poluotok Lopar imao je burnu geološku prošlost, posebno ... - Priroda
poluotok Lopar imao je burnu geološku prošlost, posebno ... - Priroda
poluotok Lopar imao je burnu geološku prošlost, posebno ... - Priroda
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
112<br />
Zaštićena prirodna baština primorsko-goranske župani<strong>je</strong><br />
LoPAr<br />
<strong>poluotok</strong> <strong>Lopar</strong> <strong>imao</strong> <strong>je</strong> <strong>burnu</strong> <strong>geološku</strong> <strong>prošlost</strong>, <strong>posebno</strong> onu<br />
noviju, kad su d<strong>je</strong>lovan<strong>je</strong>m vode i v<strong>je</strong>trova oblikovane zanimljive<br />
p<strong>je</strong>ščane piramide. na n<strong>je</strong>mu nalazimo obil<strong>je</strong> fosila iz razdoblja<br />
eocena, a tu su i materijalni ostaci paleolitskih i mezolitskih<br />
lovaca u obliku šiljaka, strugala, s<strong>je</strong>kirica i strelica. izrađeni<br />
su od tvrdih i ri<strong>je</strong>tkih vrsta kamenja kakvo na otoku rabu<br />
prirodno ne postoji pa sv<strong>je</strong>doče o drevnim migracijama lovačkih<br />
skupina za vri<strong>je</strong>me kamenog doba. Zbog toga <strong>je</strong> u pripremi<br />
postavljan<strong>je</strong> geoloških poučnih staza, vidikovaca i geoloških točaka<br />
odnosno geološkog vrta na <strong>poluotok</strong>u <strong>Lopar</strong>u, u sklopu šireg<br />
geoparka otoka raba, koji će pos<strong>je</strong>titeljima približiti događanja<br />
u geološkoj <strong>prošlost</strong>i.<br />
Kategorija zaštite: značajni krajobraz<br />
godina proglašenja: 1969.<br />
odluka o proglašenju: r<strong>je</strong>šen<strong>je</strong> br. up/i 0 35-1969 republički<br />
zavod za zaštitu prirode, Zagreb i „službene novine općine ri<strong>je</strong>ka“<br />
broj 19/1969<br />
Površina: oko 100 ha<br />
Položaj: na području grada raba<br />
nadmorska visina: 0 – 87 m<br />
<br />
Kontrasti krajobraza na <strong>Lopar</strong>u – flišni rt Stolac obrastao travom.
<strong>poluotok</strong> <strong>Lopar</strong> sm<strong>je</strong>šten <strong>je</strong> na s<strong>je</strong>veroistočnom di<strong>je</strong>lu otoka<br />
raba i v<strong>je</strong>rojatno <strong>je</strong> najzanimljiviji i najupadljiviji n<strong>je</strong>gov dio. budući<br />
da <strong>je</strong> građen od eocenskih flišnih lapora i p<strong>je</strong>ščenjaka, na<br />
n<strong>je</strong>mu <strong>je</strong> oblikovana vrlo zanimljiva i razvedena obala. u unutrašnjosti<br />
su brežuljci i bujične jaruge čiji <strong>je</strong> rel<strong>je</strong>f još više pojačan<br />
ogoljivan<strong>je</strong>m terena, odnosno s<strong>je</strong>čom šume u <strong>prošlost</strong>i. intenzivni<br />
padinski procesi spiranja, jaruženja i osipanja raščlanili<br />
su rel<strong>je</strong>f <strong>poluotok</strong>a <strong>Lopar</strong>a, iako <strong>je</strong> taj rel<strong>je</strong>f zapravo razm<strong>je</strong>rno<br />
nizak <strong>je</strong>r vrhovi brežuljaka ne prelaze visinu od 87 metara. u<br />
oblikovanju rel<strong>je</strong>fa važnu <strong>je</strong> ulogu v<strong>je</strong>rojatno odigrala i eolska<br />
erozija te abrazija mora, pa <strong>poluotok</strong> danas, zbog niza morskih<br />
uvala i rtova, izgleda poput ispruženih prstiju na ruci.<br />
na obali ima i pravih klifova, a uz obalu malih flišnih otočića,<br />
što <strong>je</strong>, slično obali rapskog <strong>poluotok</strong>a gonara, <strong>je</strong>dinstvena pojava<br />
na ovom di<strong>je</strong>lu jadrana.<br />
eocenske flišne sti<strong>je</strong>ne vrlo su trošne i m<strong>je</strong>stimice su pokrivene<br />
p<strong>je</strong>skovitim kvartarnim naslagama, debelim ponegd<strong>je</strong> i do 15<br />
metara! intenzivno jaružen<strong>je</strong> i spiran<strong>je</strong> dovelo <strong>je</strong> u takvim naslagama<br />
do nastanka neobičnih mikrorel<strong>je</strong>fnih oblika, kao što<br />
su zemljane piramide, kule i stupovi podložni stalnim prom<strong>je</strong>nama<br />
oblika. trajniji su oni oblici zemljanih piramida koji na<br />
svom vrhu imaju zaštitnu „kapu“ raslinja, dok se drugi razm<strong>je</strong>rno<br />
brzo troše i nestaju.<br />
Vodonepropusne flišne naslage kriju nekoliko izvora pitke vode<br />
koji su bili razlogom ranog naseljavanja ovoga prostora. uz <strong>je</strong>dan<br />
takav izdašniji izvor pronađene su paleolitske rukotvorine i<br />
mezolitske kamene izrađevine u obliku šiljaka, strugala, s<strong>je</strong>kirica,<br />
strelica i drugog. Zanimljivost tih artefakata ogleda se u čin<strong>je</strong>nici<br />
da su izrađeni od tvrdih i ri<strong>je</strong>tkih vrsta kamenja ko<strong>je</strong> na<br />
otoku rabu prirodno ne posto<strong>je</strong>. to upuću<strong>je</strong> na ondašn<strong>je</strong> seobe<br />
paleolitskih lovaca koji su sa sobom donosili takvo kamen<strong>je</strong> iz<br />
vrlo udal<strong>je</strong>nih kra<strong>je</strong>va.<br />
Flora: mirta (Myrtus communis), tršlja (Pistacia lentiscus),<br />
bušini (Cistus sp.) i brojne druge vrste mediteranske flore<br />
vegetacija: eumediteranska makija i garig, ri<strong>je</strong>tka vegetacija<br />
obalnih pi<strong>je</strong>ska<br />
Posebne zanimljivosti: p<strong>je</strong>ščane piramide, fosili i druge geološke<br />
i arheološke zanimljivosti<br />
113
114<br />
Zaštićena prirodna baština primorsko-goranske župani<strong>je</strong><br />
na drugim su m<strong>je</strong>stima vidljivi još stariji geološki ostaci – fosili<br />
numulita, ljušture školjkaša i puževa koji pot<strong>je</strong>ču iz vremena<br />
nastanka loparskih sti<strong>je</strong>na, tj. iz razdoblja eocena. osobito su<br />
brojni numuliti koji u obliku bezbrojnih lećastih ispupčenih<br />
okamen<strong>je</strong>nih t<strong>je</strong>lešaca prom<strong>je</strong>ra do <strong>je</strong>dnog centimetra pokrivaju<br />
čitave izdanke na površini terena.<br />
neke flišne sti<strong>je</strong>ne uz obalu mora su čudno raz<strong>je</strong>dene sa sitnijim<br />
i krupnijim okruglastim jamicama, dok druge pokazuju<br />
mrežastu strukturu površine što se m<strong>je</strong>stimice uočava i na morem<br />
potopl<strong>je</strong>nim di<strong>je</strong>lovima obale.<br />
Zanimljiva <strong>je</strong> i vegetacija <strong>Lopar</strong>a. neposredno uz obalu, grmovi<br />
mirte (Myrtus communis) prilegli su uz tlo i izgled im obliku<strong>je</strong><br />
posolica i bura koja ovd<strong>je</strong> snažno puše. Zbog toga <strong>je</strong> na klifovima<br />
i flišnim obalama li<strong>je</strong>po razvi<strong>je</strong>na vegetacija halofita. najčešći<br />
su obalni trputac (Plantago holosteum) i sredozemna bršaka<br />
(Reichardia picroides), a na p<strong>je</strong>skovitim m<strong>je</strong>stima u<br />
uvalama vrsta trave pirike (Elymus fractus). dubl<strong>je</strong> u kopnu<br />
mogu se opaziti sastojine paprati bujadi (Pteridium aquilinum),<br />
a brežuljci su obrasli vazdazelenom makijom i garigom<br />
te ponekom površinom pašnjaka. u svibnju zelenilo nisko popasene<br />
trave na tim malobrojnim pašnjacima, kao i na <strong>poluotok</strong>u<br />
stolac odudara od <strong>je</strong>dnoličnog izgleda okolnog pred<strong>je</strong>la.<br />
ti pašnjaci odlikuju se m<strong>je</strong>stimice n<strong>je</strong>žnom travom vlasastom<br />
metlačom (Aira capillaris), a drugd<strong>je</strong>, na pi<strong>je</strong>scima, raste trava<br />
<br />
Grmovi mirte (myrtus communis) čuvaju flišno i p<strong>je</strong>skovito tlo od daljn<strong>je</strong>g<br />
spiranja i erozi<strong>je</strong>.
U prol<strong>je</strong>će mirišljiva sredozemna vegetacija <strong>Lopar</strong>a procvate mnogim šarolikim<br />
cv<strong>je</strong>tovima – bušin (Cistus sp.).<br />
zečji repić (Lagurus ovatus) čiji gusto dlakavi klasovi pružaju<br />
poseban doživljaj. rano u jutro, nad pašnjacima se ponegd<strong>je</strong><br />
vide ro<strong>je</strong>vi sitnih mušica, među ko<strong>je</strong> se zali<strong>je</strong>ću lastavice (Hirundo<br />
rustica), strelovito proli<strong>je</strong>ćući uz obalu u niskom letu.<br />
obilazak<br />
prilikom obilaska <strong>Lopar</strong>a vri<strong>je</strong>dno <strong>je</strong> pos<strong>je</strong>titi <strong>je</strong>dinstvena p<strong>je</strong>ščana<br />
žala uvale Crnike koja su u sezoni jako napučena turistima<br />
i gd<strong>je</strong> se za opstanak bore posl<strong>je</strong>dnji preostaci zanimljive i<br />
ri<strong>je</strong>tke p<strong>je</strong>ščarske flore i vegetaci<strong>je</strong>, <strong>je</strong>dinstvene na kvarneru.<br />
do tuda se može stići autom ili lokalnim autobusom iz grada<br />
raba, a dal<strong>je</strong> prema unutrašnjosti i obali <strong>poluotok</strong>a <strong>Lopar</strong>a treba<br />
nastaviti p<strong>je</strong>šice. Zbog obilja geoloških zanimljivosti u ti<strong>je</strong>ku<br />
<strong>je</strong> pro<strong>je</strong>kt „geopark otok rab“ u ko<strong>je</strong>m bi upravo predstavljan<strong>je</strong><br />
brojnih geoloških osobitosti <strong>poluotok</strong>a <strong>Lopar</strong>a širokom krugu<br />
pos<strong>je</strong>titelja imalo ključnu ulogu. Čitav <strong>poluotok</strong> <strong>Lopar</strong> proglasio<br />
bi se „geološkim vrtom“ s većim bro<strong>je</strong>m obil<strong>je</strong>ženih geotočaka,<br />
geostaza, geovidikovaca, infotočaka i infocentara, čime bi se,<br />
uz ostale geološki zanimljive lokalitete na otoku, stvorili uv<strong>je</strong>ti<br />
za kandidiran<strong>je</strong> otoka raba za status „geoparka“ u europskoj<br />
mreži geoparkova.<br />
AdresA<br />
• turistička za<strong>je</strong>dnica m<strong>je</strong>sta <strong>Lopar</strong>, <strong>Lopar</strong> bb,<br />
51281 <strong>Lopar</strong> (otok rab), tel.: +385 (0)51 775 508<br />
Fax: +385 (0)51 775 487, e-mail: lopar@lopar.com<br />
115
Change language