Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Fefefe faipule Tautua Samoa e lesitala<br />
o latou suafa Itulau 5<br />
Fitafita o le Malo o Fiti ua ofoina i ai le avanoa tufi Popo i Samoa. - Itulau 3<br />
L. ROBERTSONMEMORIALSLTD<br />
STONECRAFT AND DESIGN<br />
“Quality & Service since 1937”<br />
23 Coleridge Street, Christchurch 2<br />
Ph. 03-366 5630<br />
Fax. 03-377 4692<br />
Em. robertson.memorials@xtra.co.nz<br />
We ship to the Islands<br />
Issue 8 30th November 2009 www.lemanameasamoa.co.nz<br />
Faigame Pulega Motu i Saute<br />
Itulau 6<br />
Lau Nusipepa e faafiafia mo oe<br />
$2.50<br />
Suamalie le ola aoaoina pe a<br />
manuia le taunuuga Itulau 7<br />
O le Alofa ua moni, o Ruta ia Naomi<br />
Itulau 12<br />
Ofo e Tuila’epa avanoa faigaluega<br />
tufi popo mo fitafita a Fiti<br />
Commodore<br />
Frank Bainimarama<br />
<strong>FREE</strong> <strong>FREE</strong><br />
POSTER POSTER<br />
BACK COVER<br />
COVER<br />
Samoa PM<br />
Tuila'epa Sailele Malielegaoi<br />
Le Manamea Samoa 14th September 2009 1
HEAD OFFICE:<br />
PO Box 6261, Upper Riccarton,<br />
Christchurch<br />
Phone. 03 - 341 8558<br />
Fax. 03 - 341 8568<br />
Website. www.lemanameasamoa.co.nz<br />
Email. lemanameasamoa@xtra.co.nz<br />
MANAGING DIRECTOR/PUBLISHER<br />
Sulusulumaivasa Leituala Aiva II (Ivan)<br />
CHIEF EDITOR<br />
Tiumalumatua Maifea Fetu<br />
SUB EDITOR<br />
Havana Umaga<br />
ADMINISTRATION<br />
Katie Sulusulumaivasa<br />
COMMUNITY NEWS<br />
Peilua David Lam Sam<br />
Columnist<br />
Rev. Iosefa Lale Peteru<br />
Leatiogie Etena Pouli<br />
Lavea Aseta Tologata<br />
Mafutaga Aufaigaluega Kalaiesetete<br />
Mafutaga Matai Kalaiesetete<br />
SPORTS REPORTER<br />
Hanita Nua<br />
SAMOA CORRESPONDENCE<br />
Agafili Tuitolovaa<br />
Tusitala Tolo<br />
Palmerston North<br />
Fealofani Tini Brown<br />
Dunedin<br />
Afamasaga Pavihi<br />
Auckland<br />
Vui Masinamua<br />
DISTRIBUTION<br />
Christchurch Soisoifua Tiumalumatua<br />
Wellington Papalii Peniata & Patosina<br />
Madar<br />
Auckland Lilomaiava Scanlan &<br />
Saofai Masalo<br />
Samoa Agafili Tuitolovaa<br />
Palmerston North Fealofani Tini Brown<br />
DESIGNER & LAYOUT<br />
Graphic Icon Ltd<br />
Shabbir Mohammed<br />
Sohel Shazil Mohammed<br />
75 Hamlin Road, Mount Wellington,<br />
Auckland, New Zealand<br />
Ph. 09-570 2786 Mob. 027 4860099<br />
www.graphicicon.co.nz<br />
© Lemanamea Samoa reserves the rights<br />
to all editorial and advertising subject<br />
to copyright.<br />
All contributed articles do not reflect the<br />
opinion of the Le Manamea Samoa Newspaper.<br />
Fefefe faipule Tautua Samoa e lesitala<br />
o latou suafa Itulau 5<br />
<br />
STONECRAFT AND DESIGN<br />
<br />
23 Coleridge Street, Christchurch 2<br />
<br />
Fax. 03-377 4692<br />
Em. robertson.memorials@xtra.co.nz<br />
We ship to the Islands<br />
Issue 8 30th November 2009 www.lemanameasamoa.co.nz<br />
Faigame Pulega Motu i Saute<br />
Itulau 6<br />
Fitafita o le Malo o Fiti ua ofoina i ai le avanoa tufi Popo i Samoa. - Itulau 3<br />
Lau Nusipepa e faafiafia mo oe<br />
$2.50<br />
Suamalie le ola aoaoina pe a<br />
manuia le taunuuga Itulau 7<br />
O le Alofa ua moni, o Ruta ia Naomi<br />
Itulau 12<br />
Ofo e Tuila’epa avanoa faigaluega<br />
tufi popo mo fitafita a Fiti<br />
Commodore<br />
Frank Bainimarama<br />
<strong>FREE</strong><br />
POSTER POSTER<br />
BACK COVER COVER<br />
Samoa PM<br />
Tuila'epa Sailele Malielegaoi<br />
Le Manamea Samoa 14th September 2009 1<br />
www.lemanameasamoa.co.nz<br />
Tiumalumatua Maifea Fetu<br />
E fiafia tele e faatalofa atu<br />
Samoa i lenei foi lua vaiaso,<br />
talitonu le faamoemoe o loo<br />
tu maualuga pea le alofa o le<br />
Atua i lo outou soifua ma so<br />
matou ola, tatou toe faafoi atu<br />
pea ia te Ia lona lava viiga e<br />
le aunoa.<br />
Malo foi le faitau i le paia ma<br />
le mamalu o le au faitau aemaise<br />
paaga a lau nusipepa<br />
Le Manamea Samoa.<br />
Ou te manatu Samoa o lenei<br />
ua mou atu foi le masina o<br />
Novema o lenei foi tausaga,<br />
ua faaiu ai foi ma faamaea ai<br />
faigataluga i lo tatou Atua<br />
soifua e tauala atu i soo se<br />
Ekalesia o loo tatou galulue ai<br />
i Samoa ma soo se itu o le<br />
lalolagi o tatou o aumau ai,<br />
ua tupu ai se manatu, sei<br />
tatou toe talanoa lava ma toe<br />
tepa i faigataulaga ua mavae<br />
atu nei.<br />
E manatu le taofi o loo taofi<br />
eseese lava le toatele i faiga<br />
taulaga, faimai nisi e le<br />
manuia ai se isi i<br />
faigataulaga, o nisi ua sona<br />
lafo lava faamatalaga fai mai<br />
e le maua ai se ola e<br />
faavavau, o nisi ua le toe fia o<br />
ai lava ini lotu, o nisi ua sui<br />
tapuaiga ua agai iai ona o le<br />
le fiafia lava i nei mea o<br />
taulaga ma faapea o le tele o<br />
mea fai, o nisi foi ua fai ma<br />
alo faga le tomumu ma faifai<br />
tala i faigataulaga ona o le le<br />
fia faia o se taulaga, o nisi foi<br />
ua na ona faataunuu ae le o<br />
loto iai, ua faapea o le a lava<br />
le mea ua iai i lenei tausaga<br />
ua lava lea, o nisi foi ua aitalafu<br />
mai le seleni e fai a’i le<br />
taulaga, o nisi foi ua latou fesiligia<br />
poo ai o le a tele ai i nei<br />
tupe o faigataulaga, ua fai foi<br />
ma mea ua le fiafia ai nisi i e<br />
o loo fiafia e faitaulaga ma<br />
tetele latou taulaga i lea<br />
tausaga ma lea tausaga, ia<br />
ma le tele lava o nisi o man-<br />
Mai le Faatonu<br />
atu. Ua fetaa’i ai lava faa lou<br />
lē manā finagalo ma manatu.<br />
O nei manatu uma pei ona ou<br />
taua ua fai pea ma lu’itau i le<br />
tagata fiafia e faitaulaga, ae<br />
ou te fia faasoa atu foi so’u<br />
manatu e uiga i manatu pei<br />
ona taua i luga, o lo’u lava<br />
manatu ua na’o a’u lava, ou<br />
te talitonu ou te le faatonu<br />
ina le tofa paia ma le mamalu<br />
o Samoa, aemaise ai foi lau<br />
fa’autuutaga o’oo’o.<br />
O le mea muamua lava ou te<br />
fia tautala iai, afai ua le’o<br />
maua i sou finagalo se le fia<br />
faitaulaga pei ona fai ma mea<br />
fiafia a nisi e faia lana<br />
taulaga ma lona aiga aua le<br />
Atua ma lona agalelei, ou te<br />
manatu e sili ai ona aua le<br />
faia sau taulaga ae faamalie<br />
lou lava finagalo i le le faia<br />
lea o sau taulaga, aua ou te<br />
tautino atu e maimau fua le<br />
fai ae e te le’o loto iai, auā e te<br />
le maua mai ai sou taui poo<br />
sou matūpalapala mai lou<br />
Atua na faia oe, auā foi ua na<br />
ona faataunuu lava ae<br />
mamao lava mo sou loto iai, o<br />
le a lē manogi lelei foi i fofoga<br />
paia o lou Tama lou Atua lē o<br />
lo’o soifua pea e oo i le<br />
faavavau.<br />
Afai foi e te to manatu ia te oe<br />
lava ma fesilisili pe faapefea<br />
ona e avea ma tagata matua<br />
ma maua lou malosi, maua le<br />
toalua ma le fanau ma le tele<br />
o ni tamaoaiga ua e maua i<br />
lenei vaitau ua amata ai ona<br />
maua manatu faifai, manatu<br />
faamasinosino, manatu<br />
putiputi i au mea totino na<br />
maua i lou malosi. O la’u faamanatu<br />
atu pe afai e te le’o<br />
manino i ia vaega.<br />
O tatou o tagata soifua na<br />
faia i le faatusa paia o lo<br />
tatou Atua i lona lava finagalo<br />
faitalia e le’i faatonu ina<br />
e se tasi, o lana lava tofa paia<br />
na afua ai. Na e soifua mai<br />
ma ou ola mai lenei lalalogi<br />
ua uma ona tapena uma atu<br />
e Ia mea uma e te soifua ma<br />
ou ola ai, le lau eleele, le sami<br />
ma mea uma o loo iai, ma le<br />
faamoemoe ina ia e manatua<br />
ma ou manatua atu o Ia i se<br />
vaega o lona sosia ma lona<br />
tamaoaiga na saunia mo oe ma<br />
a’u ta te soifua ma ou ola ai i<br />
lenei lalolagi le tumau. Ma ia<br />
manatua na e soifua ma ou ola<br />
mai i lenei lalolagi telētelē lava<br />
ma le leai lava ma se mea na ta<br />
aumaia i lenei lalolagi, e oo lava<br />
ini o ta laei sei tulou e leai lava<br />
ma se mea, a oo mai foi le<br />
valaau a le Atua ma ave lou soifua<br />
ma so’u ola vaivai, tatou te<br />
le toe avea lava ma se mea e tasi<br />
pe lua o lou tamaoaiga poo au<br />
mea totino o loo e putiputi ma<br />
lima mau ai, ua afua ai lou le fia<br />
faitaulaga ma faifai upu i e o loo<br />
fiafia pea e manatua lo latou<br />
Atua i fua o lona alofa sa ia faasoaina<br />
mai i lea tausaga ma lea<br />
tausaga.<br />
O lona uiga o lo’u manatu, o loo<br />
tuu mai e lou Atua ma lo’u Atua<br />
ia te oe le avanoa e te soifua<br />
sa’oloto ai ma faaaoga lona<br />
tamaoaiga i lenei lalolagi, pe<br />
tupu ai sou agaga faafetai i lona<br />
alofa, ma manatua atu ai o Ia i<br />
sou alofa ma sau tali faafetai<br />
atu ma avatu ai sona viiga mai i<br />
lou lava finagalo alofa ia te Ia<br />
pei ona ia mua’i alofa mai ia te<br />
oe ma a’u, na Ia faia le lalolagi<br />
ma mea uma o loo iai, na ia faia<br />
oe ma a’u ma tuu iai i lea lalolagi<br />
ta te soifua ma ola ai, ae ina<br />
ua agasala ma sese le tagata, na<br />
Ia toe alofa mai foi ma Ia auina<br />
mai lona alo pele e toatasi o Iesu<br />
lea, ina ia le fano se tasi e faatuatua<br />
ia te Ia, a ia maua le ola e<br />
faavavau, i lou salamo ma talia<br />
o Ia i lou finagalo e fai mou alii<br />
ma faaola, ma e alofa atu ia te<br />
Ia i taulaga ma soo se vaega o<br />
lou malosi ma le loto i ai.<br />
O se manatu o tagata kerisano,<br />
o taulaga lava mea uma, e afua<br />
ona e faia ona o lou alofa, se ipu<br />
vai, ma soo se galuega lelei e te<br />
faia ona lou alofa, aua o le Atua<br />
o le alofa lava Ia, na Ia mua’i<br />
alofa mai ia i tatou e ala i le pepe<br />
o le Kerisimasi lea foi o le a<br />
tatou faamanatuina i le aso 25 o<br />
Tesema i lenei foi tausaga ma<br />
tausaga uma o lou soifua ma<br />
lo’u ola.<br />
O le atoaga lea o se manatu<br />
tatou te manuia ma tatou maua<br />
lo tatou matupalapala mai le<br />
agalelei o lo tatou Atua, ina<br />
ua malie lona finagalo i lau<br />
taulaga ma lau auaunaga na<br />
faia ma lou loto iai, na faia o<br />
sau tali lumafale atu i le<br />
agalelei le mavae o le Atua ia<br />
te oe ma lou aiga i tausaga<br />
taitasi, e manatua ai Konelio<br />
le taitai o le toaselau i le au<br />
ua igoa o le au a Italia, o ia o<br />
se tagata amio Atua ma<br />
mata’u i le Atua atoa ma lona<br />
aiga, o lē fiafia e avatu mea<br />
alofa e tele i le nuu, ma ua<br />
tatalo i le Atua e le aunoa, ua<br />
faafofoga ina e le Atua ana<br />
tatalo ma lona agalelei ma ua<br />
malie ai lona finagalo, ao<br />
Konelio o ia o le tagata o nuu<br />
ese, a’o lea ua to mai lona<br />
matupalapala e lou Atua ma<br />
lo’u Atua, ua ia auina mai iai<br />
ana agelu ma lona finagalo,<br />
Konelio e, Ua o ae au tatalo<br />
ma au mea alofa o fai ma faamanatuga<br />
i luma o le<br />
Atua.(Galuega 10).<br />
Ua ofo atoatoa mai foi le soifua<br />
atoa o lona alo o Iesu e<br />
maliu ma toe soifua manumalo<br />
mai mo oe ma a’u, o se<br />
faamalosi foi lea ma se tala<br />
faafiafia ia te oe lea e te fiafia<br />
fai taulaga i le Atua ma lou<br />
loto iai, ma le mautinoa o lona<br />
agalelei, afai sa e faia lau<br />
taulaga i lenei tausaga ma<br />
lou fiafia ma le finagalo atoa<br />
iai, e le tau mateina le auina<br />
mai e le Atua ana agelu ma le<br />
lasi o ana meaalofa mo oe ma<br />
lou aiga, ma ia tumau ai pea<br />
lea agaga faitaulaga ia te oe<br />
ma toaga pea e fai mea sili mo<br />
Ia, ae faatele mai e Ia le lasi o<br />
isi mea silisili mo tatou uma,<br />
ia saga viia ai pea le Atua i<br />
lou soifua ma so matou ola.<br />
Ia manatu o le a tatou toe<br />
feiloai foi i le isi lua vaiaso o<br />
lumanai, ae ia faamanuia tele<br />
Atua i le tatou atunuu ma ia<br />
manuia tele faiva ma tiute<br />
feagai ai.<br />
2 30th November 2009 Le Manamea Samoa<br />
Soifua<br />
Tiumalumatua Maifea Fetu<br />
FAATONU.
Ofo e Tuila’epa avanoa faigaluega<br />
tufi popo mo fitafita a Fiti<br />
Tusia : Tusitala Tolo<br />
Ua toe ave se isi vala’aulia a le Palemia<br />
susuga Tuila’epa Lupesoliai Sailele<br />
Malielegaoi, i le palemia o Fiti o Frank<br />
Bainimarama, e asiasi atu i Samoa i le<br />
tausaga fou 2010, e atoa ai le 4 tausaga<br />
talu ona faoa faamalosi e lana fitafita le<br />
faigamalo faatemokarasi a lona atunuu,<br />
sa taitaia e le palemia sa iai o Qarase.<br />
Ua faailoa e Tuila’epa i le alii palemia o<br />
Bainimara ua atili fale’esea lona atunuu<br />
i ana gaioiga faasaga i a Ausetalia ma<br />
Niu Sila, ma atili feagai ai tagatao Fiti<br />
ma mafatiaga tau tamaoaiga. O Bani e<br />
pei ona faapuupuu ai e Tuila’epa le<br />
suafa o lea taitai, o se tasi o ona ivi ma<br />
toto i sootaga fa’apasefika, ae o se<br />
Samoa auuliuli foi i so’otaga ma aiga o<br />
lea alii i Samoa.<br />
Faaalia e le palemia o Samoa o le mafua’aga<br />
lea o lona vala’aulia o lea taitai<br />
e malaga atu late feiloai ma sei silasila i<br />
pulega lelei ma le filemu o loo faatautaia<br />
ai lo tatou atunuu. Ua lagona e Tuilaepa<br />
le faanoanoa ona ua ta’ua mai i lipoti le<br />
feagai o Fiti ma faaletonu i lona<br />
tamaoaiga ma ua ta’e ai lona fatu, ona o<br />
le faaletonu o pulega a se isi tagata<br />
Samoa ua mafatia ai tagata o Fiti. Ua<br />
oli oli ai Tuila’epa e faataatia se fuafuaga<br />
ise la feiloaiga ma Bani, o le a<br />
ofoina iai ni avanoa faigaluega<br />
faavaitaimi (RSE) e faigaluega ana<br />
fitafita i Samoa e tufi le popo.<br />
I se lipoti a le nusipepa a le Malo o loo<br />
faasalalauina ai le vala’aulia a le<br />
palemia o Samoa, e pei ona faaalia ai e<br />
Tuila’epa oni avanoa faigaluega<br />
faavaitaimi mo fitafita a le alii o Bani, o<br />
le a fesoasoani ai i le tamaoaiga o lona<br />
atunuu. E faavae lea fuafuaga ona ua<br />
lalau le popo a Samoa, ae ua lolofi le<br />
toatele i avanoa faigaluega faavaitaimi<br />
i Niu Sila, e tau ai le apu ma isi fua tau<br />
faato’aga. E manatu foi le alii palemia<br />
oni tagata galulue malolosi fitafita a lea<br />
atunuu ile faia o faatoaga i Samoa. O le<br />
tino lelei ma le malolosi foi o fitafita e<br />
aoga ai ini galuega i faatoaga a le<br />
falepuipui i Tafa’igata.<br />
Ua maua e Tuila’epa ni lipoti ua ta’ua<br />
ai ni mafatiaga o feagai ma Bani (Bainimarama)<br />
ile tau tuufaatasia o galuega<br />
Fitafita o le Malo o Fiti ua ofoina i ai le avanoa tufi Popo i Samoa.<br />
a le faamasinoga a lona atunuu e pei<br />
ona tau saili atu i le atunuu o Sri Lanka<br />
ni faamasino ma ni loia. Ua ofo e le<br />
palemia o Samoa le auaunaga a nisi o<br />
loia popoto ma atamamai o le atunuu e<br />
pei o Olinda Woodroffe, e pei ona faamatalaina<br />
e Tuila’epa e lelei tele i tulaga<br />
tau tupe.<br />
O le isi o Toleafoa Solomona Toailoa, ma<br />
le faipule o Satupa’itea o Asiata<br />
Saleimoa Va’ai. O se loia ua maua lona<br />
faailoga PHD ma ua lagona le sese o<br />
lana filifiliga e avea ma faipule ae o loo<br />
taumafai nei e ofi atu ile tofiga Katinale<br />
o le ekalesia Katoliko. E tele isi fuafuaga<br />
o loo fia faailoa e Tuilaepa i lea taitai, ae<br />
e le talafeagai auala o faasalalauga i<br />
nusipepa, leitio, ma televise e faailoa ai.<br />
E atagia mai i le lipoti a le nusipepa o le<br />
Malo na faasalalau ai lea vala’aulia<br />
faatauanau a le palemia, o se lu’i e momoli<br />
atu ai se feau i lea taitai, o loo iai le<br />
fesoasoani mo ia pe a manaomia.<br />
What a Catch<br />
Quality Seafood at Wholesale Prices<br />
Fish Supermarket<br />
• Open 7 days<br />
• Whole Moki, Warehou, Tarakihi<br />
• Cheapest Prices in Town<br />
Contact: Amy & Louis<br />
119 Wordsworth St. Sydenham, ChCh<br />
Ph. 03 366 3646<br />
www.fishforsale.co.nz<br />
Frontier Finance Ltd<br />
Cash Loans<br />
We have cash for…<br />
Personal loans,<br />
Vehicle Finance,<br />
Debt Consolidation,<br />
Weddings,<br />
Funerals, Overseas<br />
Travel,<br />
Home Improvements<br />
and more.<br />
We make getting cash easy!<br />
Mobile service, we will come to you!<br />
For a fast, friendly loan over the phone, call us today.<br />
Ph: 357 9900, 0800 LOANCASH<br />
Le Manamea Samoa 30th November 2009 3
Rev. Savaii Loto<br />
Tusi Faitau:<br />
Feagaiga Tuai- Isaia 5:f1-5,<br />
Feagaiga Fou: ll Peteru 3:f1-7<br />
Manatu Autu: E MANAO-<br />
MIA E LE ATUA NI FUA<br />
AOGĀ OĀ TATOU<br />
GALUEGA<br />
O le tofi o le tagata, o le galue,<br />
o lona uiga e le o se tagata e<br />
ola fa’afifilemu, pe moe soo foi,<br />
a’o le tagata e galue mo le<br />
Atua atoa ma tagata, e masani<br />
ona ‘ou fa’alogo i fa’asalalauga<br />
i leitio i Samoa o fa’apea<br />
mai:”O lou lumana’i o au atina’e,”<br />
Ae fai mai le faitioga a<br />
isi tagata, “Oi, E fa’avae i le<br />
Atua, ‘ae lumana’i i atina’e.?”<br />
E le tioa pese Isaia i lana pele,<br />
e pei o le fa’ataoto i le tovine o<br />
lo’o fa’amatala mai a ii lenei<br />
pese i le galuega mae’ae’a a le<br />
faifa’atoaga. O lona malosi ma<br />
lona tomai fa’afai-fa’ato’aga,<br />
sa ia taumafai ai i le mea e<br />
gata ai lona iloa ina ia ola<br />
lelei, ma ‘ia fua ma ii ni fua<br />
“O LE MALUAPAPA FA’ALEAGAAGA”<br />
lelei.<br />
A fua i lagona o le pese, sa<br />
fa’atalitali le faifa’ato’aga ia<br />
fua mai ini vine lelei. Ae pagā<br />
lea, ua fua mai i vine leaga.<br />
‘Ona toe sa’i fo’i lea o Isaia fai<br />
mai, “Se a fo’i le mea ua fua<br />
mai ai vine leaga, a ‘ua ‘ou<br />
fa’atalitali ‘ia fua mai ai vine<br />
lelei?”<br />
Autu: E mana’omia e le Atua<br />
ni fua aogā o ā tatou galuega.<br />
Talofa i le fa’amoemoe<br />
maualuga o le Atua mo lona<br />
nu’u. O lona alofa na ave’ese<br />
mai ai ma Aikupito. Sa ia<br />
tausi fa’apelepele i ai. Sa tu’u<br />
i le mauga lafulemū. Sa<br />
fa’ainu, sa fafaga ‘ia malosi ma<br />
ola, i le alofa tunoa. Sa fa’atalitali<br />
i se fua e fua mai i nei<br />
mau faiga lelei ua fai i ai e le<br />
Atua. A’oa’i ma faasino i le<br />
Amiotonu a lo tatou Atua. O<br />
lea sa fa’atalitali i ai le Atua,<br />
pe ni ā latou te fuaina mai.<br />
I le fuaiupu e 7, fai mai, “Auā<br />
o le tovine a le Ali’i o ‘au, o le<br />
aiga o Isaraelu lea, o tagata o<br />
Iuta fo’i, o lona fa’ato’aga lea<br />
na ia fiafia i ai. Na ia fa’atalitali<br />
i le amiotonu. Fa’auta fo’i,<br />
o le uiō.”<br />
O fua la ia sa fa’atalitali i ai le<br />
Atua, e fuaina mai e lona nuu?<br />
E lē tau fa’amatalaina le uiga<br />
faigatā o lenei nu’u agasala. O<br />
le mea moni fo’i lea o lo’o mana’o<br />
i ai le Atua i lona nu’u, Ia<br />
latou salamō mo le toe<br />
fa’afouina. O le tu’uavanoa lea<br />
a le Atua i ona tagata. O lo’o<br />
taumafai le Atua, ‘ia toe fo’i<br />
mai mo le toe fa’afouina, auā<br />
so latou amataga fou.<br />
I le faitauga mai i le Feagaiga<br />
Fou, i le tusi e lua a Peteru,<br />
mataupu 3. “O le toe afio mai<br />
o le Ali’i, o le uiga lea o le toe<br />
tusi fa’alua a Peteru, o lenei<br />
tusi, Ua lata mai le toe afio<br />
mai o le Ali’i. A ‘ua avatu pei<br />
o ni fa’amafanafanaga i le ‘au<br />
uso ma fa’amanatu atu i ai le<br />
uiga o valoaga a le ‘auperofeta<br />
pa’ia i le feso’ota’iga ma<br />
poloaiga a le Ali’i Fa’aola.<br />
O lo’o ala mai i ‘au Aposetolo.<br />
Ua lata mai taimi ma aso e o<br />
mai ai o tagata tauemu, latou<br />
te savavali e tusa ma o latou<br />
tu’inanau. Latou te fesiligia<br />
fo’i nei valo’aga i le toe afio<br />
mai. A ‘ia manatua lenei uso<br />
e, E mana’omia e le Atua ni<br />
fua aogā o ā tatou galuega.<br />
Uso e, o lea ua fa’ataumuaava<br />
lo tatou sā, i le malaga umi o<br />
lenei tausaga. Ua api fo’i le<br />
uli, ua toe o se aga. Mālō fo’i<br />
le faitaulaga i lou Atua e ala<br />
atu i lau Ekalesia o lo’o e<br />
tapua’i ai.<br />
O nisi fo’i nei o vaega taua o<br />
lau tautua ua fesiligia e le poto<br />
fa’aneiona po. Po o le a le uiga<br />
o nei taulaga. O lo’o fa’amatala<br />
mai fo’i e le aposetolo;<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
O Iesu o le pele e to’atasi a le<br />
Atua le Tamā.<br />
Le ‘Au fa’atuatua e, O le Atua<br />
lava ia, e fa’atuatuai lona<br />
to’asa, ‘ina se’i o tatou salamō,<br />
fa’amaoni ma le loto maulalo.<br />
Ona maua lea e’i tatou o le ola<br />
fiafia sa’oloto.<br />
E lē taulia i le Atua, so tatou<br />
malosi, po o se tatou poto, po o<br />
se isi mea. A’o galuega e faia<br />
ma le loto maualalo, fa’amaoni<br />
ma le alofa i le Atua. O fua<br />
aogā nā o lo’o fa’atali mai ai le<br />
Atua. E lē o se tatou meaalofa<br />
taua fo’i lea tatou te viia ai<br />
Iesu ma lona Aso Soifua.?<br />
Ona o Iesu, Amene<br />
Rev.Savaii Loto<br />
Sea Sinoti Niu Sila I Saute<br />
Ekalesia Metotisi Samoa<br />
Uelinitone<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
4 30th November 2009 Le Manamea Samoa
Fefefe faipule Tautua Samoa e<br />
lesitala o latou suafa<br />
Tusia : Tusitala Tolo<br />
Ua avea le teuteuga fou o le tulafono o<br />
faigapalota ua titina ai le femoumoua’i<br />
o faipule o itumalo, ma auala ua fefefe<br />
ai faipule o le Tautua Samoa e ave o<br />
latou suafa e lesitala faatasi ma suafa<br />
o le Komiti faafoe i le lesitalaina faaletulafono<br />
o le latou vaega faaupufai.<br />
“Aisea ua fefefe ai, ae le ave suafa aua<br />
sa pisapisao nei i le faalauiloaina oo<br />
latou finagalo ma tauave ai le igoa o le<br />
pati”, o le finagalo lea o se isi tamalii e<br />
lagolagoina teuteuga o le tulafono o<br />
faigapalota.<br />
Ua saunoa mai lea tamalii (taofia le<br />
suafa) o lea faato’a sa’o le tulafono. E<br />
faasino se lagona o si tamalii i le tele o<br />
palota ua mavae sa tutupu ai maseiga<br />
i le va o sui faatutu ma tagata sa lagolagoina,<br />
ona e ese folafolaga ma tuugatala<br />
na fai ile pati o le a lagolago iai<br />
pe a manuia, ae na manumalo loa ma<br />
ofi i upufai poo polokiki, galo loa<br />
faigaupu ma tagata palota ae pule le<br />
sui na manumalo i le itu ua alu iai. Ose<br />
tasi o teuteuga fou o le tulafono o<br />
palota ua taofia ai le toe faatinoina oni<br />
mafutaga faaupufai i le va oni faipule<br />
o le Palemene ma nisi pati, poo ni<br />
faalapotopotoga e iai ni o latou sootaga<br />
i upufai.<br />
Ua teuteu ai ma le faavae o le Malo<br />
ma avanoa ai loa ona soloia se nofoa o<br />
se faipule nate toe tofotofo faia ni<br />
gaioiga faapea, ae le tutumau i lana<br />
pati poo lona tulaga aloaia o se sui faipule<br />
tuto’atasi. O le taimi nei o loo mafai<br />
ise faipule e faamave ma se pati ona<br />
see ane e tutoatasi, ae amata faamamalu<br />
loa le teuteuga lea, o le a loka<br />
mau loa faipule i a latou pati faaupufai<br />
poo le tuto’atasi.<br />
E ui ina le avea suafa o faipule o le<br />
Tautua Samoa i le lesitalaga o le pati,<br />
ae ua faailoa mai e le faipule o Faleata<br />
i Sisifo, o Lealailepule Rimoni e leai se<br />
eseesega o ia mea e lua. Tusa lava pe<br />
le avea ae a faapea o latou o sui lagolago<br />
o le Tautua Samoa e avanoa lava<br />
i lalo o le teuteuga ona soloia o latou<br />
nofoa.<br />
O le fono a tusitala ma faipule o le<br />
Tautua Samoa ile vaiaso ua mavae, sa<br />
faatino ile maota fou ua iai ofisa o faipule<br />
uma o le Palemene i Mulinuu. Sa<br />
fesiligia sui faipule pe aisea, ae ua le<br />
faia ile ofisa o le latou pati faaupufai.<br />
O le tali a Palusalue Faapo II se tasi o<br />
faipule o Safata, ua le mafai ona o<br />
aiaiga o le teuteuga o le tulafono o<br />
palota o loo tete’e iai. Ua faailoa ai foi<br />
e Palusalue ua taumafai e tutumau oni<br />
sui tututo’atasi ina nei afaina o latou<br />
tofi. Peitai ua matua fesiligia ai le faamaoni<br />
o ia sui mamalu o itumalo ile<br />
palemene o le atunuu, aua ua foliga<br />
Taunuu le Pelesetene o le Tautua Samoa, Panoa Tavita Moala (itu tauagavale) ma sui o le komiti faafoe<br />
e lesitala le pati faaupufai ile ofisa o le Komesina o Faigapalota.<br />
mai ile silasila a nisi e malamalama i<br />
taaviliga o polokiki, ua femoumoua’i<br />
lagona o ia faipule ma ua le tausisia ai<br />
le latou mau tauave ina ua faatuina le<br />
latou pati ile tausaga ua mavae.<br />
O le a toe usu le palemene ilea so 7 o<br />
Tesema 2009 ma o le a iloa ai poo le a<br />
tonu le sa’o o le tulaga ua iai nei faipule<br />
o le Tautua Samoa. Ua manino mai i le<br />
le faia o le feiloaiga a tusitala ma faipule<br />
ile latou ofisa ile maota o le Ioane<br />
Viliamu i Tamaligi i Apia, ua lalafi i le<br />
ata o le niu, ina nei aliali atu se isi tulaga<br />
e aafia ai ile teuteuga fou o le tulafono<br />
o palota. E nana lava le<br />
tama’i-moa ae ioio mai i totonu o le<br />
tanoa.<br />
Le Manamea Samoa 30th November 2009 5
FAATAUNUUINA MA LE MANUIA LE FAIGA TAULAGA<br />
A LE PULEGA O LE MOTU I SAUTE O LOO TAITAI AI LE<br />
SUSUGA I LE TOEAINA REV.TUMAMA VILI.<br />
Tusia: Leatiogie Etena Pouli<br />
O le fuaiupu mulimuli o le pese<br />
158 i le tusi pese a le Ekalesia<br />
EFKS,<br />
Taulaga ia ae le<br />
tusa ai,<br />
Iesu i lou alofa<br />
mai,<br />
Tau o se mea e<br />
iloga ai,<br />
O lo’u matuā<br />
faafetai.<br />
O le agaga maualuga lea o mea nei<br />
o faiga taulaga i tausaga uma a le<br />
Ekalesia Samoa. O le tali luma fale<br />
lea a le tagata faatuatua i le alofa<br />
tele mai o le Atua. E le gata i le alofa<br />
o le Atua i taimi uma ma aso uma o<br />
lo tatou ola, ae silisili lava i lona<br />
alofa na ala mai ia Iesu Keriso, le<br />
alofa e tasi ae afe mo le lalolagi<br />
uma, le taulaga e lei faia i ni tupe<br />
a’o le soifua o lona lava alo pele e<br />
toatasi, na faitaulaga ai le Atua,ona<br />
o lona alofa ia te oe ma a’u le tagata<br />
agasala ina ia faaolaina.<br />
O le agaga lava foi lea na tumutumu<br />
ai le aai i Kalaiesetete i le<br />
pulega a le motu i Saute, ona o le<br />
tuu faatasia o a latou faiga taulaga<br />
o lenei foi tausaga. E ui lava ina<br />
faatauvaa ae tau ia o se mea e iloga<br />
ai le loto fia faafetai. Na malaga ma<br />
ai Ekalesia mai<br />
Nelesoni,Blenheim, Asburton,<br />
Timaru, Dunedin ma Invercargill,<br />
faatasi ai ma Ekalesia e 4 i totonu<br />
lava o Kalaiesetete, Hoon Hay,<br />
Shirley,Wainoni, ma le Ekalesia i<br />
Kalaiesetete. Sa faia lenei faatasiga<br />
i le Ekalesia o loo galue ai le toeaina<br />
o le pulega, le susuga ia Rev.Tumama<br />
Vili. O le polokalame masani<br />
e pei ona faia i tausaga uma. Mo le<br />
silafia Samoa o lenei Faiga Me e 3<br />
aso ona e legata i faiga taulaga, ao<br />
le taimi foi lea o mafutaga faale autalavou<br />
a lenei Pulega.<br />
O le polokalame o nei aso e 3.<br />
Taunuu mai i le aso Faraile i le afiafi<br />
ona amata lea i le tofiga a faifeau<br />
ma a’oa’o ma faletua. O le aso<br />
Toonai o le lotu a Tina ma a latou<br />
fono ona sosoo ai lea ma le Tofiga a<br />
le Pulega. E talanoaina ai mataupu<br />
e aumai e fale Sa taitasi.<br />
O le tele lava o nei mataupu o le atinaega<br />
o au lotu aemaise foi o nisi o<br />
le au uso ua ofoina atu le soifua e<br />
auauna ai le Atua e ala i le tofi<br />
Tiakono. Afai o ni mataupu e tatau<br />
ona ave i le fono tele a le Ekalesia<br />
lea e faia ia Me i tausaga uma, o<br />
lona uiga e ave faamataupu a le<br />
Pulega i totonu o le Matagaluega.<br />
Afai la ae pasia i le tofiga faa le<br />
matagaluega ona faapena loa lea<br />
ona ave i le fono tele ia Me.<br />
A’o faia la nei tofiga a le Pulega i le<br />
aso Toonai, o le taimi foi na o loo<br />
vevela ai taaloga a autalavou. Sa<br />
faia nei taaloga i le QE ll park, o se<br />
tasi o fale taalo tele i Kalaiesetete.<br />
Ua i ai lava le komiti e gafa ma ia<br />
foi polokalame taua. O le aso<br />
mulimuli o le aso Sa lea, o le<br />
sauniga lotu lea sa tuufaatasia ai<br />
taulaga a le Pulega. E le gata o<br />
taulaga tupe, a’o talaga pese. O le<br />
isi lea vaega o le sauniga lenei e<br />
tulimata’i e le au tapua’i o taulaga<br />
pese a aufaipese taitasi aua o pese<br />
o le Me pei e tuu uma i ai le fai mea<br />
lelei o le faiaoga aemaise o aufaipese.<br />
O le faiga Me o lenei tausaga sa<br />
mafai ona faatasi mai le sui o le<br />
komiti tupe a le Ekalesia na te faamaopopoina<br />
taulaga, le susuga i le<br />
faafeagaiga ia Rev. Faafetai Milo.<br />
Sa taitai lava le susuga I le toeaina<br />
o le Pulega ia Rev.Tumama Vili, a’o<br />
le susuga ia Rev. Patini Waterhouse<br />
sa laugaina le afioga a le<br />
Atua, e faaloto teleina ai le fanau a<br />
le Atua ma le au faatuatua i le soifua<br />
galulue ma le ola auauna i soo<br />
se faiva ma se tiute o feagai ai.<br />
Na maea le sauniga mamalu ona<br />
alo ai lea i le taumafataga e pei ona<br />
masani ai aso tetele faapenei, ina<br />
ua iu manuia le faamoemoe ona<br />
faapena lea ona taape le faiga Me o<br />
lenei tausga ma le fiafia tele.<br />
O le taimi lea na faapaia ai le taulaga<br />
e le Susuga i le toeaina Tumama Vili<br />
Cecilia Catering<br />
We cater for ALL occasions. BIG or SMALL.<br />
• Birthdays<br />
• Weddings<br />
• Funerals<br />
• Church Functions<br />
• Family Functions<br />
• And Many Other Gatherings<br />
“Bringing you the taste from the Pacific”<br />
CONTACT: Sue Leautuli<br />
Phone: 03 351 6309 | Mobile: 021 0263 3083<br />
E-mail: Cecilia.catering@xtra.co.nz<br />
Susuga i le faafeagaiga ia Faafetai Milo<br />
sa fai ma sui o le Komiti tupe a le Matagaluega<br />
ma le Ekalesia aoao na te faamaopopoina<br />
le faigataulaga<br />
Aufaigaluega sa galulue mo le sauniga lotu o lenei faiga-Me: Vailoa, Uosepi,<br />
Tumama, Patini & Reupena<br />
O le aufaipese leo malie lena a le Ekalesia mai Dunedin i le taimi na usu ai le latou<br />
pese o le Me<br />
Polynesian food when you want it, where you want it.<br />
6 30th November 2009 Le Manamea Samoa
Suamalie le ola aoaoina<br />
pe a manuia le taunuuga<br />
Tusia : Tusitala Tolo<br />
E suamalie le ola aoaoina pe a<br />
manuia ma faaeaina le taumafai, ma<br />
o lagona ia o le tamaitai o Foliga Misimoa<br />
ina ua ia maua le sili aoao o le<br />
vasega faauu o le 2009 a le aoga o<br />
matata faafailautusi ma galuega<br />
faaofisa i Lalovaea ua silafia e le<br />
toatele, le Tesese Institute of Administrative<br />
studies.<br />
O se aoga sa lolofi iai le ituvai o<br />
tamaitai talavou e aoaoina ai le<br />
tomai faalomitusi i aso ma tausaga e<br />
tele ua mavae, ao lei oo i Samoa<br />
suiga fou o le faaaogaina o masini<br />
computer. Ua faaopoopo ma isi tomai<br />
faaofisa ua aoaoina ile aoga, e pei o<br />
le tulaga i pulega o galuega ise tulaga<br />
lautele, atoa ai ma le aoaoina o<br />
le saunia ma le tusia oni lipoti.<br />
O le uluai faauuga lea i Samoa o<br />
lenei tausaga ao faagasolo ai ile vaiaso<br />
nei ma le vaiaso fou nisi o faauuga<br />
tetele a Kolisi maualuluga a le<br />
Malo ma Ekalesia faapea aoga tumaoti.<br />
O le vaitau masani lenei ilo<br />
tatou atunuu ua faagasolo ai lea<br />
vaega taua o le kalena faaleaoaoga a<br />
le fanau, aua o taimi o seleselega mai<br />
le tausaga atoa sa feagai ai ma le<br />
aoaoina o mataupu eseese. O le aoga<br />
a Tesese i Lalovaea e pei ona silafia<br />
sa fulisia i tamaitai aoga, le au le toe<br />
o ise aoga, ma le aufaigaluega i<br />
Matagaluega eseese ma Faalapotopotoga<br />
a le Malo ma pisinisi sa aoaoina<br />
ai. Peitai ua tele se suiga ona ua ulufale<br />
foi iai ma le vaega o alii.<br />
O le tausaga ese lenei i le faauuga<br />
a le aoga ona o le toatele o alii ma<br />
tamaitai ua mau faailoga e le gata o<br />
tusipasi ao faailoga tipiloma. O se<br />
matati’a foi ua ausia e le aoga le<br />
faaeaina o nisi o tamaitai ini tulaga<br />
maualuluga. O le suega a le faalapotopotoga<br />
o galuega faapisinisi a le<br />
atunuu o Ausetalia ua tulaga muamua<br />
ai se tamaitai Samoa mai le<br />
Fresh Fish and Speciality Dishes<br />
Specials are available all day every day, plus our<br />
range of Takeaway meals and speciality dishes.<br />
82 Riccarton Road, Christchurch<br />
Tel. 03 348 5632 Mob. 021 431 137<br />
We Deliver all of our extensive range of Fresh and Frozen Fish all over New Zealand.<br />
www.theosfisheries.co.nz<br />
aoga a Tesese o le tamaitai lea o<br />
Pualele Sapati. O lona uiga ua tu<br />
maualuga ai foi Samoa i suega a le<br />
faalapotopotoga o galuega faapisinisi<br />
a lea atunuu, mai iai latou uma mai<br />
atunuu o le pasefika sa sueina le<br />
suega o galuega tau ile pulea lelei o<br />
tupe, ma galuega tau i galuega<br />
faaofisa. E tulaga muamua foi isi<br />
tamaitai mai le aoga i suega a lea<br />
lava faalapotopotoga, e aofia ai le<br />
tamaitai o Easter Maugatai, ma Silia<br />
Failua.<br />
E 427 o loo aoaoina ile aoga ile<br />
tausaga nei, e toa 71 alii ae 356<br />
tamaitai. O i latou e aooga i aoga a le<br />
Malo ma ekalesia e 26, ae 104 le au<br />
aooga o tagata faigaluega mai<br />
Faalapotopotoga tumaoti, o kamu-<br />
Drop in,<br />
we'd love<br />
to see<br />
you!<br />
pani ma pisinisi eseese ile atunuu,<br />
faapea Matagaluega ma faalapotopotoga<br />
a le Malo.<br />
O le au le toe o ini aoga e 297, ma o<br />
le 45 pasene o tagata aooga e mai<br />
Savaii. E 89 na sue i suega mai le<br />
Faalapotopotroga faapisinisi a Ausetalia<br />
le Commercial Education Society<br />
of Australia.<br />
O le tamaitai Pule sili o le Matagaluega<br />
o Aoga, Taaloga ma Aganuu<br />
le afioga Galumalemana Nuufou<br />
Petaia, na saunoa ile saunoga autu,<br />
lea sa ia luitauina le au faauu ina ia<br />
filiga ma finafinau mo mea lelei ile<br />
agai ai i luma o le faatinoga o a latou<br />
galuega e pei ona aoaoina ai ile aoga<br />
a Tesese.<br />
O le vasega faauu e to’a 46 o le 2009 a le Tesese Institute of Administrative studies i Lalovaea Apia.<br />
O le tamaitai o Foliga Linna Fa’aoso Misimoa, o<br />
le sili aoao poo le Dux a le vasega faauu o le 2009<br />
a le aoga faafailautusi ma galuega faaofisa o le<br />
Tesese Institute of Administrative studies i Lalovaea<br />
o loo faauluulu ile faletua o Emoni Tesese.<br />
E tolu Ipu na maua e Foliga o ona faailoga ua tulaga<br />
muamua ai i nisi o mataupu sa ia aoaoina.<br />
Le Manamea Samoa 30th November 2009 7
Lipoti Fono<br />
UNESCO Pale<br />
Ua faamaonia e le Kapeneta le Lipoti o<br />
le Fono lona 35 a le UNESCO i Pale,<br />
Farani lea na auai atu i ai le Afioga i le<br />
Minisita o Aoga, Taaloga ma Aganuu,<br />
Afioga Toomata Alapati Toomata i le Aso 6<br />
- 23 Oketopa, 2009.<br />
E fono muamua atunuu o le Pasefika<br />
ona momoli lea o le finagalo o le Pasefika i<br />
totonu o le Komiti e pei o Aoaoga,<br />
Saienisi, Vafealoai, Aganuu ma Fesootaiga<br />
Faaneionapo.<br />
Sa talanoa foi i le Fono:<br />
• avanoa e talosaga ai i tupe fesoasoani a<br />
le UNESCO e faaleleia ai mea ua faaleagaina<br />
e le galulolo. Ua mae’a foi ona tuuina<br />
atu lea talosaga i le fono na faia i Pale,<br />
• vaega pito taua e ao ona faamlamalama<br />
ma tuuina atu i le Pule o le UN-<br />
ESCO mo fesoasoani mo le Pasefika ma<br />
tulaga e puipui ai atunuu laiti mai aafiaga<br />
o fesuiaiga o le tau,<br />
• Sa faalauiloa foi manaoga o Samoa i le<br />
lauga faalauaitele a le Afioga i le Minisita<br />
o Aoga<br />
Sa lauga faamavae ai foi le Faatonu<br />
Aoao o le UNESCO, o Koichiro M a t -<br />
suura i le mae’a ai le valu tausaga o lana<br />
taitaiga. Ua filifilia ai nei le tamaitai<br />
ia Irina Bokova mai Bulgaria e avea ma<br />
Faatonu Aoao, ma o le tamaitai muamua<br />
lea ua pale i lea tofiga talu ona faavae mai<br />
le faalapotopotoga i le 1945.<br />
Sa malaga faatasi le Minisita o Aoga<br />
ma se tasi o Pule Sili Lagolago o le<br />
Matagaluega, Susuga Alaifea Laititi Su’a.<br />
Report on UNESCO conference<br />
in Paris<br />
Cabinet has approved the report on the<br />
35th Session of the General Conference of<br />
United Nations Educational, Scientific and<br />
Cultural Organization (UNESCO)<br />
which was held in Paris from 6 October -<br />
23 October, 2009. Representing Samoa<br />
was Minister of Education Sports and Cul-<br />
ture, Toomata Alapati Toomata.<br />
Pacific countries first met to agree on<br />
certain issues in the fields of Education,<br />
Science, Social & Human Science, Culture,<br />
and Information Communication T e c h -<br />
nology before the issues were presented<br />
into commissions.<br />
Also discussed at the conference were:<br />
• The opportunity to ask for Disaster<br />
Grant to assist with the tsunami rebuilding<br />
efforts in the Pacific before the<br />
submission was approved.<br />
• Clarify priority areas for the UNESCO<br />
Director General to for assisting Pacific<br />
countries; and the protection of small island<br />
nations from climate change impacts.<br />
The former Director General of UN-<br />
ESCO, Mr Koichiro Matsuura delivered<br />
his farewell speech at the conference<br />
after his eight years in office. Replacing<br />
him is the first female to head the UN-<br />
ESCO since its establishment in 1945, Ms<br />
Irina Bokova.<br />
Accompanying the Education Minister<br />
to the conference was ACEO, Alaifea<br />
Laititi Su’a.<br />
Lipoti Fono Minisita o<br />
Tamaoaiga a Atunuu o le<br />
Pasefika<br />
Ua faamaonia e le Kapeneta le Lipoti o<br />
le Fono a Minisita o Tamaoaiga a Atunuu<br />
o le Pasefika lea na usuia i Rarotonga i<br />
le Aso 26-28 Oketopa, 2009.<br />
O lenei fono na auai Minisita o Tupe ma<br />
Ofisa Sinia o Tupe ma Kovana o F a l e -<br />
tupe Tutotonu mai atunuu e i ai Ausetalia,<br />
Atu Kuki, FSM, Kiribati, Nauru, N i u e ,<br />
Niu Sila, Palau, Papua Niu Kini, Marshall<br />
Islands, Samoa, Solomona, Tonga,<br />
Tuvalu ma Vanuatu. Sa auai foi sui mai<br />
Faalapotopotoga Tautupe ma isi<br />
Faalapotopotoga Faavaomalo.<br />
Sa amatalia le fono i le tuuina mai o<br />
faamaisega ma alofaaga o Minisita uma<br />
ma le au usufono i e ua maliliu ma<br />
aafia i le galulolo i Amerika Samoa, Samoa<br />
ma Tonga.<br />
Sa faapitoa talanoaga i mataupu ua<br />
taua i lalo:<br />
• Tulaga lata mai i aafiaga o Tamaoaiga<br />
o le Lalolagi ma le Pasefika ona o le faaletonu<br />
o le tamaoaiga o le lalolagi,<br />
• Maliega a Faauluuluga o Atunuu o le<br />
Forum i le fono sa fai i Cairns, Ausetalia,<br />
• Faamalosia o faamaumauga a Vaega<br />
Tau Faamaumauga i le faaaogaina lea o<br />
tulaga faaitulagi,<br />
• Tulaga faaitulagi mo se Vaega Faapitoa<br />
o Matagaluega o loo aoina Tiute o Oloa,<br />
• Fuafuaga Faaitulagi e lagolagoina ai le<br />
atina’eina o le Vaega Tau Tupe i totonu o<br />
atunuu taitasi,<br />
• Aafiaga tau Tamaoaiga mai<br />
Faalavelave tau le Natura i totonu o le<br />
Pasefika,<br />
• Mataupu mo le isi Fono a Minisita o le<br />
Tamaoaiga (FEMM) i le tausaga 2010.<br />
I le aotelega o loo aafia pea nisi o<br />
Tamaoaiga o Atunuu o le Pasefika ona o le<br />
faaletonu o le tamaoaiga o le lalolagi. O<br />
isi itu na talanoaina e aofia ai le m a l a -<br />
malama o tagata lauetele o le Pasefika i<br />
matuapu tau tupe; ma tulaga i tupe<br />
faamomoli.<br />
O Niue lea sa ofo e talimalo i le fono i le<br />
tausaga 2010.<br />
O le aumalaga a Samoa i lea fono e<br />
aofia ai le Minisita o Tupe, Susuga Niko<br />
Lee Hang ma le Kovana o le Faletupe<br />
Tutotonu, Susuga Papalii Scanlan.<br />
Report on Forum Economic Activity<br />
8 30th November 2009 Le Manamea Samoa<br />
Meeting<br />
Cabinet has approved the Report on the<br />
Forum Economic Ministers Meeting<br />
(FEMM) in the Cook Islands on 26-28 October,<br />
2009.<br />
The meeting was attended by Ministers<br />
of Finance, Finance Officials and Central<br />
Bank Governors from the following counties:<br />
Australia, Cook Islands, FSM,<br />
Kiribati, Nauru, Niue, New Zealand,<br />
Palau, Papua New Guinea, Marshall Islands,<br />
Samoa, Solomon Islands, Tonga,<br />
Tuvalu and Vanuatu. Observers representatives<br />
include from Financial Institutes<br />
and International Organisations.<br />
The meeting started off with offering of<br />
condolences from Ministers to the people<br />
of American Samoa, Samoa and Tonga for<br />
loses from the impacts of the Tsunami.<br />
These are the main issues discussed at the<br />
meeting:<br />
• Global Economic Crisis Update,<br />
• The Cairns Compact,<br />
• Strengthening Statistical Services<br />
through Regional Approaches,<br />
• Sub-Regional Approaches for Targeted<br />
Customs Services,<br />
• Regional Initiatives to Support Financial<br />
Development,<br />
• Economic Impacts of Natural Disasters<br />
in the Pacific Region,<br />
• Forum Economic Ministers Meeting in<br />
2010.<br />
The overall of the meeting showed that<br />
economies of some Pacific countries are<br />
still affected by the financial crisis worldwide.<br />
Other focused of discussion was to<br />
familiarize Pacific people with financial<br />
dealings; and remittances.<br />
18 Volt Cordless<br />
Impact Drill<br />
<br />
$379<br />
Red<br />
Hot<br />
Price<br />
GEORGE HENRY & CO LTD<br />
0800 33 10 33
Su’esu’e e leoleo lipoti o<br />
pisinisi faa-talitane i Samoa<br />
“ O feusua’iga e faatau i tupe”.. ?<br />
Tusia : Tusitala Tolo<br />
E le fou ile faalogo ma le faitau faiga faatalitane<br />
i totonu o le pasefika, e pei ona molimauina<br />
le faatino e nisi i Samoa. O faiga<br />
solitulafono nei o loo totogi ai tupe e nisi o le<br />
itupa o alii i tamaitai ae faatino ni feusuaiga<br />
faaulugalii ma e le faatagaina ni faiga talitane<br />
i Samoa. O loo iai se tamaitai matua o<br />
loo ta’ua e leoleo o loo masalomia lona<br />
taitaia o se galu teine, o loo faia lea galuega<br />
totogi ma o se tasi o nofoaga e masani ona<br />
agai iai, o le maota faamasino fou i Mulinuu<br />
o loo fausia e se konekarate mai Saina. Sa<br />
iai foi ni lipoti i nai tausaga ua mavae e lei<br />
mamao tele atu na ta’ua ai ni faiga faapea<br />
ise nuu tu lata i Apia.<br />
Peitai o lea ua toe mapuna a’e ia faiga, ma<br />
e le’o nofoai ai leoleo ile suesueina, e pei ona<br />
faaalia mai e se alii leoleo sinia. Faaalia e<br />
lea malu o le Malo o loo iai ni tamaitai laiti<br />
talavou o loo masalomia o loo iai ise lio oni<br />
faiga faatalitane, ma o loo silasila toto’a iai<br />
leoleo ile suesuega o loo faia. O le aso Faraile<br />
na te’a nein a masua mai ai i fafo ni faamatalaga<br />
mai nisi o tamaitai o loo faia lea<br />
galuega, e pei ona faamatala e se teineititi<br />
talavou e faapea o lana galuega lea o loo<br />
maua ai se tupe lelei mo ia. E leo toe nofo<br />
lea teineititi i lona aiga moni, aua ua leva<br />
ona tete’a ona matua.<br />
O le taimi nei o le nofoaga lava e faatino ai<br />
lana galuega faatalitane o le nofoaga foi lea<br />
e moe ai, seia oo ina ta le 5 poo le 4 ile<br />
vaveao ona ia tuua lea. O Mulinuu ile nofoaga<br />
o loo galulue ai nisi o alii kamuta mai<br />
DAKOTA TILES<br />
TILES<br />
...from ...from conception conception to completion completion<br />
Renovations<br />
Kitchens/Bathrooms<br />
New Homes<br />
Design, Supply & Install<br />
Do you need TILES?<br />
You need Dakota Tiles<br />
rom a kitchen splashback to an entire house lot, tiles are the easiest way<br />
to give any room that unmistakable WOW! factor. FDakota<br />
Tiles at 22 Albert Street, Rangiora, are locally owned and operated. Mark<br />
and Natalie Grigor have grown the business from a small cash and carry operation to a<br />
full design, supply and installation business over the past three years.<br />
Their showroom is bursting at the seams with inspirational ideas and concepts that<br />
will inspire you. "We designed our full bathroom, shower and kitchen displays so our<br />
customers can easily compare tile sizes, styles and colours, they are an excellent tool<br />
to aid in the tile selection process" says Mark. And with thousands of tiles available,<br />
Dakota Tiles have the perfect tile for you.<br />
"We have tiles to suit the budget conscious, right through to top quality tiles sourced<br />
from Spain and Italy. Ceramic, porcelain and natural stone."<br />
As well as a huge selection of tiles, Dakota Tiles also stock all the adhesives, grouts,<br />
trims, tools and accessories required for the Trade tiler or DIY-weekend warrior. And<br />
their trade area is open from 7.30am weekdays for the early birds. Dakota Tiles are the<br />
North CanterburyAgents for MAPEI andASAAdhesives and Tiling solutions.<br />
They also have an instore tile cutting service for all those difficult to cut tiles, taps<br />
and plugs, etc.<br />
So for friendly, expert advice go in and see the team, Mark, Natalie and Janine at<br />
Dakota Tiles and let them help<br />
you get your ideas from<br />
conception to completion.<br />
22a Albert St, Rangiora. Ph: 310 6478<br />
O le maota faamasino fou i Mulinuu o loo ta'ua<br />
ise lipoti o loo agai iai tamaitai laiti talavou e<br />
feiloai ma ni alii Saina ma faatau iai o latou tino.<br />
Saina ma nisi o tagata kamuta mai Samoa,<br />
ose tasi lea o nofoaga e masani ona agai iai<br />
tamaitai o loo masalomia.<br />
Ae ua faamatala se isi o alii kamuta<br />
Samoa, o le masani lea a tamaitai laiti o le<br />
agai atu i taimi o le afiafi poo le ta o le 6 ona<br />
tauvala’au ane lea i alii Saina e o atu latou<br />
te tafafao. E ese se isi konekarate mai Saina<br />
o loo galulue ile fausia o se isi maota tele o<br />
le Malo o Samoa i Sogi ile nofoaga sa iai le<br />
faleoloa o le Esetete Tausi, ma ua faaalia esemolimau<br />
o ia pa’aga a tamaitai laiti o faia<br />
lea galuega.<br />
O loo silasila nei le Matagaluega o le soifua<br />
maloloina i nei lipoti o faiga talitane, ma ua<br />
amata ona galulue faatasi ai ma leoleo ile<br />
fia maua mai o ia tamaitai moni suesuega<br />
faafomai. O atugaluga ma popolega o le<br />
matagaluega ina nei iai ni faamai faigata e<br />
pei o le HIV Aids e ono alia’e mai i ia faiga<br />
peafai e leo malu puipuia tamaitai. E iai foi<br />
isi faamai pipisi e mafua i feusuaiga le saogalemu<br />
o loo fia maua iai ni suesuega a le<br />
matagaluega o le soifua maloloina.<br />
See Mark, Natalie and Janine from Dakota Carpets<br />
for friendly, expert advice.<br />
Biggest selection in North Canterbury<br />
Quality imported tiles<br />
Expert advice & service<br />
Adhesives,<br />
trims, tool, trade & DIY<br />
OPEN 6 DAYS:<br />
Mon-Fri 9am-5pm, Sat 10am-1pm<br />
132nc102-09<br />
Le Manamea Samoa 30th November 2009 9
374 Ferry Road Woolston | Phone: 982 1020<br />
Mon – Fri 8.30am – 5.30pm Saturday 10am – 5pm<br />
YES WE DO WINZ QUOTES<br />
FRIDGES FROM $70.00<br />
WASHING MACHINES FROM $75.00<br />
DRYERS FROM $40.00<br />
LOUNGE SUITES $100.00<br />
QUEEN/DOUBLE BEDS FROM $150.00<br />
SINGLE BEDS FROM $45.00<br />
MICROWAVES, POTS, CROCKERY,<br />
CUTLERY,PRAMS, COTS, CARSEATS,<br />
FLOOR RUGS,TV’S, WALL UNITS,<br />
LAWN MOWERS, GARDEN TOOLS<br />
SEWING MACHINES, SPORTS GEAR, BBQS.<br />
ALMOST ANYTHING YOU ARE LOOKING FOR.<br />
LARGEST SECOND HAND STORE OF ITS KIND<br />
IN SOUTH ISLAND.<br />
$<br />
O A’U O LAU UO, OU<br />
TE PUIPUI IA TE OE<br />
Tulaueleele le Police 1 i Waterview Primary<br />
Tusia: Vui Masinamua<br />
Na matua segia uma mauli o le Aoga ma<br />
Faiaoga a le Waterview Primary School, ina<br />
ua ifo tonu ma tulaueleele I lo latou malae<br />
taalo, le vaa o le ea a le Matagaluega o Leoleo<br />
o le ituaiga ua taua o Helicopter.<br />
O le vaa lenei o le matagaluega sa faia ni<br />
ana faataitaiga I le ea, ae faafuasei ai ona<br />
ifo ane I le malae taalo o le aoga lenei, ina<br />
ua latou iloa ifo le tumutumu ai o lenei<br />
aoga, ona o le sauniuniga o le po fiafia o le<br />
fanau e ala lea I se latou Disco Night. E fetaui<br />
lava le ifo ane o le vaa I le malae ae<br />
taunuu loa lava foi I ai ma le sailiiliga a le<br />
tusitala. Na maua le avanoa o le fanau aoga<br />
latou te maimoaina ai lenei vaa, ona maua<br />
ai foi lea o le alii leoleo o/ loo faauluulu I ai<br />
la latou galuega, e faamalamalama ai I le<br />
fanau le taua ma tiute<br />
taua/ve o lenei vaa. O le<br />
vaa la lenei o le lua ai lea o<br />
vaa faapea o le matagalueaga<br />
I Aukilani lava<br />
latou.<br />
O le vaa fou lenei ua lua ai<br />
nei vaa o lea ituaiga o loo<br />
faatautaia lava lea e le<br />
matagaluega, ma ua<br />
faaigoaina nei o le olice 1.<br />
O ona tiute o le leoina lea o<br />
le saogalemu lautele mai le<br />
ea, ae maise lava pea<br />
Helicopter Police One<br />
faigata ona ausia e le vaega o loo I le fogaeleele<br />
se sa/iliga, oni osofaiga a tagat le<br />
taupulea. Na sa/unoa foi le alii sinia o lea<br />
vaega e faapea, o le Police 1 o se tautua aoga<br />
ma o se paaga lelei tele lea mo tagata poo<br />
/le mamalu lautele ae le o se fili o tagata Na<br />
matua fiafia le fanau ina ua faia ni<br />
faataitaiga a le vaa ina ua masii ese atu ai<br />
ma toe foi mai. Ina ua maea ona faamalamalamaina<br />
vaega uma e tusa o le galuega<br />
fai a le Police I, ona toe malaga ese atu ai<br />
loa lea ae mataitu uma lava e le fanau lona<br />
mou ma/lie ese atu. Na matua faaalia le fiafia<br />
o le tele o nisi o le fanau aoga, aua o le<br />
uluai taimi lenei ua vaavaai ai I se vaalele<br />
o lenei foi ituaiga o le helicopter.. Ae o le upu<br />
moni, lava e leai se isi na iluilu ma talotalo<br />
o le a afea e le Police One lenei foi aoga, ma<br />
o se faamanuiaga lea sa lilo mo nei tamaiti<br />
aoga uma.<br />
10 30th November 2009 Le Manamea Samoa
$30 miliona tupe faameaalofa<br />
o le sunami<br />
Tusia : Tusitala Tolo<br />
Ua oo atu i le $30 miliona tupe o<br />
meaalofa o le sunami ua taulimaina e<br />
le Malo o Samoa e pei ona faailoa e le<br />
alii palemia. Peitai e le’o gafatia e ia<br />
foai tupe le toe faaleleia atoa o vaega<br />
na faaleagaina i le faalavelave<br />
faanatura o le aso 29 o Setema, lea o<br />
loo fuafua e silia ile 300 miliona. O le<br />
toe fausia o auala tetele, le eletise, le<br />
suavai ma laoa ma maota o aiga na<br />
faaleagaina faapea le toe fausia o le<br />
uafu ma le nofoaga toso va’a i Satitoa,<br />
o loo i totonu o le fuafuaga o le toe fausia<br />
o mea na faaleagaina ile sunami. O<br />
le fonotaga a le Palemene i le aso 7 o<br />
Tesema 2009 o le a folasia ai e le Malo<br />
le tala atoa o tupe na foai mai e atunuu<br />
ma Malo i fafo, faapea faalapotopotoga<br />
ma tagata taitoatasi ma kamupani ma<br />
pisinisi.<br />
O le fausia o auala tetele e taugata<br />
aua o alatetele valita fou o le a sua i<br />
fanua i uta ua agai le toatele o aiga o<br />
nuu ma afio’aga na aafia e nonofo ai. E<br />
oo i le suavai e manaomia foi le toso iai<br />
o paipa tetele a le Malo. I se talanoaga<br />
ma le Minisita o Galuega tetele a le<br />
Malo, afioga Tuisugaletaua Sofara<br />
Aveau, na ia faailoa mai ai o loo galulue<br />
inisinia mai fafo e saili se vai i uta<br />
e lata i afio’aga o Saleaumua, Malaela,<br />
Lotopu’e, Satitoa, Lalomanu ma Ulutogia<br />
e maua ai le suavai. O le suavai o<br />
VINYL FLOOR SPECIALISTS<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
loo maua i le vaega i tai i fanua sa faamautu<br />
muamua ai tagata, e le’o mafai<br />
ona au i uta i le vaega ua nofoia nei e<br />
aiga o ia afio’aga. O Saleapaga ma<br />
Lepa ua oo le eletise i uta i fanua o ia<br />
nuu ua nonofo ai aiga, ae o le suavai foi<br />
le faafitauli ma o loo galulue ai le au<br />
faigaluega a le Malo ile pulega o le<br />
suavai.<br />
O le eletise foi o loo galulue ai le EPC<br />
mo le tosoina o laina malolosi agai i<br />
fanua tu uta o nuu o le Mata Aleipata,<br />
ma o le a oo atu i vaega uma ua nofoia<br />
nei e aiga. O le fausia o laoa ma maota<br />
o se tasi lea o vaega o loo faagasolo. E<br />
$18,000 le tau a le Malo mo le fale ose<br />
aiga, peitai o loo iai nisi o fuafuaga ua<br />
faailoa mai, ua toe fetuunai ai le umi<br />
ma le lautele o nisi o laoa ma maota.<br />
Ua mafua lea tulaga ona o nisi o aiga e<br />
fai si to’atele ma e le gafatia e le lapo’a<br />
o le fale sa fuafua muamua. O le<br />
faalapotopotoga o le Caritas a le ekalesia<br />
Katoliko o loo feagai ma le fausia o<br />
fale e 50, lea ua faaopoopo iai ma le<br />
saunia o tane vai mo ia fale e 50.<br />
O se vaega faaopoopo lea o le fesoasoani<br />
a le caritas o se faalapotopotoga<br />
o loo avea ai le afioga i le masiofo a le<br />
Ao o le Malo ma faatina. Faaalia e se<br />
molimau o le manao foi lea o le masiofo<br />
ia maea lava fale o loo fausia e le<br />
faalapotopotoga, ma faatu ai ma le<br />
tane vai aua o se isi lea vaega o loo<br />
moomia e aiga.<br />
<br />
Bring this AD for<br />
$40<br />
721 Dominion Road,<br />
<br />
<br />
New Zealand<br />
Ph : (09) 620 8065<br />
Fax : (09) 620 5760<br />
Per Lineal Metre Inc GST<br />
Valid til <br />
PAST BALMORAL SHOPS TOWARDS MT ROSKILL<br />
EASY PARKING CLOSED WEEKENDS<br />
Se tasi o foa’i tupe e $20,000 mai le tamaitai o Elaiza Hunt ma lana kamupani mo galuega a le<br />
Malo i le tuanai o le galulolo. Sa tauaaoina lea siakitupe ile sui Palemia Misa Telefoni ma le minisita<br />
lagolago o Hans Joachim Keil.<br />
O le tasi o faalapotopotoga o loo fesoasoani<br />
o le Habitat Humanity mai<br />
Niu Sila, ua latou ofoina tagata kamuta<br />
e faatinoina le galuega, ae<br />
faaopoopo foi iai ma le fesoasoani a<br />
aiga taitasi. Ua maua main in molimau<br />
i le faafiafiaina o aiga i le galuega a le<br />
Caritas ma ua iai ma le fuafuaga e toe<br />
faaopoopo atu nisi fale latou te fausia.<br />
O tupe lava a lea faalapotopotoga o loo<br />
fausia ai fale, e ese mai ile $18,000 o le<br />
fesoasoani a le Malo mo le tau o le fale<br />
e tasi o se aiga e fausia i fesoasoani a<br />
le Malo.<br />
O le aao mafola ile itu tau tupe mo<br />
galuega e toe faaleleia ai vaega na<br />
faaleagaina ile sunami, na auala atu ai<br />
foi se foai mai le faletua o Elaiza Hunt<br />
ma lona to’alua ma le la kamupani car<br />
rentals o le Talofa ma le ETV. O lea seleni<br />
na maua ile faatauina i Niu Silama<br />
Ausetalia o ata o le sunami ile aso<br />
muamua na tupu ai lea faalavelave<br />
faalenatura.<br />
Le Manamea Samoa 30th November 2009 11
2031188AA<br />
SPECIALIST AUTOMOTIVE TOOLS<br />
Hand tools, Mechanics,<br />
Panel beaters, Engineers, etc.<br />
We also stock, Kincrome,KingTony,<br />
Koken, Teng, Stahwille, Aemite, CRC<br />
Come in and see<br />
Bertie Best Deals<br />
20 BYRON ST CHRISTCHURCH<br />
0800 TOPTUL / 0800 834865<br />
ph: 03 377 7400 fax: 03 379 6207<br />
www.transportparts.co.nz<br />
email: sales@transportparts.co.nz<br />
‘O LE ALOFA UA MONI,<br />
O RUTA IA NAOMI’<br />
Malaga faatino le Tsunami Samoa 09<br />
Tusia: Vui Masinamua<br />
O le faaiuga o le vaiaso na tea<br />
nei ma le amataga o lenei foi<br />
vaiaso, ua malaga aloaia atu ai<br />
le Taitai ma le Komiti a le<br />
Faalapotopotoga o le Tsunami<br />
09, lea o loo taitaia lea e le tofa<br />
ia Pa’u Teleiai Edwin Puni ma<br />
le faletua. O lenei foi Komiti,<br />
ua o se tasi lea o vaega tumaoti<br />
e pei foi o isi faalapotopotoga o loo<br />
faatinoina le galuega fia fesoasoani mo<br />
Samoa ona o le faalavelave faanatura sa<br />
faapea ona faatamaia ai lo tatou atunuu i<br />
nisi o ona vaega.<br />
O le tofa ia Pa’u ma le tausi, ua iloaga le<br />
tele o lo laua sao ma le lagolagoina o soo se<br />
taumafaiga lava a le atunuu. E pei o le tautua<br />
I tulaga o faasalalauga I luga o Upega<br />
o Fesootaiga, ae faapea foi I tulaga o faipelega<br />
poo fusuaga, ae le o muta ai lava lo laua<br />
agaga fia tautua pea I soo se vaega lava I<br />
lo tatou atunuu.<br />
E I ai foi la ona taulamua I le faalapotopotoga<br />
lenei o le Tsunami Samoa 09 ma o loo<br />
lagolagosua tele I ai le tofa ia Savea Al Harrington<br />
Lavea ma le tofa ia Vaiolo Lapa<br />
Leatioo o Sui ia o le Faleualesi Faasalalau<br />
I Aukilani, le Samoa Niustalk Radio<br />
Pa’u Teleiai Edwin Puni<br />
104.6FM.<br />
O loo faapea foi ona auai nisi o<br />
tamalii ma failauga ma<br />
tamafanau a lo tatou atunuu ,<br />
ona o lo latou foi fia tautua lava<br />
e ala I lenei taumafaiga. E lua<br />
ni a latou sailiga tupe na faia sa<br />
faapea foi ona auai nisi o alo<br />
pepese iloga o Samoa e pei o<br />
Asuao Felise Mikaele, Willie<br />
Tavita, Iopu Faivalu, Ulae<br />
Michael McCarthy, Aneseto Falemoe ma le<br />
Mika Sisters.<br />
I le taimi nei la ua maea ona faatauina ni<br />
leitio faalogologo se 300 mo aiga ua mafatia,<br />
o le tinoitupe e silia ma le $20,000 tala<br />
Samoa, ma container tai 40 futu e luau a<br />
matua faatumulia I lavlava ma vaega tau<br />
I le fatu aiga faapea ai foi ma meaalofa poo<br />
meataalo mo le fanau lea la ua taoto nei I<br />
laufanua o Samoa e faatali mai ai le<br />
taunuu atu o le aumalaga aua lona tufatufaina<br />
ma faasoa atu I nai aiga na aafia I<br />
sauaga a le Galulolo. O loo I ai le faamoemoe<br />
o le a I ai lenei faigamalaga I le atunuu<br />
mo le umi e lua vaiaso. E momoli ai lava le<br />
faafetai tele ia Pa’u Teleiai Puni ma le<br />
Tausi faapea foi le Komiti Faafoe o le<br />
Tsunami Samoa 09, ona o la outou tautua<br />
mo nai o tatou tagata. O le upu moni, e faia<br />
lava e outou mea sili, ma o outou manumalo<br />
ai lava.<br />
12 30th November 2009 Le Manamea Samoa
Rev. Iosefa Lale Peteru<br />
E LE GALO<br />
AVELE I LE<br />
AGAGA<br />
Talofa lava! Malo le soifua maua<br />
ma le lagi e mama. O le vaitau<br />
le nei e taunu’u ai le Upu, “Ua<br />
lata le tau laumea. Ua sina fo’i<br />
le galu, ua ite fanua alalo”. Aua<br />
ua fa’aifo le faitauga o aso o le<br />
nei fo’i tausaga.<br />
A o le i alo atu i le tatou fatuga o<br />
le nei lomiga, ou te mua’i avatu<br />
malu i pu’ega ona o le sasi i le<br />
lomiga talu ai. O le fa’asa’oga i<br />
le tatou Pese; “E i ai a’u manu<br />
Vaefa.” O le fuai’upu lona tolu,<br />
sa ou ta’ua i lona lua o laina,<br />
“Savalivali ane i le Mua’au. E le<br />
o le Mua’au, o le Afolau. O le<br />
atoa la lea o le fuaiupu.<br />
Filifili lou mafaufau<br />
Savalivali ane i le Afolau<br />
Kapeta e lanu lau’ava<br />
E le lavea lou vae i se ma’a<br />
Savali i le umukuka<br />
E sili lona umi ia Samoa uma<br />
Ae i ai le mea malie<br />
E su’e taumafa fa’apea ma fafie.<br />
O le fuai’upu lea, o lo o tala vivi’i<br />
ai le Afolau. O le fale’ai lea fa’a<br />
Samoa utupoto lima, sa tu i le<br />
mea ua i ai nei le fale’ai fa’a papalagi.<br />
Sa fa’a sima lona fa’avae,<br />
sa fola fo’i i le kapeta. E fa’apea<br />
fo’i la ma le Umukuka lea na ou<br />
ta’ua i le lomiga talu ai. Sa usu i<br />
o matou aso, Filifili lou mafaufau,<br />
Savalivali ane i le Compound.<br />
Fai mai lo’u afafine o<br />
Vania i lo latou taimi, sa fa’apea,<br />
Filifili lou mafaufau, savalivali<br />
ane i le taumatau.<br />
E fa’amalulu atu, ua fesea’i a’u<br />
fa’amauga o le ma talanoaga ma<br />
O LE MANA O FATUGA<br />
le toea’ina.<br />
Ae mo le nei lomiga, ua ou fia<br />
aumaia le isi fatuga a Avele, e<br />
sili ona pele i lo’u loto. Le<br />
Vi’ivi’iga lea o Avele. Ua ou<br />
fa’aulutalaina le Pese lea:<br />
E LE GALO AVELE I<br />
LE AGAGA.<br />
1)Le matagi e ua agi malie<br />
Pei o le Tala o lo o ua ave<br />
I le Laumua o Avele<br />
O le puna, o le poto lautele.<br />
2)E mauti’eti’e mai i le taulaga<br />
Tama o Vaea, o lo o tu fa’a<br />
autafa<br />
Ae lafoia o lona ata<br />
E fa’apaolo ai lupe o le foa.<br />
Tali:<br />
O le Ie lanu meamata<br />
Ae muatolu samasama<br />
E mai Niue lana ula<br />
Le puataunofo lona sei lena<br />
Ua iloa ai oe; E Samoa.<br />
E le galo, Avele i le agaga.<br />
3)A e ma’alo, ane i le vaomatua<br />
C CHU C CHU H U URCH U URCH R C H<br />
St John the Evangelist<br />
angelist Catholic Chur<br />
ch Otara<br />
Other Church<br />
installs: Le<br />
e Sa<br />
vali<br />
O Le<br />
Filemu<br />
Church,<br />
ch, Emanuelu Christian Ministries,<br />
Manukau Central Baptist Chur<br />
ch plus more.<br />
Ua o se la oso oe i le Taulaga<br />
I lau savali ma si au togiga<br />
Ua fai ai oe ma fili o A’oga<br />
4)Ua salalautasi i le lalolagi<br />
atoa<br />
O le Pua tau nofo ua iloa lona<br />
aoga<br />
I galuega so’o se Matata<br />
Nofo aiga ma le Tala’iga<br />
5)Oi Avele, na fanau i le 24<br />
I le 31, ua tulaga muamua<br />
Ua Tuto’atasi nei Samoa<br />
Ua ta’ua ai oe O le Kolisi o Fa’ato’aga.<br />
6)Ia pipi’i a’e lo’u laulaufaiva<br />
Oi pe a galo oe Ierusalema<br />
Avele ‘ea, ia ou fa’apena<br />
Pe a galo oe i se itula.<br />
Fatu Pese; Tole’afoa Talitimu.<br />
Tausaga na fatu ai: 1963<br />
O le na aumai ai fa’amatalaga;<br />
Rev. Foma’i Lafaiali’i.<br />
O le fa’afeagaiga a le EFKS i<br />
Vaitele, Faleata Samoa.<br />
Mafua’aga na fatu ai:<br />
Fai mai Foma’i, o le vala’aulia<br />
mai o Avele e Tutuila ma<br />
Manu’a i le Umusaina po o le<br />
tatalaina o le Malae Va’alele o<br />
Amerika Samoa i Tafuna. O le<br />
Tausaga e 1963, a o a’oga i<br />
Avele. Ona fatu ai lea e Tole’afoa<br />
Talitimu le Pese lea. Sa matou<br />
usuina fo’i i le malaga lea.<br />
Mafaufauga Taua;<br />
Laina mulimuli o le fuai’upu e 2.<br />
“E fa’apaolo ai lupe o le foa.” E<br />
ma’eu le fa’aaogaina e le fatu<br />
pese o lea fuaitau. Ua fa’atusa e<br />
Tole’afoa tama a’oga o Avele i<br />
lupe o le Foaga. O le Foagafanua,<br />
o lupe ia na fofoa<br />
fa’atasi ma gogo. Ou te le iloa pe<br />
fa’apu’upu’u e Tole’afoa le<br />
Foaga, i le Foa, pena fa’aumi<br />
lava a ua fa’apu’upu’u e tama<br />
a’oga o Avele i le gasolo mai o<br />
tausaga.<br />
Fuai’upu 4.<br />
O le Puataunofo ua iloa lona<br />
aoga. Ua fa’atusa ai e Tole’afoa<br />
tama a’oga o Avele i le Puataunofo.<br />
Le pua ua avea ma<br />
vaega o lana togiga. Ae le o le fugala’au<br />
lea e tautala i ai le fatu<br />
pese. O tama Avele. Tama o le<br />
Puataunofo ua salalau atu ma<br />
tula’i mai i Matata ese’ese o<br />
Galuega a le Malo. Ua le gata i<br />
lea, a o le tautuaina o Aiga ma<br />
alalafaga. Ae maise le Tala’iga o<br />
le Finagalo o le Atua ma lana<br />
Ekalesia, i le Galuega fa’a<br />
Faife’au.<br />
Fuai’upu 5.<br />
Ua fa’apu’upu’u e Toleafoa le<br />
1924. O le tausaga lea na<br />
fa’avae ai le A’oga i Avele. O le<br />
31, o le Tausaga lea e 1931. E o’o<br />
mai i tausaga ia, ua avea lava<br />
Avele ma A’oga taua a le Malo.<br />
Aua fa’ato’a fanau mai le Kolisi<br />
o Samoa i le 1953.<br />
Fa’anoanoaga;<br />
O lo’u fa’anoanoa ia, ina ua<br />
nonofo le A’oga Maualuga a<br />
Leone Amerika Samoa, ma liliu<br />
upu o le Pese ma fai ai le Vi’i o<br />
le latou A’oga. Ae na toe liua i<br />
lo’u fiafia ina ua toe pu’e mai e<br />
le Aufaipese a Tama Tuai o<br />
Avele i Niu Sila le nei Pese taua.<br />
Fa’afetai i le Asosi a Tama Avele<br />
Tuai ua latou toe fa’aolaola mai<br />
fatuga a le nei A’oga.<br />
E le galo i lo’u loto le tausaga e<br />
1969, i le loloto o timuga na le o’o<br />
ai ona fai se Tula’i Fa’aaloalo i le<br />
Sisiina o le Fu’a i le Fa’amanatuina<br />
o le Malo Tuto’atasi o le<br />
tatou Malo o Samoa. Na toe fo’i<br />
uma A’oga ma savali o Fa’alapotopotoga,<br />
ona ua timuga tele. Na<br />
o Leoleo na o i Mulinu’u sisi le<br />
fu’a ma Malo Fa’aaloalogia. Ae<br />
fai mai Ta’ita’i ma Fa’ai’uaso, e<br />
o pea Avele. E le ila Avele i le<br />
timuga.<br />
E o’o tonu atu lava le savali i le<br />
faitoto’a i Mulinu’u ae fetaui ai<br />
i’ina ma le Ta’avale a le Ao o le<br />
Malo ua afio mai ua uma ona<br />
sisi le fu’a. Na fa’alo ai lava i’ina<br />
Avele.<br />
O le loto lena fa’a Avele. E le<br />
solomuli i se mea. Taimi na o<br />
fa’ai’uaso Rev. Tavita Taule’alo<br />
ua faife’au Toea’ina nei EFKS<br />
Papakura. Tausaga tolu Fuatamalesa<br />
Tago Si’aipili ma Fata<br />
Reupena Fa’avaoga, ae Tausaga<br />
lua Rev. Dr. Ma’afala Koko.<br />
Ioe, E le galo Avele i le Agaga.<br />
Ta te tago atu loa e ‘ai se koko,<br />
esi, fa’ipula. Fai mai tama tuai,<br />
Ua ola sou fa’i? E le tele na o<br />
sina tuma lapo’a i le muaulu.<br />
Tofa Soifua.<br />
S SOU S SOU O U N ND N ND D SSYSTE<br />
SYST SSYSTE<br />
SYST EMS<br />
15% discount for<br />
all Chur ch’s<br />
when y you<br />
mention this ad.<br />
Come Come and and visit visit the the JANDS JANDS JANDS demo<br />
demo<br />
room<br />
oom in Manger<br />
e, Manukau.<br />
Call Carl t<br />
oday<br />
to<br />
make<br />
an<br />
appointment:<br />
(09) 275 8710<br />
Le Manamea Samoa 30th November 2009 13
E TAUGATA MO LE ATUNUU, A UA TALIA MA<br />
LE FAAALOALO LE FINAGALO O LE MALO<br />
Sauni Lealailepule ma Palusalue i Palota Laiti a o la Itumalo<br />
E PORT MEAT<br />
Pleasant Point Butchery,<br />
Main Road, Pleasant Point.<br />
Ph : 0800 757 288,<br />
(03) 614 7400<br />
Fax : (03) 614 7200<br />
Mob : 027 208 2433,<br />
027 208 2476<br />
lynda.barry.emw.plpt@xtra.co.nz<br />
WAREHOUSE<br />
“We dont keep the best meat, we sell it!”<br />
Tusia: Vui Masinamua<br />
O le faatalanoaga masani a<br />
le ualesi faasalalau a le<br />
Niustalk Radio ma o le sui<br />
foi lea o le Le Manamea<br />
Samoa, ma le Taitai o le<br />
Vaega Faaupufai a le Tautua<br />
Samoa mParty, i le po o<br />
le aso Tofi na sei mavae nei,<br />
na manino mai ai le tulaga<br />
ua i ai, finagalo o faipule nei<br />
e toalua o lea Vaega, ina ia<br />
lesitalaina loa le Vaega<br />
Faaupufai i lalo o o laua suafa, aua le toe<br />
sauna atu i ni faigapalota laiti a o laua<br />
Itumalo, e pei ona ua maea ai nei ona<br />
pasia le Tulafono Fou o Faigaplota, pei<br />
ona faauluina ai talu ai nei e le afioga i le<br />
alii Palemia o le Malo Tutoatasi o Samoa.<br />
Lelalailepule Rimoni Aiafi<br />
Na manino mai foi i le saunoaga a le alii<br />
faipule ia Lelalailepule Rimoni Aiafi, o<br />
lenei faigapalota laititi, e le o toe taugofie<br />
lava lea. Ua le gata ia i laua uma, ae faapea<br />
foi i le lautele o le atunuu. Aua e ui lava o<br />
se mana’oo le Malo ma le HRPP, ae mautinoa<br />
lava e leai ni tupe a se Faigamalo poo<br />
le HRPP, ae o tupe a tagata lautele o le o le<br />
atunuu o loo tuuina atu lea e faafoeina ai<br />
lona malo e soo se Faigamalo lava e tulai<br />
mai lea taimi ma lea vaitaimi. Na fesiligia<br />
foi le afioga i le alii faipule, pe o le a lava le<br />
tulaga ua inaina ai le alii palemia ma le<br />
Faigamalo, ina ia fausia lenei tulafono, ae<br />
pe la lava e mafai e le toaiva o i latou o i ai<br />
nei ona suia ai le pasiaina o soo se pili ma<br />
ni tulafono fou taufaaofi emana’o i ai le<br />
Palemia ma le Faigamalo.<br />
Ae i se saunoaga a Lealailepule, o loo fiu foi<br />
lona manatu i tau faavasega pe o le a lava,<br />
ae nap au se vaega o loo manatu i ai, ona o<br />
le loto tiga lava o le alii Palemia ina latou<br />
manumalo i le faamasinoga ma le Fofoga<br />
Fetalai. Na toe fesiligia foi<br />
Lealailepule, pe faapefea<br />
ona loto tiga fua le alii<br />
Palemia i lo latou manumalo,<br />
ae le o le Palemia na<br />
latou faamasino, ae o le Fofoga<br />
Featalai. Na soisoi le<br />
alii Faipule ma ia faapea<br />
mai, e moni lelei le fesili, ae<br />
o i tonu lea o loo faavae ai lo<br />
latou taofi o le finau mai o le<br />
Fofoga Fetalai o le Maota, e<br />
lei faia fua ae na usuia ma<br />
unaia e le alii Palemia. Na<br />
fesiligia e le tusitala le alii Faipule, pe aisea<br />
ua faamauina ain a o i laua ma Palusalue,<br />
ae a faapefea le isi toafitu o le latou vaega,<br />
ma pe ua palai foi le tofa a isi faipule ua le<br />
mananao ai e lesitalaina o latou suafa. Na<br />
saunoa manino Lealailepule, e leai e le o<br />
lea le tulaga, ae ona o le alolofa moni i le<br />
atunuu aua e matua le taugofie l;ea mo<br />
Samoa, pe a toe fai nei ni Palota Laiti, a<br />
Itumalo uma e iva o ia faipule uma. Na ia<br />
taua foi le taua ona i ai pea nisi o i latou e<br />
faaauauina le finau ma se leo i Totonu o le<br />
Maota, ona e le iloa poo lea le umi o le a<br />
faatalitali ai nei mo ia palota laiti pe a tutuli<br />
uma nei i latou ma le Palemene, ona o<br />
le tulafono fou, ae o le a leai ai lava lea o se<br />
leo e faafetoaia le malosi o le Palemia ma<br />
lana Faigamalo.<br />
Aua o le a manatu loa lava i latou o le a faia<br />
sea mea ma faatino loa lava e aunoa ma se<br />
finauga e faia i ai. Ua lua nei vaiaso o faia<br />
le lesitalaina o le latou Vaega Faaupufai, i<br />
lalo o pulu i le taulaga i Apia, ma o se<br />
vaaiga lava e latua te lagona ai le fiafia ma<br />
le afioga ia Palusalue, ona o le tali atu ma<br />
le naunau o tagata e fia lesiatalina o latou<br />
suafa i lalatou vaega, o se sunoaga lea a<br />
Lealailepule. Na ia taua ai foi i lea lava<br />
faatalanoaga, le mae’a ai ona faia le latou<br />
feutanaiga ma le Samoa Party ae lei auai<br />
le Taitai o le Peoples Party, ona sa toesea<br />
ma le atunuu le afioga ia Maposua<br />
Toleafoa Solomona Toailoa. Ae i lea lava<br />
feiloaiga ma le Samoa Party ua malilie ai o<br />
le a taumafai nei Vaega Faaupufai uma e<br />
galulue faatasi, aua se suiga lelei mo<br />
Samoa ma lona Malo i ona Upufai.<br />
Na fesiligia foi Lealailepule, pe o le a seisi<br />
laasaga e fai pe a tulai mai se iuga o a laua<br />
palota laity e faiaina uma a ii laua ma<br />
Palusalue. Ae na tali le alii Faipule, afai<br />
lava o le tali lea o le a aumai, ua malielie<br />
lava i ai ma Palusalue. Ae o loo talitonu pea<br />
lona taofi, e le mafai e se isi lava o Faipule<br />
poo Sui Tauva, ona toe faavaleaina tagata<br />
Samoa. Aua ua silafia lelei e le atunuu le<br />
tulaga moni ma le agaga o loo latou finafinau<br />
ai pea, e le o se fia faaleaga i le Faigamalo<br />
pe suesuevale, ae o le fautuaina o le<br />
Faigamalo ma tau atu i ai vaega ogaoga e<br />
le lelei ai a latou fuafuaga fai, mo tagata<br />
lautele o le atunuu.<br />
O loo faaauauina pea lava la i le vaiaso nei<br />
le lesitalaina o tagat mo le vaega Faaupufai<br />
a le Tautua Samoa Party. Ae mo le fia<br />
malamalama atili i lea faatalanoaga, ona e<br />
alu lea i le www.planetaudio.org.nz ona ta<br />
lea i totonu o le upu niustalk ma faafofoga<br />
a i polokalama o le aso Faraile o vaiaso<br />
taitasi.<br />
14 30th November 2009 Le Manamea Samoa
Agafili La’au Tuitolova’a<br />
VAEGA 8<br />
Ua punou le a’oa’o, e leai se<br />
tala. Na’o ona tino ua maniti.<br />
E le ita, a ua matamuli. Ua<br />
leai fo’i se mea na fai ai fua i le<br />
teine. Ua avea lona loto fia fesoasoani,<br />
ua auala mai ai le<br />
maasiasi, ma suia ai ona lagona<br />
fiafia i le faanoanoa.<br />
Ua mafaufau i lona tulaga<br />
faaaloalogia i totonu o le laumua,<br />
‘aua o ia o le faai’uaso.<br />
Ua mafaufau i le galuega<br />
fa’afaifea’au o lo’o sauni atu i<br />
ai, Ua mafaufau i le tele o<br />
fugāla’au o lo’o tau sa’ili ai<br />
sona tofi. Ua tau lona mafaufau<br />
i le upu a Solomona, e uiga<br />
i le fafine amio lelei, e sili lona<br />
tau i penina, ona ia manatua<br />
lea o le upu a le isi toeaina o lo<br />
latou nu’u, fai mai e sese<br />
FAGOGO<br />
SEETIA I LE MALU O LE TAI TAEAO<br />
Solomona i le pito lea, ‘aua e le<br />
momoe ma le amio, a manava<br />
mai i le tigaina a o nofo atu le<br />
fafine i le fale, e te’a vave lava<br />
le vaivai i galuega o le aso.<br />
Ua ‘ata le a’oa’o ma taofi i lalo<br />
o lona ‘ie ua lelea i le saosaoa<br />
o le pasi, ona liliu malie lea i<br />
lona taumatau ma ia iloa ai o<br />
loo moe pea le tiene, fua i le<br />
lelea lava o le pito o lona ie ma<br />
aliali lona tuli, ae le ano i ai.<br />
Ua toe mafaufau le a’oa’o i le<br />
upu a Solomona e uiga i le<br />
penina ma le fafine, ona faapea<br />
ifo lea i lona loto, afai e<br />
maua gata le penina a o lea e<br />
sili ai le fafine amio lelei, o<br />
lona uiga, e le maua gofie,<br />
masalo lava o le teine o loo<br />
nofo nei, o lo’u tofi moni lea,<br />
‘aua lea ua iloa nei, o le teine e<br />
maualuga, a o lea fo’i o le leoleo.<br />
E le gata i lea, o lea na te<br />
iloa mai a’u, po o se a’oa’o po o<br />
wiripacific<br />
se faife’au, ae soona lafo mai<br />
lava ana upu.<br />
O lona uiga e le faigofie le<br />
tama’ita’i, ‘ai lava se fa’amaualuga.<br />
Ua tili’e a’e fo’i le ita o le tama.<br />
E le fia toilalo foi lona<br />
tamatane. E sili lava ona o’o i<br />
ai, se’i Iloilo o la fai’ai po o ai o<br />
le leoleo ma le a’oa’o fa’ai’uaso<br />
e vave sisi’i lima.<br />
Ua iloa fo’i e le a’oa’o, masalo<br />
ua ala ona fa’apea atu le<br />
tama’ita’i ia te ia, ona o lo’o<br />
mafatia, e i ai se mea ua<br />
manu’a ai lona finagalo.<br />
Ua te’i lava le a’oa’o i le toso e<br />
le teine o le logo o le pasi. Ua<br />
totogi lona pasese ona fa’asaga<br />
lea i le pasese ma ia iloa atu le<br />
matai fa’aaloalo ona vala’au<br />
atu lea, “Lotuaga, lea ua uma<br />
ona<br />
t o t o g i<br />
lou pasese.”<br />
Ua ‘ata le matai ma si’i mai<br />
lona lima, fa’afetai.<br />
Ua fa’asaga le teine o Tautele<br />
‘Ana i le a’oa’o ona toe fai atu<br />
lea ma ‘ata, “Lau susuga, lea<br />
ua totogi lou pasese,” ma alu<br />
loa i lalo, ‘ae vala’au atu le<br />
a’oa’o ma ‘ata’ata fiafia,<br />
“Fa’afetai i lau susuga.”<br />
Ua toe liliu tasi mai ‘Ana i le<br />
vala’au, ona ‘ata lea ma savali<br />
punou i lo latou fale, masalo ai<br />
na ‘emo tasi le mata o le a’oa’o<br />
fua i le ‘ata tele o le teine ma<br />
alu.<br />
E alu le pasi, ua matau lelei e<br />
le a’oa’o le nu’u ma le ‘aiga o<br />
Tautele. E iloa gofie i le<br />
tu’ugamau fou i lumafale.<br />
E taunu’u atu ‘Ana ua te’a le<br />
o n o<br />
ae na’o<br />
lona tamā o<br />
Lepou o lo’o moe, ona<br />
alu sa’o lea i lona potu, loka ‘ae<br />
tagi ai.<br />
Ua mafaufau iā Aokuso lana<br />
pele. Ua toe oso lona alofa, ua<br />
mateletele i lona ita, a o iai<br />
tagata, pei ua toe va’ai atu i le<br />
maligiligi o ona loimata, e i ai<br />
se mea sa fia fai ane ai.<br />
Na ia va’aia foliga tigāina o le<br />
ali’i kapeteni, peita’i sa ia iloa<br />
lelei le naunau fia va’ai ia te ia<br />
o le tamaloa, a o le mea e tigā<br />
ai lona loto, ona ua fa’alata ia<br />
pei se vale, ‘ae sa tatau ona<br />
tusi lelei atu e sau, semanū e<br />
leai se pisa. E tele fo’i mea sa<br />
fia talanoa i ai.<br />
Na tagi tagi lava ‘Ana i’u ina<br />
moe.<br />
specialists in exporting<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
wiripacific<br />
<br />
Le Manamea Samoa 30th November 2009 15
O OE O LO’U OLO MA LO’U PAPA<br />
Faaipoipoina le Alii Pese o Tom Aiono<br />
Tusia: Vui Masinamua<br />
O moomooga o soo se tamaitai poo se<br />
alii foi, ia maua se paaga e faatasi atu<br />
I ai lona olaga faiaiga, e mafai ona<br />
femolimauaina o laua faanaunauga mo<br />
se lumanai manuia.<br />
O nisi lava foi o taimi, e le mafai ai ona<br />
tali vave mai nei faanaunauga uma<br />
aua e le mafai e se tagata ona atoa I ai<br />
ni uiga moomia e faataunuuina ai ni<br />
moemitiga a se tagata soifua. Aua o<br />
vaega lava ia o loo molimau I ai le Tusi<br />
Paia, ‘E leai lava se amio ua tonu I lalo<br />
o le la.’ Ae o loo molimau ola mai lava<br />
foi le Tusi Paia, ‘E faafitu sefulu ni fitu<br />
LINCOLN ROAD<br />
MEAT COMPANY<br />
10%<br />
ona pa’u le amiotonu I le aso e tasi. O<br />
lona uiga la, o le tele o a tatou faaiuga<br />
ua tatou manatu ua tonu lava ma sa’o,<br />
e tulai mai lava e le atoatoa faamaoniaina.<br />
O nisi foi o taimi, e faatele lava<br />
ona tatou sese on faatoa maua ai lea o<br />
le sa’o e tasi. E faapea foi la I le<br />
faatasiga lenei a se tasi o tama fanau<br />
a lo tatou atunuu, ma o se tamalii foi I<br />
lona tulaga faasuafaina, ae faigofie ona<br />
silafia e le atunuu I lona suafa faafiafia<br />
poo se tagata pese foi.<br />
O le susuga ia Tom Aiono o se alii ua<br />
masani ai le faafofoga a lo tatou<br />
atunuu I lona siufofoga lasi, e ala lea I<br />
ana fatuga ma musika I luga o alaleo<br />
of all Povi Masima, Lamb/Mutton, Corned beef<br />
and Corned Brisket sales goes to Samoan Relief Fund<br />
8am to 6pm<br />
Monday to Friday<br />
Ph : 943 2176<br />
Parlane St<br />
314 Lincoln Rd, Addington<br />
(Corner Parlane Street & Lincoln Road)<br />
Fibreglass Tanks & Manufacturing<br />
tough, durable, lightweight<br />
• Water tanks<br />
• Pump stations<br />
• Stormwater detention tanks<br />
• Septic tanks<br />
• Troughs<br />
• Chemical tanks<br />
• Make to order<br />
FTM<br />
Bollard Road, Tuakau. Phone 0800 808 458 FTM98<br />
Lincoln road<br />
Le ulugalii fou ma o la aiga.<br />
taitasi, ua le gata I Niu Sila nei ae faapea<br />
foi Samoa ma isi atunuu o le lalolagi.<br />
O se osiga feagaiga na matauina<br />
e le tusitala, e tulaga ese mai le tele o<br />
faatasiga faapenei. Aua a fua I le auvalaaulia,<br />
e lei mafai lava ona talatalaina<br />
tele atu I tua, ae san a o I latou<br />
lava o paaga vava lalata a le alii ma<br />
lona faletua faaipoipo na faapea ona<br />
vaalaaulia I lenei tausamaaga.<br />
O se faatasiga ma se osiga feagaiga na<br />
matua molimauina e le tusitala, le atagia<br />
ai o le alofa ma le pulunaunautaiga<br />
o le tasi I le tasi. Aua e ofoina atu lava<br />
e le tasi I le isi uiga faaalia o le laumata<br />
fiafia ma le mafanafana.<br />
O le sauniga na faataunuina lava lea I<br />
le malumalu o le Ekalesia a Iesu<br />
Keriso o le Au paia o Aso e gata ai I le<br />
Otara Stake Centre, I le taeao o le aso<br />
Toonai aso 21 o Novema 2009. O le faapaiaina<br />
sa nafa lava lea ma le vasega o<br />
le Au Epikopo o le ekalesia lava I<br />
Otara. Na molimauina foi le taupati<br />
atu o o laua aiga e molimauina lo laua<br />
aso fiafia.<br />
O nisi foi o I latou na tauasa mamao<br />
main lava I nisi o atunuu ae maise o<br />
nisi o vaega o Aotearoa nei lava. O le<br />
Uo Sili a le alii faaipoipo, o le tausoga<br />
lva o le susuga ia Tom Aiono, ae o le<br />
tamaitai Uo Sili o se tauaiga lava foi o<br />
le tamaitai faaipoipo. E tulaga ese foi<br />
lenei faatasiga, ona ua lei gata ai I lo<br />
laua faapaiaina e avea ai o se ulugalii<br />
fou, ae na faapea foi ona faaulufaleina<br />
ai le faletua o le susuga ia Tom Aiono,<br />
I le lotoa o le Au Paia a le Ekalesia<br />
lava, e ala lea I lona taliaina o l.ana<br />
aoaoga, I le faataunuuina lea o le<br />
sakalameta o le papatisoga na<br />
faataunuuina lava lea ina ua maea ona<br />
o/ laua osi feagaiga I luma o le Atua.<br />
Na maea ia sauniga paia ona alo foi lea<br />
I le taumafataga tele na saunia lava<br />
lea e leulugalii fou ma o laua aiga, e fiafia<br />
faatasi ai ma a laua paaga ma le<br />
ekalesia.<br />
O le fofoga o le aso, o se tasi lava o uo<br />
poo paaga a le susuga ia Tom Aiono I<br />
totonu lava o le tala lelei ma o se alii<br />
Maori. Na matua faaatoatoaina lava<br />
lenei aso, ina ua saasaa ma faafiafia le<br />
Au Siva lauiloa a le faletua ia Sia Su’a<br />
lea na faalauiloa pe tusa ua tolu vaiaso<br />
talu ai, le La o Samoa Dance Group,<br />
Na matua iloga lava foi ona sioa ma<br />
tau toulu ese /ma nofoa le auvalaaulia<br />
ina ua see ma mataalia alii ma<br />
tamaitai o le La o Samoa.<br />
O le taualuga lava o lo laua aso fiafia,<br />
na toe faa/fofoga ai lava le auvalaaulia,<br />
I le siufofoga lasi o le susuga ia Tom<br />
Aiono faapea foi l.ona faletua, I se<br />
saunoaga faafetai mai le au valaaulia<br />
na saunoa I ai ma pau I ai le susuga ia<br />
Papaliitele Titiuatoa Malietoa. Na<br />
taape lea aso I le fiafia o le au/valaaulia<br />
ona e leai lava se lavelave ma se<br />
gaogaosa o le polokalama e pei o le tele<br />
o isi aso faapenei.<br />
E faamanuia atu ai le tatou nusipepa,<br />
I lau susugaTom Aiono ma lou faletua<br />
ma o oulua aiga ona o lo oulua aso faapaiaina.<br />
Ua faavae mea uma I le alofa,<br />
ia fusia foi oulua e lea lava alofa I aso<br />
uma o lo oulua ola.<br />
16 30th November 2009 Le Manamea Samoa
Mata’utia Oloiali’i Fiso<br />
E faatalofa atu Samoa, talitonu le<br />
taofi, o lo’o maualuga le aoina o le<br />
masina i lo outou soifua, mai<br />
mauga tetele se’i o’o i alo ma fanau.<br />
E fa’atalofa i le ‘aumoli fu’a o le tala<br />
lelei, i le sūsū i le ‘aufaigaluega<br />
paia a le Atua, susuga toeaina ma<br />
o latou faletua, lau afioga Patele<br />
ma le nofo i fa’afeagaiga ma faletua<br />
i so’o se fatafaitaulaga, Talofa!<br />
Talofa lava!<br />
O le a sou talitonuga i le ali’i taeao<br />
i se malaga<br />
Ua sāua i le fa’alogo, ma le va’ai i le<br />
lē talafeagai i le fa’atinoga o le ali’i<br />
taeao. O le talitonuga fa’amatai, o<br />
pou o talā luma, o pou ia o lauga, o<br />
lona uiga, o matai e alala i pou ia.<br />
E aiā i le lauga, o lona uiga e fai le<br />
fa’atau ma le sivaloa, o le masani.<br />
‘Ae ua ou maitauina, ua nā ona<br />
fa’ataunu’u, ae ua iloa le matai e<br />
lauga. Po o le a sou taofi, o se<br />
aganu’u lea tulaga.?<br />
E talitonu le taofi, e lē o se mea<br />
moni. Fai mai le isi fuaitau, E iloa<br />
le aulo i le afi. O i, e iloa ai lau tofā<br />
O LAU<br />
AGANUU<br />
mamao, ma le fa’autautaga loloto.<br />
E te talitonu i ai pe leai?<br />
O le a sou taofi, i le taimi lea e toso<br />
atu ai le fala ‘ava? Mae’a loa ona<br />
folafola ‘ava, fa’apea mai, “Te’a i<br />
tua le inati o le tanoa.” Tali mai le<br />
tulafale o le nu’u, “Alo i lau fa’asoa,<br />
olea ua sua le tanoa.” E lē o i tonu<br />
‘ea e talafeagai ai fuaitau lea,<br />
“Fa’afetai i lau pule ‘ava, ‘ae o le a<br />
manoa iinei, auā e ‘umi lo tatou<br />
aso”<br />
E lē talafeagai i so’u taofi le fa’apea<br />
mai o le folafola ‘ava, “A’o ‘ava o<br />
totoe, o le a manoa i’inei leaga e<br />
umi lo tatou aso.” O le fesili, o se<br />
fa’aaloalo fa’asamoa lea, o le avatu<br />
toe pule mai?<br />
Tofā soifua<br />
Ia Fa’amanuia le Kirisimasi ma ia<br />
tatou maua se Tausaga Fou Fiafia<br />
Mata’utia Oloiali’i Fiso<br />
Le Manamea Samoa 30th November 2009 17
18 30th November 2009 Le Manamea Samoa
Faagasolo le<br />
faaeletiseina o le<br />
Mata Aleipata<br />
Tusia : Tusitala Tolo<br />
Ua oo le eletise i fanua i uta o Lepa ma<br />
Saleapaga ma ua maua ai lea vaega<br />
taua e aiga ua faaleagaina laoa ma<br />
maota ma isi meatotino ile galulolo.<br />
Faaalia mai e le Minisita o Galuega<br />
tetele a le Malo le afioga Tuisugaletaua<br />
Sofara Aveau, ua maea foi ona toso le<br />
eletise i fanua i uta o afio’aga o Saleaumua<br />
ma Malaela i Aleipata ma o loo<br />
faasolo pea lea galuega mo isi afio’aga<br />
o le Mata Aleipata ua see i uta aiga ona<br />
o aafiaga mai le galulolo. Faaalia e le<br />
Minisita o alatetele o loo faasolo foi ona<br />
fausia ma le suavai lea o loot au saili<br />
Se Vaaiga ina ua maea le Galulolo.<br />
se vaega tonu e maua ai lea vaega<br />
taua, ona e le’o mafai ona oo le malosi<br />
o le suavai o loo maua i tai i uta, ona o<br />
le mamao ma maualuga e faigata ona<br />
a’e.<br />
O loo fuafuaina nei foi e le Malo le toe<br />
faatetele o laoa ma maota mo aiga ua<br />
leai ni fale. O nisi o tapenaga mo aiga<br />
na aafia ile faalavelave faanatura o se<br />
fiafia lea o le kerisimasi ma fanau uma<br />
o nuu ma afio’aga na mafatia ile galulolo.<br />
O se fiafia o loo tapenaina e le Ao<br />
Mamalu o le Malo ma lana masiofo e<br />
faia ilea so 10 o Tesema ile maota<br />
faalemalo o le Ao Mamalu i Vailele.<br />
Sauni Ao o le Malo ise<br />
fiafia mo fanau mafatia<br />
o le sunami<br />
E lata i le to’a-selau fanauiti mai nuu ma<br />
afio’aga na mafatia ile galulolo o le a auai<br />
ise fiafia faapitoa o le kerisimasi o le a<br />
talimalo ai le afioga ile Ao o le Malo ma<br />
lana masiofo. O se isi lea meaalofa a le<br />
Ao mamalu le afioga Tui Atua Tupua<br />
Tamasese Efi ma lana masiofo o Filifilia<br />
Tamasese mo alo ma fanau i nuu na<br />
afaina ina ia avea o se vaifofo e tafiesea<br />
ai lagona fefe, ma lagona popole ma le le<br />
mautonu.<br />
O loo lagolagoina e nisi o kamupani ma<br />
pisinisi lenei faamoemoe e pei ona iai ma<br />
le lagolago a le kamupani telefoni feaveai<br />
o le Digicel. O le a saunia ni pasi e aumai<br />
Afioga Ao Mamalu o le Malo Tui Atua Tupua Tamasese Efi.<br />
ai fanau o nuu o le mata Aleipata faapea<br />
Falealili ma isi afio’aga na sili ona mafatia<br />
ile galulolo mo lea fiafia.<br />
O loo iai le talitonuga o le tapenaga a nisi<br />
o tamalii o Samoa i Niu sila ua tuufaatasia<br />
ai ni meaalofa mo fanau na aafia ile<br />
faalavelave faalenatura o le a masa’a i<br />
lea faamoemoe. O le aso 10 o Tesema lea<br />
fiafia faapitoa o le kerisimasi mo fanau<br />
na afaina o latou lagona ma le soifuaga<br />
o aso uma ile galulolo, ae aso 12 le isi fiafia<br />
o le kerisimasi mo nuu ma afio’aga<br />
sa mafatia o loo tapena iai le TV3 a Niu<br />
Sila, e pei ona o le a faasalalau sa’o atu i<br />
Niu Sila e lea faletelevise mai Lalomanu.<br />
Le Manamea Samoa 30th November 2009 19
Tusia: Fealofani Tini Brown<br />
MAI LAUFANUA O PALMERSTON NORTH<br />
ALUALU I LUMA LE TOMAI FAI-PISINISI<br />
O SAMOA I PALMERSTON NORTH .......<br />
CAR GROMMER<br />
CARPET CLEANER<br />
WATER BLUSTER<br />
CAR BUFFER, etc<br />
O se tasi lenei o vaaiga ua<br />
maitauina i totonu o Palmerston<br />
North, o le alualu lea i<br />
luma o le tomai o o tatou<br />
tagata i le tulaga fai-pisinisi.<br />
E le gata i lea ua agai le<br />
agavaa ma le fiafia o tatou<br />
tagata i le faia lava lea o sau<br />
oe pisinisi.<br />
E pei la ona tulai mai se tasi o<br />
alo o le tatou atunuu, le alii lea<br />
o Too Foaga ma lana tautua e<br />
pei ona taua i luga, o le fesoasoani<br />
lea i le faaleleiina poo le<br />
teuina o taavale, fufuluina o<br />
kapeta, faamamaina o fale ma<br />
isi. Na amata le pisinisi a lenei<br />
alo o Samoa i le 2 tausaga ua<br />
tuanai, ona faapea lea ona<br />
tuua le pisinisi ma malaga atu<br />
i Ausetalia mo ni nai masina i<br />
le fia suesue lava o le tomai<br />
mo lenei lava galuega. Ua foi<br />
mai lenei alo ua lava aoaoga<br />
mo le taumafaiga o lana pisinisi.<br />
Olenei la ua tulai mai ua<br />
amanaia ma faalautele lana<br />
tautua i totonu o si o matou<br />
atunuu.<br />
Na saunoa Too e le i faigofie le<br />
tau-amataina, o ia foi e le o se<br />
tagata faipisini ma lava le<br />
gagana Egilisi e faataunuu ai<br />
nei ituaiga fuafuaga, ae o le<br />
tele lava o lona sogasoga ma le<br />
mafaufau, afai e mafai ona fai<br />
e isi, e mafai foi ona ia faia. E<br />
le faapitoa la le tautua a lenei<br />
alo i se tagata poo ni galuega e<br />
tasi. O le tele foi o vailaau o loo<br />
faaogaina e faatino ai galuega<br />
e le maua i se faleoloa, ua<br />
faapitoa lava le mea e oka mai<br />
ai. O le faamamaina o maota<br />
ma laoa, malumalu, faleaoga,<br />
hall (carpet cleanning, water<br />
blusting, etc) o taavale (car<br />
buffing, grooming etc). O nei<br />
galuega uma e mafai ona faia<br />
e lenei alo i se tau taugofie. Na<br />
saunoa Too o le lelei foi o lana<br />
pisinisi o le tau leai o ni ana<br />
competitions, so e pule lava la<br />
ia i lana tau e fetaui ma le<br />
galuega. E le i mamao atu nei<br />
ona maua e lenei alo se tasi o<br />
tauofoga a Supermarket<br />
(Woolworths), e faaleleina le<br />
floor i se tau $8000.00. Na faapea<br />
foi ona ia maua le tauofoga<br />
a Westpac Banks e 9 na te<br />
faamamaina kapeta ma water<br />
blasting etc i le tai 4 masina.<br />
Saunoa Too, atonu e faatauvaa<br />
le vaaaiga i lana tautua, a<br />
o ia e le faatauvaa le tomai ua<br />
foai e le Atua na te galue ai.<br />
Ia o le avanoa lenei e tuu atu<br />
ai le tatou faatuatuaga i lenei<br />
alo o le atunuu na te faia ai se<br />
galuega lelei mo tatou. Afai o<br />
20 30th November 2009 Le Manamea Samoa<br />
<br />
<br />
fia maua se fesoasoani i soo se<br />
galuega o lou maota ma laoa,<br />
malumalu, hall ma faleaoga ae<br />
le gata i le lea o le faamatagofieina<br />
o lou sa, manaia<br />
le faafesootai o le afioaga a Too<br />
Foaga. Poo fea lava se<br />
vaipanoa o Niu Sila e te alala<br />
ma papaaao ai ae o fia maua<br />
lenei ituaiga faamamaaveaga,<br />
e fiafia lava Too e fai uma mo<br />
oe, e faigofie foi ona feutagai le<br />
Truss and Frame Specialists is a<br />
privately owned and operated<br />
<br />
Canterbury company.<br />
<br />
As our name suggests we specialise<br />
<br />
in the manufacture and supply of<br />
quality :<br />
Railway Road, Rangiora<br />
PO Box 31 356, Christchurch 8444<br />
Tel: 03 3107408, Fax 03 3107409<br />
totogiina o lau galuega pe a talanoa<br />
i lenei alo.<br />
E faapea foi ona fiafia lenei alo<br />
ole atunuu e faalauiloa atu, o<br />
loo maua avanoa faigaluega pe<br />
a o i ai nisi o fia maua ni<br />
galuega totogi lelei. E mafai<br />
ona faafesootai Too i le telefoni:<br />
0211259658 po o le<br />
email:toofoaga@hotmail.com.<br />
• Timber - Wall -Frames<br />
• Roof Trusses<br />
• Framing Timber<br />
• Prenailed Frames<br />
- Trusses - Timber
Lavea Aseta Tologata<br />
Toe fa’atalofa atu Samoa i<br />
lenei vaiaso talitonu o lo’o<br />
manuia pea lau tapuaiga.<br />
Viia le Atua ona o lona alofa<br />
faifaipea mo i tatou lana<br />
fanau Ia alo maia o le tatou<br />
motuga afa o lenei vaiaso, e<br />
toe fa’amanatu atu e le<br />
auauna o le tatou fa’asoa, e lē<br />
faia fa’atatau aga’i i se tasi, o<br />
lo o ‘ou taumafai e avatu i le<br />
gagana lautele.<br />
O le naunauta’iga o le<br />
auauna, ina ia i ai sona taua<br />
ma se aoga mo lou soifua ma<br />
lo’u ola. Ia silafia lelei la’u tala<br />
mai i le amataga o lenei fa’asoa,<br />
e lē fa’atonufolau lou<br />
vaivai aua ou te mautinoa e<br />
sili ona maualuga lou silafia<br />
Samoa.<br />
Ae na o ni nai manatu tatou<br />
te eva ai i le tatou pepa o lau<br />
Manamea Samoa mai laufanua<br />
o Kalaiesetete. Afai e<br />
aogā, viia le Atua auā o Ia e<br />
aumai ai manatu ma mafaufauga<br />
afai foi e lē aogā ona<br />
faatafea lea i auau o le tai<br />
1 “Tulouga a le lagi” O le upu<br />
e faaaogā so’o i maliu. O le fe-<br />
O NAI MOTU-GA MANATU<br />
(O upu ma o latou uiga)<br />
sili, “O le a le taimi tonu e tatau<br />
ai ona faaaoga?<br />
O le vaivaiga a le tatou faasoa, o<br />
le aganuu a Samoa mai anamua,<br />
na o tamalii e fai o latou<br />
lagi, peitai o nei aso, ua fai foi<br />
lagi o tulafale i nisi o alalafaga<br />
Ae o se vaaiga ‘ese foi lenei<br />
vaitau i nisi o failauga ua oo lava<br />
i maliu, o taulelea, tina ma<br />
tamaiti ua faaaoga i ai foi le upu<br />
“Tulouga a le lagi” po o le<br />
“Lagia”, o le upu moni ua<br />
faaaoga ma le faaletatau nei<br />
upu. Ia manatua e le a’oa’ia e<br />
Laupua Tamafaiga pe faatonuina<br />
e le Matapia se manaia, ae<br />
taumafai sei fesili i le au matutua<br />
pe a le malamalama i le<br />
aganuu a Samoa.<br />
O Niu Sila e leai ni fale o matai<br />
o i ai, ua na o fono a matai i lea<br />
vaega o Niu Sila, ma lea vaega o<br />
lo o i ai i latou e lava le tofa ma<br />
le faautautaga i upu o le Atunuu<br />
e maua ai le fesoasoani, ae aua<br />
le fai tauasoina lau lauga aua o<br />
lale e ata a le isi loomatua ma<br />
faapea lana tala i lona tuaoi, po<br />
o fea se nuu o le matai la e lauga,<br />
ona taunuu lea o le alagaupu<br />
faasamoa, “A ulu tafega ae selefutia<br />
ai fua vaisigano.” Fautuaga<br />
na o Tamalii e fai o latou lagi 2<br />
Aua e te faia se mea e te musu e<br />
fai mai e se isi ia te oe O se<br />
fuaitau e ese lona taua i lou soifua<br />
ma lo’u ola. O lona uiga afai<br />
e te fiafia e ave le fa’asea i le isi<br />
uso, e tatau foi ona e talia pe afai<br />
e faasea mai lou uso ia te oe. O<br />
aso nei o le malamalama ma le<br />
talalelei afai e te mafai ona lafo<br />
saunoaga i le isi tagata e tatau<br />
foi ona mafai ona e talia pe a toe<br />
lafo mai ia te oe.<br />
Fai mai le tala a le isi loomatua<br />
na fai i lona toalua o le pulenuu<br />
o le latou nuu, “oi ole manatu o<br />
oe na o oe e iloa lau tala na ae<br />
gugu nai la failauga, faataitai la<br />
ona e alu e te nofo mai o ae sei<br />
sau le tulafale le la e lau atu pe<br />
ete fiafia i ai pe leai. Afai la e te<br />
ita ai, e le o oe o se pulenuu ao oe<br />
o le talepenuu.<br />
O le tatou fa’asoa lena Samoa.<br />
Se upu foi ua sala faatafea i<br />
auau o le tai.<br />
Tatou toe feiloai i le vaiaso fou<br />
Lavea Aseta Tologātā<br />
Taitaifono a le Fono a Matai<br />
Samoa Kalaiesetete<br />
Le Manamea Samoa 30th November 2009 21
O LE FIAFIA E FAAVAE<br />
AI FANAU A LE ATUA<br />
Mafutaga Tina Ekalesia Manumalo Babtist Church, Mangere<br />
Tusia: Vui Masinamua<br />
O le poloaiga mulimuli a le Alii Faaola ina<br />
o le a afio i le Lagi, “La’u fanau e, ia outou<br />
fealofani.” O le agaga foi lea ma le autu o<br />
le faatasitasia pea o le fanau a le Atua i<br />
soo se fata faitaulaga lava, ona o le faamanatu<br />
mai pea ma fagufagu ma ii o<br />
tatou loto lea poloaiga taua a lo tatou Alii.<br />
Masalo o le agaga lava foi lea e tasi e<br />
masani ai lo tatou soifuaga, i lea<br />
vaitausaga ma lea vaitausaga o le sauni<br />
atu i le faailogaina o le soifua mai o le<br />
Faaola o Iesu Keriso, ona potopoto ai<br />
ekalesia ma faalapotopotoga, e molimoli<br />
ai lo latou agaga o lea lava fealofani, ia<br />
latou faiga meaalofa ma feofoofotai ai lo<br />
latou agaga o le aufaatasi. E faapena foi<br />
ona faatasitasia tama ma tina o le Ekalesia<br />
Manumalo Baptist Church i Magele,<br />
ona o lea lava uiga e tasi ma le faamoemoe.<br />
O le afiafi la o le aso Faraile 27 o Novema<br />
2009, na faatumulia ai laufanua o le<br />
maota o le faafeagaiga ia Pastor Lemuelu<br />
Seumanu ma le Faletua ia Nancy, ona o<br />
le faamoemoe o le Mafutaga a Tina o lea<br />
Ekalesia. O le auga lava, ona o le fia<br />
faaalia lava lea o le sini autu, i nai<br />
faigameaalofa mo Tina o lenei foi Mafutaga.<br />
O lenei faamoemoe o se tofa lava na<br />
a’e i le Tina o le Galuega, le Faletua ia<br />
Nancy Seumanu ma le Ofisa, e tali atu ai<br />
i nai Tina o le Ekalesia, ma faafetaia ai la<br />
latou galuega fita sa feagai mai a ii le<br />
tausaga atoa. Na amata lava foi i se<br />
sauniga lotu puupuu na saunia lava lea e<br />
le Tama Faifeau le susuga ia Rev. Seumanu<br />
L. Seumanu , ona faagasolo ai lea<br />
ma le polokalama o le aso.<br />
Na faapea foi ona faatasi uma atu i ai le<br />
Mafutaga a Tama o le Ekalesia laqva ma<br />
fanau, e fia molimauina lava le faamoemoe<br />
o nai Tina. O le taumafataga lava o<br />
le aso, na aao i ai le Mafutaga a Tina. O<br />
le Fofoga o le aso sa nafa lava lea ma le<br />
Failautusi o le Mafutaga, le Faletua ia<br />
Taiai Mateai, ae lagolagosua i ai le Teutupe,<br />
le Faletua ia Nele Fagamea. E sefulufitu<br />
Tina o le Mafutaga. O le susuga<br />
lava foi i le Faifeau, na lautogia e le Mafutaga<br />
n ate tauaaoina meaalofa a Tina<br />
taitasi o le Mafutaga. Na matua faafiafiaina<br />
uma Tina ina ua oo mai le taimi e tolaulauina<br />
ai o latou suafa i le tusi o le ola<br />
aua le taliaina o a latou meaalofa. O le<br />
Failautusi foi la o le Mafutaga a Tama, na<br />
feagai ma se upu faafetai, e faafetaia ai le<br />
Tian o le Galuega ma lona ofisa, ae maise<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Le faletua ia Nancy ma le Mafutaga a tina<br />
lava foi i le loaloa o Tina o le Mafutaga.<br />
Na ia faafetaia ai foi le aao malosi o le<br />
Mafutaga, ona o taumafa felanulanuai ua<br />
talialo ai le Tama Faifeau ma e na auai.<br />
Na faafetaia ai foi ma le nusipepa, ona o<br />
le amanaiaina o le faamoemoe o nai Tina,<br />
e ala lea i le oo atu e molimauina lo latou<br />
faamoemoe.<br />
E momoli ai foi le faafetai a le pulega ma<br />
le tusitala a Le Manamea Samoa, ona o<br />
le taliaina o le oo atu ae maiase ai foi o le<br />
faaaloalo na saunia mo le nusipepa. E<br />
faapea foi ona momoli atu ai ma a matou<br />
faamanuiaga i Tina uma o le Mafutaga,<br />
ae maise lava foi i le susuga i le Faafeagaiga<br />
ia Pastor Lemuelu Seumanu m le<br />
Faletua ia Nancy, faapea foi ma nai Tama<br />
ma fanau, ina ia outou maua se Kirisimasi<br />
manuia ma se tausaga fou fiafia.<br />
Na faaiu le faatasiga i aga masani lava<br />
faakerisiano, i se tatalo ma le pese<br />
masani a le au kerisiano, “Lota nuu na ou<br />
fanau ai. Ona taape ai lea i le manuia ma<br />
le fiafia o tagata uma o e na moliomauina<br />
le aso faafitoa o Tina o le Ekalesia.<br />
Aucklands Largest Coachbuilding Company<br />
Specialising in Bus, Truck & Motorhome<br />
manufacturing & spraypainting<br />
22 30th November 2009 Le Manamea Samoa
Faailoga le 85 tausaga o Avele i le Hall fou<br />
Tusia: Ame Sene<br />
O se tausaga o le ‘a faamauina i tala<br />
faasolopito o le Kolisi o Avele i Vailima<br />
ina ua faamanatu ai faatasi lona<br />
Aso Fanau 85 tausaga, ma le umusaga<br />
o lana Hall fou, ua faaigoa “ E le galo<br />
Avele” i lalo o le taitaiga a le Asosi a<br />
Tama Tuai. O lenei sauniga faapitoa<br />
o le’a faia lea i le Aso Faraile ma le<br />
Aso Toona’i o le vaiaso nei 4-5 Tesema<br />
2009.<br />
I le faatalanoaga ma sui o le Komiti<br />
faafoe a le Asosi o Tama Tuai, na<br />
saunoa ai lona Peresetene, Susuga<br />
Su’a Henry Fruen, o le autu o lenei<br />
faamoemoe, ina ia iai se nofoaga e tua<br />
iai teine ma tama tuai o le aoga.<br />
Ae le gata ai lea, o le’a faia ai ma se<br />
Ofisa mautu o le Asosi, lea sa tele ina<br />
faia ana fono i nofoaga eseese i le<br />
taulaga. O lenei foi laasaga o le aoga,<br />
pei ona ia taua, e saga maua ai se<br />
agaga faamaopoopo i tama tuai o le<br />
Kolisi.<br />
E le’o mafai ona galo taimi tau amata<br />
mai o lenei galuega, ao soifua mai le<br />
Afioga Vaai Kolone i lona taimi o tula’i<br />
mai le tofiga Palemia. Lea na faailoga<br />
ai le eleele lua eka o le foa’i a le malo<br />
mo lenei faamoemoe.<br />
Ua leva tele ona taatia ai lenei<br />
galuega, talu ai, sa taumafai lava<br />
sailiga tupe, e le gata o le Asosi a<br />
matua ma faiaoga, ae o le malo ma le<br />
Asosi a tama tuai o le Kolisi.<br />
O le lona ono a’i lenei o Peretene faasolo<br />
mai, talu ona galueaina lenei fale<br />
tele, talu lava le naunau aua nei iai se<br />
aitalafu, pei ona mae’a ai nei e aunoa<br />
ma se aitalafu.<br />
Polokalame o le umusaga ma le Aso<br />
Fanau, e aofia ai le tuufaatasia o oloa<br />
mo se ‘afu o le Agai o Tupu.<br />
O le Aso 4 Tesema, Aso Faraile,: ua<br />
faamoemoe e taunuu uma ai tama<br />
tuai o le tausaga aoga 1924-1999 . E<br />
tofu le tama ma lana ie lapo’a ma le<br />
200tala. O tama mai le 1991-2000 o le<br />
100tala ma le pusa apa. Ae o le 2001-<br />
2008 o le 50tala ma le pusa apa.<br />
Ua i ai foi valaaulia faapitoa mo<br />
faifeau ma tagata matutua, faapena<br />
foi ona valaaullia aiga o tama tuai ua<br />
maliliu, ma asosi mai atunuu i fafo,<br />
pei o Ausetalia, Niusila, Niue, Rarotoga,<br />
Fiti, Toela’u, Amerika Samoa ma<br />
fafo atu i nofoaga o iai ni tama tuai a<br />
le kolisi.<br />
Ua faalaua’itele foi le valaaulia i tama<br />
ma teine uma lava sa aota’uina i Avele<br />
ina ia auai uma mai i lea aso tusa pe<br />
leai se tusi valaaulia faapitoa e maua<br />
atu. Ae o le agaga o auai uma e feiloa’i<br />
mo le agai i luma.<br />
O le Aso Faraile, e faia ai le lotu ma le<br />
taalolo.<br />
Fuafuaga alualu mamao a le Asosi<br />
O se tasi o faamoemoe o lenei<br />
faatasiga a tama tuai uma ina ia talanoaina<br />
ai ma le toe tuufaatasia lea<br />
o se aulakapi ina ia maua le tulaga na<br />
iai au lakapi ma aso ua tuana’i, i le<br />
finau ma le loto tasi.<br />
Ua taga’i foi le komiti faafoe i le fausia<br />
lea ose fautasi a le Asosi o tama tuai.<br />
O le finagalo o le faa Tama, Te’o Taito<br />
Faitele Afamasaga ia faaolaola le<br />
agaga faa Avele.<br />
O nisi o tama tuai, pei ona taua e le<br />
faa Tama, e aofia ai se vaega ua avea<br />
ai nei ma ta’ita’i i le malo, matagaluega,<br />
faalapotopotoga pei o nuu<br />
ma ekalesia.<br />
Ofo atu foi le Hall i taimi o faalavelave<br />
faanatura.<br />
Ua faamatuu atu foi lenei nofoaga<br />
maualuga i le atunuu e sulufa’i iai, i<br />
taimi o faalavelave faalenatura pei o<br />
se tsunami.<br />
Ae ua faapena foi ona tatala le avanoa<br />
i aiga e fai ai ni latou aiga, faatasiga,<br />
poo ni faaipoipoga mo se tau e talafeagai<br />
ai, ina ia fesoaosani ia seleni i atina’e<br />
fai a le Kolisi.<br />
Le Manamea Samoa 30th November 2009 23
O LE TOGALAAU FELANUAI I AOTEAROA<br />
Faaaliga o Tu ma Aganuu Eseese a Aoga i Mt Albert ma Mt Eden<br />
Tusia: Vui Masinamua<br />
O fea lava e i ai tagatanuu, e mulimulitai ai<br />
foi lava ma Tu ma Aganuu eseese. Pe o<br />
faalapotopotoga tetele faalemalo,<br />
Faaleekalsesia poo Aoga foi, e le mafai ai<br />
lava ona faagaloina o latou Tagatanuu<br />
moni, e pei ona sa soifua ma ola mai ai o<br />
latou matua poo matua foi o matua. O le aso<br />
Toonai la aso 28 o Novema 2009, na faapea<br />
ona tumutumu ai le Paka o le Rocket Park<br />
i Mt Albert, ona o le Faaaliga o Tu ma<br />
Aganuu Eseese (Cultural Fesival). O lenei<br />
1997 NISSAN PULSAR CJ-I<br />
2000 000 TO TOYOTA TO YOT OTA A AVALON A<br />
Auto, clean tidy vehicle<br />
3 Litre V6, auto, p/s,<br />
inside & out, smart<br />
in<br />
$3,590<br />
3 Lit V6, , auto,<br />
p/<br />
airbags, cruise c ise control,<br />
$4,990<br />
$4,990<br />
white.<br />
luxury luxury<br />
motoring. motoring<br />
1996 NISSAN SUNNY<br />
Auto, power powwer<br />
er steer, steer<br />
,<br />
airbag,<br />
great value<br />
for the the money. mone ey y.<br />
1998 NISSAN BLUEBIRD<br />
1999 NISSAN SUNNY EX SALOON ALOON<br />
Auto, airbags, airbags,<br />
Auto, power powwer<br />
er steer, steer<br />
,<br />
extremely popular<br />
$3,290<br />
airbags, airbags, popular model,<br />
$4,590<br />
$4,590<br />
vehicle<br />
ABS.<br />
1997 NISSAN CARAVAN CARAV<br />
VAN AN<br />
1996 NISSAN SUNNY<br />
Auto,<br />
diesel,<br />
10 seater seater, ,<br />
5 speed manual,<br />
65,000km,<br />
CD pla player, yer,<br />
$12,990<br />
alw always ays<br />
popular popular, ,<br />
$3,190<br />
ver very y hard to find.<br />
airbag airbag, , smar smart t in silver silver. .<br />
1998 NISSAN PULSAR<br />
Auto, p/s, airbags,<br />
radio/cass,<br />
radio/cass,<br />
exceptional condition<br />
$3,390<br />
NISSAN BLUEBIRD SSS<br />
Auto, airbags, ABS,<br />
rear<br />
spoiler spoiler, , ver very y smart<br />
in<br />
silver silver. .<br />
$3,590<br />
1998 MAZD MAZDA A CCAPELLA<br />
APELLA S/W<br />
S/W<br />
Auto,<br />
allo alloys, ys, twin<br />
$3,190 airbags,<br />
CD CD, , ABS,<br />
tinted,<br />
$4,990<br />
superb, great family wagon. wagon.<br />
Faaaliga sa faatinoina lea e Aoga Laiti mai<br />
Primary ma Intermediate uma lava o loo i<br />
le lio o Mt Eden ma Mt Albert. O lenei foi<br />
Faaaliga, sa faaautu lava lea i Tu ma Aga<br />
a atunuu uma o loo faimai ma nofoia<br />
Aotearoa nei, ae na lagolagoina malosi lea<br />
e le Aucland City Council, Skycity, YMCA,<br />
Ecotravel, First Scene, PAKnSAVE, National<br />
Bank ma le Unitec.<br />
E ui lava la ina sa i ai isi atunuu ae maise<br />
foi o papalagi, ae na matua mafuli lava lea<br />
Faaaliga i Tu ma Aganuu a le Pasefika poo<br />
Atumotu. Sa i ai faafiafiaga a le Atu Kuki,<br />
SPRING SPR SPRI<br />
RING<br />
N G SPECIALS SSP<br />
PPECIAL<br />
PECIAL<br />
LS<br />
All All vehicles vehicles ser serviced<br />
& finance available<br />
vailable to appro<br />
approved ved customer<br />
customers s<br />
33 Iversen Iver Iversen<br />
Terrace, TTer<br />
errace,<br />
Christchurch,<br />
Phone (03) 3666 072<br />
Man Many y more to choose from<br />
1996 TOYOTA TO OY YOT OTA A COR COROLLA COR OLLA SPRINTER 1997 1997 1997 TOYOTA TO TOYO<br />
YO OTA OTA A A COR<br />
COR<br />
COR COROLLA OLLA OLLA SPRINTER<br />
Auto, Auto, pow power wer er steer steer, steer,<br />
airbags, great buying.<br />
$3,590 Auto, airbags, ABS,<br />
irbags, great buying buying.<br />
$3,590 Auto, airbags, ABS,<br />
popular 4 4 door sedan.<br />
$3,490<br />
1998 NISSAN SUNNY EX SALOON ON 1997 TOYOTA TO OYYOT<br />
OTA A COR<br />
COROLLA<br />
Auto, aircond, aaircond,<br />
central<br />
Manual, Manual, power powwer<br />
er steer, steer<br />
,<br />
locking, airbags<br />
$3,290 twin airbags, ABS.<br />
$3,690<br />
cking<br />
$3,290 twin airbags, ABS.<br />
$3,690<br />
1998 NISSAN SUNNY EX SALOON<br />
Auto, ABS, A airbags,<br />
tinted glass glass<br />
$4,390<br />
1997 NISSAN SUNNY<br />
Auto, Auto, pow power wer er steering steering,<br />
airbag<br />
1996 NISSAN SUNNY<br />
Auto, aircond,<br />
central<br />
locking,<br />
airbag<br />
$3,490<br />
$3,890<br />
1998 TOYOTA TO YOT OTA A COR<br />
COR COROLLA OLLA LX<br />
Auto, ABS,<br />
airbags,<br />
cassette/radio, assette/radio, ver very y<br />
$3,790<br />
popular opular reliable reliable model.<br />
model.<br />
1996 NISSAN PULSAR<br />
3dr hatch, hatch, , auto,<br />
auto, rear<br />
spoiler,<br />
very<br />
spor sporty, ty y, ,<br />
tidy vehicle.<br />
1996 TOYOTA TO OY YOT OTA A HIA<br />
HIACE ACE CCE<br />
Diesel,<br />
12 seater seater, ,<br />
auto<br />
$4,490<br />
$14,990<br />
Tonga, Niue ma Fiji ae maualuga ai lava<br />
ma tele faafiafiaga faaSamoa mai Aoga eseese.<br />
Pe tusa ma le tolu i le fa afe tagata eseese<br />
na o latou asia lenei aso faapitoa ma<br />
matua lilofia atoa ai le paka lenei. O se<br />
vaaiga faamomoi loto le matauina o le<br />
saasaa fiafia mai o nai fanau i luga o le tulaga<br />
faapitoa o faafiafiaga, ae aiaiuli atu<br />
lava ma valavalaau atu nai o latou matua<br />
ma faamalosiau atu i nai fanau. O se vaaiga<br />
lava e lagona ai le faafetaia pea o le galuega<br />
vaavaalua a nai Faiaoga ma Matua i totonu<br />
o Aoga taitasi. O se uiga e molimauina ai le<br />
tele o le suiga ua i ai nei matua Pasefika,<br />
ona ua maualuga ia tei latou le auai pea lea<br />
i taumafaiga eseese a nai a latou fanau. Pe<br />
o totonu o faleaoga poo lo latou auai atu foi<br />
i faaaliga faapenei, ua matua siitia ai lava<br />
le lagolago a o tatou matua ma aiga. O se<br />
isi vaaiga matagofie, ona o le alii sa avea ma<br />
Fofoga o le Aso, ua le o se tagata matua e<br />
pei ona sa masani ai, ae ua atofaina lava i<br />
ai se tamaitiiti aoga lava ia. O le upu moni<br />
e le se galuega faigofie na feagai ma Matua<br />
ma Faiaoga o Aoga taitasi, i le tapenaina o<br />
fanau ma le aoaoina o a latou faafiafiaga.<br />
Aua ua le gata o fanau na ola a’e i Aotearoa<br />
nei, ae o le tau aoaoina ma faatonutonuina<br />
o nai tamaiti papalagi, i lo latou faatinoina<br />
lea o taga o siva ma faafiafiaga faaatumotu.<br />
Ae a matau atu i le lelei faatino ma le<br />
mataalia o alii ma tamaitai i le faatinoina o<br />
taga ma gaoioiga uma o soo se siva e matua<br />
maofa ai lava le mafaufau. O lenei faamoemoe<br />
na amataina mai lava i le itula e 9.00 i<br />
le taeao se ia paia lava le 4.00 i le afiafi. E<br />
ao ai lava foi ona momoli pea le faamalo a<br />
le tusitala, i matua ma faiaoga ae maise<br />
lava i fanau aoga, ona o le matagofie o<br />
leaaso ma lo outou faatinoina. Ia alofagia e<br />
le Atua ma saga foi pea le mau e tele ia te<br />
outou aua foi nisi faaaliga faapenei mo le<br />
tausaga fou. Ae ia aua ai lava nei te’a ese<br />
ma o outou lagona ma fatu, o a tatou Tu ma<br />
Aganuu, o lo tatou Tofi lava lea na foaiina<br />
mai lea e le Atua. Ia outou maua foi se<br />
faaiuga o lenei tausaga, ae maise ai o malologa<br />
o le Kirisimasi ma le Tausaga Fou i le<br />
manuia ma le saogalemu mai le Atua.<br />
P<br />
24 30th November 2009 Le Manamea Samoa
Fili o le Kama o le Maua<br />
O le lu’i a le Palemia ile<br />
au tusitala o nusipepa ma<br />
leitio faapea TV i Samoa<br />
e faatu se komiti e suesue<br />
ai faasea faasaga ini<br />
faaletonu o galuega faaatusitala<br />
ma isi auaunaga<br />
tau faasalalauga, o se<br />
luitau taua, aua o le a<br />
faatonutonu lelei ai le<br />
faatinoga o galuega a le<br />
au faasalalau aemaise<br />
lava tusitala.<br />
Ua 4 tausaga talu ona<br />
maea se fuafuaga sa faatoto<br />
e le asosi o tusitala a<br />
Samoa e faavae ai se<br />
komiti faapea, atoa ai ma<br />
se taiala e savavali ai<br />
tagata uma e faatinoina<br />
faasalalauga. Peitai talu<br />
mai le taimi na faatino ai<br />
lea taumafaiga, e oo mai<br />
lava ile taimi nei e lei iai<br />
se foliga o le naunau o<br />
tusitala e faatino loa.<br />
Pe ana le toe avaavau mai<br />
Situi e le migoi i latou o<br />
taiulu i le asosi a tusitala,<br />
e toe faatalatalanoa le<br />
mataupu. O loo faigata i<br />
nisi o le au matutua ma le<br />
au sinia ile galuega ona<br />
vave aapa e faatino sea<br />
komiti, ona e maua ai pea<br />
faaletonu o le galuega. E<br />
pei na toe aapa le palemia<br />
ma toe togi mai lana lu’i<br />
ona ua televave le salalau<br />
o lipoti ile faatau e nisi o<br />
meaai o le sunami.<br />
E taua tele ai i tusitala<br />
ona faaeteete ile faiga o<br />
lipoti ma faasalalauga ini<br />
tulaga ogaoga faapea e<br />
aliali mai, aua afai o tala<br />
faalogo ma tala faatupu e<br />
faavae ai, o le Fili o le<br />
Kusikala pepelo ma fai ni<br />
lipoti e faatupu ina ia taulia<br />
ai se nusipepa, o le<br />
maua.<br />
Ae e mu loa lima ile aasa<br />
o se faaletonu ua tupu tapatapa<br />
loa ise i’ofi. Ae o le i’ofi sili<br />
o le komiti e faamasinoina<br />
faasea faasaga ile galuega,<br />
aua e maua ai le tonu ma<br />
le sa’o.<br />
********************<br />
Sa faapea na’o Niu<br />
Sila ma sisi atunuu i<br />
fafo e maua ai pisinisi<br />
o faiga faatalitane,<br />
ae o lea ua iloa<br />
nei, e iai foi kamupani<br />
talitane o loo<br />
faatino nana e nisi,<br />
ona fai mai e lelei<br />
tele tupe e maua ai. E<br />
faatupu manatu i<br />
taitai o le Malo, ekalesia,<br />
nuu ma matua e iai<br />
fanau teine talavou ua le’o<br />
toe maopoopo se mafutaga<br />
faamatua le toe alia’e mai o ia<br />
faiga.<br />
Ua mau tala ini musumusuga<br />
leotetele a nisi e faapea e<br />
to’avalu ni tamaitai laiti ua<br />
latou molimauina e aafia i se<br />
faiga faatalitane o loo maua ai<br />
seleni a ia mafine. Tailo pe<br />
moni lipoti a se isi nusipepa e<br />
faapea o se tasi o ia tamaitai,<br />
na ia faamatala e $50 tala<br />
nate maua pe a maua se<br />
tamaloa e toatasi.<br />
O lona uiga e foliga afai e sefulu<br />
ana tamaloa e maua ile<br />
po, o le aofaiga foi lea o ana tai<br />
lima sefulu tala. Afai la e tupe<br />
lelei lea galuega, e leitoa a fiafia<br />
nai mafine e faatino. Ae e<br />
iai se tamaitai matua o loo<br />
laumanuia tala o ia lea e fai<br />
ma faatina o teineiti, nate ave<br />
iai fautuaga o gaioiga ma laei<br />
e tatau ona latou fai, ia iloa ai<br />
e le itupa o alii o le latou<br />
galuega lea.<br />
Sei faauta i taaviliga faatipolo<br />
o fai nei e lea tamaitai matua.<br />
Talosia o lea ua agai leoleo e<br />
suesue<br />
ma<br />
molia ia tamaitai pea maua ni<br />
molimau e faamaonia ai le<br />
latou galuega o loo fai. Fai mai<br />
e amata ile 6 ile afiafi ae manava<br />
poo le lima ile vaveao. O<br />
nisi o loo fiafia tele i lea auaunaga<br />
oni alii Asia o loo galulue<br />
ise konekarate faufale o loo<br />
faia le galuega o se tasi o<br />
maota tele o le Malo. E leai se<br />
mea e lilo ma natia i Samoa<br />
aua ose atunuu laititi, ae o le<br />
fili foi lea o le keige o le maua.<br />
*****************<br />
O lea ua iloa nei le mafua’aga<br />
na avaavau ai si toeaina o<br />
Situi e solitulafono le gaioiga a<br />
faipule o le Tautua Samoa na<br />
faatu ai le latou pati, ona ua le<br />
usitaia ai a latou tautoga o le<br />
loto faamaoni. Ua faamaonia<br />
la le tau alaga mai a si toeaina<br />
aua ua toe teuteu le tulafono o<br />
palota ae ua iloa ai nei, le<br />
fealoalofai o ia sui faipule, ma<br />
le le avea o latou suafa ile lisi<br />
o suafa o le komiti faafoe o le<br />
latou pati ua lesitala ai nei<br />
faaletulafono mo le taimi<br />
muamua le Tautua<br />
Samoa talu ona faatu<br />
ma faalauiloa ile<br />
2008. O fea ni tagata<br />
sa finau o latou o sui<br />
o le pati, ae na ona<br />
iloa lava o le a lesitala,<br />
me’i loa i tua<br />
ma fai mai o latou o<br />
sui faipule tutu<br />
toatasi.<br />
Ua ave foi a latou<br />
feiloaiga ma tusitala<br />
ua faatino ile maota o<br />
iai ofisa o faipule o le<br />
Palemene, ae ua le avea<br />
ile ofisa autu o le latou<br />
pati e pei ona sa masani<br />
ai. O le a se faamasinoga<br />
amiotonu a tagata palota o<br />
itumalo o ia sui faipule. O le<br />
upu moni lava ia, ua iloa atu<br />
nei le mafiafia o le pepelo ma<br />
le le tautala sa’o o nisi sui a<br />
faipule o le Tautua. Ua fefefe e<br />
ave suafa ina nei otometi ai le<br />
soloia o latou nofoa. Ae faafetai<br />
i nisi o sui faipule e toatolu<br />
ua latou le fefefe lava ae tutumau<br />
pea ile latou mau o latou<br />
o sui o le pati. Ao fea le faipule<br />
o Palauli, Vaisigano numera 1<br />
ma le 2, Aiga ile tai,<br />
Falealupo, ma Falealili ? O le<br />
fili le kama o le maua pe a usu<br />
nei le fono a le Palemene ile<br />
vaiaso fou, ona iloa ai lea poo<br />
ai tonu o le toaiva lea e tautala<br />
ile amiotonu e le alo, ae o ai e<br />
faagutugutu-lua ma fefe vale.<br />
*************<br />
E lelei tele taumafaiga a nisi o<br />
tama fanau a Samoa ua<br />
malaga i atunuu i fafo mo<br />
sailiga manuia, ma ua siitia ai<br />
o latou tulaga tau le aoaoina<br />
ma le tamaoaiga. Ae e iai<br />
lava nai faafitauli o loo<br />
faale-lelei ai le manogi o ia<br />
taumafaiga, ona o loo iai<br />
pea le loto le lelei ma le<br />
vaai maualalo o isi i isi. Na<br />
musumusu mai se isi<br />
tamalii o loo fai sana taumafaiga<br />
faapisinisi in se<br />
atunuu i fafo o loo lolofi iai<br />
tagata Samoa, i lona maua<br />
atu o nai ana oloa o loo<br />
tauva ma oloa a le isi au<br />
tufi popo mai Samoa, ua<br />
nofo foi le isi faipopo ma<br />
tanuma’i i lalo, ae faalala<br />
ane i luga na’o ana tau<br />
popo.<br />
E faamatala le tamalii ma<br />
pei a melo tagi i lona ita<br />
tele, ona sa faapea e le iai<br />
ni uiga faapea o lea au<br />
faipopo, aua e tasi lava le<br />
toganiu o loo tufi popo ai.<br />
Le uiga lea o o tatou tagata<br />
e le’o tuua, talu ona tumutumu<br />
atunuu i fafo ile<br />
toatele o Samoa ua aumau<br />
ai. Leioa foi le alii fatu pese<br />
malie o Misiluki a fai lana<br />
pese ma faatusatusa pa’a<br />
mai Saina, i pa’a mai<br />
Samoa.<br />
Le tala masani ile pakete<br />
pa’a sa iai pa’a mai lea<br />
atunuu ma pa’a mai le<br />
Malo pipo. A fetolofi i fafo<br />
pa’a mai Saina, ona taufetuli<br />
atu lea o isi pa’a a lea<br />
atunuu ma tulei i luga ia<br />
sao i fafo o le pakete.<br />
Ae a getolofi loa pa’a<br />
Samoa ile fia fe’aei i luga,<br />
e lei atoa se sekone ae oso<br />
atu le isi pa’a Hamoa ma<br />
mau ile vae ma toso<br />
faatata mai i lalo. Talosia<br />
ia tatou lata ile taimi o le<br />
kerisimasi ma sui ai nisi<br />
uiga tuai ini amio fou, aua<br />
o tatou uma lava o loo fia<br />
feola. O le fili kama o le<br />
maua.<br />
Le Manamea Samoa 30th November 2009 25
Tusia: Vui Masinamua<br />
O LE TAUTUA O LE FATU<br />
LEA O LE AUAUNAGA<br />
Faalauiloa nisi o tautua a le ACC<br />
Ole Pacific Health and Safety Committee<br />
Workshops e tai tolu masina ma<br />
faataunu'uina. Ole fonotga lona 3 sa<br />
fapea ona usuia lea i Malaeola i<br />
Magele, Aukilani. Ole fonotaga lenei e<br />
faapea ona auai mai ai tagata<br />
faigaluega Pasefika oloo avea i latou<br />
sui auai ole komiti o le saogalemu i totonu<br />
oa latou falefaigaluega taitasi po'o<br />
Health and Safety Reps. O le auga o<br />
lenei faatasiga ole unaia lea o nei sui e<br />
talanoaina faatasi ma soalaupule<br />
auala poo metotia e faaoo atu ai le feau<br />
ole saogalemu i tagata faigaluega<br />
Pasefika.<br />
Ole fonotaga lenei o se tasi lenei o sao<br />
a le aufaigaluega Pasefika a le ACC i<br />
Aukilani nei ile Polokalame a le Puataunofo<br />
oloo lalamua ai le Matagaluega<br />
o Leipa, faatasi ai le ACC,<br />
Matagaluega Mataupu o Tagata Atumotu<br />
a le Pasefika, Komiti Pasefika a<br />
le Iuni o Tagata Faigaluega (CTU) ma<br />
le Pulega Faaitumalo a Manukau ma<br />
isi o faalapotopotoga ale Malo. Ole<br />
polokalame lenei ole Puataunofo e<br />
faaautu i le faaitiitia o faalavelave ma<br />
le ogaoga o faalavelave e aafia ai<br />
tagata faigaluega<br />
Pasefika i Manukau.<br />
Ole fonotaga sa<br />
usuia ile Aso Toonai<br />
na faailoa ai foi mafuaaga<br />
o lenei taumafaiga<br />
a le ACC<br />
ona ole toatele o<br />
tagata faigaluega<br />
Pasefika ua manunua<br />
ma maliliu i<br />
faalavelave faafuasei<br />
i totonu o falefaigaluega<br />
ae ole<br />
talitonuga lava ale<br />
ACCo nei<br />
faalavelave e matua<br />
mafai lava ona<br />
taofiofia mai le tutupu<br />
mai.<br />
I le fonotaga ile Aso ACC Minister Nick Smith<br />
Toonai sa faapea ona<br />
molimauina se faamatalaga<br />
ae tasi o alii Samoa sa faapea<br />
ona aafia ise faalavelave i totonu ole<br />
falefaigaluega sa galue ai ma faapea ai<br />
ona alu ese atoa lona a'ao (lima) taumatau<br />
a'o taumafai o ia e faasuauu se<br />
masina oloo ola. Ole Susuga ia Isaac<br />
Fruean ua sainia se faiga paaga ma le<br />
ACC e avea ai o ia<br />
ma Amepasa ole<br />
Saogalemu i totonu<br />
o Falefaigaluega e<br />
molimoliina feau i<br />
tagata Pasefika.<br />
Sa faapea foi ona<br />
saunoa le Susuga ia<br />
Hans Key o se<br />
tamalii o Samoa oloo<br />
galuega o se Alii Asiasi<br />
poo le Health and<br />
Safety Inspector a le<br />
Matagakuega o<br />
Leipa e<br />
faalauiloaina le tulaga<br />
ile tulafono oloo<br />
aiaia ai le<br />
faafaigaluegaina o<br />
tagata Pasefika i totonu<br />
o Niu Sila. Sa<br />
Saunoa foi le Susuga<br />
ia Hans Key i mafuaaga<br />
eseese o manuaga o tagata<br />
Pasefika i totonu o falefaigaluega.<br />
Ole Afioga ia Toleafoa Neil So'onalole,<br />
o se tamalii Samoa olo'o galue o se faufautua<br />
faapitoa mo le saogalemu a le<br />
ACC sa saunoa faapitoa i auala e<br />
taofiofia ai le manunua o fanauiti i<br />
auala taavale (driveways a aiga), faapea<br />
ai foi ma le tapenapena pe'a faapea<br />
o sauni mo ni tafaoga poo ni fagotaga<br />
ile sami ma vaitafe. Ele gata i lea ae<br />
sa faailoa foi e Toleafoa le taua ole<br />
faaaogaina ole upega tafailagi e aumai<br />
ai tala ile tau pito i sao lelei mai le<br />
Ofisa ole Vaaitau a Niu Sila.<br />
Ole taumafataga o lea aso sa saunia ele<br />
Tama ma Teine ole Afi Catering. Sa<br />
faafetai e sui auai ole fonotaga ia le<br />
Afioga ia Toleafoa ona o lenei faamoemoe<br />
taua mo tagata faigaluega a le<br />
Pasefika i Niu Sila nei.<br />
E saga momoli ai foi le faamalo ma le<br />
faafetai a le nusipepa i nei foi tamalii<br />
o le atunuu ona o le tautua faaauau<br />
pea mo tagata Samoa mai le latou<br />
Matagaluega.<br />
26 30th November 2009 Le Manamea Samoa
Tusia: Peilua David Lam Sam<br />
Se’i Palaka &<br />
Tapuni Faleoloa<br />
I le pitonu’u o Timaru tusa ma le<br />
lua itula (2hrs) mai Karaiesetete,<br />
na tapunia le tele o faleaiga, pisinisi<br />
ae maise fale faigaluega ina ua<br />
pe fa’afuase’i le paoa (power) i le<br />
Aso Lua 24/22/09. E tusa ma le<br />
20,000 i latou e alala i lea a’ai na<br />
fa’apena ona a’afia i le leai o se eletise<br />
ma sa pogisa atoa ai lea itu o le<br />
motu i Saute nei. O se faafitauli na<br />
mafua mai i le fale o le power i<br />
Timaru (Timaru Substation) i le<br />
auala o Old North Road i lea vaega<br />
o le atunu’u. O pitonu’u na a’afia ai<br />
e i ai Washdyke, Cannington,<br />
Pleasant Point, Otaio, Pareora,<br />
Seadown, St Andrew ma le aga’i<br />
atu i Opihi River.<br />
Na fa’aalia e le pule o le kamupani<br />
Faimea’ai lauiloa i Niu Sila nei Mc-<br />
Cain Foods le leai o se latou<br />
galuega fa’atino (production) mai i<br />
le lima (5:00am) i le taeao se ia o’o<br />
i le lima (5:00pm) i le afiafi o le aso<br />
lava lea, ae o le tele fo’i o a latou<br />
galuega na pe le paoa ua gaioioi, na<br />
fa’apena ona lafoa’i uma i le lapisi<br />
(tulou) (rubbish bins) ona ua le<br />
MAI LAUFANUA O KALAIESETETE<br />
aoga. O nisi tagata faigaluega sa<br />
fa’aola papakiu (barbeque) e tunu<br />
ai ni ti (tea) ma fa’apasi ai itula o le<br />
aso, o le fa’aaliga lea a Karl Thin o<br />
le pule o lea fale faigaluega. Na<br />
fa’apena fo’i i le fale fasimanu<br />
(Smithfield Freezing Work) e lei<br />
fasia (slaughter) a latou mamoe e<br />
tusa me le 7000 ona o lea lava<br />
fa’afitauli. O le fa’aaliga lea a le alii<br />
pule o le kamupani e suafa ia Bob<br />
Heath.<br />
Su’esu’eina se mu<br />
pe na fa’atupu e se<br />
tagata<br />
O le fale mo le Fa’alapotopotoga o<br />
tagata e faia ripoti o fa’amasinoga,<br />
(Community Probation Service) na<br />
fa’avave atu i ai le vaega o fuimu i le<br />
tau fa’apeina o se afi na sasao a’e i le<br />
fale, o lo’o ile auala o Peterborough i<br />
le taulaga i Karaiesetete i le itula e<br />
4:50am i le taeao sesegi o le Aso<br />
To’ana’i. O ni afi sa sasao a’e mai ni<br />
ta’avale se lua (2 cars) sa paka i le<br />
pakaga o ta’avale (ground floor car<br />
park) o le fale sa matua fa’aleagaina<br />
ai le vaega pito i lalo o le fale. Na<br />
fa’aalia e le sooupu o le fuimu (Fire<br />
Service Spokesman) ana tuai a latou<br />
gaoioiga se manu e matua tele se<br />
afaina o lea fale foga falelima (5 story<br />
building). Sa fa’aalia e le leoleo o loo<br />
tau saili pea le mafua’aga o le mu, ae<br />
o loo tele masalosaloga na<br />
faatupuina e se tagata.<br />
Maliu ina ua feto’ai<br />
ma se ta’avale<br />
O se tama mai Karaiesetete nei e<br />
suafa ia Kevin Barry McCormick e<br />
40 tausaga, na maliu ina ua feto’ai<br />
lana uilaafi (motorcycle) ma se<br />
ta’avale ile itu i Saute o Kaikoura<br />
2½ itula mai Karaiesetete i le po o<br />
le Aso To’ana’i. O le auala numera<br />
tasi (State Highway 1) na tupu ai<br />
le fa’alavelave i le 7:40pm i le nofoaga<br />
e latalata i le vaega e taua o<br />
Goose Bay.<br />
Tu’ua le Agape Bible College<br />
O le Aso To’ana’i 21/11/09 na tu’ua<br />
ai le Aoga Tusi Paia Agape Bible<br />
College i Karaiesetete i lenei<br />
tausaga. O lenei Aoga sa tatalaina<br />
i le masina o Aukuso ile tausaga<br />
nei lava ma ua fa’ai’uina le ulua’i<br />
kuata (1st Semester). Ua sauni atu<br />
nei nisi o tama ma teine a’o’oga mo<br />
le auai atu ile Fa’au’uga a le lala<br />
autu (Main Branch) ile Laumua i<br />
Uelegitone. O lenei Aoga Tusi Paia<br />
o loo fa’auluulu lava ile Susuga ile<br />
alii pule Faifeau-Faiaoga Ps. Peniamina<br />
Williams mai Porirua i<br />
Uelegitone.<br />
I’uga o Ta’aloga<br />
Aumaga/Sa’oao<br />
Seven 28/11/09<br />
E valu (8) au sa tauva mo lenei<br />
fa’amoemoe pei ona fa’atautaia e le<br />
Aumaga/Sa’oao Seven. O le Tofa<br />
Tuilavasi’i Anthony Le’aupepe mai<br />
Laumua i Uelegitone sa avea ma<br />
Komiti Fa’afoe o lenei fa’agatama.<br />
Matagofie polokalame o le aso e ui<br />
ina louloua ma fa’amalumalu mai<br />
timuga. Na fa’ai’u ile tufatufaina o<br />
ipu ma fa’ailoga pei ona iai lenei<br />
tauvaga matagofie. Sa auai mai ai<br />
foi le au malosi a le North Bulldogs<br />
mai Porirua i Uelegitone, o nisi o<br />
alo ma fanau Samoa sa lagolagoina<br />
lenei fa’amoemoe. O nisi la nei o<br />
fa’ai’uga o ta’aloga sa faia.<br />
Round 1 Samoa Ula 17 beat Marist B 7<br />
Marist A 12 draw North Bulldogs 12<br />
Knights 17 beat Samoa United A 7<br />
Omai Te Pakipaki 26 beat Samoa United B 0<br />
Round 2 Samoa United A 22 beat Marist B 5<br />
Marist A 17 beat Omai Te Pakipaki 5<br />
Samoa Ula 10 beat Knights 5<br />
North Bulldogs 24 beat Samoa United B 0<br />
Round 3 Knights 43 beat Marist B 5<br />
Marist A 34 beat Samoa United B 0<br />
Samoa United A 17 beat Samoa Ula 7<br />
North Bulldogs 40 beat Omai Te Pakipaki 5<br />
Bowl Semi-Final<br />
Samoa Ula 22 beat Marist B 0<br />
Omai Te Pakipaki 47 beat Samoa United B 5<br />
Cup Semi-Final<br />
Marist A 12 beat Samoa United A 5<br />
North Bulldogs 17 beat Knights 7<br />
Bowl Final<br />
Samoa Ula 10 beat Omai Te Pakipaki 5<br />
Plate Final<br />
Samoa United A 17 beat Knights 10<br />
Cup Final<br />
Marist A 40 beat North Bulldogs 14<br />
Ua nofo nei le ipu ma le siaki tupe e<br />
$1000.00 le manumalo i le au a Marist A<br />
pei ona sa’umia e le Samoa United A i le<br />
tausaga talu ai. Momoli atu le fa’amalo ma<br />
le fa’afetai ia i latou uma sa gapatia i lea<br />
fa’amoemoe, Susuga i Faiaoga, tama<br />
ta’aalo, faapea matua ma aiga. Fa’afetai<br />
fa’apitoa ile Tofa Tuilavasi’i Anthony Le’aupepe<br />
ma le Tausi ma le Nofoaalo fa’apea<br />
le North Bulldogs mai le Laumua. Manuia<br />
le Kerisimasi ma le Tausaga Fou.<br />
Le Manamea Samoa 30th November 2009 27
Mystery intensifies over Tiger Woods's car crash and<br />
the woman he allegedly met up with in Australia<br />
The mystery over Tiger Woods's<br />
car crash has intensified after<br />
his agent called US state troopers<br />
on their way to the golfer's<br />
house and asked them to wait<br />
until Sunday before speaking to<br />
him.<br />
It was the second straight day<br />
Woods was unavailable to talk.<br />
His wife had told troopers on<br />
Friday afternoon, after the<br />
world's No. 1 golfer had been released<br />
from a hospital, that he<br />
was sleeping and asked that<br />
they return on Saturday.<br />
Woods is not required by law to<br />
speak to the Florida Highway<br />
Patrol because the incident is<br />
being investigated as a traffic<br />
accident, spokeswoman Sergeant<br />
Kim Montes said.<br />
The mansion from the air ... a<br />
security officer guards the area<br />
in front of Tiger Woods’s home<br />
near the fire hydrant, and<br />
(above) Woods with wife Elin<br />
Nordegren and their daughter,<br />
Sam.<br />
The mansion from the air ... a<br />
security officer guards the area<br />
in front of Tiger Woods’s home<br />
near the fire hydrant, and<br />
(above) Woods with wife Elin<br />
Nordegren and their daughter,<br />
Sam. Photo: AP, Getty Images<br />
Authorities say they expect to<br />
release recordings of the emergency<br />
call made to police after<br />
Woods smashed his sport utility<br />
vehicle into a fire hydrant and a<br />
tree outside his home.<br />
As to the circumstances of the<br />
crash, Montes said investigators<br />
are "trying not to get on the rumour<br />
mill".<br />
Police said Woods smashed his<br />
Cadillac into a fire hydrant and<br />
a neighbour's tree near his<br />
$US2.4 million ($2.63 million)<br />
mansion at 2:25am on Friday.<br />
View Tiger Woods involved in<br />
car accident in a larger map<br />
His lips were cut and Windermere<br />
police chief Daniel Saylor<br />
said Woods's wife, Elin Nordegren,<br />
used a golf club to smash<br />
a back window of the car and<br />
pull him to safety.<br />
Alleged affair<br />
However, celebrity website<br />
TMZ.com reported that Nordegren<br />
allegedly caused the cuts<br />
on Woods's face and smashed<br />
the window on the car in anger.<br />
She was allegedly livid over allegations<br />
Woods was having an<br />
affair with a New York nightclub<br />
hostess.<br />
The National Enquirer published<br />
a story alleging that<br />
Woods had been seeing Rachel<br />
Uchitel and that they were re-<br />
cently together in Melbourne,<br />
where Woods competed in the<br />
Australian Masters.<br />
Ms Uchitel denied having an affair<br />
with Woods.<br />
"I resent my reputation is getting<br />
completely blasted in the<br />
media," she said during a telephone<br />
interview late on Friday.<br />
"Everyone is assuming I came<br />
out and said this. This is not a<br />
story I have anything to do<br />
with."<br />
Ms Uchitel said she was in Melbourne<br />
two weeks ago with<br />
clients and never saw Woods the<br />
entire time she was there.<br />
"The story stands for itself," National<br />
Enquirer executive editor<br />
230A Linwood Ave<br />
Linwood Christchurch<br />
Ph. 03-381 2299<br />
Barry Levine said on Saturday.<br />
'She got him out'<br />
Saylor said Woods's wife told officers<br />
she was in the house when<br />
she heard the accident and<br />
"broke the back window with a<br />
golf club". He said the front-door<br />
windows were not broken and<br />
that "the door was probably<br />
locked".<br />
"She supposedly got him out<br />
and laid him on the ground," he<br />
said. "He was in and out of consciousness<br />
when my guys got<br />
there."<br />
Asked at a news conference if<br />
the couple could have been arguing,<br />
Saylor said he had no<br />
knowledge of that.<br />
Your Shout Brewers World Linwood<br />
GETTING STARTED<br />
Start off by using a Brewcraft Brewery Starter Kit.<br />
It's the easiest and most inexpensive way to get started,<br />
and the kit includes all your equipment and the beer ingredients<br />
you'll use to make your first batch.<br />
It's incredibly easy and a whole lot of fun to<br />
make your own great quality beer<br />
at home.<br />
28 30th November 2009 Le Manamea Samoa
FA'AMANATUINA O LE 80 TAUSAGA O LE SOIFUA<br />
O LE TAUSI IA LESINA ASIASI MAI LE AFIOAGA O<br />
LUATUANUU I LE ANOAMAA<br />
Tusia: TA'A LAVEA TOLOGATA<br />
O aso 28 Novema 2009, na fa'atumulia<br />
ai le Hall a le Anglican Church i le fa'amanatuina<br />
o le 80 tausaga o le soifua o<br />
le tausi ia Lesina Asiasi. Na saunia e le<br />
peresetene o le Ekalesia Tafesilafa'i le<br />
tatalo ma fa'amanuia ai nei tausaga e<br />
tele ua foa'i e le Atua i le soifua o le tina.<br />
Na mae'a le tatalo ma fa'amanuiaga a le<br />
Afioga i le Peresetene o Le'auimoana<br />
Faitaua, ona alo loa lea i le taumafataga<br />
tele na saunia e alo o le tina. Mae'a le<br />
taumafataga ona soso'o ai lea ma fa'afiafiaga<br />
o le aso, saunia lava e alo ma<br />
fanau. E toalima alo o le tina, ma le<br />
toatele o alo a lana fanau<br />
Na mae'a ona alo atu lea o aiga na lua i<br />
fa'aaloaloga masani i aso fa'apenei. O le<br />
fetalaiga i le Aliimau o Faleupolu Faatili<br />
Ugavau sa fai ma fofoga o aiga na lua.<br />
O le fetalaiga ia Lavea Aseta Tologata,<br />
sa fai ma sui o le Ekalesia ma le mamalu<br />
o le vala'aulia e momoli le fa'afetai i aiga<br />
o Lesina, ona o fa'aaloaloga ua maualuluga<br />
i lea aso fiafia.<br />
Na faaalia uiga fiafia o le tina ia Lesina<br />
i nei taumafaiga a le fanau mo lona aso.<br />
Taape ai le mamalu na fa'atasi ma molimauina<br />
lenei aso fiafia ma le mama ua<br />
lomi ma le va'a ua goto.<br />
Avatu ai foi ma alofaaga o le Manamea<br />
Samoa ina ia toe maua nisi aso se tele o<br />
le tina e fa'aauau ai pea tiute ua uma<br />
ona tofia ai o ia.<br />
Feulaina o le keke ole aso fanau<br />
Lesina ma ona alo tamaitai, Lusia, Noa ma<br />
Bernette<br />
Lesina ma alo a lana fanau<br />
Alo o Lesina, Noa, Faatili Ugavau, Pelenatete<br />
Toiaivao<br />
BARKERS<br />
PANELBEATING & CAR PAINTING<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Teine o le aso fanau, Tausi ia Lesina ma lona<br />
alii<br />
Ph/Fax: 03 338 5508<br />
Le Manamea Samoa 30th November 2009 29
MAEA LE FAAPAIAINA<br />
LE EKALESIA SAILIMALO<br />
Tusia: Tiumalumatua Maifea Fetu<br />
E silia ma le $41,000.00 tala le seleni<br />
na tauaaoina e le mamalu o Ekalesia<br />
ma le aufaigalega a le Atua, faapea foi<br />
le mamalu o le auvalaaulia i lo latou<br />
lagolagoina o le faapaiaina ma le<br />
tatala aloaiaina o lenei galuega sa feagai<br />
ai ma le susuga i le Toeaina ia Rev.<br />
Fitifiti Luatua ma le mamalu o le<br />
aulotu Sailimalo i le Atua PIC Aranui,<br />
na faaalia ai foi le agaga faafetai tele i<br />
le susuga i le faafeagaiga ia Fitifiti Luatua,<br />
i le agalelei ma le aao foai i le mamalu<br />
i le aufaigaluega a le Atua faapea<br />
foi le auvalaaulia. Faapitoa lava lana<br />
faafetai faapitoa i lona tama faale<br />
agaga i le Toeaina ia Rev. Aotofaga<br />
Lemuelu ma le Ekalesia PIC i Otara<br />
Aukilani lea e $10,000.00 le latou<br />
agalelei.<br />
O le susuga lava i le Toeaina ia Rev.<br />
Aotofaga Lemuelu na taitaia lea<br />
sauniga taua, na gafa foi ma le upu folafolaina<br />
o le finagalo o le Atua, o le<br />
Susuga ia Rev.Lapana Faletolu o le<br />
Ekalesia PIPC na faia le tatalo, o le<br />
susuga i le Toeaina ia Rev.Tumama<br />
Vili na faia le tatalo e faapaiaina ai lea<br />
fale tapuai, ina ua ulufale le mamalu<br />
Rev. Fitifiti Luatua<br />
na faatasi atu e molimauina lea<br />
faamoemoe. O le lua a’i lea o galuega<br />
tetele a lea foi tamai ekalesia tauatia’e,<br />
e le’i leva tele ona uma atu le latou<br />
taulaga pese e ala i le latou CD ua<br />
faaigoaina o le IESU FAAPAOLO MAI,<br />
ao lea foi ua maea faatino le latou<br />
taulaga e ala i le faletapuai ai i le Atua.<br />
Na maea ona alo foi lea i le taumafataga<br />
ma faaaloaloga masani o aso<br />
faapenei.<br />
Susuga Toeaina Rev. Tumama Vili(EFKS)<br />
ma Rev. Autofaga Lemuelu.<br />
Susuga ia Saulo Togia, Afioga Matautia Oloialii ma<br />
le Faletua ia Sina Fiso, Taa Lavea Aseta ma Fogalele<br />
Molioo.<br />
Ootiina o le lipine o le faapaiaina o le fale lotu fou.<br />
Nisi o le mamalu o le valaaulia.<br />
30 30th November 2009 Le Manamea Samoa
O LE FALE LOTU A<br />
I LE ATUA PIC ARANUI<br />
Mr. Roland Ruthi(Kamuta) taimi na tatalaina<br />
ai le maota fou a le Ekalesia Sailimalo i le<br />
Atua Pic Aranui<br />
Susuga Toeaina Rev. Fitifiti Luatua tau aaoina le ki i le susuga a le Kamuta Mr.<br />
Roland Ruthi<br />
Nisi o le aufaigaluega na malaga mamao mai ma le auvalaaulia i le<br />
taimi o le sauniga<br />
Auvalaaulia sa auai Nisi o le auvalaaulia Susuga Mulipola Aumua ma le Faletua<br />
ia Seila<br />
Le Manamea Samoa 30th November 2009 31
Lomu's words inspire the All Blacks<br />
A stirring pre-test address from Jonah<br />
Lomu helped lift the All Blacks to their<br />
best rugby test performance of the year<br />
against France on Sunday.<br />
France-based Lomu was the All Blacks'<br />
guest of honour on Thursday as he<br />
spoke to the players and urged them to<br />
reach great heights.<br />
"We had the big man come in on Thursday,<br />
that was awesome to see a guy<br />
like that talk to us about where he's at.<br />
We were really inspired by the things<br />
he said," fullback Mils Muliaina said.<br />
Lomu starred in the 1995 and 1999<br />
World Cups for the All Blacks but his<br />
international career was cut short in<br />
2002 by a debilitating kidney illness<br />
which later required a transplant.<br />
He moved to Marseille this month after<br />
signing a three-year deal with third division<br />
club Marseille-Vitrolles, on top<br />
of his busy role as global rugby ambassador<br />
for adidas.<br />
"He spoke a lot about him still wanting<br />
to be in the black jersey, and he still<br />
dreams about it today. For an older guy<br />
Scott Waterjet design and manufacture high<br />
performance waterjet units and accessories.<br />
Our jets come standard with Scott high<br />
thrust impellers and a patented revolutionary<br />
trim nozzle. Quite simply there is no better<br />
performing waterjet on the market. Our<br />
products are renowned internationally, and<br />
their reliability and durability are legendary.<br />
like me, that inspires you to keep being<br />
in the environment and want to play<br />
your best," Muliaina said.<br />
"He lost it through sickness and you<br />
never know what's about the corner.<br />
That in itself is inspiring."<br />
Having had time to digest Lomu's<br />
words, Muliaina said he sensed the All<br />
Blacks were ready to explode at Stade<br />
Velodrome on a cool, clear night after<br />
some patchy efforts in their recent<br />
wins.<br />
Having scored three tries from their<br />
past three tests in Europe, they scored<br />
five tries to none in the 39-12 victory,<br />
with Muliaina again producing an imposing<br />
performance at the back.<br />
"Everything was just perfect, the<br />
weather, the field, the occasion. Just<br />
running out tonight, leaving the changing<br />
rooms, you just knew something<br />
was going to happen. You could see it<br />
on the boys' faces. We're absolutely delighted."<br />
Coach Graham Henry also paid tribute<br />
to Lomu and his role in inspiring the<br />
All Blacks in recent days.<br />
"Jonah's an icon in the game in New<br />
Zealand. We're very proud of All<br />
Blacks history and what the All Blacks<br />
have achieved over 105 years and he<br />
was a special player," Henry said.<br />
"He played 63 test matches and was a<br />
very influential player in his time. To<br />
see him here and to talk to the team<br />
and to be here today was inspirational<br />
for the young fellas. It was very good to<br />
see him."<br />
WATERJETS Maximum performance, race proven, ultra rugged and<br />
ultra reliable - serious jets for serious boaters<br />
TRIM NOZZLES Unfair advantage, fully adjustable, fingertip cockpit<br />
control, retro-fit trim nozzles available<br />
IMPELLERS More bite, more mid-range and top-end. Provides hugely<br />
improved fuel efficiency. Retro-fit impellers available<br />
SCOTT BOATS Take full advantage of Scott jet units and the latest in<br />
hull design technology. Proven in NZ’s toughest rivers<br />
SCOTT JETS | WORLD CHAMPIONS, NEW ZEALAND CHAMPIONS, AUSTRALIAN CHAMPIONS<br />
SCOTT WATERJET (Scott Design & Manufacture Ltd) Phone: +64 3 615 8851 • Fax: +64 3 615 8852 contact@scottwaterjet.com | www.scottwaterjet.com<br />
32 30th November 2009 Le Manamea Samoa
Wallabies 'maturity' encourages Deans<br />
CARDIFF — Australia coach Robbie<br />
Deans hailed his youthful team's "growing<br />
maturity" after they ended a see-saw 2009<br />
with a thumping 33-12 victory over Wales.<br />
In a display that would have restored many<br />
neutral, as well as Wallaby, fans' faith in<br />
rugby union as a spectacle after a November<br />
international programme blighted by<br />
tedious kicking exchanges, Australia ran in<br />
four tries here at the Millennium Stadium<br />
in front of a crowd of more than 74,000.<br />
Centre Digby Ioane, lock James Horwill,<br />
flanker David Pocock and replacement<br />
hooker Tatafu Polota-Nau all crossed<br />
Wales's line, with the three starters scoring<br />
inside the opening 24 minutes.<br />
Encouragingly for Australia, Ioane is still<br />
only 24, as are Horwill and Polota-Nau,<br />
while the impressive Pocock is a mere 21 -<br />
the same age as Wallaby scrum-half Will<br />
Genia and playmaking inside centre<br />
Quade Cooper.<br />
Australia's dominance in all areas against<br />
Wales was absolute and the days when opposition<br />
front-rows looked forward to a<br />
creaking Wallaby scrum appear to be long<br />
gone judging by the performances on Saturday<br />
of 25-year-old prop forwards Benn<br />
Robinson and Ben Alexander.<br />
"I'm happy with the way the group's coming<br />
together," Deans told reporters. "It's a<br />
young group but they've grown in maturity<br />
on and off the field and that inevitably<br />
manifests itself in time."<br />
He added: "We are stoked this group took<br />
the step they did today (Saturday). We<br />
have been close but the boys got it done<br />
today."<br />
In view of this impressive display - orchestrated<br />
superbly by fly-half and man-of-thematch<br />
Matt Giteau, a relatively aged 27, it<br />
seemed astonishing to recall that only a<br />
week earlier Australia had lost 9-8 at Murrayfield.<br />
That was their first defeat by Scotland in<br />
27 years and even Saturday's success left<br />
Australia with a record for 2009 of six wins,<br />
a draw and seven losses, albeit six of those<br />
reverses came against world champions<br />
South Africa and the perennial powerhouses<br />
that are the All Blacks.<br />
If the Wallabies are to win an unprecedented<br />
third World Cup in Deans's native<br />
New Zealand in two years' time, they are<br />
likely to have to beat at least three strong<br />
sides, possibly four, in as many weeks.<br />
Asking this emerging side to match the<br />
1984 Wallabies by completing a grand<br />
slam of wins against England, Ireland,<br />
Secure your assets<br />
<br />
<br />
Make your project hassle-free<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Get what you want<br />
Bring in your design ideas and Thompson Engineering<br />
<br />
<br />
design.<br />
Construct a strong, solid building<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Meet your deadlines<br />
Scotland and Wales on the one trip, was always<br />
going to be tough, especially with the<br />
four internationals on consecutive weekends.<br />
But playing five Tests - the Wallabies' tour<br />
started with a 32-19 loss to New Zealand<br />
in Tokyo on October 31 - in as many weeks<br />
made it all the tougher.<br />
Still, in horse-racing parlance, Australia<br />
are sure to be 'better for the run' of a tour<br />
such as this.<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
30 <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
100% <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
0800 688 716<br />
Le Manamea Samoa 30th November 2009 33
Photos: Havana Umaga<br />
Tufatufaina o<br />
Autalavou a le<br />
Taimi lea ua fai tufaga faailoga o au taaalo na manumalo e tusa ma taaloga a autalavou o le pulega<br />
Kapeteni a le Mapusaga youth netball vaega laiti - Ana Maria Tulia<br />
34 30th November 2009 Le Manamea Samoa
faailoga o taaloga a<br />
Pulega motu i Saute<br />
O le peresetene lena a Dunedin ua tau aao le<br />
manumalo i le voli au a tama - Tofilau Taualai<br />
Why choose Kiwi Cuisine<br />
for your next event:<br />
1<br />
2<br />
3<br />
4<br />
5<br />
6<br />
Unbeatable Range of Menus<br />
from BBQ to Hangi.<br />
Whole Pig<br />
Pig on a Spit t We p provide p provide the lot; ;<br />
the pig, the spit and the gas.<br />
Professional Stafff<br />
friendly service.<br />
Our Reputation Ask around, we have<br />
thousands of satisfied customers.<br />
Great Food<br />
d Prepared FRE FRESH by our chefs.<br />
Flexible<br />
Flexible Menus Ask Ask about about our our island island specials;<br />
specials;<br />
taro, taro, banana, banana, fresh fresh fish, fish, chop chop suey suey etc.<br />
etc.<br />
*Present voucher at time of booking<br />
Sui autalavou Wainoni mo le manaia o le toniga.<br />
Save<br />
$25<br />
off pig or<br />
lamb on a<br />
spit with<br />
this ad*<br />
www.kiwicuisine.com<br />
info@kiwicuisine.com<br />
wicuisine.com i e c<br />
ph: 03 386 3082<br />
Le Manamea Samoa 30th November 2009 35
ABs jolt 'boring' Test rugby back to life<br />
From boring to breathtaking. As the jubilant<br />
All Blacks cradled the Dave Gallaher<br />
Trophy at Stade Velodrome, they<br />
reflected on a night when they did themselves,<br />
and test rugby, a huge favour.<br />
Five tries to none, some of them magnificent<br />
long-range efforts, helped destroy<br />
France 39-12 to avenge their loss to the<br />
same opponents in Dunedin in June and<br />
breathe some life into a game that badly<br />
needed oxygen.<br />
The All Blacks completed another unbeaten<br />
test tour of Europe and extended<br />
their clean defensive sheet to eight northern<br />
hemisphere Tests, taking in last<br />
year's Grand Slam.<br />
The players were not just satisfied with<br />
their best display in their 14th test of the<br />
year, but also to give their long-suffering<br />
New Zealand fans a pick-me-up.<br />
"Everyone needed that performance. It<br />
was pretty flat all year, the rugby, not<br />
many tries and everyone loves to see<br />
tries. I guess it was getting pretty boring<br />
and everyone was commenting on it,"<br />
said winger Cory Jane, one of the All<br />
Blacks' tryscorers after a pinpoint centre<br />
kick.<br />
Fullback Mils Muliaina, who moved past<br />
Justin Marshall into second on the alltime<br />
All Blacks test list with his 82nd<br />
cap, hoped it would lift some of the gloom<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
around the sport.<br />
"Man, how pleasing is that? Just to go to<br />
summer now, having put in a full performance<br />
like that ... the attack's back<br />
and hopefully we're going to put some big<br />
smiles on New Zealanders' faces back<br />
home because there's a lot of attacking<br />
rugby still left in us," Muliaina said.<br />
The veteran fullback started and finished<br />
the try of the match, which summed up<br />
the All Blacks' counter-attacking instincts<br />
which threatened against England<br />
a week ago but didn't fully click<br />
until Sunday.<br />
Sivivatu scorches<br />
From inside his 22m, Muliaina fired a<br />
long pass which helped put Sitiveni Sivivatu<br />
in the clear as he scorched down the<br />
left, before an in-pass saw Muliaina stroll<br />
over.<br />
The skill level was outstanding throughout,<br />
with passes sticking, forwards running<br />
like backs and players smashing<br />
into rucks.<br />
Dan Carter kicked six-from-seven and<br />
took charge in the second half with his<br />
running game and some deft tactical<br />
kicking, while rampaging No 8 Kieran<br />
Read and centre Conrad Smith were two<br />
other All Blacks standouts.<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
36 30th November 2009 Le Manamea Samoa
Thousands marvel<br />
at Santa parade<br />
Aucklanders jammed inner-city streets<br />
this afternoon for the 76th annual<br />
Santa Parade.<br />
The event involved 4,000 people, 300<br />
costumes and over 40 floats.<br />
This year's parade, in association with<br />
the Herald and sponsored by Farmers,<br />
included dozens of new floats - as well<br />
as some of the old favourites, including<br />
the Buzzy Bee float.<br />
The weather held out for parade organisers:<br />
the forecast was for scattered<br />
showers, clearing as the afternoon goes<br />
on.<br />
Le Manamea Samoa 30th November 2009 37
All Blacks to play for other countries?<br />
A critical IRB vote this week<br />
will pave the way for dozens of<br />
former All Blacks to play for<br />
other countries at the next<br />
World Cup, if it is passed.<br />
In a move that could rock the<br />
foundations of the game, plans<br />
are in place to change the eligibility<br />
laws to allow players to<br />
feature for two countries again.<br />
The proposal that has been<br />
tabled is to allow players who<br />
have been capped by the leading<br />
nations to stand down for 12<br />
months and resume test careers<br />
with the likes of Samoa, Fiji and<br />
Tonga.<br />
If the vote is passed then the<br />
likes of Doug Howlett, Sam Tuitupou<br />
and Sione Lauaki could<br />
all play for Tonga at the 2011<br />
World Cup; Jerry Collins, Chris<br />
Masoe, John Schwalger and<br />
Ross Filipo could play for<br />
Samoa and Joe Rokocoko,<br />
Radeke Samo and Lote Tuqiri<br />
could play for Fiji.<br />
The proposal has been put forward<br />
as a means to dramatically and<br />
quickly boost the quality of some of<br />
the emerging test nations. At the<br />
last World Cup Tonga were one of<br />
the surprise packages. They would<br />
be even more of a threat if they were<br />
able to pick up the likes of Howlett<br />
and Tuitupou. There are also dozens<br />
of quality players who have been<br />
capped by Six Nations sides who are<br />
also eligible for emerging Eastern<br />
European countries such as Georgia.<br />
While the change has the potential<br />
to deny the All Blacks access to<br />
some of their former players who<br />
have recently talked about returning<br />
home for another crack at test<br />
rugby, New Zealand Rugby Union<br />
chief executive Steve Tew says the<br />
move has his board's full support.<br />
"We think it would be a very considerable<br />
assistance to the not inconsiderable<br />
investment world rugby<br />
has made. We think it is a nobrainer,"<br />
he said.<br />
38 30th November 2009 Le Manamea Samoa
Ua na o le pau lea o le Autalavou sa iloga ona lava Tapena mo lenei Faamoemoe e oo lava i a latou Toniga. Faamalo le Faamaopopo i le autalavou mai Wainoni.<br />
Tusia: Havana Umaga<br />
O le polokalame lenei a autalavou<br />
a le pulega e faia i<br />
tausaga uma e pei ona<br />
faailoa i le lipoti o le faiga- <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Me. Sa masani ona fai faafiafiaga<br />
faale-aganuu,<br />
faale-agaga e pei o siva<br />
Samoa ma faa-evagalia. Ae<br />
ua i ai si suiga i lenei<br />
tausaga o lea ua fai<br />
taaloga.<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
E tapena mai lava au taalo<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
a le Ekalesia ia e tusa ma<br />
taaloga ua uma ona fua-<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
fuaina e le komiti sa faa-<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
tautaia lenei faamoemoe.<br />
<br />
O le iuga o nei taaloga:<br />
<br />
Manumalo le au voli a teine<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
o le Mapusaga Youth<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Manumalo le au voli a<br />
tama o le autalavou mai<br />
<br />
<br />
Dunedin<br />
<br />
<br />
Manumalo le au junior netball<br />
o le Mapusaga Youth<br />
<br />
<br />
Manumalo le au senior netball<br />
o le autalavou mai<br />
<br />
<br />
<br />
Dunedin<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
Toniga manaia: Na sola ma<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
le autalavou a Wainoni<br />
<br />
<br />
<br />
Taalo tausaafia ma le amio<br />
pulea na sola ma le autalavou<br />
mai Nelson<br />
Le Manamea Samoa 30th November 2009 39<br />
TAALOGA AUTALAVOU<br />
PULEGA MOTU I SAUTE
ALL BLACKS VS FRANCE 39-12<br />
29th November 2009<br />
Lemanamea Samoa <strong>FREE</strong> POSTER<br />
40 30th November 2009 Le Manamea Samoa