ua tolu vaiaso<br />

talu ai, le La o Samoa Dance Group,<br />

Na matua iloga lava foi ona sioa ma<br />

tau toulu ese /ma nofoa le auvalaaulia<br />

ina ua see ma mataalia alii ma<br />

tamaitai o le La o Samoa.<br />

O le taualuga lava o lo laua aso fiafia,<br />

na toe faa/fofoga ai lava le auvalaaulia,<br />

I le siufofoga lasi o le susuga ia Tom<br />

Aiono faapea foi l.ona faletua, I se<br />

saunoaga faafetai mai le au valaaulia<br />

na saunoa I ai ma pau I ai le susuga ia<br />

Papaliitele Titiuatoa Malietoa. Na<br />

taape lea aso I le fiafia o le au/valaaulia<br />

ona e leai lava se lavelave ma se<br />

gaogaosa o le polokalama e pei o le tele<br />

o isi aso faapenei.<br />

E faamanuia atu ai le tatou nusipepa,<br />

I lau susugaTom Aiono ma lou faletua<br />

ma o oulua aiga ona o lo oulua aso faapaiaina.<br />

Ua faavae mea uma I le alofa,<br />

ia fusia foi oulua e lea lava alofa I aso<br />

uma o lo oulua ola.<br />

16 30th November 2009 Le Manamea Samoa


Mata’utia Oloiali’i Fiso<br />

E faatalofa atu Samoa, talitonu le<br />

taofi, o lo’o maualuga le aoina o le<br />

masina i lo outou soifua, mai<br />

mauga tetele se’i o’o i alo ma fanau.<br />

E fa’atalofa i le ‘aumoli fu’a o le tala<br />

lelei, i le sūsū i le ‘aufaigaluega<br />

paia a le Atua, susuga toeaina ma<br />

o latou faletua, lau afioga Patele<br />

ma le nofo i fa’afeagaiga ma faletua<br />

i so’o se fatafaitaulaga, Talofa!<br />

Talofa lava!<br />

O le a sou talitonuga i le ali’i taeao<br />

i se malaga<br />

Ua sāua i le fa’alogo, ma le va’ai i le<br />

lē talafeagai i le fa’atinoga o le ali’i<br />

taeao. O le talitonuga fa’amatai, o<br />

pou o talā luma, o pou ia o lauga, o<br />

lona uiga, o matai e alala i pou ia.<br />

E aiā i le lauga, o lona uiga e fai le<br />

fa’atau ma le sivaloa, o le masani.<br />

‘Ae ua ou maitauina, ua nā ona<br />

fa’ataunu’u, ae ua iloa le matai e<br />

lauga. Po o le a sou taofi, o se<br />

aganu’u lea tulaga.?<br />

E talitonu le taofi, e lē o se mea<br />

moni. Fai mai le isi fuaitau, E iloa<br />

le aulo i le afi. O i, e iloa ai lau tofā<br />

O LAU<br />

AGANUU<br />

mamao, ma le fa’autautaga loloto.<br />

E te talitonu i ai pe leai?<br />

O le a sou taofi, i le taimi lea e toso<br />

atu ai le fala ‘ava? Mae’a loa ona<br />

folafola ‘ava, fa’apea mai, “Te’a i<br />

tua le inati o le tanoa.” Tali mai le<br />

tulafale o le nu’u, “Alo i lau fa’asoa,<br />

olea ua sua le tanoa.” E lē o i tonu<br />

‘ea e talafeagai ai fuaitau lea,<br />

“Fa’afetai i lau pule ‘ava, ‘ae o le a<br />

manoa iinei, auā e ‘umi lo tatou<br />

aso”<br />

E lē talafeagai i so’u taofi le fa’apea<br />

mai o le folafola ‘ava, “A’o ‘ava o<br />

totoe, o le a manoa i’inei leaga e<br />

umi lo tatou aso.” O le fesili, o se<br />

fa’aaloalo fa’asamoa lea, o le avatu<br />

toe pule mai?<br />

Tofā soifua<br />

Ia Fa’amanuia le Kirisimasi ma ia<br />

tatou maua se Tausaga Fou Fiafia<br />

Mata’utia Oloiali’i Fiso<br />

Le Manamea Samoa 30th November 2009 17


18 30th November 2009 Le Manamea Samoa


Faagasolo le<br />

faaeletiseina o le<br />

Mata Aleipata<br />

Tusia : Tusitala Tolo<br />

Ua oo le eletise i fanua i uta o Lepa ma<br />

Saleapaga ma ua maua ai lea vaega<br />

taua e aiga ua faaleagaina laoa ma<br />

maota ma isi meatotino ile galulolo.<br />

Faaalia mai e le Minisita o Galuega<br />

tetele a le Malo le afioga Tuisugaletaua<br />

Sofara Aveau, ua maea foi ona toso le<br />

eletise i fanua i uta o afio’aga o Saleaumua<br />

ma Malaela i Aleipata ma o loo<br />

faasolo pea lea galuega mo isi afio’aga<br />

o le Mata Aleipata ua see i uta aiga ona<br />

o aafiaga mai le galulolo. Faaalia e le<br />

Minisita o alatetele o loo faasolo foi ona<br />

fausia ma le suavai lea o loot au saili<br />

Se Vaaiga ina ua maea le Galulolo.<br />

se vaega tonu e maua ai lea vaega<br />

taua, ona e le’o mafai ona oo le malosi<br />

o le suavai o loo maua i tai i uta, ona o<br />

le mamao ma maualuga e faigata ona<br />

a’e.<br />

O loo fuafuaina nei foi e le Malo le toe<br />

faatetele o laoa ma maota mo aiga ua<br />

leai ni fale. O nisi o tapenaga mo aiga<br />

na aafia ile faalavelave faanatura o se<br />

fiafia lea o le kerisimasi ma fanau uma<br />

o nuu ma afio’aga na mafatia ile galulolo.<br />

O se fiafia o loo tapenaina e le Ao<br />

Mamalu o le Malo ma lana masiofo e<br />

faia ilea so 10 o Tesema ile maota<br />

faalemalo o le Ao Mamalu i Vailele.<br />

Sauni Ao o le Malo ise<br />

fiafia mo fanau mafatia<br />

o le sunami<br />

E lata i le to’a-selau fanauiti mai nuu ma<br />

afio’aga na mafatia ile galulolo o le a auai<br />

ise fiafia faapitoa o le kerisimasi o le a<br />

talimalo ai le afioga ile Ao o le Malo ma<br />

lana masiofo. O se isi lea meaalofa a le<br />

Ao mamalu le afioga Tui Atua Tupua<br />

Tamasese Efi ma lana masiofo o Filifilia<br />

Tamasese mo alo ma fanau i nuu na<br />

afaina ina ia avea o se vaifofo e tafiesea<br />

ai lagona fefe, ma lagona popole ma le le<br />

mautonu.<br />

O loo lagolagoina e nisi o kamupani ma<br />

pisinisi lenei faamoemoe e pei ona iai ma<br />

le lagolago a le kamupani telefoni feaveai<br />

o le Digicel. O le a saunia ni pasi e aumai<br />

Afioga Ao Mamalu o le Malo Tui Atua Tupua Tamasese Efi.<br />

ai fanau o nuu o le mata Aleipata faapea<br />

Falealili ma isi afio’aga na sili ona mafatia<br />

ile galulolo mo lea fiafia.<br />

O loo iai le talitonuga o le tapenaga a nisi<br />

o tamalii o Samoa i Niu sila ua tuufaatasia<br />

ai ni meaalofa mo fanau na aafia ile<br />

faalavelave faalenatura o le a masa’a i<br />

lea faamoemoe. O le aso 10 o Tesema lea<br />

fiafia faapitoa o le kerisimasi mo fanau<br />

na afaina o latou lagona ma le soifuaga<br />

o aso uma ile galulolo, ae aso 12 le isi fiafia<br />

o le kerisimasi mo nuu ma afio’aga<br />

sa mafatia o loo tapena iai le TV3 a Niu<br />

Sila, e pei ona o le a faasalalau sa’o atu i<br />

Niu Sila e lea faletelevise mai Lalomanu.<br />

Le Manamea Samoa 30th November 2009 19


Tusia: Fealofani Tini Brown<br />

MAI LAUFANUA O PALMERSTON NORTH<br />

ALUALU I LUMA LE TOMAI FAI-PISINISI<br />

O SAMOA I PALMERSTON NORTH .......<br />

CAR GROMMER<br />

CARPET CLEANER<br />

WATER BLUSTER<br />

CAR BUFFER, etc<br />

O se tasi lenei o vaaiga ua<br />

maitauina i totonu o Palmerston<br />

North, o le alualu lea i<br />

luma o le tomai o o tatou<br />

tagata i le tulaga fai-pisinisi.<br />

E le gata i lea ua agai le<br />

agavaa ma le fiafia o tatou<br />

tagata i le faia lava lea o sau<br />

oe pisinisi.<br />

E pei la ona tulai mai se tasi o<br />

alo o le tatou atunuu, le alii lea<br />

o Too Foaga ma lana tautua e<br />

pei ona taua i luga, o le fesoasoani<br />

lea i le faaleleiina poo le<br />

teuina o taavale, fufuluina o<br />

kapeta, faamamaina o fale ma<br />

isi. Na amata le pisinisi a lenei<br />

alo o Samoa i le 2 tausaga ua<br />

tuanai, ona faapea lea ona<br />

tuua le pisinisi ma malaga atu<br />

i Ausetalia mo ni nai masina i<br />

le fia suesue lava o le tomai<br />

mo lenei lava galuega. Ua foi<br />

mai lenei alo ua lava aoaoga<br />

mo le taumafaiga o lana pisinisi.<br />

Olenei la ua tulai mai ua<br />

amanaia ma faalautele lana<br />

tautua i totonu o si o matou<br />

atunuu.<br />

Na saunoa Too e le i faigofie le<br />

tau-amataina, o ia foi e le o se<br />

tagata faipisini ma lava le<br />

gagana Egilisi e faataunuu ai<br />

nei ituaiga fuafuaga, ae o le<br />

tele lava o lona sogasoga ma le<br />

mafaufau, afai e mafai ona fai<br />

e isi, e mafai foi ona ia faia. E<br />

le faapitoa la le tautua a lenei<br />

alo i se tagata poo ni galuega e<br />

tasi. O le tele foi o vailaau o loo<br />

faaogaina e faatino ai galuega<br />

e le maua i se faleoloa, ua<br />

faapitoa lava le mea e oka mai<br />

ai. O le faamamaina o maota<br />

ma laoa, malumalu, faleaoga,<br />

hall (carpet cleanning, water<br />

blusting, etc) o taavale (car<br />

buffing, grooming etc). O nei<br />

galuega uma e mafai ona faia<br />

e lenei alo i se tau taugofie. Na<br />

saunoa Too o le lelei foi o lana<br />

pisinisi o le tau leai o ni ana<br />

competitions, so e pule lava la<br />

ia i lana tau e fetaui ma le<br />

galuega. E le i mamao atu nei<br />

ona maua e lenei alo se tasi o<br />

tauofoga a Supermarket<br />

(Woolworths), e faaleleina le<br />

floor i se tau $8000.00. Na faapea<br />

foi ona ia maua le tauofoga<br />

a Westpac Banks e 9 na te<br />

faamamaina kapeta ma water<br />

blasting etc i le tai 4 masina.<br />

Saunoa Too, atonu e faatauvaa<br />

le vaaaiga i lana tautua, a<br />

o ia e le faatauvaa le tomai ua<br />

foai e le Atua na te galue ai.<br />

Ia o le avanoa lenei e tuu atu<br />

ai le tatou faatuatuaga i lenei<br />

alo o le atunuu na te faia ai se<br />

galuega lelei mo tatou. Afai o<br />

20 30th November 2009 Le Manamea Samoa<br />

<br />

<br />

fia maua se fesoasoani i soo se<br />

galuega o lou maota ma laoa,<br />

malumalu, hall ma faleaoga ae<br />

le gata i le lea o le faamatagofieina<br />

o lou sa, manaia<br />

le faafesootai o le afioaga a Too<br />

Foaga. Poo fea lava se<br />

vaipanoa o Niu Sila e te alala<br />

ma papaaao ai ae o fia maua<br />

lenei ituaiga faamamaaveaga,<br />

e fiafia lava Too e fai uma mo<br />

oe, e faigofie foi ona feutagai le<br />

Truss and Frame Specialists is a<br />

privately owned and operated<br />

<br />

Canterbury company.<br />

<br />

As our name suggests we specialise<br />

<br />

in the manufacture and supply of<br />

quality :<br />

Railway Road, Rangiora<br />

PO Box 31 356, Christchurch 8444<br />

Tel: 03 3107408, Fax 03 3107409<br />

totogiina o lau galuega pe a talanoa<br />

i lenei alo.<br />

E faapea foi ona fiafia lenei alo<br />

ole atunuu e faalauiloa atu, o<br />

loo maua avanoa faigaluega pe<br />

a o i ai nisi o fia maua ni<br />

galuega totogi lelei. E mafai<br />

ona faafesootai Too i le telefoni:<br />

0211259658 po o le<br />

email:toofoaga@hotmail.com.<br />

• Timber - Wall -Frames<br />

• Roof Trusses<br />

• Framing Timber<br />

• Prenailed Frames<br />

- Trusses - Timber


Lavea Aseta Tologata<br />

Toe fa’atalofa atu Samoa i<br />

lenei vaiaso talitonu o lo’o<br />

manuia pea lau tapuaiga.<br />

Viia le Atua ona o lona alofa<br />

faifaipea mo i tatou lana<br />

fanau Ia alo maia o le tatou<br />

motuga afa o lenei vaiaso, e<br />

toe fa’amanatu atu e le<br />

auauna o le tatou fa’asoa, e lē<br />

faia fa’atatau aga’i i se tasi, o<br />

lo o ‘ou taumafai e avatu i le<br />

gagana lautele.<br />

O le naunauta’iga o le<br />

auauna, ina ia i ai sona taua<br />

ma se aoga mo lou soifua ma<br />

lo’u ola. Ia silafia lelei la’u tala<br />

mai i le amataga o lenei fa’asoa,<br />

e lē fa’atonufolau lou<br />

vaivai aua ou te mautinoa e<br />

sili ona maualuga lou silafia<br />

Samoa.<br />

Ae na o ni nai manatu tatou<br />

te eva ai i le tatou pepa o lau<br />

Manamea Samoa mai laufanua<br />

o Kalaiesetete. Afai e<br />

aogā, viia le Atua auā o Ia e<br />

aumai ai manatu ma mafaufauga<br />

afai foi e lē aogā ona<br />

faatafea lea i auau o le tai<br />

1 “Tulouga a le lagi” O le upu<br />

e faaaogā so’o i maliu. O le fe-<br />

O NAI MOTU-GA MANATU<br />

(O upu ma o latou uiga)<br />

sili, “O le a le taimi tonu e tatau<br />

ai ona faaaoga?<br />

O le vaivaiga a le tatou faasoa, o<br />

le aganuu a Samoa mai anamua,<br />

na o tamalii e fai o latou<br />

lagi, peitai o nei aso, ua fai foi<br />

lagi o tulafale i nisi o alalafaga<br />

Ae o se vaaiga ‘ese foi lenei<br />

vaitau i nisi o failauga ua oo lava<br />

i maliu, o taulelea, tina ma<br />

tamaiti ua faaaoga i ai foi le upu<br />

“Tulouga a le lagi” po o le<br />

“Lagia”, o le upu moni ua<br />

faaaoga ma le faaletatau nei<br />

upu. Ia manatua e le a’oa’ia e<br />

Laupua Tamafaiga pe faatonuina<br />

e le Matapia se manaia, ae<br />

taumafai sei fesili i le au matutua<br />

pe a le malamalama i le<br />

aganuu a Samoa.<br />

O Niu Sila e leai ni fale o matai<br />

o i ai, ua na o fono a matai i lea<br />

vaega o Niu Sila, ma lea vaega o<br />

lo o i ai i latou e lava le tofa ma<br />

le faautautaga i upu o le Atunuu<br />

e maua ai le fesoasoani, ae aua<br />

le fai tauasoina lau lauga aua o<br />

lale e ata a le isi loomatua ma<br />

faapea lana tala i lona tuaoi, po<br />

o fea se nuu o le matai la e lauga,<br />

ona taunuu lea o le alagaupu<br />

faasamoa, “A ulu tafega ae selefutia<br />

ai fua vaisigano.” Fautuaga<br />

na o Tamalii e fai o latou lagi 2<br />

Aua e te faia se mea e te musu e<br />

fai mai e se isi ia te oe O se<br />

fuaitau e ese lona taua i lou soifua<br />

ma lo’u ola. O lona uiga afai<br />

e te fiafia e ave le fa’asea i le isi<br />

uso, e tatau foi ona e talia pe afai<br />

e faasea mai lou uso ia te oe. O<br />

aso nei o le malamalama ma le<br />

talalelei afai e te mafai ona lafo<br />

saunoaga i le isi tagata e tatau<br />

foi ona mafai ona e talia pe a toe<br />

lafo mai ia te oe.<br />

Fai mai le tala a le isi loomatua<br />

na fai i lona toalua o le pulenuu<br />

o le latou nuu, “oi ole manatu o<br />

oe na o oe e iloa lau tala na ae<br />

gugu nai la failauga, faataitai la<br />

ona e alu e te nofo mai o ae sei<br />

sau le tulafale le la e lau atu pe<br />

ete fiafia i ai pe leai. Afai la e te<br />

ita ai, e le o oe o se pulenuu ao oe<br />

o le talepenuu.<br />

O le tatou fa’asoa lena Samoa.<br />

Se upu foi ua sala faatafea i<br />

auau o le tai.<br />

Tatou toe feiloai i le vaiaso fou<br />

Lavea Aseta Tologātā<br />

Taitaifono a le Fono a Matai<br />

Samoa Kalaiesetete<br />

Le Manamea Samoa 30th November 2009 21


O LE FIAFIA E FAAVAE<br />

AI FANAU A LE ATUA<br />

Mafutaga Tina Ekalesia Manumalo Babtist Church, Mangere<br />

Tusia: Vui Masinamua<br />

O le poloaiga mulimuli a le Alii Faaola ina<br />

o le a afio i le Lagi, “La’u fanau e, ia outou<br />

fealofani.” O le agaga foi lea ma le autu o<br />

le faatasitasia pea o le fanau a le Atua i<br />

soo se fata faitaulaga lava, ona o le faamanatu<br />

mai pea ma fagufagu ma ii o<br />

tatou loto lea poloaiga taua a lo tatou Alii.<br />

Masalo o le agaga lava foi lea e tasi e<br />

masani ai lo tatou soifuaga, i lea<br />

vaitausaga ma lea vaitausaga o le sauni<br />

atu i le faailogaina o le soifua mai o le<br />

Faaola o Iesu Keriso, ona potopoto ai<br />

ekalesia ma faalapotopotoga, e molimoli<br />

ai lo latou agaga o lea lava fealofani, ia<br />

latou faiga meaalofa ma feofoofotai ai lo<br />

latou agaga o le aufaatasi. E faapena foi<br />

ona faatasitasia tama ma tina o le Ekalesia<br />

Manumalo Baptist Church i Magele,<br />

ona o lea lava uiga e tasi ma le faamoemoe.<br />

O le afiafi la o le aso Faraile 27 o Novema<br />

2009, na faatumulia ai laufanua o le<br />

maota o le faafeagaiga ia Pastor Lemuelu<br />

Seumanu ma le Faletua ia Nancy, ona o<br />

le faamoemoe o le Mafutaga a Tina o lea<br />

Ekalesia. O le auga lava, ona o le fia<br />

faaalia lava lea o le sini autu, i nai<br />

faigameaalofa mo Tina o lenei foi Mafutaga.<br />

O lenei faamoemoe o se tofa lava na<br />

a’e i le Tina o le Galuega, le Faletua ia<br />

Nancy Seumanu ma le Ofisa, e tali atu ai<br />

i nai Tina o le Ekalesia, ma faafetaia ai la<br />

latou galuega fita sa feagai mai a ii le<br />

tausaga atoa. Na amata lava foi i se<br />

sauniga lotu puupuu na saunia lava lea e<br />

le Tama Faifeau le susuga ia Rev. Seumanu<br />

L. Seumanu , ona faagasolo ai lea<br />

ma le polokalama o le aso.<br />

Na faapea foi ona faatasi uma atu i ai le<br />

Mafutaga a Tama o le Ekalesia laqva ma<br />

fanau, e fia molimauina lava le faamoemoe<br />

o nai Tina. O le taumafataga lava o<br />

le aso, na aao i ai le Mafutaga a Tina. O<br />

le Fofoga o le aso sa nafa lava lea ma le<br />

Failautusi o le Mafutaga, le Faletua ia<br />

Taiai Mateai, ae lagolagosua i ai le Teutupe,<br />

le Faletua ia Nele Fagamea. E sefulufitu<br />

Tina o le Mafutaga. O le susuga<br />

lava foi i le Faifeau, na lautogia e le Mafutaga<br />

n ate tauaaoina meaalofa a Tina<br />

taitasi o le Mafutaga. Na matua faafiafiaina<br />

uma Tina ina ua oo mai le taimi e tolaulauina<br />

ai o latou suafa i le tusi o le ola<br />

aua le taliaina o a latou meaalofa. O le<br />

Failautusi foi la o le Mafutaga a Tama, na<br />

feagai ma se upu faafetai, e faafetaia ai le<br />

Tian o le Galuega ma lona ofisa, ae maise<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

Le faletua ia Nancy ma le Mafutaga a tina<br />

lava foi i le loaloa o Tina o le Mafutaga.<br />

Na ia faafetaia ai foi le aao malosi o le<br />

Mafutaga, ona o taumafa felanulanuai ua<br />

talialo ai le Tama Faifeau ma e na auai.<br />

Na faafetaia ai foi ma le nusipepa, ona o<br />

le amanaiaina o le faamoemoe o nai Tina,<br />

e ala lea i le oo atu e molimauina lo latou<br />

faamoemoe.<br />

E momoli ai foi le faafetai a le pulega ma<br />

le tusitala a Le Manamea Samoa, ona o<br />

le taliaina o le oo atu ae maiase ai foi o le<br />

faaaloalo na saunia mo le nusipepa. E<br />

faapea foi ona momoli atu ai ma a matou<br />

faamanuiaga i Tina uma o le Mafutaga,<br />

ae maise lava foi i le susuga i le Faafeagaiga<br />

ia Pastor Lemuelu Seumanu m le<br />

Faletua ia Nancy, faapea foi ma nai Tama<br />

ma fanau, ina ia outou maua se Kirisimasi<br />

manuia ma se tausaga fou fiafia.<br />

Na faaiu le faatasiga i aga masani lava<br />

faakerisiano, i se tatalo ma le pese<br />

masani a le au kerisiano, “Lota nuu na ou<br />

fanau ai. Ona taape ai lea i le manuia ma<br />

le fiafia o tagata uma o e na moliomauina<br />

le aso faafitoa o Tina o le Ekalesia.<br />

Aucklands Largest Coachbuilding Company<br />

Specialising in Bus, Truck & Motorhome<br />

manufacturing & spraypainting<br />

22 30th November 2009 Le Manamea Samoa


Faailoga le 85 tausaga o Avele i le Hall fou<br />

Tusia: Ame Sene<br />

O se tausaga o le ‘a faamauina i tala<br />

faasolopito o le Kolisi o Avele i Vailima<br />

ina ua faamanatu ai faatasi lona<br />

Aso Fanau 85 tausaga, ma le umusaga<br />

o lana Hall fou, ua faaigoa “ E le galo<br />

Avele” i lalo o le taitaiga a le Asosi a<br />

Tama Tuai. O lenei sauniga faapitoa<br />

o le’a faia lea i le Aso Faraile ma le<br />

Aso Toona’i o le vaiaso nei 4-5 Tesema<br />

2009.<br />

I le faatalanoaga ma sui o le Komiti<br />

faafoe a le Asosi o Tama Tuai, na<br />

saunoa ai lona Peresetene, Susuga<br />

Su’a Henry Fruen, o le autu o lenei<br />

faamoemoe, ina ia iai se nofoaga e tua<br />

iai teine ma tama tuai o le aoga.<br />

Ae le gata ai lea, o le’a faia ai ma se<br />

Ofisa mautu o le Asosi, lea sa tele ina<br />

faia ana fono i nofoaga eseese i le<br />

taulaga. O lenei foi laasaga o le aoga,<br />

pei ona ia taua, e saga maua ai se<br />

agaga faamaopoopo i tama tuai o le<br />

Kolisi.<br />

E le’o mafai ona galo taimi tau amata<br />

mai o lenei galuega, ao soifua mai le<br />

Afioga Vaai Kolone i lona taimi o tula’i<br />

mai le tofiga Palemia. Lea na faailoga<br />

ai le eleele lua eka o le foa’i a le malo<br />

mo lenei faamoemoe.<br />

Ua leva tele ona taatia ai lenei<br />

galuega, talu ai, sa taumafai lava<br />

sailiga tupe, e le gata o le Asosi a<br />

matua ma faiaoga, ae o le malo ma le<br />

Asosi a tama tuai o le Kolisi.<br />

O le lona ono a’i lenei o Peretene faasolo<br />

mai, talu ona galueaina lenei fale<br />

tele, talu lava le naunau aua nei iai se<br />

aitalafu, pei ona mae’a ai nei e aunoa<br />

ma se aitalafu.<br />

Polokalame o le umusaga ma le Aso<br />

Fanau, e aofia ai le tuufaatasia o oloa<br />

mo se ‘afu o le Agai o Tupu.<br />

O le Aso 4 Tesema, Aso Faraile,: ua<br />

faamoemoe e taunuu uma ai tama<br />

tuai o le tausaga aoga 1924-1999 . E<br />

tofu le tama ma lana ie lapo’a ma le<br />

200tala. O tama mai le 1991-2000 o le<br />

100tala ma le pusa apa. Ae o le 2001-<br />

2008 o le 50tala ma le pusa apa.<br />

Ua i ai foi valaaulia faapitoa mo<br />

faifeau ma tagata matutua, faapena<br />

foi ona valaaullia aiga o tama tuai ua<br />

maliliu, ma asosi mai atunuu i fafo,<br />

pei o Ausetalia, Niusila, Niue, Rarotoga,<br />

Fiti, Toela’u, Amerika Samoa ma<br />

fafo atu i nofoaga o iai ni tama tuai a<br />

le kolisi.<br />

Ua faalaua’itele foi le valaaulia i tama<br />

ma teine uma lava sa aota’uina i Avele<br />

ina ia auai uma mai i lea aso tusa pe<br />

leai se tusi valaaulia faapitoa e maua<br />

atu. Ae o le agaga o auai uma e feiloa’i<br />

mo le agai i luma.<br />

O le Aso Faraile, e faia ai le lotu ma le<br />

taalolo.<br />

Fuafuaga alualu mamao a le Asosi<br />

O se tasi o faamoemoe o lenei<br />

faatasiga a tama tuai uma ina ia talanoaina<br />

ai ma le toe tuufaatasia lea<br />

o se aulakapi ina ia maua le tulaga na<br />

iai au lakapi ma aso ua tuana’i, i le<br />

finau ma le loto tasi.<br />

Ua taga’i foi le komiti faafoe i le fausia<br />

lea ose fautasi a le Asosi o tama tuai.<br />

O le finagalo o le faa Tama, Te’o Taito<br />

Faitele Afamasaga ia faaolaola le<br />

agaga faa Avele.<br />

O nisi o tama tuai, pei ona taua e le<br />

faa Tama, e aofia ai se vaega ua avea<br />

ai nei ma ta’ita’i i le malo, matagaluega,<br />

faalapotopotoga pei o nuu<br />

ma ekalesia.<br />

Ofo atu foi le Hall i taimi o faalavelave<br />

faanatura.<br />

Ua faamatuu atu foi lenei nofoaga<br />

maualuga i le atunuu e sulufa’i iai, i<br />

taimi o faalavelave faalenatura pei o<br />

se tsunami.<br />

Ae ua faapena foi ona tatala le avanoa<br />

i aiga e fai ai ni latou aiga, faatasiga,<br />

poo ni faaipoipoga mo se tau e talafeagai<br />

ai, ina ia fesoaosani ia seleni i atina’e<br />

fai a le Kolisi.<br />

Le Manamea Samoa 30th November 2009 23


O LE TOGALAAU FELANUAI I AOTEAROA<br />

Faaaliga o Tu ma Aganuu Eseese a Aoga i Mt Albert ma Mt Eden<br />

Tusia: Vui Masinamua<br />

O fea lava e i ai tagatanuu, e mulimulitai ai<br />

foi lava ma Tu ma Aganuu eseese. Pe o<br />

faalapotopotoga tetele faalemalo,<br />

Faaleekalsesia poo Aoga foi, e le mafai ai<br />

lava ona faagaloina o latou Tagatanuu<br />

moni, e pei ona sa soifua ma ola mai ai o<br />

latou matua poo matua foi o matua. O le aso<br />

Toonai la aso 28 o Novema 2009, na faapea<br />

ona tumutumu ai le Paka o le Rocket Park<br />

i Mt Albert, ona o le Faaaliga o Tu ma<br />

Aganuu Eseese (Cultural Fesival). O lenei<br />

1997 NISSAN PULSAR CJ-I<br />

2000 000 TO TOYOTA TO YOT OTA A AVALON A<br />

Auto, clean tidy vehicle<br />

3 Litre V6, auto, p/s,<br />

inside & out, smart<br />

in<br />

$3,590<br />

3 Lit V6, , auto,<br />

p/<br />

airbags, cruise c ise control,<br />

$4,990<br />

$4,990<br />

white.<br />

luxury luxury<br />

motoring. motoring<br />

1996 NISSAN SUNNY<br />

Auto, power powwer<br />

er steer, steer<br />

,<br />

airbag,<br />

great value<br />

for the the money. mone ey y.<br />

1998 NISSAN BLUEBIRD<br />

1999 NISSAN SUNNY EX SALOON ALOON<br />

Auto, airbags, airbags,<br />

Auto, power powwer<br />

er steer, steer<br />

,<br />

extremely popular<br />

$3,290<br />

airbags, airbags, popular model,<br />

$4,590<br />

$4,590<br />

vehicle<br />

ABS.<br />

1997 NISSAN CARAVAN CARAV<br />

VAN AN<br />

1996 NISSAN SUNNY<br />

Auto,<br />

diesel,<br />

10 seater seater, ,<br />

5 speed manual,<br />

65,000km,<br />

CD pla player, yer,<br />

$12,990<br />

alw always ays<br />

popular popular, ,<br />

$3,190<br />

ver very y hard to find.<br />

airbag airbag, , smar smart t in silver silver. .<br />

1998 NISSAN PULSAR<br />

Auto, p/s, airbags,<br />

radio/cass,<br />

radio/cass,<br />

exceptional condition<br />

$3,390<br />

NISSAN BLUEBIRD SSS<br />

Auto, airbags, ABS,<br />

rear<br />

spoiler spoiler, , ver very y smart<br />

in<br />

silver silver. .<br />

$3,590<br />

1998 MAZD MAZDA A CCAPELLA<br />

APELLA S/W<br />

S/W<br />

Auto,<br />

allo alloys, ys, twin<br />

$3,190 airbags,<br />

CD CD, , ABS,<br />

tinted,<br />

$4,990<br />

superb, great family wagon. wagon.<br />

Faaaliga sa faatinoina lea e Aoga Laiti mai<br />

Primary ma Intermediate uma lava o loo i<br />

le lio o Mt Eden ma Mt Albert. O lenei foi<br />

Faaaliga, sa faaautu lava lea i Tu ma Aga<br />

a atunuu uma o loo faimai ma nofoia<br />

Aotearoa nei, ae na lagolagoina malosi lea<br />

e le Aucland City Council, Skycity, YMCA,<br />

Ecotravel, First Scene, PAKnSAVE, National<br />

Bank ma le Unitec.<br />

E ui lava la ina sa i ai isi atunuu ae maise<br />

foi o papalagi, ae na matua mafuli lava lea<br />

Faaaliga i Tu ma Aganuu a le Pasefika poo<br />

Atumotu. Sa i ai faafiafiaga a le Atu Kuki,<br />

SPRING SPR SPRI<br />

RING<br />

N G SPECIALS SSP<br />

PPECIAL<br />

PECIAL<br />

LS<br />

All All vehicles vehicles ser serviced<br />

& finance available<br />

vailable to appro<br />

approved ved customer<br />

customers s<br />

33 Iversen Iver Iversen<br />

Terrace, TTer<br />

errace,<br />

Christchurch,<br />

Phone (03) 3666 072<br />

Man Many y more to choose from<br />

1996 TOYOTA TO OY YOT OTA A COR COROLLA COR OLLA SPRINTER 1997 1997 1997 TOYOTA TO TOYO<br />

YO OTA OTA A A COR<br />

COR<br />

COR COROLLA OLLA OLLA SPRINTER<br />

Auto, Auto, pow power wer er steer steer, steer,<br />

airbags, great buying.<br />

$3,590 Auto, airbags, ABS,<br />

irbags, great buying buying.<br />

$3,590 Auto, airbags, ABS,<br />

popular 4 4 door sedan.<br />

$3,490<br />

1998 NISSAN SUNNY EX SALOON ON 1997 TOYOTA TO OYYOT<br />

OTA A COR<br />

COROLLA<br />

Auto, aircond, aaircond,<br />

central<br />

Manual, Manual, power powwer<br />

er steer, steer<br />

,<br />

locking, airbags<br />

$3,290 twin airbags, ABS.<br />

$3,690<br />

cking<br />

$3,290 twin airbags, ABS.<br />

$3,690<br />

1998 NISSAN SUNNY EX SALOON<br />

Auto, ABS, A airbags,<br />

tinted glass glass<br />

$4,390<br />

1997 NISSAN SUNNY<br />

Auto, Auto, pow power wer er steering steering,<br />

airbag<br />

1996 NISSAN SUNNY<br />

Auto, aircond,<br />

central<br />

locking,<br />

airbag<br />

$3,490<br />

$3,890<br />

1998 TOYOTA TO YOT OTA A COR<br />

COR COROLLA OLLA LX<br />

Auto, ABS,<br />

airbags,<br />

cassette/radio, assette/radio, ver very y<br />

$3,790<br />

popular opular reliable reliable model.<br />

model.<br />

1996 NISSAN PULSAR<br />

3dr hatch, hatch, , auto,<br />

auto, rear<br />

spoiler,<br />

very<br />

spor sporty, ty y, ,<br />

tidy vehicle.<br />

1996 TOYOTA TO OY YOT OTA A HIA<br />

HIACE ACE CCE<br />

Diesel,<br />

12 seater seater, ,<br />

auto<br />

$4,490<br />

$14,990<br />

Tonga, Niue ma Fiji ae maualuga ai lava<br />

ma tele faafiafiaga faaSamoa mai Aoga eseese.<br />

Pe tusa ma le tolu i le fa afe tagata eseese<br />

na o latou asia lenei aso faapitoa ma<br />

matua lilofia atoa ai le paka lenei. O se<br />

vaaiga faamomoi loto le matauina o le<br />

saasaa fiafia mai o nai fanau i luga o le tulaga<br />

faapitoa o faafiafiaga, ae aiaiuli atu<br />

lava ma valavalaau atu nai o latou matua<br />

ma faamalosiau atu i nai fanau. O se vaaiga<br />

lava e lagona ai le faafetaia pea o le galuega<br />

vaavaalua a nai Faiaoga ma Matua i totonu<br />

o Aoga taitasi. O se uiga e molimauina ai le<br />

tele o le suiga ua i ai nei matua Pasefika,<br />

ona ua maualuga ia tei latou le auai pea lea<br />

i taumafaiga eseese a nai a latou fanau. Pe<br />

o totonu o faleaoga poo lo latou auai atu foi<br />

i faaaliga faapenei, ua matua siitia ai lava<br />

le lagolago a o tatou matua ma aiga. O se<br />

isi vaaiga matagofie, ona o le alii sa avea ma<br />

Fofoga o le Aso, ua le o se tagata matua e<br />

pei ona sa masani ai, ae ua atofaina lava i<br />

ai se tamaitiiti aoga lava ia. O le upu moni<br />

e le se galuega faigofie na feagai ma Matua<br />

ma Faiaoga o Aoga taitasi, i le tapenaina o<br />

fanau ma le aoaoina o a latou faafiafiaga.<br />

Aua ua le gata o fanau na ola a’e i Aotearoa<br />

nei, ae o le tau aoaoina ma faatonutonuina<br />

o nai tamaiti papalagi, i lo latou faatinoina<br />

lea o taga o siva ma faafiafiaga faaatumotu.<br />

Ae a matau atu i le lelei faatino ma le<br />

mataalia o alii ma tamaitai i le faatinoina o<br />

taga ma gaoioiga uma o soo se siva e matua<br />

maofa ai lava le mafaufau. O lenei faamoemoe<br />

na amataina mai lava i le itula e 9.00 i<br />

le taeao se ia paia lava le 4.00 i le afiafi. E<br />

ao ai lava foi ona momoli pea le faamalo a<br />

le tusitala, i matua ma faiaoga ae maise<br />

lava i fanau aoga, ona o le matagofie o<br />

leaaso ma lo outou faatinoina. Ia alofagia e<br />

le Atua ma saga foi pea le mau e tele ia te<br />

outou aua foi nisi faaaliga faapenei mo le<br />

tausaga fou. Ae ia aua ai lava nei te’a ese<br />

ma o outou lagona ma fatu, o a tatou Tu ma<br />

Aganuu, o lo tatou Tofi lava lea na foaiina<br />

mai lea e le Atua. Ia outou maua foi se<br />

faaiuga o lenei tausaga, ae maise ai o malologa<br />

o le Kirisimasi ma le Tausaga Fou i le<br />

manuia ma le saogalemu mai le Atua.<br />

P<br />

24 30th November 2009 Le Manamea Samoa


Fili o le Kama o le Maua<br />

O le lu’i a le Palemia ile<br />

au tusitala o nusipepa ma<br />

leitio faapea TV i Samoa<br />

e faatu se komiti e suesue<br />

ai faasea faasaga ini<br />

faaletonu o galuega faaatusitala<br />

ma isi auaunaga<br />

tau faasalalauga, o se<br />

luitau taua, aua o le a<br />

faatonutonu lelei ai le<br />

faatinoga o galuega a le<br />

au faasalalau aemaise<br />

lava tusitala.<br />

Ua 4 tausaga talu ona<br />

maea se fuafuaga sa faatoto<br />

e le asosi o tusitala a<br />

Samoa e faavae ai se<br />

komiti faapea, atoa ai ma<br />

se taiala e savavali ai<br />

tagata uma e faatinoina<br />

faasalalauga. Peitai talu<br />

mai le taimi na faatino ai<br />

lea taumafaiga, e oo mai<br />

lava ile taimi nei e lei iai<br />

se foliga o le naunau o<br />

tusitala e faatino loa.<br />

Pe ana le toe avaavau mai<br />

Situi e le migoi i latou o<br />

taiulu i le asosi a tusitala,<br />

e toe faatalatalanoa le<br />

mataupu. O loo faigata i<br />

nisi o le au matutua ma le<br />

au sinia ile galuega ona<br />

vave aapa e faatino sea<br />

komiti, ona e maua ai pea<br />

faaletonu o le galuega. E<br />

pei na toe aapa le palemia<br />

ma toe togi mai lana lu’i<br />

ona ua televave le salalau<br />

o lipoti ile faatau e nisi o<br />

meaai o le sunami.<br />

E taua tele ai i tusitala<br />

ona faaeteete ile faiga o<br />

lipoti ma faasalalauga ini<br />

tulaga ogaoga faapea e<br />

aliali mai, aua afai o tala<br />

faalogo ma tala faatupu e<br />

faavae ai, o le Fili o le<br />

Kusikala pepelo ma fai ni<br />

lipoti e faatupu ina ia taulia<br />

ai se nusipepa, o le<br />

maua.<br />

Ae e mu loa lima ile aasa<br />

o se faaletonu ua tupu tapatapa<br />

loa ise i’ofi. Ae o le i’ofi sili<br />

o le komiti e faamasinoina<br />

faasea faasaga ile galuega,<br />

aua e maua ai le tonu ma<br />

le sa’o.<br />

********************<br />

Sa faapea na’o Niu<br />

Sila ma sisi atunuu i<br />

fafo e maua ai pisinisi<br />

o faiga faatalitane,<br />

ae o lea ua iloa<br />

nei, e iai foi kamupani<br />

talitane o loo<br />

faatino nana e nisi,<br />

ona fai mai e lelei<br />

tele tupe e maua ai. E<br />

faatupu manatu i<br />

taitai o le Malo, ekalesia,<br />

nuu ma matua e iai<br />

fanau teine talavou ua le’o<br />

toe maopoopo se mafutaga<br />

faamatua le toe alia’e mai o ia<br />

faiga.<br />

Ua mau tala ini musumusuga<br />

leotetele a nisi e faapea e<br />

to’avalu ni tamaitai laiti ua<br />

latou molimauina e aafia i se<br />

faiga faatalitane o loo maua ai<br />

seleni a ia mafine. Tailo pe<br />

moni lipoti a se isi nusipepa e<br />

faapea o se tasi o ia tamaitai,<br />

na ia faamatala e $50 tala<br />

nate maua pe a maua se<br />

tamaloa e toatasi.<br />

O lona uiga e foliga afai e sefulu<br />

ana tamaloa e maua ile<br />

po, o le aofaiga foi lea o ana tai<br />

lima sefulu tala. Afai la e tupe<br />

lelei lea galuega, e leitoa a fiafia<br />

nai mafine e faatino. Ae e<br />

iai se tamaitai matua o loo<br />

laumanuia tala o ia lea e fai<br />

ma faatina o teineiti, nate ave<br />

iai fautuaga o gaioiga ma laei<br />

e tatau ona latou fai, ia iloa ai<br />

e le itupa o alii o le latou<br />

galuega lea.<br />

Sei faauta i taaviliga faatipolo<br />

o fai nei e lea tamaitai matua.<br />

Talosia o lea ua agai leoleo e<br />

suesue<br />

ma<br />

molia ia tamaitai pea maua ni<br />

molimau e faamaonia ai le<br />

latou galuega o loo fai. Fai mai<br />

e amata ile 6 ile afiafi ae manava<br />

poo le lima ile vaveao. O<br />

nisi o loo fiafia tele i lea auaunaga<br />

oni alii Asia o loo galulue<br />

ise konekarate faufale o loo<br />

faia le galuega o se tasi o<br />

maota tele o le Malo. E leai se<br />

mea e lilo ma natia i Samoa<br />

aua ose atunuu laititi, ae o le<br />

fili foi lea o le keige o le maua.<br />

*****************<br />

O lea ua iloa nei le mafua’aga<br />

na avaavau ai si toeaina o<br />

Situi e solitulafono le gaioiga a<br />

faipule o le Tautua Samoa na<br />

faatu ai le latou pati, ona ua le<br />

usitaia ai a latou tautoga o le<br />

loto faamaoni. Ua faamaonia<br />

la le tau alaga mai a si toeaina<br />

aua ua toe teuteu le tulafono o<br />

palota ae ua iloa ai nei, le<br />

fealoalofai o ia sui faipule, ma<br />

le le avea o latou suafa ile lisi<br />

o suafa o le komiti faafoe o le<br />

latou pati ua lesitala ai nei<br />

faaletulafono mo le taimi<br />

muamua le Tautua<br />

Samoa talu ona faatu<br />

ma faalauiloa ile<br />

2008. O fea ni tagata<br />

sa finau o latou o sui<br />

o le pati, ae na ona<br />

iloa lava o le a lesitala,<br />

me’i loa i tua<br />

ma fai mai o latou o<br />

sui faipule tutu<br />

toatasi.<br />

Ua ave foi a latou<br />

feiloaiga ma tusitala<br />

ua faatino ile maota o<br />

iai ofisa o faipule o le<br />

Palemene, ae ua le avea<br />

ile ofisa autu o le latou<br />

pati e pei ona sa masani<br />

ai. O le a se faamasinoga<br />

amiotonu a tagata palota o<br />

itumalo o ia sui faipule. O le<br />

upu moni lava ia, ua iloa atu<br />

nei le mafiafia o le pepelo ma<br />

le le tautala sa’o o nisi sui a<br />

faipule o le Tautua. Ua fefefe e<br />

ave suafa ina nei otometi ai le<br />

soloia o latou nofoa. Ae faafetai<br />

i nisi o sui faipule e toatolu<br />

ua latou le fefefe lava ae tutumau<br />

pea ile latou mau o latou<br />

o sui o le pati. Ao fea le faipule<br />

o Palauli, Vaisigano numera 1<br />

ma le 2, Aiga ile tai,<br />

Falealupo, ma Falealili ? O le<br />

fili le kama o le maua pe a usu<br />

nei le fono a le Palemene ile<br />

vaiaso fou, ona iloa ai lea poo<br />

ai tonu o le toaiva lea e tautala<br />

ile amiotonu e le alo, ae o ai e<br />

faagutugutu-lua ma fefe vale.<br />

*************<br />

E lelei tele taumafaiga a nisi o<br />

tama fanau a Samoa ua<br />

malaga i atunuu i fafo mo<br />

sailiga manuia, ma ua siitia ai<br />

o latou tulaga tau le aoaoina<br />

ma le tamaoaiga. Ae e iai<br />

lava nai faafitauli o loo<br />

faale-lelei ai le manogi o ia<br />

taumafaiga, ona o loo iai<br />

pea le loto le lelei ma le<br />

vaai maualalo o isi i isi. Na<br />

musumusu mai se isi<br />

tamalii o loo fai sana taumafaiga<br />

faapisinisi in se<br />

atunuu i fafo o loo lolofi iai<br />

tagata Samoa, i lona maua<br />

atu o nai ana oloa o loo<br />

tauva ma oloa a le isi au<br />

tufi popo mai Samoa, ua<br />

nofo foi le isi faipopo ma<br />

tanuma’i i lalo, ae faalala<br />

ane i luga na’o ana tau<br />

popo.<br />

E faamatala le tamalii ma<br />

pei a melo tagi i lona ita<br />

tele, ona sa faapea e le iai<br />

ni uiga faapea o lea au<br />

faipopo, aua e tasi lava le<br />

toganiu o loo tufi popo ai.<br />

Le uiga lea o o tatou tagata<br />

e le’o tuua, talu ona tumutumu<br />

atunuu i fafo ile<br />

toatele o Samoa ua aumau<br />

ai. Leioa foi le alii fatu pese<br />

malie o Misiluki a fai lana<br />

pese ma faatusatusa pa’a<br />

mai Saina, i pa’a mai<br />

Samoa.<br />

Le tala masani ile pakete<br />

pa’a sa iai pa’a mai lea<br />

atunuu ma pa’a mai le<br />

Malo pipo. A fetolofi i fafo<br />

pa’a mai Saina, ona taufetuli<br />

atu lea o isi pa’a a lea<br />

atunuu ma tulei i luga ia<br />

sao i fafo o le pakete.<br />

Ae a getolofi loa pa’a<br />

Samoa ile fia fe’aei i luga,<br />

e lei atoa se sekone ae oso<br />

atu le isi pa’a Hamoa ma<br />

mau ile vae ma toso<br />

faatata mai i lalo. Talosia<br />

ia tatou lata ile taimi o le<br />

kerisimasi ma sui ai nisi<br />

uiga tuai ini amio fou, aua<br />

o tatou uma lava o loo fia<br />

feola. O le fili kama o le<br />

maua.<br />

Le Manamea Samoa 30th November 2009 25


Tusia: Vui Masinamua<br />

O LE TAUTUA O LE FATU<br />

LEA O LE AUAUNAGA<br />

Faalauiloa nisi o tautua a le ACC<br />

Ole Pacific Health and Safety Committee<br />

Workshops e tai tolu masina ma<br />

faataunu'uina. Ole fonotga lona 3 sa<br />

fapea ona usuia lea i Malaeola i<br />

Magele, Aukilani. Ole fonotaga lenei e<br />

faapea ona auai mai ai tagata<br />

faigaluega Pasefika oloo avea i latou<br />

sui auai ole komiti o le saogalemu i totonu<br />

oa latou falefaigaluega taitasi po'o<br />

Health and Safety Reps. O le auga o<br />

lenei faatasiga ole unaia lea o nei sui e<br />

talanoaina faatasi ma soalaupule<br />

auala poo metotia e faaoo atu ai le feau<br />

ole saogalemu i tagata faigaluega<br />

Pasefika.<br />

Ole fonotaga lenei o se tasi lenei o sao<br />

a le aufaigaluega Pasefika a le ACC i<br />

Aukilani nei ile Polokalame a le Puataunofo<br />

oloo lalamua ai le Matagaluega<br />

o Leipa, faatasi ai le ACC,<br />

Matagaluega Mataupu o Tagata Atumotu<br />

a le Pasefika, Komiti Pasefika a<br />

le Iuni o Tagata Faigaluega (CTU) ma<br />

le Pulega Faaitumalo a Manukau ma<br />

isi o faalapotopotoga ale Malo. Ole<br />

polokalame lenei ole Puataunofo e<br />

faaautu i le faaitiitia o faalavelave ma<br />

le ogaoga o faalavelave e aafia ai<br />

tagata faigaluega<br />

Pasefika i Manukau.<br />

Ole fonotaga sa<br />

usuia ile Aso Toonai<br />

na faailoa ai foi mafuaaga<br />

o lenei taumafaiga<br />

a le ACC<br />

ona ole toatele o<br />

tagata faigaluega<br />

Pasefika ua manunua<br />

ma maliliu i<br />

faalavelave faafuasei<br />

i totonu o falefaigaluega<br />

ae ole<br />

talitonuga lava ale<br />

ACCo nei<br />

faalavelave e matua<br />

mafai lava ona<br />

taofiofia mai le tutupu<br />

mai.<br />

I le fonotaga ile Aso ACC Minister Nick Smith<br />

Toonai sa faapea ona<br />

molimauina se faamatalaga<br />

ae tasi o alii Samoa sa faapea<br />

ona aafia ise faalavelave i totonu ole<br />

falefaigaluega sa galue ai ma faapea ai<br />

ona alu ese atoa lona a'ao (lima) taumatau<br />

a'o taumafai o ia e faasuauu se<br />

masina oloo ola. Ole Susuga ia Isaac<br />

Fruean ua sainia se faiga paaga ma le<br />

ACC e avea ai o ia<br />

ma Amepasa ole<br />

Saogalemu i totonu<br />

o Falefaigaluega e<br />

molimoliina feau i<br />

tagata Pasefika.<br />

Sa faapea foi ona<br />

saunoa le Susuga ia<br />

Hans Key o se<br />

tamalii o Samoa oloo<br />

galuega o se Alii Asiasi<br />

poo le Health and<br />

Safety Inspector a le<br />

Matagakuega o<br />

Leipa e<br />

faalauiloaina le tulaga<br />

ile tulafono oloo<br />

aiaia ai le<br />

faafaigaluegaina o<br />

tagata Pasefika i totonu<br />

o Niu Sila. Sa<br />

Saunoa foi le Susuga<br />

ia Hans Key i mafuaaga<br />

eseese o manuaga o tagata<br />

Pasefika i totonu o falefaigaluega.<br />

Ole Afioga ia Toleafoa Neil So'onalole,<br />

o se tamalii Samoa olo'o galue o se faufautua<br />

faapitoa mo le saogalemu a le<br />

ACC sa saunoa faapitoa i auala e<br />

taofiofia ai le manunua o fanauiti i<br />

auala taavale (driveways a aiga), faapea<br />

ai foi ma le tapenapena pe'a faapea<br />

o sauni mo ni tafaoga poo ni fagotaga<br />

ile sami ma vaitafe. Ele gata i lea ae<br />

sa faailoa foi e Toleafoa le taua ole<br />

faaaogaina ole upega tafailagi e aumai<br />

ai tala ile tau pito i sao lelei mai le<br />

Ofisa ole Vaaitau a Niu Sila.<br />

Ole taumafataga o lea aso sa saunia ele<br />

Tama ma Teine ole Afi Catering. Sa<br />

faafetai e sui auai ole fonotaga ia le<br />

Afioga ia Toleafoa ona o lenei faamoemoe<br />

taua mo tagata faigaluega a le<br />

Pasefika i Niu Sila nei.<br />

E saga momoli ai foi le faamalo ma le<br />

faafetai a le nusipepa i nei foi tamalii<br />

o le atunuu ona o le tautua faaauau<br />

pea mo tagata Samoa mai le latou<br />

Matagaluega.<br />

26 30th November 2009 Le Manamea Samoa


Tusia: Peilua David Lam Sam<br />

Se’i Palaka &<br />

Tapuni Faleoloa<br />

I le pitonu’u o Timaru tusa ma le<br />

lua itula (2hrs) mai Karaiesetete,<br />

na tapunia le tele o faleaiga, pisinisi<br />

ae maise fale faigaluega ina ua<br />

pe fa’afuase’i le paoa (power) i le<br />

Aso Lua 24/22/09. E tusa ma le<br />

20,000 i latou e alala i lea a’ai na<br />

fa’apena ona a’afia i le leai o se eletise<br />

ma sa pogisa atoa ai lea itu o le<br />

motu i Saute nei. O se faafitauli na<br />

mafua mai i le fale o le power i<br />

Timaru (Timaru Substation) i le<br />

auala o Old North Road i lea vaega<br />

o le atunu’u. O pitonu’u na a’afia ai<br />

e i ai Washdyke, Cannington,<br />

Pleasant Point, Otaio, Pareora,<br />

Seadown, St Andrew ma le aga’i<br />

atu i Opihi River.<br />

Na fa’aalia e le pule o le kamupani<br />

Faimea’ai lauiloa i Niu Sila nei Mc-<br />

Cain Foods le leai o se latou<br />

galuega fa’atino (production) mai i<br />

le lima (5:00am) i le taeao se ia o’o<br />

i le lima (5:00pm) i le afiafi o le aso<br />

lava lea, ae o le tele fo’i o a latou<br />

galuega na pe le paoa ua gaioioi, na<br />

fa’apena ona lafoa’i uma i le lapisi<br />

(tulou) (rubbish bins) ona ua le<br />

MAI LAUFANUA O KALAIESETETE<br />

aoga. O nisi tagata faigaluega sa<br />

fa’aola papakiu (barbeque) e tunu<br />

ai ni ti (tea) ma fa’apasi ai itula o le<br />

aso, o le fa’aaliga lea a Karl Thin o<br />

le pule o lea fale faigaluega. Na<br />

fa’apena fo’i i le fale fasimanu<br />

(Smithfield Freezing Work) e lei<br />

fasia (slaughter) a latou mamoe e<br />

tusa me le 7000 ona o lea lava<br />

fa’afitauli. O le fa’aaliga lea a le alii<br />

pule o le kamupani e suafa ia Bob<br />

Heath.<br />

Su’esu’eina se mu<br />

pe na fa’atupu e se<br />

tagata<br />

O le fale mo le Fa’alapotopotoga o<br />

tagata e faia ripoti o fa’amasinoga,<br />

(Community Probation Service) na<br />

fa’avave atu i ai le vaega o fuimu i le<br />

tau fa’apeina o se afi na sasao a’e i le<br />

fale, o lo’o ile auala o Peterborough i<br />

le taulaga i Karaiesetete i le itula e<br />

4:50am i le taeao sesegi o le Aso<br />

To’ana’i. O ni afi sa sasao a’e mai ni<br />

ta’avale se lua (2 cars) sa paka i le<br />

pakaga o ta’avale (ground floor car<br />

park) o le fale sa matua fa’aleagaina<br />

ai le vaega pito i lalo o le fale. Na<br />

fa’aalia e le sooupu o le fuimu (Fire<br />

Service Spokesman) ana tuai a latou<br />

gaoioiga se manu e matua tele se<br />

afaina o lea fale foga falelima (5 story<br />

building). Sa fa’aalia e le leoleo o loo<br />

tau saili pea le mafua’aga o le mu, ae<br />

o loo tele masalosaloga na<br />

faatupuina e se tagata.<br />

Maliu ina ua feto’ai<br />

ma se ta’avale<br />

O se tama mai Karaiesetete nei e<br />

suafa ia Kevin Barry McCormick e<br />

40 tausaga, na maliu ina ua feto’ai<br />

lana uilaafi (motorcycle) ma se<br />

ta’avale ile itu i Saute o Kaikoura<br />

2½ itula mai Karaiesetete i le po o<br />

le Aso To’ana’i. O le auala numera<br />

tasi (State Highway 1) na tupu ai<br />

le fa’alavelave i le 7:40pm i le nofoaga<br />

e latalata i le vaega e taua o<br />

Goose Bay.<br />

Tu’ua le Agape Bible College<br />

O le Aso To’ana’i 21/11/09 na tu’ua<br />

ai le Aoga Tusi Paia Agape Bible<br />

College i Karaiesetete i lenei<br />

tausaga. O lenei Aoga sa tatalaina<br />

i le masina o Aukuso ile tausaga<br />

nei lava ma ua fa’ai’uina le ulua’i<br />

kuata (1st Semester). Ua sauni atu<br />

nei nisi o tama ma teine a’o’oga mo<br />

le auai atu ile Fa’au’uga a le lala<br />

autu (Main Branch) ile Laumua i<br />

Uelegitone. O lenei Aoga Tusi Paia<br />

o loo fa’auluulu lava ile Susuga ile<br />

alii pule Faifeau-Faiaoga Ps. Peniamina<br />

Williams mai Porirua i<br />

Uelegitone.<br />

I’uga o Ta’aloga<br />

Aumaga/Sa’oao<br />

Seven 28/11/09<br />

E valu (8) au sa tauva mo lenei<br />

fa’amoemoe pei ona fa’atautaia e le<br />

Aumaga/Sa’oao Seven. O le Tofa<br />

Tuilavasi’i Anthony Le’aupepe mai<br />

Laumua i Uelegitone sa avea ma<br />

Komiti Fa’afoe o lenei fa’agatama.<br />

Matagofie polokalame o le aso e ui<br />

ina louloua ma fa’amalumalu mai<br />

timuga. Na fa’ai’u ile tufatufaina o<br />

ipu ma fa’ailoga pei ona iai lenei<br />

tauvaga matagofie. Sa auai mai ai<br />

foi le au malosi a le North Bulldogs<br />

mai Porirua i Uelegitone, o nisi o<br />

alo ma fanau Samoa sa lagolagoina<br />

lenei fa’amoemoe. O nisi la nei o<br />

fa’ai’uga o ta’aloga sa faia.<br />

Round 1 Samoa Ula 17 beat Marist B 7<br />

Marist A 12 draw North Bulldogs 12<br />

Knights 17 beat Samoa United A 7<br />

Omai Te Pakipaki 26 beat Samoa United B 0<br />

Round 2 Samoa United A 22 beat Marist B 5<br />

Marist A 17 beat Omai Te Pakipaki 5<br />

Samoa Ula 10 beat Knights 5<br />

North Bulldogs 24 beat Samoa United B 0<br />

Round 3 Knights 43 beat Marist B 5<br />

Marist A 34 beat Samoa United B 0<br />

Samoa United A 17 beat Samoa Ula 7<br />

North Bulldogs 40 beat Omai Te Pakipaki 5<br />

Bowl Semi-Final<br />

Samoa Ula 22 beat Marist B 0<br />

Omai Te Pakipaki 47 beat Samoa United B 5<br />

Cup Semi-Final<br />

Marist A 12 beat Samoa United A 5<br />

North Bulldogs 17 beat Knights 7<br />

Bowl Final<br />

Samoa Ula 10 beat Omai Te Pakipaki 5<br />

Plate Final<br />

Samoa United A 17 beat Knights 10<br />

Cup Final<br />

Marist A 40 beat North Bulldogs 14<br />

Ua nofo nei le ipu ma le siaki tupe e<br />

$1000.00 le manumalo i le au a Marist A<br />

pei ona sa’umia e le Samoa United A i le<br />

tausaga talu ai. Momoli atu le fa’amalo ma<br />

le fa’afetai ia i latou uma sa gapatia i lea<br />

fa’amoemoe, Susuga i Faiaoga, tama<br />

ta’aalo, faapea matua ma aiga. Fa’afetai<br />

fa’apitoa ile Tofa Tuilavasi’i Anthony Le’aupepe<br />

ma le Tausi ma le Nofoaalo fa’apea<br />

le North Bulldogs mai le Laumua. Manuia<br />

le Kerisimasi ma le Tausaga Fou.<br />

Le Manamea Samoa 30th November 2009 27


Mystery intensifies over Tiger Woods's car crash and<br />

the woman he allegedly met up with in Australia<br />

The mystery over Tiger Woods's<br />

car crash has intensified after<br />

his agent called US state troopers<br />

on their way to the golfer's<br />

house and asked them to wait<br />

until Sunday before speaking to<br />

him.<br />

It was the second straight day<br />

Woods was unavailable to talk.<br />

His wife had told troopers on<br />

Friday afternoon, after the<br />

world's No. 1 golfer had been released<br />

from a hospital, that he<br />

was sleeping and asked that<br />

they return on Saturday.<br />

Woods is not required by law to<br />

speak to the Florida Highway<br />

Patrol because the incident is<br />

being investigated as a traffic<br />

accident, spokeswoman Sergeant<br />

Kim Montes said.<br />

The mansion from the air ... a<br />

security officer guards the area<br />

in front of Tiger Woods’s home<br />

near the fire hydrant, and<br />

(above) Woods with wife Elin<br />

Nordegren and their daughter,<br />

Sam.<br />

The mansion from the air ... a<br />

security officer guards the area<br />

in front of Tiger Woods’s home<br />

near the fire hydrant, and<br />

(above) Woods with wife Elin<br />

Nordegren and their daughter,<br />

Sam. Photo: AP, Getty Images<br />

Authorities say they expect to<br />

release recordings of the emergency<br />

call made to police after<br />

Woods smashed his sport utility<br />

vehicle into a fire hydrant and a<br />

tree outside his home.<br />

As to the circumstances of the<br />

crash, Montes said investigators<br />

are "trying not to get on the rumour<br />

mill".<br />

Police said Woods smashed his<br />

Cadillac into a fire hydrant and<br />

a neighbour's tree near his<br />

$US2.4 million ($2.63 million)<br />

mansion at 2:25am on Friday.<br />

View Tiger Woods involved in<br />

car accident in a larger map<br />

His lips were cut and Windermere<br />

police chief Daniel Saylor<br />

said Woods's wife, Elin Nordegren,<br />

used a golf club to smash<br />

a back window of the car and<br />

pull him to safety.<br />

Alleged affair<br />

However, celebrity website<br />

TMZ.com reported that Nordegren<br />

allegedly caused the cuts<br />

on Woods's face and smashed<br />

the window on the car in anger.<br />

She was allegedly livid over allegations<br />

Woods was having an<br />

affair with a New York nightclub<br />

hostess.<br />

The National Enquirer published<br />

a story alleging that<br />

Woods had been seeing Rachel<br />

Uchitel and that they were re-<br />

cently together in Melbourne,<br />

where Woods competed in the<br />

Australian Masters.<br />

Ms Uchitel denied having an affair<br />

with Woods.<br />

"I resent my reputation is getting<br />

completely blasted in the<br />

media," she said during a telephone<br />

interview late on Friday.<br />

"Everyone is assuming I came<br />

out and said this. This is not a<br />

story I have anything to do<br />

with."<br />

Ms Uchitel said she was in Melbourne<br />

two weeks ago with<br />

clients and never saw Woods the<br />

entire time she was there.<br />

"The story stands for itself," National<br />

Enquirer executive editor<br />

230A Linwood Ave<br />

Linwood Christchurch<br />

Ph. 03-381 2299<br />

Barry Levine said on Saturday.<br />

'She got him out'<br />

Saylor said Woods's wife told officers<br />

she was in the house when<br />

she heard the accident and<br />

"broke the back window with a<br />

golf club". He said the front-door<br />

windows were not broken and<br />

that "the door was probably<br />

locked".<br />

"She supposedly got him out<br />

and laid him on the ground," he<br />

said. "He was in and out of consciousness<br />

when my guys got<br />

there."<br />

Asked at a news conference if<br />

the couple could have been arguing,<br />

Saylor said he had no<br />

knowledge of that.<br />

Your Shout Brewers World Linwood<br />

GETTING STARTED<br />

Start off by using a Brewcraft Brewery Starter Kit.<br />

It's the easiest and most inexpensive way to get started,<br />

and the kit includes all your equipment and the beer ingredients<br />

you'll use to make your first batch.<br />

It's incredibly easy and a whole lot of fun to<br />

make your own great quality beer<br />

at home.<br />

28 30th November 2009 Le Manamea Samoa


FA'AMANATUINA O LE 80 TAUSAGA O LE SOIFUA<br />

O LE TAUSI IA LESINA ASIASI MAI LE AFIOAGA O<br />

LUATUANUU I LE ANOAMAA<br />

Tusia: TA'A LAVEA TOLOGATA<br />

O aso 28 Novema 2009, na fa'atumulia<br />

ai le Hall a le Anglican Church i le fa'amanatuina<br />

o le 80 tausaga o le soifua o<br />

le tausi ia Lesina Asiasi. Na saunia e le<br />

peresetene o le Ekalesia Tafesilafa'i le<br />

tatalo ma fa'amanuia ai nei tausaga e<br />

tele ua foa'i e le Atua i le soifua o le tina.<br />

Na mae'a le tatalo ma fa'amanuiaga a le<br />

Afioga i le Peresetene o Le'auimoana<br />

Faitaua, ona alo loa lea i le taumafataga<br />

tele na saunia e alo o le tina. Mae'a le<br />

taumafataga ona soso'o ai lea ma fa'afiafiaga<br />

o le aso, saunia lava e alo ma<br />

fanau. E toalima alo o le tina, ma le<br />

toatele o alo a lana fanau<br />

Na mae'a ona alo atu lea o aiga na lua i<br />

fa'aaloaloga masani i aso fa'apenei. O le<br />

fetalaiga i le Aliimau o Faleupolu Faatili<br />

Ugavau sa fai ma fofoga o aiga na lua.<br />

O le fetalaiga ia Lavea Aseta Tologata,<br />

sa fai ma sui o le Ekalesia ma le mamalu<br />

o le vala'aulia e momoli le fa'afetai i aiga<br />

o Lesina, ona o fa'aaloaloga ua maualuluga<br />

i lea aso fiafia.<br />

Na faaalia uiga fiafia o le tina ia Lesina<br />

i nei taumafaiga a le fanau mo lona aso.<br />

Taape ai le mamalu na fa'atasi ma molimauina<br />

lenei aso fiafia ma le mama ua<br />

lomi ma le va'a ua goto.<br />

Avatu ai foi ma alofaaga o le Manamea<br />

Samoa ina ia toe maua nisi aso se tele o<br />

le tina e fa'aauau ai pea tiute ua uma<br />

ona tofia ai o ia.<br />

Feulaina o le keke ole aso fanau<br />

Lesina ma ona alo tamaitai, Lusia, Noa ma<br />

Bernette<br />

Lesina ma alo a lana fanau<br />

Alo o Lesina, Noa, Faatili Ugavau, Pelenatete<br />

Toiaivao<br />

BARKERS<br />

PANELBEATING & CAR PAINTING<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

Teine o le aso fanau, Tausi ia Lesina ma lona<br />

alii<br />

Ph/Fax: 03 338 5508<br />

Le Manamea Samoa 30th November 2009 29


MAEA LE FAAPAIAINA<br />

LE EKALESIA SAILIMALO<br />

Tusia: Tiumalumatua Maifea Fetu<br />

E silia ma le $41,000.00 tala le seleni<br />

na tauaaoina e le mamalu o Ekalesia<br />

ma le aufaigalega a le Atua, faapea foi<br />

le mamalu o le auvalaaulia i lo latou<br />

lagolagoina o le faapaiaina ma le<br />

tatala aloaiaina o lenei galuega sa feagai<br />

ai ma le susuga i le Toeaina ia Rev.<br />

Fitifiti Luatua ma le mamalu o le<br />

aulotu Sailimalo i le Atua PIC Aranui,<br />

na faaalia ai foi le agaga faafetai tele i<br />

le susuga i le faafeagaiga ia Fitifiti Luatua,<br />

i le agalelei ma le aao foai i le mamalu<br />

i le aufaigaluega a le Atua faapea<br />

foi le auvalaaulia. Faapitoa lava lana<br />

faafetai faapitoa i lona tama faale<br />

agaga i le Toeaina ia Rev. Aotofaga<br />

Lemuelu ma le Ekalesia PIC i Otara<br />

Aukilani lea e $10,000.00 le latou<br />

agalelei.<br />

O le susuga lava i le Toeaina ia Rev.<br />

Aotofaga Lemuelu na taitaia lea<br />

sauniga taua, na gafa foi ma le upu folafolaina<br />

o le finagalo o le Atua, o le<br />

Susuga ia Rev.Lapana Faletolu o le<br />

Ekalesia PIPC na faia le tatalo, o le<br />

susuga i le Toeaina ia Rev.Tumama<br />

Vili na faia le tatalo e faapaiaina ai lea<br />

fale tapuai, ina ua ulufale le mamalu<br />

Rev. Fitifiti Luatua<br />

na faatasi atu e molimauina lea<br />

faamoemoe. O le lua a’i lea o galuega<br />

tetele a lea foi tamai ekalesia tauatia’e,<br />

e le’i leva tele ona uma atu le latou<br />

taulaga pese e ala i le latou CD ua<br />

faaigoaina o le IESU FAAPAOLO MAI,<br />

ao lea foi ua maea faatino le latou<br />

taulaga e ala i le faletapuai ai i le Atua.<br />

Na maea ona alo foi lea i le taumafataga<br />

ma faaaloaloga masani o aso<br />

faapenei.<br />

Susuga Toeaina Rev. Tumama Vili(EFKS)<br />

ma Rev. Autofaga Lemuelu.<br />

Susuga ia Saulo Togia, Afioga Matautia Oloialii ma<br />

le Faletua ia Sina Fiso, Taa Lavea Aseta ma Fogalele<br />

Molioo.<br />

Ootiina o le lipine o le faapaiaina o le fale lotu fou.<br />

Nisi o le mamalu o le valaaulia.<br />

30 30th November 2009 Le Manamea Samoa


O LE FALE LOTU A<br />

I LE ATUA PIC ARANUI<br />

Mr. Roland Ruthi(Kamuta) taimi na tatalaina<br />

ai le maota fou a le Ekalesia Sailimalo i le<br />

Atua Pic Aranui<br />

Susuga Toeaina Rev. Fitifiti Luatua tau aaoina le ki i le susuga a le Kamuta Mr.<br />

Roland Ruthi<br />

Nisi o le aufaigaluega na malaga mamao mai ma le auvalaaulia i le<br />

taimi o le sauniga<br />

Auvalaaulia sa auai Nisi o le auvalaaulia Susuga Mulipola Aumua ma le Faletua<br />

ia Seila<br />

Le Manamea Samoa 30th November 2009 31


Lomu's words inspire the All Blacks<br />

A stirring pre-test address from Jonah<br />

Lomu helped lift the All Blacks to their<br />

best rugby test performance of the year<br />

against France on Sunday.<br />

France-based Lomu was the All Blacks'<br />

guest of honour on Thursday as he<br />

spoke to the players and urged them to<br />

reach great heights.<br />

"We had the big man come in on Thursday,<br />

that was awesome to see a guy<br />

like that talk to us about where he's at.<br />

We were really inspired by the things<br />

he said," fullback Mils Muliaina said.<br />

Lomu starred in the 1995 and 1999<br />

World Cups for the All Blacks but his<br />

international career was cut short in<br />

2002 by a debilitating kidney illness<br />

which later required a transplant.<br />

He moved to Marseille this month after<br />

signing a three-year deal with third division<br />

club Marseille-Vitrolles, on top<br />

of his busy role as global rugby ambassador<br />

for adidas.<br />

"He spoke a lot about him still wanting<br />

to be in the black jersey, and he still<br />

dreams about it today. For an older guy<br />

Scott Waterjet design and manufacture high<br />

performance waterjet units and accessories.<br />

Our jets come standard with Scott high<br />

thrust impellers and a patented revolutionary<br />

trim nozzle. Quite simply there is no better<br />

performing waterjet on the market. Our<br />

products are renowned internationally, and<br />

their reliability and durability are legendary.<br />

like me, that inspires you to keep being<br />

in the environment and want to play<br />

your best," Muliaina said.<br />

"He lost it through sickness and you<br />

never know what's about the corner.<br />

That in itself is inspiring."<br />

Having had time to digest Lomu's<br />

words, Muliaina said he sensed the All<br />

Blacks were ready to explode at Stade<br />

Velodrome on a cool, clear night after<br />

some patchy efforts in their recent<br />

wins.<br />

Having scored three tries from their<br />

past three tests in Europe, they scored<br />

five tries to none in the 39-12 victory,<br />

with Muliaina again producing an imposing<br />

performance at the back.<br />

"Everything was just perfect, the<br />

weather, the field, the occasion. Just<br />

running out tonight, leaving the changing<br />

rooms, you just knew something<br />

was going to happen. You could see it<br />

on the boys' faces. We're absolutely delighted."<br />

Coach Graham Henry also paid tribute<br />

to Lomu and his role in inspiring the<br />

All Blacks in recent days.<br />

"Jonah's an icon in the game in New<br />

Zealand. We're very proud of All<br />

Blacks history and what the All Blacks<br />

have achieved over 105 years and he<br />

was a special player," Henry said.<br />

"He played 63 test matches and was a<br />

very influential player in his time. To<br />

see him here and to talk to the team<br />

and to be here today was inspirational<br />

for the young fellas. It was very good to<br />

see him."<br />

WATERJETS Maximum performance, race proven, ultra rugged and<br />

ultra reliable - serious jets for serious boaters<br />

TRIM NOZZLES Unfair advantage, fully adjustable, fingertip cockpit<br />

control, retro-fit trim nozzles available<br />

IMPELLERS More bite, more mid-range and top-end. Provides hugely<br />

improved fuel efficiency. Retro-fit impellers available<br />

SCOTT BOATS Take full advantage of Scott jet units and the latest in<br />

hull design technology. Proven in NZ’s toughest rivers<br />

SCOTT JETS | WORLD CHAMPIONS, NEW ZEALAND CHAMPIONS, AUSTRALIAN CHAMPIONS<br />

SCOTT WATERJET (Scott Design & Manufacture Ltd) Phone: +64 3 615 8851 • Fax: +64 3 615 8852 contact@scottwaterjet.com | www.scottwaterjet.com<br />

32 30th November 2009 Le Manamea Samoa


Wallabies 'maturity' encourages Deans<br />

CARDIFF — Australia coach Robbie<br />

Deans hailed his youthful team's "growing<br />

maturity" after they ended a see-saw 2009<br />

with a thumping 33-12 victory over Wales.<br />

In a display that would have restored many<br />

neutral, as well as Wallaby, fans' faith in<br />

rugby union as a spectacle after a November<br />

international programme blighted by<br />

tedious kicking exchanges, Australia ran in<br />

four tries here at the Millennium Stadium<br />

in front of a crowd of more than 74,000.<br />

Centre Digby Ioane, lock James Horwill,<br />

flanker David Pocock and replacement<br />

hooker Tatafu Polota-Nau all crossed<br />

Wales's line, with the three starters scoring<br />

inside the opening 24 minutes.<br />

Encouragingly for Australia, Ioane is still<br />

only 24, as are Horwill and Polota-Nau,<br />

while the impressive Pocock is a mere 21 -<br />

the same age as Wallaby scrum-half Will<br />

Genia and playmaking inside centre<br />

Quade Cooper.<br />

Australia's dominance in all areas against<br />

Wales was absolute and the days when opposition<br />

front-rows looked forward to a<br />

creaking Wallaby scrum appear to be long<br />

gone judging by the performances on Saturday<br />

of 25-year-old prop forwards Benn<br />

Robinson and Ben Alexander.<br />

"I'm happy with the way the group's coming<br />

together," Deans told reporters. "It's a<br />

young group but they've grown in maturity<br />

on and off the field and that inevitably<br />

manifests itself in time."<br />

He added: "We are stoked this group took<br />

the step they did today (Saturday). We<br />

have been close but the boys got it done<br />

today."<br />

In view of this impressive display - orchestrated<br />

superbly by fly-half and man-of-thematch<br />

Matt Giteau, a relatively aged 27, it<br />

seemed astonishing to recall that only a<br />

week earlier Australia had lost 9-8 at Murrayfield.<br />

That was their first defeat by Scotland in<br />

27 years and even Saturday's success left<br />

Australia with a record for 2009 of six wins,<br />

a draw and seven losses, albeit six of those<br />

reverses came against world champions<br />

South Africa and the perennial powerhouses<br />

that are the All Blacks.<br />

If the Wallabies are to win an unprecedented<br />

third World Cup in Deans's native<br />

New Zealand in two years' time, they are<br />

likely to have to beat at least three strong<br />

sides, possibly four, in as many weeks.<br />

Asking this emerging side to match the<br />

1984 Wallabies by completing a grand<br />

slam of wins against England, Ireland,<br />

Secure your assets<br />

<br />

<br />

Make your project hassle-free<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

Get what you want<br />

Bring in your design ideas and Thompson Engineering<br />

<br />

<br />

design.<br />

Construct a strong, solid building<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

Meet your deadlines<br />

Scotland and Wales on the one trip, was always<br />

going to be tough, especially with the<br />

four internationals on consecutive weekends.<br />

But playing five Tests - the Wallabies' tour<br />

started with a 32-19 loss to New Zealand<br />

in Tokyo on October 31 - in as many weeks<br />

made it all the tougher.<br />

Still, in horse-racing parlance, Australia<br />

are sure to be 'better for the run' of a tour<br />

such as this.<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

30 <br />

<br />

<br />

<br />

<br />

100% <br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

0800 688 716<br />

Le Manamea Samoa 30th November 2009 33


Photos: Havana Umaga<br />

Tufatufaina o<br />

Autalavou a le<br />

Taimi lea ua fai tufaga faailoga o au taaalo na manumalo e tusa ma taaloga a autalavou o le pulega<br />

Kapeteni a le Mapusaga youth netball vaega laiti - Ana Maria Tulia<br />

34 30th November 2009 Le Manamea Samoa


faailoga o taaloga a<br />

Pulega motu i Saute<br />

O le peresetene lena a Dunedin ua tau aao le<br />

manumalo i le voli au a tama - Tofilau Taualai<br />

Why choose Kiwi Cuisine<br />

for your next event:<br />

1<br />

2<br />

3<br />

4<br />

5<br />

6<br />

Unbeatable Range of Menus<br />

from BBQ to Hangi.<br />

Whole Pig<br />

Pig on a Spit t We p provide p provide the lot; ;<br />

the pig, the spit and the gas.<br />

Professional Stafff<br />

friendly service.<br />

Our Reputation Ask around, we have<br />

thousands of satisfied customers.<br />

Great Food<br />

d Prepared FRE FRESH by our chefs.<br />

Flexible<br />

Flexible Menus Ask Ask about about our our island island specials;<br />

specials;<br />

taro, taro, banana, banana, fresh fresh fish, fish, chop chop suey suey etc.<br />

etc.<br />

*Present voucher at time of booking<br />

Sui autalavou Wainoni mo le manaia o le toniga.<br />

Save<br />

$25<br />

off pig or<br />

lamb on a<br />

spit with<br />

this ad*<br />

www.kiwicuisine.com<br />

info@kiwicuisine.com<br />

wicuisine.com i e c<br />

ph: 03 386 3082<br />

Le Manamea Samoa 30th November 2009 35


ABs jolt 'boring' Test rugby back to life<br />

From boring to breathtaking. As the jubilant<br />

All Blacks cradled the Dave Gallaher<br />

Trophy at Stade Velodrome, they<br />

reflected on a night when they did themselves,<br />

and test rugby, a huge favour.<br />

Five tries to none, some of them magnificent<br />

long-range efforts, helped destroy<br />

France 39-12 to avenge their loss to the<br />

same opponents in Dunedin in June and<br />

breathe some life into a game that badly<br />

needed oxygen.<br />

The All Blacks completed another unbeaten<br />

test tour of Europe and extended<br />

their clean defensive sheet to eight northern<br />

hemisphere Tests, taking in last<br />

year's Grand Slam.<br />

The players were not just satisfied with<br />

their best display in their 14th test of the<br />

year, but also to give their long-suffering<br />

New Zealand fans a pick-me-up.<br />

"Everyone needed that performance. It<br />

was pretty flat all year, the rugby, not<br />

many tries and everyone loves to see<br />

tries. I guess it was getting pretty boring<br />

and everyone was commenting on it,"<br />

said winger Cory Jane, one of the All<br />

Blacks' tryscorers after a pinpoint centre<br />

kick.<br />

Fullback Mils Muliaina, who moved past<br />

Justin Marshall into second on the alltime<br />

All Blacks test list with his 82nd<br />

cap, hoped it would lift some of the gloom<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

around the sport.<br />

"Man, how pleasing is that? Just to go to<br />

summer now, having put in a full performance<br />

like that ... the attack's back<br />

and hopefully we're going to put some big<br />

smiles on New Zealanders' faces back<br />

home because there's a lot of attacking<br />

rugby still left in us," Muliaina said.<br />

The veteran fullback started and finished<br />

the try of the match, which summed up<br />

the All Blacks' counter-attacking instincts<br />

which threatened against England<br />

a week ago but didn't fully click<br />

until Sunday.<br />

Sivivatu scorches<br />

From inside his 22m, Muliaina fired a<br />

long pass which helped put Sitiveni Sivivatu<br />

in the clear as he scorched down the<br />

left, before an in-pass saw Muliaina stroll<br />

over.<br />

The skill level was outstanding throughout,<br />

with passes sticking, forwards running<br />

like backs and players smashing<br />

into rucks.<br />

Dan Carter kicked six-from-seven and<br />

took charge in the second half with his<br />

running game and some deft tactical<br />

kicking, while rampaging No 8 Kieran<br />

Read and centre Conrad Smith were two<br />

other All Blacks standouts.<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

36 30th November 2009 Le Manamea Samoa


Thousands marvel<br />

at Santa parade<br />

Aucklanders jammed inner-city streets<br />

this afternoon for the 76th annual<br />

Santa Parade.<br />

The event involved 4,000 people, 300<br />

costumes and over 40 floats.<br />

This year's parade, in association with<br />

the Herald and sponsored by Farmers,<br />

included dozens of new floats - as well<br />

as some of the old favourites, including<br />

the Buzzy Bee float.<br />

The weather held out for parade organisers:<br />

the forecast was for scattered<br />

showers, clearing as the afternoon goes<br />

on.<br />

Le Manamea Samoa 30th November 2009 37


All Blacks to play for other countries?<br />

A critical IRB vote this week<br />

will pave the way for dozens of<br />

former All Blacks to play for<br />

other countries at the next<br />

World Cup, if it is passed.<br />

In a move that could rock the<br />

foundations of the game, plans<br />

are in place to change the eligibility<br />

laws to allow players to<br />

feature for two countries again.<br />

The proposal that has been<br />

tabled is to allow players who<br />

have been capped by the leading<br />

nations to stand down for 12<br />

months and resume test careers<br />

with the likes of Samoa, Fiji and<br />

Tonga.<br />

If the vote is passed then the<br />

likes of Doug Howlett, Sam Tuitupou<br />

and Sione Lauaki could<br />

all play for Tonga at the 2011<br />

World Cup; Jerry Collins, Chris<br />

Masoe, John Schwalger and<br />

Ross Filipo could play for<br />

Samoa and Joe Rokocoko,<br />

Radeke Samo and Lote Tuqiri<br />

could play for Fiji.<br />

The proposal has been put forward<br />

as a means to dramatically and<br />

quickly boost the quality of some of<br />

the emerging test nations. At the<br />

last World Cup Tonga were one of<br />

the surprise packages. They would<br />

be even more of a threat if they were<br />

able to pick up the likes of Howlett<br />

and Tuitupou. There are also dozens<br />

of quality players who have been<br />

capped by Six Nations sides who are<br />

also eligible for emerging Eastern<br />

European countries such as Georgia.<br />

While the change has the potential<br />

to deny the All Blacks access to<br />

some of their former players who<br />

have recently talked about returning<br />

home for another crack at test<br />

rugby, New Zealand Rugby Union<br />

chief executive Steve Tew says the<br />

move has his board's full support.<br />

"We think it would be a very considerable<br />

assistance to the not inconsiderable<br />

investment world rugby<br />

has made. We think it is a nobrainer,"<br />

he said.<br />

38 30th November 2009 Le Manamea Samoa


Ua na o le pau lea o le Autalavou sa iloga ona lava Tapena mo lenei Faamoemoe e oo lava i a latou Toniga. Faamalo le Faamaopopo i le autalavou mai Wainoni.<br />

Tusia: Havana Umaga<br />

O le polokalame lenei a autalavou<br />

a le pulega e faia i<br />

tausaga uma e pei ona<br />

faailoa i le lipoti o le faiga- <br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

Me. Sa masani ona fai faafiafiaga<br />

faale-aganuu,<br />

faale-agaga e pei o siva<br />

Samoa ma faa-evagalia. Ae<br />

ua i ai si suiga i lenei<br />

tausaga o lea ua fai<br />

taaloga.<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

E tapena mai lava au taalo<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

a le Ekalesia ia e tusa ma<br />

taaloga ua uma ona fua-<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

fuaina e le komiti sa faa-<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

tautaia lenei faamoemoe.<br />

<br />

O le iuga o nei taaloga:<br />

<br />

Manumalo le au voli a teine<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

o le Mapusaga Youth<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

Manumalo le au voli a<br />

tama o le autalavou mai<br />

<br />

<br />

Dunedin<br />

<br />

<br />

Manumalo le au junior netball<br />

o le Mapusaga Youth<br />

<br />

<br />

Manumalo le au senior netball<br />

o le autalavou mai<br />

<br />

<br />

<br />

Dunedin<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

Toniga manaia: Na sola ma<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

le autalavou a Wainoni<br />

<br />

<br />

<br />

Taalo tausaafia ma le amio<br />

pulea na sola ma le autalavou<br />

mai Nelson<br />

Le Manamea Samoa 30th November 2009 39<br />

TAALOGA AUTALAVOU<br />

PULEGA MOTU I SAUTE


ALL BLACKS VS FRANCE 39-12<br />

29th November 2009<br />

Lemanamea Samoa <strong>FREE</strong> POSTER<br />

40 30th November 2009 Le Manamea Samoa

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!