Manumalo Tuila'epa Sa'ilele ae to'ilaloTole'afoa Solomona
Manumalo Tuila'epa Sa'ilele ae to'ilaloTole'afoa Solomona
Manumalo Tuila'epa Sa'ilele ae to'ilaloTole'afoa Solomona
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
FUNERAL DIRECTORS<br />
Since 1881...<br />
a continuing<br />
family tradition<br />
19 London Street, Christchurch<br />
Telephone: (03) 379 9920<br />
188 Williams Street, Kaiapoi<br />
Telephone: (03) 327 7927<br />
Email: jrhind@funerals.co.nz<br />
A Member of the Funeral Directors Association of New Zealand Inc.<br />
L. ROBERTSONMEMORIALSLTD<br />
STONECRAFT AND DESIGN<br />
“Quality & Service since 1937”<br />
23 Coleridge Street, Christchurch 2<br />
Ph. 03-366 5630<br />
Fax. 03-377 4692<br />
Em. robertson.memorials@xtra.co.nz<br />
We ship to the Islands<br />
Issue 2 2nd September 2009 www.lemanameasamoa.co.nz<br />
“Teena fa’amasinoga<br />
talosaga au tete’e suiga o<br />
le itu auala” Itulau 3<br />
Tatala Aloaia le ulua’i<br />
nusipepa Samoa i<br />
Kalaiesetete Itulau 17<br />
“Teena fa’amasinoga talosaga au tete’e suiga o le itu auala”- Itulau 3<br />
Lau Nusipepa e faafiafia mo oe<br />
$2.50<br />
Affordable<br />
Panel & Paint<br />
Ph. 366 5318<br />
194 Wordsworth St<br />
Sydenham, ChCh<br />
Ausia e<br />
Muliaina<br />
le 75<br />
Taaloga<br />
Faitaulia<br />
Le Manamea Samoa 2nd September 2009 1<br />
Itulau 23<br />
<strong>Manumalo</strong> Tuila’epa Sa’ilele <strong>ae</strong><br />
to’ilaloTole’afoa <strong>Solomona</strong>
HEAD OFFICE:<br />
PO Box 6261, Upper Riccarton,<br />
Christchurch<br />
Phone. 03 - 341 8558<br />
Fax. 03 - 341 8568<br />
Website. www.lemanameasamoa.co.nz<br />
Email. lemanameasamoa@xtra.co.nz<br />
MANAGING DIRECTOR/PUBLISHER<br />
Sulusulumaivasa Leituala Aiva II (Ivan)<br />
CHIEF EDITOR<br />
Tiumalumatua Maifea Fetu<br />
SUB EDITOR<br />
Havana Umaga<br />
ADMINISTRATION<br />
Katie Sulusulumaivasa<br />
SPORTS REPORTER<br />
Hanita Nua<br />
SAMOA CORRESPONDENCE<br />
Agafili Tuitolovaa<br />
Tusitala Tolo<br />
Wellington<br />
Aliimuamua Nofoitumua Fuimaono Lalau<br />
Ester Jane Temukisa Laban<br />
Palmerston North<br />
Fealofani Tini Brown<br />
Dunedin<br />
Afamasaga Pavihi<br />
DISTRIBUTION<br />
Christchurch - Soisoifua Tiumalumatua<br />
Wellington - Papalii Peniata & Patosina<br />
Madar<br />
Auckland - Savali O le Filemu<br />
Samoa - Agafili Tuitolovaa<br />
Palmerston North - Fealofani Tini Brown<br />
DESIGNER & LAYOUT<br />
Graphic Icon Ltd<br />
75 Hamlin Road, Mount Wellington,<br />
Auckland, New Zealand<br />
Ph. 09-570 2786 Mob. 027 4860099<br />
www.graphicicon.co.nz<br />
© Lemanamea Samoa reserves the rights<br />
to all editorial and advertising subject<br />
to copyright.<br />
All contributed articles do not reflect the<br />
opinion of the Le Manamea Samoa Newspaper.<br />
www.lemanameasamoa.co.nz<br />
Tiumalumatua Maifea Fetu<br />
E toe faatalofa atu foi i lenei vaiaso<br />
i le mamalu o le tatou atunuu i le<br />
aufaitau ma paaga uma a Le Manamea<br />
Samoa. Malo le lagi e mamā,<br />
malo le Pale, malo i lau tapuaiga<br />
mau.<br />
O le tatou lomiga lona lua lenei, auā<br />
foi le auaunaga a Le Manamea<br />
Samoa, lau nusipepa e faafiafia mo<br />
oe.<br />
Talu ai o lea ua m<strong>ae</strong>a le faamoemoe<br />
o lau nusipepa lea na tatalaina<br />
aloaia ai lana auaunaga i totonu<br />
lava o lau fanua o fugalaau matala<br />
TUSI I LE FAATONU<br />
PO'O LE A SOU TAOFI I LE<br />
FA'AMATAI O TAMA'ITA'I?.<br />
Ua fa'afagogo tagi ao pea lenei<br />
fuaitau pe a tauane pe fa'alogo<br />
fo'i i matai tama'ita'i.<br />
O se fesili lea ua tiga lava ona<br />
va'ava'ai atu ua fa'atinoina e le<br />
tele o aiga ma Afio'aga lea v<strong>ae</strong>ga<br />
ole aganuu, <strong>ae</strong> o loo vanevane<br />
mai lava, ma manana'o le au fai<br />
fesili, ia tali atu nisi tagata e<br />
fa'amalieina ai o latou loto, <strong>ae</strong><br />
fai mai le tali a le isi lo'omatua,<br />
sole, e vele atu lava e le o ni a<br />
outou vao <strong>ae</strong> vele lava.<br />
O lo'o laulauvivilu ma soifua<br />
tagata Samoa i se talitonuga, O<br />
mea lava na ola mai ai o tatou<br />
tuaa, e le matai ni tama'ita'i i<br />
aso ua alu, peita'i ane na o<br />
tama'ita'i ta'uta'ua,<br />
pei o Sina'aletava'e, Taufau ma<br />
Nafanua.<br />
Ae o lea la ole a ou taumafai e<br />
faaali so'u taofi ile fesili lea ua<br />
tula'i mai<br />
Ai ua i ai ni mea ua fa'aletonu i<br />
le matau atu a tagata lautele i<br />
le tula'i mai o matai tamata'ita'i,<br />
i le fa'aanofaleina o le aganu'u<br />
ma le agaifanua i lenei talutalufou,<br />
e lua la ni v<strong>ae</strong>ga e fia aga'i i<br />
ai la'u tali.<br />
O lo'u la taofi faatuatama i o'u<br />
tuateine, e matua le talafeagai,<br />
o le fesili pe aisea? Leaga o oe o<br />
la'u FEAGAIGA, o le i'oimata o<br />
lota va nonofo ai, e te faam<strong>ae</strong>p<strong>ae</strong>pa<br />
ma e fa'am<strong>ae</strong>la. Aua<br />
a o'o nei ina tofia oe e te matai,<br />
<strong>ae</strong>maise lava o se suafa tulafale,<br />
ona va ai loa lea ole fogava'a,<br />
to'ilalo ai lea o lo ta fatu aiga ma<br />
malepe ai fa'av<strong>ae</strong>, o le fesopoaiga<br />
lava lea o upu ma tala<br />
leaga, tulou, tulou lava, o le<br />
matafaioi a tulafale, e leaga e<br />
susua mea nei o talanoaga, e<br />
sua uta, sua luga, sua ma le tele<br />
o nisi mea, a ta saofafa'i faatasi<br />
la i le saofaiga ona maligi ai lea<br />
o o'u loimata, ma faapea atu e<br />
sili le oti i lo le faalogo atu, manatua<br />
e sili atu le oona o 'upu ai<br />
lo le ta'e ole ulu.<br />
O lona lua, pe lauga fale pe<br />
Mai le Faatonu<br />
i Kalaiesetete, na faataunuuina<br />
lava i le aso Toonai na se’i mav<strong>ae</strong><br />
atu nei aso 29 o Aokuso 2009.<br />
Na amatalia i le sauniga lotu na<br />
ta’itai’a e le susuga i le Toeaina ia<br />
Tumama Vili, o le Ekalesia Faapotopotoga<br />
Kerisiano Samoa i<br />
Kalaiesetete, soso’o ai ma le Fetalaiga<br />
faafeiloa’i a le fofoga o Le<br />
Manamea Samoa, le Tofa ia Lavea<br />
Aseta Tologata. Saunoa foi lana<br />
Afioga i le Ao E’e, Afioga ia Tuiataga<br />
Asi Blakelock, Komesina<br />
Aoao o Samoa i Niu Sila, i lana<br />
saunoaga autu mo le aso. Na<br />
matagofie upu tima’i, ma upu<br />
faal<strong>ae</strong>iau mo le tautua ua amatalia.<br />
Na saunoa foi le Afioga i le alii Pule,<br />
le Susuga ia Sulusulumaivasa<br />
Leituala Aiva ll, auā lava lenei<br />
faamoemoe, ma toe saga faamautuina<br />
ai le agavatau a lau nusipepa<br />
Samoa e faafiafia mo oe.<br />
Ua tatau ai ona faamauina se agaga<br />
faafetai tele i le paia maualuluga o<br />
lauga mal<strong>ae</strong>, e matua le mafai<br />
lava i nei ona po ese matai<br />
tama'ita'i ona faatinoina la'ei<br />
ma aga fa'atulafale. O le va<br />
fa'atulafale, e fematea'i, toe<br />
fa'afepalopaloa'i, ma va'ava'ai<br />
matafela, tulou, sa i ai se faatau<br />
sa fai e le'i levaleva atu nei, o se<br />
tasi o Aliit<strong>ae</strong>ao, sa i ai se tasi tulafale<br />
e fealua'i i le nofoa<br />
fa'ata'avalevale (wheelchair) na<br />
finau malosi ile lauga, ua<br />
fa'aaloalo i ai isi tulafale, <strong>ae</strong><br />
tete'e lava le to'atasi, e amata<br />
atu lana lauga, <strong>ae</strong> seu loa e le<br />
tulafale lea na tete'e, o upu ia a<br />
le tulafale, “sole alu i lalo e fai ai<br />
le lauga, 'aua e te le mafaufau, e<br />
alala mai le paia ma le mamalu<br />
ole atunuu a e fia papalagi atu<br />
ma au amio,” ua fiu e faatoese<br />
ma faamolemole atu ona o ia e<br />
ma'i, <strong>ae</strong> le mafai lava ona una'i<br />
malie atu lava lea o lona nofoa i<br />
tua i le mea o loo i ai taulele'a,<br />
sa i ai fo'i la se tasi matai tama'ita'i<br />
na nanau fo'i i le lauga, fesili<br />
loa i ai le na la fa'atau, tulou,<br />
tulou lava, “a tuu atu le lauga e<br />
mafai ona tatala lou la'ei (ofu)”,<br />
tali le tamata'i, “soia e te le<br />
mafaufau,” <strong>ae</strong> <strong>ae</strong> fai mai le tali<br />
a le matai tamaloa, “o oe e te le<br />
mafaufau, ona e sese le mea<br />
lena e te nofo ai”<br />
O lo'u la taofi e le tatau la i tulaga<br />
ia ona matai se tama'ita'i,<br />
auā na te le gafatia le fa'atinoina<br />
o aiaiga o mea nei o matai<br />
tulafale, o le savali, tu tautala<br />
fue ma le to'oto'o, tatala le la'ei<br />
pe fa'asaniti, amo atu, amo mai,<br />
o le upu fa'asamoa, e fai fo'i o le<br />
fale a'o le anofale, o lona uiga e<br />
fai fo'i o le matai, a'o aga ma<br />
taga e fa'atino ma nofotuav<strong>ae</strong> ai.<br />
O lea fo'i la o le a fa'aalia so'u<br />
taofi i nei ona po i ala e taua ai<br />
ona fa'amatai tama'ita'i. Talu ai<br />
la le tula'i mai i lenei vaitaimi,<br />
ua oge tagata le tele o aiga, a'o<br />
aiga uma fo'i, e tupu a ma<br />
tamalii ai le tagata, a 'ea? Se'i fai<br />
se tala e fa'amatala atili ai lo'u<br />
taofi lea, ona e talitonu lea ma<br />
mautinoa le moni ma le faa-<br />
si o tatou atunuu na mafai ona<br />
pa’au atu ma talia foi la matou<br />
faatalauula atu, i le Afio i lau Afioga<br />
le Ao E’e Afioga Asi Tuiataga Blakelock<br />
ma lou faletua, le sui mamalu<br />
o le tatou Malo tutoatasi o Samoa,<br />
susuga i faifeau toeaiina o le tatou<br />
nuu, le mamalu i le au faigaluega<br />
paia a le Atua ma o outou faletua.<br />
E faafetai tele atu foi i le paia o aiga<br />
ma tapaau, faleupolu o tofiga faletua<br />
ma tausi ma le laveloa o Samoa<br />
atoa. Ua mamalu ma maualuga le<br />
faamoemoe o lau nusipepa ina ua<br />
mafai ona tatou molimauina<br />
faatasi. Faafetai tele i lou agalelei<br />
ma lou maau i lau meaalofa na<br />
tauaaoina. Faafetai faafetai tele<br />
lava. Ia saga faamanuia atu le Atua<br />
i lo outou agalelei i soo se v<strong>ae</strong>ga sa<br />
e faatinoina ai lou aao mafola<br />
E faapea foi ona faafetai tele atu mo<br />
lo outou mamalu na tauaao mai a<br />
outou tusitusiga ma saunoaga faamanuia<br />
i le tatala aloaiaina o lau<br />
maoni o lea fuaitau ua ou ta'ua.<br />
Sa fai se talanoaga a le Tuitoga<br />
Tuifiti ma Malietoa, o le a feasiasi<br />
solo i o latou atunu'u e eva<br />
ma matamata ai, ona amata loa<br />
lea i Toga, e atoa ai le vaiaso, sa<br />
matuā maofa le Tuifiti ma<br />
Malietoa i fa'aaloaloga fa'apea le<br />
tautuaina ole Tuitoga, soo se<br />
taimi lava e vala'au atu ai le Tuitoga<br />
i lana 'au tautua, se toetoe<br />
a sosolo mai nai tamaloloa i o<br />
latou manava, uma lena vaiaso,<br />
malaga i Fiti o fa'aaloaloga ua<br />
matua mata'ina, a vala'au fo'i la<br />
le Tuifiti i ona soatau i se mea e<br />
mana'o ai, se e tapisa ma tamomo'e<br />
mai, oo mai loa fo'i lea i<br />
Samoa, ua matua fia va'ai fo'i le<br />
Tuitoga ma le Tuifiti i aganu'u<br />
Fa'asamoa, e vala'au atu la<br />
Malietoa i tagata Samoa e o<br />
mai, <strong>ae</strong> vala'au atu i ai le 'au<br />
Samoa, Tulou lava o le tala<br />
malie (joke) O ai le guku lea e<br />
pisa mai, kaoga e fai au feau, fesilisili<br />
atu loa le Tuifiti ma le Tuitoga<br />
ia Malietoa pe aisea e<br />
fa'apea ai Samoa, <strong>ae</strong> tali si<br />
toeaina fa'apea, “o Samoa, e<br />
Malietoa uma lava tagata, o<br />
lona uiga e tupu tagata uma”, o<br />
iina tonu lava na amata ona fefefe<br />
ai Toga ma Fiti i soo se<br />
Samoa.<br />
O le mafua'aga lena ua manatu<br />
ai le tele o aiga e fa'amatai<br />
tama'ita'i ne'i mea ane ua le<br />
fa'aauauina gafa tautupu o aiga,<br />
<strong>ae</strong> lelei la ia te a'u ona tuu i ai le<br />
suafa Tamalii e saga fa'am<strong>ae</strong>p<strong>ae</strong>pa<br />
ai, ma fa'afalemalu o<br />
nuu ma aiga.<br />
O nei fo'i aso ua iloa e tagata<br />
uma, o le fa'av<strong>ae</strong> lava o faigamalo<br />
o Samoa, a le matai le sui,<br />
e le avea ma faipule e o'o ai i totonu<br />
ole Maota fono i Tiafau, a'o<br />
na ona po, sa to'atele le 'au<br />
agava'a i le tofi faipule <strong>ae</strong> o le<br />
fa'alavelave e le matai, ma le isi<br />
ua saili fo'i faipule i a'i latou e<br />
maualuluga le a'oa'oina, ia ma i<br />
latou fo'i e faipisinisi ma le au<br />
sikolasipi, o le matau la i lenei<br />
vaitaimi o lo'o auina atu<br />
tamafanau a Samoa e sa'ili malo<br />
nusipepa Samoa ma le Siufofoga o<br />
Samoa. I lau Afioga i le Alii<br />
Palemia, lau susuga Tuil<strong>ae</strong>pa Lupesoli’ai<br />
Sa’ilele Malielegaoi, le Aufaigaluega<br />
paia a le Atua <strong>ae</strong>maise<br />
nisi o le mamalu o si o tatou<br />
atunuu. Faafetai tele mo faamanuiaga<br />
Ia tatou sii faatasi lea o le viiga ma<br />
le faamanu i lo tatou Atua ina ua<br />
tau lau o le faamoemoe, aua o le<br />
faamoemoe ua taunuu o le laau o le<br />
soifua lea, pei o afioga paia a lo<br />
tatou Atua.<br />
Ia manuia tele lau silasila ma lau<br />
faitau i le lomiga lona lua a lau<br />
Nusipepa mai le aai o Fugalaau<br />
Matala mai Kalaiesete, LE MAN-<br />
AMEA SAMOA- e faafiafia mo oe.<br />
Soifua ma ia Manuia<br />
Tiumalumatua Maifea Fetu<br />
Faatonu<br />
mo Samoa, ona o le fia fa'aleleia<br />
o o tatou si'osi'omaga, ua<br />
to'atele tama'ita'i agava'a ua<br />
fa'amanuiaina mai ai i aoga i<br />
fafo, ona fa'apena fo'i la'ia ona<br />
tulituliaupu i le va'ai a le Malo<br />
ma le Afio'aga, ioe, o ala na ma<br />
mafua'aga, ua fa'amataiina ai le<br />
to'atele o tamata'i, ma o tatou<br />
tuateine. Fa'afetai la ua la'asia<br />
ia tulaga, a'o lo'u taofi e LELEI<br />
toe LEAGA, auā ua ala ona<br />
matai, o le atamai, <strong>ae</strong> o le<br />
fa'alavelave, o nisi e le'i asuina<br />
se ipuvai, pe na te iloaina fo'i se<br />
matatuai, tulou, tulou lava. O si<br />
a'u la lenei fautuaga ma lo'u<br />
talitonuga, e tu'uina atu lua te<br />
aluluga ma fa'asolosolo malie ai<br />
ni ou fo'i mafaufauga si'aula,<br />
'aua e te fa'aaogaina fua le<br />
'ulafala, fue ma le to'oto'o, pe a<br />
fai o e fia lauga lava, a'o la'u fautuaga,<br />
tu'u le fa'aaloalo i ou tuatama<br />
tulafale, e faitalia lava<br />
latou ma fai le lauga. O le isi<br />
mea e manatua lelei, o le tele<br />
lava o usuga e tupuga mai ai<br />
tama teine, o'i latou lava o feagaiga<br />
o le p<strong>ae</strong> ma le auli, o lo'o i<br />
ai fo'i tala tu'u i tofiga a Pili i<br />
lana fanau ia Tua ma Saga ma<br />
le teine o Tolufale, fai mai na<br />
'ave Tolufale i Manono i Aigailetai<br />
e nofo ai ma va'ava'ai ona tuatama<br />
ne'i femisa'a'i, ona alu<br />
ane lea e teuteu ma fa'afealofani,<br />
<strong>ae</strong> a 'ote le toeaina male<br />
'olomatua i aso la pe a tau fesili<br />
atu i se mea, tasi a le tala, tulou<br />
lava, na'o le tapuni a o le gutu,<br />
ma fa'alogo taliga. O le mea<br />
malie ai suga e, e lagona lava e<br />
le toto le lā fetaui o le tautala o<br />
le tamata'i a'o lea e nofo le tama,<br />
o lo'u manatu se'iloga lava ua<br />
leai sou 'alofaga ona fa'atoa tautala<br />
lea o lou matai, ma manatua<br />
le ivi o Atamu lea na fai ai<br />
oe, e te fesoasoani ai <strong>ae</strong> le o le<br />
muamua ai.<br />
Tusia Afamasaga Pavihi (foifale<br />
togitogiuluau falealii i fasitootai)<br />
2 2nd September 2009 Le Manamea Samoa
<strong>Manumalo</strong> Tuila’epa Sa’ilele <strong>ae</strong> to’ilaloTole’afoa <strong>Solomona</strong><br />
“Teena fa’amasinoga talosaga au tete’e suiga o le itu auala”<br />
Tusia : Tusitala Tolo<br />
Ua le manuia le finau a le au<br />
tete’e i le suiga o le itu auala le<br />
PASS e taofi le fuafuaga a le<br />
Malo e sui ile itu tauagavale o<br />
le auala e feoai ai taavale i<br />
Samoa, ma faaaoga taavale<br />
foeuli taumatau. Ua faiaina<br />
ma toilalo foi le finau a le au<br />
tete’e e soli faav<strong>ae</strong> le Tulafono<br />
o Taavale afi na pasia e le<br />
Palemene i le fuafuaga e<br />
fatino ai le suiga fou.<br />
O le faaiuga lea a le alii faamasino<br />
o le faamasinoga<br />
maualuga, le afioga Vui<br />
Clarence Nelson, e lua ma le<br />
afa itula o tolaulau i le aoauli<br />
o le aso Faraile na te’a nei, ao<br />
faafofoga le toatele sa tumtumu<br />
ai le potu faamasino numera<br />
4 sa tapuaia se<br />
taunuuga o le faamasinoga. O<br />
le toatele lava o le au tete’e ile<br />
suiga o le itu o le aualatele o le<br />
a malaga ai taavale afi i lo<br />
tatou atunuu o le a amata i le<br />
aso 7 o le masina nei o Setema,<br />
Ua tumau pea ona nofo taofia<br />
Tagaloasa Filipaina<br />
Faisauvale i le vaaiga a leoleo<br />
e faatali ai se aso o le a suesueina<br />
ai ona moliaga o le<br />
umia o laau faasaina, umia o<br />
ni fasi paipa ma le faamoemoe<br />
e ula ai laau faasaina, ma lona<br />
umia o ututau ma se laau malosi<br />
o se tama’i fana.<br />
O Tagaloasa Filipaina sa<br />
tuli muamua sona faasalaga<br />
soloatoa ile falepuipui i moliaga<br />
e lua o le fasioti tagata.<br />
O le teena e le faamasino<br />
sili o lana talosaga e tatala i<br />
tua ona e fesiligia lona toe oo<br />
poo le aso Gafua lea o le vaiaso<br />
asau.<br />
O le taunuuga o lenei finauga<br />
e le’o nofonofo ai le PASS<br />
ona o loo faatali a latou loia e<br />
toatolu sa finauina le latou<br />
mau e aofia ai Toleafoa<br />
<strong>Solomona</strong> Toailoa, Vaitimu<br />
Darrel Clarke, ma Leota Raymond<br />
Schuster, i le faaiuga<br />
tusitusia ona faato’a mautu ai<br />
lea o se latou fuafuaga pe toe<br />
apili le faaiuga. I le iuga sa tolaulau<br />
mai e le afioga i le faamasino<br />
sinia o Vui Clarence,<br />
sa ia faaalia ai e taua tele<br />
molimau a ni alii popoto faapitoa<br />
poo experts i tulaga i<br />
faalavelave i luga o alatetele i<br />
suesuega a le faamasinoga,<br />
ona e taua tele mau sa afea i a<br />
molimau tusitusia faapea ma<br />
mau tuu fofoga.<br />
Peitai sa saunoa Vui e lei<br />
mafai e molimau ia e to’alua<br />
na malaga mai fafo e lagolago<br />
le tagi a le PASS ona tuuina<br />
atu ni mau malolosi ma maumaututu<br />
e faav<strong>ae</strong> ai a la<br />
tautinoga.<br />
atu e tali i ona moliaga e<br />
mafua ona o popolega o le faamasinoga<br />
i tulaga na aliali<br />
mai ao nofosala ile falepuipui<br />
ile 1980 lea na alu ai se solaaga<br />
tele a pagota na iai ma<br />
Filipaina lea na iu ina<br />
tagatavaleina ai se alii leoleo o<br />
le Malo sa auai i sailiga mo le<br />
toe fia maua o pagota na<br />
sosola i lea vaitaimi.<br />
O le faaiuga foi e taofia pea<br />
lea alii ona ua ioe le faamasinoga<br />
ile lamatia o le soifua<br />
o nisi o loo fia faia ni<br />
tautinoga i leoleo faasaga i a<br />
Filipaina, <strong>ae</strong> o loo fefefe ina<br />
nei satia o latou soifua pe a toe<br />
Contact:<br />
Amy & Louis<br />
119 Wordsworth St. Sydenham, Christchurch<br />
Ph. 03 366 3646<br />
www.fishforsale.co.nz<br />
E oo lava ini faamaumauga<br />
oni faalavelave na tutupu ma<br />
mafuaaga sa le mafai ona tuuina<br />
atu, seia vagana faamaumauga<br />
na tuuina atu e le itu a<br />
le Malo mai le faalapotopotoga<br />
o taui o faalavelave faafuasei<br />
le Accident Compensation<br />
Corporation ile lima tausaga<br />
amata mai i le tausaga e 2003<br />
e oo i le 2008 o loo faaalia<br />
manino ai, e ui ina iai nisi na<br />
maliliu ma manunu’a i<br />
faalavelave tau taavale, <strong>ae</strong> e<br />
le’o iai se mau o iloa ai ua<br />
maualuga se numera o soifua<br />
ua aafia i totonu o lea piliota e<br />
lima tausaga.<br />
O le aotelega o le faaiuga a le<br />
faamasinoga o loo talafeagai le<br />
fuafuaga a le Malo e tusa ma<br />
le tulafono fa’av<strong>ae</strong> poo le constitution.<br />
E manatu le faamasinoga<br />
e le’o iai se agaga o<br />
le v<strong>ae</strong>ga 5 puipui (1) o le<br />
Faav<strong>ae</strong> sa finauina e le itu<br />
tagi e faatino se faiga faav<strong>ae</strong> e<br />
toatele ai nisi e aafia soifua, <strong>ae</strong><br />
o loo autu lea v<strong>ae</strong>ga o le faav<strong>ae</strong><br />
i le maua e tagata uma o le aia<br />
tatala i tua le o loo taofia nei.<br />
O le aso Gafua o le vaiaso<br />
nei na toe vala’auina ai lenei<br />
mataupu mo le tuuina atu o se<br />
tali a tagaloasa Filipaina i moliaga<br />
ma faatulaga ai se aso e<br />
suesueina ai molimau a leoleo,<br />
ma e leo iloa poo le masina o<br />
Oketopa poo Novema e faia ai.<br />
E tele se aafiaga o lea<br />
tamalii i se faaiuga a le komiti<br />
o le palola, ona ua ia toe soli<br />
aiaiga na magalo ai ile<br />
tausaga e 1992.<br />
O loo finauina e leoleo e<br />
tatau ona toe faafoi o ia e tuli<br />
faauma le 10 tausaga o lona<br />
faasalaga soloatoa na<br />
The cake for the occasion<br />
Exceptional Cakes & Desserts<br />
for All Occasions.<br />
Your Design & Message<br />
- No Problem<br />
Even Photo Cakes!<br />
Try our ice cream cakes<br />
tatau i le puiuiga ma ausia ai<br />
ni tulaga manuia mo lo latou<br />
luamanai. Sa faaalia e le Loia<br />
Sili le afioga Aumua Ming<br />
Leung Wai, o le finauga lava<br />
lea a le Malo sa ia tauaveina<br />
ao faagasolo le faamasinoga,<br />
ma o lea ua faamautu atili e le<br />
faamasinoga i lana faaiuga.<br />
O le totogi o le faamasinoga<br />
ua manatu le afioga Vui<br />
falepuipui ai i moliaga e lua o<br />
le fasioti tagata faamoemoeina.<br />
E na’o le 11 tausaga<br />
na tuli o ona faasalaga soloatoa<br />
i moliaga e lua, <strong>ae</strong> magalo<br />
ile palola, <strong>ae</strong> ua ta’ua e se loia<br />
a le Malo sa le tatau ona magalo<br />
i lea taimi, pe a fua e lua<br />
moliaga o le fasioti tagata na<br />
faamaonia, o lona uiga e tai sefulu<br />
tausaga e tuli o moliaga<br />
taitasi ona faatoa agavaa lea<br />
ile palola. Faaalia e leoleo o loo<br />
faia pea a latou suesuega i nofoaga<br />
o loo masalomia e iai<br />
sootaga o le o loo molia i<br />
gaioiga e fesootai ma faulaau<br />
faasaina.<br />
244 Cranford Street • Phone 355 6921<br />
ORDER ONLINE: www.kiddscakes.co.nz<br />
Clarence Nelson e totogi lava<br />
e le itu ana pili ma isi alagatupe<br />
sa faaalu i le finauina<br />
o mau. E tuuina atu lenei<br />
lipoti e lei mautu se fuafuaga<br />
a le PASS pe faataunuu le isi<br />
solo tete’e sa fuafua mai ao lei<br />
lauina le faaiuga a le faamasinoga.<br />
Loka Filipaina, lamatia saogalemu pe a tatala i tua<br />
Tusia : Tusitala Tolo<br />
Se vaaiga i loia a le au tete’e ile suiga o le itu auala le PASS ma nisi e lagolagoina<br />
le latou talosaga ao faagasolo taualumaga o le faamasinoga.<br />
Le taimi ao avatu Tagaloasa Filipaina<br />
e leoleo ile potu faamasino numera<br />
muamua <strong>ae</strong> mulimuli atu ma tagata o<br />
lona aiga.<br />
Le Manamea Samoa 2nd September 2009 3
Malele Ao o le Malo, tatala mafutaga tupulaga Katoliko<br />
“O le i’a itiiti le igaga, <strong>ae</strong> a’ea afu loloto”<br />
Tusia : Tusitala Tolo<br />
Sa tumutumu lo tatou atunuu i lena<br />
vaiaso ua mav<strong>ae</strong> i faitau selau ma<br />
selau o tupulaga o le ekalesia Katoliko<br />
i Samoa ele gata i atunuu i fafo ao<br />
Samoa, mo le uluai mafutaga na fofoa<br />
mai i le m<strong>ae</strong>a o le mafutaga tele a<br />
tupulaga Katoliko o le lalolagi sa faia i<br />
Sini Ausetalia i le tausaga na te’a nei.<br />
E ma’eu le maopoopo o tapenaga a le<br />
Komiti a le ekalesia sa feagai ma le<br />
polokalame.<br />
O le Aso Lulu aso 26 o0 Aukuso 2009<br />
na tatala ai le mafutaga ise sauniga na<br />
faia i le mal<strong>ae</strong> o Tiafau i Mulinuu, sa<br />
taitaia e le afioga i le Aki Epikopo,<br />
Moseniolo Alapatai Mata’eliga. Sosoo<br />
ai ma le malelega a le Ao o le Malo,<br />
afioga Tui Atua Tupua Tamasese Efi.<br />
O le autu o lana malelega “O le i’a itiiti<br />
le igaga, <strong>ae</strong> a’ea afu loloto”.<br />
O le saunoaga a le faaao o le Ekalesia<br />
Katoliko i le lalolagi na tatala ai le<br />
mafutaga a tupulaga o le ekalesia i<br />
Ausetalia, na faaliliu mai ni v<strong>ae</strong>ga<br />
taua ma faaaoga e le Ao o le Malo e toe<br />
momoli ai se fe’au tima’i i tupulaga talavou<br />
lalovaoa o le ekalesia.<br />
Afioga i le Ao o le Malo, Tui Atua Tupua Tamasese Efi, ma lana masiofo Filifilia Tamasese<br />
Malelega<br />
“Na ou taunapa i le lauga a le Tamā<br />
Pa’ia na faia i la tou mafutaga i Sini i<br />
le tausaga ua tuana’i. Ina ua m<strong>ae</strong>’a<br />
ona ou faitauina le lauga, ona a’e ai lea<br />
o le manatu, e lē sili atu sa’u upu i le<br />
fe’au lea e momoli mai e leTamā o le<br />
Ekalesia.” “Se lauga a matagofie! E<br />
ma’eu le ‘oa i mafaufauga lelei <strong>ae</strong>maise<br />
ai i le itū faaleagaga. E manino le<br />
faasinoala i le gaogaosa, i le lavelave, i<br />
le faaosoosoga, i le faasausili ma le<br />
manatu faivavale, mo le aiga o le Atua.<br />
O la’u sao, ua na o se amoamotali po o<br />
se lagolagosua e fesoasoani e faamalamalama<br />
i le gagana Samoa le finagalo<br />
o le Tamā Pa’ia.”<br />
“Saunoa le Alii:”O le ‘Au Aposetolo, o<br />
ni tagata faatauvaa, e leai ma se isi o i<br />
latou sa faumalo, a mea o iā i latou le<br />
atoa (itulau 1). Mo outou le ‘Au Talavou,<br />
soo se malaga, o loo i ai ma le<br />
lavasiga ma moomooga i ni mea e ono<br />
tula’i mai (itulau 2). I le agaga felagolagoma’i<br />
ma le tufatufaina o le pane<br />
ma le faitalosaga (Galuega 2:42) na<br />
faaosofia ai le lotu Kerisiano i lona<br />
foafoaga e atiina a’e ma aga’i i luma.<br />
Ua latou maua le loto maulalo, <strong>ae</strong> ō lua<br />
ma le tinoū ma le sogasogā e fau se<br />
mau tuufaasolo e tautala mai pea e oo<br />
ma ii le asō, i le amio lelei, i le loto<br />
alofa ma le sini ‘autū o le tatou fe’au<br />
ma le tatou galuega (itulau 2)”<br />
“O lenei tima’i i lo’u taofi, e faasino i<br />
mātua talu ai le alofa faivavale e una’i<br />
fanau e tausiniō i ni tulaga ma ni<br />
galuega maualuga ma le mata’ina <strong>ae</strong><br />
galo ai o le ‘Au Aposetolo o ni tagata<br />
faatauvaa sa tausiniō i mea lelei e<br />
aunoa ma le manatu fuaao o loo iā i<br />
latou le atoa. O le faatāuaina e le<br />
Tamā Pa’ia o tupulaga talavou o loo<br />
foufou atu i se lumana’i e tumu i<br />
avanoa e faaaogāina ai taleni po o<br />
meaalofa a le Atua, o se fagufagu ma<br />
se ta’iala i ē talavou ma ē matutua ua<br />
musuā ma milomilo talu ai le loto ua<br />
‘alu’alua ma vaavaai-vale ona o faufauga<br />
ua lē taulau. Faapea fo’i i le<br />
agaga felagolagoma’i – o le aai faatasi,<br />
tatalo faatasi, fai mea faatasi, e<br />
faaosofia ai le agaga e lalaga ai e ni<br />
tagata faatasuvaa po o se faalapotopotoga<br />
faatauvaa e ‘ausia le matati’a<br />
maoa’e, pei ona fai mai le muagagana<br />
faaSamoa o le i’a itiiti le igaga, <strong>ae</strong> a’ea<br />
afu loloto. O se tasi lea o mau tuufaasolo<br />
a le ‘Au Aposetolo ma ē na<br />
foafoaina le Ekalesia Kerisiano.”<br />
“Fai mai le Tamā Pa’ia, “o le Atua e<br />
foa’i mea uma – e aofia ai le ola ma le<br />
mānava – i tagata uma – ina ia avanoa<br />
ai atunuu e sa’ili le Atua. Ma, i le latou<br />
tauasa, latou te maua ai o ia. O le mea<br />
moni, e lē taumamao ia ma i tatou aua<br />
o ia e māfua ai ona tatou ola ma gaioi,<br />
e māfua ai le tino, le mafaufau ma le<br />
agaga (Galuega 17: 25-28 itulau 2) O i<br />
tatou uma, le ‘au talavou faapea ai le<br />
‘au matutua, e i ai le avanoa e moli-<br />
Fa’aauau itulau 5<br />
4 2nd September 2009 Le Manamea Samoa
O se vaaiga i nisi o tupulaga talavou o le Ekalesia Katoliko o loo auai ile mafutaga i Samoa, ao faia se latou fa<strong>ae</strong>vagalia i luma o le Maota Faamasino<br />
maualuga i Apia<br />
mauina le agalelei – i tāga ma foliga o<br />
se tamaitiiti po o le agaga faamagalo o<br />
le tagata matua.<br />
A tatou matauina ia mea, ona tatou<br />
‘oli’oli lea ma faafetai.” E ma’eu upu<br />
faigofie <strong>ae</strong> ‘anoa, o le agalelei tatou te<br />
vaaia i tāga ma foliga o se tamaitiiti po<br />
o le agaga faamagalo o le tagata<br />
matua. O se faailoilo, e faigofie le alofa<br />
o le Atua, le alofa lea e tausili i ai<br />
tagata, malo ma atunuu. E faamanatu<br />
mai o le alofa o le Atua e latalata, o le<br />
alofa e faatasi ma i tatou i taimi uma<br />
lava, ma, tatou te ola ai i lea alofa ina<br />
ua faataunuu le agalelei i le uso<br />
tagata.”<br />
“Fai mai le Tamā Pa’ia, “o le ‘ila’ila o<br />
le Sami Mediterranean, o le matamalu<br />
o le Toafa o Aferika i Matu, le lauusiusi<br />
o le laufanua o Asia, le aotetele o le<br />
Vasa Pasefika, o le tua’oi o le La oso ma<br />
le La goto, o le matagofie ma le lalelei<br />
o le laufanua o Ausetalia, ua ou<br />
matauina talu ona ou taunuu mai – o<br />
nei mea uma e faaosofia ai le li’a ma le<br />
malu’ia. E foliga ua vaaia se ata o le<br />
Foafoaga pei ona fai mai le tusi o Kenese<br />
– o le malamalama ma le pogisa,<br />
o le La ma le Masina, o Vai, le laufanua<br />
ma meaola, o nei mea uma e matagofie<br />
i le silafaga a le Atua (Kenese 1:1-2, 4).<br />
Ua malie mata i vaai ma ua sapi ai i<br />
upu o le Salamo: E silisili lava lou<br />
suafa i le lalolagi uma lava (Salamo<br />
8:1)”<br />
O loo fautua mai le Tamā Pa’ia i le ‘au<br />
talavou, se’i tau lava ina mālōlō teisi<br />
ma mafaufau mālie i le natura o le<br />
si’osi’omaga – i fale o loo tatou nonofo<br />
ai, i le laufanua o loo fafaga ma tausi<br />
ai i tatou – o se faailoilo o le tofi o le<br />
tagata faapea ai ma le mata’utia o le<br />
alofa ma le agalelei o le Atua. O loo<br />
momoli mai e le gagana a le Tamā o le<br />
Ekalesia le fautuaga ia tautuana, ‘aua<br />
ne’i galo nei mea. Ia galulue faatasi e<br />
puipui i le tofi e faasoa atu i tupulaga<br />
fai mai; aua o le matagofie ma le mana<br />
o meaalofa a le Atua, e au ina maumau<br />
pe faoa pe a faaauau le faatāma’i ma le<br />
soonafai e māfua mai le faaloloto ma le<br />
fuaao.<br />
Fai mai le Tamā Pa’ia, ua tatou maua<br />
ma faamaonia, o le si’osi’omaga o le<br />
Natura ma le vanonofo o tagata – o se<br />
si’osi’omaga na o tatou fau i lo tatou<br />
mafaufau ma le malosi. E i ai ma’ila’ila<br />
ma manu’a e molimauina le<br />
afaina ma le satia (itulau 3). E faapefea<br />
i le limatētē ona avea pea ma sasa<br />
e faatama’ia ai tinā ma fanau? E<br />
faapefea i le faa’autama, o le tulu’iga o<br />
sa ma tapu o le olaga ona foua i se tulaga<br />
matuiā e le faatautala ma le<br />
tau’ole’ole? E gē le gutu e tautala i<br />
lenei mea.” I lenei fuaiupu, o loo<br />
faasino mai e le Tamā Pa’ia le tāua o le<br />
aiga ma le lotoifale o le nuu i le atiina<br />
a’e o le fealofani ma le soifua manuia o<br />
tagata. O le faa’autama, o le ata faalemafaufau<br />
lea o se si’osi’omaga e<br />
malupuipuia ai le faafaileleina o fanau.<br />
Aua fo’i o le faa’autama o le ‘afu’afu lea<br />
e afua mai ai le ola o le tagata. Ma o le<br />
mafuaaga lea e avea ai ma tulu’iga o sa<br />
ma tapu. Pe faapefea ona malu se tapu<br />
po o se tua’oi, po o se isi lava mea i le<br />
olaga pe afai ua lē malu le ‘auga ma le<br />
tulu’iga?<br />
Fai mai le Tamā Pa’ia, “o le faailoilo o<br />
le mala le sa’olotoga ma le faapalepale<br />
ua tuumav<strong>ae</strong>v<strong>ae</strong> ma le mea moni. E<br />
māfua ona o se mau ua fausia e le<br />
to’atele o ni tagata i nei onapo faapea e<br />
leai ni mau faav<strong>ae</strong> e limata’ita’iina ai o<br />
tatou olaga, ona o le alafua e faatonutonu<br />
e le lagona e auala ma ii le poto<br />
masani. Ae o le mea ua matauina, o se<br />
alafua e tuumav<strong>ae</strong>v<strong>ae</strong> ma le mea lelei<br />
ma le mea moni, e ta’ita’i i tatou i se<br />
sa’olotoga e lē faav<strong>ae</strong>a, i le nunu faalemafaufau<br />
ma le faaleagaga, i le faapa’ū<br />
i lalo o le fua, i le ‘ave’esea o le mana<br />
ma le tapu o le tagata lava ia ma ua<br />
leai se faatuatua ma se faamoemoe.<br />
Uō peleina e…o le olaga e lē o se mea<br />
taumate, po o se faailoga mai se lūlū.<br />
O lou soifua o se mea na fuafua ma<br />
lautogia e le finagalo o le Atua. E pa’ia<br />
ma e i ai lona ‘auga. (Kenese 1:28) O<br />
le olaga e lē se faasologa o mea na tutupu<br />
po o se poto masani tainane e i ai<br />
le aogā o nei mea. O le olaga o le<br />
sa’iliga o le moni, le mea lelei ma le<br />
mea matagofie. O le sini lea e tulimata’i<br />
e le tatou sa’olotoga, ma o le sini<br />
lenei, o le moni, le mea lelei, le mea<br />
matagofie, tatou te maua ai le fiafia ma<br />
le ‘oli’oli. ‘Aua ne’i faasesēina outou e<br />
ē o loo fai mai, o oe lea e te faatau i le<br />
maketi ua luulau ai le filifiliga ma le<br />
mea lelei ma ua avea ai le mea fou e<br />
faatuatuana’i ai i le mea matagofie, ua<br />
avea ai lagona faaletagata e suia ai le<br />
mea moni (itulau 3)…afai ua leai se<br />
sao a le Atua i lo tatou olaga, o lona<br />
uiga, o a tatou pulega faalemalo,<br />
faaleaiga, faalenuu, ua aunoa ma se<br />
foliga o le Atua. Ma o le faatalatalanoaga<br />
o pulega, ua toso faatātā e se<br />
taui e maua mai <strong>ae</strong> ua lē faatonutonuina<br />
e mau faav<strong>ae</strong> e afua mai i le mea<br />
moni.”<br />
“O le mataupu lea e laga e le Tamā<br />
Pa’ia, e tāua mo i latou o loo tausili e<br />
ola i mau faav<strong>ae</strong> ma le talitonuga i le<br />
manuia lautele o tagata <strong>ae</strong> lē o le<br />
manuia e faapito i se v<strong>ae</strong>ga po o se<br />
tagata. O le sa’iliga o le moni, le mea<br />
lelei ma le matagofie, e afua mai i le<br />
talitonuga i le manuia lautele ma le<br />
Atua e afua mea. Ina ua feagai le ‘au<br />
talavou ma le fesili, “O le ā le uiga o le<br />
olaga?” – e anoanoa’i tali ua maua mai.<br />
Ma e foliga mai pei ona fai mai le Tamā<br />
Pa’ia, ua na o le nunu <strong>ae</strong> lē maua ai se<br />
sa’olotoga moni.<br />
O se tasi o lu’itau tūgā o loo feagai nei<br />
ma fanau talavou, o le tau<br />
faavasegaina o le filifiliga ma le moni<br />
e fuafua i le lagona o le tagata ta’ito’atasi<br />
<strong>ae</strong> lē faatonutonuina e se mau<br />
faav<strong>ae</strong>. E tula’i mai pe afai o le moni e<br />
fuafua i le lagona o tagata e aunoa ma<br />
le toomaga i le mana, i le iloa ma le<br />
alofa o le Atua. O se Atua tatou te sa’ili<br />
pea aua o se Atua e i tua atu ole iloa<br />
ma le malamalama o tagata. O le<br />
sa’olotoga ua tuu atu i tagata e faamatala<br />
ai le moni ma ona tua’oi, ua<br />
maualafia ai ona faaaogā sesē lenei<br />
avanoa”.<br />
“O le a taualuga le tautalaga i ni upusii<br />
mai le lauga a le Tamā Pa’ia. “O o<br />
tatou mafaufau ma agaga e faanaunau<br />
i se faautaga e vaavaai mamao, e<br />
faaauau ai le alofa, e tufa ma faasoa ai<br />
meaalofa, e fau ai le to’afilemu ma le<br />
fealofani, e ‘anoa ai le sa’olotoga ona e<br />
afua mai le mea moni, ma e maua ai le<br />
faasinomaga e faav<strong>ae</strong> i le vafealoa’i. O<br />
le galuega lea a le Agaga Pa’ia. O le<br />
faamoemoe lea o loo folafola mai i le<br />
evagelia a Iesu Keriso. O le avea, o oe<br />
ma molimau i lenei folafolaga, na<br />
māfua ai ona e ola faafouina i lou Papatisoga<br />
ma toe faamalosia i le faasoa a<br />
le Agaga i lou Kofimasio.”<br />
“E lē faigofie ona talatala le lavelave<br />
o le numi o mafaufauga faaluafesasi. E<br />
lē faigofie faafitauli o loo feagai ma le<br />
‘au talavou i lenei vaitau. E lē faigofie<br />
ona faataunuu le tima’i ma le faasinoala<br />
a le Tamā Pa’ia. Ona o tatou<br />
manatua ai lea, o le ‘Au Aposetolo o ni<br />
tagata faatauvaa ma loto maulalo. E<br />
tolu latou ‘auupega: o le faatuatua, o<br />
le ma’elegā ma le lototasi.” “E lē<br />
faigofie pei ona fai mai le Tamā Pa’ia<br />
ona puipui lo tatou si’osi’omaga aua e<br />
telē le Vasa Pasefika <strong>ae</strong> to’agaogao<br />
tagata. Ona manatua ai lea o le muagagana<br />
ua fai ma matua o le tautalaga,<br />
o le i’a itiiti le igaga <strong>ae</strong> a’ea afu loloto.”<br />
Le Manamea Samoa 2nd September 2009 5<br />
Soifua
Palota mai fafo<br />
tagatanuu Samoa<br />
“Avega ma le fa’afafa”<br />
Tusia : Tusitala Tolo<br />
Tuila’epa Sailele Malielegaoi<br />
Ua naunau pea se tasi o sui<br />
faipule matua o le Palemene o<br />
Samoa le afioga Le Mamea<br />
Ropati Mualia, e tatala le<br />
avanoa i le toatele o tagatanuu<br />
poo sitiseni o Samoa o loo<br />
aumau ma nonofo i atunuu i<br />
fafo, e faia mai ai a latou<br />
palota ma lesitala ai. O se<br />
faiga e faaitiitia ai tupe faaalu<br />
a tagatanuu o Samoa o nonofo<br />
i Ausetalia, Niu Sila, Hawaii,<br />
E lei logo lelei i le faafofoga ma<br />
talia gofie e finagalo o nisi o<br />
matai o isi pitonuu o le<br />
afio’aga o Salelologa<br />
faasalalauga na faia e se tasi o<br />
matai le susuga Tautua Ioane,<br />
na faalauiloa ai e faapea ua<br />
tasi Alii ma Faipule e teena le<br />
finagalo o le Malo, ma o le a<br />
polokaina e le nuu magaala<br />
uma o loo lavea i eleele o<br />
Salelologa e oo i le taulaga.<br />
Na faaalia ese tasi o matai na<br />
gugu pea lagona o nisi o<br />
pitonuu i le faasalalauga aua<br />
e lei autasi finagalo i sea<br />
faaiuga. O le vaiaso na te’a<br />
nein a toe fono ai le afio’aga<br />
ma maua ai loa le isi finagalo<br />
autasi e lagolago le suiga o le<br />
itu auala o le a amata ilea so 7<br />
o le masina nei o Setema, lea e<br />
pa’u tonu i le aso Gafua o le<br />
vaiaso fou.<br />
Amerika, ma isi atunuu e tau<br />
malaga mai lava i Samoa e<br />
lesitala o latou suafa, ma faia<br />
a latou palota. O nisi<br />
tagatanuu sa ta’ua e Le<br />
Mamea Ropati, e uma ona lesitala<br />
ona toe foi lea i fafo, <strong>ae</strong><br />
faatoa malaga mai e fai lana<br />
palota pe a oo i le aso o le faiga<br />
filifiliga a le atunuu e sailia ai<br />
sui faipule o itumalo i le<br />
palemene.<br />
Na faaalia le finagalo o le sui<br />
faipule o Lefaga ma<br />
Faleaseela ona o le talanoaina<br />
o nisi o teuteuga fou mo le Tulafono<br />
autu o faigapalota, e<br />
faav<strong>ae</strong> mai ise suesuega ma se<br />
iloiloga a se Komisi suesue sa<br />
toe vailiili ai le Tulafono o<br />
Faigapalota a le atunuu. O le<br />
palota a le atunuu i le tausaga<br />
e 2006, na laga ai foi lenei<br />
mataupu e Le Mamea Ropati<br />
ao avea ma taitai o le v<strong>ae</strong>ga<br />
faaupufai o le SDUP, ao loma<br />
le palota o le 2006. Peitai ua ia<br />
toe laga le mataupu ona e le’o<br />
iai lava se gaioiga a le Malo e<br />
O le molimau foi lea a se tasi o<br />
matai na faafesootai e le sui o<br />
le Le Manamea Samoa, e faapea<br />
o le finagalo lea na taunuu<br />
iai le fono na faia i le aso Lulu<br />
na te’a nei. E lei auai le matai<br />
lea i le fono ona o tuatuagia i<br />
galuega, <strong>ae</strong> o le tala lea na logoina<br />
ai o ia e lo latou aiga ina<br />
ua manava atu i le fale. O le<br />
m<strong>ae</strong>a o lea fonotaga a Alii ma<br />
Faipule i le paia o le Falefia<br />
ma le Falesalafai na auina ai<br />
loa i Apia se savali e logo le<br />
Malo ua iai le suiga o le tete’e<br />
a le afio’aga, ma faailoa foi iai<br />
ua sauni Salelologa e lagolago<br />
le faamoemoe.<br />
O le Minisita o le Matagaluega<br />
o Punaoa Faalenatura ma Siosiomaga<br />
afioga Faumuina<br />
Liuga, sa feiloai ma le savali,<br />
lea sa auai ai ma se tasi o faipule<br />
o Faasaleleaga le afioga<br />
Ti’ata Pulufana. Na feiloai foi<br />
silasila ai i nai tagatanuu<br />
Samoa o alala i fafo e faia iai<br />
se galuega fesoasoani ma<br />
faafaigofie le faia o a latou<br />
palota.<br />
Tali le Palemia<br />
O le finagalo o le alii Palemia<br />
na ia faaalia ai i le palemene,<br />
e leo taofia le palota mai o<br />
tagatanuu o Samoa o nonofo i<br />
fafo, <strong>ae</strong> o loo mafai lava ona<br />
malaga mai ile atunuu e<br />
faatino ai le latou aia tatau o<br />
le palota. Pau le tulaga faigata<br />
e pei ona saunoa le taitai o le<br />
Malo i taualumaga talu ai nei<br />
a le Fono Aoao, e tutupu ai foi<br />
nisi mea faigata pe a ave i fafo<br />
lea galuega e faia ai, o le lesitala<br />
o tagata palota ma faatino<br />
mai ai a latou faiga filifiliga. O<br />
loo faav<strong>ae</strong> le finagalo o Tuil<strong>ae</strong>pa<br />
i le silia i le 180,000 o<br />
tagata Samoa o nonofo i fafo e<br />
toetoe lava tutusa ma le aofaiga<br />
o tagata o nonofo i<br />
Samoa. Saunoa le palemia e<br />
le savali ma le isi sui faipule o<br />
le itumalo o loo seei ile<br />
kapeneta le afioga ile tamaitai<br />
minisita o le Matagaluega o le<br />
Soifua Maloloina<br />
Gatoloaifa’ana Amataga Alesana<br />
Gidlow.<br />
O se taunuuga filemu ma le<br />
faafiafiaina ai o le Malo ina ua<br />
toe lagolago Salelologa i le<br />
faamoemoe o loo nofo sauni iai<br />
tele ai le lavelave ma aliali nisi<br />
faaletonu ma moni ai le malelega<br />
a le Ao o le Malo o le ua le<br />
na’o le avega, <strong>ae</strong> ua avega ma<br />
le fa’afafa.<br />
O loo lagolagoina e le sui faipule<br />
matua o Falealili le tofa<br />
Tuiloma Lameko le finagalo o<br />
le palemia. Na saunoa Tuiloma<br />
ma ia faaalia e taugata<br />
tele poo le fia miliona e<br />
faatino ai le faia mai fafo o le<br />
galuega e lesitala ma palota<br />
mai ai tagatanuu o Samoa.<br />
O loo faav<strong>ae</strong> lea lagona o le sui<br />
ise suesuega sa faia muamua<br />
na iloa ai le taugata tele o se<br />
faiga faapea, <strong>ae</strong> o le faiga o loo<br />
iai nei e sili atu ona saogalemu<br />
ma lelei toe le tele ni tupe a le<br />
atunuu e alu ai. O le Minisita<br />
o le matagaluega o leoleo le<br />
afioga Toleafoa Apulu Faafisi<br />
na lagolagoina foi le mau a le<br />
palemia, ma sa ia ta’ua foi nisi<br />
o faafitauli e ono aliali mai, e<br />
pei o le manumalo o se sui<br />
faatu mai fafo e lagolago e<br />
tagata uma o le atunuu.<br />
O le fautuaga foi lea ma le<br />
faaolooloma’au a le Palemia<br />
susuga Tuila’epa Lupesoliai<br />
Sailele Malielegaoi i le pulega<br />
mamalu a Alii ma Faipule o<br />
nuu ma afio’aga uma ile<br />
atunuu, ina ia galulue faatasi<br />
e lagolago le suiga o le itu<br />
auala, e ala i le vaavaaia o le<br />
tagatanuu o alala ma aumau i<br />
atunuu mamao, <strong>ae</strong> faaletonu<br />
ai le sui o loo nofo ma fai le<br />
tautua i le nuu ma le itumalo.<br />
Ae sa toe saunoa Le Mamea<br />
Ropati ma ia faailoa i le<br />
Palemene o le 180, 000 o<br />
tagata Samoa o loo alala i fafo<br />
e le palota uma aua e le oni<br />
tagatanuu poo ni sitiseni ona o<br />
loo aofia ai ma nisi o alo ma<br />
fanau sa soifua a’e i ia atunuu<br />
e lei umia ni tulaga tagatanuu<br />
Samoa.<br />
O le fonotaga a tusitala ma le<br />
Tautua Samoa party na<br />
faaalia ai e le tasi o faipule o<br />
Safata Palusalue Faapo II, e<br />
tatau i le Malo ona silasila<br />
loloto, afai ua tatala le avanoa<br />
e aumai ai taavale foeuli taumatau<br />
e aiga ma fanau i fafo<br />
mo aiga i Samoa, e tatau foi<br />
ona tatala ma le avanoa e<br />
palota mai ai i fafo. Faaalia e<br />
Palusalue Faapo e le tatau i le<br />
Malo ona togi le moa <strong>ae</strong> uu le<br />
‘afa.<br />
Lagolago e Salelologa suiga o le<br />
itu auala<br />
Tusia : Tusitala Tolo<br />
Se vaaiga i le maketi fou o le taulaga i Salelologa Savaii<br />
saogalemu mo le vaiaso atoa<br />
muamua o le suiga fou o<br />
feoaiga i luga o alatetele. E le<br />
gata o le puipuiga o le saogalemu<br />
o tagata <strong>ae</strong> o le malu<br />
puipuia o meatotino a le Malo<br />
ma le atunuu e pei o moli<br />
faasino ala, o faailoilo ma isi<br />
v<strong>ae</strong>ga uma ua saunia mo le<br />
suiga fou o le itu auala.<br />
6 2nd September 2009 Le Manamea Samoa
Motuga Afa Mai Samoa<br />
Fili o le Kama o le Maua<br />
E faatalofa atu i le au faitau a<br />
Le Manamea Samoa, o se isi<br />
lenei o polokalame faaali atu ai<br />
mafaufauga i mea e tutupu e<br />
maua ai se lagona taua mo i<br />
tatou. E malie ma faaoso ‘ata,<br />
pe oso ai foi le ita, <strong>ae</strong> na ona<br />
faamanatu atu i le au faitau a<br />
e toatamai o lona uiga e iai le<br />
taua ma se aoga o nai motuga’afa.<br />
Ua mou malie ese nei pei se<br />
puao le loto fefete ma le loto<br />
mimilo o le au tete’e i le Malo<br />
ma le sui o le itu auala e feoai<br />
ai taavale, <strong>ae</strong> ua oo ifo le loto<br />
momomo ma le loto maualalo<br />
ina ua aumai le faaiuga a le<br />
faamasinoga sa nofo tatali iai,<br />
ua togi i fafo le latou talosaga.<br />
Fai mai se isi matai sa tapuaia<br />
le faamasinoga, se o lea la<br />
faato’a ou malamalama lelei i le<br />
mafuaaga o le suiga a le<br />
toeaina o Situi, o loo sosolo lava<br />
i luga o tulafono a le Malo Pipo.<br />
Fa’ita lava e ave lenei ma’i e<br />
saili se togafiti i le fa’amasinoga<br />
o malamalama le au tete’e, a’o<br />
lea ua fai mai le faamasinoga e<br />
leai se iota e tasi o le fuafuaga<br />
o sese pe le talafeagai ma le<br />
Faav<strong>ae</strong> o le atunuu.<br />
O le tala faamama’i a se isi tina<br />
matua sa faafofoga i le iuga a le<br />
faamasinoga, o loo sao lelei le<br />
faataotoga o le suiga o le auala,<br />
<strong>ae</strong> pau lava lona faanoanoaga e<br />
fai si puupuu o le taimi o loo<br />
tapena ai, auā o lea ua fai mai<br />
le faamasinoga e nao le 10<br />
masina, ma o lona uiga e tatau<br />
ona toe silasila ane Situi ma<br />
lana v<strong>ae</strong>ga pe le tatau ona toe<br />
tuutuu atu i tua, sei uma le<br />
palota o le 2011. Ae na ata ee le<br />
isi toeaina sa lilivau i le tagi a<br />
le au tete’e ma fai mai, se o lea<br />
ua maua le iuga e leai se isi<br />
taimi, o le taimi lava lenei e<br />
amata ai loa aua a toe tuu atu<br />
foi ise isi lua tausaga, e leiloa pe<br />
toe sau Situi ma lana kegi i le<br />
palota o le a sosoo ai. Aua e<br />
totofu loa i totonu le Ulupoo ma<br />
lana v<strong>ae</strong>ga, talepe ma le suiga<br />
o le itu auala, aua o le Fili o le<br />
Kama o le Maua.<br />
DDDDDDDDDDDD<br />
E uma ona lau le faaiuga a le<br />
faamasinoga ua manumalo le<br />
toeaina o Situi ma lana itu<br />
auala <strong>ae</strong> tatagi le telefoni a se<br />
isi tusitala <strong>ae</strong> tago atu e tali o<br />
sana uo faasalalau mai Niu<br />
Sila. Tau le lelei ni talanoaga i<br />
le faalogo atu o le tusitala e pei<br />
e ee mai lana uo ma foliga e iai<br />
se mea o loo tupu. Ae na te’i i le<br />
augani ane pe maua atu sina<br />
lipoti o le faamasinoga a le au<br />
tete’e ma le Malo. E manatua<br />
lelei e le tusitala si ona uso lea<br />
i tausaga ua mav<strong>ae</strong> ao la galulue<br />
faatasi, sa silimusa i lona<br />
fai o ona tala ma faaleaga i le<br />
latou pule, <strong>ae</strong> ua mu loa lima<br />
tapatapa i se i’ofi.<br />
Na topetope mai le talosaga a le<br />
sui faasalalau mai fafo ma fai<br />
mai e le umi nao sina 5 lava<br />
minute. Sa atata le tusitala ma<br />
fai atu iai, uso o e manatua aso<br />
ia ao ta mafuta, e te le fia sōsō<br />
mai, ma na e alu atu lava iina<br />
ta te lei toe fevaaiai ao lea ua<br />
nanati mai au mea, <strong>ae</strong> le sei talanoa<br />
lelei mai muamua ma<br />
ta’u mai lou fanoga. Ua laki o<br />
loo maua’a le loto faamagalo<br />
ma le loto lelei o le tusitala, <strong>ae</strong><br />
ana palasi mai o se isi e le loto<br />
faamagalo, e foi fua le toma’aga<br />
a le sui faasalalau. E sao ai le<br />
‘agaga a tamaiti e lelei togafiti<br />
<strong>ae</strong> le umi aua o le fili o le kama<br />
o le maua.<br />
DDDDDDDDDDDD<br />
Fai mai le v<strong>ae</strong>ga faaupufai o le<br />
Tautua Samoa, ua faia<br />
faatatau se teuteuga o le Tulafono<br />
o faigapalota e soloia ai o<br />
latou nofoa <strong>ae</strong> foi e toe faia<br />
palota laiti a o latou itumalo<br />
faafaipule. O loo atigu ma lilivau<br />
nifo o lea pati isi toeaina o<br />
Situi ma le teuteuga ua faia,<br />
ona e foliga e manao lava e<br />
titina le latou v<strong>ae</strong>ga o loo taumafai<br />
a latou tapenaga mo le isi<br />
palota tele ile 2011. Fai mai le<br />
taitaifono o le Tautua e pei ua<br />
leai se faatuatuaga o le palemia<br />
i sui faipule o lana v<strong>ae</strong>ga, fua<br />
ina fai le teuteuga ina nei o ese<br />
le toatele o sui o le HRPP ona<br />
ua latou le toe faatuatuaina le<br />
taitaiga a Situi. Ae na fai mai<br />
se isi faipule matua o loo tutoatasi<br />
o loo sa’o ma sagatonu<br />
le teuteuga sei iloa ai e faipule<br />
e le tutumau i a latou tuugatala<br />
ma le au palota, le leaga o le talapelo<br />
ma le taufa’asese.<br />
O le mau a si faipule lea e le<br />
tatau ona manumalo loa se sui<br />
tauva, galo loa ma tuugatala<br />
ma tagata palota i le pati e<br />
tatau ona lagolago iai, pe na alu<br />
atu foi o se tutoatasi <strong>ae</strong> ua tafili<br />
saunoa ma pule le tagata i le<br />
mea e fia alu iai. O loo galo i sui<br />
o le Tautua Samoa o isi o latou<br />
sa manumalo mai o sui o le<br />
SDUP, <strong>ae</strong> o isi sa tutoatasi. E<br />
pau le tulaga o loo i ai nei o le<br />
see ane e avea ma sui tutoatasi<br />
ma mau ai pea i le nofoa o le<br />
itumalo, peitai a pasi loa le teuteuga<br />
fou, e le toe tupu le faa-<br />
mav<strong>ae</strong> o faipule mai pati ona o<br />
ane lea tutu taitoatasi. E tasi<br />
lava le taunuuga o le a oo iai, o<br />
le le toe faipule <strong>ae</strong> foi e toe filifili<br />
mai le itumalo. O le manatu<br />
o si faipule matua, e pei e manaia<br />
le faiga lea o le a le toe<br />
saoloto ai le faipule e fai le mea<br />
e loto iai pe a uma le palota.<br />
O se mea lelei foi o le a le toe<br />
taufao ai e pati sui o v<strong>ae</strong>ga<br />
faaupufai e manumalo i faigapalota<br />
e tau faa-atoa ai se numera.<br />
Na pau sui o le a tele a<br />
latou tupe i ni faiga faapea o sui<br />
tauva tutu toatasi, aua o latou<br />
ia o le a sue iai se fuainumera<br />
manumalo pe afai e le maua e<br />
se pati se numela fulisia o nofoa<br />
e 49 o le palemene. O le ma’ema’e<br />
la o le Tautua Samoa i le<br />
teuteuga na fai mai le faipule<br />
matua lea, o le Fili lea o le<br />
Kama o le maua i le tulimanu.<br />
DDDDDDDDDDDD<br />
Ua faifai le loto ita o se tasi o<br />
afio’aga i Savaii i le suiga o le<br />
itu auala, ma faasalalau ai lo<br />
latou polokaina o le auala o le<br />
Malo pe a oo i le aso e amata ai<br />
le suiga, <strong>ae</strong> o lea ua toe masuiga<br />
malie ma ua maua le loto<br />
maualalo ma le faapalepale. Na<br />
pau lea o le nuu na agiga mai le<br />
latou tete’e ma e iloa ai pulega<br />
a matai e le solomuli i se mea<br />
ua latou lagona e talafeagai.<br />
Pau le itu lelei ona o lea ua toe<br />
faiifo le loto tiga ma liua i le loto<br />
tausaafia ma toe lagolago atu i<br />
le Malo ma le suiga o le itu<br />
auala. Fai mai se isi matai o le<br />
fono muamua lava a le afioaga<br />
sa fulisia uma tagata e tete’e le<br />
fuafuaga a le Malo, <strong>ae</strong> na te’i i<br />
le fono lona lua ua sui finagalo<br />
o alii ma faipule ina ua oo atu<br />
se tasi o faipule o le itumalo o<br />
lona tuaa sa matai foi i le<br />
afioaga ma avea ai ma faipule o<br />
le Faasaleleaga i p<strong>ae</strong>aiga ma<br />
tausaga ua tuanai. Atonu o i e<br />
taunuu ai upu ia Samoa, a oo<br />
ina feteenai ni lagona ma ni<br />
manatu, e iai lava le auala e<br />
maua ai le to’afilemu. Poo a foi<br />
le tetele ma le vevesi o ni finauga<br />
ua le maua se autasiga, e<br />
saili lava se laolao e maua ai se<br />
taunuuga lelei e filemu ma fiafia<br />
uma ai tagata. Faafeati ua<br />
maua se to’amalie o le<br />
ma’ema’e o finagalo o le<br />
afio’aga, <strong>ae</strong> o le a tatou tau fai<br />
tapuai ma faanono manu ia<br />
aua nei tutupu ni faalavelave e<br />
maumau ai le soifua o tagata i<br />
le suiga o le auala, aua e pei<br />
lava o le autu o lenei tusitusiga,<br />
O le fili lava o le kama o le<br />
maua.<br />
DDDDDDDDDDDD<br />
O le vevesi a le sosaiete o le<br />
ma’i suka i Samoa ua leiloa poo<br />
ai ua faaloloto i tupe, o loo tuu<br />
fesili ai le toatele o nisi sui<br />
faav<strong>ae</strong> o le sosaiete pe na faapefea<br />
ona tupu se tulaga faapea,<br />
<strong>ae</strong> o loo iai sui o latou e faia<br />
tonu. Lea ua tuuaia ai nisi sui<br />
o le komiti faafoe e se isi v<strong>ae</strong>ga,<br />
<strong>ae</strong> ua le silasila poo le a le togafiti<br />
vave e maua ai se fofo. Ua<br />
tutuli ma faataape e le pulega o<br />
le Matagaluega o le soifua maloloina<br />
le komiti faafoe na filifilia<br />
talu ai nei, ma tapuni ai<br />
ma le falemai o le au mai suka<br />
<strong>ae</strong> ua mala papapala ai tagata<br />
ua gasegase ua tau malaga<br />
mamao i le falemai i Motootua<br />
e siaki ai o latou suka ma<br />
aumai fualaau. E ao i le<br />
palemia ma le Malo ona silasila<br />
ane i le vevesi lenei, ona sa faapea<br />
ua tino i matutua le toatele<br />
o le sosaiete e matua ai ma a<br />
latou faaiuga fai. Talosia ia<br />
aumai se faaiuga a le Malo e<br />
agai tonu i le suesueina lelei o<br />
tupe ua leiloloa a le sosaiete,<br />
ma ave tagata ua latou faatamaia<br />
seleni ile tulafono e faamasino<br />
ai aua o le fili o le kama<br />
o le maua.<br />
Le Manamea Samoa 2nd September 2009 7<br />
$
O le tagi o alisi i afiafi o aso taitasi, <strong>ae</strong><br />
ta mai foi ma le logo a le toeaina o Filemoni,<br />
le toeaina malualii ta te fefe e<br />
soona savali i luma o lona maota nei<br />
valaau mai, le toeaina o le pulela’a, e<br />
oa i le gagana, e tamaoaiga i le<br />
Mataupu silisili auā o tama tuai o<br />
Maluapapa O le faifeau sa faamaoni i<br />
lona valaauina na sasaa faaoti le utu a<br />
le faimea auā le Atua ma le Tala lelei.<br />
Ua leva ona malolo mai le galuega, <strong>ae</strong><br />
olaola pea i loto ma Agaga o tagata,<br />
galuega lelei sa faia e lenei auauna le<br />
logo leo malie e taua le feau e aumai ai.<br />
E leai ma se isi o le nuu e toe vaaia le<br />
tino i fafo ua faofale tagata uma, sei vagana<br />
ai i latou e leoa le sa a le nuu. O<br />
le taimi lea e te faalogoina ai pesega<br />
malie lagi fetaliai aiga tuaoi. Ai o foliga<br />
ia o le lagi e pei ona talai mai e le au<br />
fai lotu. O se ituaso sili ona taua i la’u<br />
maitau, a’o o’u tuputupu a’e i totonu o<br />
lo matou nuu. E tele a pese lotu, a’o le<br />
pese e fiafia le loomatua o Mal<strong>ae</strong>fou e<br />
usu, o le pese e 70 lona numera, i le<br />
Tusi Pese a le EFKS.<br />
Ua tele le alofa<br />
O le na afio mai<br />
I lenei lalolagi<br />
AFIAFI FAALE-AIGA<br />
Tusia:Leatiogie Etena Pouli<br />
Ia ola ai i tatou<br />
Malie lava pule<br />
Tatou te faafetai<br />
Ua tele le alofa<br />
O le Faaola mai<br />
Tailo a foi i se isi faasala leo malie, pe<br />
tutusa ma le faasala paulua a le<br />
loomatua faatinoiti, e moeiini ona<br />
mata ma fai le lotu.<br />
Fai mai se tasi tama faifeau, e ui lava<br />
ua avea o ia ma faifeau ma ua iloa tatalo,<br />
<strong>ae</strong> le mafai ona galo ia te ia le paia<br />
ma le taua o le tatalo a lona tina. O le<br />
tautinoga a lenei tama faifeau, o le tatalo<br />
lava a si ona tina i afiafi faaleaiga<br />
na amata ai ona tupu se manatu ia te<br />
ia e fia avea ma faifeau ...<br />
O afiafi nei faaleaiga na amata ai ona<br />
ou iloa tauloto le Salamo e 23, na ou<br />
iloa foi le Tatal<br />
a le Alii, na amata ai ona ou iloa faitau<br />
le Tusi Paia.<br />
I le vaitau o le Lotu a Tamaiti, o le isi<br />
lea taimi e a’o ai le tauloto. E uma loa<br />
ona usu le pese o le lotu afiafi ona faasolo<br />
loa lea ona fai a matou tauloto ma<br />
nai ou tei.<br />
A uma se lotu i le tele o afiafi, ona sosoo<br />
lea ma le tautalaga a le tama o le aiga,<br />
afai sa le usitai le fanau o le taimi lea<br />
e fautuaina ai <strong>ae</strong>maise foi o fuafuaga<br />
faataatitia mo le isi aso. O le avanoa foi<br />
lea e avatu ai se lagona o le fanau, ia<br />
po o ni mea foi e mananao i ai. E uma<br />
loa taligasua i afiafi o Aso Sa, ona<br />
Susuga i le alii faatonu ma sui mai Ueligitone<br />
Tofa Lavea Aseta Tologata i lana lauga faafeiloai<br />
gasolo lea o le fanau a le aulotu i le fale<br />
o le galuega. O le taimi lea o afiafi<br />
faaleaiga a le faifeau ma lana fanau<br />
faaleagaga. E manatua ai le loomatua<br />
ote, le faletua o le toeaina. A le lelei lau<br />
tatalo i taimi o talosaga i afiafi, ua saviligia<br />
foi ou taliga i le agi malosi o le<br />
matagi mai sas<strong>ae</strong>.<br />
O tala lelei ma tala faalelelei, a’o tua<br />
atu o lena ote o loo taoto ai laolao lelei<br />
mo le agai atu i le lumanai<br />
8 2nd September 2009 Le Manamea Samoa
“O LE MALUAPAPA FA’ALEAGAAGA”<br />
Rev. Ale Palelei<br />
TUSI FAITAU: MATAIO<br />
15: 21-28<br />
MATUA: Mataio 15:27<br />
“Ona fai mai lea o ia, Le<br />
Alii e, e moni a oe; <strong>ae</strong> ui i<br />
lea ua aai e uli o momoi<br />
mea ua pauu i laulau a o<br />
latou taula.”<br />
O le tali fuaitau lea a le fafine<br />
Kanana poo le tagata o nuu<br />
ese i le saunoaga faalele a lo<br />
tatou Alii o Iesu, lea na ia faapea<br />
ane ai a’o logo faatutuila le<br />
au soo ma le au matamata. “E<br />
le tatau ona ave le mea ai a le<br />
fanau, ma lafo i uli.” E pei e<br />
foliga o se lafoga e le logo<br />
malie ma le le fa’aaloalo aua<br />
ua mautinoa e lenei fafine, o<br />
loo faatatau le uli ia te ia. Aua<br />
o le upu moni, a fa’atusa i taua<br />
i se uli po’o se taifau e na o le<br />
misa le mea e tupu. O lagona<br />
taatele ia i loto o tagata Iutaia<br />
: aua ua latou talitonu o tagata<br />
nuu ese o tagata ua le faamamaina<br />
(unclean). O tagata foi<br />
e le faaolaina ma e leai so<br />
latou avanoa i le faaolataga<br />
ma le malo o le Atua.<br />
Ae m<strong>ae</strong>u le saili malo ma le finafinau<br />
<strong>ae</strong>maise o le loto tele<br />
o lenei fafine. E ui lava foi ina<br />
fetalai le Alii e lei sau i nisi<br />
tagata <strong>ae</strong> nao mamoe a Isar<strong>ae</strong>lu<br />
ua leiloa, <strong>ae</strong> na le<br />
fa’atafatafa ai pe solomuli ai<br />
lenei fafine ma lona talitonuga<br />
mausali, pau lea o le tagata e<br />
ola ai lana tama teine o loo saisaitia<br />
e le temoni. E le o popole<br />
poo a ituaiga o meaai e pauu<br />
mai i le laulau a o latou matai<br />
pe lelei, pe leaga, po’o ni mea<br />
atoaatoa po’o ni fasi toeaiga,<br />
pe itiiti pe tele.<br />
“Le alii e, e moni a oe;<br />
<strong>ae</strong> ui i lea ua aai e uli o momoi<br />
mea ua pauu i laulau a o latou<br />
taula”<br />
MANATU AUTU:<br />
“E TAUA MALO AE LE O<br />
PALAPALAAMALO.”<br />
Ua masani lo tatou atunuu i le<br />
tali malo soo, <strong>ae</strong>maise le fai<br />
faalavelave soo;<br />
• O aso fanau<br />
• Fa’aipoipoga<br />
• Faaulufalega<br />
• Umusaga<br />
• Tusigaigoa<br />
• Maliu<br />
Ma isi fa’alavelave ua tatou<br />
masani ai.<br />
Sa ou vaai i se tasi tamaita’i o<br />
ofu lona mitiafu. O luma ma<br />
tua o lea mitiafu o lo’o matamata<br />
tetele ai upu nei: ‘I love<br />
my aiga but I hate<br />
fa’alavelave.’<br />
Ia ai o le tele o palapalaamalo<br />
ua fa’aaluina a si o latou aiga<br />
ma ua faapena ai ona faaailoa<br />
nei lagona.<br />
O le upu moni, e soo se taimi<br />
lava e tali ai malo a se aiga pe<br />
faataunuuina ai ni fa’amoemoe<br />
taua e pei ona taua i luga,<br />
e muamua lava ona va’avaai i<br />
ni palapalaamalo auā le taliina<br />
o malo. O se luma o se aiga<br />
<strong>ae</strong> tuumuli le malo pe m<strong>ae</strong>a foi<br />
se faamoemoe <strong>ae</strong> ō mole manava<br />
malo ma le au valaaulia.<br />
Po’o le a foi le manaia o pesega<br />
ma le aulelei o tagata o lea<br />
aso, <strong>ae</strong> a faaletonu le palapaamalo<br />
e masani ona tatou fa’alogoina<br />
se iu leo e faapea; E<br />
manaia lava le aso fiafia a le<br />
ulugalii fou, <strong>ae</strong> faaletonu le<br />
laualo. E matagofie upu<br />
fa’al<strong>ae</strong>iau a le faifeau, <strong>ae</strong> misi<br />
atoa se taumafataga. Manaia<br />
ma malie upu a le tulafale sa<br />
tu i le to’oto’o o le aso, <strong>ae</strong><br />
fa’aletonu lalaga sa fai ai<br />
fa’aaloaloga.<br />
‘e taua malo, <strong>ae</strong> le’o palapalaamalo’<br />
Ua le o fa’a leaogaina pe<br />
aveesea e le manatu le taua<br />
ma le aoga o palapalaamalo. O<br />
palapalaamalo o mea ia e tua<br />
i ai aiga ia latou faalavelave. A<br />
mea o le ute lea ma le suamalie<br />
o le faatinoina o le ola<br />
auauna a le Samoa <strong>ae</strong> maise<br />
lona saili malo seia to faamanuiaga.<br />
Ua talitonu foi i se<br />
isi lafoga masani, ‘e tupu mea<br />
avea <strong>ae</strong> le tupu ni mea teu<br />
mau pea. ‘A’o la a le Aposetolo<br />
o nuu ese, ‘e sili le manuia o le<br />
foa’i i le na te talia. Ai o ī e<br />
fa’av<strong>ae</strong> ai le tali malo a le<br />
Samoa. Po’o le a lava le mativa<br />
ma le lē tagolima e taumafai<br />
lava se’i fa’atino lana auaunaga.<br />
Ae a le saili malo a le fafine o<br />
nuu ese lea na alu ia Iesu. Pau<br />
lava le fa’amoemoe maualuga<br />
ia te ia ia ola lana tama teine<br />
ua tafili saunoa i ai le temoni.<br />
Fai mai le tagi tautalatala a<br />
lenei fafine ia Iesu, “Ia e alofa<br />
mai ia te au, aua ua leaga lava<br />
lau tama teine i le temoni ua i<br />
ai” O le faamoemoe maualuga<br />
i lenei fafine ia maua malo <strong>ae</strong><br />
le o le faiaina. E le’i faigofie i<br />
lenei fafine lona alu ia Iesu<br />
auā o ia o le tagata o nuu ese.<br />
Ua mautinoa lava ua faatusaina<br />
o ia i le uli e pei o lagona<br />
o tagata Iutaia. Peitai ane, e<br />
lei avea ia tulaga uma e<br />
fa’avaivai ai <strong>ae</strong> na ia matua<br />
talia i lona loto. E lei popole<br />
lenei fafine po’o a ituaiga palapalaamalo<br />
e pauu mai i le<br />
laulau. E le sili atu foi ni palapalaamalo<br />
i lona maua o le Alii<br />
o malo. Ua m<strong>ae</strong>a foi ona<br />
saunoa lo tatou Alii; “Ia outou<br />
saili muamua le Atua ma lana<br />
amiotonu ona fa’aopoopo atu<br />
lea o ia mea uma ia te outou.”<br />
Ua talau atu Iesu mea uma e<br />
le tatau ai ona sau lenei fafine,<br />
<strong>ae</strong> le mafai lava ona maluelue<br />
ai le faamoemoe o lenei fafine.<br />
Aisea? Auā ua ia mautinoa o<br />
ia lea e saoloto ai lana tama<br />
teine ai i le temoni. O ia lea na<br />
te aveesea lona popole ma lona<br />
atuatuvale. O ia lea na te<br />
tauaveina tigaina o lana tama.<br />
O ia foi lea e <strong>Manumalo</strong> ai i<br />
soo se fa’afatiatamai o le<br />
olaga.<br />
Lo’u atunuu Samoa ma le au<br />
faitau nusipepa, aua nei avea<br />
palapalaamalo e fai ma<br />
pupuni o le ola faaleagaga. Ia<br />
ama i le itu i le tino, a ia<br />
matau i le ola faaleagaga.Ā<br />
leitioa Maria a nofo i lalo o v<strong>ae</strong><br />
o Iesu ma fa’alogologo i le<br />
laulauina o meaai o le malo o<br />
le Atua. Ua manatu Maria o le<br />
mea sili lea ua ia filifilia, aua<br />
o mea ai ia e malosi ai le ola<br />
faaleagaga, o meaai e le<br />
mav<strong>ae</strong> ma e faavavau e le pei<br />
o palapalaamalo e pala ma<br />
uma.<br />
Ae a Mareta lona uso? Lale<br />
lava e pupū lona loto i palapalaamalo<br />
e tali ai Iesu. E le<br />
faapea ua leaga le mea ua filifilia<br />
e Mareta. O se mea lelei<br />
tele, aua o lana fatu aiga tausi<br />
lea mo tagata e fai atu i lona<br />
maota. E pei lava foi oi tatou.<br />
E taunuu loa malo, e muamua<br />
lava vaai le ulo ma susu’e le<br />
sefe auā se taumafa. E laiitiiti<br />
le taimi e talanoa ai ma le<br />
malo <strong>ae</strong> ua tele le taimi tapena<br />
ai palapalaamalo. Ua leai se<br />
taimi sei faalogo muamua poo<br />
le a se feau taua o loo sau ma<br />
fia molimoli mai e le malo. Ua<br />
i ai nisi taimi ua tatou le<br />
faatauaina ai mea e sili ona<br />
taua <strong>ae</strong> faatele i mea e itiiti<br />
sona taua. O le upu moni e o<br />
faatasi le ola faaletino ma le<br />
ola faaleagaga, peitai ane, ua<br />
sili ona taua le ola faaleagaga,<br />
aua o le tagata lea ua soifua ai<br />
Keriso i longa olaga ma fai ai<br />
ma tagata saoloto:<br />
• E le toe faavaivai <strong>ae</strong><br />
faamalosi<br />
• E le toe solomuli <strong>ae</strong><br />
alu i luma<br />
• E le toe fai mea leaga<br />
<strong>ae</strong> fai mea lelei<br />
• E le toe faapalapala <strong>ae</strong><br />
toaga<br />
• E le toe femoumoua’i<br />
<strong>ae</strong> tumau<br />
• E le toe fa’alogologo<br />
tiga <strong>ae</strong> talitiga<br />
• E le o se tagata faiaina<br />
a’o le tagata manumalo<br />
Auā o fua o lona ola faaleagaga,<br />
e fua mai i ana galuega<br />
na te fai. O lenei foi soifuaga<br />
ua tatou i ai i le paū maualalo<br />
o le tamaoaiga, e tele ina<br />
faapopoleina ai i tatou. Ia aua<br />
ne’i fai ma ala e musu ai le isi<br />
e alu i le lotu, po’o ni ala foi e<br />
taofi ai lou asiasi o ou aiga. Ia<br />
maua le loto faatuatua i le<br />
Atua aua o lo’o silafia lava e ia<br />
mea uma o lo’o tatou manana’o<br />
i ai.<br />
Ina ua sulugia Sakaio le ao<br />
lafoga i le malosi o Keriso ma<br />
lona mana fai mai lana<br />
tautinoga, “o le aso nei ou te<br />
tufatufaina atu ai au mea uma<br />
i e matitiva, a’o ai foi na ou ave<br />
faagaoi ni ana mea, ou te taui<br />
atu ai ta’i fa.” Ua iloa lava e<br />
lenei ao lafoga ua ola lona<br />
agaga ia Keriso, matala loa<br />
ma lima sa mau, ma ta’uta’u le<br />
amiotonu a le Atua e so’o se<br />
tagata lava e sau ma le <strong>Manumalo</strong>,<br />
na te faia mea lelei. Ae<br />
soo se tagata e sau ma le faiaina<br />
na o mea leaga lava mea<br />
na te faia.<br />
O le upu moni, e lei faapea ua<br />
to’atamai Iesu i lenei fafine<br />
ese, <strong>ae</strong> ua o se lu’i tele mo le<br />
fafine, pe moni lona ola faatuatua.<br />
Ae ua o se toe fagufagu i<br />
le au soo ma le au Iutaia, le au<br />
matamata ma le au faitau, ata<br />
o le tagata e fia naunau i le<br />
malo.<br />
E le taua pe ai i luga o le<br />
laulau pe ai i lalo o le laulau.<br />
Pe maua se palapalaamalo pe<br />
leai. Po’o ni mea ai lelei poo ni<br />
toeaiga, pe itiiti pe tele a’o le<br />
mea e sili ona taua ina ne’i le<br />
tau la tatou tausinioga mo le<br />
ola e faavavau. Ia tatou tumau<br />
i le Alii o Iesu Keriso o ia lava<br />
o le fa’avavau o lo tatou ola.<br />
Tatou te le faiaina ai, <strong>ae</strong> tatou<br />
te fiafia ai. Fai mai le pese a le<br />
Ekalesia Metotisi:<br />
Mau i aao o Iesu tatou<br />
te mapu ai,<br />
Tatou te fiafia, tatou<br />
te fa’afetai<br />
Tatou te tigaina, tatou<br />
te filemu<br />
Tatou o mafatia, e<br />
mapu ia Iesu.<br />
Na matua faailoa e Iesu le<br />
<strong>Manumalo</strong> o lenei fafine i le<br />
temoni na saisaitia ai lana<br />
tama. Fetalai le Alii o Iesu,<br />
“Funa e, ua tele lou faatuatua;<br />
e pei o lou manao, ia faapea<br />
ona faia ia te oe.” Fai mai le<br />
molimau a Mataio, o lea lava<br />
aso na malolo ai o ia.<br />
‘e taua malo <strong>ae</strong> le o palapalaamalo’<br />
O le isi itu taua o lenei lesoni<br />
ma le tala na tatou faitauina,<br />
o loo taua ai le va i vanu o le<br />
tagata Iutaia ma le tagata o<br />
nuu ese. Ua afio mai Iesu e<br />
fa’asao ia lagona ma talitonuga<br />
sese i totonu o lona<br />
nuu. O le ala foi lea na ia faia<br />
ai le faamalologa ina ia aveese<br />
ai le manatu faapito ma le<br />
aiuu pupula o tagata Iutaia i<br />
le faaolataga. O loo latou<br />
tauave pea oi latou o fanau a<br />
Aperaamo, oi latou foi o suli o<br />
le fa’aolataga. A lea ua tatala<br />
e Iesu lea foi noanoataga na<br />
saisaitia ai ia manatu sese ma<br />
le fa’aauau. Ua le gata o le Alii<br />
e malo ai le tagata, a’o le Alii e<br />
sa’o ai ma tonu ai mea uma. O<br />
se fautuaga a le auauna aua<br />
nei avea palapalaa malo e fai<br />
ma fa’ava’atutaia o lo tatou ola<br />
taumafai mo le Alii ma lona finagalo.<br />
O se mea ua e mafaia i<br />
lou malosi o lou <strong>Manumalo</strong> foi<br />
lena ma ia fai ai mo se viiga o<br />
le Alii e fa’avavau.<br />
Ia aua nei galo ia te oe le<br />
sailiga malo a lo tatou Alii. Na<br />
saili i le toto masa’a ma lona<br />
soifua atoa na ofoina mai ina<br />
ia faamautinoa ia te’i tatou<br />
lona alofa mo soo se tagata<br />
uma ina ia le fano se tasi e<br />
faatuatua ia te ia, a ia maua le<br />
ola e faavavau. O le malo foi<br />
lea na moomoo i ai le fafine<br />
Kanana na te fia maua. Ae<br />
faapefea i taua? O a mai lou<br />
ola faaleagaga? O e faasili ea<br />
Iesu ma le talalelei? Po’o<br />
faasili palapalaamalo? O loo ia<br />
te oe le tali o na fesili. Ae na o<br />
se faamanatu lava; ia ama i le<br />
itu faaletino, a ia matau i le<br />
Atua ma lana talalelei e<br />
manuia ai ou faiva ma ou tiute<br />
o lo’o e faafeagai ai po’o le a<br />
lava le ituaiga galuega.<br />
Le maliu tiga o lo tatou Alii o<br />
Iesu Keriso i luga o le satauro<br />
mataga, na faatauvaa ai ia te<br />
ia le ma, o le sasa ma le ta, ona<br />
o oe ma a’u ina ia le faiaina a<br />
ia malo. E lei mafaia foi e fao<br />
lapopoa ma tao mamaai ona<br />
taofi ona aao mafola ma ona<br />
aao fa’aloaloa ona o le alofa i ai<br />
tatou le tagata agasala. E le’i<br />
malo fo’i se palapala ina ua toe<br />
tu mai o ia nai le oti ma le tuugamau,<br />
<strong>ae</strong> na <strong>Manumalo</strong><br />
Keriso o ia lava o lo tatou ala i<br />
malo i le ola e fa’avavau ua<br />
uma ona saunia mo lana<br />
fanau faatuatua.<br />
“E TAUA MALO, AE LE O PALA-<br />
PALAAMALO.”<br />
Le Manamea Samoa 2nd September 2009 9<br />
Amene.
Lealailoa Lemusuitau Lemusu<br />
Ou te muai fa’atulou atu i lau<br />
tapuaiga mau Samoa o oe o le<br />
ao e mamala i le fa’asouga o ou<br />
ao ma ou atu folasa. O lea ou<br />
te muai tapui ai le tapu a Tupo<br />
ma ou fa’apoi le Vaiula a le Tuimanu’a.<br />
Tulouna ia le Paia o Aiga ma o<br />
latou Tama Tama fo’i ma o<br />
latou aiga, Aiga-o-Tupu, Aigao-Nofo,<br />
Aiga-o-E’e ma Aiga-o-<br />
Papa. Aiga na Tafaifa ai<br />
Salamasina ma aiga o Falealii<br />
o le Malietoa na Fa’alogo i ai<br />
Samoa.<br />
Tulouna le mamalu ia Tumuama-Pule,<br />
Ituau-ma-Alataua,<br />
Aiga-i le-Tai ma le Va’a o<br />
Fonoti, Faleupolu-o-Tofiga,<br />
Tulatoa ma le au Fueloloa-o-<br />
Samoa.<br />
Fa’atulou atu fo’i i o tatou uso<br />
i Tutuila ma Manu’a, Sua ma<br />
le Vaifanua, Fofo ma Aitulagi,<br />
Ituau ma Alataua, Saole ma<br />
Saleaumua ma le Launius<strong>ae</strong>lua.<br />
Le Faleagafulu, Le<br />
Paia i Fa’atui laau na amotasi,<br />
To’oto’o o le Faleula mamalu i<br />
le Faletolu ma Tamasa a le<br />
Manu’atele.<br />
Tulouna le Au Fai Tatalo, Feoi<br />
e Fia o le Talalelei, Le Aufaigaluega<br />
Paia a le Atua o lo’o<br />
O LAU AGANUU<br />
nono manū mo Samoa ma lona<br />
lumana’i.<br />
Ou Paia Sausaugata na<br />
Samoa mai i le Taisamasama<br />
o le Tuimanu’a sei’a pa’ia le<br />
Taiulaula a le Aitu Vavalo o<br />
taua, Na Tauilo ai Malo.<br />
Ia Samoa e, o le manumanuga<br />
o le tusi tala o lenei vaiaso. O<br />
la ta aganu’u, Fa’aaloaloga<br />
mamalu, Fa’ausuga Segaula<br />
ma Fa’alelega Fulu a le<br />
Atunu’u, ua tauau ina mou<br />
atu Talatu’u a le Atunu’u ma<br />
Tala-o le-Vavau mai anamua.<br />
FATUGA SU’IFEFILOI<br />
MEASINA-A-SAMOA<br />
FOAFOAGA-: O talatu’u a le<br />
Atunu’u o Samoa fai mai o le<br />
Foafoaga na amata i le leai.<br />
Ona fa’asolo ai lea ma le<br />
nanamu ese’ese o Ele’ele, Papatū<br />
ma Papa’ala. O Efuefu ma<br />
Ma’ata’anoa. Ona maua ai loa<br />
lea o Tula o Maugaloa ma<br />
Maugamu.<br />
Na fefa’aipoipoai Papa, ona<br />
maua ai lea o Ele’ele ona soso’o<br />
ai lea ma Feusua’iga a le Vainimonimo.<br />
O le Fa’aipoipoga a<br />
Lagi-aunoa ma Lagifofola na<br />
Fanau mai ai Tagaloaalagi.<br />
Na tupuaga mai Savea ia<br />
Leatiogie ma Tauaipolu, o ia o<br />
le ulua’i Malietoa, ona soso’o ai<br />
lea ma tupulaga e (20) o le<br />
auga Malietoa sei’a tau mai ia<br />
Malietoa Tanumafili na<br />
Fa’au’u e fai ma Tupu o le<br />
Atunu’u ile (1899).<br />
Na fai Upolu ma Savai’i i ma’a<br />
e lua na fa’ata’avavale mai i<br />
tula o Maugaloa ma<br />
Maugamu, a’o le isi fo’i mau a<br />
le atunu’u o Motu ia e lua na<br />
sisi a’e i le moana sausau i le<br />
matau Fagota a Tagaloaalagi.<br />
Ona fai lea o Tagaloa i le Fe’e,<br />
E alu e nofo i lalo i le sami, o<br />
O se vaaiga lena i le taimi ole Taumafataga ile Caledonian Hall, Kalaiesetete<br />
le mea lea ua ta’u ai lalo o le<br />
sami po’o le Laueleele a<br />
Salefe’e, ma o fe’e ia olo’o latou<br />
aumaia i luga ituaiga Papa<br />
Eseese, lea ua maua ai le Papatele<br />
lea ua tatou Fa’aigoa ia<br />
Samoa.<br />
E to’alua le Fanau a Tagaloa.<br />
O le tama igoa ia Moa ma le<br />
teine o Lu. Na fa’aipoipo Lu<br />
ma le uso o Tagaloa, ona maua<br />
ai lea o le tama ua fa’aigoa fo’i<br />
ia Lu. O le tasi po a’o taoto’oto<br />
Tagaloa o le a sauna e moe, na<br />
ia fa’alogoina o pesepese le<br />
tama a lona tuafafine e fa’apea-:<br />
Moa moa Lu, Moa moa<br />
Lu, toe fa’alogo atu Tagaloa,<br />
ua toe sui upu o le Pese a le<br />
tama e Fa’apea-: Lu lu Moa,<br />
Lu lu Moa, Ona mafaufau lea<br />
o Tagaloa. Ua fia tu’u muamua<br />
e Lu o ia, ia sili i luga o<br />
Moa a’o le Ulumatua, ona sasa<br />
ai loa lea e Tagaloa o le tama i<br />
le au o lona Fue. Ona sola ese<br />
mai ai loa lea o Lu mai i le lagituaiva.<br />
A’o le isi mau e fa’apea-: Papa<br />
na usu ia Ele’ele ona to ai lea<br />
o Ele’ele, (Tulou le Gagana).<br />
Na va’ava’ai atu Salevao le<br />
Atua o Papa ma Ele’ele, O<br />
Gaoioi <strong>ae</strong> le moa o Ele’ele, ona<br />
Fanau mai lea o le tamaititi<br />
ua fa’aigoa o Moa. E fa’atatau<br />
i le mea na va’aia o gaoioi. Na<br />
fa’atonu e Salevao le Uso.<br />
(Pute) o le tamaititi ia tu’u i<br />
luga o se ma’a ona au’afa lea i<br />
se to’ima’a, ma o lo’o faia pea<br />
lava na tu ma ana aga pe a<br />
Fanau mai a’o se tama tane,(<br />
Ina ia Toa ai o ia i Taua).<br />
Ona avane lea e Salevao o le<br />
vai e fufulu ai le tamaititi. O<br />
lena vai ua ia fa’asa ai, po o le<br />
fa’apa’ia ia Moa. Na tagi Papa<br />
ma Ele’ele ia Salevao ona o le<br />
fia maua i sina vai, ina ua lag-<br />
ona le fia inu. Ona fai lea i ai o<br />
Salevao afai la te maua ane ni<br />
Ofe, o le a fa’atafe mai ai vai i<br />
pu o Ofe pei ni paipa o le<br />
fa’ato’a maua lena o Vaipuna.<br />
Mulimuli ane ua Fa’asa e Salevao<br />
mea uma e tutupu i le<br />
Ele’ele. Ia sa ia Moa, Po’o le<br />
Paia ia Moa, seia o’o ina sele<br />
lona laulu. Ua mav<strong>ae</strong> ni isi aso<br />
ona sele ai lea o le lauulu o le<br />
tama, ma ua taga ai le sa a’o<br />
Papa ma Ele’ele ua na sa ia<br />
Moa. Ua fa’apu’upu’u ma<br />
maua ai le igoa o SAMOA.<br />
O le tala fa’aanamua i le mafua’aga<br />
o manu’a fa’apea o<br />
Manu’a na mua’i faia e Tagaloa<br />
Fa’atupunu’u, na ia avea<br />
Manu’a e fai mona afioaga i le<br />
lalolagi.<br />
Na uma ona faia Manu’a e<br />
Tagaloa, ona ia faia lea o<br />
Savai’i ua i ai lona nofoaga i<br />
Samata. Ona soso’o ai lea ma<br />
lona faia o Fiti ma Toga <strong>ae</strong><br />
mulimuli ona fai Upolu ma<br />
Tutuila. O motu ia e lua na fai<br />
i ma’a laiti ma ili’ili mai le<br />
nu’u po’o la aiga Salefe’e sa fai<br />
ma tulagav<strong>ae</strong> o Tagaloa e Femalagaai<br />
ai i le va o Upolu ma<br />
Tutuila.<br />
E fa’apenei le tala fa’aanamua<br />
a Manu’a, fai mai o Manu’a<br />
lava le amataga o mea uma,<br />
ma o Tuimanu’a o le suli moni<br />
o Tagaloa. O le isi tala e ta’u ai<br />
Moa o le atali’i ulumatua o<br />
Tagaloa ma ua avea ai Moa<br />
ma igoa fa’ale aiga o Tuimanu’a<br />
le tasi o Tuimanu’a.<br />
Aanamua – O Fitiaumua, o ia<br />
lea na iloga lona mamalu e le<br />
gata sa pule o ia i Samoa atoa,<br />
<strong>ae</strong> sa o’o atu fo’i i Toga, Fiti,<br />
Rarotoga ma Tahiti. O na nu’u<br />
uma sa auina mai pea ia te ia<br />
a latou taulaga (umiti) i<br />
tausaga taitasi, pei o i’a ma isi<br />
mea taumafa. Na uma lena<br />
pule po’o le tausaga e 900 ina<br />
ua fa’amaopopo le malo i<br />
Upolu e Pili ma ona atali’i e<br />
toafa. Tua, Ana, Tuamasaga<br />
ma Tolufale.<br />
Mulimuli ane i nisi tausaga ua<br />
tu le malo i Savai’i ona o Alali.<br />
O le isi fo’i lea suli o Pili o le<br />
fanau a le atali’i o Alali e iai<br />
Fune ma Lafai. E o’o mai i aso<br />
nei e fa’aaoga pea e Failauga<br />
le igoa (“Sa Lafai”) E fai ma<br />
fa’alupega o Savai’i atoa, a’o<br />
Fune na pogai mai ai Fale Safune<br />
e fa. (Falefa-o-Safune). O<br />
Safune i Taoa, Safune vaiafai<br />
Iva, Safune Vaisala (Tuaoi ma<br />
Asau) ma Safune i Sili (e lata i<br />
Tufu Gataivai). O Fale Safune<br />
na e Fa e iai le pule atoa i le<br />
Filifiliga ma le alagaina o le ao<br />
o le Tagaloa. O Lafai le uso o<br />
Fune, na avea ma tupuaga o<br />
Salemuliaga.<br />
Ma leTonumaipea, o Tagaloa,<br />
Tonumaipe’a ma Lilomaiava.<br />
E filifilia ma alaga e Palauli<br />
ma Safotu.<br />
O ao pito maualuluga ia o<br />
Savai’i, e o’o mai i le tausaga e<br />
1830 sa taua le itu i matu o<br />
Savai’i. o le itu-i-Taoa ao le itu<br />
i Saute. O le Itu-i-Ae’a, ao<br />
lenei ua tau o le ITUOTANE<br />
ma le ITUOFAFINE.<br />
Ma le fa’aiuga fo’i lena o le<br />
tatou ta’iala o lenei vaiaso.<br />
Upu masani a le Atunu’u. E<br />
leai lava se tautai e atoa ni atu<br />
i liu o lona sa, auā fo’i e talalasi<br />
ma faitau ese’ese le<br />
atunu’u. O le mea lea ou te<br />
Fa’amalulu atu ai i se mataitusi<br />
ua le tau Tamali’ii lau<br />
silasila. E poto lava le tautai<br />
<strong>ae</strong> se le atu-i-ama. A ua se uta,<br />
tonu tai.<br />
Fa’asoifua ia<br />
Lealailoa Lemusuitau Lemusu<br />
10 2nd September 2009 Le Manamea Samoa
Tusia: Agafili Tuitolova’a<br />
FAGOGO<br />
SEETIA I LE MALU O LE TAI TAEAO<br />
VAEGA 2<br />
Ua mafaufau ‘Ana i lona olaga<br />
faaaloalogia e le nu’u, auā o ia<br />
o le taupou e māta i ai mea<br />
lelei. Ua fefe ma tete ona tino.<br />
Sa faapea lava ia, e leai se tasi<br />
na te iloa, sei vagana le Atua,<br />
a o lea ua tusi mai Lē-Ulū-Lē-<br />
V<strong>ae</strong>, ma ua na fia iloa lava, sei<br />
taumafai se togafiti. Ua mafaufau,<br />
fai mai e ‘aua le popole o<br />
loo i ona tafatafa. O lona uiga<br />
o se tama o lo latou nu’u. Po o<br />
ai?<br />
Ua mafaufau le teine i lona<br />
tinā o Sina. Le loomatua faamaualuga.<br />
E fai mai lava ia<br />
na’o ‘Ana. E sili i mea uma. E<br />
lelei ma e fia faaipoipo uma i<br />
ai a’oa’o ma aloalii. E tauvā<br />
mai i ai le ‘aufaioloa.<br />
Ua iloa foi e le teine ua masalosalo<br />
lona tinā, ma ua atili ai<br />
ona tagi, ona tago faamalosi<br />
lea tusi le tali o le tusi a Lēulū-lē-v<strong>ae</strong>,<br />
ma lona faamoemoe<br />
o le a na iloa ai le tagata<br />
moni lea. Afai foi e mana’o iā<br />
te ia, pe na te talia, ne’i lilo<br />
Utumau’u <strong>ae</strong> āliali Utumā.<br />
Ua gāugau le tusi, fafao i le<br />
pepa iila e tusa o le faatonuga,<br />
ona sulu loa lea i le taga o lona<br />
aluga, <strong>ae</strong> taoto ma pulou lona<br />
‘ie’afu. E moeiini <strong>ae</strong> ala lona<br />
loto. Ua fiu e tau aveese lona<br />
mafaufau ma le kapeteni, <strong>ae</strong><br />
lē mafai. Ua mafaufau i le<br />
potu o le tamaloa i luga o le<br />
vaa, ma le moega sa fai ma fiafiaga.<br />
Ua matuā inoino lava i<br />
ai.<br />
O le aso atoa lea, na’o ‘Ana<br />
lava le fale. O lona tamā o loo<br />
alu i le galuega a le ‘aulotu. O<br />
lona tinā o loo alu i le falelalaga.<br />
O lona tuagane o loo<br />
ālo, a o le fafine o loo alu e<br />
siaki lona manava i le falema’i.<br />
Ua mafaufau le teine po o ai<br />
na sau ma le tusi, a ua te’i i le<br />
pa’ō o le faitoto’a o lona potu,<br />
ma le tilotilo atu, <strong>ae</strong> momo’e le<br />
maile en<strong>ae</strong>na mūmū. O lona<br />
manatu o le ta’ifau a le<br />
faifeau, ona toe pulou lea o<br />
lona ‘ie’afu.<br />
Ua tiga lava lona loto pei ua<br />
toe vaai atu ia Aokuso le kapeteni,<br />
i le aso na ia ta’ua ai i ai<br />
le mea ua tupu, <strong>ae</strong> fai mai e<br />
le’o ia, ai o le a’oa’o, po o le avetaavale.<br />
Ua mafaufau ia Lē-ulū-lē-v<strong>ae</strong>.<br />
Pe moni na tagi foi ma ia ina<br />
ua faalogo i le leo. Pe na alofa<br />
la i ai? Pe sa mulimuli mai iā<br />
te a’u? Ailoga, na te le’o ta’u<br />
maia le mea na ou taoto ai i<br />
luga o le fuefue; ua tau pogisā<br />
o’u mata.<br />
Ua mili le manava o ‘Ana ma<br />
na ia toe manatua, na’o le ono<br />
masina na alu ai Aokuso i le<br />
ā’oga faakapeteni i Niu Sila, a<br />
o lea ua foi mai pei ona faamatala<br />
ai le seila na la fetaui.<br />
Na fai mai ou te nofo lelei ma<br />
faapelepele. E lafo mai tupe i<br />
vaiaso uma. E tusi mai, pe<br />
telefoni mai foi. E asi mai a’u.<br />
Lea ua foi mai, <strong>ae</strong> leai ma se<br />
mea na taunu’u. Se’i sau foi,<br />
tau ina ma feiloa’i, e leai lava.<br />
Pagā!<br />
Ua faaopoopoina le tiga. E tagi<br />
lava le teine ma pulou lona<br />
‘ie’afu ma usuusu le fuaiupu o<br />
le pese <strong>ae</strong> ua sui nisi upu:<br />
“Masalo ua e musu ia ta ita<br />
Ua lē taunuu au upu ma ua<br />
faalumaina<br />
Ua mu lo’u fatu i au faiga<br />
Nofo ita e malōlō i lo’u aiga.”<br />
Talofa ia ‘Ana, ua tā’ele i<br />
loimata. Ua nofo i luga; ua<br />
pogisā lona mafaufau, <strong>ae</strong> tofu<br />
mai loa lona tinā i le potu.<br />
E toe toso a’e i luga lona su-<br />
lu’ao’ao, ua tuai.<br />
Na’o na punou lava o le<br />
loomatua tago i le tagapepa,<br />
lele atu tau i le manava o<br />
‘Ana ma fai atu, “O ai na<br />
sau ma na mea? Ta’ino’ino<br />
e suga ‘Ana. O le ā<br />
le mea ua lagoia ai faapea?<br />
Na ou vaai anat<strong>ae</strong>ao<br />
o mumu lago i lou ulu, a<br />
o lea ua tumu i lou ‘ie’afu.<br />
O le ā le mea ua susū ai<br />
lou fatafata?<br />
Ua nofo ifo Sina le pito o le<br />
faamalū, a o taatitia ‘apu, le<br />
apa pinati ma apainu e lua i<br />
tafatafa o ‘Ana, sa i totonu o le<br />
tagapepa.<br />
Ua faasaga’ese ‘Ana ma le<br />
faalii ma tagi, “Ae ā le susū o<br />
lea ou te tagi i le tiga o lo’u<br />
ulu.”<br />
Ua toe oso atu le loomatua, “E<br />
ā, e tiga le ulu <strong>ae</strong> lagoia ai le<br />
‘ie’afu, ma susū lou fatafata.”<br />
Ua toe liliu mai ‘Ana i lona<br />
tina, “Lea ‘ea loomatua pe<br />
valea.”<br />
Ua tu atu Sina o le’ā futi mai<br />
le ulu o lana tama, <strong>ae</strong> vaai atu<br />
loa i le faletua o le fesoasoani<br />
o loo savali ane i tua o le potu<br />
o ‘Ana, na se afā lava le uma o<br />
le ma’ema’eā, <strong>ae</strong> fai atu, “Suga<br />
‘Ana, sau loa e ta’oto se’i fofō<br />
lou ulu. O fua na o lou faalā i<br />
taaloga a aoga. A toe ō teine o<br />
le aualuma e tui sea ma fao tuitui,<br />
nofo sa’o oe e faatali le<br />
faiva. E le’o iloa pe o mai nanei<br />
e alala mai. La na ‘ou ta’ua i ai<br />
e te le’o faigaluega o lea e te<br />
gasegase.”<br />
“Sau loa se’i fofō lou ulu <strong>ae</strong> se’i<br />
ou alu e vaai ou lavalava ma<br />
lou tuiga leaga o le vaiaso lea<br />
le faaulufalega e alu ai le<br />
taalolo a le nu’u.”<br />
Ua uma le ita o ‘Ana a ua iloa<br />
atu lana ‘ata’ata.<br />
Ua tu le faletua o le fesoasoani<br />
ma fesili ane, “’Ana, o outou e<br />
ana le ta’ifau ‘ena’ena mūmū<br />
lale momo’e atu i le tolotolo? E<br />
‘ese le manaia o si maile. Lale<br />
lava e tagi mulimuli atu ai si<br />
a’u tama, e fia fai maile ai.”<br />
Ua faamanumi le muāulu o<br />
‘Ana ma tali atu, “Auē tailo!<br />
Na pa’o le faitoto’a o lo’u potu,<br />
ma lo’u tilotilo atu <strong>ae</strong> oso le<br />
maile en<strong>ae</strong>na mūmū. Faapea<br />
lava a’u o le ta’ifau a le alii<br />
faifeau.”<br />
Na toe tali ane le faletua o le<br />
fesoasoani ma savali, “E leai, e<br />
en<strong>ae</strong>na pa’epa’e le ta’ifau a<br />
patele.”<br />
Ua punou ifo le loomatua e<br />
tapena le moega o ‘Ana, ona<br />
tago lea i le ‘apu ma ‘ai. E le’i<br />
te’a le malūlū ona toe fesili lea,<br />
“O ai ‘ea na sau ma ia mea?<br />
Tu’u se ‘apu ma le toeaina <strong>ae</strong><br />
ta ‘aia le apa pinati. Tatala le<br />
isi apainu ta feinu ai <strong>ae</strong> tu’u le<br />
isi. O ai ea na aumai ai?”<br />
Fai atu ‘Ana ma tatala le<br />
apainu, “Se o la’u faatau na<br />
‘ave e le pasi.”<br />
E le’o iloa e Sina, o lea foi e fia<br />
iloa e ‘Ana po o ai na sau ma ia<br />
mea, <strong>ae</strong> musu ne’i faaopoopo<br />
pea le maslosalo o le loomatua.<br />
Ua punou ifo Sina e tapena le<br />
moega, a ua te’i i le tago atu i<br />
le aluga, <strong>ae</strong> tau atu i le mea,<br />
ona tago loa lea i totonu o le<br />
taga aluga, ma ia iloa ai, o le<br />
tusi.<br />
Na se afā lava le oso atu o<br />
‘Ana, “Sina ‘aumai o la’u tusi.<br />
“Aua le tatalaina; fai atu lava,<br />
se ‘aumai, ‘aua’aua, Sina,<br />
‘aua.”<br />
E faia pea,<br />
Le Manamea Samoa 2nd September 2009 11
O NAI MOTU-GA MANATU<br />
(O upu ma o latou uiga)<br />
Lavea Aseta Tologata<br />
Toe faatalofa atu Samoa i<br />
lenei foi vaiaso fou malō lava<br />
le soifua ma le lagi e māmā. O<br />
le tatou motugaafa foi o lenei<br />
vaiaso. Ae le’i tuuina atu la se<br />
manatu vaivai e muamua lava<br />
ona ou faapea atu ma le agaga<br />
e tumu i le faaaloalo, e le faatonufolau<br />
le tatou faasoa lenei<br />
i lou finagalo, auā ou te talitonu<br />
lava ma le mautinoa e sili<br />
ona maualuga lou silafia<br />
Samoa i so’u iloa vaivai.<br />
Ae na o ni nai manatu lava<br />
tatou te eva ai i le tatou pepa<br />
mai laufanua o Kalaiesetete,<br />
afai e i ai se aogā, fo’i le viiga i<br />
le Atua, a leai faamolemole<br />
vaai ane se lapisi (Tulou) e<br />
tia’i ifo i ai lo’u vaivai.<br />
1/ Ta’ita’i Fa’ai’a Mātau<br />
O le upu lenei e seāseā<br />
faaaogāina e tulatoa o le<br />
atunuu <strong>ae</strong> tele sona aogā i lou<br />
soifua ma lou ola. O lona uiga<br />
o le i’a e mulimuli i le matau<br />
po o fea lava e alu i ai le matau<br />
e mulimuli ai lava, e le mafai<br />
ona alu ese le i’a seiloga lava<br />
ua maua le matau auā foi o loo<br />
i ai le maunu la e i le matau e<br />
le o iloa foi e le i’a e pē ai i le<br />
matau lea e mulimuli i ai.<br />
A tuu la i le gagana o aso uma<br />
po o se gagana faigofie e mafai<br />
ona faatusa i se tagata e<br />
mulimuli i se ta’ita’iga e aunoa<br />
ma le faaaogāina o sona finagalo<br />
i se mea e tatau ona fai.<br />
O le uiga o la’u tala e faapea;<br />
Afai o ni tagata po o ni matai<br />
foi ua fiafia lava e taitaia<br />
fa’ai’a matau ua le mafai e<br />
latou ona finau i ta’ita’i o<br />
mafutaga e faaali i ai ni o<br />
latou finagalo, a mea o le mea<br />
lea e sēsē pe sa’o foi, ua pei<br />
lava o le tamaitiiti pepe e leai<br />
sona mafaufau e faaaogā, ua<br />
na o le ioe lava i le mea lea e<br />
manao ai le ta’ita’i. A lē manao<br />
foi le ta’ita’i i le mea lea ua fai<br />
mai e leai. O le mea tonu lava<br />
lena e ta’u o le ta’ita’i faai’a<br />
matau.<br />
Ia manatua, o le matai ua uma<br />
ona tuu i ai e le Atua lona<br />
suafa e fai ai mea tonu <strong>ae</strong> tulei<br />
ese mea sēsē auā e lē fiafia i ai<br />
le Atua.<br />
O le fautuaga, aua nei ta’ita’iina<br />
faai’a matau lau tofā ma<br />
lau faautautaga e se isi tagata,<br />
a ia mulimuli pea i auala o le<br />
Tusi Paia auā na o mea sa’o e<br />
fiafia i ai Iesu.<br />
O le tatou motugaafa lena o<br />
lenei vaiaso toe feiloai foi i le<br />
vaiaso fou.<br />
Se gagana foi Samoa ua lē talafeagai<br />
ma lau silasila,<br />
faamolemole ufiufi ia a manugase.<br />
Soifua<br />
Lavea Aseta Tologātā<br />
Ta’ita’ifono a matai Samoa<br />
Kalaiesetete<br />
Susuga i le alii pule Sulusulumaivasa Leituala Aiva ll<br />
Susuga i le Alii Faatonu, Afioga Tiumalumatua Maifea Fetu ile fofogaina ole<br />
saunoaga faamanuia ale Afioga i le Alii Palemia Tuil<strong>ae</strong>pa Lupesoliai Sailele<br />
Malielegaoi<br />
12 2nd September 2009 Le Manamea Samoa
Rev. Iosefa Lale Peteru<br />
Ua ou fia aumai fo'i le Pese na<br />
tusia e le tagata o Horatio<br />
Gates Spafford.<br />
Fanau ; 20 Oketopa, 1828,<br />
North Troy New York. O se<br />
alii loia. A o se tiakono toeaina<br />
o le Ekalesia Presbyterian i<br />
Chicago.<br />
Na fa'aipoipo ma le tama'ita'i<br />
e suafa ia Anna. Sa lauiloa le<br />
ulugali'i i Chicago i le vaitau o<br />
le 1860. E le gata o a la pisinisi<br />
fa'a loia, <strong>ae</strong> o ni uo mam<strong>ae</strong> a le<br />
faife'au o Dwight Lyan Moody.<br />
O se Fai- Evagelia, pei o Billy<br />
Graham ma Benny Hinn.<br />
1870, na amata ai ona fetaiai<br />
le ulugalii ma puapuaga. Na<br />
maliu le la tama ulumatua 4<br />
tausaga, i le fiva.<br />
1871, na sasao ai se afi tele i<br />
Chicago, ma feoti ai tagata, na<br />
mu uma ai mea totino, ma fale<br />
a le ulugali i.<br />
Ona manatu lea o Horatio ma<br />
Anna, e o e tafafao i Egelani, e<br />
faagalogalo ai ia tiga. E le gata<br />
i lea, sa manaomia e le faifeau<br />
o DL Moody, le la fesoasoani, i<br />
lana Koneseti faalē-Agaga, e<br />
taamilo i Europa. Ona fuafua,<br />
lea o le ulugali i, e o atu fetaui<br />
ai i le faaiuga o le 1873, ma<br />
Dwight i Egelani.<br />
O LE MANA O FATUGA<br />
PESE-AU'UPEGA A LE TAGATA O LE ATUA<br />
Ua fai lo latou avanoa i le va'a<br />
Farani e igoa o le Ville de<br />
Havre.<br />
O le a o lava le malaga, <strong>ae</strong> toe<br />
fa’alavelavea, Horatio i mea<br />
tau lana galuega. Ua le manatu<br />
foi o ia, e toe tu'u le<br />
malaga ua leva ona taupule. E<br />
tatau ona muamua pea le tina<br />
ma le fanau, <strong>ae</strong> mulimuli atu.<br />
Ona o lea o le tina ma le fanau.<br />
Ua tupu le fa alavelave. Na feto'ai<br />
le Va'a lea na malaga ai<br />
Anna ma le fanau, Ville de<br />
Havre, ma le va a Peretania, o<br />
le Lochearn. E 226 tagata<br />
maliliu. Na feoti uma ai ma le<br />
fanau to'a fa a le ulugali'i.<br />
Annie, Maggie, Bessie ma<br />
Tanetta. Na taunu'u ane le<br />
va’a e igoa o le Trimountain,<br />
ma ave ē na sao, i Wales<br />
Cardiff.<br />
9 aso talu na o, <strong>ae</strong> te'i Horatio<br />
i le maua mai o le ualesi, mai<br />
ia Anna, na o le lua lava upu.<br />
Saved Alone! Lavea'ina<br />
to'atasi. O le ualesi e sau mai<br />
Wales. E le'i toe fa'atali Horatio.<br />
Su’e le avanoa i le va'a, ma<br />
alu loa i Wales.<br />
Na vala'au ane le ali'i Kapeteni,<br />
ina ua o'o i le oga sami na<br />
tupu ai le fa'alavelave, ma fa'<br />
apea ane ia Horatio, O le<br />
ogasami tonu lea na tupu ai le<br />
fa'alavelave. O lo o i lalo ifo o<br />
le alititai nei lau fanau e to'a<br />
fa. E tolu maila le loloto.<br />
Na fo'i Horatio i le potu ma<br />
tusi loa i lalo ona mafaufauga<br />
ia.<br />
When peace like a river, attendeth<br />
my way,<br />
When sorrows like sea, billows<br />
roll;<br />
Whatever my lot, Thou hast<br />
taught me to say,<br />
It is well it is well with my<br />
soul.<br />
It is well, with my soul,<br />
It is well, with my soul,<br />
It is well it is well with my<br />
soul.<br />
Na avatu i se ali'i fatu pese<br />
lotu iloga o ia vaitaimi, e suafa<br />
ia Philip Bliss, upu ia, ona Ia<br />
faia lea o le fati ma fatu lelei<br />
upu. Ua fa'a ulu tala; IT IS<br />
WELL WITH MY SOUL;<br />
E le'i umi ona uma le fatuina<br />
o le pese lea, <strong>ae</strong> lavea le nofoaafi<br />
(train) na malaga ai Bliss,<br />
ma maliu ai.<br />
Ma lo'u fa'aaloalo tele i le<br />
Ekalesia Metotisi Samoa ma<br />
la latou pese na fatu i luga o le<br />
pese lenei, <strong>ae</strong> ua ou fa'aliliuina<br />
fo'i mo la matou autalavou, ina<br />
ia maua lagona moni o Horatio<br />
Spafford na fatu ai lenei pese,<br />
ua pepese uma ai le lalolagi.<br />
UA LELEI LEA MO A'U NEI!<br />
1. Lo'u Ola pei o se vai e tafe<br />
malu.<br />
Ma tiga pei ni galu tu.<br />
Pe i'u i fea?, ua na a'oa'o mai<br />
pea,<br />
Ua lelei, tele mo a'u, lea!<br />
Tali;Ua lelei.! Ua lelei!<br />
Mo a'u nei! A'u nei!<br />
Ua lelei, lea, mo A'u nei.<br />
Na maliu Horatio Gates Spafford<br />
ia Oketopa, 16, 1888, i le<br />
gasegase o le malaria. A o<br />
nonofo i Ierusalema, Isar<strong>ae</strong>lu.<br />
A ua alu pea ma le mana lea<br />
pese. Ua fa'amafanafanaina ai<br />
loto mafatia i so'o se tiga e o'o<br />
mai.<br />
Spaffords song reveals a man<br />
whose trust in the Lord is unwavering.<br />
It would be very difficult for us<br />
to predict how we would react<br />
under circumstances similar<br />
to those experienced by the<br />
Spaffords... But we do know<br />
the God who sustain them,<br />
would also be with us.<br />
No matter what circumstances<br />
overtake us, may we be able to<br />
say with Horatio Spafford, It<br />
is well& with my soul.<br />
I le Suafa o Iesu,<br />
AMENE.<br />
18 Volt Cordless<br />
Impact Drill<br />
<br />
$379<br />
GEORGE HENRY & CO LTD<br />
0800 33 10 33<br />
<br />
<br />
Le Manamea Samoa 2nd September 2009 13<br />
Red<br />
Hot<br />
Price
1. Faamaonia le filifilia o Pule<br />
Sili o Matagaluega e lima a le<br />
Malo<br />
Ua faamaonia mai e le<br />
Kapeneta le filifilia o Pule Sili<br />
o nisi Matagaluega e lima a le<br />
Malo, e tauave nei tofiga taua<br />
mo le isi tolu tausaga.<br />
E tusa ai ma faiga faav<strong>ae</strong>, e<br />
ta’itolu tausaga ma toe<br />
faasalalau nei avanoa. Ma e<br />
tatala avanoa e tusi talosaga<br />
mai iai soo se tagata e agavaa.<br />
Ma e agavaa foi sui o iai e toe<br />
talosaga.<br />
Sa faataunuuina ese komiti<br />
faapitoa, faatalatalanoaga o<br />
nei avanoa. I le m<strong>ae</strong>a ai o<br />
faatalatalanoaga, ona aumai<br />
ai lea o le latou fautuaga i le<br />
Kapeneta. O i latou nei ua filifilia:<br />
• Pule sili mo le Matagaluega<br />
o Fesootaiga, Faamatalaga<br />
ma Fesootaiga<br />
Vavave Faaneionapo, ua toe<br />
filifilia ai Tua’imalo Ah Sam.<br />
• Pule Sili mo le Matagaluega<br />
o Tupe - Iulai Lavea<br />
lea ua sui tulaga ia Hinauri<br />
Petana.<br />
• Pule Sili Matagaluega Tau<br />
le Va i Fafo, ua toe filifilia ai<br />
Aiono Mose Sua<br />
• Pule Sili Matagaluega o<br />
Faamasinoga, ua toe filifilia ai<br />
Masinalupe Tusipa Masina<br />
• Pule Sili Matagaluega o<br />
Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga<br />
ua filifilia ai<br />
Taulealeausumai L. Malua lea<br />
ua sui tulaga ia Tuuu Dr. Ieti<br />
Taulealo.<br />
Na faaalia foi le agaga faafetai<br />
o le Kapeneta i le tautua a<br />
Hinauri Petana ma Tuuu Dr.<br />
Ieti Taulealo, sa faaaoga ai o<br />
laua tomai ma agavaa e tautua<br />
ai le Malo, mo tausaga e<br />
tele.<br />
Cabinet approves the recommendations<br />
for CEOs<br />
Cabinet has appointed five<br />
Chief Executive Officers for<br />
Government Ministries this<br />
week.<br />
• CEO for Ministry of Communication<br />
and Information<br />
Technology - Tua’imalo Ah<br />
Sam.<br />
• CEO for Ministry of Finance,<br />
Iulai Lavea now replaces<br />
Hinari Petana.<br />
• CEO for Ministry of Foreign<br />
Affairs, Aiono Mose Sua<br />
• CEO for Minsitry of Justice<br />
and Courts Administration,<br />
Masinalupe Tusipa Masina<br />
• CEO for Ministry of Natural<br />
Resources and Environment,<br />
Taulealeausumai L.<br />
Malua now replaces Tuuu Dr.<br />
Ieti Taulealo.<br />
The CEO positions are re-advertised<br />
every three years according<br />
to Government<br />
policies. Interested applicants<br />
and the current CEOs are entitled<br />
to apply.<br />
Cabinet has also acknowledged<br />
the long service by former<br />
Finance CEO, Hinari<br />
Petana and former Environment<br />
CEO, Tuuu Dr. Ieti<br />
Taulealo.<br />
2. Faamamaina o le taulaga i<br />
Apia<br />
Ua faamaonia e le Kapeneta le<br />
avea o le Aso Toonai 29<br />
Aukuso, 2009 e avea ma aso e<br />
Faamamaina ai le taulaga aua<br />
le faamanatuina o le Teuila<br />
2009.<br />
O lenei fuafuaga mo le Faamatagofieina<br />
o Samoa, na fuafuaina<br />
e le Pulega o Tagata<br />
Tafafao Maimoa mai Fafo<br />
(STA), ma ua tapa ai le fesoasoani<br />
a Matagaluega ma<br />
Faalapotopotoga Tuma’oti a le<br />
Malo e pei ona masani ai mo<br />
lea faamoemoe.<br />
O otaota i luga o le auala ma<br />
latalata ane e aofia ai ma ala<br />
vai ma taligalu, lea e ave i ai<br />
le faamamafa mo le faamamaina.<br />
O le agaga maualuga o le<br />
talosaga ina ia tuuina atu e le<br />
Kapeneta se poloaiga i faauluuluga<br />
o Matagaluega ma<br />
Faalapotopotoga a le Malo ina<br />
ia mafai ona lagolagosua ma<br />
utagia mai le faatalauula a le<br />
STA, aua le faamamaina o o<br />
tatou laufanua <strong>ae</strong>maise le<br />
taulaga o Apia.<br />
O nisi v<strong>ae</strong>ga o le talosaga e<br />
aofia ai le tuuina atu o le lagolago<br />
a Matagaluega ma<br />
Faalapotopotoga Tuma’oti i le<br />
Komiti o le Teuila ma le STA,<br />
e ala i mea faigaluega e moomia<br />
e faatino ai lenei faamoemoe;<br />
e pei o taavale a<br />
Matagaluega ma Faalapotopotoga<br />
e ao ai le otaota ma auina<br />
atu i le nofoaga e faatafuna ai<br />
i Tafaigata. E faapea foi ona<br />
taatia atu i Matagaluega ma<br />
Faalapotopotoga taitasi le<br />
tausiga o a latou tagata<br />
faigaluega.<br />
National Clean Up Day<br />
Saturday 29 August has been<br />
approved by Cabinet as the<br />
National Clean Up Day<br />
for the Apia town area in<br />
preparations for the Teuila<br />
Festival 2009. The Samoa<br />
Tourism Authority and the<br />
National Beautification Committee<br />
initiated this p r o -<br />
gramme, and have asked for<br />
assistance from Government<br />
Ministries and Corporations,<br />
as of the usual practice every<br />
year.<br />
The main focus of the submission<br />
was for Cabinet to issue a<br />
directive to Ministries and<br />
Corporations for their support.<br />
The submission also asked for<br />
Ministries and Corporations to<br />
allow the use of their tools and<br />
vehicles to collect the rubbish<br />
for the Tafaigata dump site.<br />
Ministries and Corporations<br />
are also asked to care of their<br />
own staff after cleaning up of<br />
their allotted areas.<br />
3. Polokalame ma talosaga<br />
mo Tupe faaopoopo mo le<br />
Teuila 2009<br />
Ua pasia e le Kapeneta se<br />
talosaga mo le faamaoniga o le<br />
polokalame o le Tala o le Tupe<br />
o le vaiaso o ‘Faaaliga o le<br />
Teuila’, mai i le Aso Sa 30<br />
Aukuso, e o’o i le Aso Faraile<br />
04 o Setema, 2009.<br />
O se talosaga lea na tuuina<br />
atu e le Sui Palemia o le Minisita<br />
foi lea mo Tagata Tafafao<br />
Maimoa mai Fafo, Afioga Misa<br />
Telefoni i le fono a le Kapeneta<br />
i le vaiaso nei, ona o le ave pea<br />
o le faamuamua a le Malo i le<br />
faatosina mai o tagata asiasi<br />
mai, e malolo ma matamata i<br />
faaaliga o tu ma aganuu a<br />
Samoa i le Teuila.<br />
E aofia ai le Tala Fuafua o le<br />
tupe mo le faatinoina o le<br />
polokalame o le Teuila e faapea<br />
ma le talosaga i le tala<br />
faaopoopo mai i v<strong>ae</strong>ga tupe a<br />
le Malo e fesoasoani i le<br />
faatinoga lelei o polokalame<br />
mo lea vaiaso.<br />
• Tupe Faaagaga mai V<strong>ae</strong>ga<br />
Tupe o le Pulega<br />
$150,000<br />
• Tupe maua o loo fuafuaina<br />
i Sponsorship,<br />
Lesitala ma tupe e ulu ai i<br />
nofoaga<br />
$43,950<br />
Aofaiga o Tupe Maua<br />
$193,950<br />
Aofaiga o Tupe o le a Faaalu i<br />
Polokalame<br />
(319,571)<br />
Aofaiga o Tupe Faaopoopo e<br />
moomia mo le faatupeina e le<br />
Malo ($125,621)<br />
Programme and additional<br />
Funding for the Teuila Festival<br />
2009<br />
Cabinet has approved the programme<br />
and additional funding<br />
for the Teuila Festival<br />
which starts from 30 August<br />
until September 04, 2009.<br />
The submission to Cabinet<br />
was submitted by Deputy Minister<br />
and Minister for<br />
Tourism, Afioga Misa Telefoni.<br />
One of Government’s priority<br />
is attracting tourists and<br />
Samoans overseas to visit and<br />
witness our cultural entertainments<br />
and events at the<br />
Teuila Festival.<br />
• Funds from the Authority’s<br />
budget<br />
$150,000<br />
• Estimated funds from<br />
sponsors,<br />
Registrations and doorway<br />
charges<br />
$43,950<br />
14 2nd September 2009 Le Manamea Samoa<br />
Total<br />
$193,950<br />
Total Expenditure<br />
(319,571)<br />
Additional funds needed from<br />
Government<br />
($125,621)<br />
4. Lipoti o gasegase tau<br />
fatuga’o mo le masina o Iulai<br />
2009<br />
E 53 gasegase ua ripotia le togafitia<br />
i le Falemai Faamamatoto<br />
i Motootua i le masina o<br />
Iulai, 2009. O lea lipoti na tuuina<br />
atu i le Kapeneta i le vaiaso<br />
nei. O gasegase tumau nei<br />
ua faamauina, ma o lo o faatinoina<br />
o latou togafitiga i le<br />
tatou Falemai Faamamatoto i<br />
auaunaga i masini. E toalima<br />
gasegase asiasi mai atunuu<br />
mamao sa faatinoina a latou<br />
togafitiga.E toalua o lo o<br />
malaga i atunuu mamao.<br />
Report from Renal Dialysis<br />
Unit at Motootua<br />
Cabinet has approved the report<br />
from the dialysis unit at<br />
Motootua, that 53 dialysis patients<br />
underwent treatment in<br />
July, 2009. Five of them were<br />
visitors from overseas. Two<br />
patients are currently overseas.<br />
5. $15,000 mo le kalapu<br />
lakapi a Apia<br />
Ua faamaonia e le Kapeneta<br />
se talosaga mo se fesoasoani<br />
tupe, mo le sailiga o le ‘Tupu o<br />
le Lakapi”, lea e faia ia<br />
Setema, 2009, e le Kalapu<br />
Lakapi a Apia.<br />
O le sefulu fa lenei o tausaga<br />
talu ona amatalia lenei<br />
faamoemoe. Ma na amata mai<br />
le tauvaga na o ‘au lakapi i<br />
Samoa nei ma Amerika Samoa<br />
sa valaaulia, a e peitai le<br />
tausaga nei, o lea ua valaaulia<br />
foi kalapu mai Niu Sila. E le<br />
gata i le v<strong>ae</strong>ga o alii a e faapea<br />
foi tamaitai. O le a fesoasoani<br />
lenei tauvaga i le atiina <strong>ae</strong> ma<br />
le faaleleia o le tomai o alo ma<br />
fanau a Samoa i lenei faagatama.<br />
O le a faia lenei tauvaga i le<br />
vaiaso o le Teuila, ma e<br />
$15,000 se tinoitupe na<br />
talosagaina e le kalapu lakapi<br />
a Apia mo le faafoeina o le tauvaga.<br />
$15,000 for the Apia ‘King of<br />
Rugby’ tournament<br />
Cabinet has approved a sponsorship<br />
of $15,000 for the<br />
Apia-King of Rugby tournament<br />
scheduled for September,<br />
2009.<br />
The tournament was initiated<br />
in 1996 by the Apia Sports<br />
Club, and has developed over<br />
the years. This year, the Club<br />
has decided to invite teams<br />
from New Zealand and American<br />
Samoa. The inclusion of<br />
women rugby teams in the<br />
tournament started in 1998.<br />
The tournament’s main objective<br />
is for local players to develop<br />
their skills and better<br />
equip them to play at international<br />
level.
TATALA LE 'LAVALAVA DIRECT'', LE FALE<br />
SU'SU'I SAMOA I PALMESTON NORTH<br />
Ua taoto nei le ata o le faatolotolo-ga<br />
tama e pei o saafiafiga i le vai o le<br />
tamaitai. Ua musa fo'i ma ata le<br />
sagalala aua ua tuia le vaa o mala, Pamasetone,<br />
tatou pati lima laia ma<br />
fa'afetai o lea ua atoa tino o le tama.<br />
Tatou <strong>ae</strong><strong>ae</strong> lenei manu ua ulu ma<br />
faafetai ua tatou maua se faamama<br />
avega ua leva na tatou moemiti i ai.<br />
O le agaga faafetai lea ma le faag<strong>ae</strong>etia<br />
i si o matou pitonuu nei ina ua tatalaina<br />
faalaua'ítele le fale suisui Samoa<br />
o le LAVALAVA DIRECT, le tautua a<br />
le afioga a Sogi ma le faletua o Siloma<br />
Moresi. O se faamama avega sili lava<br />
lea i nai o matou tagata. O le a le toe i<br />
ai se oi pe popole e malaga mamao i<br />
pitonuu e pei oAukilani ma Ueligtone<br />
mo ni faatauga o ni l<strong>ae</strong>i Samoa <strong>ae</strong>maise<br />
o ni togiga, aua o lea ua tulai<br />
mai le tautua a le Lavalava Direct e<br />
faamalieina lou finagalo.<br />
Mo le silafia o le atunuu, o se taimi<br />
muamua lenei ua mafai ai ona tatala<br />
se pisinisi su'isu'í Samoa i Pamasetone<br />
nei. E moni e tele ni tina o le matou<br />
pitonuu e lelei i lea taleni <strong>ae</strong> peitai o se<br />
tina muamua lea ua tulai mai ma fiafia<br />
e faalauiloa ma faasusulu atu lana taleni<br />
ina ia mafai ona suluia uma ai<br />
Samoa i totonu o Niu Sila nei.<br />
Na saunoa le tina i le alofa o le Atua ua<br />
faataunuuina ai nei fuafuaga uma aua<br />
na faamalolo (redundant) mai i lana<br />
galuega sa galue ai i tausaga e tele ona<br />
manatu lea, ua tatau ona fai se<br />
galuega fesoasoani mo nai o tatou<br />
tagata i le taugata o le soifuaga, <strong>ae</strong>maise<br />
le faigata o le galu (recession) lea<br />
ua ufitia uma ai tatou ma le lalolagi<br />
atoa.<br />
Ona a'e lea o se tofa ua tatau ona toe<br />
faaiila lana taleni o le suisui, lea la ua<br />
sapi ai nei si o matou pitonuu.<br />
Na amata lava i lana tama'i pisinisi i<br />
le suiina o l<strong>ae</strong>i o le fanau <strong>ae</strong>maise nisi<br />
o aiga ma nu'u tuaoi, e leai sona mafaufau<br />
o le a o'o lana tautua i se tulaga<br />
manuia ma le maualuga a'o lenei ua<br />
maoa'e le tulaga ua i ai.<br />
O le faatinoina o galuega e fai lava e le<br />
tina ma le tama, e su’i le tina <strong>ae</strong> lolomi<br />
(screen print) le tama. Manaia tele le<br />
talenia o nai o tatou tagata.<br />
O le tautua a le LAVALAVA DIRECT<br />
e fai lava i le feavata'i ma le felagolagoma'i.<br />
E pule lava oe pe faatau l<strong>ae</strong>i ua<br />
uma ona suí saunia e le tina, ia pe fai<br />
lava lau oe oka i so o se ituaiga sikaili<br />
e te finagalo ma lalelei ai.<br />
E maua foí le avanoa e malaga ai le<br />
LAVALAVA DIRECT pe a manaomia<br />
se fesoasoani e ona tamai nuu tuaoi e<br />
pei o Marton, Levin, Wanganui ma isi.,<br />
e pei ona tatou sauni atu i le Aso Sa o<br />
Tama <strong>ae</strong>maise o le Lotu Tamaiti.<br />
Faigofie feutagaiga uma ona o le<br />
Samoa lava e mafai ona malamalama<br />
i le tatou lava gagana.<br />
Ia avatu foi le faamalo ma le fa<strong>ae</strong><strong>ae</strong>a a<br />
le tatou nusipepa, Le Manamea Samoa<br />
i le LAVALAVA DIRECT. Faafetai ua<br />
e logo i le mapu a le tamaloa, ma ua e<br />
tulai mai ma ofoina mai lenei fesoasoani<br />
tele, faamalo le manatu i o tatou<br />
tagata, faafetai le finagalo tautua. Ia<br />
faamanuia le Atua i galuega uma aua<br />
le tautuaina o si o tatou atunuu.<br />
Mo fesootaiga, faafesootai le afioga a<br />
Sogi poo le faletua o Siloma i le telefoni:<br />
06 3564757, email address<br />
sogi@hotmail.com, pe e te afio ane foi i<br />
le tuatusi: 14 Hunter Stree, Palmerston<br />
North. (E talitonu lava Toma ina<br />
ua vaai.)<br />
Le Manamea Samoa 2nd September 2009 15
E toa 7 le aofai o alo o Samoa sa faauuina I le faauuga a le<br />
Iunivesite o Otago sa faia I le Aso Toonai 22 o Aukuso 2009<br />
O le lisi lea o le au faauu ma o latou faailoga<br />
Guinevere Alai Bachelor of Arts - Design<br />
Fa'amalua KamuBachelor of Arts - Politics<br />
Tapasa Gammon Muliau Bachelor of<br />
Commerce - Marketing<br />
Simanu Sa Bachelor of Arts - Communication<br />
studies<br />
www.syntheticoil.co.nz<br />
Ph. 03-338 3255 Cell. 021 395 320<br />
Synthetic Oil NZ Ltd<br />
Contact: Wayne Hill<br />
Amsoil Importer<br />
313 Lincoln Road,<br />
Christchurch<br />
Fax. 03-338 3230<br />
Angela Taula Bachelor of Commerce –<br />
Marketing<br />
Telesia <strong>Solomona</strong>Postgraduate Diploma in<br />
Music - with Credit<br />
Laura Aileone Master of Public Health -<br />
with Credit<br />
Simanu Sa, Faamalua Kamu, Angela Taula,Tapasa Muliau, Catherine, Guinevere Alai<br />
Alai Malua Tapasa and Maiava<br />
Angela Tauala and family<br />
8-14 Wilmer Street,<br />
Christchurch<br />
Ph. 03-379 7525<br />
Mob. 0274 376 299<br />
nisbits@inspire.co.nz<br />
UA SISI LE FU'A<br />
A LE<br />
F.A.G.A.S.A.<br />
AOAO, UA MAUA<br />
LE FA'AILOGA<br />
TAUALOA/AWARD<br />
Na faia lenei sauniga mamalu<br />
anapo i le Tepapa, na o le 11<br />
fa'alapotopoto na maua<br />
fa'ailoga taualoa<br />
anapo, na filifilia mai i le 200<br />
auaunaga o lo'o i totonu o<br />
Niusila.<br />
All Nissan<br />
Makes & Model<br />
16 2nd September 2009 Le Manamea Samoa
Tatala Aloaia le ulua’i nusipepa<br />
Samoa i Kalaiesetete<br />
Afioga Tuiataga Asi Blakelock , Komesina Aoao Samoa i Niu Sila i le saunoaga autu o le aso<br />
O le aso Toonai aso 29 o Aokuso 2009<br />
na tatala aloaia ai le auaunaga a Le<br />
Siufofoga o Samoa ma Le Manamea<br />
Samoa i Kalaiesetete nei, sa matuai<br />
faatumulia lea foi faamoemoe taua aua<br />
o se uluai nusipepa lea ua fanau atu i<br />
Kalaiesetete. O le Sauniga na taitaia e<br />
le Susuga i le Toeaina ia Tumama Vili<br />
o le EFKS i Kalaiesetete, ma na ia<br />
faatauaina ai i lana lauga e faapea,<br />
“E mulimuli atu foi nei faailoga i e<br />
Faatuatua i le Atua”<br />
Sa ia faaalia ai lona agaga faafetai ma<br />
le fiafia i le Atua ona o nei galuega lelei<br />
ua ia molimauina mai le tele o tausaga<br />
o galue faafaifeau ai Kalaiesetete. Na<br />
ia saunoa faamanuia ai foi i ia galuega<br />
taua ua amatalia ma apoapoai ma fautuaina<br />
le pulega ina ia faia ia lelei nei<br />
atin<strong>ae</strong>. O le Tofa ia Lavea Aseta na Fetalai<br />
e faafeiloa’i le mamalu o le auvalaaulia.<br />
O le Afioga i le Ao E’e ia<br />
Tuiataga Asi Blakelock na fai ma sui o<br />
le Malo Tutoatasi o Samoa le malo<br />
faaaloalogia na auai mai, na saunoa ai<br />
ma ia faatauaina ai foi le aoga o ia<br />
auaunaga aua lava le logologo puialii<br />
ina o le mamalu o le atunuu, ma to ai<br />
foi faamanuiaga i le pulega ma le tautua<br />
afai nei.<br />
O le susuga i le alii pule ia Sulusulumaivasa<br />
Leituala Aiva ll na saunoa<br />
foi e faailoa atili le Agavatau a le Manamea<br />
Samoa ma le Siufofoga o Samoa,<br />
o le aumaia lea o tala moni ma itu lelei<br />
o soo se tala e tutupu mai, ma avatu ai<br />
le fiafia i le atunuu ma faalauaitele ai<br />
le silafia ma le malamalama o le<br />
atunuu ma ia maua ai le soifua fiafia o<br />
tagata nuu o Samoa.<br />
Na m<strong>ae</strong>a foi saunoaga ma fetalaiga o le<br />
aso ona alo foi lea i le taumafataga tele<br />
na saunia e le pulega aua le taliga o le<br />
sua i le mamalu o le auvalaaualia. Na<br />
m<strong>ae</strong>a le tatalaina o ia auaunaga ona<br />
sosoo ai lea ma le fiafia nite, sa matuai<br />
tumutumu le fiafia nite i lea po i le<br />
manaia o le faili a le Niuseilah ma ana<br />
musika toe faaopoopo atu i ia ma le aufaipese<br />
a le Punialavaa, ua matuai faamalieina<br />
lava le au tafafao i le manaia<br />
o musika o le po ma le mamafa o le taumafataga.<br />
Susuga i le Toeaina Tumama Vili i le Sauniga Lotu<br />
Faletua o Mara Moega Lasei & Pastor Joseph Nickel & lona Faletua<br />
Nisi na ole auvalaaulia<br />
Le Manamea Samoa 2nd September 2009 17
Mai Laufanua o Kalaiesetete<br />
Tusia: T M FETU<br />
Tiumalumatua Maifea Fetu T<br />
O le aso Faraile 28 o Aokuso i<br />
le itula e 5 i le afiafi, na<br />
faataunuuina ai le fono a le<br />
New Zealand Samoan Rugby<br />
Football Union i laufanua o<br />
Kalaiesetete lea na malaga<br />
mai ai le afioga i le Pelesetene<br />
ia Aiolupotea John Roache ma<br />
sui mai iuni lakapi taitasi, lea<br />
na talimalo ai le iuni lakapi a<br />
Canterbury Samoa.E lua isi<br />
Iuni lakapi ia ua faaopoopo<br />
mai i le New Zealand Samoan<br />
Rugby Football Union, ua atoa<br />
ai nei le valu(8) o Iuni lakapi<br />
faaitumalo ua lea ua lalo nei o<br />
le faamalu a le New Zealand<br />
Samoan Rugby Samoan Football<br />
Union. O Iuni foi la elua ia<br />
ua faaopoopo mai o Counties<br />
Manukau, ma King Country<br />
Rugby Football Union.<br />
O nisi o mataupu na faatalanoaina<br />
o lenei fono o le faamautuina<br />
lea o taaloga fa’a<br />
Itumalu ia Oketopa 2009, lea<br />
o le a taaalo ai au e faa itumalo,<br />
a<br />
Otago/Southland, Canterbury<br />
Samoa,Wellingtone Samoa,<br />
ma Manuatu Samoa, <strong>ae</strong> taaalo<br />
Auckland Samoa, North Harbour,<br />
Counties Manukau, ma<br />
King Country, o au e malo mai<br />
I au tai fa ia, ona semifinal lea,<br />
o au e malo mai i le semifinal,<br />
ona final ai lea e sue ai le<br />
siamupini i le taaloga faa itumalo.<br />
Na talanoaina ai foi le<br />
faasalalauina ai o ni avanoa<br />
faiaoga mo au lakapi e fa (4), e<br />
lua au sinia, lua au Under 20s<br />
a le New Zealand Samoa latou<br />
te faiaaogaina nei au aua le<br />
taaloga faa tafatolu lea e faia<br />
mai i Aukilani ia Fepuari<br />
2010, lea o le a malaga mai ai<br />
au mai Samoa, ma Ausetalia<br />
Samoa. E faagata tusi<br />
talosaga mo ia avanoa faiaoga<br />
I le aso 24 o Setema 2009. Na<br />
m<strong>ae</strong>a mataupu o le fono ona<br />
alo lea I le taumafataga na<br />
saunia e Canterbury Samoa,<br />
ma taualuga ai I le se’i ina o<br />
lana lulu, o le iuga la lea o le<br />
lulu;<br />
1 Faailoga muamua # 1778<br />
Manuatu Samoa<br />
2 Faailoga lua # 2642<br />
Manuatu Samoa<br />
3 Faailoga tolu # 5514<br />
Otago/Southland Samoa<br />
4 Faailoga fa<br />
# 2871 O t a g o / S o u t h l a n d<br />
Samoa<br />
5 Faailoga lima # 5051<br />
North Habour Samoa<br />
6 Faailoga ono # 0052<br />
North Habour Samoa<br />
O le susuga i le Failautusi a<br />
Canterbury Samoa le Tofa ia<br />
Fiu Sefo na fai ma fofoga taumolimoli<br />
Canterbury Samoa e<br />
faafetaia ai foi le New Zealand<br />
Samoan aua foi lenei atin<strong>ae</strong><br />
taua aua tupulaga ma alo lalovao<br />
o Samoa.<br />
Tatala Aloa’ia Le<br />
Aoga Tusi Paia i<br />
Kalaiesetete.<br />
Tusia Peilua David Lam Sam<br />
O le fa’amoemoe ua taunuu o le<br />
laau o le soifua lea. O le aso 30<br />
o Aokuso 2009 i le itula e 4pm i<br />
le afiafi na faataunuuina ai le<br />
tatala aloaiaina o le lala o le Ia<br />
Malamalama Agape Bible College<br />
mai le laumua i Uelinitone<br />
i le aai o fuga laau i<br />
Kalaiesetete. O le faamoemoe<br />
maualuga o lenei aoga o le fia<br />
a’otauina o tagata Samoa i le<br />
Afioga Paia a le Atua e ala i le<br />
folafolaina ma le laugaina o<br />
lana upu faau’uina. O le ta’ita’i<br />
o le sauniga o le Susuga i le<br />
Faifeau Faiaoga o Tom Te’o<br />
mai Uelinitone. O saunoaga<br />
autu i lea afiafi o le Komesina<br />
Aoao Tutoatasi a Samoa i Niu<br />
Sila le afio i le Ao E’e Asi Tuiataga<br />
Semisi Blakelock,<br />
Susuga i le Toeaina o le Pulega<br />
i Niu Sila i Saute o le Ekalesia<br />
EFKS Susuga ia Tumama Vili,<br />
ma le Toeaina o Niu Sila<br />
Saute o le Ekalesia Faapotopotoga<br />
a le Atua (A.O.G) Susuga<br />
ia Talosia Vanilau. O le upu folafola<br />
sa saunia lava e le<br />
Susuga a le alii pule o le Aoga<br />
mai Uelinitone, Susuga ia Pastor<br />
Peniamina Williams. Sa<br />
auai foi le Taitai Fono o le Fono<br />
Faufautua a Samoa i Niu Sila,<br />
le Susuga ia Su’a Magele Tagaloa<br />
Nua Su’a e molimauina le<br />
faamoemoe taua pei ona<br />
faataunuuina.<br />
N m<strong>ae</strong>a lea ona soso’o ai lea ma<br />
le ipu ti mama sa saunia lava e<br />
Susuga i Faiaoga ma Tama ma<br />
Teine Aoga mai le laumua. O le<br />
Tofa ia Vaivaiolelupe Maselino<br />
Su’a mai Uelinitone sa fai ma<br />
fofoga o le Aoga aua nai<br />
faaaloaloga ma nai teutusi mo<br />
Susuga i Toeaiina, le Afioga i le<br />
Komesina Aoao, faapea nisi o<br />
faafeagaiga sa auai i le tatalaina<br />
o le Aoga.<br />
O le Fetalaiga ia Saleutogi poo<br />
le Tofa ia Lealailoa Lemusu<br />
Lemusu sa fai ma fofoga o le au<br />
valaaulia faapea le Komesina<br />
Aoao o Samoa, ma Susuga i<br />
Toeaiina, ma le mamalu tele sa<br />
auai, e talifuaitau i le Kolisi ma<br />
le au malaga mai Uelinitone.<br />
Ma sa faaiuina mea uma i le<br />
faatasi mai o le Tama i le lagi.<br />
i se talanoaga ma le sui Lesitala<br />
o le aoga ua faatuina nei<br />
Kalaiesetete le faletua ia<br />
Eleitino Vanilau, na ia saunoa<br />
ai ua toa luasefuluvalu i latou<br />
ua lesitalaina mo le amataga o<br />
lenei faamoemoe fou ua tupu<br />
a’e i le a’ai o fugalaau. O le aso<br />
Toonai aso 5 o Setema 2009 o le<br />
a amataina ai le le Aoga i le<br />
itula e 9 am i le t<strong>ae</strong>ao se ia ta le<br />
3pm i le afiafi.<br />
Tau ia ina ia faamanuia le Atua<br />
i fuafuaga mo le aga’i i luma o<br />
lenei Kolisi fou ua ta’ua o le Ia<br />
Malamalama Agape Bible College<br />
i le aai nei o Kalaiesetete.<br />
Silasila i ata i le itulau 19<br />
18 2nd September 2009 Le Manamea Samoa
Tatala Aloa’ia Le Aoga Tusi Paia i Kalaiesetete<br />
O Faafeagaiga sa auai<br />
Amataga o le sauniga<br />
Canterbury Caravan Court Ltd<br />
280 Main South Road, Hornby, Christchurch<br />
Jayco Canterbury is the largest South Island Caravan dealership, Established in 1963. Jayco Canterbury Ltd is proud to offer a selection of<br />
Caravans, Parkhomes, Motor Homes and Camper Trailers. Jayco products are manufactured in Australia using high tech computerized<br />
facilities and produce detailed and stylish recreational vehicles to suit the most discerning customer.<br />
Jayco’s new 50,000 sq metre factory employs over 1000 people and produces over 10,000 touring units per year and commands over<br />
55% of the Australian RV market.<br />
The owners of Jayco Canterbury Gwyneth and Peter McWhirter can guarantee personal service to all their customers caravans needs at<br />
their dealership at 280 Main South Road in Hornby, Christchurch.<br />
Gwyneth and Peter have just been awarded the winning Jayco Top NZ Dealer for the sixth consecutive year offering genuine reliable<br />
service. The dealership has a retail shop with a comprehensive selection of parts, spares and accessories.<br />
When you buy from Jayco Canterbury, you can deal with confidence from a company that will still be here in the future to serve you with<br />
all your caravan, motor home, park home and camper trailer needs.<br />
A great innovation has just been released which is Park home manufactured by Jayco Australia. One is available for inspection on site at<br />
the Hornby dealership.<br />
These need to be seen to realize how versatile a live in unit can be. The size is 11 metre x 4.700 (35ft x 15ft) with a steel chassis/sub<br />
frame but remains on spare wheels for onsite maneuverability, these homes on wheels are trucked to the site and can be shifted with a<br />
4WD. The Parkhome is a complete 2 bedroom little house with separate shower cubical bathroom, toilet, walk in wardrobe, kitchenette<br />
and large spacey Lounge and dinning area.<br />
This fully insulated double glazed maintenance free home is available for immediate delivery, the price is $112,000.00 for this complete<br />
package.<br />
Le susuga i le Komesina ma le faletua ma le susuga Sua Tagaloa<br />
Nua Sua o malo faaaloalogia nei o le faamoemoe.<br />
Phone<br />
03-349 7963<br />
Le Manamea Samoa 2nd September 2009 19
Canterbury Rugby Players with Many Talents<br />
By Havana Umaga<br />
Wellington-born rugby players Tu<br />
Umaga-Marshall and Rodney Ah You<br />
are the new Samoan players to sign on<br />
with the Canterbury Rugby Football<br />
Union this season. Although rugby<br />
was not originally their choice of sport,<br />
their success in the game has given<br />
them a new found passion for rugby.<br />
Tu Umaga-Marshall’s sporting career<br />
started with basketball, playing at national<br />
league level from 2002 to 2004.<br />
He played for the Waikato Titans in<br />
2002 and 2003 and signed with the<br />
Nelson Giants in 2004. His switch<br />
from basketball to rugby came when he<br />
felt his “passion for basketball had<br />
changed and he did not like being away<br />
from his family and friends.”<br />
Umaga-Marshall’s change to rugby<br />
proved a successful move when he was<br />
picked for the Wellington Lions squad<br />
and later on picked for the New<br />
Zealand sevens team. A second-year<br />
sevens squad member 26 year old said<br />
his shift to Canterbury was due to a<br />
lower back strain which cut his 2009<br />
sevens season short.<br />
Umaga-Marshall made his debut for<br />
Canterbury against Tasman a week<br />
ago as a replacement for winger James<br />
Tu Umaga-Marshall and Rodney Ah You<br />
Paterson. “The Canterbury team environment<br />
is awesome. They have welcomed<br />
me with open arms and the<br />
coaching staff treats all the players<br />
equal which is great.”<br />
A big influence in his sporting career<br />
decisions is his wife Riann Mih<strong>ae</strong>re<br />
and three year old daughter Kimora-<br />
Lee who has also made the move down<br />
south. “Having my family with me was<br />
very important as most of my spare<br />
time is spent with them.”<br />
Umaga-Marshall’s father is Maori and<br />
from the tribe Tuhoe. His mother is<br />
from the village of Leulumoega in<br />
Samoa and is the older sister of the famous<br />
former All Black Tana Umaga.<br />
While he hasn’t been to Samoa since he<br />
was seven, he hopes to take his family<br />
there very soon.<br />
Unlike his team-mate, 20 year old Rodney<br />
Ah You has been in Christchurch<br />
since he was nine. His father Kelope<br />
was the big influence on his sporting<br />
career in his younger years. Kelope<br />
was a Golden Gloves title holder and<br />
his young son aspired to follow in his<br />
footsteps. However, after five amateur<br />
fights the former Christchurch Boys’<br />
High School student discovered his<br />
real interest while attending a school<br />
which has a high reputation in rugby.<br />
In his short four years of playing rugby<br />
Ah You has represented Canterbury in<br />
the under 17’s, under 18’s, under 19’s<br />
and Colts teams and also represented<br />
New Zealand in the under 19’s and<br />
under 20’s teams. He is now signed on<br />
for one season with Canterbury’s NPC<br />
team. The news of him making the<br />
team “was a real shock and is still sinking<br />
in.”<br />
Before rugby, Ah You tried carpentry<br />
and worked for many building companies.<br />
However, his busy rugby schedule<br />
has meant he has had to put his<br />
carpentry career on hold. His spare<br />
time is usually spent with his family<br />
and friends who are very important to<br />
him. His father Kelope is from the village<br />
of Afega and his mother Faai’u is<br />
from the village of Saleimoa. He has<br />
only been to Samoa once in 2007 but<br />
hopes to make more visits.<br />
Ah You also made his debut for Canterbury<br />
against Tasman. Although his<br />
time on the field was limited it’s certain<br />
we will be seeing more of this talented<br />
young player in the future.<br />
We wish these two inspirational players<br />
all the best with their rugby careers!<br />
Tumatauenga Umaga-Marshall<br />
DOB: 03/03/83<br />
POB: Lower Hutt<br />
Weight: 101 kg<br />
Height: 1.90m<br />
Rugby Playing Career<br />
Position: Wing, Fullback, Mid-fielder<br />
Clubs: Wainuiomata, Petone,<br />
Sydenham<br />
Provincial/State Sides: Wellington<br />
Lions, Canterbury.<br />
National Team(s): NZ Sevens<br />
Rodney Ah You<br />
DOB: 27/10/88<br />
POB: Lower Hutt<br />
Weight: 117 kg<br />
Height: 1.85m<br />
Rugby Playing Career<br />
Position: Prop<br />
Clubs: Linwood, Sydenham<br />
Provincial/State Sides: Canterbury.<br />
National Team(s): NZ under 19’s and<br />
NZ under 20’s.<br />
20 2nd September 2009 Le Manamea Samoa
Sei le Talita<br />
Ranfurly Shield<br />
Tusia: Hanita Nua<br />
Ua toe foi nei foi le Talita Ranfurly<br />
Shield i le au a Canterbury, e leo se<br />
faaiuga o le vaiaso fiafia lea i le au<br />
tapuai a le Liona a Ueligitone ona o le<br />
omai lava o moa folau vivini i o latou laufanua<br />
i le po o le aso Toonai , <strong>ae</strong> sili ai<br />
ona tala faanoanoa i le alii faiaoga a le<br />
Liona a Ueligitone o Jamie Joseph ona<br />
o lana faaiuga e ala i le filifiliina o lana<br />
au. Manatua foi ao lumanai le taaloga a<br />
le All Blacks ma le Wallabies na<br />
feeseeseai ai le alii o Jamie Joseph ma<br />
Graham Henry i le le faataaaloina e<br />
Joseph o lana au All Blacks lea na<br />
manao i ai Henry ona o lona talitonuga<br />
e sili lava le tumau pea i ana tama o loo<br />
avanoa i vaiaso uma, peitai la o lea na<br />
sui e Joseoh lana mau lea i le taaloga o<br />
le Talita i le faiuga o le vaiaso i le lau-<br />
mua, i lona faataaaloina uma o ana au<br />
All Blacks ma le manatu e mafai ai ona<br />
tumau le talita, <strong>ae</strong> ua galo ia te ia ua fetaui<br />
lelei lava foi lana suiga ua fai, ma<br />
le taaalo uma foi o fomai a Canterbury e<br />
pei o McCaw, Cater ma Thorne. O le<br />
mea moni lava la, e leo maua se filemu<br />
e le faiaoga poo le fea e sao, ia ua sao ai<br />
loa Petelo, “ua ka leiloa poo le lelei, poo<br />
le leaga”, tasi o le mea, masalo ana le<br />
taaalo Nonu ma Sooialo leiloa pe o le<br />
talita muamua lea ua oo ni ai i le selau<br />
aua e uma lava le afa muamua e lei tau<br />
ai lava Ueligitone. Ua toe see atu nei foi<br />
la le Talita Ranfurly Shield i le aai o<br />
Keriso Christchurch ma le au a Canterbury<br />
ina ua faiaina ai le Lion lea sa ia<br />
umia i ai e 39 I le 14.<br />
Faiaina faalua le<br />
Silver Fern<br />
Tusia: Hanita Nua<br />
Ua faalua ona malolo le au netipolo a<br />
Niu Sila nei i latou taaloga e lua ma le<br />
au fili a le lalolagi, faiaina muamua i le<br />
taaloga ma le World seven i Wellington<br />
<strong>ae</strong> na le pupula foi i le taaloga talu ai nei<br />
i Rotorua.<br />
O nei toilalo sosoo a le Silver Fern ua<br />
avea ma logo tatagi i le faiaoga ma le<br />
Pulega a le au le tulaga o i ai nei a latou<br />
tapenaga ma ua lava lea e tau atu i ai se<br />
feau i le tulaga le saunia o loo i ai nei le<br />
Fern, toe 10 aso ona faia lea o le<br />
taaamilosaga masani i le va o Niu Sila<br />
ma Ausetalia ma o taaloga nei o loo<br />
faamoemoe le tamaitai faiaoga o Ruth<br />
Aiken e aoga tele ma fetaui mo le tapenaga<br />
mo Ausetalia.<br />
O le tulaga i le osofai, o le puipui, o le<br />
tele o polo pau ma pasi sese, <strong>ae</strong>maise ai<br />
ma le lelei tele o le faalavelave a le au<br />
ale lalolagi i taimi e togi ai le polo i le<br />
mama, o v<strong>ae</strong>ga uma ia ua maitauina le<br />
faatamala ai o le au a le atunuu e pei<br />
ona faailoa e le tamaitai faiaoga. E oo<br />
lava foi i le tau fetuunai o teine i tulaga<br />
sa lei mafai ai lava le malosi o le World<br />
seven i taaloga ua m<strong>ae</strong>a, <strong>ae</strong> tasi o le<br />
mea, e aoga foi le faiaina e iloa ai le mea<br />
o loo faaletonu auā le alo atu ia Ausetalia,<br />
o nisi o suiga o le au a le Silver<br />
Fern lea ua toe vaaia ai le tamaitai o<br />
Tempera George ua toe ofi i le au a le<br />
atunuu i lona tulaga o le center e pei<br />
ona masani ona taalo ai, <strong>ae</strong> i le au a le<br />
World Seven na maitauina ai le mataina<br />
o le faatinoina e le alo o Samoa le<br />
tamaitai o Cathrine Latu o lana taalo<br />
lea na mumera silia ana togi i le mama<br />
ma manumalo ai lana au, o Latu o le<br />
Goal Shooter foi lea o le au Netipolo a<br />
Samoa.<br />
Le Manamea Samoa 2nd September 2009 21
COME AND SEE THE WHITEWARE<br />
PROFESSIONALS<br />
FOR THE BEST DEALS ON QUALITY USED<br />
<br />
<br />
DISWASHERS AND SO MUCH MORE<br />
PLUS BRING IN THIS ADVERT AND<br />
RECEIVE UP TO 20% OFF YOUR NEXT PURCHASE<br />
*Conditions apply<br />
Malolo le Small Manu<br />
Tusia: Hanita Nua<br />
Ua tasi le faiaina a le Small Manu lea e i<br />
Niu Sila nei i lana malaga taamilo, e ui sa<br />
mataina le la taaloga ma le au fili a le Aukilani<br />
Samoa Under 15 lea na manumalo ai<br />
i ai e 13 i le leai i le aso Toonai atu i tua 22<br />
o Aukuso, <strong>ae</strong> o lea na matua faamo’amo’a<br />
lelei lava e le au fili Under 15 a Counties<br />
Manukau Samoa i le mal<strong>ae</strong> i Weymouth<br />
Manurewa i le aso Toonai na tea nei. O le<br />
vaiaso i ona tua atu lea na maua le avanoa<br />
e molimauina ai e le tatou Tala i Taaloga<br />
le tulaga mataina o le faatinoina e le au<br />
lenei a le Small Manu mai Samoa o le<br />
taaloga lea na faiaina ai Aukilani Samoa<br />
Under 15, e lua a latou sikoa na maua e<br />
ala i a latou osofaiga malolosi ma laasia ai<br />
le laina sikoa. Peitai sa le alo tamala le<br />
faatalitali mai a le au lenei a Counties<br />
Manukau Samoa Under 15, o lona uiga ua<br />
fai si leva ona tuufaatasi lea au e faatali ai<br />
le malosi o le au lenei masii mai Samoa.<br />
Ua lua nei la manumalo <strong>ae</strong> tasi le faiaina<br />
o le au masii, <strong>ae</strong> toe tasi le latou taaloga<br />
lea e totoe e taaalo ai ma le au fili a le<br />
kalapu a Eden Roskill lea na le taunuu i le<br />
ogatotonu o le vaiaso na tea nei, fai mai le<br />
susuga i le faiaoga Fuluomanu Henry<br />
Bryce, masalo ua ova le tago tele o tamaiti<br />
i le fuamoa ma le kfc ua tau le maua ai le<br />
malosi lea na maua ai malo e lua i le amataga,<br />
ia poo le le masani foi o tino o nai<br />
fanau i le fesuiaiga o le tala o le tau i Niu<br />
Sila nei.<br />
22 2nd September 2009 Le Manamea Samoa
SPORTS<br />
Ausia e Muliaina le 75<br />
Taaloga Faitaulia<br />
Tusia: Hanita Nua<br />
Ausia e Muliaina le 75<br />
Taaloga Faitaulia<br />
Fai mai le alii taalo o Malili<br />
Muliaina masalo o lona naunau<br />
tele ia manumalo le All<br />
Blacks faatasi ai ma le faatumauina<br />
o le lelei o ana tapenaga<br />
i luga o le mal<strong>ae</strong>, o le<br />
mafuaaga lea o le galo ia te ia<br />
ua aulia le 75 o ana taaloga<br />
faitaulia faavaomalo i le au a<br />
le atunuu. O le taaloga lea na<br />
tea nei a le All Blacks ma le<br />
Wallabies ua ausia ai e lenei<br />
fetu pupula o le lakapi a Niu<br />
Sila nei lea matatia ma ua<br />
avea ai nei Muliaina ma uluai<br />
tama taalo i le All Blacks i le<br />
laina i tua ua oo ana taaloga i<br />
lea numera, ma ua sili atu ia<br />
Tana Umaga lea e 74 ana<br />
taaloga i le ofu uliuli.<br />
Ua lona fa ai nei la i le lisi o<br />
tagata pito i tele taaloga<br />
faavaomalo i Niu Sila lenei foi<br />
alo o le atunuu lea e muamua<br />
i le faatulagana lenei le alii o<br />
Sean Fitzpatrick e (92 test),<br />
Justine Marshal (81 test), Ian<br />
Jones (79 test), <strong>ae</strong> tasi le<br />
taaloga lea ua muamua ai i le<br />
alii kapeteni o Richie McCaw.<br />
O Muliaina na amata ona<br />
taalo i le au a le atunuu i le<br />
2003 lea na faiaina ai Niu<br />
Sila ia Egelani I Aotearoa nei,<br />
saunoa le alii taalo e lelei ma<br />
faafiafiaina le tulaga ua i ai le<br />
tele o ana taaloga i le au , <strong>ae</strong><br />
o le mea moni ua galo ia te ia<br />
ma e oo lava foi i le aulia o le<br />
50 taaloga na te lei manatua,<br />
saunoa foi le alii ma faafetaia<br />
le faatuatuaina pea o ia e le<br />
alii faiaoga ma le Pulega o loo<br />
mafai ai ona maua pea lona<br />
avanoa i le ofu uliuli.<br />
O le alii o Malili Muliaina na<br />
soifua ane i Samoa ma<br />
faafailele i le aai o Invercargill<br />
lea ua faatulaga foi o le<br />
numera tasi i le numera 15 i<br />
le taaloga lakapi i lenei foi<br />
vaitaimi i le lalolagi ma afai<br />
<strong>ae</strong> tumau pea le malosi ma le<br />
faatuatuaina e Henry ma le<br />
v<strong>ae</strong>ga o Mils, ia faatasi ai foi<br />
ma le le maua i ni manuaga,<br />
o lona uiga e ono oo atu lava i<br />
le Ipu o le Lalolagi lea o lea<br />
tali malo ai Niu Sila i le 2001<br />
o taalo pea lea alo o le atunuu<br />
ia ma e ono aulia ai lava foi le<br />
100 o ana taaloga faitaulia.<br />
Sa le tuuititia foi e le alii o<br />
Mils le la mafutaga ma Tana<br />
Umaga i lona taimi i le All<br />
Blacks lea na faaalia e Muliaina<br />
le tele o aoaoga taua ma<br />
le aoga na maua mai ai e le<br />
gata o totonu o le mal<strong>ae</strong> ia <strong>ae</strong><br />
faapena foi ma fafo pea faapaleina<br />
i le ofu uliuli.<br />
Afai <strong>ae</strong> aulia e Muliaina le<br />
100 taaloga o lona uiga o se<br />
tagata taalo muamua lea i le<br />
au a Niu Sila o lea aulia lea<br />
matatia maualuga, ia ma e<br />
faamanuia atu ai foi le Manamea<br />
Samoa i lenei foi alo o<br />
Samoa.<br />
CHINA TOWN MARKET<br />
384 RICCARTON ROAD, UPPER RICCARTON, CHRISTCHURCH | PHONE 03-3410128<br />
Le Manamea Samoa 2nd September 2009 23
24 2nd September 2009 Le Manamea Samoa