20.04.2013 Views

Manumalo Tuila'epa Sa'ilele ae to'ilaloTole'afoa Solomona

Manumalo Tuila'epa Sa'ilele ae to'ilaloTole'afoa Solomona

Manumalo Tuila'epa Sa'ilele ae to'ilaloTole'afoa Solomona

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

FUNERAL DIRECTORS<br />

Since 1881...<br />

a continuing<br />

family tradition<br />

19 London Street, Christchurch<br />

Telephone: (03) 379 9920<br />

188 Williams Street, Kaiapoi<br />

Telephone: (03) 327 7927<br />

Email: jrhind@funerals.co.nz<br />

A Member of the Funeral Directors Association of New Zealand Inc.<br />

L. ROBERTSONMEMORIALSLTD<br />

STONECRAFT AND DESIGN<br />

“Quality & Service since 1937”<br />

23 Coleridge Street, Christchurch 2<br />

Ph. 03-366 5630<br />

Fax. 03-377 4692<br />

Em. robertson.memorials@xtra.co.nz<br />

We ship to the Islands<br />

Issue 2 2nd September 2009 www.lemanameasamoa.co.nz<br />

“Teena fa’amasinoga<br />

talosaga au tete’e suiga o<br />

le itu auala” Itulau 3<br />

Tatala Aloaia le ulua’i<br />

nusipepa Samoa i<br />

Kalaiesetete Itulau 17<br />

“Teena fa’amasinoga talosaga au tete’e suiga o le itu auala”- Itulau 3<br />

Lau Nusipepa e faafiafia mo oe<br />

$2.50<br />

Affordable<br />

Panel & Paint<br />

Ph. 366 5318<br />

194 Wordsworth St<br />

Sydenham, ChCh<br />

Ausia e<br />

Muliaina<br />

le 75<br />

Taaloga<br />

Faitaulia<br />

Le Manamea Samoa 2nd September 2009 1<br />

Itulau 23<br />

<strong>Manumalo</strong> Tuila’epa Sa’ilele <strong>ae</strong><br />

to’ilaloTole’afoa <strong>Solomona</strong>


HEAD OFFICE:<br />

PO Box 6261, Upper Riccarton,<br />

Christchurch<br />

Phone. 03 - 341 8558<br />

Fax. 03 - 341 8568<br />

Website. www.lemanameasamoa.co.nz<br />

Email. lemanameasamoa@xtra.co.nz<br />

MANAGING DIRECTOR/PUBLISHER<br />

Sulusulumaivasa Leituala Aiva II (Ivan)<br />

CHIEF EDITOR<br />

Tiumalumatua Maifea Fetu<br />

SUB EDITOR<br />

Havana Umaga<br />

ADMINISTRATION<br />

Katie Sulusulumaivasa<br />

SPORTS REPORTER<br />

Hanita Nua<br />

SAMOA CORRESPONDENCE<br />

Agafili Tuitolovaa<br />

Tusitala Tolo<br />

Wellington<br />

Aliimuamua Nofoitumua Fuimaono Lalau<br />

Ester Jane Temukisa Laban<br />

Palmerston North<br />

Fealofani Tini Brown<br />

Dunedin<br />

Afamasaga Pavihi<br />

DISTRIBUTION<br />

Christchurch - Soisoifua Tiumalumatua<br />

Wellington - Papalii Peniata & Patosina<br />

Madar<br />

Auckland - Savali O le Filemu<br />

Samoa - Agafili Tuitolovaa<br />

Palmerston North - Fealofani Tini Brown<br />

DESIGNER & LAYOUT<br />

Graphic Icon Ltd<br />

75 Hamlin Road, Mount Wellington,<br />

Auckland, New Zealand<br />

Ph. 09-570 2786 Mob. 027 4860099<br />

www.graphicicon.co.nz<br />

© Lemanamea Samoa reserves the rights<br />

to all editorial and advertising subject<br />

to copyright.<br />

All contributed articles do not reflect the<br />

opinion of the Le Manamea Samoa Newspaper.<br />

www.lemanameasamoa.co.nz<br />

Tiumalumatua Maifea Fetu<br />

E toe faatalofa atu foi i lenei vaiaso<br />

i le mamalu o le tatou atunuu i le<br />

aufaitau ma paaga uma a Le Manamea<br />

Samoa. Malo le lagi e mamā,<br />

malo le Pale, malo i lau tapuaiga<br />

mau.<br />

O le tatou lomiga lona lua lenei, auā<br />

foi le auaunaga a Le Manamea<br />

Samoa, lau nusipepa e faafiafia mo<br />

oe.<br />

Talu ai o lea ua m<strong>ae</strong>a le faamoemoe<br />

o lau nusipepa lea na tatalaina<br />

aloaia ai lana auaunaga i totonu<br />

lava o lau fanua o fugalaau matala<br />

TUSI I LE FAATONU<br />

PO'O LE A SOU TAOFI I LE<br />

FA'AMATAI O TAMA'ITA'I?.<br />

Ua fa'afagogo tagi ao pea lenei<br />

fuaitau pe a tauane pe fa'alogo<br />

fo'i i matai tama'ita'i.<br />

O se fesili lea ua tiga lava ona<br />

va'ava'ai atu ua fa'atinoina e le<br />

tele o aiga ma Afio'aga lea v<strong>ae</strong>ga<br />

ole aganuu, <strong>ae</strong> o loo vanevane<br />

mai lava, ma manana'o le au fai<br />

fesili, ia tali atu nisi tagata e<br />

fa'amalieina ai o latou loto, <strong>ae</strong><br />

fai mai le tali a le isi lo'omatua,<br />

sole, e vele atu lava e le o ni a<br />

outou vao <strong>ae</strong> vele lava.<br />

O lo'o laulauvivilu ma soifua<br />

tagata Samoa i se talitonuga, O<br />

mea lava na ola mai ai o tatou<br />

tuaa, e le matai ni tama'ita'i i<br />

aso ua alu, peita'i ane na o<br />

tama'ita'i ta'uta'ua,<br />

pei o Sina'aletava'e, Taufau ma<br />

Nafanua.<br />

Ae o lea la ole a ou taumafai e<br />

faaali so'u taofi ile fesili lea ua<br />

tula'i mai<br />

Ai ua i ai ni mea ua fa'aletonu i<br />

le matau atu a tagata lautele i<br />

le tula'i mai o matai tamata'ita'i,<br />

i le fa'aanofaleina o le aganu'u<br />

ma le agaifanua i lenei talutalufou,<br />

e lua la ni v<strong>ae</strong>ga e fia aga'i i<br />

ai la'u tali.<br />

O lo'u la taofi faatuatama i o'u<br />

tuateine, e matua le talafeagai,<br />

o le fesili pe aisea? Leaga o oe o<br />

la'u FEAGAIGA, o le i'oimata o<br />

lota va nonofo ai, e te faam<strong>ae</strong>p<strong>ae</strong>pa<br />

ma e fa'am<strong>ae</strong>la. Aua<br />

a o'o nei ina tofia oe e te matai,<br />

<strong>ae</strong>maise lava o se suafa tulafale,<br />

ona va ai loa lea ole fogava'a,<br />

to'ilalo ai lea o lo ta fatu aiga ma<br />

malepe ai fa'av<strong>ae</strong>, o le fesopoaiga<br />

lava lea o upu ma tala<br />

leaga, tulou, tulou lava, o le<br />

matafaioi a tulafale, e leaga e<br />

susua mea nei o talanoaga, e<br />

sua uta, sua luga, sua ma le tele<br />

o nisi mea, a ta saofafa'i faatasi<br />

la i le saofaiga ona maligi ai lea<br />

o o'u loimata, ma faapea atu e<br />

sili le oti i lo le faalogo atu, manatua<br />

e sili atu le oona o 'upu ai<br />

lo le ta'e ole ulu.<br />

O lona lua, pe lauga fale pe<br />

Mai le Faatonu<br />

i Kalaiesetete, na faataunuuina<br />

lava i le aso Toonai na se’i mav<strong>ae</strong><br />

atu nei aso 29 o Aokuso 2009.<br />

Na amatalia i le sauniga lotu na<br />

ta’itai’a e le susuga i le Toeaina ia<br />

Tumama Vili, o le Ekalesia Faapotopotoga<br />

Kerisiano Samoa i<br />

Kalaiesetete, soso’o ai ma le Fetalaiga<br />

faafeiloa’i a le fofoga o Le<br />

Manamea Samoa, le Tofa ia Lavea<br />

Aseta Tologata. Saunoa foi lana<br />

Afioga i le Ao E’e, Afioga ia Tuiataga<br />

Asi Blakelock, Komesina<br />

Aoao o Samoa i Niu Sila, i lana<br />

saunoaga autu mo le aso. Na<br />

matagofie upu tima’i, ma upu<br />

faal<strong>ae</strong>iau mo le tautua ua amatalia.<br />

Na saunoa foi le Afioga i le alii Pule,<br />

le Susuga ia Sulusulumaivasa<br />

Leituala Aiva ll, auā lava lenei<br />

faamoemoe, ma toe saga faamautuina<br />

ai le agavatau a lau nusipepa<br />

Samoa e faafiafia mo oe.<br />

Ua tatau ai ona faamauina se agaga<br />

faafetai tele i le paia maualuluga o<br />

lauga mal<strong>ae</strong>, e matua le mafai<br />

lava i nei ona po ese matai<br />

tama'ita'i ona faatinoina la'ei<br />

ma aga fa'atulafale. O le va<br />

fa'atulafale, e fematea'i, toe<br />

fa'afepalopaloa'i, ma va'ava'ai<br />

matafela, tulou, sa i ai se faatau<br />

sa fai e le'i levaleva atu nei, o se<br />

tasi o Aliit<strong>ae</strong>ao, sa i ai se tasi tulafale<br />

e fealua'i i le nofoa<br />

fa'ata'avalevale (wheelchair) na<br />

finau malosi ile lauga, ua<br />

fa'aaloalo i ai isi tulafale, <strong>ae</strong><br />

tete'e lava le to'atasi, e amata<br />

atu lana lauga, <strong>ae</strong> seu loa e le<br />

tulafale lea na tete'e, o upu ia a<br />

le tulafale, “sole alu i lalo e fai ai<br />

le lauga, 'aua e te le mafaufau, e<br />

alala mai le paia ma le mamalu<br />

ole atunuu a e fia papalagi atu<br />

ma au amio,” ua fiu e faatoese<br />

ma faamolemole atu ona o ia e<br />

ma'i, <strong>ae</strong> le mafai lava ona una'i<br />

malie atu lava lea o lona nofoa i<br />

tua i le mea o loo i ai taulele'a,<br />

sa i ai fo'i la se tasi matai tama'ita'i<br />

na nanau fo'i i le lauga, fesili<br />

loa i ai le na la fa'atau, tulou,<br />

tulou lava, “a tuu atu le lauga e<br />

mafai ona tatala lou la'ei (ofu)”,<br />

tali le tamata'i, “soia e te le<br />

mafaufau,” <strong>ae</strong> <strong>ae</strong> fai mai le tali<br />

a le matai tamaloa, “o oe e te le<br />

mafaufau, ona e sese le mea<br />

lena e te nofo ai”<br />

O lo'u la taofi e le tatau la i tulaga<br />

ia ona matai se tama'ita'i,<br />

auā na te le gafatia le fa'atinoina<br />

o aiaiga o mea nei o matai<br />

tulafale, o le savali, tu tautala<br />

fue ma le to'oto'o, tatala le la'ei<br />

pe fa'asaniti, amo atu, amo mai,<br />

o le upu fa'asamoa, e fai fo'i o le<br />

fale a'o le anofale, o lona uiga e<br />

fai fo'i o le matai, a'o aga ma<br />

taga e fa'atino ma nofotuav<strong>ae</strong> ai.<br />

O lea fo'i la o le a fa'aalia so'u<br />

taofi i nei ona po i ala e taua ai<br />

ona fa'amatai tama'ita'i. Talu ai<br />

la le tula'i mai i lenei vaitaimi,<br />

ua oge tagata le tele o aiga, a'o<br />

aiga uma fo'i, e tupu a ma<br />

tamalii ai le tagata, a 'ea? Se'i fai<br />

se tala e fa'amatala atili ai lo'u<br />

taofi lea, ona e talitonu lea ma<br />

mautinoa le moni ma le faa-<br />

si o tatou atunuu na mafai ona<br />

pa’au atu ma talia foi la matou<br />

faatalauula atu, i le Afio i lau Afioga<br />

le Ao E’e Afioga Asi Tuiataga Blakelock<br />

ma lou faletua, le sui mamalu<br />

o le tatou Malo tutoatasi o Samoa,<br />

susuga i faifeau toeaiina o le tatou<br />

nuu, le mamalu i le au faigaluega<br />

paia a le Atua ma o outou faletua.<br />

E faafetai tele atu foi i le paia o aiga<br />

ma tapaau, faleupolu o tofiga faletua<br />

ma tausi ma le laveloa o Samoa<br />

atoa. Ua mamalu ma maualuga le<br />

faamoemoe o lau nusipepa ina ua<br />

mafai ona tatou molimauina<br />

faatasi. Faafetai tele i lou agalelei<br />

ma lou maau i lau meaalofa na<br />

tauaaoina. Faafetai faafetai tele<br />

lava. Ia saga faamanuia atu le Atua<br />

i lo outou agalelei i soo se v<strong>ae</strong>ga sa<br />

e faatinoina ai lou aao mafola<br />

E faapea foi ona faafetai tele atu mo<br />

lo outou mamalu na tauaao mai a<br />

outou tusitusiga ma saunoaga faamanuia<br />

i le tatala aloaiaina o lau<br />

maoni o lea fuaitau ua ou ta'ua.<br />

Sa fai se talanoaga a le Tuitoga<br />

Tuifiti ma Malietoa, o le a feasiasi<br />

solo i o latou atunu'u e eva<br />

ma matamata ai, ona amata loa<br />

lea i Toga, e atoa ai le vaiaso, sa<br />

matuā maofa le Tuifiti ma<br />

Malietoa i fa'aaloaloga fa'apea le<br />

tautuaina ole Tuitoga, soo se<br />

taimi lava e vala'au atu ai le Tuitoga<br />

i lana 'au tautua, se toetoe<br />

a sosolo mai nai tamaloloa i o<br />

latou manava, uma lena vaiaso,<br />

malaga i Fiti o fa'aaloaloga ua<br />

matua mata'ina, a vala'au fo'i la<br />

le Tuifiti i ona soatau i se mea e<br />

mana'o ai, se e tapisa ma tamomo'e<br />

mai, oo mai loa fo'i lea i<br />

Samoa, ua matua fia va'ai fo'i le<br />

Tuitoga ma le Tuifiti i aganu'u<br />

Fa'asamoa, e vala'au atu la<br />

Malietoa i tagata Samoa e o<br />

mai, <strong>ae</strong> vala'au atu i ai le 'au<br />

Samoa, Tulou lava o le tala<br />

malie (joke) O ai le guku lea e<br />

pisa mai, kaoga e fai au feau, fesilisili<br />

atu loa le Tuifiti ma le Tuitoga<br />

ia Malietoa pe aisea e<br />

fa'apea ai Samoa, <strong>ae</strong> tali si<br />

toeaina fa'apea, “o Samoa, e<br />

Malietoa uma lava tagata, o<br />

lona uiga e tupu tagata uma”, o<br />

iina tonu lava na amata ona fefefe<br />

ai Toga ma Fiti i soo se<br />

Samoa.<br />

O le mafua'aga lena ua manatu<br />

ai le tele o aiga e fa'amatai<br />

tama'ita'i ne'i mea ane ua le<br />

fa'aauauina gafa tautupu o aiga,<br />

<strong>ae</strong> lelei la ia te a'u ona tuu i ai le<br />

suafa Tamalii e saga fa'am<strong>ae</strong>p<strong>ae</strong>pa<br />

ai, ma fa'afalemalu o<br />

nuu ma aiga.<br />

O nei fo'i aso ua iloa e tagata<br />

uma, o le fa'av<strong>ae</strong> lava o faigamalo<br />

o Samoa, a le matai le sui,<br />

e le avea ma faipule e o'o ai i totonu<br />

ole Maota fono i Tiafau, a'o<br />

na ona po, sa to'atele le 'au<br />

agava'a i le tofi faipule <strong>ae</strong> o le<br />

fa'alavelave e le matai, ma le isi<br />

ua saili fo'i faipule i a'i latou e<br />

maualuluga le a'oa'oina, ia ma i<br />

latou fo'i e faipisinisi ma le au<br />

sikolasipi, o le matau la i lenei<br />

vaitaimi o lo'o auina atu<br />

tamafanau a Samoa e sa'ili malo<br />

nusipepa Samoa ma le Siufofoga o<br />

Samoa. I lau Afioga i le Alii<br />

Palemia, lau susuga Tuil<strong>ae</strong>pa Lupesoli’ai<br />

Sa’ilele Malielegaoi, le Aufaigaluega<br />

paia a le Atua <strong>ae</strong>maise<br />

nisi o le mamalu o si o tatou<br />

atunuu. Faafetai tele mo faamanuiaga<br />

Ia tatou sii faatasi lea o le viiga ma<br />

le faamanu i lo tatou Atua ina ua<br />

tau lau o le faamoemoe, aua o le<br />

faamoemoe ua taunuu o le laau o le<br />

soifua lea, pei o afioga paia a lo<br />

tatou Atua.<br />

Ia manuia tele lau silasila ma lau<br />

faitau i le lomiga lona lua a lau<br />

Nusipepa mai le aai o Fugalaau<br />

Matala mai Kalaiesete, LE MAN-<br />

AMEA SAMOA- e faafiafia mo oe.<br />

Soifua ma ia Manuia<br />

Tiumalumatua Maifea Fetu<br />

Faatonu<br />

mo Samoa, ona o le fia fa'aleleia<br />

o o tatou si'osi'omaga, ua<br />

to'atele tama'ita'i agava'a ua<br />

fa'amanuiaina mai ai i aoga i<br />

fafo, ona fa'apena fo'i la'ia ona<br />

tulituliaupu i le va'ai a le Malo<br />

ma le Afio'aga, ioe, o ala na ma<br />

mafua'aga, ua fa'amataiina ai le<br />

to'atele o tamata'i, ma o tatou<br />

tuateine. Fa'afetai la ua la'asia<br />

ia tulaga, a'o lo'u taofi e LELEI<br />

toe LEAGA, auā ua ala ona<br />

matai, o le atamai, <strong>ae</strong> o le<br />

fa'alavelave, o nisi e le'i asuina<br />

se ipuvai, pe na te iloaina fo'i se<br />

matatuai, tulou, tulou lava. O si<br />

a'u la lenei fautuaga ma lo'u<br />

talitonuga, e tu'uina atu lua te<br />

aluluga ma fa'asolosolo malie ai<br />

ni ou fo'i mafaufauga si'aula,<br />

'aua e te fa'aaogaina fua le<br />

'ulafala, fue ma le to'oto'o, pe a<br />

fai o e fia lauga lava, a'o la'u fautuaga,<br />

tu'u le fa'aaloalo i ou tuatama<br />

tulafale, e faitalia lava<br />

latou ma fai le lauga. O le isi<br />

mea e manatua lelei, o le tele<br />

lava o usuga e tupuga mai ai<br />

tama teine, o'i latou lava o feagaiga<br />

o le p<strong>ae</strong> ma le auli, o lo'o i<br />

ai fo'i tala tu'u i tofiga a Pili i<br />

lana fanau ia Tua ma Saga ma<br />

le teine o Tolufale, fai mai na<br />

'ave Tolufale i Manono i Aigailetai<br />

e nofo ai ma va'ava'ai ona tuatama<br />

ne'i femisa'a'i, ona alu<br />

ane lea e teuteu ma fa'afealofani,<br />

<strong>ae</strong> a 'ote le toeaina male<br />

'olomatua i aso la pe a tau fesili<br />

atu i se mea, tasi a le tala, tulou<br />

lava, na'o le tapuni a o le gutu,<br />

ma fa'alogo taliga. O le mea<br />

malie ai suga e, e lagona lava e<br />

le toto le lā fetaui o le tautala o<br />

le tamata'i a'o lea e nofo le tama,<br />

o lo'u manatu se'iloga lava ua<br />

leai sou 'alofaga ona fa'atoa tautala<br />

lea o lou matai, ma manatua<br />

le ivi o Atamu lea na fai ai<br />

oe, e te fesoasoani ai <strong>ae</strong> le o le<br />

muamua ai.<br />

Tusia Afamasaga Pavihi (foifale<br />

togitogiuluau falealii i fasitootai)<br />

2 2nd September 2009 Le Manamea Samoa


<strong>Manumalo</strong> Tuila’epa Sa’ilele <strong>ae</strong> to’ilaloTole’afoa <strong>Solomona</strong><br />

“Teena fa’amasinoga talosaga au tete’e suiga o le itu auala”<br />

Tusia : Tusitala Tolo<br />

Ua le manuia le finau a le au<br />

tete’e i le suiga o le itu auala le<br />

PASS e taofi le fuafuaga a le<br />

Malo e sui ile itu tauagavale o<br />

le auala e feoai ai taavale i<br />

Samoa, ma faaaoga taavale<br />

foeuli taumatau. Ua faiaina<br />

ma toilalo foi le finau a le au<br />

tete’e e soli faav<strong>ae</strong> le Tulafono<br />

o Taavale afi na pasia e le<br />

Palemene i le fuafuaga e<br />

fatino ai le suiga fou.<br />

O le faaiuga lea a le alii faamasino<br />

o le faamasinoga<br />

maualuga, le afioga Vui<br />

Clarence Nelson, e lua ma le<br />

afa itula o tolaulau i le aoauli<br />

o le aso Faraile na te’a nei, ao<br />

faafofoga le toatele sa tumtumu<br />

ai le potu faamasino numera<br />

4 sa tapuaia se<br />

taunuuga o le faamasinoga. O<br />

le toatele lava o le au tete’e ile<br />

suiga o le itu o le aualatele o le<br />

a malaga ai taavale afi i lo<br />

tatou atunuu o le a amata i le<br />

aso 7 o le masina nei o Setema,<br />

Ua tumau pea ona nofo taofia<br />

Tagaloasa Filipaina<br />

Faisauvale i le vaaiga a leoleo<br />

e faatali ai se aso o le a suesueina<br />

ai ona moliaga o le<br />

umia o laau faasaina, umia o<br />

ni fasi paipa ma le faamoemoe<br />

e ula ai laau faasaina, ma lona<br />

umia o ututau ma se laau malosi<br />

o se tama’i fana.<br />

O Tagaloasa Filipaina sa<br />

tuli muamua sona faasalaga<br />

soloatoa ile falepuipui i moliaga<br />

e lua o le fasioti tagata.<br />

O le teena e le faamasino<br />

sili o lana talosaga e tatala i<br />

tua ona e fesiligia lona toe oo<br />

poo le aso Gafua lea o le vaiaso<br />

asau.<br />

O le taunuuga o lenei finauga<br />

e le’o nofonofo ai le PASS<br />

ona o loo faatali a latou loia e<br />

toatolu sa finauina le latou<br />

mau e aofia ai Toleafoa<br />

<strong>Solomona</strong> Toailoa, Vaitimu<br />

Darrel Clarke, ma Leota Raymond<br />

Schuster, i le faaiuga<br />

tusitusia ona faato’a mautu ai<br />

lea o se latou fuafuaga pe toe<br />

apili le faaiuga. I le iuga sa tolaulau<br />

mai e le afioga i le faamasino<br />

sinia o Vui Clarence,<br />

sa ia faaalia ai e taua tele<br />

molimau a ni alii popoto faapitoa<br />

poo experts i tulaga i<br />

faalavelave i luga o alatetele i<br />

suesuega a le faamasinoga,<br />

ona e taua tele mau sa afea i a<br />

molimau tusitusia faapea ma<br />

mau tuu fofoga.<br />

Peitai sa saunoa Vui e lei<br />

mafai e molimau ia e to’alua<br />

na malaga mai fafo e lagolago<br />

le tagi a le PASS ona tuuina<br />

atu ni mau malolosi ma maumaututu<br />

e faav<strong>ae</strong> ai a la<br />

tautinoga.<br />

atu e tali i ona moliaga e<br />

mafua ona o popolega o le faamasinoga<br />

i tulaga na aliali<br />

mai ao nofosala ile falepuipui<br />

ile 1980 lea na alu ai se solaaga<br />

tele a pagota na iai ma<br />

Filipaina lea na iu ina<br />

tagatavaleina ai se alii leoleo o<br />

le Malo sa auai i sailiga mo le<br />

toe fia maua o pagota na<br />

sosola i lea vaitaimi.<br />

O le faaiuga foi e taofia pea<br />

lea alii ona ua ioe le faamasinoga<br />

ile lamatia o le soifua<br />

o nisi o loo fia faia ni<br />

tautinoga i leoleo faasaga i a<br />

Filipaina, <strong>ae</strong> o loo fefefe ina<br />

nei satia o latou soifua pe a toe<br />

Contact:<br />

Amy & Louis<br />

119 Wordsworth St. Sydenham, Christchurch<br />

Ph. 03 366 3646<br />

www.fishforsale.co.nz<br />

E oo lava ini faamaumauga<br />

oni faalavelave na tutupu ma<br />

mafuaaga sa le mafai ona tuuina<br />

atu, seia vagana faamaumauga<br />

na tuuina atu e le itu a<br />

le Malo mai le faalapotopotoga<br />

o taui o faalavelave faafuasei<br />

le Accident Compensation<br />

Corporation ile lima tausaga<br />

amata mai i le tausaga e 2003<br />

e oo i le 2008 o loo faaalia<br />

manino ai, e ui ina iai nisi na<br />

maliliu ma manunu’a i<br />

faalavelave tau taavale, <strong>ae</strong> e<br />

le’o iai se mau o iloa ai ua<br />

maualuga se numera o soifua<br />

ua aafia i totonu o lea piliota e<br />

lima tausaga.<br />

O le aotelega o le faaiuga a le<br />

faamasinoga o loo talafeagai le<br />

fuafuaga a le Malo e tusa ma<br />

le tulafono fa’av<strong>ae</strong> poo le constitution.<br />

E manatu le faamasinoga<br />

e le’o iai se agaga o<br />

le v<strong>ae</strong>ga 5 puipui (1) o le<br />

Faav<strong>ae</strong> sa finauina e le itu<br />

tagi e faatino se faiga faav<strong>ae</strong> e<br />

toatele ai nisi e aafia soifua, <strong>ae</strong><br />

o loo autu lea v<strong>ae</strong>ga o le faav<strong>ae</strong><br />

i le maua e tagata uma o le aia<br />

tatala i tua le o loo taofia nei.<br />

O le aso Gafua o le vaiaso<br />

nei na toe vala’auina ai lenei<br />

mataupu mo le tuuina atu o se<br />

tali a tagaloasa Filipaina i moliaga<br />

ma faatulaga ai se aso e<br />

suesueina ai molimau a leoleo,<br />

ma e leo iloa poo le masina o<br />

Oketopa poo Novema e faia ai.<br />

E tele se aafiaga o lea<br />

tamalii i se faaiuga a le komiti<br />

o le palola, ona ua ia toe soli<br />

aiaiga na magalo ai ile<br />

tausaga e 1992.<br />

O loo finauina e leoleo e<br />

tatau ona toe faafoi o ia e tuli<br />

faauma le 10 tausaga o lona<br />

faasalaga soloatoa na<br />

The cake for the occasion<br />

Exceptional Cakes & Desserts<br />

for All Occasions.<br />

Your Design & Message<br />

- No Problem<br />

Even Photo Cakes!<br />

Try our ice cream cakes<br />

tatau i le puiuiga ma ausia ai<br />

ni tulaga manuia mo lo latou<br />

luamanai. Sa faaalia e le Loia<br />

Sili le afioga Aumua Ming<br />

Leung Wai, o le finauga lava<br />

lea a le Malo sa ia tauaveina<br />

ao faagasolo le faamasinoga,<br />

ma o lea ua faamautu atili e le<br />

faamasinoga i lana faaiuga.<br />

O le totogi o le faamasinoga<br />

ua manatu le afioga Vui<br />

falepuipui ai i moliaga e lua o<br />

le fasioti tagata faamoemoeina.<br />

E na’o le 11 tausaga<br />

na tuli o ona faasalaga soloatoa<br />

i moliaga e lua, <strong>ae</strong> magalo<br />

ile palola, <strong>ae</strong> ua ta’ua e se loia<br />

a le Malo sa le tatau ona magalo<br />

i lea taimi, pe a fua e lua<br />

moliaga o le fasioti tagata na<br />

faamaonia, o lona uiga e tai sefulu<br />

tausaga e tuli o moliaga<br />

taitasi ona faatoa agavaa lea<br />

ile palola. Faaalia e leoleo o loo<br />

faia pea a latou suesuega i nofoaga<br />

o loo masalomia e iai<br />

sootaga o le o loo molia i<br />

gaioiga e fesootai ma faulaau<br />

faasaina.<br />

244 Cranford Street • Phone 355 6921<br />

ORDER ONLINE: www.kiddscakes.co.nz<br />

Clarence Nelson e totogi lava<br />

e le itu ana pili ma isi alagatupe<br />

sa faaalu i le finauina<br />

o mau. E tuuina atu lenei<br />

lipoti e lei mautu se fuafuaga<br />

a le PASS pe faataunuu le isi<br />

solo tete’e sa fuafua mai ao lei<br />

lauina le faaiuga a le faamasinoga.<br />

Loka Filipaina, lamatia saogalemu pe a tatala i tua<br />

Tusia : Tusitala Tolo<br />

Se vaaiga i loia a le au tete’e ile suiga o le itu auala le PASS ma nisi e lagolagoina<br />

le latou talosaga ao faagasolo taualumaga o le faamasinoga.<br />

Le taimi ao avatu Tagaloasa Filipaina<br />

e leoleo ile potu faamasino numera<br />

muamua <strong>ae</strong> mulimuli atu ma tagata o<br />

lona aiga.<br />

Le Manamea Samoa 2nd September 2009 3


Malele Ao o le Malo, tatala mafutaga tupulaga Katoliko<br />

“O le i’a itiiti le igaga, <strong>ae</strong> a’ea afu loloto”<br />

Tusia : Tusitala Tolo<br />

Sa tumutumu lo tatou atunuu i lena<br />

vaiaso ua mav<strong>ae</strong> i faitau selau ma<br />

selau o tupulaga o le ekalesia Katoliko<br />

i Samoa ele gata i atunuu i fafo ao<br />

Samoa, mo le uluai mafutaga na fofoa<br />

mai i le m<strong>ae</strong>a o le mafutaga tele a<br />

tupulaga Katoliko o le lalolagi sa faia i<br />

Sini Ausetalia i le tausaga na te’a nei.<br />

E ma’eu le maopoopo o tapenaga a le<br />

Komiti a le ekalesia sa feagai ma le<br />

polokalame.<br />

O le Aso Lulu aso 26 o0 Aukuso 2009<br />

na tatala ai le mafutaga ise sauniga na<br />

faia i le mal<strong>ae</strong> o Tiafau i Mulinuu, sa<br />

taitaia e le afioga i le Aki Epikopo,<br />

Moseniolo Alapatai Mata’eliga. Sosoo<br />

ai ma le malelega a le Ao o le Malo,<br />

afioga Tui Atua Tupua Tamasese Efi.<br />

O le autu o lana malelega “O le i’a itiiti<br />

le igaga, <strong>ae</strong> a’ea afu loloto”.<br />

O le saunoaga a le faaao o le Ekalesia<br />

Katoliko i le lalolagi na tatala ai le<br />

mafutaga a tupulaga o le ekalesia i<br />

Ausetalia, na faaliliu mai ni v<strong>ae</strong>ga<br />

taua ma faaaoga e le Ao o le Malo e toe<br />

momoli ai se fe’au tima’i i tupulaga talavou<br />

lalovaoa o le ekalesia.<br />

Afioga i le Ao o le Malo, Tui Atua Tupua Tamasese Efi, ma lana masiofo Filifilia Tamasese<br />

Malelega<br />

“Na ou taunapa i le lauga a le Tamā<br />

Pa’ia na faia i la tou mafutaga i Sini i<br />

le tausaga ua tuana’i. Ina ua m<strong>ae</strong>’a<br />

ona ou faitauina le lauga, ona a’e ai lea<br />

o le manatu, e lē sili atu sa’u upu i le<br />

fe’au lea e momoli mai e leTamā o le<br />

Ekalesia.” “Se lauga a matagofie! E<br />

ma’eu le ‘oa i mafaufauga lelei <strong>ae</strong>maise<br />

ai i le itū faaleagaga. E manino le<br />

faasinoala i le gaogaosa, i le lavelave, i<br />

le faaosoosoga, i le faasausili ma le<br />

manatu faivavale, mo le aiga o le Atua.<br />

O la’u sao, ua na o se amoamotali po o<br />

se lagolagosua e fesoasoani e faamalamalama<br />

i le gagana Samoa le finagalo<br />

o le Tamā Pa’ia.”<br />

“Saunoa le Alii:”O le ‘Au Aposetolo, o<br />

ni tagata faatauvaa, e leai ma se isi o i<br />

latou sa faumalo, a mea o iā i latou le<br />

atoa (itulau 1). Mo outou le ‘Au Talavou,<br />

soo se malaga, o loo i ai ma le<br />

lavasiga ma moomooga i ni mea e ono<br />

tula’i mai (itulau 2). I le agaga felagolagoma’i<br />

ma le tufatufaina o le pane<br />

ma le faitalosaga (Galuega 2:42) na<br />

faaosofia ai le lotu Kerisiano i lona<br />

foafoaga e atiina a’e ma aga’i i luma.<br />

Ua latou maua le loto maulalo, <strong>ae</strong> ō lua<br />

ma le tinoū ma le sogasogā e fau se<br />

mau tuufaasolo e tautala mai pea e oo<br />

ma ii le asō, i le amio lelei, i le loto<br />

alofa ma le sini ‘autū o le tatou fe’au<br />

ma le tatou galuega (itulau 2)”<br />

“O lenei tima’i i lo’u taofi, e faasino i<br />

mātua talu ai le alofa faivavale e una’i<br />

fanau e tausiniō i ni tulaga ma ni<br />

galuega maualuga ma le mata’ina <strong>ae</strong><br />

galo ai o le ‘Au Aposetolo o ni tagata<br />

faatauvaa sa tausiniō i mea lelei e<br />

aunoa ma le manatu fuaao o loo iā i<br />

latou le atoa. O le faatāuaina e le<br />

Tamā Pa’ia o tupulaga talavou o loo<br />

foufou atu i se lumana’i e tumu i<br />

avanoa e faaaogāina ai taleni po o<br />

meaalofa a le Atua, o se fagufagu ma<br />

se ta’iala i ē talavou ma ē matutua ua<br />

musuā ma milomilo talu ai le loto ua<br />

‘alu’alua ma vaavaai-vale ona o faufauga<br />

ua lē taulau. Faapea fo’i i le<br />

agaga felagolagoma’i – o le aai faatasi,<br />

tatalo faatasi, fai mea faatasi, e<br />

faaosofia ai le agaga e lalaga ai e ni<br />

tagata faatasuvaa po o se faalapotopotoga<br />

faatauvaa e ‘ausia le matati’a<br />

maoa’e, pei ona fai mai le muagagana<br />

faaSamoa o le i’a itiiti le igaga, <strong>ae</strong> a’ea<br />

afu loloto. O se tasi lea o mau tuufaasolo<br />

a le ‘Au Aposetolo ma ē na<br />

foafoaina le Ekalesia Kerisiano.”<br />

“Fai mai le Tamā Pa’ia, “o le Atua e<br />

foa’i mea uma – e aofia ai le ola ma le<br />

mānava – i tagata uma – ina ia avanoa<br />

ai atunuu e sa’ili le Atua. Ma, i le latou<br />

tauasa, latou te maua ai o ia. O le mea<br />

moni, e lē taumamao ia ma i tatou aua<br />

o ia e māfua ai ona tatou ola ma gaioi,<br />

e māfua ai le tino, le mafaufau ma le<br />

agaga (Galuega 17: 25-28 itulau 2) O i<br />

tatou uma, le ‘au talavou faapea ai le<br />

‘au matutua, e i ai le avanoa e moli-<br />

Fa’aauau itulau 5<br />

4 2nd September 2009 Le Manamea Samoa


O se vaaiga i nisi o tupulaga talavou o le Ekalesia Katoliko o loo auai ile mafutaga i Samoa, ao faia se latou fa<strong>ae</strong>vagalia i luma o le Maota Faamasino<br />

maualuga i Apia<br />

mauina le agalelei – i tāga ma foliga o<br />

se tamaitiiti po o le agaga faamagalo o<br />

le tagata matua.<br />

A tatou matauina ia mea, ona tatou<br />

‘oli’oli lea ma faafetai.” E ma’eu upu<br />

faigofie <strong>ae</strong> ‘anoa, o le agalelei tatou te<br />

vaaia i tāga ma foliga o se tamaitiiti po<br />

o le agaga faamagalo o le tagata<br />

matua. O se faailoilo, e faigofie le alofa<br />

o le Atua, le alofa lea e tausili i ai<br />

tagata, malo ma atunuu. E faamanatu<br />

mai o le alofa o le Atua e latalata, o le<br />

alofa e faatasi ma i tatou i taimi uma<br />

lava, ma, tatou te ola ai i lea alofa ina<br />

ua faataunuu le agalelei i le uso<br />

tagata.”<br />

“Fai mai le Tamā Pa’ia, “o le ‘ila’ila o<br />

le Sami Mediterranean, o le matamalu<br />

o le Toafa o Aferika i Matu, le lauusiusi<br />

o le laufanua o Asia, le aotetele o le<br />

Vasa Pasefika, o le tua’oi o le La oso ma<br />

le La goto, o le matagofie ma le lalelei<br />

o le laufanua o Ausetalia, ua ou<br />

matauina talu ona ou taunuu mai – o<br />

nei mea uma e faaosofia ai le li’a ma le<br />

malu’ia. E foliga ua vaaia se ata o le<br />

Foafoaga pei ona fai mai le tusi o Kenese<br />

– o le malamalama ma le pogisa,<br />

o le La ma le Masina, o Vai, le laufanua<br />

ma meaola, o nei mea uma e matagofie<br />

i le silafaga a le Atua (Kenese 1:1-2, 4).<br />

Ua malie mata i vaai ma ua sapi ai i<br />

upu o le Salamo: E silisili lava lou<br />

suafa i le lalolagi uma lava (Salamo<br />

8:1)”<br />

O loo fautua mai le Tamā Pa’ia i le ‘au<br />

talavou, se’i tau lava ina mālōlō teisi<br />

ma mafaufau mālie i le natura o le<br />

si’osi’omaga – i fale o loo tatou nonofo<br />

ai, i le laufanua o loo fafaga ma tausi<br />

ai i tatou – o se faailoilo o le tofi o le<br />

tagata faapea ai ma le mata’utia o le<br />

alofa ma le agalelei o le Atua. O loo<br />

momoli mai e le gagana a le Tamā o le<br />

Ekalesia le fautuaga ia tautuana, ‘aua<br />

ne’i galo nei mea. Ia galulue faatasi e<br />

puipui i le tofi e faasoa atu i tupulaga<br />

fai mai; aua o le matagofie ma le mana<br />

o meaalofa a le Atua, e au ina maumau<br />

pe faoa pe a faaauau le faatāma’i ma le<br />

soonafai e māfua mai le faaloloto ma le<br />

fuaao.<br />

Fai mai le Tamā Pa’ia, ua tatou maua<br />

ma faamaonia, o le si’osi’omaga o le<br />

Natura ma le vanonofo o tagata – o se<br />

si’osi’omaga na o tatou fau i lo tatou<br />

mafaufau ma le malosi. E i ai ma’ila’ila<br />

ma manu’a e molimauina le<br />

afaina ma le satia (itulau 3). E faapefea<br />

i le limatētē ona avea pea ma sasa<br />

e faatama’ia ai tinā ma fanau? E<br />

faapefea i le faa’autama, o le tulu’iga o<br />

sa ma tapu o le olaga ona foua i se tulaga<br />

matuiā e le faatautala ma le<br />

tau’ole’ole? E gē le gutu e tautala i<br />

lenei mea.” I lenei fuaiupu, o loo<br />

faasino mai e le Tamā Pa’ia le tāua o le<br />

aiga ma le lotoifale o le nuu i le atiina<br />

a’e o le fealofani ma le soifua manuia o<br />

tagata. O le faa’autama, o le ata faalemafaufau<br />

lea o se si’osi’omaga e<br />

malupuipuia ai le faafaileleina o fanau.<br />

Aua fo’i o le faa’autama o le ‘afu’afu lea<br />

e afua mai ai le ola o le tagata. Ma o le<br />

mafuaaga lea e avea ai ma tulu’iga o sa<br />

ma tapu. Pe faapefea ona malu se tapu<br />

po o se tua’oi, po o se isi lava mea i le<br />

olaga pe afai ua lē malu le ‘auga ma le<br />

tulu’iga?<br />

Fai mai le Tamā Pa’ia, “o le faailoilo o<br />

le mala le sa’olotoga ma le faapalepale<br />

ua tuumav<strong>ae</strong>v<strong>ae</strong> ma le mea moni. E<br />

māfua ona o se mau ua fausia e le<br />

to’atele o ni tagata i nei onapo faapea e<br />

leai ni mau faav<strong>ae</strong> e limata’ita’iina ai o<br />

tatou olaga, ona o le alafua e faatonutonu<br />

e le lagona e auala ma ii le poto<br />

masani. Ae o le mea ua matauina, o se<br />

alafua e tuumav<strong>ae</strong>v<strong>ae</strong> ma le mea lelei<br />

ma le mea moni, e ta’ita’i i tatou i se<br />

sa’olotoga e lē faav<strong>ae</strong>a, i le nunu faalemafaufau<br />

ma le faaleagaga, i le faapa’ū<br />

i lalo o le fua, i le ‘ave’esea o le mana<br />

ma le tapu o le tagata lava ia ma ua<br />

leai se faatuatua ma se faamoemoe.<br />

Uō peleina e…o le olaga e lē o se mea<br />

taumate, po o se faailoga mai se lūlū.<br />

O lou soifua o se mea na fuafua ma<br />

lautogia e le finagalo o le Atua. E pa’ia<br />

ma e i ai lona ‘auga. (Kenese 1:28) O<br />

le olaga e lē se faasologa o mea na tutupu<br />

po o se poto masani tainane e i ai<br />

le aogā o nei mea. O le olaga o le<br />

sa’iliga o le moni, le mea lelei ma le<br />

mea matagofie. O le sini lea e tulimata’i<br />

e le tatou sa’olotoga, ma o le sini<br />

lenei, o le moni, le mea lelei, le mea<br />

matagofie, tatou te maua ai le fiafia ma<br />

le ‘oli’oli. ‘Aua ne’i faasesēina outou e<br />

ē o loo fai mai, o oe lea e te faatau i le<br />

maketi ua luulau ai le filifiliga ma le<br />

mea lelei ma ua avea ai le mea fou e<br />

faatuatuana’i ai i le mea matagofie, ua<br />

avea ai lagona faaletagata e suia ai le<br />

mea moni (itulau 3)…afai ua leai se<br />

sao a le Atua i lo tatou olaga, o lona<br />

uiga, o a tatou pulega faalemalo,<br />

faaleaiga, faalenuu, ua aunoa ma se<br />

foliga o le Atua. Ma o le faatalatalanoaga<br />

o pulega, ua toso faatātā e se<br />

taui e maua mai <strong>ae</strong> ua lē faatonutonuina<br />

e mau faav<strong>ae</strong> e afua mai i le mea<br />

moni.”<br />

“O le mataupu lea e laga e le Tamā<br />

Pa’ia, e tāua mo i latou o loo tausili e<br />

ola i mau faav<strong>ae</strong> ma le talitonuga i le<br />

manuia lautele o tagata <strong>ae</strong> lē o le<br />

manuia e faapito i se v<strong>ae</strong>ga po o se<br />

tagata. O le sa’iliga o le moni, le mea<br />

lelei ma le matagofie, e afua mai i le<br />

talitonuga i le manuia lautele ma le<br />

Atua e afua mea. Ina ua feagai le ‘au<br />

talavou ma le fesili, “O le ā le uiga o le<br />

olaga?” – e anoanoa’i tali ua maua mai.<br />

Ma e foliga mai pei ona fai mai le Tamā<br />

Pa’ia, ua na o le nunu <strong>ae</strong> lē maua ai se<br />

sa’olotoga moni.<br />

O se tasi o lu’itau tūgā o loo feagai nei<br />

ma fanau talavou, o le tau<br />

faavasegaina o le filifiliga ma le moni<br />

e fuafua i le lagona o le tagata ta’ito’atasi<br />

<strong>ae</strong> lē faatonutonuina e se mau<br />

faav<strong>ae</strong>. E tula’i mai pe afai o le moni e<br />

fuafua i le lagona o tagata e aunoa ma<br />

le toomaga i le mana, i le iloa ma le<br />

alofa o le Atua. O se Atua tatou te sa’ili<br />

pea aua o se Atua e i tua atu ole iloa<br />

ma le malamalama o tagata. O le<br />

sa’olotoga ua tuu atu i tagata e faamatala<br />

ai le moni ma ona tua’oi, ua<br />

maualafia ai ona faaaogā sesē lenei<br />

avanoa”.<br />

“O le a taualuga le tautalaga i ni upusii<br />

mai le lauga a le Tamā Pa’ia. “O o<br />

tatou mafaufau ma agaga e faanaunau<br />

i se faautaga e vaavaai mamao, e<br />

faaauau ai le alofa, e tufa ma faasoa ai<br />

meaalofa, e fau ai le to’afilemu ma le<br />

fealofani, e ‘anoa ai le sa’olotoga ona e<br />

afua mai le mea moni, ma e maua ai le<br />

faasinomaga e faav<strong>ae</strong> i le vafealoa’i. O<br />

le galuega lea a le Agaga Pa’ia. O le<br />

faamoemoe lea o loo folafola mai i le<br />

evagelia a Iesu Keriso. O le avea, o oe<br />

ma molimau i lenei folafolaga, na<br />

māfua ai ona e ola faafouina i lou Papatisoga<br />

ma toe faamalosia i le faasoa a<br />

le Agaga i lou Kofimasio.”<br />

“E lē faigofie ona talatala le lavelave<br />

o le numi o mafaufauga faaluafesasi. E<br />

lē faigofie faafitauli o loo feagai ma le<br />

‘au talavou i lenei vaitau. E lē faigofie<br />

ona faataunuu le tima’i ma le faasinoala<br />

a le Tamā Pa’ia. Ona o tatou<br />

manatua ai lea, o le ‘Au Aposetolo o ni<br />

tagata faatauvaa ma loto maulalo. E<br />

tolu latou ‘auupega: o le faatuatua, o<br />

le ma’elegā ma le lototasi.” “E lē<br />

faigofie pei ona fai mai le Tamā Pa’ia<br />

ona puipui lo tatou si’osi’omaga aua e<br />

telē le Vasa Pasefika <strong>ae</strong> to’agaogao<br />

tagata. Ona manatua ai lea o le muagagana<br />

ua fai ma matua o le tautalaga,<br />

o le i’a itiiti le igaga <strong>ae</strong> a’ea afu loloto.”<br />

Le Manamea Samoa 2nd September 2009 5<br />

Soifua


Palota mai fafo<br />

tagatanuu Samoa<br />

“Avega ma le fa’afafa”<br />

Tusia : Tusitala Tolo<br />

Tuila’epa Sailele Malielegaoi<br />

Ua naunau pea se tasi o sui<br />

faipule matua o le Palemene o<br />

Samoa le afioga Le Mamea<br />

Ropati Mualia, e tatala le<br />

avanoa i le toatele o tagatanuu<br />

poo sitiseni o Samoa o loo<br />

aumau ma nonofo i atunuu i<br />

fafo, e faia mai ai a latou<br />

palota ma lesitala ai. O se<br />

faiga e faaitiitia ai tupe faaalu<br />

a tagatanuu o Samoa o nonofo<br />

i Ausetalia, Niu Sila, Hawaii,<br />

E lei logo lelei i le faafofoga ma<br />

talia gofie e finagalo o nisi o<br />

matai o isi pitonuu o le<br />

afio’aga o Salelologa<br />

faasalalauga na faia e se tasi o<br />

matai le susuga Tautua Ioane,<br />

na faalauiloa ai e faapea ua<br />

tasi Alii ma Faipule e teena le<br />

finagalo o le Malo, ma o le a<br />

polokaina e le nuu magaala<br />

uma o loo lavea i eleele o<br />

Salelologa e oo i le taulaga.<br />

Na faaalia ese tasi o matai na<br />

gugu pea lagona o nisi o<br />

pitonuu i le faasalalauga aua<br />

e lei autasi finagalo i sea<br />

faaiuga. O le vaiaso na te’a<br />

nein a toe fono ai le afio’aga<br />

ma maua ai loa le isi finagalo<br />

autasi e lagolago le suiga o le<br />

itu auala o le a amata ilea so 7<br />

o le masina nei o Setema, lea e<br />

pa’u tonu i le aso Gafua o le<br />

vaiaso fou.<br />

Amerika, ma isi atunuu e tau<br />

malaga mai lava i Samoa e<br />

lesitala o latou suafa, ma faia<br />

a latou palota. O nisi<br />

tagatanuu sa ta’ua e Le<br />

Mamea Ropati, e uma ona lesitala<br />

ona toe foi lea i fafo, <strong>ae</strong><br />

faatoa malaga mai e fai lana<br />

palota pe a oo i le aso o le faiga<br />

filifiliga a le atunuu e sailia ai<br />

sui faipule o itumalo i le<br />

palemene.<br />

Na faaalia le finagalo o le sui<br />

faipule o Lefaga ma<br />

Faleaseela ona o le talanoaina<br />

o nisi o teuteuga fou mo le Tulafono<br />

autu o faigapalota, e<br />

faav<strong>ae</strong> mai ise suesuega ma se<br />

iloiloga a se Komisi suesue sa<br />

toe vailiili ai le Tulafono o<br />

Faigapalota a le atunuu. O le<br />

palota a le atunuu i le tausaga<br />

e 2006, na laga ai foi lenei<br />

mataupu e Le Mamea Ropati<br />

ao avea ma taitai o le v<strong>ae</strong>ga<br />

faaupufai o le SDUP, ao loma<br />

le palota o le 2006. Peitai ua ia<br />

toe laga le mataupu ona e le’o<br />

iai lava se gaioiga a le Malo e<br />

O le molimau foi lea a se tasi o<br />

matai na faafesootai e le sui o<br />

le Le Manamea Samoa, e faapea<br />

o le finagalo lea na taunuu<br />

iai le fono na faia i le aso Lulu<br />

na te’a nei. E lei auai le matai<br />

lea i le fono ona o tuatuagia i<br />

galuega, <strong>ae</strong> o le tala lea na logoina<br />

ai o ia e lo latou aiga ina<br />

ua manava atu i le fale. O le<br />

m<strong>ae</strong>a o lea fonotaga a Alii ma<br />

Faipule i le paia o le Falefia<br />

ma le Falesalafai na auina ai<br />

loa i Apia se savali e logo le<br />

Malo ua iai le suiga o le tete’e<br />

a le afio’aga, ma faailoa foi iai<br />

ua sauni Salelologa e lagolago<br />

le faamoemoe.<br />

O le Minisita o le Matagaluega<br />

o Punaoa Faalenatura ma Siosiomaga<br />

afioga Faumuina<br />

Liuga, sa feiloai ma le savali,<br />

lea sa auai ai ma se tasi o faipule<br />

o Faasaleleaga le afioga<br />

Ti’ata Pulufana. Na feiloai foi<br />

silasila ai i nai tagatanuu<br />

Samoa o alala i fafo e faia iai<br />

se galuega fesoasoani ma<br />

faafaigofie le faia o a latou<br />

palota.<br />

Tali le Palemia<br />

O le finagalo o le alii Palemia<br />

na ia faaalia ai i le palemene,<br />

e leo taofia le palota mai o<br />

tagatanuu o Samoa o nonofo i<br />

fafo, <strong>ae</strong> o loo mafai lava ona<br />

malaga mai ile atunuu e<br />

faatino ai le latou aia tatau o<br />

le palota. Pau le tulaga faigata<br />

e pei ona saunoa le taitai o le<br />

Malo i taualumaga talu ai nei<br />

a le Fono Aoao, e tutupu ai foi<br />

nisi mea faigata pe a ave i fafo<br />

lea galuega e faia ai, o le lesitala<br />

o tagata palota ma faatino<br />

mai ai a latou faiga filifiliga. O<br />

loo faav<strong>ae</strong> le finagalo o Tuil<strong>ae</strong>pa<br />

i le silia i le 180,000 o<br />

tagata Samoa o nonofo i fafo e<br />

toetoe lava tutusa ma le aofaiga<br />

o tagata o nonofo i<br />

Samoa. Saunoa le palemia e<br />

le savali ma le isi sui faipule o<br />

le itumalo o loo seei ile<br />

kapeneta le afioga ile tamaitai<br />

minisita o le Matagaluega o le<br />

Soifua Maloloina<br />

Gatoloaifa’ana Amataga Alesana<br />

Gidlow.<br />

O se taunuuga filemu ma le<br />

faafiafiaina ai o le Malo ina ua<br />

toe lagolago Salelologa i le<br />

faamoemoe o loo nofo sauni iai<br />

tele ai le lavelave ma aliali nisi<br />

faaletonu ma moni ai le malelega<br />

a le Ao o le Malo o le ua le<br />

na’o le avega, <strong>ae</strong> ua avega ma<br />

le fa’afafa.<br />

O loo lagolagoina e le sui faipule<br />

matua o Falealili le tofa<br />

Tuiloma Lameko le finagalo o<br />

le palemia. Na saunoa Tuiloma<br />

ma ia faaalia e taugata<br />

tele poo le fia miliona e<br />

faatino ai le faia mai fafo o le<br />

galuega e lesitala ma palota<br />

mai ai tagatanuu o Samoa.<br />

O loo faav<strong>ae</strong> lea lagona o le sui<br />

ise suesuega sa faia muamua<br />

na iloa ai le taugata tele o se<br />

faiga faapea, <strong>ae</strong> o le faiga o loo<br />

iai nei e sili atu ona saogalemu<br />

ma lelei toe le tele ni tupe a le<br />

atunuu e alu ai. O le Minisita<br />

o le matagaluega o leoleo le<br />

afioga Toleafoa Apulu Faafisi<br />

na lagolagoina foi le mau a le<br />

palemia, ma sa ia ta’ua foi nisi<br />

o faafitauli e ono aliali mai, e<br />

pei o le manumalo o se sui<br />

faatu mai fafo e lagolago e<br />

tagata uma o le atunuu.<br />

O le fautuaga foi lea ma le<br />

faaolooloma’au a le Palemia<br />

susuga Tuila’epa Lupesoliai<br />

Sailele Malielegaoi i le pulega<br />

mamalu a Alii ma Faipule o<br />

nuu ma afio’aga uma ile<br />

atunuu, ina ia galulue faatasi<br />

e lagolago le suiga o le itu<br />

auala, e ala i le vaavaaia o le<br />

tagatanuu o alala ma aumau i<br />

atunuu mamao, <strong>ae</strong> faaletonu<br />

ai le sui o loo nofo ma fai le<br />

tautua i le nuu ma le itumalo.<br />

Ae sa toe saunoa Le Mamea<br />

Ropati ma ia faailoa i le<br />

Palemene o le 180, 000 o<br />

tagata Samoa o loo alala i fafo<br />

e le palota uma aua e le oni<br />

tagatanuu poo ni sitiseni ona o<br />

loo aofia ai ma nisi o alo ma<br />

fanau sa soifua a’e i ia atunuu<br />

e lei umia ni tulaga tagatanuu<br />

Samoa.<br />

O le fonotaga a tusitala ma le<br />

Tautua Samoa party na<br />

faaalia ai e le tasi o faipule o<br />

Safata Palusalue Faapo II, e<br />

tatau i le Malo ona silasila<br />

loloto, afai ua tatala le avanoa<br />

e aumai ai taavale foeuli taumatau<br />

e aiga ma fanau i fafo<br />

mo aiga i Samoa, e tatau foi<br />

ona tatala ma le avanoa e<br />

palota mai ai i fafo. Faaalia e<br />

Palusalue Faapo e le tatau i le<br />

Malo ona togi le moa <strong>ae</strong> uu le<br />

‘afa.<br />

Lagolago e Salelologa suiga o le<br />

itu auala<br />

Tusia : Tusitala Tolo<br />

Se vaaiga i le maketi fou o le taulaga i Salelologa Savaii<br />

saogalemu mo le vaiaso atoa<br />

muamua o le suiga fou o<br />

feoaiga i luga o alatetele. E le<br />

gata o le puipuiga o le saogalemu<br />

o tagata <strong>ae</strong> o le malu<br />

puipuia o meatotino a le Malo<br />

ma le atunuu e pei o moli<br />

faasino ala, o faailoilo ma isi<br />

v<strong>ae</strong>ga uma ua saunia mo le<br />

suiga fou o le itu auala.<br />

6 2nd September 2009 Le Manamea Samoa


Motuga Afa Mai Samoa<br />

Fili o le Kama o le Maua<br />

E faatalofa atu i le au faitau a<br />

Le Manamea Samoa, o se isi<br />

lenei o polokalame faaali atu ai<br />

mafaufauga i mea e tutupu e<br />

maua ai se lagona taua mo i<br />

tatou. E malie ma faaoso ‘ata,<br />

pe oso ai foi le ita, <strong>ae</strong> na ona<br />

faamanatu atu i le au faitau a<br />

e toatamai o lona uiga e iai le<br />

taua ma se aoga o nai motuga’afa.<br />

Ua mou malie ese nei pei se<br />

puao le loto fefete ma le loto<br />

mimilo o le au tete’e i le Malo<br />

ma le sui o le itu auala e feoai<br />

ai taavale, <strong>ae</strong> ua oo ifo le loto<br />

momomo ma le loto maualalo<br />

ina ua aumai le faaiuga a le<br />

faamasinoga sa nofo tatali iai,<br />

ua togi i fafo le latou talosaga.<br />

Fai mai se isi matai sa tapuaia<br />

le faamasinoga, se o lea la<br />

faato’a ou malamalama lelei i le<br />

mafuaaga o le suiga a le<br />

toeaina o Situi, o loo sosolo lava<br />

i luga o tulafono a le Malo Pipo.<br />

Fa’ita lava e ave lenei ma’i e<br />

saili se togafiti i le fa’amasinoga<br />

o malamalama le au tete’e, a’o<br />

lea ua fai mai le faamasinoga e<br />

leai se iota e tasi o le fuafuaga<br />

o sese pe le talafeagai ma le<br />

Faav<strong>ae</strong> o le atunuu.<br />

O le tala faamama’i a se isi tina<br />

matua sa faafofoga i le iuga a le<br />

faamasinoga, o loo sao lelei le<br />

faataotoga o le suiga o le auala,<br />

<strong>ae</strong> pau lava lona faanoanoaga e<br />

fai si puupuu o le taimi o loo<br />

tapena ai, auā o lea ua fai mai<br />

le faamasinoga e nao le 10<br />

masina, ma o lona uiga e tatau<br />

ona toe silasila ane Situi ma<br />

lana v<strong>ae</strong>ga pe le tatau ona toe<br />

tuutuu atu i tua, sei uma le<br />

palota o le 2011. Ae na ata ee le<br />

isi toeaina sa lilivau i le tagi a<br />

le au tete’e ma fai mai, se o lea<br />

ua maua le iuga e leai se isi<br />

taimi, o le taimi lava lenei e<br />

amata ai loa aua a toe tuu atu<br />

foi ise isi lua tausaga, e leiloa pe<br />

toe sau Situi ma lana kegi i le<br />

palota o le a sosoo ai. Aua e<br />

totofu loa i totonu le Ulupoo ma<br />

lana v<strong>ae</strong>ga, talepe ma le suiga<br />

o le itu auala, aua o le Fili o le<br />

Kama o le Maua.<br />

DDDDDDDDDDDD<br />

E uma ona lau le faaiuga a le<br />

faamasinoga ua manumalo le<br />

toeaina o Situi ma lana itu<br />

auala <strong>ae</strong> tatagi le telefoni a se<br />

isi tusitala <strong>ae</strong> tago atu e tali o<br />

sana uo faasalalau mai Niu<br />

Sila. Tau le lelei ni talanoaga i<br />

le faalogo atu o le tusitala e pei<br />

e ee mai lana uo ma foliga e iai<br />

se mea o loo tupu. Ae na te’i i le<br />

augani ane pe maua atu sina<br />

lipoti o le faamasinoga a le au<br />

tete’e ma le Malo. E manatua<br />

lelei e le tusitala si ona uso lea<br />

i tausaga ua mav<strong>ae</strong> ao la galulue<br />

faatasi, sa silimusa i lona<br />

fai o ona tala ma faaleaga i le<br />

latou pule, <strong>ae</strong> ua mu loa lima<br />

tapatapa i se i’ofi.<br />

Na topetope mai le talosaga a le<br />

sui faasalalau mai fafo ma fai<br />

mai e le umi nao sina 5 lava<br />

minute. Sa atata le tusitala ma<br />

fai atu iai, uso o e manatua aso<br />

ia ao ta mafuta, e te le fia sōsō<br />

mai, ma na e alu atu lava iina<br />

ta te lei toe fevaaiai ao lea ua<br />

nanati mai au mea, <strong>ae</strong> le sei talanoa<br />

lelei mai muamua ma<br />

ta’u mai lou fanoga. Ua laki o<br />

loo maua’a le loto faamagalo<br />

ma le loto lelei o le tusitala, <strong>ae</strong><br />

ana palasi mai o se isi e le loto<br />

faamagalo, e foi fua le toma’aga<br />

a le sui faasalalau. E sao ai le<br />

‘agaga a tamaiti e lelei togafiti<br />

<strong>ae</strong> le umi aua o le fili o le kama<br />

o le maua.<br />

DDDDDDDDDDDD<br />

Fai mai le v<strong>ae</strong>ga faaupufai o le<br />

Tautua Samoa, ua faia<br />

faatatau se teuteuga o le Tulafono<br />

o faigapalota e soloia ai o<br />

latou nofoa <strong>ae</strong> foi e toe faia<br />

palota laiti a o latou itumalo<br />

faafaipule. O loo atigu ma lilivau<br />

nifo o lea pati isi toeaina o<br />

Situi ma le teuteuga ua faia,<br />

ona e foliga e manao lava e<br />

titina le latou v<strong>ae</strong>ga o loo taumafai<br />

a latou tapenaga mo le isi<br />

palota tele ile 2011. Fai mai le<br />

taitaifono o le Tautua e pei ua<br />

leai se faatuatuaga o le palemia<br />

i sui faipule o lana v<strong>ae</strong>ga, fua<br />

ina fai le teuteuga ina nei o ese<br />

le toatele o sui o le HRPP ona<br />

ua latou le toe faatuatuaina le<br />

taitaiga a Situi. Ae na fai mai<br />

se isi faipule matua o loo tutoatasi<br />

o loo sa’o ma sagatonu<br />

le teuteuga sei iloa ai e faipule<br />

e le tutumau i a latou tuugatala<br />

ma le au palota, le leaga o le talapelo<br />

ma le taufa’asese.<br />

O le mau a si faipule lea e le<br />

tatau ona manumalo loa se sui<br />

tauva, galo loa ma tuugatala<br />

ma tagata palota i le pati e<br />

tatau ona lagolago iai, pe na alu<br />

atu foi o se tutoatasi <strong>ae</strong> ua tafili<br />

saunoa ma pule le tagata i le<br />

mea e fia alu iai. O loo galo i sui<br />

o le Tautua Samoa o isi o latou<br />

sa manumalo mai o sui o le<br />

SDUP, <strong>ae</strong> o isi sa tutoatasi. E<br />

pau le tulaga o loo i ai nei o le<br />

see ane e avea ma sui tutoatasi<br />

ma mau ai pea i le nofoa o le<br />

itumalo, peitai a pasi loa le teuteuga<br />

fou, e le toe tupu le faa-<br />

mav<strong>ae</strong> o faipule mai pati ona o<br />

ane lea tutu taitoatasi. E tasi<br />

lava le taunuuga o le a oo iai, o<br />

le le toe faipule <strong>ae</strong> foi e toe filifili<br />

mai le itumalo. O le manatu<br />

o si faipule matua, e pei e manaia<br />

le faiga lea o le a le toe<br />

saoloto ai le faipule e fai le mea<br />

e loto iai pe a uma le palota.<br />

O se mea lelei foi o le a le toe<br />

taufao ai e pati sui o v<strong>ae</strong>ga<br />

faaupufai e manumalo i faigapalota<br />

e tau faa-atoa ai se numera.<br />

Na pau sui o le a tele a<br />

latou tupe i ni faiga faapea o sui<br />

tauva tutu toatasi, aua o latou<br />

ia o le a sue iai se fuainumera<br />

manumalo pe afai e le maua e<br />

se pati se numela fulisia o nofoa<br />

e 49 o le palemene. O le ma’ema’e<br />

la o le Tautua Samoa i le<br />

teuteuga na fai mai le faipule<br />

matua lea, o le Fili lea o le<br />

Kama o le maua i le tulimanu.<br />

DDDDDDDDDDDD<br />

Ua faifai le loto ita o se tasi o<br />

afio’aga i Savaii i le suiga o le<br />

itu auala, ma faasalalau ai lo<br />

latou polokaina o le auala o le<br />

Malo pe a oo i le aso e amata ai<br />

le suiga, <strong>ae</strong> o lea ua toe masuiga<br />

malie ma ua maua le loto<br />

maualalo ma le faapalepale. Na<br />

pau lea o le nuu na agiga mai le<br />

latou tete’e ma e iloa ai pulega<br />

a matai e le solomuli i se mea<br />

ua latou lagona e talafeagai.<br />

Pau le itu lelei ona o lea ua toe<br />

faiifo le loto tiga ma liua i le loto<br />

tausaafia ma toe lagolago atu i<br />

le Malo ma le suiga o le itu<br />

auala. Fai mai se isi matai o le<br />

fono muamua lava a le afioaga<br />

sa fulisia uma tagata e tete’e le<br />

fuafuaga a le Malo, <strong>ae</strong> na te’i i<br />

le fono lona lua ua sui finagalo<br />

o alii ma faipule ina ua oo atu<br />

se tasi o faipule o le itumalo o<br />

lona tuaa sa matai foi i le<br />

afioaga ma avea ai ma faipule o<br />

le Faasaleleaga i p<strong>ae</strong>aiga ma<br />

tausaga ua tuanai. Atonu o i e<br />

taunuu ai upu ia Samoa, a oo<br />

ina feteenai ni lagona ma ni<br />

manatu, e iai lava le auala e<br />

maua ai le to’afilemu. Poo a foi<br />

le tetele ma le vevesi o ni finauga<br />

ua le maua se autasiga, e<br />

saili lava se laolao e maua ai se<br />

taunuuga lelei e filemu ma fiafia<br />

uma ai tagata. Faafeati ua<br />

maua se to’amalie o le<br />

ma’ema’e o finagalo o le<br />

afio’aga, <strong>ae</strong> o le a tatou tau fai<br />

tapuai ma faanono manu ia<br />

aua nei tutupu ni faalavelave e<br />

maumau ai le soifua o tagata i<br />

le suiga o le auala, aua e pei<br />

lava o le autu o lenei tusitusiga,<br />

O le fili lava o le kama o le<br />

maua.<br />

DDDDDDDDDDDD<br />

O le vevesi a le sosaiete o le<br />

ma’i suka i Samoa ua leiloa poo<br />

ai ua faaloloto i tupe, o loo tuu<br />

fesili ai le toatele o nisi sui<br />

faav<strong>ae</strong> o le sosaiete pe na faapefea<br />

ona tupu se tulaga faapea,<br />

<strong>ae</strong> o loo iai sui o latou e faia<br />

tonu. Lea ua tuuaia ai nisi sui<br />

o le komiti faafoe e se isi v<strong>ae</strong>ga,<br />

<strong>ae</strong> ua le silasila poo le a le togafiti<br />

vave e maua ai se fofo. Ua<br />

tutuli ma faataape e le pulega o<br />

le Matagaluega o le soifua maloloina<br />

le komiti faafoe na filifilia<br />

talu ai nei, ma tapuni ai<br />

ma le falemai o le au mai suka<br />

<strong>ae</strong> ua mala papapala ai tagata<br />

ua gasegase ua tau malaga<br />

mamao i le falemai i Motootua<br />

e siaki ai o latou suka ma<br />

aumai fualaau. E ao i le<br />

palemia ma le Malo ona silasila<br />

ane i le vevesi lenei, ona sa faapea<br />

ua tino i matutua le toatele<br />

o le sosaiete e matua ai ma a<br />

latou faaiuga fai. Talosia ia<br />

aumai se faaiuga a le Malo e<br />

agai tonu i le suesueina lelei o<br />

tupe ua leiloloa a le sosaiete,<br />

ma ave tagata ua latou faatamaia<br />

seleni ile tulafono e faamasino<br />

ai aua o le fili o le kama<br />

o le maua.<br />

Le Manamea Samoa 2nd September 2009 7<br />

$


O le tagi o alisi i afiafi o aso taitasi, <strong>ae</strong><br />

ta mai foi ma le logo a le toeaina o Filemoni,<br />

le toeaina malualii ta te fefe e<br />

soona savali i luma o lona maota nei<br />

valaau mai, le toeaina o le pulela’a, e<br />

oa i le gagana, e tamaoaiga i le<br />

Mataupu silisili auā o tama tuai o<br />

Maluapapa O le faifeau sa faamaoni i<br />

lona valaauina na sasaa faaoti le utu a<br />

le faimea auā le Atua ma le Tala lelei.<br />

Ua leva ona malolo mai le galuega, <strong>ae</strong><br />

olaola pea i loto ma Agaga o tagata,<br />

galuega lelei sa faia e lenei auauna le<br />

logo leo malie e taua le feau e aumai ai.<br />

E leai ma se isi o le nuu e toe vaaia le<br />

tino i fafo ua faofale tagata uma, sei vagana<br />

ai i latou e leoa le sa a le nuu. O<br />

le taimi lea e te faalogoina ai pesega<br />

malie lagi fetaliai aiga tuaoi. Ai o foliga<br />

ia o le lagi e pei ona talai mai e le au<br />

fai lotu. O se ituaso sili ona taua i la’u<br />

maitau, a’o o’u tuputupu a’e i totonu o<br />

lo matou nuu. E tele a pese lotu, a’o le<br />

pese e fiafia le loomatua o Mal<strong>ae</strong>fou e<br />

usu, o le pese e 70 lona numera, i le<br />

Tusi Pese a le EFKS.<br />

Ua tele le alofa<br />

O le na afio mai<br />

I lenei lalolagi<br />

AFIAFI FAALE-AIGA<br />

Tusia:Leatiogie Etena Pouli<br />

Ia ola ai i tatou<br />

Malie lava pule<br />

Tatou te faafetai<br />

Ua tele le alofa<br />

O le Faaola mai<br />

Tailo a foi i se isi faasala leo malie, pe<br />

tutusa ma le faasala paulua a le<br />

loomatua faatinoiti, e moeiini ona<br />

mata ma fai le lotu.<br />

Fai mai se tasi tama faifeau, e ui lava<br />

ua avea o ia ma faifeau ma ua iloa tatalo,<br />

<strong>ae</strong> le mafai ona galo ia te ia le paia<br />

ma le taua o le tatalo a lona tina. O le<br />

tautinoga a lenei tama faifeau, o le tatalo<br />

lava a si ona tina i afiafi faaleaiga<br />

na amata ai ona tupu se manatu ia te<br />

ia e fia avea ma faifeau ...<br />

O afiafi nei faaleaiga na amata ai ona<br />

ou iloa tauloto le Salamo e 23, na ou<br />

iloa foi le Tatal<br />

a le Alii, na amata ai ona ou iloa faitau<br />

le Tusi Paia.<br />

I le vaitau o le Lotu a Tamaiti, o le isi<br />

lea taimi e a’o ai le tauloto. E uma loa<br />

ona usu le pese o le lotu afiafi ona faasolo<br />

loa lea ona fai a matou tauloto ma<br />

nai ou tei.<br />

A uma se lotu i le tele o afiafi, ona sosoo<br />

lea ma le tautalaga a le tama o le aiga,<br />

afai sa le usitai le fanau o le taimi lea<br />

e fautuaina ai <strong>ae</strong>maise foi o fuafuaga<br />

faataatitia mo le isi aso. O le avanoa foi<br />

lea e avatu ai se lagona o le fanau, ia<br />

po o ni mea foi e mananao i ai. E uma<br />

loa taligasua i afiafi o Aso Sa, ona<br />

Susuga i le alii faatonu ma sui mai Ueligitone<br />

Tofa Lavea Aseta Tologata i lana lauga faafeiloai<br />

gasolo lea o le fanau a le aulotu i le fale<br />

o le galuega. O le taimi lea o afiafi<br />

faaleaiga a le faifeau ma lana fanau<br />

faaleagaga. E manatua ai le loomatua<br />

ote, le faletua o le toeaina. A le lelei lau<br />

tatalo i taimi o talosaga i afiafi, ua saviligia<br />

foi ou taliga i le agi malosi o le<br />

matagi mai sas<strong>ae</strong>.<br />

O tala lelei ma tala faalelelei, a’o tua<br />

atu o lena ote o loo taoto ai laolao lelei<br />

mo le agai atu i le lumanai<br />

8 2nd September 2009 Le Manamea Samoa


“O LE MALUAPAPA FA’ALEAGAAGA”<br />

Rev. Ale Palelei<br />

TUSI FAITAU: MATAIO<br />

15: 21-28<br />

MATUA: Mataio 15:27<br />

“Ona fai mai lea o ia, Le<br />

Alii e, e moni a oe; <strong>ae</strong> ui i<br />

lea ua aai e uli o momoi<br />

mea ua pauu i laulau a o<br />

latou taula.”<br />

O le tali fuaitau lea a le fafine<br />

Kanana poo le tagata o nuu<br />

ese i le saunoaga faalele a lo<br />

tatou Alii o Iesu, lea na ia faapea<br />

ane ai a’o logo faatutuila le<br />

au soo ma le au matamata. “E<br />

le tatau ona ave le mea ai a le<br />

fanau, ma lafo i uli.” E pei e<br />

foliga o se lafoga e le logo<br />

malie ma le le fa’aaloalo aua<br />

ua mautinoa e lenei fafine, o<br />

loo faatatau le uli ia te ia. Aua<br />

o le upu moni, a fa’atusa i taua<br />

i se uli po’o se taifau e na o le<br />

misa le mea e tupu. O lagona<br />

taatele ia i loto o tagata Iutaia<br />

: aua ua latou talitonu o tagata<br />

nuu ese o tagata ua le faamamaina<br />

(unclean). O tagata foi<br />

e le faaolaina ma e leai so<br />

latou avanoa i le faaolataga<br />

ma le malo o le Atua.<br />

Ae m<strong>ae</strong>u le saili malo ma le finafinau<br />

<strong>ae</strong>maise o le loto tele<br />

o lenei fafine. E ui lava foi ina<br />

fetalai le Alii e lei sau i nisi<br />

tagata <strong>ae</strong> nao mamoe a Isar<strong>ae</strong>lu<br />

ua leiloa, <strong>ae</strong> na le<br />

fa’atafatafa ai pe solomuli ai<br />

lenei fafine ma lona talitonuga<br />

mausali, pau lea o le tagata e<br />

ola ai lana tama teine o loo saisaitia<br />

e le temoni. E le o popole<br />

poo a ituaiga o meaai e pauu<br />

mai i le laulau a o latou matai<br />

pe lelei, pe leaga, po’o ni mea<br />

atoaatoa po’o ni fasi toeaiga,<br />

pe itiiti pe tele.<br />

“Le alii e, e moni a oe;<br />

<strong>ae</strong> ui i lea ua aai e uli o momoi<br />

mea ua pauu i laulau a o latou<br />

taula”<br />

MANATU AUTU:<br />

“E TAUA MALO AE LE O<br />

PALAPALAAMALO.”<br />

Ua masani lo tatou atunuu i le<br />

tali malo soo, <strong>ae</strong>maise le fai<br />

faalavelave soo;<br />

• O aso fanau<br />

• Fa’aipoipoga<br />

• Faaulufalega<br />

• Umusaga<br />

• Tusigaigoa<br />

• Maliu<br />

Ma isi fa’alavelave ua tatou<br />

masani ai.<br />

Sa ou vaai i se tasi tamaita’i o<br />

ofu lona mitiafu. O luma ma<br />

tua o lea mitiafu o lo’o matamata<br />

tetele ai upu nei: ‘I love<br />

my aiga but I hate<br />

fa’alavelave.’<br />

Ia ai o le tele o palapalaamalo<br />

ua fa’aaluina a si o latou aiga<br />

ma ua faapena ai ona faaailoa<br />

nei lagona.<br />

O le upu moni, e soo se taimi<br />

lava e tali ai malo a se aiga pe<br />

faataunuuina ai ni fa’amoemoe<br />

taua e pei ona taua i luga,<br />

e muamua lava ona va’avaai i<br />

ni palapalaamalo auā le taliina<br />

o malo. O se luma o se aiga<br />

<strong>ae</strong> tuumuli le malo pe m<strong>ae</strong>a foi<br />

se faamoemoe <strong>ae</strong> ō mole manava<br />

malo ma le au valaaulia.<br />

Po’o le a foi le manaia o pesega<br />

ma le aulelei o tagata o lea<br />

aso, <strong>ae</strong> a faaletonu le palapaamalo<br />

e masani ona tatou fa’alogoina<br />

se iu leo e faapea; E<br />

manaia lava le aso fiafia a le<br />

ulugalii fou, <strong>ae</strong> faaletonu le<br />

laualo. E matagofie upu<br />

fa’al<strong>ae</strong>iau a le faifeau, <strong>ae</strong> misi<br />

atoa se taumafataga. Manaia<br />

ma malie upu a le tulafale sa<br />

tu i le to’oto’o o le aso, <strong>ae</strong><br />

fa’aletonu lalaga sa fai ai<br />

fa’aaloaloga.<br />

‘e taua malo, <strong>ae</strong> le’o palapalaamalo’<br />

Ua le o fa’a leaogaina pe<br />

aveesea e le manatu le taua<br />

ma le aoga o palapalaamalo. O<br />

palapalaamalo o mea ia e tua<br />

i ai aiga ia latou faalavelave. A<br />

mea o le ute lea ma le suamalie<br />

o le faatinoina o le ola<br />

auauna a le Samoa <strong>ae</strong> maise<br />

lona saili malo seia to faamanuiaga.<br />

Ua talitonu foi i se<br />

isi lafoga masani, ‘e tupu mea<br />

avea <strong>ae</strong> le tupu ni mea teu<br />

mau pea. ‘A’o la a le Aposetolo<br />

o nuu ese, ‘e sili le manuia o le<br />

foa’i i le na te talia. Ai o ī e<br />

fa’av<strong>ae</strong> ai le tali malo a le<br />

Samoa. Po’o le a lava le mativa<br />

ma le lē tagolima e taumafai<br />

lava se’i fa’atino lana auaunaga.<br />

Ae a le saili malo a le fafine o<br />

nuu ese lea na alu ia Iesu. Pau<br />

lava le fa’amoemoe maualuga<br />

ia te ia ia ola lana tama teine<br />

ua tafili saunoa i ai le temoni.<br />

Fai mai le tagi tautalatala a<br />

lenei fafine ia Iesu, “Ia e alofa<br />

mai ia te au, aua ua leaga lava<br />

lau tama teine i le temoni ua i<br />

ai” O le faamoemoe maualuga<br />

i lenei fafine ia maua malo <strong>ae</strong><br />

le o le faiaina. E le’i faigofie i<br />

lenei fafine lona alu ia Iesu<br />

auā o ia o le tagata o nuu ese.<br />

Ua mautinoa lava ua faatusaina<br />

o ia i le uli e pei o lagona<br />

o tagata Iutaia. Peitai ane, e<br />

lei avea ia tulaga uma e<br />

fa’avaivai ai <strong>ae</strong> na ia matua<br />

talia i lona loto. E lei popole<br />

lenei fafine po’o a ituaiga palapalaamalo<br />

e pauu mai i le<br />

laulau. E le sili atu foi ni palapalaamalo<br />

i lona maua o le Alii<br />

o malo. Ua m<strong>ae</strong>a foi ona<br />

saunoa lo tatou Alii; “Ia outou<br />

saili muamua le Atua ma lana<br />

amiotonu ona fa’aopoopo atu<br />

lea o ia mea uma ia te outou.”<br />

Ua talau atu Iesu mea uma e<br />

le tatau ai ona sau lenei fafine,<br />

<strong>ae</strong> le mafai lava ona maluelue<br />

ai le faamoemoe o lenei fafine.<br />

Aisea? Auā ua ia mautinoa o<br />

ia lea e saoloto ai lana tama<br />

teine ai i le temoni. O ia lea na<br />

te aveesea lona popole ma lona<br />

atuatuvale. O ia lea na te<br />

tauaveina tigaina o lana tama.<br />

O ia foi lea e <strong>Manumalo</strong> ai i<br />

soo se fa’afatiatamai o le<br />

olaga.<br />

Lo’u atunuu Samoa ma le au<br />

faitau nusipepa, aua nei avea<br />

palapalaamalo e fai ma<br />

pupuni o le ola faaleagaga. Ia<br />

ama i le itu i le tino, a ia<br />

matau i le ola faaleagaga.Ā<br />

leitioa Maria a nofo i lalo o v<strong>ae</strong><br />

o Iesu ma fa’alogologo i le<br />

laulauina o meaai o le malo o<br />

le Atua. Ua manatu Maria o le<br />

mea sili lea ua ia filifilia, aua<br />

o mea ai ia e malosi ai le ola<br />

faaleagaga, o meaai e le<br />

mav<strong>ae</strong> ma e faavavau e le pei<br />

o palapalaamalo e pala ma<br />

uma.<br />

Ae a Mareta lona uso? Lale<br />

lava e pupū lona loto i palapalaamalo<br />

e tali ai Iesu. E le<br />

faapea ua leaga le mea ua filifilia<br />

e Mareta. O se mea lelei<br />

tele, aua o lana fatu aiga tausi<br />

lea mo tagata e fai atu i lona<br />

maota. E pei lava foi oi tatou.<br />

E taunuu loa malo, e muamua<br />

lava vaai le ulo ma susu’e le<br />

sefe auā se taumafa. E laiitiiti<br />

le taimi e talanoa ai ma le<br />

malo <strong>ae</strong> ua tele le taimi tapena<br />

ai palapalaamalo. Ua leai se<br />

taimi sei faalogo muamua poo<br />

le a se feau taua o loo sau ma<br />

fia molimoli mai e le malo. Ua<br />

i ai nisi taimi ua tatou le<br />

faatauaina ai mea e sili ona<br />

taua <strong>ae</strong> faatele i mea e itiiti<br />

sona taua. O le upu moni e o<br />

faatasi le ola faaletino ma le<br />

ola faaleagaga, peitai ane, ua<br />

sili ona taua le ola faaleagaga,<br />

aua o le tagata lea ua soifua ai<br />

Keriso i longa olaga ma fai ai<br />

ma tagata saoloto:<br />

• E le toe faavaivai <strong>ae</strong><br />

faamalosi<br />

• E le toe solomuli <strong>ae</strong><br />

alu i luma<br />

• E le toe fai mea leaga<br />

<strong>ae</strong> fai mea lelei<br />

• E le toe faapalapala <strong>ae</strong><br />

toaga<br />

• E le toe femoumoua’i<br />

<strong>ae</strong> tumau<br />

• E le toe fa’alogologo<br />

tiga <strong>ae</strong> talitiga<br />

• E le o se tagata faiaina<br />

a’o le tagata manumalo<br />

Auā o fua o lona ola faaleagaga,<br />

e fua mai i ana galuega<br />

na te fai. O lenei foi soifuaga<br />

ua tatou i ai i le paū maualalo<br />

o le tamaoaiga, e tele ina<br />

faapopoleina ai i tatou. Ia aua<br />

ne’i fai ma ala e musu ai le isi<br />

e alu i le lotu, po’o ni ala foi e<br />

taofi ai lou asiasi o ou aiga. Ia<br />

maua le loto faatuatua i le<br />

Atua aua o lo’o silafia lava e ia<br />

mea uma o lo’o tatou manana’o<br />

i ai.<br />

Ina ua sulugia Sakaio le ao<br />

lafoga i le malosi o Keriso ma<br />

lona mana fai mai lana<br />

tautinoga, “o le aso nei ou te<br />

tufatufaina atu ai au mea uma<br />

i e matitiva, a’o ai foi na ou ave<br />

faagaoi ni ana mea, ou te taui<br />

atu ai ta’i fa.” Ua iloa lava e<br />

lenei ao lafoga ua ola lona<br />

agaga ia Keriso, matala loa<br />

ma lima sa mau, ma ta’uta’u le<br />

amiotonu a le Atua e so’o se<br />

tagata lava e sau ma le <strong>Manumalo</strong>,<br />

na te faia mea lelei. Ae<br />

soo se tagata e sau ma le faiaina<br />

na o mea leaga lava mea<br />

na te faia.<br />

O le upu moni, e lei faapea ua<br />

to’atamai Iesu i lenei fafine<br />

ese, <strong>ae</strong> ua o se lu’i tele mo le<br />

fafine, pe moni lona ola faatuatua.<br />

Ae ua o se toe fagufagu i<br />

le au soo ma le au Iutaia, le au<br />

matamata ma le au faitau, ata<br />

o le tagata e fia naunau i le<br />

malo.<br />

E le taua pe ai i luga o le<br />

laulau pe ai i lalo o le laulau.<br />

Pe maua se palapalaamalo pe<br />

leai. Po’o ni mea ai lelei poo ni<br />

toeaiga, pe itiiti pe tele a’o le<br />

mea e sili ona taua ina ne’i le<br />

tau la tatou tausinioga mo le<br />

ola e faavavau. Ia tatou tumau<br />

i le Alii o Iesu Keriso o ia lava<br />

o le fa’avavau o lo tatou ola.<br />

Tatou te le faiaina ai, <strong>ae</strong> tatou<br />

te fiafia ai. Fai mai le pese a le<br />

Ekalesia Metotisi:<br />

Mau i aao o Iesu tatou<br />

te mapu ai,<br />

Tatou te fiafia, tatou<br />

te fa’afetai<br />

Tatou te tigaina, tatou<br />

te filemu<br />

Tatou o mafatia, e<br />

mapu ia Iesu.<br />

Na matua faailoa e Iesu le<br />

<strong>Manumalo</strong> o lenei fafine i le<br />

temoni na saisaitia ai lana<br />

tama. Fetalai le Alii o Iesu,<br />

“Funa e, ua tele lou faatuatua;<br />

e pei o lou manao, ia faapea<br />

ona faia ia te oe.” Fai mai le<br />

molimau a Mataio, o lea lava<br />

aso na malolo ai o ia.<br />

‘e taua malo <strong>ae</strong> le o palapalaamalo’<br />

O le isi itu taua o lenei lesoni<br />

ma le tala na tatou faitauina,<br />

o loo taua ai le va i vanu o le<br />

tagata Iutaia ma le tagata o<br />

nuu ese. Ua afio mai Iesu e<br />

fa’asao ia lagona ma talitonuga<br />

sese i totonu o lona<br />

nuu. O le ala foi lea na ia faia<br />

ai le faamalologa ina ia aveese<br />

ai le manatu faapito ma le<br />

aiuu pupula o tagata Iutaia i<br />

le faaolataga. O loo latou<br />

tauave pea oi latou o fanau a<br />

Aperaamo, oi latou foi o suli o<br />

le fa’aolataga. A lea ua tatala<br />

e Iesu lea foi noanoataga na<br />

saisaitia ai ia manatu sese ma<br />

le fa’aauau. Ua le gata o le Alii<br />

e malo ai le tagata, a’o le Alii e<br />

sa’o ai ma tonu ai mea uma. O<br />

se fautuaga a le auauna aua<br />

nei avea palapalaa malo e fai<br />

ma fa’ava’atutaia o lo tatou ola<br />

taumafai mo le Alii ma lona finagalo.<br />

O se mea ua e mafaia i<br />

lou malosi o lou <strong>Manumalo</strong> foi<br />

lena ma ia fai ai mo se viiga o<br />

le Alii e fa’avavau.<br />

Ia aua nei galo ia te oe le<br />

sailiga malo a lo tatou Alii. Na<br />

saili i le toto masa’a ma lona<br />

soifua atoa na ofoina mai ina<br />

ia faamautinoa ia te’i tatou<br />

lona alofa mo soo se tagata<br />

uma ina ia le fano se tasi e<br />

faatuatua ia te ia, a ia maua le<br />

ola e faavavau. O le malo foi<br />

lea na moomoo i ai le fafine<br />

Kanana na te fia maua. Ae<br />

faapefea i taua? O a mai lou<br />

ola faaleagaga? O e faasili ea<br />

Iesu ma le talalelei? Po’o<br />

faasili palapalaamalo? O loo ia<br />

te oe le tali o na fesili. Ae na o<br />

se faamanatu lava; ia ama i le<br />

itu faaletino, a ia matau i le<br />

Atua ma lana talalelei e<br />

manuia ai ou faiva ma ou tiute<br />

o lo’o e faafeagai ai po’o le a<br />

lava le ituaiga galuega.<br />

Le maliu tiga o lo tatou Alii o<br />

Iesu Keriso i luga o le satauro<br />

mataga, na faatauvaa ai ia te<br />

ia le ma, o le sasa ma le ta, ona<br />

o oe ma a’u ina ia le faiaina a<br />

ia malo. E lei mafaia foi e fao<br />

lapopoa ma tao mamaai ona<br />

taofi ona aao mafola ma ona<br />

aao fa’aloaloa ona o le alofa i ai<br />

tatou le tagata agasala. E le’i<br />

malo fo’i se palapala ina ua toe<br />

tu mai o ia nai le oti ma le tuugamau,<br />

<strong>ae</strong> na <strong>Manumalo</strong><br />

Keriso o ia lava o lo tatou ala i<br />

malo i le ola e fa’avavau ua<br />

uma ona saunia mo lana<br />

fanau faatuatua.<br />

“E TAUA MALO, AE LE O PALA-<br />

PALAAMALO.”<br />

Le Manamea Samoa 2nd September 2009 9<br />

Amene.


Lealailoa Lemusuitau Lemusu<br />

Ou te muai fa’atulou atu i lau<br />

tapuaiga mau Samoa o oe o le<br />

ao e mamala i le fa’asouga o ou<br />

ao ma ou atu folasa. O lea ou<br />

te muai tapui ai le tapu a Tupo<br />

ma ou fa’apoi le Vaiula a le Tuimanu’a.<br />

Tulouna ia le Paia o Aiga ma o<br />

latou Tama Tama fo’i ma o<br />

latou aiga, Aiga-o-Tupu, Aigao-Nofo,<br />

Aiga-o-E’e ma Aiga-o-<br />

Papa. Aiga na Tafaifa ai<br />

Salamasina ma aiga o Falealii<br />

o le Malietoa na Fa’alogo i ai<br />

Samoa.<br />

Tulouna le mamalu ia Tumuama-Pule,<br />

Ituau-ma-Alataua,<br />

Aiga-i le-Tai ma le Va’a o<br />

Fonoti, Faleupolu-o-Tofiga,<br />

Tulatoa ma le au Fueloloa-o-<br />

Samoa.<br />

Fa’atulou atu fo’i i o tatou uso<br />

i Tutuila ma Manu’a, Sua ma<br />

le Vaifanua, Fofo ma Aitulagi,<br />

Ituau ma Alataua, Saole ma<br />

Saleaumua ma le Launius<strong>ae</strong>lua.<br />

Le Faleagafulu, Le<br />

Paia i Fa’atui laau na amotasi,<br />

To’oto’o o le Faleula mamalu i<br />

le Faletolu ma Tamasa a le<br />

Manu’atele.<br />

Tulouna le Au Fai Tatalo, Feoi<br />

e Fia o le Talalelei, Le Aufaigaluega<br />

Paia a le Atua o lo’o<br />

O LAU AGANUU<br />

nono manū mo Samoa ma lona<br />

lumana’i.<br />

Ou Paia Sausaugata na<br />

Samoa mai i le Taisamasama<br />

o le Tuimanu’a sei’a pa’ia le<br />

Taiulaula a le Aitu Vavalo o<br />

taua, Na Tauilo ai Malo.<br />

Ia Samoa e, o le manumanuga<br />

o le tusi tala o lenei vaiaso. O<br />

la ta aganu’u, Fa’aaloaloga<br />

mamalu, Fa’ausuga Segaula<br />

ma Fa’alelega Fulu a le<br />

Atunu’u, ua tauau ina mou<br />

atu Talatu’u a le Atunu’u ma<br />

Tala-o le-Vavau mai anamua.<br />

FATUGA SU’IFEFILOI<br />

MEASINA-A-SAMOA<br />

FOAFOAGA-: O talatu’u a le<br />

Atunu’u o Samoa fai mai o le<br />

Foafoaga na amata i le leai.<br />

Ona fa’asolo ai lea ma le<br />

nanamu ese’ese o Ele’ele, Papatū<br />

ma Papa’ala. O Efuefu ma<br />

Ma’ata’anoa. Ona maua ai loa<br />

lea o Tula o Maugaloa ma<br />

Maugamu.<br />

Na fefa’aipoipoai Papa, ona<br />

maua ai lea o Ele’ele ona soso’o<br />

ai lea ma Feusua’iga a le Vainimonimo.<br />

O le Fa’aipoipoga a<br />

Lagi-aunoa ma Lagifofola na<br />

Fanau mai ai Tagaloaalagi.<br />

Na tupuaga mai Savea ia<br />

Leatiogie ma Tauaipolu, o ia o<br />

le ulua’i Malietoa, ona soso’o ai<br />

lea ma tupulaga e (20) o le<br />

auga Malietoa sei’a tau mai ia<br />

Malietoa Tanumafili na<br />

Fa’au’u e fai ma Tupu o le<br />

Atunu’u ile (1899).<br />

Na fai Upolu ma Savai’i i ma’a<br />

e lua na fa’ata’avavale mai i<br />

tula o Maugaloa ma<br />

Maugamu, a’o le isi fo’i mau a<br />

le atunu’u o Motu ia e lua na<br />

sisi a’e i le moana sausau i le<br />

matau Fagota a Tagaloaalagi.<br />

Ona fai lea o Tagaloa i le Fe’e,<br />

E alu e nofo i lalo i le sami, o<br />

O se vaaiga lena i le taimi ole Taumafataga ile Caledonian Hall, Kalaiesetete<br />

le mea lea ua ta’u ai lalo o le<br />

sami po’o le Laueleele a<br />

Salefe’e, ma o fe’e ia olo’o latou<br />

aumaia i luga ituaiga Papa<br />

Eseese, lea ua maua ai le Papatele<br />

lea ua tatou Fa’aigoa ia<br />

Samoa.<br />

E to’alua le Fanau a Tagaloa.<br />

O le tama igoa ia Moa ma le<br />

teine o Lu. Na fa’aipoipo Lu<br />

ma le uso o Tagaloa, ona maua<br />

ai lea o le tama ua fa’aigoa fo’i<br />

ia Lu. O le tasi po a’o taoto’oto<br />

Tagaloa o le a sauna e moe, na<br />

ia fa’alogoina o pesepese le<br />

tama a lona tuafafine e fa’apea-:<br />

Moa moa Lu, Moa moa<br />

Lu, toe fa’alogo atu Tagaloa,<br />

ua toe sui upu o le Pese a le<br />

tama e Fa’apea-: Lu lu Moa,<br />

Lu lu Moa, Ona mafaufau lea<br />

o Tagaloa. Ua fia tu’u muamua<br />

e Lu o ia, ia sili i luga o<br />

Moa a’o le Ulumatua, ona sasa<br />

ai loa lea e Tagaloa o le tama i<br />

le au o lona Fue. Ona sola ese<br />

mai ai loa lea o Lu mai i le lagituaiva.<br />

A’o le isi mau e fa’apea-: Papa<br />

na usu ia Ele’ele ona to ai lea<br />

o Ele’ele, (Tulou le Gagana).<br />

Na va’ava’ai atu Salevao le<br />

Atua o Papa ma Ele’ele, O<br />

Gaoioi <strong>ae</strong> le moa o Ele’ele, ona<br />

Fanau mai lea o le tamaititi<br />

ua fa’aigoa o Moa. E fa’atatau<br />

i le mea na va’aia o gaoioi. Na<br />

fa’atonu e Salevao le Uso.<br />

(Pute) o le tamaititi ia tu’u i<br />

luga o se ma’a ona au’afa lea i<br />

se to’ima’a, ma o lo’o faia pea<br />

lava na tu ma ana aga pe a<br />

Fanau mai a’o se tama tane,(<br />

Ina ia Toa ai o ia i Taua).<br />

Ona avane lea e Salevao o le<br />

vai e fufulu ai le tamaititi. O<br />

lena vai ua ia fa’asa ai, po o le<br />

fa’apa’ia ia Moa. Na tagi Papa<br />

ma Ele’ele ia Salevao ona o le<br />

fia maua i sina vai, ina ua lag-<br />

ona le fia inu. Ona fai lea i ai o<br />

Salevao afai la te maua ane ni<br />

Ofe, o le a fa’atafe mai ai vai i<br />

pu o Ofe pei ni paipa o le<br />

fa’ato’a maua lena o Vaipuna.<br />

Mulimuli ane ua Fa’asa e Salevao<br />

mea uma e tutupu i le<br />

Ele’ele. Ia sa ia Moa, Po’o le<br />

Paia ia Moa, seia o’o ina sele<br />

lona laulu. Ua mav<strong>ae</strong> ni isi aso<br />

ona sele ai lea o le lauulu o le<br />

tama, ma ua taga ai le sa a’o<br />

Papa ma Ele’ele ua na sa ia<br />

Moa. Ua fa’apu’upu’u ma<br />

maua ai le igoa o SAMOA.<br />

O le tala fa’aanamua i le mafua’aga<br />

o manu’a fa’apea o<br />

Manu’a na mua’i faia e Tagaloa<br />

Fa’atupunu’u, na ia avea<br />

Manu’a e fai mona afioaga i le<br />

lalolagi.<br />

Na uma ona faia Manu’a e<br />

Tagaloa, ona ia faia lea o<br />

Savai’i ua i ai lona nofoaga i<br />

Samata. Ona soso’o ai lea ma<br />

lona faia o Fiti ma Toga <strong>ae</strong><br />

mulimuli ona fai Upolu ma<br />

Tutuila. O motu ia e lua na fai<br />

i ma’a laiti ma ili’ili mai le<br />

nu’u po’o la aiga Salefe’e sa fai<br />

ma tulagav<strong>ae</strong> o Tagaloa e Femalagaai<br />

ai i le va o Upolu ma<br />

Tutuila.<br />

E fa’apenei le tala fa’aanamua<br />

a Manu’a, fai mai o Manu’a<br />

lava le amataga o mea uma,<br />

ma o Tuimanu’a o le suli moni<br />

o Tagaloa. O le isi tala e ta’u ai<br />

Moa o le atali’i ulumatua o<br />

Tagaloa ma ua avea ai Moa<br />

ma igoa fa’ale aiga o Tuimanu’a<br />

le tasi o Tuimanu’a.<br />

Aanamua – O Fitiaumua, o ia<br />

lea na iloga lona mamalu e le<br />

gata sa pule o ia i Samoa atoa,<br />

<strong>ae</strong> sa o’o atu fo’i i Toga, Fiti,<br />

Rarotoga ma Tahiti. O na nu’u<br />

uma sa auina mai pea ia te ia<br />

a latou taulaga (umiti) i<br />

tausaga taitasi, pei o i’a ma isi<br />

mea taumafa. Na uma lena<br />

pule po’o le tausaga e 900 ina<br />

ua fa’amaopopo le malo i<br />

Upolu e Pili ma ona atali’i e<br />

toafa. Tua, Ana, Tuamasaga<br />

ma Tolufale.<br />

Mulimuli ane i nisi tausaga ua<br />

tu le malo i Savai’i ona o Alali.<br />

O le isi fo’i lea suli o Pili o le<br />

fanau a le atali’i o Alali e iai<br />

Fune ma Lafai. E o’o mai i aso<br />

nei e fa’aaoga pea e Failauga<br />

le igoa (“Sa Lafai”) E fai ma<br />

fa’alupega o Savai’i atoa, a’o<br />

Fune na pogai mai ai Fale Safune<br />

e fa. (Falefa-o-Safune). O<br />

Safune i Taoa, Safune vaiafai<br />

Iva, Safune Vaisala (Tuaoi ma<br />

Asau) ma Safune i Sili (e lata i<br />

Tufu Gataivai). O Fale Safune<br />

na e Fa e iai le pule atoa i le<br />

Filifiliga ma le alagaina o le ao<br />

o le Tagaloa. O Lafai le uso o<br />

Fune, na avea ma tupuaga o<br />

Salemuliaga.<br />

Ma leTonumaipea, o Tagaloa,<br />

Tonumaipe’a ma Lilomaiava.<br />

E filifilia ma alaga e Palauli<br />

ma Safotu.<br />

O ao pito maualuluga ia o<br />

Savai’i, e o’o mai i le tausaga e<br />

1830 sa taua le itu i matu o<br />

Savai’i. o le itu-i-Taoa ao le itu<br />

i Saute. O le Itu-i-Ae’a, ao<br />

lenei ua tau o le ITUOTANE<br />

ma le ITUOFAFINE.<br />

Ma le fa’aiuga fo’i lena o le<br />

tatou ta’iala o lenei vaiaso.<br />

Upu masani a le Atunu’u. E<br />

leai lava se tautai e atoa ni atu<br />

i liu o lona sa, auā fo’i e talalasi<br />

ma faitau ese’ese le<br />

atunu’u. O le mea lea ou te<br />

Fa’amalulu atu ai i se mataitusi<br />

ua le tau Tamali’ii lau<br />

silasila. E poto lava le tautai<br />

<strong>ae</strong> se le atu-i-ama. A ua se uta,<br />

tonu tai.<br />

Fa’asoifua ia<br />

Lealailoa Lemusuitau Lemusu<br />

10 2nd September 2009 Le Manamea Samoa


Tusia: Agafili Tuitolova’a<br />

FAGOGO<br />

SEETIA I LE MALU O LE TAI TAEAO<br />

VAEGA 2<br />

Ua mafaufau ‘Ana i lona olaga<br />

faaaloalogia e le nu’u, auā o ia<br />

o le taupou e māta i ai mea<br />

lelei. Ua fefe ma tete ona tino.<br />

Sa faapea lava ia, e leai se tasi<br />

na te iloa, sei vagana le Atua,<br />

a o lea ua tusi mai Lē-Ulū-Lē-<br />

V<strong>ae</strong>, ma ua na fia iloa lava, sei<br />

taumafai se togafiti. Ua mafaufau,<br />

fai mai e ‘aua le popole o<br />

loo i ona tafatafa. O lona uiga<br />

o se tama o lo latou nu’u. Po o<br />

ai?<br />

Ua mafaufau le teine i lona<br />

tinā o Sina. Le loomatua faamaualuga.<br />

E fai mai lava ia<br />

na’o ‘Ana. E sili i mea uma. E<br />

lelei ma e fia faaipoipo uma i<br />

ai a’oa’o ma aloalii. E tauvā<br />

mai i ai le ‘aufaioloa.<br />

Ua iloa foi e le teine ua masalosalo<br />

lona tinā, ma ua atili ai<br />

ona tagi, ona tago faamalosi<br />

lea tusi le tali o le tusi a Lēulū-lē-v<strong>ae</strong>,<br />

ma lona faamoemoe<br />

o le a na iloa ai le tagata<br />

moni lea. Afai foi e mana’o iā<br />

te ia, pe na te talia, ne’i lilo<br />

Utumau’u <strong>ae</strong> āliali Utumā.<br />

Ua gāugau le tusi, fafao i le<br />

pepa iila e tusa o le faatonuga,<br />

ona sulu loa lea i le taga o lona<br />

aluga, <strong>ae</strong> taoto ma pulou lona<br />

‘ie’afu. E moeiini <strong>ae</strong> ala lona<br />

loto. Ua fiu e tau aveese lona<br />

mafaufau ma le kapeteni, <strong>ae</strong><br />

lē mafai. Ua mafaufau i le<br />

potu o le tamaloa i luga o le<br />

vaa, ma le moega sa fai ma fiafiaga.<br />

Ua matuā inoino lava i<br />

ai.<br />

O le aso atoa lea, na’o ‘Ana<br />

lava le fale. O lona tamā o loo<br />

alu i le galuega a le ‘aulotu. O<br />

lona tinā o loo alu i le falelalaga.<br />

O lona tuagane o loo<br />

ālo, a o le fafine o loo alu e<br />

siaki lona manava i le falema’i.<br />

Ua mafaufau le teine po o ai<br />

na sau ma le tusi, a ua te’i i le<br />

pa’ō o le faitoto’a o lona potu,<br />

ma le tilotilo atu, <strong>ae</strong> momo’e le<br />

maile en<strong>ae</strong>na mūmū. O lona<br />

manatu o le ta’ifau a le<br />

faifeau, ona toe pulou lea o<br />

lona ‘ie’afu.<br />

Ua tiga lava lona loto pei ua<br />

toe vaai atu ia Aokuso le kapeteni,<br />

i le aso na ia ta’ua ai i ai<br />

le mea ua tupu, <strong>ae</strong> fai mai e<br />

le’o ia, ai o le a’oa’o, po o le avetaavale.<br />

Ua mafaufau ia Lē-ulū-lē-v<strong>ae</strong>.<br />

Pe moni na tagi foi ma ia ina<br />

ua faalogo i le leo. Pe na alofa<br />

la i ai? Pe sa mulimuli mai iā<br />

te a’u? Ailoga, na te le’o ta’u<br />

maia le mea na ou taoto ai i<br />

luga o le fuefue; ua tau pogisā<br />

o’u mata.<br />

Ua mili le manava o ‘Ana ma<br />

na ia toe manatua, na’o le ono<br />

masina na alu ai Aokuso i le<br />

ā’oga faakapeteni i Niu Sila, a<br />

o lea ua foi mai pei ona faamatala<br />

ai le seila na la fetaui.<br />

Na fai mai ou te nofo lelei ma<br />

faapelepele. E lafo mai tupe i<br />

vaiaso uma. E tusi mai, pe<br />

telefoni mai foi. E asi mai a’u.<br />

Lea ua foi mai, <strong>ae</strong> leai ma se<br />

mea na taunu’u. Se’i sau foi,<br />

tau ina ma feiloa’i, e leai lava.<br />

Pagā!<br />

Ua faaopoopoina le tiga. E tagi<br />

lava le teine ma pulou lona<br />

‘ie’afu ma usuusu le fuaiupu o<br />

le pese <strong>ae</strong> ua sui nisi upu:<br />

“Masalo ua e musu ia ta ita<br />

Ua lē taunuu au upu ma ua<br />

faalumaina<br />

Ua mu lo’u fatu i au faiga<br />

Nofo ita e malōlō i lo’u aiga.”<br />

Talofa ia ‘Ana, ua tā’ele i<br />

loimata. Ua nofo i luga; ua<br />

pogisā lona mafaufau, <strong>ae</strong> tofu<br />

mai loa lona tinā i le potu.<br />

E toe toso a’e i luga lona su-<br />

lu’ao’ao, ua tuai.<br />

Na’o na punou lava o le<br />

loomatua tago i le tagapepa,<br />

lele atu tau i le manava o<br />

‘Ana ma fai atu, “O ai na<br />

sau ma na mea? Ta’ino’ino<br />

e suga ‘Ana. O le ā<br />

le mea ua lagoia ai faapea?<br />

Na ou vaai anat<strong>ae</strong>ao<br />

o mumu lago i lou ulu, a<br />

o lea ua tumu i lou ‘ie’afu.<br />

O le ā le mea ua susū ai<br />

lou fatafata?<br />

Ua nofo ifo Sina le pito o le<br />

faamalū, a o taatitia ‘apu, le<br />

apa pinati ma apainu e lua i<br />

tafatafa o ‘Ana, sa i totonu o le<br />

tagapepa.<br />

Ua faasaga’ese ‘Ana ma le<br />

faalii ma tagi, “Ae ā le susū o<br />

lea ou te tagi i le tiga o lo’u<br />

ulu.”<br />

Ua toe oso atu le loomatua, “E<br />

ā, e tiga le ulu <strong>ae</strong> lagoia ai le<br />

‘ie’afu, ma susū lou fatafata.”<br />

Ua toe liliu mai ‘Ana i lona<br />

tina, “Lea ‘ea loomatua pe<br />

valea.”<br />

Ua tu atu Sina o le’ā futi mai<br />

le ulu o lana tama, <strong>ae</strong> vaai atu<br />

loa i le faletua o le fesoasoani<br />

o loo savali ane i tua o le potu<br />

o ‘Ana, na se afā lava le uma o<br />

le ma’ema’eā, <strong>ae</strong> fai atu, “Suga<br />

‘Ana, sau loa e ta’oto se’i fofō<br />

lou ulu. O fua na o lou faalā i<br />

taaloga a aoga. A toe ō teine o<br />

le aualuma e tui sea ma fao tuitui,<br />

nofo sa’o oe e faatali le<br />

faiva. E le’o iloa pe o mai nanei<br />

e alala mai. La na ‘ou ta’ua i ai<br />

e te le’o faigaluega o lea e te<br />

gasegase.”<br />

“Sau loa se’i fofō lou ulu <strong>ae</strong> se’i<br />

ou alu e vaai ou lavalava ma<br />

lou tuiga leaga o le vaiaso lea<br />

le faaulufalega e alu ai le<br />

taalolo a le nu’u.”<br />

Ua uma le ita o ‘Ana a ua iloa<br />

atu lana ‘ata’ata.<br />

Ua tu le faletua o le fesoasoani<br />

ma fesili ane, “’Ana, o outou e<br />

ana le ta’ifau ‘ena’ena mūmū<br />

lale momo’e atu i le tolotolo? E<br />

‘ese le manaia o si maile. Lale<br />

lava e tagi mulimuli atu ai si<br />

a’u tama, e fia fai maile ai.”<br />

Ua faamanumi le muāulu o<br />

‘Ana ma tali atu, “Auē tailo!<br />

Na pa’o le faitoto’a o lo’u potu,<br />

ma lo’u tilotilo atu <strong>ae</strong> oso le<br />

maile en<strong>ae</strong>na mūmū. Faapea<br />

lava a’u o le ta’ifau a le alii<br />

faifeau.”<br />

Na toe tali ane le faletua o le<br />

fesoasoani ma savali, “E leai, e<br />

en<strong>ae</strong>na pa’epa’e le ta’ifau a<br />

patele.”<br />

Ua punou ifo le loomatua e<br />

tapena le moega o ‘Ana, ona<br />

tago lea i le ‘apu ma ‘ai. E le’i<br />

te’a le malūlū ona toe fesili lea,<br />

“O ai ‘ea na sau ma ia mea?<br />

Tu’u se ‘apu ma le toeaina <strong>ae</strong><br />

ta ‘aia le apa pinati. Tatala le<br />

isi apainu ta feinu ai <strong>ae</strong> tu’u le<br />

isi. O ai ea na aumai ai?”<br />

Fai atu ‘Ana ma tatala le<br />

apainu, “Se o la’u faatau na<br />

‘ave e le pasi.”<br />

E le’o iloa e Sina, o lea foi e fia<br />

iloa e ‘Ana po o ai na sau ma ia<br />

mea, <strong>ae</strong> musu ne’i faaopoopo<br />

pea le maslosalo o le loomatua.<br />

Ua punou ifo Sina e tapena le<br />

moega, a ua te’i i le tago atu i<br />

le aluga, <strong>ae</strong> tau atu i le mea,<br />

ona tago loa lea i totonu o le<br />

taga aluga, ma ia iloa ai, o le<br />

tusi.<br />

Na se afā lava le oso atu o<br />

‘Ana, “Sina ‘aumai o la’u tusi.<br />

“Aua le tatalaina; fai atu lava,<br />

se ‘aumai, ‘aua’aua, Sina,<br />

‘aua.”<br />

E faia pea,<br />

Le Manamea Samoa 2nd September 2009 11


O NAI MOTU-GA MANATU<br />

(O upu ma o latou uiga)<br />

Lavea Aseta Tologata<br />

Toe faatalofa atu Samoa i<br />

lenei foi vaiaso fou malō lava<br />

le soifua ma le lagi e māmā. O<br />

le tatou motugaafa foi o lenei<br />

vaiaso. Ae le’i tuuina atu la se<br />

manatu vaivai e muamua lava<br />

ona ou faapea atu ma le agaga<br />

e tumu i le faaaloalo, e le faatonufolau<br />

le tatou faasoa lenei<br />

i lou finagalo, auā ou te talitonu<br />

lava ma le mautinoa e sili<br />

ona maualuga lou silafia<br />

Samoa i so’u iloa vaivai.<br />

Ae na o ni nai manatu lava<br />

tatou te eva ai i le tatou pepa<br />

mai laufanua o Kalaiesetete,<br />

afai e i ai se aogā, fo’i le viiga i<br />

le Atua, a leai faamolemole<br />

vaai ane se lapisi (Tulou) e<br />

tia’i ifo i ai lo’u vaivai.<br />

1/ Ta’ita’i Fa’ai’a Mātau<br />

O le upu lenei e seāseā<br />

faaaogāina e tulatoa o le<br />

atunuu <strong>ae</strong> tele sona aogā i lou<br />

soifua ma lou ola. O lona uiga<br />

o le i’a e mulimuli i le matau<br />

po o fea lava e alu i ai le matau<br />

e mulimuli ai lava, e le mafai<br />

ona alu ese le i’a seiloga lava<br />

ua maua le matau auā foi o loo<br />

i ai le maunu la e i le matau e<br />

le o iloa foi e le i’a e pē ai i le<br />

matau lea e mulimuli i ai.<br />

A tuu la i le gagana o aso uma<br />

po o se gagana faigofie e mafai<br />

ona faatusa i se tagata e<br />

mulimuli i se ta’ita’iga e aunoa<br />

ma le faaaogāina o sona finagalo<br />

i se mea e tatau ona fai.<br />

O le uiga o la’u tala e faapea;<br />

Afai o ni tagata po o ni matai<br />

foi ua fiafia lava e taitaia<br />

fa’ai’a matau ua le mafai e<br />

latou ona finau i ta’ita’i o<br />

mafutaga e faaali i ai ni o<br />

latou finagalo, a mea o le mea<br />

lea e sēsē pe sa’o foi, ua pei<br />

lava o le tamaitiiti pepe e leai<br />

sona mafaufau e faaaogā, ua<br />

na o le ioe lava i le mea lea e<br />

manao ai le ta’ita’i. A lē manao<br />

foi le ta’ita’i i le mea lea ua fai<br />

mai e leai. O le mea tonu lava<br />

lena e ta’u o le ta’ita’i faai’a<br />

matau.<br />

Ia manatua, o le matai ua uma<br />

ona tuu i ai e le Atua lona<br />

suafa e fai ai mea tonu <strong>ae</strong> tulei<br />

ese mea sēsē auā e lē fiafia i ai<br />

le Atua.<br />

O le fautuaga, aua nei ta’ita’iina<br />

faai’a matau lau tofā ma<br />

lau faautautaga e se isi tagata,<br />

a ia mulimuli pea i auala o le<br />

Tusi Paia auā na o mea sa’o e<br />

fiafia i ai Iesu.<br />

O le tatou motugaafa lena o<br />

lenei vaiaso toe feiloai foi i le<br />

vaiaso fou.<br />

Se gagana foi Samoa ua lē talafeagai<br />

ma lau silasila,<br />

faamolemole ufiufi ia a manugase.<br />

Soifua<br />

Lavea Aseta Tologātā<br />

Ta’ita’ifono a matai Samoa<br />

Kalaiesetete<br />

Susuga i le alii pule Sulusulumaivasa Leituala Aiva ll<br />

Susuga i le Alii Faatonu, Afioga Tiumalumatua Maifea Fetu ile fofogaina ole<br />

saunoaga faamanuia ale Afioga i le Alii Palemia Tuil<strong>ae</strong>pa Lupesoliai Sailele<br />

Malielegaoi<br />

12 2nd September 2009 Le Manamea Samoa


Rev. Iosefa Lale Peteru<br />

Ua ou fia aumai fo'i le Pese na<br />

tusia e le tagata o Horatio<br />

Gates Spafford.<br />

Fanau ; 20 Oketopa, 1828,<br />

North Troy New York. O se<br />

alii loia. A o se tiakono toeaina<br />

o le Ekalesia Presbyterian i<br />

Chicago.<br />

Na fa'aipoipo ma le tama'ita'i<br />

e suafa ia Anna. Sa lauiloa le<br />

ulugali'i i Chicago i le vaitau o<br />

le 1860. E le gata o a la pisinisi<br />

fa'a loia, <strong>ae</strong> o ni uo mam<strong>ae</strong> a le<br />

faife'au o Dwight Lyan Moody.<br />

O se Fai- Evagelia, pei o Billy<br />

Graham ma Benny Hinn.<br />

1870, na amata ai ona fetaiai<br />

le ulugalii ma puapuaga. Na<br />

maliu le la tama ulumatua 4<br />

tausaga, i le fiva.<br />

1871, na sasao ai se afi tele i<br />

Chicago, ma feoti ai tagata, na<br />

mu uma ai mea totino, ma fale<br />

a le ulugali i.<br />

Ona manatu lea o Horatio ma<br />

Anna, e o e tafafao i Egelani, e<br />

faagalogalo ai ia tiga. E le gata<br />

i lea, sa manaomia e le faifeau<br />

o DL Moody, le la fesoasoani, i<br />

lana Koneseti faalē-Agaga, e<br />

taamilo i Europa. Ona fuafua,<br />

lea o le ulugali i, e o atu fetaui<br />

ai i le faaiuga o le 1873, ma<br />

Dwight i Egelani.<br />

O LE MANA O FATUGA<br />

PESE-AU'UPEGA A LE TAGATA O LE ATUA<br />

Ua fai lo latou avanoa i le va'a<br />

Farani e igoa o le Ville de<br />

Havre.<br />

O le a o lava le malaga, <strong>ae</strong> toe<br />

fa’alavelavea, Horatio i mea<br />

tau lana galuega. Ua le manatu<br />

foi o ia, e toe tu'u le<br />

malaga ua leva ona taupule. E<br />

tatau ona muamua pea le tina<br />

ma le fanau, <strong>ae</strong> mulimuli atu.<br />

Ona o lea o le tina ma le fanau.<br />

Ua tupu le fa alavelave. Na feto'ai<br />

le Va'a lea na malaga ai<br />

Anna ma le fanau, Ville de<br />

Havre, ma le va a Peretania, o<br />

le Lochearn. E 226 tagata<br />

maliliu. Na feoti uma ai ma le<br />

fanau to'a fa a le ulugali'i.<br />

Annie, Maggie, Bessie ma<br />

Tanetta. Na taunu'u ane le<br />

va’a e igoa o le Trimountain,<br />

ma ave ē na sao, i Wales<br />

Cardiff.<br />

9 aso talu na o, <strong>ae</strong> te'i Horatio<br />

i le maua mai o le ualesi, mai<br />

ia Anna, na o le lua lava upu.<br />

Saved Alone! Lavea'ina<br />

to'atasi. O le ualesi e sau mai<br />

Wales. E le'i toe fa'atali Horatio.<br />

Su’e le avanoa i le va'a, ma<br />

alu loa i Wales.<br />

Na vala'au ane le ali'i Kapeteni,<br />

ina ua o'o i le oga sami na<br />

tupu ai le fa'alavelave, ma fa'<br />

apea ane ia Horatio, O le<br />

ogasami tonu lea na tupu ai le<br />

fa'alavelave. O lo o i lalo ifo o<br />

le alititai nei lau fanau e to'a<br />

fa. E tolu maila le loloto.<br />

Na fo'i Horatio i le potu ma<br />

tusi loa i lalo ona mafaufauga<br />

ia.<br />

When peace like a river, attendeth<br />

my way,<br />

When sorrows like sea, billows<br />

roll;<br />

Whatever my lot, Thou hast<br />

taught me to say,<br />

It is well it is well with my<br />

soul.<br />

It is well, with my soul,<br />

It is well, with my soul,<br />

It is well it is well with my<br />

soul.<br />

Na avatu i se ali'i fatu pese<br />

lotu iloga o ia vaitaimi, e suafa<br />

ia Philip Bliss, upu ia, ona Ia<br />

faia lea o le fati ma fatu lelei<br />

upu. Ua fa'a ulu tala; IT IS<br />

WELL WITH MY SOUL;<br />

E le'i umi ona uma le fatuina<br />

o le pese lea, <strong>ae</strong> lavea le nofoaafi<br />

(train) na malaga ai Bliss,<br />

ma maliu ai.<br />

Ma lo'u fa'aaloalo tele i le<br />

Ekalesia Metotisi Samoa ma<br />

la latou pese na fatu i luga o le<br />

pese lenei, <strong>ae</strong> ua ou fa'aliliuina<br />

fo'i mo la matou autalavou, ina<br />

ia maua lagona moni o Horatio<br />

Spafford na fatu ai lenei pese,<br />

ua pepese uma ai le lalolagi.<br />

UA LELEI LEA MO A'U NEI!<br />

1. Lo'u Ola pei o se vai e tafe<br />

malu.<br />

Ma tiga pei ni galu tu.<br />

Pe i'u i fea?, ua na a'oa'o mai<br />

pea,<br />

Ua lelei, tele mo a'u, lea!<br />

Tali;Ua lelei.! Ua lelei!<br />

Mo a'u nei! A'u nei!<br />

Ua lelei, lea, mo A'u nei.<br />

Na maliu Horatio Gates Spafford<br />

ia Oketopa, 16, 1888, i le<br />

gasegase o le malaria. A o<br />

nonofo i Ierusalema, Isar<strong>ae</strong>lu.<br />

A ua alu pea ma le mana lea<br />

pese. Ua fa'amafanafanaina ai<br />

loto mafatia i so'o se tiga e o'o<br />

mai.<br />

Spaffords song reveals a man<br />

whose trust in the Lord is unwavering.<br />

It would be very difficult for us<br />

to predict how we would react<br />

under circumstances similar<br />

to those experienced by the<br />

Spaffords... But we do know<br />

the God who sustain them,<br />

would also be with us.<br />

No matter what circumstances<br />

overtake us, may we be able to<br />

say with Horatio Spafford, It<br />

is well& with my soul.<br />

I le Suafa o Iesu,<br />

AMENE.<br />

18 Volt Cordless<br />

Impact Drill<br />

<br />

$379<br />

GEORGE HENRY & CO LTD<br />

0800 33 10 33<br />

<br />

<br />

Le Manamea Samoa 2nd September 2009 13<br />

Red<br />

Hot<br />

Price


1. Faamaonia le filifilia o Pule<br />

Sili o Matagaluega e lima a le<br />

Malo<br />

Ua faamaonia mai e le<br />

Kapeneta le filifilia o Pule Sili<br />

o nisi Matagaluega e lima a le<br />

Malo, e tauave nei tofiga taua<br />

mo le isi tolu tausaga.<br />

E tusa ai ma faiga faav<strong>ae</strong>, e<br />

ta’itolu tausaga ma toe<br />

faasalalau nei avanoa. Ma e<br />

tatala avanoa e tusi talosaga<br />

mai iai soo se tagata e agavaa.<br />

Ma e agavaa foi sui o iai e toe<br />

talosaga.<br />

Sa faataunuuina ese komiti<br />

faapitoa, faatalatalanoaga o<br />

nei avanoa. I le m<strong>ae</strong>a ai o<br />

faatalatalanoaga, ona aumai<br />

ai lea o le latou fautuaga i le<br />

Kapeneta. O i latou nei ua filifilia:<br />

• Pule sili mo le Matagaluega<br />

o Fesootaiga, Faamatalaga<br />

ma Fesootaiga<br />

Vavave Faaneionapo, ua toe<br />

filifilia ai Tua’imalo Ah Sam.<br />

• Pule Sili mo le Matagaluega<br />

o Tupe - Iulai Lavea<br />

lea ua sui tulaga ia Hinauri<br />

Petana.<br />

• Pule Sili Matagaluega Tau<br />

le Va i Fafo, ua toe filifilia ai<br />

Aiono Mose Sua<br />

• Pule Sili Matagaluega o<br />

Faamasinoga, ua toe filifilia ai<br />

Masinalupe Tusipa Masina<br />

• Pule Sili Matagaluega o<br />

Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga<br />

ua filifilia ai<br />

Taulealeausumai L. Malua lea<br />

ua sui tulaga ia Tuuu Dr. Ieti<br />

Taulealo.<br />

Na faaalia foi le agaga faafetai<br />

o le Kapeneta i le tautua a<br />

Hinauri Petana ma Tuuu Dr.<br />

Ieti Taulealo, sa faaaoga ai o<br />

laua tomai ma agavaa e tautua<br />

ai le Malo, mo tausaga e<br />

tele.<br />

Cabinet approves the recommendations<br />

for CEOs<br />

Cabinet has appointed five<br />

Chief Executive Officers for<br />

Government Ministries this<br />

week.<br />

• CEO for Ministry of Communication<br />

and Information<br />

Technology - Tua’imalo Ah<br />

Sam.<br />

• CEO for Ministry of Finance,<br />

Iulai Lavea now replaces<br />

Hinari Petana.<br />

• CEO for Ministry of Foreign<br />

Affairs, Aiono Mose Sua<br />

• CEO for Minsitry of Justice<br />

and Courts Administration,<br />

Masinalupe Tusipa Masina<br />

• CEO for Ministry of Natural<br />

Resources and Environment,<br />

Taulealeausumai L.<br />

Malua now replaces Tuuu Dr.<br />

Ieti Taulealo.<br />

The CEO positions are re-advertised<br />

every three years according<br />

to Government<br />

policies. Interested applicants<br />

and the current CEOs are entitled<br />

to apply.<br />

Cabinet has also acknowledged<br />

the long service by former<br />

Finance CEO, Hinari<br />

Petana and former Environment<br />

CEO, Tuuu Dr. Ieti<br />

Taulealo.<br />

2. Faamamaina o le taulaga i<br />

Apia<br />

Ua faamaonia e le Kapeneta le<br />

avea o le Aso Toonai 29<br />

Aukuso, 2009 e avea ma aso e<br />

Faamamaina ai le taulaga aua<br />

le faamanatuina o le Teuila<br />

2009.<br />

O lenei fuafuaga mo le Faamatagofieina<br />

o Samoa, na fuafuaina<br />

e le Pulega o Tagata<br />

Tafafao Maimoa mai Fafo<br />

(STA), ma ua tapa ai le fesoasoani<br />

a Matagaluega ma<br />

Faalapotopotoga Tuma’oti a le<br />

Malo e pei ona masani ai mo<br />

lea faamoemoe.<br />

O otaota i luga o le auala ma<br />

latalata ane e aofia ai ma ala<br />

vai ma taligalu, lea e ave i ai<br />

le faamamafa mo le faamamaina.<br />

O le agaga maualuga o le<br />

talosaga ina ia tuuina atu e le<br />

Kapeneta se poloaiga i faauluuluga<br />

o Matagaluega ma<br />

Faalapotopotoga a le Malo ina<br />

ia mafai ona lagolagosua ma<br />

utagia mai le faatalauula a le<br />

STA, aua le faamamaina o o<br />

tatou laufanua <strong>ae</strong>maise le<br />

taulaga o Apia.<br />

O nisi v<strong>ae</strong>ga o le talosaga e<br />

aofia ai le tuuina atu o le lagolago<br />

a Matagaluega ma<br />

Faalapotopotoga Tuma’oti i le<br />

Komiti o le Teuila ma le STA,<br />

e ala i mea faigaluega e moomia<br />

e faatino ai lenei faamoemoe;<br />

e pei o taavale a<br />

Matagaluega ma Faalapotopotoga<br />

e ao ai le otaota ma auina<br />

atu i le nofoaga e faatafuna ai<br />

i Tafaigata. E faapea foi ona<br />

taatia atu i Matagaluega ma<br />

Faalapotopotoga taitasi le<br />

tausiga o a latou tagata<br />

faigaluega.<br />

National Clean Up Day<br />

Saturday 29 August has been<br />

approved by Cabinet as the<br />

National Clean Up Day<br />

for the Apia town area in<br />

preparations for the Teuila<br />

Festival 2009. The Samoa<br />

Tourism Authority and the<br />

National Beautification Committee<br />

initiated this p r o -<br />

gramme, and have asked for<br />

assistance from Government<br />

Ministries and Corporations,<br />

as of the usual practice every<br />

year.<br />

The main focus of the submission<br />

was for Cabinet to issue a<br />

directive to Ministries and<br />

Corporations for their support.<br />

The submission also asked for<br />

Ministries and Corporations to<br />

allow the use of their tools and<br />

vehicles to collect the rubbish<br />

for the Tafaigata dump site.<br />

Ministries and Corporations<br />

are also asked to care of their<br />

own staff after cleaning up of<br />

their allotted areas.<br />

3. Polokalame ma talosaga<br />

mo Tupe faaopoopo mo le<br />

Teuila 2009<br />

Ua pasia e le Kapeneta se<br />

talosaga mo le faamaoniga o le<br />

polokalame o le Tala o le Tupe<br />

o le vaiaso o ‘Faaaliga o le<br />

Teuila’, mai i le Aso Sa 30<br />

Aukuso, e o’o i le Aso Faraile<br />

04 o Setema, 2009.<br />

O se talosaga lea na tuuina<br />

atu e le Sui Palemia o le Minisita<br />

foi lea mo Tagata Tafafao<br />

Maimoa mai Fafo, Afioga Misa<br />

Telefoni i le fono a le Kapeneta<br />

i le vaiaso nei, ona o le ave pea<br />

o le faamuamua a le Malo i le<br />

faatosina mai o tagata asiasi<br />

mai, e malolo ma matamata i<br />

faaaliga o tu ma aganuu a<br />

Samoa i le Teuila.<br />

E aofia ai le Tala Fuafua o le<br />

tupe mo le faatinoina o le<br />

polokalame o le Teuila e faapea<br />

ma le talosaga i le tala<br />

faaopoopo mai i v<strong>ae</strong>ga tupe a<br />

le Malo e fesoasoani i le<br />

faatinoga lelei o polokalame<br />

mo lea vaiaso.<br />

• Tupe Faaagaga mai V<strong>ae</strong>ga<br />

Tupe o le Pulega<br />

$150,000<br />

• Tupe maua o loo fuafuaina<br />

i Sponsorship,<br />

Lesitala ma tupe e ulu ai i<br />

nofoaga<br />

$43,950<br />

Aofaiga o Tupe Maua<br />

$193,950<br />

Aofaiga o Tupe o le a Faaalu i<br />

Polokalame<br />

(319,571)<br />

Aofaiga o Tupe Faaopoopo e<br />

moomia mo le faatupeina e le<br />

Malo ($125,621)<br />

Programme and additional<br />

Funding for the Teuila Festival<br />

2009<br />

Cabinet has approved the programme<br />

and additional funding<br />

for the Teuila Festival<br />

which starts from 30 August<br />

until September 04, 2009.<br />

The submission to Cabinet<br />

was submitted by Deputy Minister<br />

and Minister for<br />

Tourism, Afioga Misa Telefoni.<br />

One of Government’s priority<br />

is attracting tourists and<br />

Samoans overseas to visit and<br />

witness our cultural entertainments<br />

and events at the<br />

Teuila Festival.<br />

• Funds from the Authority’s<br />

budget<br />

$150,000<br />

• Estimated funds from<br />

sponsors,<br />

Registrations and doorway<br />

charges<br />

$43,950<br />

14 2nd September 2009 Le Manamea Samoa<br />

Total<br />

$193,950<br />

Total Expenditure<br />

(319,571)<br />

Additional funds needed from<br />

Government<br />

($125,621)<br />

4. Lipoti o gasegase tau<br />

fatuga’o mo le masina o Iulai<br />

2009<br />

E 53 gasegase ua ripotia le togafitia<br />

i le Falemai Faamamatoto<br />

i Motootua i le masina o<br />

Iulai, 2009. O lea lipoti na tuuina<br />

atu i le Kapeneta i le vaiaso<br />

nei. O gasegase tumau nei<br />

ua faamauina, ma o lo o faatinoina<br />

o latou togafitiga i le<br />

tatou Falemai Faamamatoto i<br />

auaunaga i masini. E toalima<br />

gasegase asiasi mai atunuu<br />

mamao sa faatinoina a latou<br />

togafitiga.E toalua o lo o<br />

malaga i atunuu mamao.<br />

Report from Renal Dialysis<br />

Unit at Motootua<br />

Cabinet has approved the report<br />

from the dialysis unit at<br />

Motootua, that 53 dialysis patients<br />

underwent treatment in<br />

July, 2009. Five of them were<br />

visitors from overseas. Two<br />

patients are currently overseas.<br />

5. $15,000 mo le kalapu<br />

lakapi a Apia<br />

Ua faamaonia e le Kapeneta<br />

se talosaga mo se fesoasoani<br />

tupe, mo le sailiga o le ‘Tupu o<br />

le Lakapi”, lea e faia ia<br />

Setema, 2009, e le Kalapu<br />

Lakapi a Apia.<br />

O le sefulu fa lenei o tausaga<br />

talu ona amatalia lenei<br />

faamoemoe. Ma na amata mai<br />

le tauvaga na o ‘au lakapi i<br />

Samoa nei ma Amerika Samoa<br />

sa valaaulia, a e peitai le<br />

tausaga nei, o lea ua valaaulia<br />

foi kalapu mai Niu Sila. E le<br />

gata i le v<strong>ae</strong>ga o alii a e faapea<br />

foi tamaitai. O le a fesoasoani<br />

lenei tauvaga i le atiina <strong>ae</strong> ma<br />

le faaleleia o le tomai o alo ma<br />

fanau a Samoa i lenei faagatama.<br />

O le a faia lenei tauvaga i le<br />

vaiaso o le Teuila, ma e<br />

$15,000 se tinoitupe na<br />

talosagaina e le kalapu lakapi<br />

a Apia mo le faafoeina o le tauvaga.<br />

$15,000 for the Apia ‘King of<br />

Rugby’ tournament<br />

Cabinet has approved a sponsorship<br />

of $15,000 for the<br />

Apia-King of Rugby tournament<br />

scheduled for September,<br />

2009.<br />

The tournament was initiated<br />

in 1996 by the Apia Sports<br />

Club, and has developed over<br />

the years. This year, the Club<br />

has decided to invite teams<br />

from New Zealand and American<br />

Samoa. The inclusion of<br />

women rugby teams in the<br />

tournament started in 1998.<br />

The tournament’s main objective<br />

is for local players to develop<br />

their skills and better<br />

equip them to play at international<br />

level.


TATALA LE 'LAVALAVA DIRECT'', LE FALE<br />

SU'SU'I SAMOA I PALMESTON NORTH<br />

Ua taoto nei le ata o le faatolotolo-ga<br />

tama e pei o saafiafiga i le vai o le<br />

tamaitai. Ua musa fo'i ma ata le<br />

sagalala aua ua tuia le vaa o mala, Pamasetone,<br />

tatou pati lima laia ma<br />

fa'afetai o lea ua atoa tino o le tama.<br />

Tatou <strong>ae</strong><strong>ae</strong> lenei manu ua ulu ma<br />

faafetai ua tatou maua se faamama<br />

avega ua leva na tatou moemiti i ai.<br />

O le agaga faafetai lea ma le faag<strong>ae</strong>etia<br />

i si o matou pitonuu nei ina ua tatalaina<br />

faalaua'ítele le fale suisui Samoa<br />

o le LAVALAVA DIRECT, le tautua a<br />

le afioga a Sogi ma le faletua o Siloma<br />

Moresi. O se faamama avega sili lava<br />

lea i nai o matou tagata. O le a le toe i<br />

ai se oi pe popole e malaga mamao i<br />

pitonuu e pei oAukilani ma Ueligtone<br />

mo ni faatauga o ni l<strong>ae</strong>i Samoa <strong>ae</strong>maise<br />

o ni togiga, aua o lea ua tulai<br />

mai le tautua a le Lavalava Direct e<br />

faamalieina lou finagalo.<br />

Mo le silafia o le atunuu, o se taimi<br />

muamua lenei ua mafai ai ona tatala<br />

se pisinisi su'isu'í Samoa i Pamasetone<br />

nei. E moni e tele ni tina o le matou<br />

pitonuu e lelei i lea taleni <strong>ae</strong> peitai o se<br />

tina muamua lea ua tulai mai ma fiafia<br />

e faalauiloa ma faasusulu atu lana taleni<br />

ina ia mafai ona suluia uma ai<br />

Samoa i totonu o Niu Sila nei.<br />

Na saunoa le tina i le alofa o le Atua ua<br />

faataunuuina ai nei fuafuaga uma aua<br />

na faamalolo (redundant) mai i lana<br />

galuega sa galue ai i tausaga e tele ona<br />

manatu lea, ua tatau ona fai se<br />

galuega fesoasoani mo nai o tatou<br />

tagata i le taugata o le soifuaga, <strong>ae</strong>maise<br />

le faigata o le galu (recession) lea<br />

ua ufitia uma ai tatou ma le lalolagi<br />

atoa.<br />

Ona a'e lea o se tofa ua tatau ona toe<br />

faaiila lana taleni o le suisui, lea la ua<br />

sapi ai nei si o matou pitonuu.<br />

Na amata lava i lana tama'i pisinisi i<br />

le suiina o l<strong>ae</strong>i o le fanau <strong>ae</strong>maise nisi<br />

o aiga ma nu'u tuaoi, e leai sona mafaufau<br />

o le a o'o lana tautua i se tulaga<br />

manuia ma le maualuga a'o lenei ua<br />

maoa'e le tulaga ua i ai.<br />

O le faatinoina o galuega e fai lava e le<br />

tina ma le tama, e su’i le tina <strong>ae</strong> lolomi<br />

(screen print) le tama. Manaia tele le<br />

talenia o nai o tatou tagata.<br />

O le tautua a le LAVALAVA DIRECT<br />

e fai lava i le feavata'i ma le felagolagoma'i.<br />

E pule lava oe pe faatau l<strong>ae</strong>i ua<br />

uma ona suí saunia e le tina, ia pe fai<br />

lava lau oe oka i so o se ituaiga sikaili<br />

e te finagalo ma lalelei ai.<br />

E maua foí le avanoa e malaga ai le<br />

LAVALAVA DIRECT pe a manaomia<br />

se fesoasoani e ona tamai nuu tuaoi e<br />

pei o Marton, Levin, Wanganui ma isi.,<br />

e pei ona tatou sauni atu i le Aso Sa o<br />

Tama <strong>ae</strong>maise o le Lotu Tamaiti.<br />

Faigofie feutagaiga uma ona o le<br />

Samoa lava e mafai ona malamalama<br />

i le tatou lava gagana.<br />

Ia avatu foi le faamalo ma le fa<strong>ae</strong><strong>ae</strong>a a<br />

le tatou nusipepa, Le Manamea Samoa<br />

i le LAVALAVA DIRECT. Faafetai ua<br />

e logo i le mapu a le tamaloa, ma ua e<br />

tulai mai ma ofoina mai lenei fesoasoani<br />

tele, faamalo le manatu i o tatou<br />

tagata, faafetai le finagalo tautua. Ia<br />

faamanuia le Atua i galuega uma aua<br />

le tautuaina o si o tatou atunuu.<br />

Mo fesootaiga, faafesootai le afioga a<br />

Sogi poo le faletua o Siloma i le telefoni:<br />

06 3564757, email address<br />

sogi@hotmail.com, pe e te afio ane foi i<br />

le tuatusi: 14 Hunter Stree, Palmerston<br />

North. (E talitonu lava Toma ina<br />

ua vaai.)<br />

Le Manamea Samoa 2nd September 2009 15


E toa 7 le aofai o alo o Samoa sa faauuina I le faauuga a le<br />

Iunivesite o Otago sa faia I le Aso Toonai 22 o Aukuso 2009<br />

O le lisi lea o le au faauu ma o latou faailoga<br />

Guinevere Alai Bachelor of Arts - Design<br />

Fa'amalua KamuBachelor of Arts - Politics<br />

Tapasa Gammon Muliau Bachelor of<br />

Commerce - Marketing<br />

Simanu Sa Bachelor of Arts - Communication<br />

studies<br />

www.syntheticoil.co.nz<br />

Ph. 03-338 3255 Cell. 021 395 320<br />

Synthetic Oil NZ Ltd<br />

Contact: Wayne Hill<br />

Amsoil Importer<br />

313 Lincoln Road,<br />

Christchurch<br />

Fax. 03-338 3230<br />

Angela Taula Bachelor of Commerce –<br />

Marketing<br />

Telesia <strong>Solomona</strong>Postgraduate Diploma in<br />

Music - with Credit<br />

Laura Aileone Master of Public Health -<br />

with Credit<br />

Simanu Sa, Faamalua Kamu, Angela Taula,Tapasa Muliau, Catherine, Guinevere Alai<br />

Alai Malua Tapasa and Maiava<br />

Angela Tauala and family<br />

8-14 Wilmer Street,<br />

Christchurch<br />

Ph. 03-379 7525<br />

Mob. 0274 376 299<br />

nisbits@inspire.co.nz<br />

UA SISI LE FU'A<br />

A LE<br />

F.A.G.A.S.A.<br />

AOAO, UA MAUA<br />

LE FA'AILOGA<br />

TAUALOA/AWARD<br />

Na faia lenei sauniga mamalu<br />

anapo i le Tepapa, na o le 11<br />

fa'alapotopoto na maua<br />

fa'ailoga taualoa<br />

anapo, na filifilia mai i le 200<br />

auaunaga o lo'o i totonu o<br />

Niusila.<br />

All Nissan<br />

Makes & Model<br />

16 2nd September 2009 Le Manamea Samoa


Tatala Aloaia le ulua’i nusipepa<br />

Samoa i Kalaiesetete<br />

Afioga Tuiataga Asi Blakelock , Komesina Aoao Samoa i Niu Sila i le saunoaga autu o le aso<br />

O le aso Toonai aso 29 o Aokuso 2009<br />

na tatala aloaia ai le auaunaga a Le<br />

Siufofoga o Samoa ma Le Manamea<br />

Samoa i Kalaiesetete nei, sa matuai<br />

faatumulia lea foi faamoemoe taua aua<br />

o se uluai nusipepa lea ua fanau atu i<br />

Kalaiesetete. O le Sauniga na taitaia e<br />

le Susuga i le Toeaina ia Tumama Vili<br />

o le EFKS i Kalaiesetete, ma na ia<br />

faatauaina ai i lana lauga e faapea,<br />

“E mulimuli atu foi nei faailoga i e<br />

Faatuatua i le Atua”<br />

Sa ia faaalia ai lona agaga faafetai ma<br />

le fiafia i le Atua ona o nei galuega lelei<br />

ua ia molimauina mai le tele o tausaga<br />

o galue faafaifeau ai Kalaiesetete. Na<br />

ia saunoa faamanuia ai foi i ia galuega<br />

taua ua amatalia ma apoapoai ma fautuaina<br />

le pulega ina ia faia ia lelei nei<br />

atin<strong>ae</strong>. O le Tofa ia Lavea Aseta na Fetalai<br />

e faafeiloa’i le mamalu o le auvalaaulia.<br />

O le Afioga i le Ao E’e ia<br />

Tuiataga Asi Blakelock na fai ma sui o<br />

le Malo Tutoatasi o Samoa le malo<br />

faaaloalogia na auai mai, na saunoa ai<br />

ma ia faatauaina ai foi le aoga o ia<br />

auaunaga aua lava le logologo puialii<br />

ina o le mamalu o le atunuu, ma to ai<br />

foi faamanuiaga i le pulega ma le tautua<br />

afai nei.<br />

O le susuga i le alii pule ia Sulusulumaivasa<br />

Leituala Aiva ll na saunoa<br />

foi e faailoa atili le Agavatau a le Manamea<br />

Samoa ma le Siufofoga o Samoa,<br />

o le aumaia lea o tala moni ma itu lelei<br />

o soo se tala e tutupu mai, ma avatu ai<br />

le fiafia i le atunuu ma faalauaitele ai<br />

le silafia ma le malamalama o le<br />

atunuu ma ia maua ai le soifua fiafia o<br />

tagata nuu o Samoa.<br />

Na m<strong>ae</strong>a foi saunoaga ma fetalaiga o le<br />

aso ona alo foi lea i le taumafataga tele<br />

na saunia e le pulega aua le taliga o le<br />

sua i le mamalu o le auvalaaualia. Na<br />

m<strong>ae</strong>a le tatalaina o ia auaunaga ona<br />

sosoo ai lea ma le fiafia nite, sa matuai<br />

tumutumu le fiafia nite i lea po i le<br />

manaia o le faili a le Niuseilah ma ana<br />

musika toe faaopoopo atu i ia ma le aufaipese<br />

a le Punialavaa, ua matuai faamalieina<br />

lava le au tafafao i le manaia<br />

o musika o le po ma le mamafa o le taumafataga.<br />

Susuga i le Toeaina Tumama Vili i le Sauniga Lotu<br />

Faletua o Mara Moega Lasei & Pastor Joseph Nickel & lona Faletua<br />

Nisi na ole auvalaaulia<br />

Le Manamea Samoa 2nd September 2009 17


Mai Laufanua o Kalaiesetete<br />

Tusia: T M FETU<br />

Tiumalumatua Maifea Fetu T<br />

O le aso Faraile 28 o Aokuso i<br />

le itula e 5 i le afiafi, na<br />

faataunuuina ai le fono a le<br />

New Zealand Samoan Rugby<br />

Football Union i laufanua o<br />

Kalaiesetete lea na malaga<br />

mai ai le afioga i le Pelesetene<br />

ia Aiolupotea John Roache ma<br />

sui mai iuni lakapi taitasi, lea<br />

na talimalo ai le iuni lakapi a<br />

Canterbury Samoa.E lua isi<br />

Iuni lakapi ia ua faaopoopo<br />

mai i le New Zealand Samoan<br />

Rugby Football Union, ua atoa<br />

ai nei le valu(8) o Iuni lakapi<br />

faaitumalo ua lea ua lalo nei o<br />

le faamalu a le New Zealand<br />

Samoan Rugby Samoan Football<br />

Union. O Iuni foi la elua ia<br />

ua faaopoopo mai o Counties<br />

Manukau, ma King Country<br />

Rugby Football Union.<br />

O nisi o mataupu na faatalanoaina<br />

o lenei fono o le faamautuina<br />

lea o taaloga fa’a<br />

Itumalu ia Oketopa 2009, lea<br />

o le a taaalo ai au e faa itumalo,<br />

a<br />

Otago/Southland, Canterbury<br />

Samoa,Wellingtone Samoa,<br />

ma Manuatu Samoa, <strong>ae</strong> taaalo<br />

Auckland Samoa, North Harbour,<br />

Counties Manukau, ma<br />

King Country, o au e malo mai<br />

I au tai fa ia, ona semifinal lea,<br />

o au e malo mai i le semifinal,<br />

ona final ai lea e sue ai le<br />

siamupini i le taaloga faa itumalo.<br />

Na talanoaina ai foi le<br />

faasalalauina ai o ni avanoa<br />

faiaoga mo au lakapi e fa (4), e<br />

lua au sinia, lua au Under 20s<br />

a le New Zealand Samoa latou<br />

te faiaaogaina nei au aua le<br />

taaloga faa tafatolu lea e faia<br />

mai i Aukilani ia Fepuari<br />

2010, lea o le a malaga mai ai<br />

au mai Samoa, ma Ausetalia<br />

Samoa. E faagata tusi<br />

talosaga mo ia avanoa faiaoga<br />

I le aso 24 o Setema 2009. Na<br />

m<strong>ae</strong>a mataupu o le fono ona<br />

alo lea I le taumafataga na<br />

saunia e Canterbury Samoa,<br />

ma taualuga ai I le se’i ina o<br />

lana lulu, o le iuga la lea o le<br />

lulu;<br />

1 Faailoga muamua # 1778<br />

Manuatu Samoa<br />

2 Faailoga lua # 2642<br />

Manuatu Samoa<br />

3 Faailoga tolu # 5514<br />

Otago/Southland Samoa<br />

4 Faailoga fa<br />

# 2871 O t a g o / S o u t h l a n d<br />

Samoa<br />

5 Faailoga lima # 5051<br />

North Habour Samoa<br />

6 Faailoga ono # 0052<br />

North Habour Samoa<br />

O le susuga i le Failautusi a<br />

Canterbury Samoa le Tofa ia<br />

Fiu Sefo na fai ma fofoga taumolimoli<br />

Canterbury Samoa e<br />

faafetaia ai foi le New Zealand<br />

Samoan aua foi lenei atin<strong>ae</strong><br />

taua aua tupulaga ma alo lalovao<br />

o Samoa.<br />

Tatala Aloa’ia Le<br />

Aoga Tusi Paia i<br />

Kalaiesetete.<br />

Tusia Peilua David Lam Sam<br />

O le fa’amoemoe ua taunuu o le<br />

laau o le soifua lea. O le aso 30<br />

o Aokuso 2009 i le itula e 4pm i<br />

le afiafi na faataunuuina ai le<br />

tatala aloaiaina o le lala o le Ia<br />

Malamalama Agape Bible College<br />

mai le laumua i Uelinitone<br />

i le aai o fuga laau i<br />

Kalaiesetete. O le faamoemoe<br />

maualuga o lenei aoga o le fia<br />

a’otauina o tagata Samoa i le<br />

Afioga Paia a le Atua e ala i le<br />

folafolaina ma le laugaina o<br />

lana upu faau’uina. O le ta’ita’i<br />

o le sauniga o le Susuga i le<br />

Faifeau Faiaoga o Tom Te’o<br />

mai Uelinitone. O saunoaga<br />

autu i lea afiafi o le Komesina<br />

Aoao Tutoatasi a Samoa i Niu<br />

Sila le afio i le Ao E’e Asi Tuiataga<br />

Semisi Blakelock,<br />

Susuga i le Toeaina o le Pulega<br />

i Niu Sila i Saute o le Ekalesia<br />

EFKS Susuga ia Tumama Vili,<br />

ma le Toeaina o Niu Sila<br />

Saute o le Ekalesia Faapotopotoga<br />

a le Atua (A.O.G) Susuga<br />

ia Talosia Vanilau. O le upu folafola<br />

sa saunia lava e le<br />

Susuga a le alii pule o le Aoga<br />

mai Uelinitone, Susuga ia Pastor<br />

Peniamina Williams. Sa<br />

auai foi le Taitai Fono o le Fono<br />

Faufautua a Samoa i Niu Sila,<br />

le Susuga ia Su’a Magele Tagaloa<br />

Nua Su’a e molimauina le<br />

faamoemoe taua pei ona<br />

faataunuuina.<br />

N m<strong>ae</strong>a lea ona soso’o ai lea ma<br />

le ipu ti mama sa saunia lava e<br />

Susuga i Faiaoga ma Tama ma<br />

Teine Aoga mai le laumua. O le<br />

Tofa ia Vaivaiolelupe Maselino<br />

Su’a mai Uelinitone sa fai ma<br />

fofoga o le Aoga aua nai<br />

faaaloaloga ma nai teutusi mo<br />

Susuga i Toeaiina, le Afioga i le<br />

Komesina Aoao, faapea nisi o<br />

faafeagaiga sa auai i le tatalaina<br />

o le Aoga.<br />

O le Fetalaiga ia Saleutogi poo<br />

le Tofa ia Lealailoa Lemusu<br />

Lemusu sa fai ma fofoga o le au<br />

valaaulia faapea le Komesina<br />

Aoao o Samoa, ma Susuga i<br />

Toeaiina, ma le mamalu tele sa<br />

auai, e talifuaitau i le Kolisi ma<br />

le au malaga mai Uelinitone.<br />

Ma sa faaiuina mea uma i le<br />

faatasi mai o le Tama i le lagi.<br />

i se talanoaga ma le sui Lesitala<br />

o le aoga ua faatuina nei<br />

Kalaiesetete le faletua ia<br />

Eleitino Vanilau, na ia saunoa<br />

ai ua toa luasefuluvalu i latou<br />

ua lesitalaina mo le amataga o<br />

lenei faamoemoe fou ua tupu<br />

a’e i le a’ai o fugalaau. O le aso<br />

Toonai aso 5 o Setema 2009 o le<br />

a amataina ai le le Aoga i le<br />

itula e 9 am i le t<strong>ae</strong>ao se ia ta le<br />

3pm i le afiafi.<br />

Tau ia ina ia faamanuia le Atua<br />

i fuafuaga mo le aga’i i luma o<br />

lenei Kolisi fou ua ta’ua o le Ia<br />

Malamalama Agape Bible College<br />

i le aai nei o Kalaiesetete.<br />

Silasila i ata i le itulau 19<br />

18 2nd September 2009 Le Manamea Samoa


Tatala Aloa’ia Le Aoga Tusi Paia i Kalaiesetete<br />

O Faafeagaiga sa auai<br />

Amataga o le sauniga<br />

Canterbury Caravan Court Ltd<br />

280 Main South Road, Hornby, Christchurch<br />

Jayco Canterbury is the largest South Island Caravan dealership, Established in 1963. Jayco Canterbury Ltd is proud to offer a selection of<br />

Caravans, Parkhomes, Motor Homes and Camper Trailers. Jayco products are manufactured in Australia using high tech computerized<br />

facilities and produce detailed and stylish recreational vehicles to suit the most discerning customer.<br />

Jayco’s new 50,000 sq metre factory employs over 1000 people and produces over 10,000 touring units per year and commands over<br />

55% of the Australian RV market.<br />

The owners of Jayco Canterbury Gwyneth and Peter McWhirter can guarantee personal service to all their customers caravans needs at<br />

their dealership at 280 Main South Road in Hornby, Christchurch.<br />

Gwyneth and Peter have just been awarded the winning Jayco Top NZ Dealer for the sixth consecutive year offering genuine reliable<br />

service. The dealership has a retail shop with a comprehensive selection of parts, spares and accessories.<br />

When you buy from Jayco Canterbury, you can deal with confidence from a company that will still be here in the future to serve you with<br />

all your caravan, motor home, park home and camper trailer needs.<br />

A great innovation has just been released which is Park home manufactured by Jayco Australia. One is available for inspection on site at<br />

the Hornby dealership.<br />

These need to be seen to realize how versatile a live in unit can be. The size is 11 metre x 4.700 (35ft x 15ft) with a steel chassis/sub<br />

frame but remains on spare wheels for onsite maneuverability, these homes on wheels are trucked to the site and can be shifted with a<br />

4WD. The Parkhome is a complete 2 bedroom little house with separate shower cubical bathroom, toilet, walk in wardrobe, kitchenette<br />

and large spacey Lounge and dinning area.<br />

This fully insulated double glazed maintenance free home is available for immediate delivery, the price is $112,000.00 for this complete<br />

package.<br />

Le susuga i le Komesina ma le faletua ma le susuga Sua Tagaloa<br />

Nua Sua o malo faaaloalogia nei o le faamoemoe.<br />

Phone<br />

03-349 7963<br />

Le Manamea Samoa 2nd September 2009 19


Canterbury Rugby Players with Many Talents<br />

By Havana Umaga<br />

Wellington-born rugby players Tu<br />

Umaga-Marshall and Rodney Ah You<br />

are the new Samoan players to sign on<br />

with the Canterbury Rugby Football<br />

Union this season. Although rugby<br />

was not originally their choice of sport,<br />

their success in the game has given<br />

them a new found passion for rugby.<br />

Tu Umaga-Marshall’s sporting career<br />

started with basketball, playing at national<br />

league level from 2002 to 2004.<br />

He played for the Waikato Titans in<br />

2002 and 2003 and signed with the<br />

Nelson Giants in 2004. His switch<br />

from basketball to rugby came when he<br />

felt his “passion for basketball had<br />

changed and he did not like being away<br />

from his family and friends.”<br />

Umaga-Marshall’s change to rugby<br />

proved a successful move when he was<br />

picked for the Wellington Lions squad<br />

and later on picked for the New<br />

Zealand sevens team. A second-year<br />

sevens squad member 26 year old said<br />

his shift to Canterbury was due to a<br />

lower back strain which cut his 2009<br />

sevens season short.<br />

Umaga-Marshall made his debut for<br />

Canterbury against Tasman a week<br />

ago as a replacement for winger James<br />

Tu Umaga-Marshall and Rodney Ah You<br />

Paterson. “The Canterbury team environment<br />

is awesome. They have welcomed<br />

me with open arms and the<br />

coaching staff treats all the players<br />

equal which is great.”<br />

A big influence in his sporting career<br />

decisions is his wife Riann Mih<strong>ae</strong>re<br />

and three year old daughter Kimora-<br />

Lee who has also made the move down<br />

south. “Having my family with me was<br />

very important as most of my spare<br />

time is spent with them.”<br />

Umaga-Marshall’s father is Maori and<br />

from the tribe Tuhoe. His mother is<br />

from the village of Leulumoega in<br />

Samoa and is the older sister of the famous<br />

former All Black Tana Umaga.<br />

While he hasn’t been to Samoa since he<br />

was seven, he hopes to take his family<br />

there very soon.<br />

Unlike his team-mate, 20 year old Rodney<br />

Ah You has been in Christchurch<br />

since he was nine. His father Kelope<br />

was the big influence on his sporting<br />

career in his younger years. Kelope<br />

was a Golden Gloves title holder and<br />

his young son aspired to follow in his<br />

footsteps. However, after five amateur<br />

fights the former Christchurch Boys’<br />

High School student discovered his<br />

real interest while attending a school<br />

which has a high reputation in rugby.<br />

In his short four years of playing rugby<br />

Ah You has represented Canterbury in<br />

the under 17’s, under 18’s, under 19’s<br />

and Colts teams and also represented<br />

New Zealand in the under 19’s and<br />

under 20’s teams. He is now signed on<br />

for one season with Canterbury’s NPC<br />

team. The news of him making the<br />

team “was a real shock and is still sinking<br />

in.”<br />

Before rugby, Ah You tried carpentry<br />

and worked for many building companies.<br />

However, his busy rugby schedule<br />

has meant he has had to put his<br />

carpentry career on hold. His spare<br />

time is usually spent with his family<br />

and friends who are very important to<br />

him. His father Kelope is from the village<br />

of Afega and his mother Faai’u is<br />

from the village of Saleimoa. He has<br />

only been to Samoa once in 2007 but<br />

hopes to make more visits.<br />

Ah You also made his debut for Canterbury<br />

against Tasman. Although his<br />

time on the field was limited it’s certain<br />

we will be seeing more of this talented<br />

young player in the future.<br />

We wish these two inspirational players<br />

all the best with their rugby careers!<br />

Tumatauenga Umaga-Marshall<br />

DOB: 03/03/83<br />

POB: Lower Hutt<br />

Weight: 101 kg<br />

Height: 1.90m<br />

Rugby Playing Career<br />

Position: Wing, Fullback, Mid-fielder<br />

Clubs: Wainuiomata, Petone,<br />

Sydenham<br />

Provincial/State Sides: Wellington<br />

Lions, Canterbury.<br />

National Team(s): NZ Sevens<br />

Rodney Ah You<br />

DOB: 27/10/88<br />

POB: Lower Hutt<br />

Weight: 117 kg<br />

Height: 1.85m<br />

Rugby Playing Career<br />

Position: Prop<br />

Clubs: Linwood, Sydenham<br />

Provincial/State Sides: Canterbury.<br />

National Team(s): NZ under 19’s and<br />

NZ under 20’s.<br />

20 2nd September 2009 Le Manamea Samoa


Sei le Talita<br />

Ranfurly Shield<br />

Tusia: Hanita Nua<br />

Ua toe foi nei foi le Talita Ranfurly<br />

Shield i le au a Canterbury, e leo se<br />

faaiuga o le vaiaso fiafia lea i le au<br />

tapuai a le Liona a Ueligitone ona o le<br />

omai lava o moa folau vivini i o latou laufanua<br />

i le po o le aso Toonai , <strong>ae</strong> sili ai<br />

ona tala faanoanoa i le alii faiaoga a le<br />

Liona a Ueligitone o Jamie Joseph ona<br />

o lana faaiuga e ala i le filifiliina o lana<br />

au. Manatua foi ao lumanai le taaloga a<br />

le All Blacks ma le Wallabies na<br />

feeseeseai ai le alii o Jamie Joseph ma<br />

Graham Henry i le le faataaaloina e<br />

Joseph o lana au All Blacks lea na<br />

manao i ai Henry ona o lona talitonuga<br />

e sili lava le tumau pea i ana tama o loo<br />

avanoa i vaiaso uma, peitai la o lea na<br />

sui e Joseoh lana mau lea i le taaloga o<br />

le Talita i le faiuga o le vaiaso i le lau-<br />

mua, i lona faataaaloina uma o ana au<br />

All Blacks ma le manatu e mafai ai ona<br />

tumau le talita, <strong>ae</strong> ua galo ia te ia ua fetaui<br />

lelei lava foi lana suiga ua fai, ma<br />

le taaalo uma foi o fomai a Canterbury e<br />

pei o McCaw, Cater ma Thorne. O le<br />

mea moni lava la, e leo maua se filemu<br />

e le faiaoga poo le fea e sao, ia ua sao ai<br />

loa Petelo, “ua ka leiloa poo le lelei, poo<br />

le leaga”, tasi o le mea, masalo ana le<br />

taaalo Nonu ma Sooialo leiloa pe o le<br />

talita muamua lea ua oo ni ai i le selau<br />

aua e uma lava le afa muamua e lei tau<br />

ai lava Ueligitone. Ua toe see atu nei foi<br />

la le Talita Ranfurly Shield i le aai o<br />

Keriso Christchurch ma le au a Canterbury<br />

ina ua faiaina ai le Lion lea sa ia<br />

umia i ai e 39 I le 14.<br />

Faiaina faalua le<br />

Silver Fern<br />

Tusia: Hanita Nua<br />

Ua faalua ona malolo le au netipolo a<br />

Niu Sila nei i latou taaloga e lua ma le<br />

au fili a le lalolagi, faiaina muamua i le<br />

taaloga ma le World seven i Wellington<br />

<strong>ae</strong> na le pupula foi i le taaloga talu ai nei<br />

i Rotorua.<br />

O nei toilalo sosoo a le Silver Fern ua<br />

avea ma logo tatagi i le faiaoga ma le<br />

Pulega a le au le tulaga o i ai nei a latou<br />

tapenaga ma ua lava lea e tau atu i ai se<br />

feau i le tulaga le saunia o loo i ai nei le<br />

Fern, toe 10 aso ona faia lea o le<br />

taaamilosaga masani i le va o Niu Sila<br />

ma Ausetalia ma o taaloga nei o loo<br />

faamoemoe le tamaitai faiaoga o Ruth<br />

Aiken e aoga tele ma fetaui mo le tapenaga<br />

mo Ausetalia.<br />

O le tulaga i le osofai, o le puipui, o le<br />

tele o polo pau ma pasi sese, <strong>ae</strong>maise ai<br />

ma le lelei tele o le faalavelave a le au<br />

ale lalolagi i taimi e togi ai le polo i le<br />

mama, o v<strong>ae</strong>ga uma ia ua maitauina le<br />

faatamala ai o le au a le atunuu e pei<br />

ona faailoa e le tamaitai faiaoga. E oo<br />

lava foi i le tau fetuunai o teine i tulaga<br />

sa lei mafai ai lava le malosi o le World<br />

seven i taaloga ua m<strong>ae</strong>a, <strong>ae</strong> tasi o le<br />

mea, e aoga foi le faiaina e iloa ai le mea<br />

o loo faaletonu auā le alo atu ia Ausetalia,<br />

o nisi o suiga o le au a le Silver<br />

Fern lea ua toe vaaia ai le tamaitai o<br />

Tempera George ua toe ofi i le au a le<br />

atunuu i lona tulaga o le center e pei<br />

ona masani ona taalo ai, <strong>ae</strong> i le au a le<br />

World Seven na maitauina ai le mataina<br />

o le faatinoina e le alo o Samoa le<br />

tamaitai o Cathrine Latu o lana taalo<br />

lea na mumera silia ana togi i le mama<br />

ma manumalo ai lana au, o Latu o le<br />

Goal Shooter foi lea o le au Netipolo a<br />

Samoa.<br />

Le Manamea Samoa 2nd September 2009 21


COME AND SEE THE WHITEWARE<br />

PROFESSIONALS<br />

FOR THE BEST DEALS ON QUALITY USED<br />

<br />

<br />

DISWASHERS AND SO MUCH MORE<br />

PLUS BRING IN THIS ADVERT AND<br />

RECEIVE UP TO 20% OFF YOUR NEXT PURCHASE<br />

*Conditions apply<br />

Malolo le Small Manu<br />

Tusia: Hanita Nua<br />

Ua tasi le faiaina a le Small Manu lea e i<br />

Niu Sila nei i lana malaga taamilo, e ui sa<br />

mataina le la taaloga ma le au fili a le Aukilani<br />

Samoa Under 15 lea na manumalo ai<br />

i ai e 13 i le leai i le aso Toonai atu i tua 22<br />

o Aukuso, <strong>ae</strong> o lea na matua faamo’amo’a<br />

lelei lava e le au fili Under 15 a Counties<br />

Manukau Samoa i le mal<strong>ae</strong> i Weymouth<br />

Manurewa i le aso Toonai na tea nei. O le<br />

vaiaso i ona tua atu lea na maua le avanoa<br />

e molimauina ai e le tatou Tala i Taaloga<br />

le tulaga mataina o le faatinoina e le au<br />

lenei a le Small Manu mai Samoa o le<br />

taaloga lea na faiaina ai Aukilani Samoa<br />

Under 15, e lua a latou sikoa na maua e<br />

ala i a latou osofaiga malolosi ma laasia ai<br />

le laina sikoa. Peitai sa le alo tamala le<br />

faatalitali mai a le au lenei a Counties<br />

Manukau Samoa Under 15, o lona uiga ua<br />

fai si leva ona tuufaatasi lea au e faatali ai<br />

le malosi o le au lenei masii mai Samoa.<br />

Ua lua nei la manumalo <strong>ae</strong> tasi le faiaina<br />

o le au masii, <strong>ae</strong> toe tasi le latou taaloga<br />

lea e totoe e taaalo ai ma le au fili a le<br />

kalapu a Eden Roskill lea na le taunuu i le<br />

ogatotonu o le vaiaso na tea nei, fai mai le<br />

susuga i le faiaoga Fuluomanu Henry<br />

Bryce, masalo ua ova le tago tele o tamaiti<br />

i le fuamoa ma le kfc ua tau le maua ai le<br />

malosi lea na maua ai malo e lua i le amataga,<br />

ia poo le le masani foi o tino o nai<br />

fanau i le fesuiaiga o le tala o le tau i Niu<br />

Sila nei.<br />

22 2nd September 2009 Le Manamea Samoa


SPORTS<br />

Ausia e Muliaina le 75<br />

Taaloga Faitaulia<br />

Tusia: Hanita Nua<br />

Ausia e Muliaina le 75<br />

Taaloga Faitaulia<br />

Fai mai le alii taalo o Malili<br />

Muliaina masalo o lona naunau<br />

tele ia manumalo le All<br />

Blacks faatasi ai ma le faatumauina<br />

o le lelei o ana tapenaga<br />

i luga o le mal<strong>ae</strong>, o le<br />

mafuaaga lea o le galo ia te ia<br />

ua aulia le 75 o ana taaloga<br />

faitaulia faavaomalo i le au a<br />

le atunuu. O le taaloga lea na<br />

tea nei a le All Blacks ma le<br />

Wallabies ua ausia ai e lenei<br />

fetu pupula o le lakapi a Niu<br />

Sila nei lea matatia ma ua<br />

avea ai nei Muliaina ma uluai<br />

tama taalo i le All Blacks i le<br />

laina i tua ua oo ana taaloga i<br />

lea numera, ma ua sili atu ia<br />

Tana Umaga lea e 74 ana<br />

taaloga i le ofu uliuli.<br />

Ua lona fa ai nei la i le lisi o<br />

tagata pito i tele taaloga<br />

faavaomalo i Niu Sila lenei foi<br />

alo o le atunuu lea e muamua<br />

i le faatulagana lenei le alii o<br />

Sean Fitzpatrick e (92 test),<br />

Justine Marshal (81 test), Ian<br />

Jones (79 test), <strong>ae</strong> tasi le<br />

taaloga lea ua muamua ai i le<br />

alii kapeteni o Richie McCaw.<br />

O Muliaina na amata ona<br />

taalo i le au a le atunuu i le<br />

2003 lea na faiaina ai Niu<br />

Sila ia Egelani I Aotearoa nei,<br />

saunoa le alii taalo e lelei ma<br />

faafiafiaina le tulaga ua i ai le<br />

tele o ana taaloga i le au , <strong>ae</strong><br />

o le mea moni ua galo ia te ia<br />

ma e oo lava foi i le aulia o le<br />

50 taaloga na te lei manatua,<br />

saunoa foi le alii ma faafetaia<br />

le faatuatuaina pea o ia e le<br />

alii faiaoga ma le Pulega o loo<br />

mafai ai ona maua pea lona<br />

avanoa i le ofu uliuli.<br />

O le alii o Malili Muliaina na<br />

soifua ane i Samoa ma<br />

faafailele i le aai o Invercargill<br />

lea ua faatulaga foi o le<br />

numera tasi i le numera 15 i<br />

le taaloga lakapi i lenei foi<br />

vaitaimi i le lalolagi ma afai<br />

<strong>ae</strong> tumau pea le malosi ma le<br />

faatuatuaina e Henry ma le<br />

v<strong>ae</strong>ga o Mils, ia faatasi ai foi<br />

ma le le maua i ni manuaga,<br />

o lona uiga e ono oo atu lava i<br />

le Ipu o le Lalolagi lea o lea<br />

tali malo ai Niu Sila i le 2001<br />

o taalo pea lea alo o le atunuu<br />

ia ma e ono aulia ai lava foi le<br />

100 o ana taaloga faitaulia.<br />

Sa le tuuititia foi e le alii o<br />

Mils le la mafutaga ma Tana<br />

Umaga i lona taimi i le All<br />

Blacks lea na faaalia e Muliaina<br />

le tele o aoaoga taua ma<br />

le aoga na maua mai ai e le<br />

gata o totonu o le mal<strong>ae</strong> ia <strong>ae</strong><br />

faapena foi ma fafo pea faapaleina<br />

i le ofu uliuli.<br />

Afai <strong>ae</strong> aulia e Muliaina le<br />

100 taaloga o lona uiga o se<br />

tagata taalo muamua lea i le<br />

au a Niu Sila o lea aulia lea<br />

matatia maualuga, ia ma e<br />

faamanuia atu ai foi le Manamea<br />

Samoa i lenei foi alo o<br />

Samoa.<br />

CHINA TOWN MARKET<br />

384 RICCARTON ROAD, UPPER RICCARTON, CHRISTCHURCH | PHONE 03-3410128<br />

Le Manamea Samoa 2nd September 2009 23


24 2nd September 2009 Le Manamea Samoa

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!