06.05.2013 Views

mleko i proizvodi od mleka - Departman za Geografiju, Turizam i ...

mleko i proizvodi od mleka - Departman za Geografiju, Turizam i ...

mleko i proizvodi od mleka - Departman za Geografiju, Turizam i ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

UNIVERZITET U NOVOM SADU<br />

PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET<br />

DEPARTMAN ZA GEOGRAFIJU, GEOGRAFIJU TURIZAM I HOTELIJERSTVO<br />

TEHNOLOGIJA HRANE<br />

-VEŽBA BR. 3-<br />

Asistent: Bojana Kalenjuk, MSc<br />

Novi Sad, 2012.


MLEKO I PROIZVODI OD<br />

MLEKA<br />

Zadatak vežbi: upoznati p se sa osnovnim karakteristika <strong>mleka</strong> i proizv<strong>od</strong>a p<br />

<strong>od</strong> <strong>mleka</strong> u proizv<strong>od</strong>nji i prometu.<br />

Cilj vežbi: savladati<br />

osnovne karkteristike<br />

<strong>mleka</strong> i proizv<strong>od</strong>a <strong>od</strong><br />

<strong>mleka</strong> u proizv<strong>od</strong>nji i<br />

prometu prometu.<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


SVEŽE MELKO<br />

Mleko predstavlja p j čist, , nepromenjen, p j , proizv<strong>od</strong> p dobijen j lučenjem j mlečnih<br />

žlezda sisara, <strong>od</strong>nosno pravilnom i redovnom mužom zdravih i<br />

pravilno uhranjenih: krava (kravlje sirovo <strong>mleko</strong>), ovaca (ovčije<br />

sirovo <strong>mleko</strong>) <strong>mleko</strong>), ko<strong>za</strong> (kozije sirovo <strong>mleko</strong>) <strong>mleko</strong>), pa čak i bivolica bivolica, kojem<br />

nije ništa d<strong>od</strong>ato ili <strong>od</strong>uzeto.<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


ojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


Osnovni sastojci sirovog <strong>mleka</strong> su:<br />

proteini (kazein, albumin i dr.);<br />

lipidi;<br />

ugljeni-hidrati lj i hid ti (l (lakto<strong>za</strong>); kt )<br />

mineralne materije (Ca, P) i<br />

vitamini (A (A, B1 B1, B2 B2, PP PP, C) C).<br />

Najveći deo sirovog <strong>mleka</strong> čini v<strong>od</strong>a 86-89% (oko 12,5% suvih materija),<br />

koja se većim delom nalazi u slob<strong>od</strong>nom obliku, a manjim delom je<br />

ve<strong>za</strong>na <strong>za</strong> proteine, lipide i ugljene hidrate.<br />

Sirovo kravlje <strong>mleko</strong> u proseku sadrži oko 3,2% mlečne masti (varira <strong>od</strong><br />

22,5 5 do 66,5%), 5%) ovčije <strong>od</strong> 55-12%, 12% kozije oko 33,2% 2% i bivolje oko 8% 8%.<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


PROIZVODI OD MLEKA<br />

Proizv<strong>od</strong>i <strong>od</strong> <strong>mleka</strong> moraju j daispunjavaju p j j usloveupogledu p g kvaliteta, , i<br />

to <strong>za</strong>:<br />

klasifikaciju, kategori<strong>za</strong>ciju i naziv proizv<strong>od</strong>a (p<strong>od</strong>ela proizv<strong>od</strong>a);<br />

fizička, hemijska, fizičko-hemijska i senzorna svojstva, kao i sastav<br />

proizv<strong>od</strong>a;<br />

fizička fizička, hemijska hemijska, fizičko-hemijska i senzorna svojstva sirovina sirovina,<br />

d<strong>od</strong>ataka i drugih supstanci koje se upotrebljavaju u proizv<strong>od</strong>nji i<br />

preradi proizv<strong>od</strong>a (<strong>za</strong>htevi kvaliteta);<br />

elemente bitnih tehnoloških postupaka koji se primenjuju u<br />

proizv<strong>od</strong>nji i preradi proizv<strong>od</strong>a (elementi bitnih tehnoloških<br />

postupaka).<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


Proizv<strong>od</strong>i <strong>od</strong> <strong>mleka</strong> su:<br />

1) toplotno obrađeno <strong>mleko</strong>: pasterizovano <strong>mleko</strong> i sterilizovano <strong>mleko</strong>;<br />

2) fermentisani <strong>proizv<strong>od</strong>i</strong> <strong>od</strong> <strong>mleka</strong>;<br />

3) pavlaka;<br />

4) maslac;<br />

5) maslo;<br />

6) anhidrovana mlečna mast;<br />

7) mlaćenica;<br />

8) ) kajmak j (skorup); ( p);<br />

9) sirevi i <strong>proizv<strong>od</strong>i</strong> <strong>od</strong> sira;<br />

10) kondenzovano <strong>mleko</strong>;<br />

11) <strong>mleko</strong> l k u prahu h i ddrugi i sušeni š i <strong>proizv<strong>od</strong>i</strong> i di <strong>od</strong> d <strong>mleka</strong>; l k<br />

12) surutka;<br />

13) mlečni namaz;<br />

14) mlečni napici i mlečni deserti;<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs<br />

15) smrznuti deserti.


TOPLOTNO OBRAĐENO MLEKO<br />

Toplotno p obrađeno <strong>mleko</strong> (kravlje, ( j , ovčije, j , kozje j i bivolje) j ) namenjeno j <strong>za</strong><br />

ishranu ljudi <strong>proizv<strong>od</strong>i</strong> se stavlja u promet kao:<br />

• pasterizovano <strong>mleko</strong>-kratkotrajno <strong>mleko</strong> i<br />

• sterilizovano <strong>mleko</strong>-dugotrajno <strong>mleko</strong>.<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


TOPLOTNO<br />

OBRAĐENO MLEKO<br />

PASTERIZOVANO MLEKO STERILIZOVANO MLEKO<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


Tok obrade <strong>mleka</strong> u <strong>mleka</strong>ri se sastoji iz sledećih ga<strong>za</strong>:<br />

• ispitivanje <strong>mleka</strong> pri prijemu (temperatura ne veća <strong>od</strong> 10ºC); 10 C);<br />

• prečišćavanje;<br />

• toplotna obrada (pasteri<strong>za</strong>cija i sterili<strong>za</strong>cija);<br />

• ambalaža i pakovanje;<br />

• pr<strong>od</strong>aja.<br />

Između pojedinih fa<strong>za</strong> obrade <strong>mleko</strong> se čuva pri niskoj temperaturi <strong>od</strong><br />

1ºC d do 5ºC 5ºC.<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


Prema sadržaju masti toplotno obrađeno <strong>mleko</strong> se stavlja u promet<br />

kao:<br />

• punomasno <strong>mleko</strong>:<br />

• delimično obrano <strong>mleko</strong> sa najmanje 1,50%, a najviše 1,80% mlečne<br />

masti;<br />

• obrano <strong>mleko</strong> sa najviše 0,50% mlečne masti.<br />

Toplotno obrađeno <strong>mleko</strong> mora da ima:<br />

• svojstven j miris, , ukus i boju, j , <strong>od</strong>govarajući g j sadržaj j mlečne masti; ;<br />

• najmanje 2,90% belančevina u mleku sa 3,50% mlečne masti ili<br />

<strong>od</strong>govarajuću koncentraciju u slučaju <strong>mleka</strong> s drugačijim udelom<br />

mlečne l č masti. ti<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


Pasterizovano <strong>mleko</strong><br />

Pasterizovano <strong>mleko</strong> je j sveže <strong>mleko</strong> koje j je, j , najkasnije j j 24sataposle p<br />

muže ili nakon 48 sati (ako je <strong>od</strong>mah ohlađeno na temperaturu <strong>od</strong><br />

4°C do 1°C), filtrirano ili centrifugirano (zbog nečistoća) i toplotno<br />

obrađeno obrađeno.<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


P<strong>od</strong> pasteri<strong>za</strong>cijom se p<strong>od</strong>razumeva <strong>za</strong>grevanje <strong>mleka</strong> <strong>od</strong>ređeno vreme<br />

pri temperaturama nižim <strong>od</strong> 100°C 100 C, pa tako razlikujemo:<br />

• nisku pasteri<strong>za</strong>ciju koja se izvršava <strong>za</strong>grevanjem <strong>mleka</strong> na 63°C do<br />

65°C najmanje 30 minuta;<br />

• kratkotrajnu pasteri<strong>za</strong>cija koja se izvršava <strong>za</strong>grevanjem <strong>mleka</strong> na<br />

72°C do 76°C u trajanju 15 do 20 sekundi;<br />

• visoku pasteri<strong>za</strong>ciju koja se izvršava <strong>za</strong>grevanjem <strong>mleka</strong> 20 sekundi<br />

na temperaturi višoj <strong>od</strong> 82°C nakon čega se <strong>od</strong>mah hladi na<br />

temperaturu do 5°C.<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


Sterilizovano <strong>mleko</strong><br />

Sterilizovano <strong>mleko</strong> je j toplotno p obrađeno <strong>mleko</strong> na temperaturi p <strong>od</strong><br />

115°C do 120°C (direktnim ili indirektnim <strong>za</strong>grevanjem). Prilikom<br />

čega se uništavaju svi mikroorganizmi (vegetativni i sporogeni)<br />

Rok upotrebe sterilizovanog <strong>mleka</strong> je <strong>od</strong> 60 do 90 dana i na tržištu se<br />

pojavljuje kao sterilizovano konzumno <strong>mleko</strong>, koje se može čuvati i<br />

na sobnoj temperaturi.<br />

Efekat sterili<strong>za</strong>cije se proverava na 2 načina:<br />

• kontrola na tzv. bombažu (pakovanja <strong>mleka</strong> se stavljaju u termostat<br />

na 37°C 37 C na peri<strong>od</strong> <strong>od</strong> 2 nedelje) i<br />

• <strong>od</strong>ređivanje prisustva i broja mikroorgani<strong>za</strong>ma u gotovom proizv<strong>od</strong>u.<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


FERMENTISANI PROIZVODI OD MLEKA<br />

Fermentisani <strong>proizv<strong>od</strong>i</strong> p <strong>od</strong> <strong>mleka</strong> dobijaju j j se mlečno-kiselim vrenjem j<br />

mlečnog šećera (laktoze) u mlečnu kiselinu uz delimičnu koagulaciju<br />

belančevina. Fermentisani mlečni <strong>proizv<strong>od</strong>i</strong> razlikuju se po:<br />

• upotrebljenim t blj i sastojcima t j i ( (<strong>mleko</strong>, l k obrano b <strong>mleko</strong>, l k ddelimično li ič obrano, b<br />

pasterizovano <strong>mleko</strong> <strong>od</strong> kravljeg, ovčijeg, kozjeg i bivoljeg <strong>mleka</strong> ili<br />

njihove mešavine);<br />

• korisnim mikroorganizmima (kiselo <strong>mleko</strong> i jogurt, kefir, acidofilno<br />

<strong>mleko</strong>) i<br />

• dd<strong>od</strong>acima d i ( (voćni ć i jjogurt). t)<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


Jogurt<br />

Jogurt g se <strong>proizv<strong>od</strong>i</strong> p fermentacijom j <strong>mleka</strong> delovanjem j simbiotske kulture<br />

Streptococcus<br />

bulgaricus.<br />

thermophilus i Lactobacillus delbrueckii subsp.<br />

Jogurt u proizv<strong>od</strong>nji i prometu mora da<br />

ispunjava sledeće <strong>za</strong>hteve:<br />

• da je bele do belo-žućkaste boje;<br />

• da ima svojstven miris i prijatno kiseo<br />

ukus;<br />

• da je čvrste ili tečne homogene<br />

konzistencije.<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


P<strong>od</strong>ela jogurta:<br />

1 1. prema konzistenciji:<br />

• čvrst: fermentiše u ambalaži u kojoj ide u<br />

promet;<br />

• tečan: fermentiše u tanku , nakon čega<br />

se hladi i pakuje;<br />

2 2. prema dd<strong>od</strong>acima: d i<br />

• jogurt sa d<strong>od</strong>acima: voće, povrće, <strong>za</strong>čini<br />

čiji j sadržaj j j je do 15%; ;<br />

• jogurt bez d<strong>od</strong>ataka;<br />

3. prema količini masti:<br />

• jogurt visoke masnoće (preko 3%);<br />

• jogurt niske masnoće (iznad 1,5%);<br />

• jogurt bez masnoće (oko 0,1%) .<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


ojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


Kiselo <strong>mleko</strong><br />

Kiselo <strong>mleko</strong> je j proizv<strong>od</strong> p dobijen j mlečno kiselinskom fermentacijom j<br />

termofilnih ili mezofilnih bakterija mlečne kiseline, <strong>od</strong> <strong>mleka</strong> i<br />

proizv<strong>od</strong>a <strong>od</strong> <strong>mleka</strong>.<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


Kefir<br />

Kefir je j proizv<strong>od</strong> p dobijen j fermentacijom j pasterizovanog p g <strong>mleka</strong><br />

delovanjem mezofilnih i termofilnih bakterija mlečne kiseline i<br />

<strong>od</strong>ređenih sojeva kvasca.<br />

Kefir u proizv<strong>od</strong>nji i prometu mora<br />

da ispunjava p j sledeće <strong>za</strong>hteve:<br />

• da je bele do belo-žućkaste<br />

boje;<br />

• da ima svojstven miris i ukus;<br />

• da je gusto-tečne i penušave<br />

konzistencije<br />

konzistencije.<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


PAVLAKA<br />

Pavlaka je j mlečni proizv<strong>od</strong> p koji j se Pavlaka se stavlja j u ppromet<br />

kao:<br />

<strong>proizv<strong>od</strong>i</strong> izdvajanjem masti iz 1) toplotno obrađena pavlaka:<br />

kravljeg, ovčijeg, kozjeg ili pasterizovana i sterilizovana<br />

bivoljeg <strong>mleka</strong> uz preth<strong>od</strong>nu pavlaka; l k<br />

toplotnu obradu.<br />

2) fermentisani <strong>proizv<strong>od</strong>i</strong> <strong>od</strong><br />

pavlake: fermentisana pavlaka<br />

i fermentisana pavlaka sa<br />

jogurtnom kulturom;<br />

3) ostale t l vrste t pavlaka. l k<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


ojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


MASLAC I MASLAC OD SURUTKE<br />

Maslac je j visoko energetski g Maslac <strong>od</strong> surutke je j pproizv<strong>od</strong><br />

koncentrovan prir<strong>od</strong>ni mlečni dobijen <strong>od</strong> pavlake iz surutke.<br />

proizv<strong>od</strong> <strong>od</strong> mlečne masti,<br />

proizveden isključivo <strong>od</strong><br />

pavlake ili pasterizovane<br />

pavlake. Dobija se procesom<br />

bućkanja pavlakeignječenjem<br />

masnih zrna.<br />

Tokom tehnološkog procesa<br />

proizv<strong>od</strong>nje maslaca dolazi do<br />

prelaska emulzije ulja u v<strong>od</strong>i<br />

( (pavlaka) l k ) u emulziju l ij v<strong>od</strong>e d u<br />

ulju (maslac).<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


ojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


MASLO<br />

Maslo se <strong>proizv<strong>od</strong>i</strong> p topljenjem pj j maslaca ili topljenjem pj j maslaca i pavlake, p ,<br />

mora da sadrži najmanje 98% mlečne masti.<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


KAJMAK<br />

Kajmak j - skorupp se <strong>proizv<strong>od</strong>i</strong> p <strong>od</strong>vajanjem j j gornjeg g j g sloja j toplotno p<br />

obrađenog i ohlađenog <strong>mleka</strong> (kravljeg, ovčijeg, kozjeg i bivoljeg ili<br />

njihovih mešavina).<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


SIREVI I PROIZVODI OD SIRA<br />

Sirevi se stavljaju j j u ppromet<br />

kao:<br />

1) sirevi sa zrenjem;<br />

2) sirevi bez zrenja.<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


Sirevi sa zrenjem<br />

Sirevi sa zrenjem su sirevi koji<br />

imaju proces zrenja p<strong>od</strong><br />

<strong>od</strong>ređenim uslovima i u<br />

<strong>od</strong>ređenom vremenskim<br />

peri<strong>od</strong>u u kojem se dešavaju<br />

<strong>od</strong>govarajuće biohemijske i<br />

fizičke promene kada<br />

poprimaju specifične senzorne<br />

karakteristike.<br />

Minimalni peri<strong>od</strong> zrenja je <strong>za</strong>:<br />

1) ekstra tvrdi sir - šest meseci;<br />

2) ttvrdi di sir i -pett nedelja; d lj<br />

3) polutvrdi sir - dve nedelje;<br />

4) ) meki<br />

dana.<br />

sir - najmanje j j sedam<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs<br />

Sirevi bez zrenja<br />

Sirevi bez zrenja su sirevi koji su<br />

mogu koristiti neposredno<br />

posle proizv<strong>od</strong>nje, i to kao:<br />

1) sveži sirevi;<br />

2) sveži sirevi parenog testa.


Naziv sira u <strong>od</strong>nosu na udeo<br />

mlečne masti u suvoj materiji sira<br />

Naziv sira u <strong>od</strong>nosu na udeo<br />

mlečne masti u<br />

suvoj j materiji j<br />

Udeo mlečne masti u suvoj<br />

materiji (%)<br />

Ekstramasni ≥ 0.6<br />

Punomasni ≥ 45 i < 60<br />

Masni ≥ 25 i < 45<br />

PPolumasni l i ≥ 10 i < 25<br />

Niskomasni < 10<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs<br />

Naziv sira u <strong>od</strong>nosu na sadržaj<br />

v<strong>od</strong>e u bezmasnoj materiji sira<br />

Naziv sira u <strong>od</strong>nosu na sadržaj<br />

v<strong>od</strong>e u bezmasnoj materiji sira<br />

Sadržaj v<strong>od</strong>e u bezmasnoj<br />

materiji sira (%)<br />

Ekstra tvrdi sir 67


Proizv<strong>od</strong>i <strong>od</strong> sireva<br />

Proizv<strong>od</strong>i <strong>od</strong> sireva su <strong>proizv<strong>od</strong>i</strong> p koji j sadrže<br />

najmanje 50% sadržaja sireva u ukupnoj suvoj<br />

materiji proizv<strong>od</strong>a, a proizv<strong>od</strong>e se toplotnom<br />

obradom ili postupcima p p topljenja pj j i emulgovanja g j<br />

pomoću soli <strong>za</strong> topljenje.<br />

Proizv<strong>od</strong>i <strong>od</strong> sireva proizv<strong>od</strong>e se i stavljaju u<br />

promet kao:<br />

1) sirni namaz i sirni desert;<br />

2) topljeni sir;<br />

3) <strong>proizv<strong>od</strong>i</strong> <strong>od</strong> topljenog sira sira.<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


MLEKO U PRAHU<br />

Mleko u prahu p je j proizv<strong>od</strong> p dobijen j isparavanjem p j v<strong>od</strong>e iz <strong>mleka</strong>, ,<br />

delimično ili potpuno obranog <strong>mleka</strong>, pavlake ili smeše ovih<br />

proizv<strong>od</strong>a, u kojem maseni udeo v<strong>od</strong>e iznosi najviše 5% u gotovom<br />

proizv<strong>od</strong>u i koji mora da sadrži najmanje 34% proteina u suvoj<br />

materiji <strong>mleka</strong> bez masti.<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


Mleko u prahu u proizv<strong>od</strong>nji i prometu mora da ima svojstven miris i<br />

ukus i konzinstenciju sitnog praha, praha granula ili ljuspica ljuspica.<br />

Mleko u prahu stavlja se u promet kao:<br />

1) ekstra-masno <strong>mleko</strong> u prahu - najmanje 42% masti;<br />

2) punomasno <strong>mleko</strong> u prahu - <strong>od</strong> 26% do 42% masti;<br />

3) delimično obrano <strong>mleko</strong> u prahu - <strong>od</strong> 1,5% do 26% masti;<br />

4) obrano <strong>mleko</strong> u prahu - najviše 1,5% masti.<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


MLEČNI NAPICI I MLEČNI DESERTI<br />

Mlečni napici p proizv<strong>od</strong>e p se <strong>od</strong> toplotno p obrađenogg kravljeg, j g, ovčijeg, j g,<br />

kozjeg i bivoljeg <strong>mleka</strong>, kao i mešavine <strong>mleka</strong>, mlaćenice, surutke,<br />

permeata i d<strong>od</strong>atih sastojaka, moraju imati karakterističan ukus,<br />

miris i boju boju, <strong>za</strong>visno <strong>od</strong> upotrebljene osnovne sirovine ili d<strong>od</strong>atog<br />

sastojka.<br />

Mlečni deserti proizv<strong>od</strong>e se postupkom toplotne obrade <strong>mleka</strong> i/ili<br />

surutke tk i dd<strong>od</strong>atih d tih sastojaka, t j k kkoji ji posebnim b i ttehnološkim h l ški postupkom t k<br />

poprimaju čvrstu, gusto-tečnu i/ili penastu konzistenciju, moraju<br />

imati karakterističan ukus, miris i boju, j <strong>za</strong>visno <strong>od</strong> upotrebljene<br />

p j<br />

osnovne sirovine ili d<strong>od</strong>atog sastojka.<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


SMRZNUTI DESERTI<br />

Smrznuti deserti su: Smrznuti deserti proizv<strong>od</strong>e p se<br />

1) smrznute emulzije koje se<br />

postupkom smr<strong>za</strong>vanja,<br />

proizv<strong>od</strong>e <strong>od</strong> toplotno<br />

najčešće uz d<strong>od</strong>avanje<br />

obrađene b đ smeše š <strong>mleka</strong>, l k<br />

pavlake i/ili drugih proizv<strong>od</strong>a <strong>od</strong><br />

vazduha vazduha.<br />

<strong>mleka</strong> i/ili v<strong>od</strong>e, mlečne i/ili<br />

biljne masti, mlečnih i/ili biljnih<br />

proteina, šećera i d<strong>od</strong>anih<br />

sastojaka sastojaka, ili<br />

2) smrznute smeše koje se<br />

proizv<strong>od</strong>e <strong>od</strong> toplotno<br />

obrađene smeše v<strong>od</strong>e, šećera i<br />

Smrznuti deserti proizv<strong>od</strong>e se i<br />

stavljaju na u promet kao:<br />

1) mlečni sladoled;<br />

2) krem sladoled;<br />

3) sladoled;<br />

4) smrznuti ti aromatizovani ti i desert; d t<br />

d<strong>od</strong>atih sastojaka.<br />

5) smrznuti voćni desert.<br />

bojana.kalenjuk@dgt.uns.ac.rs


UNIVERZITET U NOVOM SADU<br />

PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET<br />

DEPARTMAN ZA GEOGRAFIJU, GEOGRAFIJU TURIZAM I HOTELIJERSTVO<br />

TEHNOLOGIJA HRANE<br />

Bojana Kalenjuk, MSc

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!