Skup Dreznik Grad 2012

Jelar Ponor
PREDAVANJA
Teo Barišić / SO HPK Sv. Mihovil - Šibenik
Jelar ponor nalazi se uz jugozapadni rub Štikadskog polja, oko 500m istočno
od zaseoka Gudura, na nadmorskoj visini od 547 m. Voda iz rijeke Ričice nekoć
se povremeno ulijevala kroz njegov ulaz dok se danas prikuplja u akumulacijsko
jezero Štikada. Za vrlo visokih vodostaja koji prijete prelijevanjem preko
brane, voda iz jezera se kroz evakuacijsku ustavu pušta u staro korito Jelar
ponora. O silini i količini vode koja tada protječe ponorom najbolje svjedoči
nekoliko željezničkih pragova, bačvi i drugih predmeta koji se mogu naći i u
najvišim dijelovima objekta.
U nizu istraživanja od 1974. do 1983. godine, speleološke ekipe Geološkog
zavoda iz Zagreba i članova SOŽ-a istražen je i topografski snimljen ulazni dio
(Božičević, Kuhta) i fosilni uzvodni kanal u ukupnoj tlocrtnoj duljini od 174m.
Na dnu pod samim ulazom uočen je pritiskom vode nabijen razni materijal koji
je umanjio propusnu moć ponora. Nakon neuspješnog miniranja pristupilo se
čišćenju i uređenju ulaznog dijela sa zaštitnom rešetkom koja je trebala spriječiti
ponovno začepljenje. Po probijanju čepa, speleolog Jadranko Ostojić – Makina
prošao je 150 m novog kanala i najavio veliku perspektivu daljnjih istraživanja.
90-tih godina prošlog stoljeća, nakon Domovinskog rata, speleolozi SO Dubovac
iz Karlovca su u više navrata istražili veći dio ponora, no nacrt objekta nikad
nije objavljen.
Jedan od učesnika tog istraživanja, speleolog Dinko Novosel, još od vremena
uspostave moderne speleološke scene u Šibeniku stalno nas nagovara da
odemo u ponor. Hrvoje Cvitanović - Cvite dodatno je potaknuo našu maštu
iznijevši podatak da Jelar ima tlocrtnu duljinu od 990 m.
Potaknuti rekorderstvom i nezdravim ambicijama, zaključili smo da bi bilo baš
lijepo testirati ovaj podatak i ove godine ugurati i treći objekt dulji od 1000 m na
popis najduljih objekata Hrvatske.
Sa tek 174m tlocrtne (181m stvarne) duljine što ih je Kuhta zabilježio u svom
diplomskom radu krenuli smo gotovo ispočetka. Srećom, zaštitna rešetka na
ulazu i dobra navika lokalnog stanovništva da se ne rješava viškova po jamama
osigurala je da dosadašnja dva ulaska budu pravo zadovoljstvo. U prvome, 23.
lipnja su Aida i Teo Barišić nacrtali sljedećih 186 m. Kanal bez blata i freatske
sige u većem dijelu objekta izazvale su naše ushićenje.
Jaki dojmovi doveli su nas na ulaz već nakon 14 dana. Peteročlana ekipa: Mario
Blatančić, Zlatan Trokić, Joso Gracin, Luka Dubravica i Teo Barišić su topografski
snimili 747 m kanala čime je ponor dosegao 1091 m duljine.
Špiljski prostor je izvanredno različit; od prekrasnog dolaznog kanala kojim i
u ova sušna vremena teče znatna količina vode, zadnje nizvodne dvorane sa