21.02.2015 Views

Å¡PiLjA LoKvArKA - Priroda

Å¡PiLjA LoKvArKA - Priroda

Å¡PiLjA LoKvArKA - Priroda

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Zaštićena prirodna baština Primorsko-goranske županije<br />

Špilja Lokvarka<br />

Na krškim terenima oko Lokava cijeli je niz površinskih i podzemnih<br />

krških fenomena. Planirano je da se oni povežu šetnicama<br />

u jedinstveni krški park.<br />

Jedna od najvažnijih sastavnica u toj mreži je špilja Lokvarka –<br />

najveći i najljepši podzemni krški objekt u toj skupini.<br />

Kategorija zaštite: spomenik prirode – geomorfološki<br />

Godina proglašenja: 1961.<br />

Dokument o proglašenju: Rješenje br. 83/11 – 1961., Zavod<br />

za zaštitu prirode, Zagreb<br />

Položaj: na području Općine Lokve (Gorski kotar)<br />

Nadmorska visina ulaza: oko 780 m<br />

Dužina podzemnih kanala: do sad istražena – 1,2 km<br />

Dubina: do sad poznata dubina 270 m<br />

Temperatura: +8 0 C<br />

Flora i fauna: neke vrste gljiva, podzemni pauk Parastalita<br />

stygia, dvojenoga Bracydesmus inferus inferus, podzemni<br />

kornjaši Thyphlotrechus bilimeki i Parapropus sericeus stilleri,<br />

podzemna pijavica i dr.<br />

Na padini šumovitog brijega Kamenitog vrha, oko 1 kilometar<br />

istočno od Lokava, ulaz je u špilju Lokvarku, jednu od „najljepših<br />

pećina hrvatskog krša“ kako su je označili neki hrvatski geolozi.<br />

Ulaz u špilju otkriven je slučajno 1911. godine, prilikom<br />

vađenja kamena u manjem kamenolomu. Iste godine špilju je<br />

posjetio i istraživao dr. Josip Poljak, a već sljedeće godine kroz<br />

špilju su uređeni putovi i postavljeni drveni mostići i ograde, te<br />

je tako špilja osposobljena za turistički posjet. Putovi u špilji su<br />

ponovno obnovljeni 1935. godine i opet 1961. i 1974. kada<br />

su drveni mostovi zamijenjeni željeznim, a uređena je i električna<br />

rasvjeta.<br />

Detaljno istraživanje spilje proveli su 1954. članovi Speleološkog<br />

odsjeka „Željezničar“ pri čemu su izradili nacrt špilje. Novija<br />

istraživanja, u koja su se uključili članovi Biospeleološkog<br />

društva iz Zagreba i još neka speleološka društva, poduzeta su<br />

1998. i 2003., a čišćenjem i proširivanjem uskih mjesta speleolozi<br />

su uspjeli prodrijeti do dubine – 270 m otkrivši nove<br />

špiljske prostore. Istraživanja će se nastaviti jer se špilja širi i<br />

84


• Detalj kalcitnih uresa u špilji Lokvarki.<br />

• Sigasti saljevi u srednjem dijelu špilje<br />

85


Zaštićena prirodna baština Primorsko-goranske županije<br />

dalje u podzemlje. Sada ukupna dužina špilje s novootkrivenim<br />

kanalima iznosi oko 1,2 kilometara.<br />

Špilja ima nekoliko galerija, odnosno nivoa, od koji su za posjet<br />

turista osposobljene tri galerije. Ostale galerije dostupne su<br />

zbog teške pristupačnosti samo speleolozima i vjerojatno se<br />

neće otvoriti za posjet.<br />

Posljednja etaža otkrivena najnovijim istraživanjima posebno je<br />

zanimljiva jer se u njoj prostire prostrani kanal kojim protječe<br />

podzemni vodotok. Kanal je ispunjen kamenim blokovima težine<br />

25-30 tona pokrivenim tamnim muljem.<br />

Špilja se odlikuje lijepim sigastim ukrasima, osobito saljevima,<br />

kao i endemičnom špiljskom faunom. Među špiljskim životinjama<br />

izdvajaju se podzemni pauk Parastalita stygia, dvojenoga<br />

Bracydesmus inferus inferus, podzemni kornjaši Thyphlotrechus<br />

bilimeki i Parapropus sericeus stilleri, podzemna pijavica<br />

i drugi.<br />

Obilazak<br />

Do špilje vodi cesta od Lokava do kioska za naplatu ulaznica<br />

izgrađenog u obliku gljive, odakle posjetitelji polaze u organizirani<br />

posjet špilje. Okolica Lokava bogata je i drugim speleološkim<br />

zanimljivostima i krškim fenomenima, što pruža mogućnost<br />

ostvarivanja zamisli o osnivanju jedinstvenoga špiljskog<br />

parka povezanog poučnim stazama. Od špilja i krških fenomena<br />

koji bi mogli doći u obzir za uključivanje u jedan takav park<br />

zanimljive su Ledena pećina na krajnjem rubu Lokvarskog polja,<br />

Hirčeva pećina u predjelu Bukovac, smještena na južnoj<br />

strani Lokava u neposrednoj blizini Sljemenskog tunela (nedavno<br />

je uređena za posjet), polupećina Golubinjak na jugoistočnom<br />

dijelu Lokvarskog polja, pećina Ledenica na jugoistočnoj<br />

strani Golubinjaka, ponor Pinora, Medvjeđa pećina, duboka<br />

ponikva Kamerkin dol, smještena neposredno uz staru cestu<br />

Rijeka-Zagreb i drugi.<br />

Adrese<br />

• Turistička zajednica Općine Lokve, Rudolfa Strohala 118,<br />

51316 Lokve, Tel./fax: +385 (0)51 831 250<br />

E-mail: tzo-lokve@ri.htnet.hr<br />

• Turistička agencija „Pepe cod“ d.o.o., Šetalište Golubinjak<br />

50, 51316 Lokve, Tel.: +385 (0)51 831-278,<br />

Mob.: 091 507 41 51<br />

86

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!