Manumalo Tuila'epa Sa'ilele ae to'ilaloTole'afoa Solomona
Manumalo Tuila'epa Sa'ilele ae to'ilaloTole'afoa Solomona
Manumalo Tuila'epa Sa'ilele ae to'ilaloTole'afoa Solomona
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
HEAD OFFICE:<br />
PO Box 6261, Upper Riccarton,<br />
Christchurch<br />
Phone. 03 - 341 8558<br />
Fax. 03 - 341 8568<br />
Website. www.lemanameasamoa.co.nz<br />
Email. lemanameasamoa@xtra.co.nz<br />
MANAGING DIRECTOR/PUBLISHER<br />
Sulusulumaivasa Leituala Aiva II (Ivan)<br />
CHIEF EDITOR<br />
Tiumalumatua Maifea Fetu<br />
SUB EDITOR<br />
Havana Umaga<br />
ADMINISTRATION<br />
Katie Sulusulumaivasa<br />
SPORTS REPORTER<br />
Hanita Nua<br />
SAMOA CORRESPONDENCE<br />
Agafili Tuitolovaa<br />
Tusitala Tolo<br />
Wellington<br />
Aliimuamua Nofoitumua Fuimaono Lalau<br />
Ester Jane Temukisa Laban<br />
Palmerston North<br />
Fealofani Tini Brown<br />
Dunedin<br />
Afamasaga Pavihi<br />
DISTRIBUTION<br />
Christchurch - Soisoifua Tiumalumatua<br />
Wellington - Papalii Peniata & Patosina<br />
Madar<br />
Auckland - Savali O le Filemu<br />
Samoa - Agafili Tuitolovaa<br />
Palmerston North - Fealofani Tini Brown<br />
DESIGNER & LAYOUT<br />
Graphic Icon Ltd<br />
75 Hamlin Road, Mount Wellington,<br />
Auckland, New Zealand<br />
Ph. 09-570 2786 Mob. 027 4860099<br />
www.graphicicon.co.nz<br />
© Lemanamea Samoa reserves the rights<br />
to all editorial and advertising subject<br />
to copyright.<br />
All contributed articles do not reflect the<br />
opinion of the Le Manamea Samoa Newspaper.<br />
www.lemanameasamoa.co.nz<br />
Tiumalumatua Maifea Fetu<br />
E toe faatalofa atu foi i lenei vaiaso<br />
i le mamalu o le tatou atunuu i le<br />
aufaitau ma paaga uma a Le Manamea<br />
Samoa. Malo le lagi e mamā,<br />
malo le Pale, malo i lau tapuaiga<br />
mau.<br />
O le tatou lomiga lona lua lenei, auā<br />
foi le auaunaga a Le Manamea<br />
Samoa, lau nusipepa e faafiafia mo<br />
oe.<br />
Talu ai o lea ua m<strong>ae</strong>a le faamoemoe<br />
o lau nusipepa lea na tatalaina<br />
aloaia ai lana auaunaga i totonu<br />
lava o lau fanua o fugalaau matala<br />
TUSI I LE FAATONU<br />
PO'O LE A SOU TAOFI I LE<br />
FA'AMATAI O TAMA'ITA'I?.<br />
Ua fa'afagogo tagi ao pea lenei<br />
fuaitau pe a tauane pe fa'alogo<br />
fo'i i matai tama'ita'i.<br />
O se fesili lea ua tiga lava ona<br />
va'ava'ai atu ua fa'atinoina e le<br />
tele o aiga ma Afio'aga lea v<strong>ae</strong>ga<br />
ole aganuu, <strong>ae</strong> o loo vanevane<br />
mai lava, ma manana'o le au fai<br />
fesili, ia tali atu nisi tagata e<br />
fa'amalieina ai o latou loto, <strong>ae</strong><br />
fai mai le tali a le isi lo'omatua,<br />
sole, e vele atu lava e le o ni a<br />
outou vao <strong>ae</strong> vele lava.<br />
O lo'o laulauvivilu ma soifua<br />
tagata Samoa i se talitonuga, O<br />
mea lava na ola mai ai o tatou<br />
tuaa, e le matai ni tama'ita'i i<br />
aso ua alu, peita'i ane na o<br />
tama'ita'i ta'uta'ua,<br />
pei o Sina'aletava'e, Taufau ma<br />
Nafanua.<br />
Ae o lea la ole a ou taumafai e<br />
faaali so'u taofi ile fesili lea ua<br />
tula'i mai<br />
Ai ua i ai ni mea ua fa'aletonu i<br />
le matau atu a tagata lautele i<br />
le tula'i mai o matai tamata'ita'i,<br />
i le fa'aanofaleina o le aganu'u<br />
ma le agaifanua i lenei talutalufou,<br />
e lua la ni v<strong>ae</strong>ga e fia aga'i i<br />
ai la'u tali.<br />
O lo'u la taofi faatuatama i o'u<br />
tuateine, e matua le talafeagai,<br />
o le fesili pe aisea? Leaga o oe o<br />
la'u FEAGAIGA, o le i'oimata o<br />
lota va nonofo ai, e te faam<strong>ae</strong>p<strong>ae</strong>pa<br />
ma e fa'am<strong>ae</strong>la. Aua<br />
a o'o nei ina tofia oe e te matai,<br />
<strong>ae</strong>maise lava o se suafa tulafale,<br />
ona va ai loa lea ole fogava'a,<br />
to'ilalo ai lea o lo ta fatu aiga ma<br />
malepe ai fa'av<strong>ae</strong>, o le fesopoaiga<br />
lava lea o upu ma tala<br />
leaga, tulou, tulou lava, o le<br />
matafaioi a tulafale, e leaga e<br />
susua mea nei o talanoaga, e<br />
sua uta, sua luga, sua ma le tele<br />
o nisi mea, a ta saofafa'i faatasi<br />
la i le saofaiga ona maligi ai lea<br />
o o'u loimata, ma faapea atu e<br />
sili le oti i lo le faalogo atu, manatua<br />
e sili atu le oona o 'upu ai<br />
lo le ta'e ole ulu.<br />
O lona lua, pe lauga fale pe<br />
Mai le Faatonu<br />
i Kalaiesetete, na faataunuuina<br />
lava i le aso Toonai na se’i mav<strong>ae</strong><br />
atu nei aso 29 o Aokuso 2009.<br />
Na amatalia i le sauniga lotu na<br />
ta’itai’a e le susuga i le Toeaina ia<br />
Tumama Vili, o le Ekalesia Faapotopotoga<br />
Kerisiano Samoa i<br />
Kalaiesetete, soso’o ai ma le Fetalaiga<br />
faafeiloa’i a le fofoga o Le<br />
Manamea Samoa, le Tofa ia Lavea<br />
Aseta Tologata. Saunoa foi lana<br />
Afioga i le Ao E’e, Afioga ia Tuiataga<br />
Asi Blakelock, Komesina<br />
Aoao o Samoa i Niu Sila, i lana<br />
saunoaga autu mo le aso. Na<br />
matagofie upu tima’i, ma upu<br />
faal<strong>ae</strong>iau mo le tautua ua amatalia.<br />
Na saunoa foi le Afioga i le alii Pule,<br />
le Susuga ia Sulusulumaivasa<br />
Leituala Aiva ll, auā lava lenei<br />
faamoemoe, ma toe saga faamautuina<br />
ai le agavatau a lau nusipepa<br />
Samoa e faafiafia mo oe.<br />
Ua tatau ai ona faamauina se agaga<br />
faafetai tele i le paia maualuluga o<br />
lauga mal<strong>ae</strong>, e matua le mafai<br />
lava i nei ona po ese matai<br />
tama'ita'i ona faatinoina la'ei<br />
ma aga fa'atulafale. O le va<br />
fa'atulafale, e fematea'i, toe<br />
fa'afepalopaloa'i, ma va'ava'ai<br />
matafela, tulou, sa i ai se faatau<br />
sa fai e le'i levaleva atu nei, o se<br />
tasi o Aliit<strong>ae</strong>ao, sa i ai se tasi tulafale<br />
e fealua'i i le nofoa<br />
fa'ata'avalevale (wheelchair) na<br />
finau malosi ile lauga, ua<br />
fa'aaloalo i ai isi tulafale, <strong>ae</strong><br />
tete'e lava le to'atasi, e amata<br />
atu lana lauga, <strong>ae</strong> seu loa e le<br />
tulafale lea na tete'e, o upu ia a<br />
le tulafale, “sole alu i lalo e fai ai<br />
le lauga, 'aua e te le mafaufau, e<br />
alala mai le paia ma le mamalu<br />
ole atunuu a e fia papalagi atu<br />
ma au amio,” ua fiu e faatoese<br />
ma faamolemole atu ona o ia e<br />
ma'i, <strong>ae</strong> le mafai lava ona una'i<br />
malie atu lava lea o lona nofoa i<br />
tua i le mea o loo i ai taulele'a,<br />
sa i ai fo'i la se tasi matai tama'ita'i<br />
na nanau fo'i i le lauga, fesili<br />
loa i ai le na la fa'atau, tulou,<br />
tulou lava, “a tuu atu le lauga e<br />
mafai ona tatala lou la'ei (ofu)”,<br />
tali le tamata'i, “soia e te le<br />
mafaufau,” <strong>ae</strong> <strong>ae</strong> fai mai le tali<br />
a le matai tamaloa, “o oe e te le<br />
mafaufau, ona e sese le mea<br />
lena e te nofo ai”<br />
O lo'u la taofi e le tatau la i tulaga<br />
ia ona matai se tama'ita'i,<br />
auā na te le gafatia le fa'atinoina<br />
o aiaiga o mea nei o matai<br />
tulafale, o le savali, tu tautala<br />
fue ma le to'oto'o, tatala le la'ei<br />
pe fa'asaniti, amo atu, amo mai,<br />
o le upu fa'asamoa, e fai fo'i o le<br />
fale a'o le anofale, o lona uiga e<br />
fai fo'i o le matai, a'o aga ma<br />
taga e fa'atino ma nofotuav<strong>ae</strong> ai.<br />
O lea fo'i la o le a fa'aalia so'u<br />
taofi i nei ona po i ala e taua ai<br />
ona fa'amatai tama'ita'i. Talu ai<br />
la le tula'i mai i lenei vaitaimi,<br />
ua oge tagata le tele o aiga, a'o<br />
aiga uma fo'i, e tupu a ma<br />
tamalii ai le tagata, a 'ea? Se'i fai<br />
se tala e fa'amatala atili ai lo'u<br />
taofi lea, ona e talitonu lea ma<br />
mautinoa le moni ma le faa-<br />
si o tatou atunuu na mafai ona<br />
pa’au atu ma talia foi la matou<br />
faatalauula atu, i le Afio i lau Afioga<br />
le Ao E’e Afioga Asi Tuiataga Blakelock<br />
ma lou faletua, le sui mamalu<br />
o le tatou Malo tutoatasi o Samoa,<br />
susuga i faifeau toeaiina o le tatou<br />
nuu, le mamalu i le au faigaluega<br />
paia a le Atua ma o outou faletua.<br />
E faafetai tele atu foi i le paia o aiga<br />
ma tapaau, faleupolu o tofiga faletua<br />
ma tausi ma le laveloa o Samoa<br />
atoa. Ua mamalu ma maualuga le<br />
faamoemoe o lau nusipepa ina ua<br />
mafai ona tatou molimauina<br />
faatasi. Faafetai tele i lou agalelei<br />
ma lou maau i lau meaalofa na<br />
tauaaoina. Faafetai faafetai tele<br />
lava. Ia saga faamanuia atu le Atua<br />
i lo outou agalelei i soo se v<strong>ae</strong>ga sa<br />
e faatinoina ai lou aao mafola<br />
E faapea foi ona faafetai tele atu mo<br />
lo outou mamalu na tauaao mai a<br />
outou tusitusiga ma saunoaga faamanuia<br />
i le tatala aloaiaina o lau<br />
maoni o lea fuaitau ua ou ta'ua.<br />
Sa fai se talanoaga a le Tuitoga<br />
Tuifiti ma Malietoa, o le a feasiasi<br />
solo i o latou atunu'u e eva<br />
ma matamata ai, ona amata loa<br />
lea i Toga, e atoa ai le vaiaso, sa<br />
matuā maofa le Tuifiti ma<br />
Malietoa i fa'aaloaloga fa'apea le<br />
tautuaina ole Tuitoga, soo se<br />
taimi lava e vala'au atu ai le Tuitoga<br />
i lana 'au tautua, se toetoe<br />
a sosolo mai nai tamaloloa i o<br />
latou manava, uma lena vaiaso,<br />
malaga i Fiti o fa'aaloaloga ua<br />
matua mata'ina, a vala'au fo'i la<br />
le Tuifiti i ona soatau i se mea e<br />
mana'o ai, se e tapisa ma tamomo'e<br />
mai, oo mai loa fo'i lea i<br />
Samoa, ua matua fia va'ai fo'i le<br />
Tuitoga ma le Tuifiti i aganu'u<br />
Fa'asamoa, e vala'au atu la<br />
Malietoa i tagata Samoa e o<br />
mai, <strong>ae</strong> vala'au atu i ai le 'au<br />
Samoa, Tulou lava o le tala<br />
malie (joke) O ai le guku lea e<br />
pisa mai, kaoga e fai au feau, fesilisili<br />
atu loa le Tuifiti ma le Tuitoga<br />
ia Malietoa pe aisea e<br />
fa'apea ai Samoa, <strong>ae</strong> tali si<br />
toeaina fa'apea, “o Samoa, e<br />
Malietoa uma lava tagata, o<br />
lona uiga e tupu tagata uma”, o<br />
iina tonu lava na amata ona fefefe<br />
ai Toga ma Fiti i soo se<br />
Samoa.<br />
O le mafua'aga lena ua manatu<br />
ai le tele o aiga e fa'amatai<br />
tama'ita'i ne'i mea ane ua le<br />
fa'aauauina gafa tautupu o aiga,<br />
<strong>ae</strong> lelei la ia te a'u ona tuu i ai le<br />
suafa Tamalii e saga fa'am<strong>ae</strong>p<strong>ae</strong>pa<br />
ai, ma fa'afalemalu o<br />
nuu ma aiga.<br />
O nei fo'i aso ua iloa e tagata<br />
uma, o le fa'av<strong>ae</strong> lava o faigamalo<br />
o Samoa, a le matai le sui,<br />
e le avea ma faipule e o'o ai i totonu<br />
ole Maota fono i Tiafau, a'o<br />
na ona po, sa to'atele le 'au<br />
agava'a i le tofi faipule <strong>ae</strong> o le<br />
fa'alavelave e le matai, ma le isi<br />
ua saili fo'i faipule i a'i latou e<br />
maualuluga le a'oa'oina, ia ma i<br />
latou fo'i e faipisinisi ma le au<br />
sikolasipi, o le matau la i lenei<br />
vaitaimi o lo'o auina atu<br />
tamafanau a Samoa e sa'ili malo<br />
nusipepa Samoa ma le Siufofoga o<br />
Samoa. I lau Afioga i le Alii<br />
Palemia, lau susuga Tuil<strong>ae</strong>pa Lupesoli’ai<br />
Sa’ilele Malielegaoi, le Aufaigaluega<br />
paia a le Atua <strong>ae</strong>maise<br />
nisi o le mamalu o si o tatou<br />
atunuu. Faafetai tele mo faamanuiaga<br />
Ia tatou sii faatasi lea o le viiga ma<br />
le faamanu i lo tatou Atua ina ua<br />
tau lau o le faamoemoe, aua o le<br />
faamoemoe ua taunuu o le laau o le<br />
soifua lea, pei o afioga paia a lo<br />
tatou Atua.<br />
Ia manuia tele lau silasila ma lau<br />
faitau i le lomiga lona lua a lau<br />
Nusipepa mai le aai o Fugalaau<br />
Matala mai Kalaiesete, LE MAN-<br />
AMEA SAMOA- e faafiafia mo oe.<br />
Soifua ma ia Manuia<br />
Tiumalumatua Maifea Fetu<br />
Faatonu<br />
mo Samoa, ona o le fia fa'aleleia<br />
o o tatou si'osi'omaga, ua<br />
to'atele tama'ita'i agava'a ua<br />
fa'amanuiaina mai ai i aoga i<br />
fafo, ona fa'apena fo'i la'ia ona<br />
tulituliaupu i le va'ai a le Malo<br />
ma le Afio'aga, ioe, o ala na ma<br />
mafua'aga, ua fa'amataiina ai le<br />
to'atele o tamata'i, ma o tatou<br />
tuateine. Fa'afetai la ua la'asia<br />
ia tulaga, a'o lo'u taofi e LELEI<br />
toe LEAGA, auā ua ala ona<br />
matai, o le atamai, <strong>ae</strong> o le<br />
fa'alavelave, o nisi e le'i asuina<br />
se ipuvai, pe na te iloaina fo'i se<br />
matatuai, tulou, tulou lava. O si<br />
a'u la lenei fautuaga ma lo'u<br />
talitonuga, e tu'uina atu lua te<br />
aluluga ma fa'asolosolo malie ai<br />
ni ou fo'i mafaufauga si'aula,<br />
'aua e te fa'aaogaina fua le<br />
'ulafala, fue ma le to'oto'o, pe a<br />
fai o e fia lauga lava, a'o la'u fautuaga,<br />
tu'u le fa'aaloalo i ou tuatama<br />
tulafale, e faitalia lava<br />
latou ma fai le lauga. O le isi<br />
mea e manatua lelei, o le tele<br />
lava o usuga e tupuga mai ai<br />
tama teine, o'i latou lava o feagaiga<br />
o le p<strong>ae</strong> ma le auli, o lo'o i<br />
ai fo'i tala tu'u i tofiga a Pili i<br />
lana fanau ia Tua ma Saga ma<br />
le teine o Tolufale, fai mai na<br />
'ave Tolufale i Manono i Aigailetai<br />
e nofo ai ma va'ava'ai ona tuatama<br />
ne'i femisa'a'i, ona alu<br />
ane lea e teuteu ma fa'afealofani,<br />
<strong>ae</strong> a 'ote le toeaina male<br />
'olomatua i aso la pe a tau fesili<br />
atu i se mea, tasi a le tala, tulou<br />
lava, na'o le tapuni a o le gutu,<br />
ma fa'alogo taliga. O le mea<br />
malie ai suga e, e lagona lava e<br />
le toto le lā fetaui o le tautala o<br />
le tamata'i a'o lea e nofo le tama,<br />
o lo'u manatu se'iloga lava ua<br />
leai sou 'alofaga ona fa'atoa tautala<br />
lea o lou matai, ma manatua<br />
le ivi o Atamu lea na fai ai<br />
oe, e te fesoasoani ai <strong>ae</strong> le o le<br />
muamua ai.<br />
Tusia Afamasaga Pavihi (foifale<br />
togitogiuluau falealii i fasitootai)<br />
2 2nd September 2009 Le Manamea Samoa