14.05.2013 Views

Skup Dreznik Grad 2012

Skup Dreznik Grad 2012

Skup Dreznik Grad 2012

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

ZBORNIK SAŽETAKA<br />

CROATIAN CAVER’S ANUAL MEETING <strong>2012</strong><br />

ALMANAC OF SUMMARIES


SKUP<br />

IMPRESUM<br />

SPELEOLOGA HRVATSKE <strong>2012</strong>.<br />

Organizacijski odbor / Organization committee<br />

Alan Kovačević<br />

Tomislav Flajpan - Frf<br />

Damir Pavelić<br />

Tihomir Kovačević<br />

Melita Kovačev<br />

Davor Ostrman<br />

Marjan Prpić<br />

Damir Zurub<br />

Željka Hodak<br />

Ivica Turkalj<br />

Pokrovitelji / Patrons<br />

Komisija za speleologiju HPS<br />

Hrvatski speleološki savez<br />

Zagrebački speleološki savez<br />

Općina Rakovica<br />

Izdavač / Publisher<br />

Dinaridi - društvo za istraživanja i<br />

snimanja krških fenomena - Zagreb<br />

Alan Kovačević, predsjednik<br />

Frana Alfi revića 13, 10000 Zagreb<br />

Uredništvo / Editorial Board<br />

Marjan Prpić, glavni urednik (editor in Chief)<br />

Alan Kovačević, Melita Kovačev,<br />

Elizabeta Žalac, Beata Prpić,<br />

Grafi čka priprema / Graphichal prepress<br />

Marjan Prpić<br />

Lektura / Proofreading<br />

Elizabeta Žalac<br />

Prijevod / Translation<br />

Melita Kovačev<br />

osim (except) (*)


CIP zapis dostupan u računalnom katalogu<br />

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 822136<br />

ISBN 978-953-57386-0-2<br />

Autori su odgovorni za sadržaj svojih tekstova.<br />

© <strong>2012</strong> Copyright autori sažetaka.<br />

Sponzori / Sponsors<br />

Općina Rakovica,<br />

DVD Drežnik <strong>Grad</strong>,<br />

OŠ Eugena Kvaternika, područna škola Braće Pavlić,<br />

Robić d.o.o.,<br />

Jama Baredine,<br />

Hrvatske vode,<br />

Baraćeve špilje,<br />

NP Plitvička jezera,<br />

LD “Golub” Drežnik <strong>Grad</strong>,<br />

TZ općine Rakovica,<br />

Ekološka udruga “Čuvari Korane”,<br />

IV Ci d.o.o. IDEA WEB, Zagreb,<br />

Terraneo festival, Šibenik,<br />

Rentaton, Ogulin.<br />

Zbog kratkoće vremena u pripremi Zbornika,<br />

ispričavamo se zbog mogućih grešaka.<br />

Due to shortness of time in preparation of this<br />

Almanac, we appologize for possible errors<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 3


Uvod<br />

Drežnik <strong>Grad</strong> - povijest i speleologija u zajedničkoj priči .............................. 6<br />

Mladen Šebian - Negi (1949-2011.) ......................... 8-11<br />

Predavanja<br />

Gravure u špilji na Tržačkoj kosi ................................... 13<br />

Speleoronilačka istraživanja vrulje Zečice .....................................14<br />

Istraživanje ponora Brusan ..................................... 16<br />

Golubinka u Grulovićima .................................... 16<br />

Speleološka i speleoronilačka istraživanja<br />

špilje Adios u <strong>2012</strong>. godini .................................... 18<br />

Jelar ponor ................................... 20<br />

Istraživanje Crnopca u <strong>2012</strong>. godini ................................... 22<br />

Istraživanje Jamskog sustava Kita Gaćešina-<br />

Draženova puhaljka u <strong>2012</strong>. godini ..................................... 22<br />

SADRŽAJ<br />

Ekspedicija Velebita <strong>2012</strong>. .................................... 24<br />

Međunarodna speleološka ekspedicija<br />

“Srednji Velebit - Vršeljci <strong>2012</strong>.” .................................... 24<br />

Speleološki logor “Dinara <strong>2012</strong>.” .................................... 26<br />

Špiljarski posjet Mađarskoj 07-10.6.<strong>2012</strong>. .................................... 28<br />

Hrvatska speleološka ekspedicija u Maleziji ................................... 30<br />

Preliminarni rezultati speleološke ekspedicije<br />

“Ljubuša <strong>2012</strong>.” ................................... 32<br />

Pećina Dugovještica i Mračna pećina - Rogatica, BiH ..................................... 34<br />

Neke notice iz naše speleološke prošlosti,<br />

sadašnjost i budućnosti ................................... 36


Revizija speleoloških objekata u prijedlogu za<br />

Natura 2000 u Šibensko-kninskoj županiji ................................... 38<br />

Zaboravljenim špiljama Hrvatske .................................... 40<br />

Ulazi u naše špilje na starim slikama ................................... 40<br />

Biospeologica Dinarica: baza podataka tipskih<br />

lokaliteta špiljske faune Dinarida .................................42<br />

Biospeleološka istraživanja sustava<br />

Vilina špilja - izvor Omble ...................................44<br />

Što nam može reći prokapnica? .................................46<br />

Fotodokumentacija, fotomonitoring i fotoinventarizacija:<br />

alati za dokumentiranje, proučavanje i zaštitu špilja ...................................47<br />

10 godina djelovanja SK “Ozren Lukić” .................................50<br />

10 godina djelovanja “Dinarida - društva za istraživanja i<br />

snimanja krških fenomena” ...................................50<br />

EU Proteus - zajednički projekt JRS i HGSS ...................................52<br />

Tjelesna spremnost u speleologiji ...................................54<br />

Akcija spašavanja iz Jamskog sustava<br />

Kita Gaćešina <strong>2012</strong>. ...................................56<br />

Sažeci postera .............................58-74<br />

Filmovi ............................75-81<br />

Okrugli stolovi ............................82-86<br />

Natječaj za najbolju speleološku fotografi ju ............................87-90<br />

DDISKF - o nama ..........................91-108<br />

Legenda o Nevi, Kraljici Bukovice (strip) .........................109-118<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 5


UVOD<br />

Drežnik <strong>Grad</strong><br />

povijest i speleologija speleologij u zajedničkoj priči<br />

Drežnik <strong>Grad</strong> je maleno mjesto<br />

na cesti od Grabovca prema<br />

granici sa BiH, a koje je dobilo<br />

ime po starom gradu na lijevoj<br />

obali rijeke Korane.<br />

Stari Drežnik-grad nekoć je<br />

bio sjedište davne Drežničke<br />

župe, kao dio Gacke<br />

županije, a vlasnici i gospodari<br />

ovoga grada bile su<br />

brojne hrvatske velikaške<br />

obitelji, od Nelipića i<br />

Babonića, do Frankopana,<br />

koji su njime vladali dvije<br />

stotine godina – od početka<br />

14. do sredine 16. stoljeća. Smješten na samoj litici uz kanjon rijeke Korane,<br />

Drežnik <strong>Grad</strong> je bio vrlo važno uporište u borbi protiv Turaka. Prvi pisani spomen<br />

seže do 1323. godine, kada se spominje kao dio darovnice kralja Karla Roberta<br />

u kojoj Frederiku, krčkome knezu, daruje Drežnik <strong>Grad</strong> skupa s Otočcem.<br />

<strong>Grad</strong> je od sredine 16. stoljeća često bio osvajan i razrušen, ali bi se jednako<br />

tako vraćao pod hrvatsku ‘kapu’ i iznova bio obnavljan. Jedne je godine u<br />

oslobađanju grada sudjelovalo čak 1000 konjanika i uskoka.<br />

Od kraja 18. stoljeća Drežnik i službeno pripada Monarhiji, nakon što je<br />

oslobođen u dvodnevnoj opsadi, a 70 godina kasnije austrijski ga car prodaje<br />

nekom trgovcu koji je krenuo s rušenjem istočnih zidina i prodavanjem kamena<br />

za građevinski materijal. Burna ratna vremena doprinijela su tome da je lokalni<br />

živalj, u strahu za svoj život skloništa tražio u obližnjim špiljama, pa je na<br />

podučju Drežnika ali i cijele Karlovačke županije veliki broj špilja utvrda.<br />

Drugim riječima, ulazi u takve špilje najčešće su zatvoreni obrambenim zidovima.<br />

Nije rijetkost u takvim špiljama nalaziti i tragove keramike, raznih alata,<br />

pa i dijelove prvobitnog oružja poput strelica i sl.<br />

Zapravo, cijelo područje Drežnika i općine Rakovica bogato je speleološkim<br />

objektima, a zbog morfologije plitkog krša izraziti su dugi horizontalni objekti sa<br />

vodenim tokovima.<br />

Najpoznatiji od njih su sustavi Panjkov ponor - Varićakova špilja, treći sustav<br />

po duljini u RH (13.052 m), sustav Ponorac - Jovina pećina (2.834 m), a<br />

posebnost su i Baraćeve špilje, kao prve turistički uređene špilje u Hrvatskoj,<br />

otvorene još davne 1892. godine. Stoga odabir Drežnika i Rakovice kao mjesta<br />

ovogodišnjeg <strong>Skup</strong>a speleologa Hrvatske nipošto nije slučajan.


Drežnik <strong>Grad</strong><br />

History and speleology in the same story<br />

Summary<br />

Drežnik <strong>Grad</strong> is a small town on the way from Grabovac towards the Bosnian<br />

border, which was named for the old town – fort on the left bank of the<br />

Korana river. The old Drežnik-grad was once the seat of the Drežnik parish, as<br />

a part of the Gacka county, and the owners and lords of this city were numerous<br />

Croatian noble families, such as Nelipići and Babonići, to Frankopan who had<br />

governed it for two hundred years – from the beginning of the XIV to the mid<br />

XVI century. Located on the very cliff of the Korana canyon, Drežnik <strong>Grad</strong> was<br />

an important fort in battles against the Turks. The fi rst written documents reach<br />

the year 1323, when it is mentioned as a part of the charter of the King Robert<br />

in which he gives Drežnik <strong>Grad</strong> with Otočac as a present to Frederik, the count<br />

of Krk.<br />

Until the mid XVI century, the town had often been conquered and demolished,<br />

but would nevertheless return to Croatia to be rebuild again. Once, a<br />

thousand riders and “uskoks” participated in rescue of the town.<br />

From the end of the XVIII century, Drežnik was offi cially given to the Monarchy,<br />

after it had been liberated in a two-day siege, and 70 years later, the<br />

Austrian tsar sold it to a merchant who started demolishing eastern walls and<br />

selling stones for construction.<br />

Turbulent war times contributed to the local inhabitants to seek for shelter in<br />

neighbouring caves, so the Drežnik area records numerous fortifi ed caves, as<br />

does the County of Karlovac. Entrances in such caves are usually closed with<br />

defence walls, so it is nothing strange to fi nd traces of ceramics, tools, even<br />

primitive weapons such as arrows etc.<br />

In fact, the whole area of Drežnik and the Rakovica Municipality abounds in<br />

speleological objects, and due to the morphology of shallow karsts, long horizontal<br />

objects with water fl ows are characteristic. The most famous ones are<br />

cave systems Panjkov ponor - Varićakova špilja, the third longest system in<br />

Croatia (13.052m), system Ponorac - Jovina pećina (2.834m).<br />

The speciality are the Barać caves, as the fi rst caves developed for tourism<br />

in Croatia and open in 1892. Therefore, our choice of Drežnik and Rakovica<br />

as the venture of this year`s Croatian cavers meeting is not by any chance<br />

random.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 7


Mladen Šebian - Negi (1949-2011),<br />

speleolog koji je pored ostaloga istraživao<br />

i okolicu Rakovice i Drežnik <strong>Grad</strong>a<br />

Mladen Garašić, Tihomir Kovačević / DISKF Zagreb, Dinaridi -DISKF<br />

Negi na Majerovom vrilu 1998. godine.<br />

Foto. T. Kovačević - Tihi<br />

Prijatelju Negiju<br />

Otišao nam je zajednički prijatelj<br />

s kojim smo proživjeli puno “podzemnih”<br />

trenutaka. Osjetili smo potrebu da<br />

se od njega, makar i s vremenskim<br />

razmakom kada to već nije bilo prije<br />

moguće, zajednički oprostimo pred<br />

speleološkim auditorijem na <strong>Skup</strong>u<br />

speleologa Hrvatske <strong>2012</strong>. godine.<br />

On je to i zaslužio svojim cjelokupnim<br />

speleološkim djelovanjem<br />

iako mislimo da to u svojoj skromnosti<br />

nikada ne bi poželio. Neka nam oprosti<br />

na toj našoj slabosti.<br />

U nastavku sažetka objavljene su<br />

riječi koje smo svaki zasebno i neovisno<br />

napisali neposredno nakon što<br />

smo doznali za njegov odlazak, prije<br />

cca godinu dana.<br />

Danas na <strong>Skup</strong>u speleologa zajedno<br />

odajemo počast našem dragom<br />

prijatelju.<br />

Gara i Tihi<br />

Umro je Mladen Šebian, svima poznat pod nadimkom Negi, instruktor speleologije<br />

i značajna osoba u razvitku speleologije u Hrvatskoj. Umro je 8. rujna<br />

2011. godine, a da nitko od njegovih prijatelja to nije znao čak skoro dva mjeseca.<br />

Urna mu je položena bez prisutnosti ikojeg speleologa, prijatelja ili člana<br />

obitelji (koje više nije niti imao) u zajedničku grobnicu na Mirogoju.<br />

Rođen je 18. listopada 1949. godine u Zagrebu, kao sin jedinac. Završio je<br />

obrazovanje grafi čara kao i njegov otac, a uz posao je završio i Grafi čki fakultet.<br />

Radio je prvo u Grafi čkom zavodu Hrvatske, a zatim do prijevremene i nesvojevoljne<br />

mirovine u “Vjesniku” na raznim poslovima grafi čkog inženjera.<br />

Nadimak Negi (skraćenica od Negacija) nadjenut mu je još na početku njegovog<br />

prvog zaposlenja u Grafi čkom zavodu, a odnosio se na Mladenov stav


“stalnog negiranja izrečenih činjenica”. Nadimak je bio prihvaćen i u speleološkim<br />

krugovima. Često se nismo s njime slagali zbog značajnijih ili manje značajnih<br />

izrečenih stavova, ali to ne znači da se nismo uvažavali. Njegov NE je bio uvijek<br />

simpatičan i prijateljski.<br />

Speleologijom se počeo baviti koncem 1969. godine u Speleološkom odsjeku<br />

PD “Zagreb-Matica” (SOZ). Obilazi Veternicu gdje sam ga oko Božića 1969. godine<br />

i upoznao (Gara). Godinu kasnije na moj poziv prelazi u Speleološki odsjek<br />

PDS “Velebit»” (SOV) i tijekom 7 godina sudjeluje u značajnijim istraživanjima<br />

primjerice Jame Podgračišće II, Jopičeve spilje, Bunovca....<br />

Početkom 1978. godine jedan je od osnivača Speleološkog odsjeka PD<br />

“Sutjeska” (SOS), a koncem 1980. godine sudjeluje u osnutku “Društva za<br />

istraživanja i snimanja krških fenomena” (DISKF). Sudjeluje u istraživanjima<br />

više stotina speleoloških objekata, manje ili više poznatih, primjerice Velika<br />

pećina, Čavle, Ponor Pepelarica, Ponor Crnog Vrela, Grgin bunar, Muškinja<br />

(Varićakova), Rujnica, Gatica, Baraćeve špilje, Rokina bezdana, Siničića spilja,<br />

Jama pod Debelom glavom.....<br />

Sudjelovao je na speleološkom kongresu 1980. godine na Borskom jezeru,<br />

1984. u Karlovcu i 1988. u Sarajevu. Ispit za “Speleologa” u HPS položio je 21.<br />

lipnja 1981. godine i stekao značku broj 74. Bio je jedan od osnivača “Hrvatskog<br />

speleoloskog saveza” (HSS) 1998. godine i prvi predsjednik Nadzornog odbora<br />

HSS. Obavljao je značajne funkcije u speleološkim odsjecima, DISKF i HSS.<br />

Bio je član više ispitnih povjerenstava i instruktor na speleološkim školama.<br />

Mladen Šebian bio je i jedan od osnivača te član (uključujući i predsjednik<br />

Nadzornog odbora) Dinaridi - DISKF-a od 2002. godine, pa sve do svoje smrti.<br />

Od 2002. godine sudjelovao je na svim značajnijim istraživanjima DDISKF-a ,<br />

kao i međunarodnim speleo ronilačkim ekspedicijama na području Rakovice<br />

2002., 2003., 2004. i 2005. godine.<br />

Za svoje doprinose u speleološkoj edukaciji stekao je kategoriju “Savezni<br />

instruktor speleologije” među prvih sedam u Hrvatskom speleološkom savezu<br />

(HSS). Početkom 2001. godine na proslavi 20. obljetnice DISKF primio je “Povelju<br />

DISKF-a”. Objavio je više radova u časopisu “Spelaeologia Croatica”. Bio<br />

je svestran. Bavio se usavršavanjem speleološke opreme (primjerice fotoćelija<br />

na kacigi, radio telefona, stalaka za fl eševe itd.), izradom spiljskih fotografi ja, ali<br />

će njegov rad najviše biti zapamćen po sveobuhvatnom pristupu upoznavanja<br />

petroglifa i ostalih arheoloških tragova u speleološkim objektima.<br />

Nabavljao je i čitao literaturu, kontaktirao poznate svjetske stručnjake iz tog<br />

područja. Uvijek je imao svoj stav, koji se u većini slučajeva razlikovao od prije<br />

uvriježenih spoznaja. Kao čovjek povučen, samozatajan, ali uvijek spreman<br />

pomoći.<br />

Nažalost, Negi je otišao potpuno sam, pobijedila ga je neizlječiva bolest<br />

koju je sa sobom nosio skoro cijeli zivot. Napisali smo ovih nekoliko redaka,<br />

da se ne zaboravi tko je bio Negi… i opraštamo se od Tebe, koji si sigurno na<br />

istraživačkim poljima, tamo negdje u ‘’Božjim prostranstvima’’:<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 9


Dragi Negi,<br />

zadnji puta sam Te sreo prije malo više od tri godine na Mirogoju, na sprovodu našeg<br />

zajedničkog prijatelja speleologa Tomislava Marinčića - Toma, tada smo razmijenili<br />

nekoliko rečenica i dogovorili naš budući sastanak. Nažalost, životne okolnosti su nas u<br />

tome sprječile. Jako ćeš mi nedostajati i hvala ti na svemu što si učinio dobro za hrvatsku<br />

speleologiju i mene osobno.<br />

Još i danas na zidu u društvu vise špiljske fotografi je koje si ti uokvirio u poseban<br />

drveni okvir, još i danas imam instalaciju s fotoćelijom koju si ti napravio i poklonio<br />

mi, još i danas imam napisane tvoje ideje o<br />

runama i znakovima u spiljama...... ali tebe<br />

više nema ovdje s nama.<br />

Nisam zaboravio niti da si mi ti 1986. godine<br />

osobno uvezao dvadesetak primjeraka<br />

disertacije u samo nekoliko sati..... Iako su<br />

se naši putevi razišli smatrao sam te prijateljem...<br />

Hvala ti na svemu, vidimo se...Gara<br />

Mladen Šebian - Negi<br />

<strong>Skup</strong>ština DDISKF, 2009. g<br />

Prijatelju. Naša poslijednja zajednička<br />

kava (uvijek bez šećera) popijena je nepunih<br />

mjesec dana prije nego si odšetao sam samcat,<br />

nečujno, i tiho, u kafi ću u tvojoj ulici. Danijela<br />

i moja unučad Tara i Andrej čekali smo,<br />

a Alan je otišao po Tebe. Sjećam se prošao si<br />

pored našeg stola ne uočivši nas.<br />

Zazvali smo Te i Alan te lagano sustigao<br />

i laganim dodirom ruke uputio našem stolu.<br />

Neobavezno smo pričali o akcijama i našoj<br />

međunarodnoj ekspediciji…pozvali smo Te, ali<br />

Ti si rekao da ne možeš, jer si vezan uz redovite<br />

posijete bolnici. Rastali smo se riječima: “Vidimo se u rujnu”.<br />

U rujnu Alan i ja smo Te tražili nekoliko puta. Nismo Te našli. Mislili smo da si vjerojatno<br />

u bolnici ili na placu…da bi negdje pred kraj listopada, nakon mog trećeg dolaska<br />

(između ostaloga u društvu smo se dogovorili da Ti hitno moramo pripremiti drva<br />

zbog nadolazeće zime, kao što smo činili i prošlih godina) pozvonio susjedi kat iznad<br />

Tebe… Na prozoru se pojavila gospođa. Ispričao sam se na smetnji i pitao zna li gdje<br />

si?...’’Gospon zar vi ne znate !?... pa Mladen vam je umro prije dva mjeseca’’.<br />

Zanijemio sam… Strašna je i bolna bila spoznaja da si odšetao sam samcat, nečujno,<br />

i tiho, a da to nismo osjetili niti primijetili. Nismo znali gdje si sahranjen, datum ovozemaljske<br />

smrti... Vučja vremena.Negi. Ponovo je jesen. U DDISKF dolaze novi članovi.<br />

Ponekad im pričamo o Tebi i Tomu, kao ‘’starim članovima-osnivačima’’ koji su bili nukleus<br />

društva. Nedostaješ mi.<br />

Više nemam nikoga s kim bih ‘’brusio’’ neko mišljenje bilo da je vezano uz speleologiju,<br />

današnju krizu života ili neku bezveznu temu. Siguran sam da ćeš mi ubuduće<br />

nedostajati na speleološkim istraživanjima i znam da će me sjećanje na Tebe vodit kroz<br />

naša podzemna prostranstva, kao i ove ‘’nove klince’’ u saznanjima i spoznaji našeg<br />

krškog podzemlja...<br />

Do susreta Tvoj prijatelj Tihi


Mladen Šebian - Negi (1949-2011)<br />

Summary<br />

Mladen Šebian has died, known to all as Negi, a caving instructor and an important<br />

person in development of speleology in Croatia. He died on 8 September of<br />

2011 without anyone of his friends even knowing it for almost two months. His urn<br />

was buried without any cavers being present, not even a friend or a family member,<br />

into the common tomb at Mirogoj cemetery.<br />

He was born on 18 October of 1949 in Zagreb as an only son. He was educated<br />

a graphic artist as his father, and while working he graduated from the Faculty of<br />

Graphic Design. His nickname, Negi was given to him at the beginning of his fi rst<br />

job at the Institute of Graphic, and referred to Mladen`s attitude of “permanent negation<br />

of stated facts”. His nickname was accepted within caving circles too. We often<br />

disagreed with him in signifi cant or less signifi cant attitudes, but it does not mean we<br />

did not respect each other. His NO was always nice and friendly.<br />

He started caving at the end of 1969, at the Speleological division of the Mountaineering<br />

society “Zagreb-Matica”. He visits Veternica where I met him around<br />

Christmas of 1969 (Gara). A year after, upon my invitation, he transfers to the Speleological<br />

division of the Mountaineering society “Velebit” and during seven years he<br />

participated in signifi cant explorations of caves of Podgračišće II, Jopič, Bunovac....<br />

At the beginning of 1978, he was one of the founders of the Speleological division of<br />

the Mountaineering society “Sutjeska”, and at the end of 1980 he took part in founding<br />

“Society for the research, surveying and fi lming of karsts phenomena”.<br />

He participated at the Caving congress at Borsko lake in 1980, Karlovac in<br />

1984, and Sarajevo in 1988. On 21 June of 1981, he passed his “Caving” exam at<br />

Croatian Mountaineering association and received his badge number 74.<br />

He was one of the founders of the “Croatian Speleological Union” (HSS) in 1998,<br />

and the fi rst president of the Supervisory board of HSS. He had signifi cant duties<br />

in speleology of Croatia, a member of exam jury and instructor of caving schools.<br />

Mladen Šebian was one of the founders and a member (also president of the Supervisory<br />

board) at Dinaridi – DISKF from 2002 to the year of his death. From 2002.<br />

onwards, he participated in all important explorations of DDISKF, as well as in international<br />

speleo diving expeditions in the Rakovica area in years 2002, 2003, 2004<br />

and 2005.<br />

In his caving education, he reached the title of “Federal caving instructor” among<br />

the fi rst seven in Croatian Speleological Union. At the beginning of 2001, at the<br />

celebration of 20th anniversary of DISKF, he received “The Charter of DISKF “. He<br />

published several papers in the “Spelaeologia Croatica” magazine. He was comprehensive<br />

in caving activities. He updated caving equipment, took cave photos,<br />

etc., but his work will be remembered in comprehensive approach to petrogliphics<br />

and other archaeological traces in caves. He read and contacted respectable world<br />

experts concerning the fi eld or topic he worked on. He always had his attitude,<br />

which differed mostly from the general ideas. He was an introverted, modest man,<br />

but always helpful. We have written these lines in order for the world not to forget<br />

who Negi was... and we bid you goodbye, You who are exploring the fi elds of “God`s<br />

territories”.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 11


PREDAVANJA<br />

Lectures


Gravure u špilji na Tržačkoj kosi<br />

Vlado Božić / SO HPD Željezničar<br />

(U sjećanje na Mladena Šebiana Negija)<br />

U jednoj od špilja na Tržačkoj kosi, nedaleko Drežnika, speleolog Mladen<br />

Šebijan – Negi, član DISKF-a, pronašao je prije tridesetak godina ugravirane<br />

znakove na kamenim oblucima špiljskog tla.<br />

Slične gravure našao je i u susjednoj Bosni, južno od Tržačkih Raštela, na<br />

području zvanom Bugar. Izradio je crteže tih gravura, a Tihomir Kovačević je<br />

i slikao gravure u Špilji na Tržačkoj kosi. Kako sam nije mogao odgonetnuti<br />

značenje tih gravura, zatražio je savjet od sarajevskog arheologa Đure Baslera<br />

i speleologa Jasminka Mulaomerovića, koji su već imali određenih iskustava sa<br />

sličnim gravurama u BiH.<br />

Nažalost, ni oni nisu znali tumačenje tih gravura. O tim je gravurama Jasminko<br />

Mulaomerović 1991. objavio vijest u sarajevskom Speleo Dodo Biltenu.<br />

Svako dalje istraživanje tih gravura prekinuto je zbog rata. Pristup Špilji na<br />

Tržakoj kosi, radi detaljnijeg proučavanja, i sada je problematičan, jer je to<br />

područje, sumnja se, zagađeno minama.<br />

Engravings in the Cave on Tržačka kosa<br />

Summary<br />

(in memory of Mladen Šebijan – Negi)<br />

Thirty years ago, in one of the caves on Tržačka kosa, in the vicinity of<br />

Drežnik, a caver, Mladen Šebijan – Negi, a member of DISKF, found engraved<br />

signs on the stone gravels of the cave.<br />

He found similar engravings in the neighbouring Bosnia, south of Tržačka<br />

Raštela, in the territory called Bugar. He made drawings of these engravings,<br />

and Tihomir Kovačević took photos of the engravings in the Cave on Tržačka<br />

kosa. As he couldn`t decipher the meaning of the engravings, he asked an archaeologist<br />

from Sarajevo, Đuro Basler, and a caver, Jasminko Mulaomerović<br />

for advice since they had already had certain experience with similar engravings<br />

in Bosnia and Herzegovina.<br />

Unfortunately, they did not know the meaning of the engravings. In 1991,<br />

Jasminko Mulaomerović issued a piece of news on the engravings in the Speleo<br />

Dodo Bulletin of Sarajevo. All further researches of the engravings were<br />

stopped because of the war. The access to the Cave on Tržačka kosa is still a<br />

problem for further studying because it is suspected that the area used to be<br />

mined.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 13


Speleoronilačka istraživanja vrulje Zečice<br />

PREDAVANJA<br />

Petra Kovač Konrad, Vedran Jalžić, Nenad Buzjak /<br />

SO PD Željezničar, SK Samobor, Društvo za istraživanje krša Freatik<br />

Vrulja Zečica nalazi se u JI dijelu Velebitskog kanala u blizini naselja Modrić<br />

7,8 km JI od Starigrada. Roniocima i speleoroniocima koji su ulazili uglavnom<br />

u ulazni jamski kanal poznata je desetljećima. Prva zasad poznata istraživanja<br />

počela su prije 30 godina (1982.) pod vodstvom Donata Petricciolija.<br />

U više ronjenja obavljenih do 1999. godine istražen je ulazni kanal do dubine<br />

od 46 m, iako je otkriveno da se kanal nastavlja u horizontalnom smjeru. Od<br />

2011. godine u njoj se obavljaju sustavna speleoronilačka istraživanja s ciljem<br />

prikupljanja geomorfoloških, geoloških, hidrogeoloških i bioloških podataka koji<br />

će biti korišteni za znanstveni rad i potrebe postava muzeja o Velebitu.<br />

Nakon istraživanja ulaznog i horizontalnih kanala otkriveno je da se radi o<br />

razgranatoj spilji s jamskim ulazom spiralnog tlocrta. Ulaz u vrulju smješten je<br />

na pjeskovitom dnu uvale zatvorene Tankim rtom, na dubini 6-9 m. Nakon jamskog<br />

kanala na dubini od 37,5 m grana se horizontalni kanal. Najdublja točka<br />

dna je na dubini od 43 m što iziskuje dobru pripremu urona.<br />

Nakon niza istraživačkih akcija ukupna prijeđena duljina kanala je 650 m,<br />

od čega je za 197 m izrađen speleološki nacrt. U topografski snimljenom dijelu<br />

širina kanala je do 17 m, a visina do 5 m. Utvrđeno je da su kanali oblikovani<br />

u karbonatnim naslagama kredne i tercijarne starosti (vapnenci i breče) duž<br />

pukotina i pukotinskih sustava pravca I-Z, SI-JZ i SSI-JJZ. Svi prođeni horizontalni<br />

dijelovi imaju značajke kanala oblikovanih u freatičkim uvjetima (lećasti<br />

presjek). Obilje siga ukazuje na izmjene uvjeta speleogeneze i hidrološkog<br />

režima tijekom geološke prošlosti.<br />

S obzirom na dimenzije stalagmita (od kojih su pojedini dulji od 1,5 m) i stupova<br />

(visine veće od 2 m i promjera većeg od 1 m) zaključeno je da je vadozna<br />

faza trajala relativno dugo. Vadoznu fazu u kojoj su se taložile sige postupno<br />

zamjenjuju epifreatička i freatička faza. Ovakvu tranziciju uvjetuje postpleistocensko<br />

izdizanje morske razine kada se postupno formira današnja linija obale<br />

i uvjeti karakteristični za obalni krški vodonosnik.<br />

Pored siga u primarnom položaju akumulacije, u kanalu je na puno mjesta<br />

pronađen veliki broj polomljenih siga što je rezultat snažnog mehaničkog djelovanja<br />

vode iz dobro okršenog velebitskog zaleđa koja povremeno izbija kroz<br />

vrulju u more. Vrulja je povremeno aktivna, nakon obilnih padalina i otapanja<br />

snijega u proljeće. Tada ronjenje u njenim kanalima zbog velikog protoka nije<br />

moguće.


Speleo-diving explorations of<br />

the Zečica water spring<br />

Summary<br />

The Zečica water spring is located in the south-eastern part of the Velebit<br />

canal near the Modrić village, some 7,8 km south-east of Starigrad. The pit<br />

entrance has been known to divers and cavers for decades. The fi rst known<br />

explorations began 30 years ago (in 1982) lead by Donato Petriccioli.<br />

It had been dived several times until 1999, and the entrance channel up to<br />

the depth of 46 metres was explored, although it was discovered that the channel<br />

continues horizontally. Since 2011, systematic speleo-diving explorations<br />

have been performed with the goal of gathering geomorphologic, geological,<br />

hydro geological and biological data, which are going to be used in a scientifi c<br />

study and for the needs of the Velebit museum.<br />

After the research of the entrance channel and the horizontal ones, it was<br />

discovered that the cave is outspread with a spiral pit entrance. The entrance<br />

into the water spring is located on the sandy bottom of the cove closed by the<br />

Slim cape, at the depth of 6-9m. After the pit channel at the depth of 37.5m a<br />

horizontal channel is outspread. The deepest point of the bottom is at -43 m<br />

which requires a good dive preparation.<br />

After several explorations the total length of the channel is 650m, 197m of<br />

which have been mapped. In the mapped part of the channel the width is up to<br />

17m, while it is up to 5m high. The channels have been shaped in carbonate<br />

layers from the cretaceous and tertiary period (limestone and breccias) along<br />

the fi ssures and fi ssure direction systems east-west, NE-SW and NNE-SSW. All<br />

the known horizontal parts have features of channels shaped in phreatic conditions<br />

(lens cross-section). Numerous fl owstones indicate change of conditions<br />

of speleogenesis and hydrological regime during the geological history.<br />

Considering the stalagmite size (some of them longer than 1.5m) and columns<br />

(higher than 2m, diameter larger than 1m) it has been concluded that the<br />

vadose phase took relatively long. The vadose phase where the fl owstones<br />

were created is gradually substituted by the epiphreatic and phreatic phase.<br />

This transition is caused by the post-pleistocene elevation of the sea level when<br />

the present coastline and conditions for the coast karsts aquifer were gradually<br />

formed.<br />

Apart from the fl owstones in the primary accumulation position, a number of<br />

broken fl owstones in the channel were found, which is a result of powerful mechanic<br />

action of water from the karsts of Velebit hinterland which occasionally<br />

springs into the sea through the water spring. The spring is occasionally active,<br />

especially after abundant precipitation and snow melting in spring. At that time,<br />

diving in its channels is not possible due to huge water fl ow.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 15


Istraživanje ponora Brusan<br />

PREDAVANJA<br />

Golubinka u Grulovićima<br />

Andrija Rubinić / SU Estavela<br />

Ponor Brusan nalazi se kod mjesta Šapjane na 410 m n.m., u općini Matulji<br />

blizu granice sa Slovenijom, na istoimenom polju kuda protječe i potok Brusan.<br />

Ovo polje nalazi se na kontaktu fl iša i vapnenca, i samo je jedan u niza polja i<br />

ponora na potezu od Novokračina do Kozine. Na ovom području u Sloveniji tako<br />

postoji 7 speleoloških objekata duljih od 500m i 6 dubljih od 100m. Još 1990.<br />

godine provedeno je trasiranje vode koja utječe u ponor te je utvrđena veza s<br />

priobalnom izvorima na području Opatije.<br />

Ponor je označen na topografskim kartama, a početkom 2000. godine<br />

tadašnji članovi SU Estavela obilaze ga, ali ne nalaze perspektivu za ući u njega.<br />

Skoro deset godina poslije nova generacija Estaveličara ponovno obilazi<br />

ponor, uočavaju pukotinu sa snažnom cirkulacijom zraka koja im daje motivaciju<br />

za daljnja istraživanja. Nakon više bezuspješnih pokušaja pronalaženja<br />

ulaza, u jesen 2011. nalaze perspektivnu pukotinu širine oko 20 cm i dubine oko<br />

2,5 m. Od tada, kroz 10-tak akcija rade na širenju pukotine, te u proljeće <strong>2012</strong>.<br />

napokon ulaze u ponor. Spuštaju se u ponor do dubine od 79 m gdje nalaze<br />

dva sifona. Kroz više akcija izrađuje se nacrt, tehnički se penje više dimnjaka<br />

i pronalaze još jedan dolazni sifon. Utvrđena je ukupna istražena duljina ovog<br />

ponora od 205 m i dubina do sifona od 79 m.<br />

U istraživanjima su osim članova SU Estavela sudjelovali i članovi SU Spelunka,<br />

a krajem ljeta organizirano je i speleoronilačko istraživanje u kojem je<br />

član SD Istra preronio iz prvog u drugi sifon, a u drugom sifonu zaronio do oko<br />

10 m dubine.<br />

Goran Rnjak / SO HPK Sv. Mihovil - Šibenik<br />

Ulaz u Golubinku nalazi se oko 200 m istočno od zadnje kuće na sjevernom<br />

kraju zaseoka Grulovići u selu Kistanje. U špilju s jamskim ulazom – Golubinku<br />

u Grulovićima su u 2001. ušli speleolozi SD Špiljar iz Splita pri čemu su obišli<br />

gotovo 500m špiljskih kanala. Ogromna količina otpada na ulazu ih je godinama<br />

odbila od daljih istraživanja.<br />

01.02.<strong>2012</strong>. u Golubinku ulaze speleolozi SO Sv. Mihovil i SO Promina i<br />

prolaze nizvodni dio špilje. U slijedećem ulasku u veljači topografski se snima<br />

čak 964 metra kanala. U trećoj istraživačkoj akciji Mihovilcima se pridružuju<br />

spelolozi SD Špiljar. Topografski je snimljeno novih 90m kanala, ali razina vode<br />

je na mjestima i više od 10m iznad razine od prethodnog istraživanja. Ukupno<br />

1054 m duljine i 68 m dubine, 54. špilja po duljini u RH. Stanje ulaznog dijela i<br />

prijetnja daljim zagađenjem prijavljeni su nadležnim institucijama.


Exploration of the Brusan sinkhole<br />

Summary<br />

The sinkhole is located near the village of Šapjane at 410 m over the sea<br />

level in the municipality of Matulji near the Slovenian border in the Brusan fi eld<br />

where the creek Brusan fl ows. This fi eld is situated at the contact of fl ych and<br />

limestone and is one of numerous fi elds and sinkholes from Novokračin to Kozina.<br />

In this region of Slovenia there are 7 speleological objects longer than 500<br />

m and 6 deeper than 100 m. In 1990, tracing of water fl owing into the sinkhole<br />

was conducted, and it was determined that it was linked with the coastal springs<br />

in the area of Opatija.<br />

The sinkhole was marked on the maps, and at the beginning of the years<br />

2000 the members of the speleological association of Estavela visited it but<br />

found no prospects for entering. Almost ten years after, a new generation of<br />

Estavelan revisit the sinkhole, notice a crack with powerful air circulation giving<br />

them motivation for further explorations. After several futile attempts of fi nding<br />

the entrance, in the autumn of 2011, a crack was found of 20cm of width and<br />

about 2.5 m deep. Since then, over dozen of actions they had been working on<br />

the widening of the crack and in spring of <strong>2012</strong> they entered the sinkhole. They<br />

descended into the sinkhole until the depth of 79m where two siphons were<br />

found. The object was mapped, several chimneys were ascended and another<br />

siphon was found. The total explored length of the sinkhole is 205 m and the<br />

depth to the siphon is 79 m.<br />

Apart from the Estavelans, members of Spelunka took part in explorations,<br />

and at the end of the summer a speleodiving action was organized where a<br />

member of speleological association Istra dived from the fi rst into the second<br />

siphon, and into the second siphon around ten meters of depth.<br />

Golubinka in Grulovići cave<br />

Summary<br />

Entrance of “Golubinka u Grulovićima” cave, among the cavers is known as<br />

most polluted one. Fresh intestines of slathered sheep, goats, horses are covering<br />

slope under the entrance to the depth od -35 m. Using low temperatures and<br />

drought period, cavers of St Mihovil, Promina and SD Špiljar surveyed 1054m of<br />

cave. During the exploration water rise up more than 10m. (* SO HPK Sv. Mihovil)<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 17


Speleološka i speleoronilačka istraživanja špilje<br />

Adios u <strong>2012</strong>. godini<br />

PREDAVANJA<br />

Marjan Prpić / DDISKF<br />

Špilja „Adios“ nalazi se na samom rubu kanjona Korane, istočno od Drežnik<br />

<strong>Grad</strong>a, na području zvanom Duman. Prvi zapis o toj špilji seže u 1961. godinu,<br />

kada su speleolozi Speleološkog društva Hrvatske (SDH) istraživali to područje.<br />

Tada je u kanjonu Korane istražena i obližnja utvrđena Jankovića pećina. Speleolozi<br />

su tada utvrdili da su te dvije špilje vjerojatno povezane, ali da prolaz<br />

tim spojem nije moguć. Napravljen je tlocrt jedne i druge špilje, a špilju pored<br />

Jankove su nazvali „Mala pećina pored Jankovića pećine“. Sačinjen je tlocrt<br />

„Male pećine...“ dijelom urušene i otvorene ulazne dvorane, a u zapisu sa akcije<br />

navedeno je kako je dalji prolaz nemoguć.<br />

Međutim, prolaz je ipak pronašao i topografski snimio Marijan Čepelak<br />

(SOV) osamdesetih godina, i od tada se pojavljuje službeni podatak o duljini<br />

„Male pećine...“ – 1087 metara. Kako je to bio zadnji objekt kojeg je istraživao<br />

prije odlaska u Španjolsku, dao mu je ime<br />

„Adios“.<br />

Od tada pa do današnjih dana vodi se<br />

ova duljina „Adiosa“, ali na nekim mjestima<br />

se navodi i pogrešan naziv – Adios<br />

(Jankovićeva pećina) tj. predstavlja kao jedan<br />

speleološki objekt.<br />

Dinaridi – društvo za istraživanja i snimanja<br />

krških fenomena iz Zagreba, istraživanja<br />

Adiosa počinju <strong>2012</strong>. godine, tijekom MSRE<br />

„Baraćevac <strong>2012</strong>.“ Od srpnja te godine u<br />

10 istraživačkih akcija učinjen je veliki korak<br />

u istraživanjima; pronađeni su ulomci keramike,<br />

oruđe nepoznate namjene, pronađena<br />

je i bijela ribica. No najveći pomak napravljen<br />

je otkrićem da Adios, koji je zapravo objekt s<br />

aktivnim vodenim tokom, ne završava na mjestu za koje se do sada mislilo da<br />

je kraj, odnosno neprolazni sifon.<br />

Speleolozi i speleoronioci DDISKF-a u akciji koja je trebala potvrditi postojanje<br />

tog sifona, otkrili su da je to u stvari jezero, a da se na njegovom kraju<br />

glavni kanal - nastavlja. Pravi sifon otkriven je 50-ak metara dalje. U narednim<br />

akcijama preronjen je taj sifon, duljine 35 metara (ukupne 42), topografski je<br />

snimljeno još 110,5 metara novih kanala, preronjen drugi sifon i istraženo još<br />

toliko metara, te zaronjeno 30 metara (mjereno safe-lineom) u treći sifon.<br />

Pored predstavljanja rezultata istraživanja cilj ove prezentacije je i<br />

raščlanjivanje pogrešnih naziva te utvrđivanje naziva Adios i Jankova pećina<br />

kao konačnih.


Speleological and speleodiving explorations<br />

of the Adios cave in <strong>2012</strong><br />

Summary<br />

The “Adios” cave is situated at the verge of the Korana canyon, east of<br />

Drežnik grad, in the area called Duman. The fi rst records on the cave date<br />

from 1961, when cavers from Caving society of Croatia (SDH) were exploring<br />

the area. In the Korana canyon at the time, the nearby fortifi ed Jankovića cave<br />

was explored. It had been determined that the two caves were probably connected<br />

but the passage through the connection was not possible. Layouts of<br />

both caves were made and the one near Janković was called “Little cave near<br />

the Jankovića cave”. According to the layout and records of exploration of the<br />

“Little cave”, partially collapsed and open entrance hall further passage is not<br />

possible.<br />

However, the passage was found and mapped by Marijan Čepelak (SOV) in<br />

the eighties, and the offi cial data on the length of the “Little cave” appeared –<br />

1087m. As it was his last object to explore before<br />

leaving to Spain, he named it “Adios”.<br />

Since then until now this is the offi cial<br />

length of this cave and some places quote<br />

the wrong name – Adios (Janković cave) and<br />

represent it as one object. Dinaridi - Society<br />

for the research, surveying and fi lming of<br />

karsts phenomena, started the exploration of<br />

Adios during the International speleodiving<br />

expedition “Baraćevac <strong>2012</strong>”. Since July of<br />

this year, in 10 actions a big step has been<br />

made in explorations: ceramics debris were<br />

found, tools of unknown purpose, even a<br />

white fi sh. The biggest step was made with<br />

the discovery that Adios, which is actually an<br />

object with an active water fl ow, does not end<br />

at the place so far thought to be the end or an impossible siphon.<br />

In an action that was to prove the existence of the siphon, cavers and speleodivers<br />

of DDISKF actually discovered it was a lake and the main channel<br />

continues at its end. The real siphon was discovered some 50m ahead. In the<br />

actions that followed this siphon was dived through (35m long – total of 42),<br />

110.5 of new channels were mapped, the second siphon was dived and as<br />

many metres were explored, when fi nally the third siphon was dived in length<br />

of 30m (safe-lined).<br />

Along with presenting the results of the explorations, the goal of the presentation<br />

is analysing false appellations and setting the names Adios and Janko`s<br />

cave as fi nal.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 19


Jelar Ponor<br />

PREDAVANJA<br />

Teo Barišić / SO HPK Sv. Mihovil - Šibenik<br />

Jelar ponor nalazi se uz jugozapadni rub Štikadskog polja, oko 500m istočno<br />

od zaseoka Gudura, na nadmorskoj visini od 547 m. Voda iz rijeke Ričice nekoć<br />

se povremeno ulijevala kroz njegov ulaz dok se danas prikuplja u akumulacijsko<br />

jezero Štikada. Za vrlo visokih vodostaja koji prijete prelijevanjem preko<br />

brane, voda iz jezera se kroz evakuacijsku ustavu pušta u staro korito Jelar<br />

ponora. O silini i količini vode koja tada protječe ponorom najbolje svjedoči<br />

nekoliko željezničkih pragova, bačvi i drugih predmeta koji se mogu naći i u<br />

najvišim dijelovima objekta.<br />

U nizu istraživanja od 1974. do 1983. godine, speleološke ekipe Geološkog<br />

zavoda iz Zagreba i članova SOŽ-a istražen je i topografski snimljen ulazni dio<br />

(Božičević, Kuhta) i fosilni uzvodni kanal u ukupnoj tlocrtnoj duljini od 174m.<br />

Na dnu pod samim ulazom uočen je pritiskom vode nabijen razni materijal koji<br />

je umanjio propusnu moć ponora. Nakon neuspješnog miniranja pristupilo se<br />

čišćenju i uređenju ulaznog dijela sa zaštitnom rešetkom koja je trebala spriječiti<br />

ponovno začepljenje. Po probijanju čepa, speleolog Jadranko Ostojić – Makina<br />

prošao je 150 m novog kanala i najavio veliku perspektivu daljnjih istraživanja.<br />

90-tih godina prošlog stoljeća, nakon Domovinskog rata, speleolozi SO Dubovac<br />

iz Karlovca su u više navrata istražili veći dio ponora, no nacrt objekta nikad<br />

nije objavljen.<br />

Jedan od učesnika tog istraživanja, speleolog Dinko Novosel, još od vremena<br />

uspostave moderne speleološke scene u Šibeniku stalno nas nagovara da<br />

odemo u ponor. Hrvoje Cvitanović - Cvite dodatno je potaknuo našu maštu<br />

iznijevši podatak da Jelar ima tlocrtnu duljinu od 990 m.<br />

Potaknuti rekorderstvom i nezdravim ambicijama, zaključili smo da bi bilo baš<br />

lijepo testirati ovaj podatak i ove godine ugurati i treći objekt dulji od 1000 m na<br />

popis najduljih objekata Hrvatske.<br />

Sa tek 174m tlocrtne (181m stvarne) duljine što ih je Kuhta zabilježio u svom<br />

diplomskom radu krenuli smo gotovo ispočetka. Srećom, zaštitna rešetka na<br />

ulazu i dobra navika lokalnog stanovništva da se ne rješava viškova po jamama<br />

osigurala je da dosadašnja dva ulaska budu pravo zadovoljstvo. U prvome, 23.<br />

lipnja su Aida i Teo Barišić nacrtali sljedećih 186 m. Kanal bez blata i freatske<br />

sige u većem dijelu objekta izazvale su naše ushićenje.<br />

Jaki dojmovi doveli su nas na ulaz već nakon 14 dana. Peteročlana ekipa: Mario<br />

Blatančić, Zlatan Trokić, Joso Gracin, Luka Dubravica i Teo Barišić su topografski<br />

snimili 747 m kanala čime je ponor dosegao 1091 m duljine.<br />

Špiljski prostor je izvanredno različit; od prekrasnog dolaznog kanala kojim i<br />

u ova sušna vremena teče znatna količina vode, zadnje nizvodne dvorane sa


16 m dugim dubokim jezerom, preljevnog kanala ispunjenog svijetlim freatskim<br />

sigama do visokih meandara kojima po dnu preko šljunka teče vodeni tok i u<br />

kojima treba tražiti mogućnost daljeg napredovanja. Splet kanala se pokazao<br />

izuzetno zapetljanim, teškim za prolazak i topografsko snimanje.<br />

U uvjetima povećane aktivnosti vodenog toka što su uvjeti koji vjerojatno<br />

vladaju većinom godine, otežan je, a možda i onemogućen prolazak kroz veliki<br />

dio objekta. Najniža točka se prema našim izmjerama nalazi na -45 m od jamskog<br />

ulaza u ponor podno zaštitne rešetke.<br />

Na koncu zadovoljstvo. U svega dva ulaska postigli smo zacrtano i imamo<br />

dobar pouzdan nacrt koji će biti pravi temelj za buduća istraživanja. Potrebno je<br />

naglasiti da našim istraživanjem nismo prošli neke dijelove koje su prošli raniji<br />

istraživači; dio kanala do uzvodnog sifona, blatni meandar u nizvodnom dijelu<br />

objekta kao ni penj u dijelu koji je nazvan Gorika. Bit će tu još dosta posla a s<br />

nacrtom će se mnogi odlučiti posjetiti ovaj izuzetno lijepi ponor. Jelar je dobio i<br />

svoje zasluženo mjesto na popisu najduljih špilja u Hrvatskoj.<br />

Foto: Sv. Mihovil<br />

Jelar sinkhole<br />

Summary<br />

Jelar sinkhole is situated in west side of artifi cial lake Štikada. Today water<br />

sinks the entrance only after heavy rain or snow period through the evacuation<br />

openings of the lake.<br />

Jelar was explored since 1974 but only after hard cleaning, even with dynamite,<br />

cavers succeeded to reach permanent water stream. Explorations<br />

were interrupted by war. After dozens of actions (except earlier 158m made<br />

by M.Kuhta) there was no published plan of the cave. Cavers of St Mihovil<br />

in two attempts in June and July <strong>2012</strong> surveyed 933m of channels what<br />

means new length of 1091m, depth of 45m and 51. longest cave in Croatia.<br />

(*SO HPK Sv. Mihovil)<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 21


Istraživanje Crnopca u <strong>2012</strong>. godini<br />

PREDAVANJA<br />

Zvonimir Završki / SO HPD Željezničar<br />

Cilj prezentacije je prikazati rezultate rada na području Crnopca u <strong>2012</strong>. godini<br />

– području koje SO HPD Željezničar sustavno istražuje više od tri desetljeća.<br />

Odrađene su neke manje, prošlih godina pronađene, jame. Prezentirat ćemo<br />

napravljeno u jami Muda labudova koja su otišla u dubinu i duljinu; ostali su novi<br />

upitnici dok su neki „perspektivni“ upitnici rješeni.<br />

Sudjelovali smo u istraživanju jamskog sustava Kita Gaćešina – Draženova<br />

puhaljka, a obišli smo i neke, prije rađene, jame s ciljem boljeg i detaljnijeg<br />

sređivanja katastarskih podatka. Sve to radili smo u suradnji s prijateljima, a<br />

nismo zaboravili ni zdravu speleološku zafrkanciju.<br />

Istraživanje Jamskog sustava Kita Gaćešina -<br />

Draženova puhaljka u <strong>2012</strong>. godini<br />

Teo Barišić, Ana Bakšić, Marin Glušević /<br />

SO HPK Sv. Mihovil, SO PDS Velebit, SO HPD Mosor<br />

Speleološko istraživanje najduljeg našeg sustava traje i dalje. U zadnjih<br />

nekoliko akcija ukupna duljina pomiče se vrlo polako. I ranije je napredovanje<br />

znalo biti usporeno tehnički zahtjevnim penjanjima, prečenjem i provlačenjima.<br />

No, upravo je ta upornost rezultirala pronalaskom spleta kanala koji započinje<br />

iznad bivka u Ašovu, najbližem ulazu. U tome spletu kanala od Sonje, preko<br />

Hazardera, Veseljka i TIM-skog meandra pronađena su dva nova spoja sa<br />

donjom etažom u Divljem Zapadu i Facebooku, a na drugu stranu preko<br />

Nadgrađa, Kupreških vrata i Bosanskih posla spoj na Kitapenu pod Kitobranom.<br />

U tom dijelu ukupno je kartirano oko 1750m novih kanala. Krajem prošle<br />

godine napravljen je i niz istraživanja u donjoj etaži u kojoj se brže pronalaze<br />

lakše prohodniji kanali. Kako su novopronađeni kanali sve udaljeniji tako je za<br />

njihovo istraživanje potrebno odvojiti više dana od uobičajenih vikenda.<br />

Prvi ovogodišnji pokušaj je propao jer je istraživačka akcija prekinuta<br />

puknućem pločice međusidrišta i ozlijeđivanjem speleologa te pretvorena u<br />

akciju speleospašavanja u kojoj je sudjelovalo više od stotine spašavatelja<br />

HGSS skupa sa speleolozima koji su krenuli na istraživanje. Ozlijeđeni speleolog<br />

je izvučen sa više od 400m dubine gotovo dva kilometra daleko od ulaza.<br />

Marin Glušević je ipak i ove godine „potegnuo“ vikend istraživanje u nastavku<br />

najdublje dotadašnje točke na -667m i sa još četiri speleologa iz Splita,<br />

Šibenika i sa Brača spustio se na sadašnje dno na -737m. Jamski sustav KG-<br />

DP je duljinom od 23.334m u međuvremenu postao jedna od 200 najduljih špilja<br />

na svijetu.


Explorations of Crnopac in <strong>2012</strong><br />

Summary<br />

The goal of the presentation is to show the results of work in the area of<br />

Crnopac in the year <strong>2012</strong>. It is an area systematically explored by Speleological<br />

division Željezničar for more than three decades. Some smaller, in previous<br />

years found pits were explored. We are going to present what has been done in<br />

the Muda labudova (Balls of Swan) in depth and length; there are some question<br />

marks still lefo, while some prosperous ones have been solved.<br />

We participated in the explorations of the system of Kita Gaćešina –<br />

Draženova puhaljka, and we visited some earlier explored pits with the goal of<br />

better and more thorough dealing with the cadastre. We did it all in cooperation<br />

with friends, without forgetting healthy caving fun.<br />

Exploration and surveying of cave system Kita<br />

Gaćešina - Draženova puhaljka in year of <strong>2012</strong><br />

Summary<br />

Exploration and surveying of Croatian longest cave system are still in progress.<br />

Most of 11 explorations during this year were conducted close to the lower<br />

entrance. They needed lot of technical climbing and time. More than 1,7km<br />

of new passages were found. Exploration of lowest parts needs even more<br />

time. First attempt in June was interrupt by accident. An injured caver had been<br />

pulled out from the depth of 400m and almost 2km distance in most complex<br />

caverescue action in Croatia ever.<br />

Nevertheless, team of 5 Dalmatian cavers in July reached the lowest point<br />

of system at -737m.<br />

Length of 23,334m<br />

brought Cave system<br />

Kita Gaćešina –<br />

Draženova puhaljka<br />

among 200 longest<br />

caves in the world.<br />

( * SO HPK Sv. Mihovil)<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 23


Ekspedicija Velebita <strong>2012</strong>.<br />

Međunarodna speleološka ekspedicija<br />

“Srednji Velebit - Vršeljci <strong>2012</strong>.”<br />

Damir Basara / SO PD Dubovac - Karlovac<br />

PREDAVANJA<br />

Ronald Železnjak, Dalibor Paar / SOV PDS Velebit<br />

<strong>2012</strong>. godine SO PDS Velebit organizirao je ekspediciju u jamski sustav<br />

Velebita u sklopu projekta istraživanja dubokih jama i inventarizacije<br />

speleoloških objekata NP Sj. Velebit, s ciljevima da se provjere perspektive u<br />

toj jami, te da se naprave znanstvena i fi zikalna mjerenja. Osim toga, sudionici<br />

ekspedicije su pronašli i istražili više od 10-ak jama u okolici, među njima i<br />

enigmatičnu Sirenu.<br />

U periodu od 28.07. do 12.08. na području Vršeljci (srednji Velebit) održana<br />

je stručno-znanstvena ekspedicija sa međunarodnim sudjelovanjem „Srednji<br />

Velebit-Vršeljci <strong>2012</strong>“. Organizatori ekspedicije bili su Speleološki odsjek PD<br />

„Dubovac“-Karlovac i Speleološki klub „Ursus spelaeus“-Karlovac uz potporu<br />

JU Park prirode Velebit. Osim organizatora na ekspediciji je sudjelovalo još 11<br />

udruga iz Hrvatske, te jedna iz BiH i Ukrajine. Ukupno su kroz kamp prošla 53<br />

sudionika. Voditelj istraživanja bio je Damir Basara (SO PD „Dubovac“)<br />

Glavni cilj ove ekspedicije bila su istraživanja u špilji Atili u kojoj su osim<br />

ponavljanja topografskog snimanja nekih dijelova objekta, istraženi i brojni novi<br />

kanali. Najviše se istražilo u kanalu Đure i Darinke gdje je ispenjan veći broj dimnjaka,<br />

te na kraju špilje u Zdenkovom kanalu gdje je prođen polusifon i istraženo<br />

50-ak metara novih kanala do pravog sifona. Ronjeno je i u nizvodnom sifonu<br />

gdje je utvrđeno da sifon nastavlja dalje ali se zbog vrlo brzog zamućivanja<br />

vode (gotovo nikakav protok) nije moglo nastaviti sa ronjenjem.<br />

Također je pronađeno i nekoliko novih sporednih kanala tako da će se<br />

istraživanja u ovoj špilji nastaviti. U špilji su vršena biospeleološka i meteorološka<br />

istraživanja, te su uzeti uzorci sedimenta za analizu na teške metale. Za sada je<br />

topografski snimljeno 2105 m stvarne i 1825 m tlocrtne duljine. Dubina objekta<br />

je 42 m, dok je visinska razlika 58,5 m. Špilja Atila za sada ima 3 ulaza.<br />

Osim istraživanja u Atili istraženo je i 15 drugih speleoloških objekata od<br />

kojih je najdublja jama Vudu čajld s 86 m dubine. U špilji Bič Božji vršena su<br />

arheološka istraživanja, gdje su iskopane 3 sonde.<br />

Pokrovitelj ekspedicije: Hrvatski speleološki savez<br />

Udruge sudionici: SO PD „Dubovac“, SK „Ursus spelaeus“, SD „Karlovac“,<br />

HBSD, SO HPD „Željezničar“, SK „Samobor“, SD „Špiljar“, SO PD „Mosor“,<br />

SO „Profunda“,SO „Liburnija“, SO „Velebit“, HGSS Gospić, ATOM-Zavidović,<br />

KS „Podillja“, PD „Paklenica“.<br />

Sponzori ekspedicije:Alca Bolton, Alca-Paloma, Atlantic trade, AWT International, Henkel, Kraš, Lin<br />

trgovina, Nimcro, PIK Vrbovec, Pivovara Ličanka, Prodis, Žitoproizvod.


Expedition Velebita <strong>2012</strong><br />

Summary<br />

In <strong>2012</strong>, Speleological division of the Mountaineering society of Velebit organized<br />

an expedition into the pit system Velebita within the project of deep<br />

pit research and inventory of speleological objects of the National Park North<br />

Velebit, with the goal to examine the prospects in the pit and to make scientifi c<br />

and physical measures. Also, the participants of the expedition have found and<br />

explored more than a dozen of pits in the area, among them the enigmatic<br />

Mermaid.<br />

In the period between 28 July and 12 August, in the area of Vršeljci (mid-<br />

Velebit), there was a scientifi c expedition with international participants called<br />

“Srednji Velebit-Vršeljci <strong>2012</strong>”. The expedition was organized by the Speleological<br />

division of Mountaineering society “Dubovac” – Karlovac and Speleological<br />

club “Ursus spelaeus”- Karlovac with the support of Public institution Nature<br />

park Velebit. Apart from the organizer, there were 11 societies from Croatia,<br />

one from Bosnia and Herzegovina and one from the Ukraine. There were a total<br />

of 53 participants in the camp. The leader of explorations was Damir Basara<br />

(SO PD “Dubovac”).<br />

The goal of this expedition was exploration in the cave of Atila where numerous<br />

new channels were explored apart from re-mapping of certain parts of the<br />

cave. Majority of exploring was done in the channel of Đuro and Darinka where<br />

numerous chimneys were climbed, and at the end of the cave in the channel of<br />

Zdenko where the semi-siphon was passed and new 50 metres were explored<br />

reaching the real siphon. The downstream siphon was dived through where it<br />

was determined that it continued but due to speedy blurring (almost no fl ow) the<br />

diving could not be continued.<br />

Several new side channels were found so that the exploring of this cave<br />

shall continue. Bio-speleological and meteorological researches were done and<br />

samples of sediment were taken to be analysed to heavy metals. So far, 2105m<br />

of real length and 1825m of layout length has been mapped. The cave is 42 m<br />

deep, and the height level is 58,5 m. The Atila cave has three entrances at the<br />

moment.<br />

Apart from Atila 15 other caves have been explored, the deepest of which is<br />

Voodoo Child of 86m. In the Whip of God archaeological researches were done<br />

and 3 probes were dug.<br />

Patron of expedition: Hrvatski speleološki savez<br />

International caving expedition<br />

“Srednji Velebit - Vršeljci <strong>2012</strong>”<br />

Summary<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 25


Speleološki logor “Dinara <strong>2012</strong>.”<br />

terminu od 21. do 29. srpnja <strong>2012</strong>. godine speleološko društvo Špiljar<br />

iz Splita pod pokroviteljstvom Hrvatskog speleološkog saveza provelo je<br />

istraživanja jama i špilja na području planine Dinare u masivu Troglava.<br />

Ovogodišnja istraživanja nastavak su istraživanja započetih 2011. godine.<br />

Tijekom ovog i prošlogodišnjeg speleološkog logora u cijelosti je istraženo 25<br />

speleoloških objekata od područja Vrdova do Ćorina Lacmena preko Vještić<br />

gore i Velike Duvjakuše. Svi speleološki objekti su topografski snimljeni te je<br />

iz njih sakupljena podzemna fauna. Voditelj ovogodišnjeg logora bio je Grgo<br />

Puljas.<br />

Najdublja istražena jama je Kuraja sa svojih -295 m dubine, zatim slijedi<br />

jama Taratutnja od -210 m te nekoliko jama od preko -100 m dubine. U jednom<br />

speleološkom objektu pronađeni su ulomci keramičke posude koji će biti predani<br />

arheolozima na uvid. Ovogodišnjem speleološkom logoru pridružili su se<br />

biolozi iz udruge studenata biologije BIUS iz Zagreba, koji su uz članove SD<br />

Špiljar iz Splita uzorkovali špiljsku faunu.<br />

PREDAVANJA U<br />

Grgo Puljas i Sandra Puljas / SD Špiljar - Split<br />

Istraživanjima su nazočili i predstavnici javne ustanove za upravljanje<br />

zaštićenim prirodnim vrijednostima Splitsko - dalmatinske županije.<br />

Na ovogodišnjem logoru sudjelovalo je 50 sudionika iz više speleoloških<br />

udruga s područja Hrvatske: SD Špiljar - Split, SU Pula, SO PD Velebit - Zagreb,<br />

SO PD Promina - Drniš, SO PD Imber - Omiš, SO HPD Mosor - Split, SO<br />

PD Kozjak - K.Sućurac, SO HPD Malačka - Donja Kaštela, SO PD Liburnija -<br />

Zadar. Organizaciju i provedbu logora pomogli su i planinarska udruga Dinaridi<br />

- Split kao i HGSS stanica Split.<br />

Kao i prošle godine cilj ovogodišnjeg logora bio je istražiti i evidentirati sve<br />

jame i špilje ovog neistraženog dijela Dinare te prikupiti što više podataka<br />

koji bi bili korisni u eventualnim<br />

nastojanjima da se ovaj<br />

prostor prepozna kao vrijedan<br />

i stavi pod određenu kategoriju<br />

zaštite.


Caving camp “Dinara <strong>2012</strong>”<br />

Summary<br />

In the period between 21 and 29 of July <strong>2012</strong>, speleological society Špiljar<br />

from Split, sponsored by the Croatian speleological association, conducted a<br />

number of researches of caves in the territory of the Dinara mountain in the<br />

Troglav massif.<br />

This year`s researches continue to the researches started in 2011. During<br />

this and last year`s camp, 25 speleological object have been explored in total,<br />

from the area of Vrdovo to Ćorin Lacmen across the Vještić hill and Velika<br />

Duvjakuša. All the objects have been mapped and underground fauna has been<br />

collected. The leader of this year`s camp was Grgo Puljas.<br />

The deepest explored cave is the Kuraja with its -295 m, followed by the<br />

Taratutnja of -210 m, as well as several caves of over -100 m deep. In one of<br />

the caves pieces of ceramics were found. These will be given to archaeologists<br />

to study them. The camp was joined by the biologists from the society of biology<br />

students, BIUS from Zagreb, who, along with the members of Špiljar-Split<br />

sampled the cave fauna.<br />

Representatives of the Public institution for managing protected natural resources<br />

of the county Splitsko-Dalmatinska also took part in the explorations.<br />

At this year`s camp 50 people participated from more speleological societies<br />

of Croatia: SD Špiljar - Split, SU Pula, SO PD Velebit - Zagreb, SO PD<br />

Promina - Drniš, SO PD Imber - Omiš, SO HPD Mosor - Split, SO PD Kozjak<br />

- K.Sućurac, SO HPD Malačka - Donja Kaštela, SO PD Liburnija - Zadar. Mountaineering<br />

association of Dinaridi - Split as well as the Mouintain rescue station<br />

of Split assisted in realization of this camp.<br />

As it was last year, the goal of this camp was to explore and mark all the<br />

caves of this unexplored part of the Dinara, and to collect as much information<br />

that would be useful in potential<br />

recognition of this area as<br />

valuable and potentially protected.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 27


Špiljarski posjet Mađarskoj 7-10. 6. <strong>2012</strong>.<br />

PREDAVANJA<br />

Davor Andrić / SOŽ<br />

Davor Andrić / SO Željezničar - Zagreb<br />

U svibnju ove godine smo dobili poziv mađarskih speleologa da dođemo u<br />

špiljarenje u Budimpeštu. Četiri špilje su bile predviđene za obilazak: Pál-völgyibarlang,<br />

Mátyás-hegyi-barlang, Szemlö-hegyi-barlang, i Ferenc-hegyi-barlang.<br />

Termin se poklapao s akcijom na Crnopcu tako sam jedini išao u Budimpeštu,<br />

a domaćini su mi bili Éva Csizmadia koja je instruktorica i Gabor Király koji<br />

vodi speleološku školu u Budimpešti.<br />

U subotu u jutro smo krenuli na prvi teren: Mátyás-hegyi-barlang. Hegy znači<br />

brdo, Pál, Mátyás i Ferenc su osobna imena, a barlang je mađarska riječ za<br />

špilju... Došli smo do ulaza u novootkrivenu špilju Haracsaszájú barlang u sklopu<br />

Pál-vöglyi-Mátyás-hegyi sustava gdje su na jednoj stijeni mađarski školarci<br />

polagali praktični dio. Doznao sam da njihova škola traje skoro šest mjeseci,<br />

za razliku od naše koja je trajala šest tjedana, ali je njihov tempo manje gust<br />

u odnosu na naš. Praktični test se sastojao od brzog kretanja po špilji Mátyáshegyi<br />

te penjanja, spuštanja, prelaska prečnice i prusiciranja po postavljenom<br />

poligonu ...<br />

Tijekom vikenda obišli smo još i Szemlő-hegyi barlang, Ferenc-hegyi barlang,<br />

Pál-völgyi.. ljubazni domaćini zovu nas da dođemo opet, u većem broju,<br />

odgovaram:”Morate i vi doći u Zagreb”.


A caving visit to Hungary - 7 to 10 june <strong>2012</strong><br />

Summary<br />

In May this year we received an invitation from Hungarian cavers to come<br />

on a caving trip to Budapest. Four caves were to be visited: Pál-völgyi-barlang,<br />

Mátyás-hegyi-barlang, Szemlö-hegyi-barlang, and Ferenc-hegyi-barlang.<br />

The time of the visit interfered with our explorations on Crnopac, so I was the<br />

only one who went to Budapest. My hosts were Éva Csizmadia, an instructor,<br />

and Gabor Király, head of caving courses in Budapest.<br />

On Saturday morning we headed on our fi rst fi eld trip - Mátyás-hegyi-barlang.<br />

Hegy means “hill”, Pál, Mátyás and Ferenc are fi rst names, while barlang<br />

is a Hungarian name for a “cave”... We arrived to the entrance to the newly<br />

discovered cave called Haracsaszájú barlang within the Pál-vöglyi-Mátyáshegyi<br />

system. On that day Hungarian trainees had a practical exam. I learned<br />

that their caving course takes almost six months, while ours takes only six<br />

weeks. However, their pace is slower than ours. Their practical test contained<br />

fast movement through the Mátyás-hegyi cave, climbing, descending, transferring<br />

and prussic on the set training fi eld...<br />

During the weekend we visited Szemlő-hegyi barlang, Ferenc-hegyi barlang,<br />

Pál-völgyi.. Our kind hosts invite us to come again, and I respond: “You<br />

must come to Zagreb, too.”<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 29


Hrvatska speleološka ekspedicija u Maleziji<br />

PREDAVANJA<br />

Siniša Jembrih / SO Željezničar - Zagreb<br />

Od 01-22. rujna <strong>2012</strong>. održana je Hrvatska speleološka ekspedicija u<br />

Maleziji. Ekspedicija je imala više glavnih ciljeva:<br />

1.Speleološko istraživanje.<br />

Sva istraživanja radila su se na vapnenačkim brdima u okolici grada Merapoh<br />

u Malezijskoj državi Pahang. Uglavnom se radilo o špiljama sa vodenim<br />

tokovima, ali je odrađeno i nekoliko jama.<br />

2.Edukacija.<br />

Speleologija u Maleziji nije posebno razvijena nego je prepuštena pojedincima<br />

i međusobno nepovezanim grupama. Veliku količinu vremena tako članovi<br />

ekspedicije provodili su obučavajući lokalne entuzijaste osnovnim speleološkim<br />

tehnikama.<br />

3.Ekologija.<br />

Nažalost, vapnenačka brda, kao i speleološki objekti u Maleziji se nalaze<br />

pod stalnom prijetnjom iskorištavanja za potrebe građevinske industrije. Ova<br />

ekspedicija zato je imala i izraženu ekološku komponentu i to u vidu informiranja<br />

lokalnog stanovništva o vrijednostima krša, ali i u organiziranju lokalnih<br />

planinarskih vodiča okupljenih oko Lailija Basira i „Merapoh Nature Guides“<br />

društva u ekološku akciju „Spasimo špilje u Merapohu“.<br />

4.Turizam.<br />

Posjećen je nacionalni park Mulu na Borneu koji se smatra jednim od važnijih<br />

speleoloških lokaliteta u svijetu, a posjeta njemu dijelu speleološke opće kulture.<br />

Hrvatski speleolozi posjetili su tako najveću podzemnu dvoranu na svijetu:<br />

Sarawak dvoranu u špilji Good Luck Cave (impresivnih 700 x 400 x 70 metara)<br />

kao i Clearwater Cave koji domaćini vole opisivati kao (volumno) najveću špilju<br />

na svijetu što ona sa 30,347,540 m³ na 189 kilometara dužine možda i jest.<br />

Ekspedicija je održana u organizaciji SO HPD Željezničar, povodom 60<br />

godišnjice osnutka Odsjeka, a vodio ju je član SOŽ-a Siniša Jembrih.<br />

Članovi ekspedicije bili su:<br />

Bakšić Ana (SOV), Čepelak Matija (SOV), Dorotić Mišel (SOŽ), Ivan Limić<br />

(SOV, SOM), Malenica Marta (SOV, HBSD), Rosić Robert (SOŽ), Šarić Daria,<br />

(SOV) i Žmegač Anja (SOV).


Croatian speleological expedition in Malaysia<br />

Summary<br />

From 1 to 22 September <strong>2012</strong>, Croatian speleological expedition in Malaysia<br />

took place. The expedition had several main goals:<br />

1.Speleological research.<br />

All the researches were performed on limestone hills in the surroundings of<br />

the town of Merapoh in the Malaysian state of Pahang. They were mostly caves<br />

with water streams, and several shafts.<br />

2.Education.<br />

In Malaysia, there is no special development of speleological activities. They<br />

are left to individuals and non-connected groups to deal with. Members of our<br />

expedition spent a lot of time educating local enthusiasts in basic speleological<br />

techniques.<br />

3.Ecology.<br />

Unfortunately, limestone hills, as well as speleological objects in Malaysia<br />

have been threatened by construction industry exploitation. Therefore, this expedition<br />

had a specially distinguished ecological component which was performed<br />

in both informing the locals on the value of the karst and organizing<br />

local mountain guides into realizing an ecological action “Save the caves in<br />

Merapoh, where the guides of Laili Basir and “Merapoh Nature Guides” society<br />

took part.<br />

4.Tourism.<br />

We visited the National park of Mulu in Borneo which is considered to be<br />

one of the signifi cant speleological localities in the world, and a visit there a part<br />

of general caving culture. Croatian cavers also visited the biggest underground<br />

hall in the world: the Sarawak hall in the Good Luck Cave (impressive 700 x<br />

400 x 70 metres) as well as the Clearwater Cave that is described by the locals<br />

as (voluminously) the biggest cave in the world, which might be true with its<br />

30,347,540 m³ per 189 kilometres of length.<br />

Expedition was organized by Speleological division of the Croatian mountaineering<br />

society SO HPD Željezničar as the 60th anniversary of the division<br />

foundation and was led by a member of the same society, Siniša Jembrih.<br />

Members of the expedition were:<br />

Bakšić Ana (SOV), Čepelak Matija (SOV), Dorotić Mišel (SOŽ), Ivan Limić<br />

(SOV, SOM), Malenica Marta (SOV, HBSD), Rosić Robert (SOŽ), Šarić Daria,<br />

(SOV) and Žmegač Anja (SOV).<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 31


Preliminarni rezultati speleološke ekspedicije<br />

“Ljubuša <strong>2012</strong>.”<br />

PREDAVANJA<br />

Ivan Buntić, Roman Ozimec, Alan Kovačević /<br />

SD Mijatovi Dvori - Tomislavgrad, HBSD, DDISKF<br />

U organizaciji SD „MIJATOVI DVORI“ iz Tomislavgrada i suorganizaciji BIO-<br />

SPELD, Biospeleološkog društva u BIH te Hrvatskog biospeleološkog društva,<br />

od 08. do 15. rujna <strong>2012</strong>. godine održana je međunarodna speleološka ekspedicija<br />

Ljubuša <strong>2012</strong>, s baznim logorom u Prisoju na obali Buškog jezera.<br />

Osnovni cilj ekspedicije bio je nastavak sustavnog istraživanja speleoloških<br />

objekata na području Tomislavgrada, a osobito masiva Ljubuše te ponovni<br />

pokušaj ulaza u špiljski sustav između Duvanjskoga i Livanjskoga polja. Na ekspediciji<br />

su sudjelovali istraživači iz Australije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine,<br />

među njima i specijalisti za pojedine segmente istraživanja: speleolozi, speleoronioci<br />

i biospeleolozi.<br />

Uprkos nazivu ekspedicije, većina istraživanja provedena je u novootkrivenom<br />

sustavu Ponor Kovači – Izvor Ričine, jer je zbog povoljnih hidroloških prilika<br />

te spremnosti i upornosti speleoronilaca DDISKF-a, konačno ostvareno<br />

istraživanje ovoga naslućivanog sustava.<br />

Kroz nekoliko dana ekspedicije dosegnuta je duljina od 1500 m glavnog<br />

kanala ponora Kovači te nacrtano 1005 m špiljskog kanala, koji uglavnom prati<br />

smjer jugoistok-sjeverozapad. U kanalu koji doseže dimenzije 20x30 m uz nepoznatu<br />

dubinu (!) utvrđena je prostrana dvorana dimenzija 50x50 m uz 30 m<br />

visine koju smo nazvali Viktorova dvorana u čast prijatelja speleologa Viktora<br />

Drmića, koji je iznenada preminuo krajem 2011. godine.<br />

U Zelenom jezeru, završnom sifonu sustava izvora Ričine zaronila je ekipa<br />

iz RK NERETVA - Mostar te prošla oko 400 m vodenog kanala.<br />

Uz ovaj sustav, koji je gotovo u potpunosti zaokupio istraživače, istražena<br />

su još četiri objekta: špilja Dahna kod Omerovića, špilja Stržanj, odnosno izvor<br />

rijeke Šuice ispod drevnoga grada Stridona, Mala Bukovička špilja koja je<br />

istražena u duljini od oko 400 m vodenog i vrlo uskog kanala pri čemu je topografski<br />

snimljeno 150 m kanala te jama Golubinka istražena do dubine od 130 m.<br />

Uz ova istraživanja provedene su arheološke i paleontološke prospekcije,<br />

uz sustavno fotodokumentiranje istraživanja kao i specijalistička biospeleološka<br />

istraživanja u svim navedenim objektima. Utvrđena je iznimno zanimljiva fauna<br />

riba, kao i kolonija šišmiša te špiljska fauna iz skupina: Dendrocoelum (Tricladida),<br />

Niphargus (Amphipoda), Proasellus, Alpioniscus (Isopoda), Eukoenenia<br />

(Palpigradida), Neobisium (Pseudoscorpiones), Troglohyphantes (Aranea),<br />

Plusiocampa (Diplura), Leptomeson (Coleoptera), a posebno su zanimljive<br />

još taksonomski neodređene izrazito troglomorfne svojte iz skupine vodenih<br />

puževa (Gastropoda), dvojenoga (Diplopoda) te skokuna (Collembola). Među<br />

sakupljenom faunom utvrđene su i nove svojte za znanost.


Najvažniji biološki nalazi su makro fotografi rani in situ i koristiti će se za<br />

daljnje publikacije. Sve ostvarene spoznaje i fotodokumentacija iskoristiti će<br />

se za popularno-stručnu monografi ju o prirodoslovnim vrijednostima područja<br />

Tomislavgrada.<br />

Preliminary results of the speleological<br />

expedition “Ljubuša <strong>2012</strong>”<br />

Summary<br />

From 8 to 15 September <strong>2012</strong>, an international speleological expedition<br />

Ljubuša <strong>2012</strong>, based in Prisoje on the coast of the Buško lake, was organized<br />

by speleological society “MIJATOVI DVORI” from Tomislavgrad and supported<br />

by BIOSPELD, Bio speleological society in BIH and Croatian bio-speleological<br />

society.The goal of the expedition was to continue exploration of speleological<br />

objects in the area of Tomislavgrad, especially the Ljubuša massif, and try to<br />

enter the cave system between the fi elds Duvanjsko andk Livanjsko. Explorers<br />

from Australia, Croatia, Bosnia and Herzegovina, experts for different segments,<br />

cavers, speleo-divers and biospeleologists participated in the expedition.<br />

In spite of the expedition name, most of the explorations were conducted in<br />

the newly-found system Kovači sinkhole-Ričina spring due to favourable hydrological<br />

circumstances and readiness of the DDISKF speleo-divers, and fi nally<br />

exploration of this potential system was realized. In several days of expedition<br />

length of 1500m of the main channel of the Kovači sinkhole was reached and<br />

1005m of the cave was mapped, following the SE-SW direction. In the channel<br />

reaching dimensions of 20x30m a spacious hall was found, of dimensions<br />

50x50m and 30m called Viktor’s hall after our late friend caver Viktor Drmić.<br />

The team of the diving club Neretva from Mostar dived in the fi nal siphon of<br />

the system Ričina spring and passed around 400m of the water channel.<br />

Following objects were explored alongside: Dahna cave near Omerovići, Stržanj<br />

cave (the Šuice spring under the ancient town of Stridona), Little Bukovička<br />

cave that was explored to around 400m of water narrow channel and 150m of it<br />

mapped, and the Golubinka pit explored to the depth of 130 m.<br />

Archaeological and paleontological insights were conducted, with systematic<br />

photo documentation, as were bio speleological researches in all the objects.<br />

There is an extraordinary fauna of fi sh, bats and cave fauna from the following<br />

groups: Dendrocoelum (Tricladida), Niphargus (Amphipoda), Proasellus, Alpioniscus<br />

(Isopoda), Eukoenenia (Palpigradida), Neobisium (Pseudoscorpiones),<br />

Troglohyphantes (Aranea), Plusiocampa (Diplura), Leptomeson (Coleoptera),<br />

especially interesting water snails (Gastropoda), double feet (Diplopoda) and<br />

springtail (Collembola). Some new kinds were determined for science and the<br />

most important biological fi ndings were macro photographed in situ and shall be<br />

used for further publications. All knowledge and photo documentation shall be<br />

used in a book on natural-scientifi c values of the area of Tomislavgrad.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 33


Pećina Dugovještica i Mračna pećina -<br />

Rogatica, Bosna i Hercegovina<br />

PREDAVANJA<br />

Simone Milanolo, Nevio Preti, Gian Domenico Cella /<br />

Centar za Krš i Speleologiju - Sarajevo (BiH), Gruppo Speleologico Bolognese<br />

- Unione Speleologica Bolognese, Gruppo Grotte Novara<br />

Pećina Govještica (u blizini najpoznatije Mračne Pećine) nalazi se u kanjonu<br />

rijeke Prača (pritoka rijeke Drine i na kraju rijeke Save), u podnožju romanijskog<br />

masiva, oko 40 km istočno od Sarajeva. Administrativno, pećina pripada općini<br />

Rogatica, a najbliži grad je Hrenovica u općini Prača.<br />

Mračna Pećina je poznata od početka XX stoljeća, kada zbog izgradnje<br />

pruge kroz kanjon Prače, ona dobiva određeni turistički interes. Također, iz<br />

tog ranog razdoblja u literaturi je spomenuto nekoliko biospeleoloških kao i<br />

paleontoloških istraživanja, koja završavaju otprilike u razdoblju 1960-1970.<br />

Međutim, iako su neke informacije bile dostupne za Mračnu Pećinu (procjenjeno<br />

je da je njena duljina oko 1.200 m), o Govještici (ili Dugovještici kao što je<br />

često naziva lokalno stanovništvo) se zna vrlo malo, osim impresivnih dimenzija<br />

ulaza i nacrta prvih 80 - 100 m duljine.<br />

Od 2010. godine, međunarodni tim speleologa iz Italije (Bologna, Novara,<br />

Massa i Reggio Emilia) i Bosne i Hercegovine (Sarajevo i Visoko) započeo je<br />

novo, detaljno istraživanje ovih predjela, uključujući i plato masiva Romanije.<br />

Istraženo je i dokumentirano nekoliko novih pećina, napravljen je detaljni<br />

nacrt Mračne pećine kojom je potvrđena njena otprije procijenjena duljina od<br />

1.200 metara, ali najznačajniji i najinteresantniji rezultati istraživanja dolaze<br />

istraživanjem pećine Govještice, čija duljina do sada nacrtanih kanala iznosi<br />

oko 7.600 metara. Istraženi podzemni prolazi koji uključuju i nekoliko velikih<br />

dvorana, nisu samo značajni zbog svojih dimenzija, već oni imaju jako važne<br />

prirodne, znanstvene i estetske vrijednosti.<br />

Velika kolonija šišmiša, otprilike tisuću jedinki, pronađena je u pećini, što<br />

potvrđuje i veliki sloj guana. Široka rasprostranjenost troglobitske vrste Anthroherpon<br />

cylindricollis je dobar znak za buduća istraživanja podzemnog biodiverziteta.<br />

U pećini je također otkriveno i veliko nalazište kostiju Ursus spelaeusa, a<br />

u nekoliko prolaza zidovi pećine su prekriveni sa još uvijek neidentifi ciranim<br />

fosilima koji potječu iz perioda formiranja stijena pećine. Većina pećine je<br />

prekrivena ukrasima velike estetske vrijednosti, kako zbog oblika tako i zbog<br />

njihovih dimenzija. Pojedini prolazi u pećini ispunjeni su prelijepim kristalima<br />

kalcita i neobičnim heliktitima.<br />

Pećina ima još potencijala za nova istraživanja, kako sa stanovišta<br />

istraživanja novih, neotkrivenih kanala, tako i sa stanovišta znanstvenih<br />

istraživanja.


The Dugovjestica cave and the Dark cave<br />

- Rogatica, (Bosnia and Hercegovina)<br />

Summary<br />

The Govještica cave (in the vicinity of the most famous Dark Cave) is located<br />

in the canyon of the Prača river (affl uent of the Drina and the Sava at the<br />

end), at the foot of the Romanian massif, about 40km east of Sarajevo. Administratively,<br />

the cave is part of the Rogatica municipality and the closest town is<br />

Hrenovica in the Prača municipality.<br />

The Dark Cave has been known since the beginning of the 20th century,<br />

when there was a certain tourist interest in it due to the rail track construction<br />

through the Prača canyon. In the literature of the early period, bio-speleological<br />

and paleontological explorations were mentioned ending approximately in the<br />

period between 1960 and 1970. Although certain data were available for the<br />

Dark Cave (it was estimated that it was about 1200m long), it is very little known<br />

about the Govještica (or Dugovještica as it is often called by the locals), except<br />

of its impressive dimensions of the entrance and the map of the fi rst 80 to 100<br />

metres.<br />

In 2010, an international team of cavers from Italy (Bologna, Novara, Massa<br />

and Reggio Emilia) and Bosnia and Herzegovina (Sarajevo and Visoko) started<br />

a new detailed research of this region, including the plateau of the Romania<br />

massif.<br />

Several new caves were explored and documented; a detailed map of the<br />

Dark Cave was drawn, which confi rms its earlier estimated length of 1200 metres.<br />

Howeverar, the most signifi cant and the most interesting results of explorations<br />

come after exploring the Govještica, with the length of the so far<br />

drawn 7600 metres. Underground passages including several big halls are signifi<br />

cant not only because of their dimensions but have important natural, scientifi<br />

c and aesthetic values.<br />

A large colony of bats, about a thousand of units were found in the cave<br />

which is confi rmed by the large amount of guano. The troglobite species of<br />

Anthroherpon cylindricollis spread in the cave is a good sign of biodiversity for<br />

future explorations.<br />

A deposit of bones of the Ursus spelaeus was found also, and in several<br />

passages the cave walls are still covered with unidentifi ed fossils dating from<br />

the period of forming the rocks of the cave. Major part of the cave has aesthetic<br />

value in decorations due to their shape and dimensions. Single passages in the<br />

cave contain<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 35


Neke notice iz naše speleološke prošlosti,<br />

sadašnjosti i budućnosti<br />

Mladen Garašić / DISKF Zagreb<br />

Cilj ove kratke prezentacije jest unošenje pozitivne, optimistične i kreativne energije<br />

među sve nas koji se, svaki na svoj način, bavimo aktivnostima koje su povezane sa<br />

spiljama i jamama, kao i naše indirektno djelovanje na sve one koji će se u budućnosti,<br />

počevši već od danas, pridružiti našoj velikoj “obitelji”. Zahvaliti se našim prethodnicima,<br />

objektivno i kritički procijeniti situaciju gdje smo sada te svojim dobrohotnim ulogom<br />

sveobuhvatno pomagati nastavak speleološke aktivnosti u budućnosti.<br />

Bez obzira na dobre namjere, više ili manje objektivne ili subjektivne okolnosti koje<br />

su vladale u prošlosti, neminovno je da su vremenom neki sudionici ili neke speleološke<br />

aktivnosti djelomično ili čak u potpunosti zaboravljene. Naš cilj bi u sadašnjosti trebao<br />

biti da se takvi propusti isprave do najveće moguće mjere, jer svima je jasno da nikada,<br />

nigdje, nikome neće biti dostupni baš svi podaci o nečijem prošlom speleološkom djelovanju.<br />

(...)<br />

Obilazeći spilje i jame u više od šezdeset zemalja svijeta, družeći se s njihovim<br />

aktivnim speleolozima, kroz pedesetak godina, uočio sam da ponegdje postoji veliko<br />

“poštivanje” prethodnika, a nažalost, negdje ih nisu niti spomenuli jer “nisu niti znali da<br />

su ikada postojali”. Neki, dapače, misle da je speleološka aktivnost “s njima i započela,<br />

jer koliko oni misle da znaju, njihovih prethodnika nije niti bilo”. Bilo bi dobro naučiti nešto<br />

iz takvih primjera. Većina naših današnjih speleologa reći će da kod nas situacija nije<br />

“takva” i da mi jako dobro znamo i cijenimo “svoju speleološku prošlost”.<br />

Donekle su u pravu, ali samo ako kažu da tome težimo, ali ne da se tako i ponašamo.<br />

Treba možda istaknuti da pod “našim speleološkim prethodnicima” pored onih koji su<br />

nas napustili mislimo i na rijetke koji su još danas živi.<br />

(...)<br />

O sadašnjosti sve najbolje. Brojni prikazi speleoloških uspjeha na akcijama, ekspedicijama<br />

kod nas i u svijetu, tiskani i objavljeni radovi, suradnja, osnutci novih udruga,<br />

saveza, unija, klubova, odsjeka itd....Imamo bogatstvo znanja pohranjeno u speleološkim<br />

knjižnicama čijem obimu i kvaliteti pohvale stižu od svakog ozbiljnijeg speleologa. No, svjetski<br />

opće prisutno ljudsko otuđenje nije mimoišlo niti “speleološku kastu”. Svima su nam<br />

(primjerice na ovakvim skupovima, na klubskim sastancima, na speleološkim školama,<br />

na tečajevima, na speleološkim ispitima ...) puna usta riječi poput “prijateljstva, drugarstva,<br />

zajedničkog užeta i života kojeg dijelimo, da smo rijetki ljudi koji cijene jedan drugoga,<br />

da smo posljednji romantičari na Zemlji, da materijalno podređujemo duhovnom itd...”.<br />

Je li to danas stvarno tako ?<br />

(...)<br />

Notice o budućnosti vezane su za bližu budućnost, ekspedicije koje imamo u planu<br />

ostvariti, za speleološke skupove koje bismo željeli organizirati ili posjetiti kod nas i<br />

u svijetu, za znanstvene ili stručne izazove koje bismo željeli riješiti. Još nezamislive<br />

mogućnosti buduće speleološke opreme za rasvjetu, fotografi ju, snimanje, dokumentaciju,<br />

speleoronjenje, ispenjavanje, hipotermiju itd.<br />

Pogled na našu speleološku budućnost trebao bi biti optimističan, ali ne samo zbog<br />

nekih “brojčanih” pokazatelja, već i zbog pozitivne i kreativne naslijeđene energije naših<br />

prethodnika kao i naše koju ostavljamo budućim naraštajima. Na njima je da odluče kako<br />

PREDAVANJA


će dalje, a na nama je da s optimizmom očekujemo nastavak još boljeg speleološkog<br />

rada. Neki kroničari koji pišu o povijesti speleologije ne bi trebali davati svoje osobne<br />

ocjene pojedinih situacija iz prošlosti ako nisu bili ujedno i sudionici događaja iz te<br />

speleološke prošlosti ili nemaju dovoljno podataka iz “prve ruke”.<br />

Stoga bismo svi MI korisnici SADAŠNJOSTI, trebali objektivno sagledati našu<br />

speleološku PROŠLOST i pomoći onima koji danas pišu nešto što će se čitati u<br />

BUDUĆNOSTI. Njihovo pisanje je značajan i jako odgovoran posao i nije ga moguće dobro<br />

obaviti bez prethodne<br />

adekvatne pripreme i naknadnih<br />

provjera obilja<br />

objektivnih podataka.<br />

Hrvatski speleolozi u<br />

najduljoj špilji Libanona,<br />

2011. foto: M. Garašić<br />

Some notes from our caving past,<br />

present and future<br />

Summary<br />

The goal of this presentation is to bring positive and creative energy to all<br />

of us who, in a way, do activities related to caves, as is our indirect action to all<br />

of those who will in the future join our big “family”. It is to express gratitude to<br />

our predecessors, to objectively and critically assess the situation where we are<br />

and to assist the sequel of the caving activity in the future.<br />

Notwithstanding our good intentions, more or less objective or subjective that<br />

were in the past, it is inevitable for some of the caving activities or participants<br />

to be forgotten, partially or completely. Our goal at present should be to correct<br />

these failures, because it is clear that all the data on somebody’s speleological<br />

activity are never going to be available, anywhere to anyone.<br />

Notes on future are connected to the near future, expeditions we plan, caving<br />

meetings we would like to organize or visit nationally or internationally, scientifi<br />

c or expert challenges we would like to realize. The unthinkable possibilities<br />

of future caving equipment for illumination, photography, fi lming, documenting,<br />

speleodiving, climbing, hypothermia, etc. The view into our caving future should<br />

be optimistic, but not for fi gures, but for positive and creative energy inherited<br />

from our predecessors as for our energy we leave to future generations.<br />

They are to decide how to continue, while we are to expect optimistically the<br />

continuance of even better speleological work.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 37


Revizija speleoloških objekata u prijedlogu za<br />

Natura 2000 ekološku mrežu u Šibensko -<br />

kninskoj županiji<br />

Teo Barišić / SO HPK Sv. Mihovil, Šibenik<br />

Uspostavom ekološke mreže „Natura 2000“ potreba povećanog stupnja<br />

zaštite jednog broja speleoloških objekata u županiji postaje primarni zadatak .<br />

Da bi se isto postiglo potrebno je na jednom mjestu prikupiti postojeće podatke<br />

o objektima odnosno izvršiti inventarizaciju speleoloških objekata.<br />

Od 2004. godine SO HPK Sveti Mihovil započeo je sa sustavnim prikupljanjem<br />

podataka o speleološkim objektima u Šibensko – kninskoj županiji. Isprva<br />

je ova inventarizacija potaknuta s dva projekta NP Krka, pa su se tako aktivnosti<br />

usmjerile na područje nacionalnog parka. Tom prilikom, izlaskom na teren ispravljeni<br />

su dotadašnji podaci o lokacijama špilja i jama jer su GPS uređaji<br />

postali lakše dostupni i standardna oprema speleologa. Za neke od tih objekata<br />

se uspostavilo da će postati dio prijedloga ekološke mreže Natura 2000.<br />

Po uspostavi prijedloga NATURA ekološke mreže, za prikupljanje podataka<br />

o speleološkim objektima se zainteresirala tek osnovana JU za upravljanje<br />

prirodnim vrijednostima Šibensko – kninske županije te su kroz dva manja<br />

projekta u 2009. i 2011. speleolozi SO HPK Sveti Mihovil prikupili podatke o<br />

objektima NATURA 2000 van područja NP, odnosno pod nadležnosti JU.<br />

Za završetak potpune revizije speleoloških objekata na području ŠK županije<br />

uključio se i Državni zavod za zaštitu prirode te su speleolozi Sv. Mihovila u<br />

studenome 2011 ponovo izašli na teren, prvenstveno na područje NP Kornati.<br />

Provedbom ovog projekta u potpunosti je dovršena inventarizacija NATURA<br />

lokaliteta u Šibensko – kninskoj županiji. Tijekom revizije kroz ovaj, ali i ranijih<br />

četiri projekta određena je točna lokacija svih objekata, za svaki objekt je<br />

prikupljen ili izrađen nacrt ili skica objekta, te većina objekata označena ID<br />

pločicama.<br />

PREDAVANJA<br />

Za neke je utvrđeno da se nalaze kilometrima daleko od pretpostavljene<br />

lokacije, za 5 objekata da su po dva puta pod raznim šiframa predviđeni da budu<br />

dio ekološke mreže NATURA 2000, za jedan da ne postoji (Ivinjska jama), dok<br />

jedan unatoč naporima na terenu nije pronađen (Jama u Studencu - mogućnost<br />

zatrpavanja).<br />

Osim lokaliziranja objekata i prikupljanja ili izrađivanja nacrta, prikupljeni su<br />

izvadci iz literature gdje se ti objekti navode ali i provjereni uvjeti zbog kojih su<br />

predviđeni za posebnu zaštitu te je utvrđeno da su neki već zagađeni otpadom,<br />

da u njima nema vode ili se na neki način eksploatiraju (bunari).


Revision of speleological objects in the proposal<br />

for the Natura 2000 ecological network in the<br />

county Šibenik-Knin<br />

Summary<br />

Establishment of the ecological network “Natura 200” has made the need<br />

for higher level of protection of a number of speleological objects in the county<br />

a primary goal. In order to achieve this, gathering of existing data on objects is<br />

needed, that is, inventory of speleological objects needs to be done.<br />

Since 2004, speleological division of Sveti Mihovil has been systematically<br />

gathering data on speleological objects in the county Šibenik-Knin. At fi rst, this<br />

inventory was initiated by two projects of the Krka National park, so the activities<br />

were directed to the area of the National park. At that occasion, the existing<br />

data on locations of caves and shafts were corrected due to easier access to<br />

the GPS, which has become standard caving equipment. Some of these objects<br />

were going to become a part of the proposal for the ecological network Natura<br />

2000.<br />

Upon the foundation of proposal for the NATURA ecological network, the just<br />

established Public Institution for the Management of Protected Natural Areas of<br />

the county Šibenik-Knin became interested in gathering the data on speleological<br />

objects. Via two smaller projects in the years of 2009 and 2011, the cavers of<br />

Sveti Mihovil collected the data on objects NATURA 2000 outside the National<br />

park area.<br />

State institute for nature protection took part in completion of revision of speleological<br />

objects in the county, and the cavers of Sv. Mihovil started working<br />

again in November of 2011 primarily in the Kornati National park.<br />

By realization of this project the NATURA inventory of localities in the county<br />

Šibenik-Knin became completed. During revision, through this one, but four<br />

earlier projects too, the location of all the objects was specifi ed, each object was<br />

mapped or drawn, and most of them were ID tagged.<br />

Some objects were determined to be located kilometres away from the supposed<br />

location, 5 of them were twice foreseen to be a part of the NATURA<br />

network, and one proved to be non-existing (Ivinjska jama), while one of them,<br />

in spite of the efforts has never been found (Shaft in Studenac – possibility of<br />

being buried).<br />

Apart from localizing the objects and gathering or making the maps, both literature<br />

was gathered where these objects are quoted and conditions were doublechecked<br />

due to which the objects were to be specially protected. It has also<br />

been determined that some of them are either polluted with waste, have no<br />

water or are being exploited in some way (wells).<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 39


Zaboravljenim špiljama Hrvatske<br />

PREDAVANJA<br />

Dina Kovač i Darko Bakšić / SO PDS “Velebit” - Zagreb<br />

Djelatnost SO PDS Velebita je od svojih početaka bilježena u arhivi koja<br />

je, zbog svojeg opsega, do nedavno bila malo poznata i većim dijelom nepregledna.<br />

Ovim radom predstavit ćemo završetak opsežne digitalizacije te arhive<br />

koja uključuje preko 1000 istraživanih speleoloških objekata i omogućuje da<br />

široj speleološkoj javnosti prezentiramo zanimljivosti preko pola stoljeća duge<br />

speleološke djelatnosti na području cijele Hrvatske.<br />

Smisao arhive nije samo vrednovati rezultate istraživanja generacija speleologa<br />

već i potaknuti nova istraživanja. Tehnike istraživanja su desetljećima<br />

napredovale i u mnogim zanimljivim špiljama i jamama koji su nekad istraživani,<br />

danas se možda može ponovno napredovati. Lokacije većine špilja koje su davno<br />

istraživane nisu precizno određene, što predstavlja izazov da se one opet<br />

pronađu, označe, fotografi raju, a ponekad i istraže nove perspektive i izrade<br />

detaljniji nacrti.<br />

Ulazi u naše špilje na starim slikama<br />

Vlado Božić / SO HPD Željezničar<br />

Prikaza ulaza u naše špilje iz prošlih stoljeća ima vrlo malo. Najstariji prikaz<br />

ulaza u neku špilju u Hrvatskoj je grafi ka koja prikazuje poniranja rječice Dobre<br />

u Đulin ponor u Ogulinu, datira s konca 16. ili početka 17. st., nepoznatog je<br />

autora a nalazi se u Ratnom arhiva u Beču.<br />

Slijede dvije slike Ivana Vajkarda Valvasora iz 1689. godine, objavljene u njegovoj<br />

knjizi “Slava vojvodine Kranjske”. Jedna se odnosi na sliku zazidanog ulaza<br />

u špilju Tounjčicu pokraj utvrde Tounj, a druga na poniranje rječice Pazinčice<br />

u Pazinski ponor (Pazin je Valvasor zvao Mittelberg). U nedavno izašlim publikacijama<br />

Milana Kruheka, u knjizi “Rakovica 2003” i “Drežnik grad 2009”,<br />

objavljene su slike iz Ratnog arhiva u Beču, koje prikazuju utvrdu Drežnik iz<br />

1788., 1789. i 1791. godine.<br />

Zanimljivost tih slika je u tome što prikazuju i ulaz u špilju Kulu, koja se nalazi<br />

ispod utvrde Drežnik. Na slikama je prikazan vrlo strm, ali zaštićen put od utvrde<br />

do špilje. Prve slike iz 19. st. opet se odnose na poniranje rječice Dobre u Đulin<br />

ponor u Ogulinu, ima ih nekoliko a slikane su u tehnici gvaš.<br />

Nekima je autor Franz Jaschke, nekima nepoznat autor, a datiraju iz prve<br />

polovice stoljeća. Godine 1868. fotograf Ivan Standl snimio je i prvu fotografi ju<br />

jednog špiljskog ulaza u Hrvatskoj, ali opet Đulin ponor.<br />

Od tada ima više crteža i fotografi ja ulaza u neke špilje u Hrvatskoj.


Wandering through the forgotten caves of Croatia<br />

Summary<br />

The activity of the speleological division of the “Velebit” mountaineering society<br />

has been recorded in the fi les that were, until recently, less known and<br />

mostly vague. In this paper we shall present the fi nalization of abundant digitization<br />

of the archives including over 1000 explorations of speleological objects<br />

and enabling us to present widely more than half a century old speleological<br />

activity of our society in the entire territory of Croatia.<br />

The point of the archive is not only to value the cavers`results of many years,<br />

but also to stimulate new explorations. Exploration techniques have improved<br />

along the decades, so that many interesting caves can be newly explored and<br />

expanded. The locations of the caves long ago explored have not been set<br />

precisely which presents an incentive for them to be found, mapped and photographed<br />

again, as well as for the new perspectives to be explored and more<br />

detailed maps to be drawn.<br />

Entrances in our caves in old pictures<br />

Summary<br />

There are not many pictures of entrances in our caves dating from past centuries.<br />

The oldest picture of an entrance to a cave in Croatia is a print showing<br />

sinking of the river Dobra into the sinkhole of Đula in Ogulin dating from the end<br />

of the 16th or beginning of the 17th century. It was drawn by an unknown author<br />

and is located in the War archives in Vienna.<br />

Two pictures by Ivan Vajkard Valvasor from 1689 follow, and were published<br />

in his book “Slava vojvodine Kranjske” (Glory of the dukedom of Kranjska).<br />

One of them refers to the picture of the built up entrance to the Tounjčica cave<br />

near the Tounj fort, while the other shows sinking of the Pazinčica river into the<br />

Pazin sinkhole (Pazin was called Mittelberg by Valvasor). In recently issued<br />

editions by Milan Kruhek, in the books called “Rakovica 2003” and “Drežik grad<br />

2009”, pictures from the War archives from Vienna were published, showing the<br />

Drežnik fort from years 1788, 1789 and 1791.<br />

What is interesting in these pictures, is that they show the entrance into the<br />

Tower cave located under the Drežnik fort. A very steep but protected path from<br />

the fort to the cave is shown. The fi rst pictures from the 19th century refer again<br />

to the sinking of the river Dobra into the sinkhole of Đula in Ogulin, and there<br />

are several, done in gouache.<br />

The author of some of them is Franz Jaschke, some were done by an unknown<br />

author, and they date from the fi rst half of the century. In 1868, the photographer<br />

Ivan Standl took the fi rst photograph of a cave entrance, again the<br />

sinkhole of Đula. Since then, there have been more drawings and photographs<br />

of cave entrances in Croatia.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 41


Biospeologica Dinarica: baza podataka tipskih<br />

lokaliteta špiljske faune Dinarida<br />

PREDAVANJA<br />

Marko Lukić (1) , Helena Bilandžija (1, 2) , Jana Bedek (1) , Branko Jalžić (1, 3) ,<br />

Fanica Kljaković Gašpić (1) , Roman Ozimec (1) (1, 2)<br />

, Martina Pavlek<br />

(1) Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb<br />

(2) Institut Ruđer Bošković, Zagreb<br />

(3) Hrvatski prirodoslovni muzej, Zoološki odjel, Zagreb<br />

Dinarski krš je centar bioraznolikosti špiljske faune na svijetu sa do<br />

sada opisanih preko 1200 špiljskih svojti iz brojnih špilja i jama. Hrvatsko<br />

biospeleološko društvo (HBSD) je u 2000. godini pokrenulo dugoročni projekt<br />

istraživanja i zaštite tipskih lokaliteta špiljske faune. Kao jedan od značajnih<br />

rezultata u 2010. godini objavljen je prvi svezak Atlasa špiljskih tipskih lokaliteta<br />

faune Republike Hrvatske, a u <strong>2012</strong>. godini na Internetu je objavljena<br />

i javno dostupna baza podataka za tipske lokalitete - Biospeologica Dinarica<br />

(www.biospeologica-dinarica.org) u koju su uključeni podaci za tipske lokalitete<br />

s područja Hrvatske ali i drugih država na području Dinarida.<br />

Baza podataka je zamišljena kao jedinstveni portal za sve životinjske<br />

vrste opisane iz špilja Dinarida i pripadajuće tipske lokalitete. U bazi<br />

će biti predstavljene fotografi je vrsta i ulaza u špilje, položaj<br />

i nacrti špilja, ugroženost špilja, reference opisa vrsta,<br />

regionalna i globalna ugroženost vrsta, itd. U<br />

<strong>2012</strong> godini u bazi će biti objavljeni podaci<br />

za 300 špilja i 650 vrsta što predstavlja<br />

otprilike pola ukupno opisanih vrsta s<br />

područja Dinarida.<br />

Dugoročni cilj ove baze podataka je<br />

izrada potpunog popisa svih opisanih vrsta<br />

iz špilja s područja Dinarida i njihovih tipskih<br />

lokaliteta što će predstavljati prvi takav cjeloviti<br />

popis i po prvi puta dati ukupni broj opisanih<br />

vrsta i tipskih lokaliteta.<br />

U svrhu prikupljanja podataka za bazu osnovana<br />

je mreža znanstvenika i stručnjaka sa područja<br />

cijelih Dinarida.


Biospeologica Dinarica: data base of type<br />

localities of the cave fauna of the Dinarides<br />

Summary<br />

(1) Croatian Biospeleological Society, Zagreb<br />

(2) Ruđer Bošković Institute, Zagreb<br />

(3) Croatian Natural History Museum Zoological department, Zagreb<br />

The Dinaric karsts are the centre of biodiversity of the cave fauna in the<br />

world with the so far described over 1200 cave species from numerous caves<br />

and shafts. In the year 2000, Croatian bio-speleological society (HBSD) started<br />

a long-term project of research and protection of type localities of the cave<br />

fauna. As one of more signifi cant results, in the year 2010, the fi rst book of<br />

Atlas of cave type localities of fauna of the Republic of Croatia was published.<br />

In <strong>2012</strong>, publicly available data base of type localities was published on the<br />

Internet - Biospeologica Dinarica (www.biospeologica-dinarica.org) where data<br />

were included for type localities from the territory of Croatia, but also from other<br />

countries in the Dinaric territory.<br />

The data base has been intended to be a unique portal for all the animal<br />

species de- scribed from the Dinaric caves and their respective type<br />

localities. In the data base photos of the species and<br />

entrance to the cave shall be shown, as well as position<br />

and map of the cave, its level of<br />

being endangered, reference of the<br />

species description, regional and<br />

global endangered species, etc. In<br />

<strong>2012</strong>, the base shall publish data for<br />

300 caves and 650 species, which<br />

represents about half of the total<br />

number of the described species<br />

from the Dinaric area.<br />

Long-term goal of this data base<br />

is to make a complete list of all the<br />

described species from the Dinaric<br />

caves and their type localities, which<br />

is going to be the fi rst entire list and<br />

number the total of the described<br />

species and type localities. A network of<br />

scientists and experts from the entire Dinaric area has been founded<br />

with the purpose of gathering the data for the base.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 43


Biospeleološka istraživanja špiljskog sustava<br />

Vilina špilja - Izvor Omble<br />

PREDAVANJA<br />

Roman Ozimec (1) , Jana Bedek (1) , Marko Lukić (1) , Neven Matočec (2) ,<br />

Branko Jalžić (1, 3) (1, 4)<br />

, Martina Pavlek<br />

(1) Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb<br />

(2) Hrvatsko mikološko društvo, Zagreb<br />

(3) Hrvatski prirodoslovni muzej, Zoološki odjel, Zagreb<br />

(4) Institut Rudjer Bošković, Zagreb<br />

Špiljski sustav Vilina špilja – izvor Omble nalazi se na krajnjem istočnom<br />

dijelu područja Paleoomble, neposredno uz grad Dubrovnik i predstavlja špiljski<br />

sustav koji je do sada istražen u duljini od 3063 m i dubini od 192 m te čini svega<br />

0,025% ukupne površine sliva rijeke Omble. Najdulja je špilja obalne Hrvatske<br />

te 13. špilja po duljini u Hrvatskoj. Uz umjetno prokopane tunele, ovaj špiljski<br />

sustav doseže gotovo 4,5 km podzemnih kanala. Ujedno, ovaj je sustav završni<br />

dio velikog špiljskog kompleksa koji se većinom proteže na području Bosne i<br />

Hercegovine te drenira podzemne vode s istočnog dijela Popovog polja u Jadransko<br />

more, a koji je tek manjim dijelom istražen.<br />

Članovi Hrvatskog biospeleološkog društva (HBSD) istraživali su ovaj špiljski<br />

sustav kroz desetak navrata u razdoblju od 1998. do 2011. godine, pri čemu je<br />

istraživana većinom Vilina špilja, u jednom navratu srednja etaža, a izvorišna<br />

špilja u dva navrata. Najsustavnija dosadašnja istraživanja kojima su po prvi<br />

puta sustavno istraživane i aktivne vodene etaže speleoronilačkim metodama<br />

provedeno je za potrebe stručne podloge izgradnje HE Ombla u razdoblju od<br />

ožujka do lipnja <strong>2012</strong>. godine.<br />

Sukladno europskoj klasifi kaciji staništa Natura 2000 sustav pripada tipu<br />

staništa 8310 – Špilje zatvorene za javnost, a u sklopu SCI - poligonskom<br />

području Paleoombla – Ombla (HR2001010). Najvažnija staništa su: kopnena<br />

krška špiljska staništa, amfi bijska krška špiljska staništa, vodena (slatkovodna)<br />

krška špiljska staništa, intersticijska kopnena staništa te intersticijska vodena<br />

staništa. U špiljskim staništima obitava iznimno značajna i vrijedna, reliktna i<br />

endemična kopnena i vodena špiljska fauna. Do sada je utvrđeno ukupno 150<br />

svojti gljiva i životinja, od čega 68 pravih špiljskih svojti, stigobionata i troglobionata<br />

te 45 stigofi la, troglofi la, te substigofi la i subtroglofi la, čime je po biološkoj<br />

raznovrsnosti sustav Vilina špilja – Ombla izvor vrstama najbogatiji speleološki<br />

objekt u Hrvatskoj i jedan od najbogatijih u Dinaridima uopće.<br />

Gotovo svi špiljski organizmi ovog sustava su endemični za južno-dinarsku<br />

biogeografsku regiju, brojne vrste endemi su uskog područja Paleoomble, a<br />

njih čak 14 endemi su ovog špiljskog sustava, među kojima je 12 novih svojti<br />

za znanost.<br />

Zahvatom izgradnje HE Ombla doći će do negativnog utjecaja na postojeća


staništa i špiljske organizme, slijedom čega su za slučaj izgradnje predložene<br />

mjere ublažavanja, odnosno tehničke mjere koje je potrebno provesti tijekom<br />

gradnje uz provedbu stručnog nadzora tijekom gradnje, kao i poboljšanja zaštite<br />

na susjednim lokalitetima.<br />

Bio speleological research of the cave system<br />

Vilina špilja – Izvor Omble (Fairy cave – Ombla spring)<br />

Summary<br />

Cave system Vilina špilja–izvor Omble is located at the fi nal eastern part of<br />

the area of Paleoombla, next to the city of Dubrovnik and represents a cave<br />

system that has so far been explored to the length of 3063m and depth of 192m,<br />

which makes only a 0.025% of the total area of the confl uence of the Ombla<br />

river. It is the longest cave of the coastal Croatia, and the 13th longest cave<br />

in Croatia. Along with the artifi cial tunnels, this cave system reaches almost<br />

4.5km of underground channels. It is also the fi nal part of the cave complex<br />

reaching the area of Bosnia and Herzegovina and drains ground waters from<br />

the east Popovo fi eld into the Adriatic sea.<br />

Members of the Croatian bio speleological society had been exploring this<br />

cave system a dozen of times in the period between 1998 and 2011, where<br />

the Fairy cave was mostly explored, once mid level, and spring cave twice.<br />

The most systematic explorations where active water levels were explored by<br />

speleo-diving were conducted for the needs of the expert study of the construction<br />

of the Water power plant Ombla in the period between March and June of<br />

<strong>2012</strong>.<br />

According to the European classifi cation of habitats, Natura 2000, the system<br />

belongs to the habitat type 8310 – Caves closed for public – within the section<br />

Paleoombla– Ombla (HR2001010). The most important habitats are: mainland<br />

karsts cave habitats, amphibian karsts cave habitats, water (freshwater)<br />

karsts cave habitats, interstition land habitats and interstition water habitats. An<br />

extremely signifi cant, important, relic and endemic land and water cave fauna<br />

resides in the cave habitats. A total of 150 kinds of fungus and animals were determined,<br />

68 of them being real cave kinds, stigobionta and troglobionta and 45<br />

of stigofi la, troglofi la, and substigofi la and subtroglofi la. This makes this system<br />

the richest in species in terms of biological diversity, both in Croatia and one of<br />

the richest in the Dinaric.<br />

Almost all the cave organisms of this system are endemic for the south-<br />

Dinaric bio-geographical region. Numerous species are endemic to the narrow<br />

area of Paleoombla, and even 14 of them are endemic to this cave system, 12<br />

of them being new kinds for science.<br />

The construction of the Ombla Water power plant will cause a negative impact<br />

on the existing habitats and cave organisms, due to which, in case of construction<br />

measures of mitigation will be suggested.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 45


Što nam može reći prokapnica?<br />

PREDAVANJA<br />

Nina Lončar / SO Liburnija, Sveučilište u Zadru<br />

U istraživanjima vezanim za promjene u okolišu i klimatskim promjenama<br />

proučavaju se odnosi omjera stabilnih izotopa vodika i kisika u oceanima, ledenom<br />

pokrovu, oborinama i vodi prokapnici. Saznanja o sezonskoj i prostornoj<br />

raspodjeli izotopa u atmosferi od velike su važnosti za proučavanje procesa<br />

atmosferske cirkulacije, klimatskih promjena te za predviđanja klimatskih trendova<br />

(Krajcar Bronić i dr., 2006).<br />

S obzirom da izotopni sastav oborina ovisi o porijeklu vodene pare, njihovom<br />

analizom moguće je dobiti podatak o porijeklu oborina za što se koristi<br />

d-suvišak (Gourcy, 2005). Osim analize izotopnih vrijednosti u oborinama,<br />

za određivanje porijekla oborina, odnosno izvora vlage može koristiti odnos<br />

između i δ2H i δ18O iz vode prokapnice (Genty i dr., 2002; Matthews i dr., 2000;<br />

McGarry i dr., 2004). Uzorci prokapnice prikupljani su u Medvjeđoj spilji na<br />

Lošinju, Strašnoj peći na Dugom otoku, Špilji u Vrdolje na Braču, Kraljicinoj spilji<br />

na Visu te Veloj spilji i Maloj spilji na Mljetu. Svi uzorci su obrađeni i analizirani<br />

na masenom spektrometru. Prema dobivenim rezultatima izračunata je vrijednost<br />

suviška deuterija d (d-excess) u svakom pojedinom uzorku koja varira od<br />

4,4‰ do 12,2‰. Na temelju tih vrijednosti izračunata je prosječna d vrijednost<br />

prokapnice istočnojadranskih spilja koja iznosi 9,3‰.<br />

Odnos između δ18O i δ2H također daje i liniju prokapne vode δ2H =7,2*<br />

δ18O+4 koja uspoređena s linijom lokalne oborinske vode za područje Zadra,<br />

Dubrovnika i Komiže. Rezultati upućuju na činjenicu da na izotopnu vrijednost<br />

oborina na Jadranu veći utjecaj imaju atmosferske prilike iznad Atlantskog<br />

oceana nego iznad Mediterana.<br />

What can we learn from<br />

dripping water in caves?<br />

Summary<br />

In researches related to environment and climate changes ratio relations<br />

between stable isotopes of hydrogen and oxygen in the oceans are studied, as<br />

well as in ice cover, precipitation water and dripping water from caves. Findings<br />

on season and space distribution of isotopes in the atmosphere are of great<br />

signifi cance in studying processes of atmospheric circulation, climate changes<br />

and in forecast of climatic trends (Krajcar Bronić and others, 2006).<br />

Considering that the isotopic composition of precipitation depends on origin<br />

of water steam, by their analysis it is possible to obtain information on the origin<br />

of precipitation for which d-excess is used (Gourcy, 2005). Apart from the isotopic<br />

values in precipitation analysis, relation between δ2H and δ18O from dripping<br />

water in caves can be used for determining precipitation origin, or source<br />

of humidity (Genty and others, 2002; Matthews and others, 2000; McGarry and


others, 2004). Samples of dripping water were collected in Bear cave on the<br />

island of Lošinj (Medvjeđa spilja), Horrible furnace (Strašna peć) on the island<br />

of Dugi otok, Vrdolje cave on the island of Brač, Queen`s cave (Kraljicina spilja)<br />

on the island of Vis and Big and Little caves (Vela spilja and Mala spilja) on the<br />

island of Mljet. All the samples have been analysed in mass spectrometer. According<br />

to the results, the d-excess value has been calculated in every single<br />

sample varying from 4.4‰ to 12.2‰. Based on these values average d-value<br />

has been calculated for the dripping water in east Adriatic caves, amounting to<br />

9.3‰.<br />

The rate between δ18O and δ2H also gives a line of dripping water δ2H<br />

=7.2* δ18O+4 compared to the line of local precipitation water for the areas of<br />

Zadar, Dubrovnik and Komiža. The results indicate that atmospheric conditions<br />

over the Atlantic have greater infl uence to the isotopic value of precipitation in<br />

the Adriatic than the atmospheric conditions over the Mediterranean.<br />

Fotodokumentacija, fotomonitoring i fotoinventarizacija:<br />

Alati za dokumentiranje, proučavanje i<br />

zaštitu špilja<br />

Dalibor Paar / Komisija za speleologiju HPS, SD Velebit - Zagreb<br />

Fotografi je predstavljaju vizualne zapise koji dokumentiraju, educiraju i<br />

pružaju umjetnički doživljaj. U povijesti hrvatske speleologije fotografi ja predstavlja<br />

važan zapis rezultata rada generacija speleologa. No dok video zapis<br />

i umjetnička fotografi ja u špiljama imaju jasnu umjetničku i promocijsku ulogu<br />

i predstavljaju zasebnu temu kojom se bave talentirani pojedinci, tehnike koje<br />

navodimo u ovom pregledu trebale bi biti poznate svim speleolozima na isti<br />

način kao što se kroz speleološku edukaciju uči izrada speleološkog nacrta.<br />

U Hrvatskoj se fotografi ja zadnjih desetljeća upotrebljava i kao dio stručnih<br />

studija u špiljama različitih namjena. Pri tome se može primijetiti vrlo šarolik<br />

pristup upotrebi fotografi je što ukazuje na potrebu jasnog defi niranja foto-<br />

dokumentacijskih i pratećih aktivnosti. U okviru speleoloških aktivnosti danas se,<br />

uz izuzetak nekih specifi čnih projekata, izrada fotografi ja prepušta slučajnom<br />

odabiru i umjetničkom dojmu pojedinca te se ne vodi odgovarajuća briga o sustavnoj<br />

obradi i pohranjivanju. Speleološka fotografi ja predstavlja puno opsežniju<br />

i složeniju tematiku nego što na prvi pogled izgleda, posebice imajući na umu<br />

daljnju upotrebu tih fotografi ja u stručne i znanstvene svrhe.<br />

Zato je tome potrebno pristupiti na sustavan način, educirati ljude i to u<br />

konačnici provoditi na terenu. Pri tome treba defi nirati tri tehnička aspekta:<br />

1) Fotodokumentacija je fotografsko bilježenje speleoloških istraživanja, ekspedicija,<br />

projekata, lokacija ili pojedinih detalja. Fotografi je moraju biti orga-<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 47


nizirane tako da se može pratiti razvoj događaja.<br />

2) Fotoinventarizacija je organizirana, označena zbirka fotografi ja napravljenih<br />

po određenim pravilima, koje bilježe različite prirodne vrijednosti špilje ili<br />

krša. Nakon terenskih aktivnosti potrebna je sustavna obrada, priprema materijala<br />

za daljnje stručne i znanstvene aktivnosti.<br />

3) Fotomonitoring je bilježenje stanja u špilji u određenim vremenskim<br />

razmacima. Nizovi fotografi ja izrađeni fotomonitoringom mogu služiti kao<br />

procjena ugroženosti, utjecaja klimatskih i hidroloških procesa u kršu i dr.<br />

Kao kod izrade speleološkog nacrta gdje je zadnjih desetljeća razvijena<br />

kvalitetna procedura izrade nacrta koja se poučava na speleološkim školama i<br />

stručnim seminarima te se radi na podizanju edukcije ljudi, na isti način bi sustavno<br />

trebalo pristupiti fotodokumentacijskoj problematici.<br />

Razvoj fotografske opreme i digitalne tehnike omogućuje izradu vrlo detaljne<br />

fotodokumentacije visoke kvalitete čije značenje postaje usporedivo sa<br />

značenjem speleološkog nacrta koji je glavni rezultat speleoloških istraživanja.<br />

Stoga se predlaže uvođenje sustavnog pristupa ovog problematici, kako u<br />

speleološku edukaciju, tako i u sama speleološka istraživanja i monitoring.<br />

Značaj ovih aktivnosti je toliki da bi svako veće speleološko istraživanje<br />

uz uobičajene ekipe za opremanje, izradu nacrta, transport i raspremanje<br />

trebalo uvesti i ekipu za fotodokumentaciju.<br />

PREDAVANJA<br />

Photo documentation, photo monitoring and<br />

photo inventorying: Tools for documenting,<br />

studying and protection of caves<br />

Summary<br />

Photos represent visual records which document, educate and provide with<br />

the artistic impression. Photography represents important records of work of<br />

generations of cavers in the history of Croatian speleology. While video records<br />

and artistic photography have a clear artistic and promoting role and represent<br />

a special topic dealt with by talented individuals, the techniques we show in this<br />

review should be known to all the cavers in the same way the caving map is<br />

learned through the caving education.<br />

In the last decades, the photography in Croatia has been used as a part of<br />

the expert studies in caves for different purposes. There, we can see a diverse<br />

approach to the use of a photograph, which indicates the need of clear defi ning<br />

of photo documenting activities. Within speleological activities, with the exception<br />

of specifi c projects, photographing is left to a random choice and artistic<br />

impression of an individual where the corresponding care for systematic development<br />

and fi ling is not taken.<br />

Speleological photograph is much more extensive and complex than it appears,<br />

taking into consideration the further use of those photos for expert and<br />

scientifi c purposes. Therefore, a systematic approach is needed, people should


e educated, and it should be feasible. We should defi ne the three technical<br />

aspects:<br />

1) Photo documenting is taking photographical record of speleological<br />

researches, expeditions, projects, locations or details. Photographs must be<br />

organized so that the action development can be followed.<br />

2) Photo inventorying is an organized, marked collection of photographs,<br />

taken by certain rules, that records different natural values of a cave or karsts.<br />

After fi eld activities, a systematic material elaboration and preparation is needed<br />

in order to proceed with expert and scientifi c activities.<br />

3) Photo monitoring is recording the state in a cave within determined time<br />

lapses. Groups of photos taken in this way can serve as evaluation of the level<br />

of being endangered, infl uence of climate and hydrological processes in karsts,<br />

etc.<br />

In the last decades, in speleological mapping a quality procedure has been<br />

developed and taught at caving schools and expert seminars. The same approach<br />

should be used in photo documentation. The development of photographical<br />

equipment and digital technique enables elaboration of a detailed<br />

high quality photograph the importance of which can be compared to mapping<br />

as being the fi nal result of speleological research. Therefore, a systematic approach<br />

to this problem is suggested, both in education and in researches and<br />

monitoring.<br />

The importance of these activities is such that every larger speleological<br />

research should be provided with the photo documenting team, as there are<br />

other teams.<br />

Gordan Polić / DDISKF<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 49


10 godina djelovanja SK “Ozren Lukić”<br />

PREDAVANJA<br />

Damir Janton, Neven Korač, Jakov Kalajžić / SK “Ozren Lukić” - Zagreb<br />

Speleološki klub Ozren Lukić osnovan je u pro-sincu<br />

2002. godine u Zagrebu od strane studenata Rudarskogeološko-naftnog<br />

fakulteta. U proteklih deset godina<br />

klub je organizirao 5 speleoloških škola, sudjelovao u<br />

organizaciji desetak speleoloških ekspedicija, što samostalno,<br />

a što u suorganizaciji sa drugim klubovima<br />

i odsjecima, a od toga neke i sa međunarodnim sudjelovanjem.<br />

Članovi kluba također su se bavili i znanstvenim<br />

istraživanjima najčešće na području geologije, hidrogeologije te zaštite prirode,<br />

a uz to su radili i na projektima vezanim za ta područja te se aktivno bavili i<br />

edukacijom stanovništva o zaštiti krša te samom promocijom speleologije u<br />

javnosti.<br />

Klub je do sada izdao četiri broja stručno-popularnog časopisa ,Speleosfera’.<br />

Uz sve to u predavanju će također biti prikazan i presjek svih najvažnijih<br />

speleoloških istraživanja tijekom postojanja kluba s naglaskom na najčešća<br />

područja istraživanja oko grada Slunja, otoka Brača te dijelova Srednjeg<br />

Velebita. Treba spomenuti da je Speleološki klub Ozren Lukić aktivan član<br />

Hrvatskog speleološkog saveza, a od <strong>2012</strong>. godine i član Zagrebačkog<br />

speleološkog saveza.<br />

10 godina djelovanja “Dinarida - društva za<br />

istraživanja i snimanja krških fenomena”<br />

Tihomir Kovačević, Alan Kovačević,<br />

Marijana Jelić, Damir Pavelić / DDISKF - Zagreb<br />

Dinaridi-društvo za istraživanja i<br />

snimanja krških fenomena već deset godina<br />

aktivno istražuje i otkriva, prvenstveno<br />

speleološkim i speleo-ronilačkim tehnikama,<br />

bogati svijet krša na području Republike<br />

Hrvatske i susjednih država.<br />

Nastavljajući tradiciju DISKF-a te<br />

dubokim tragom istraživanja kroz niz<br />

speleoronilačkih ekspedicija, topografskih<br />

nacrta, bio-speleoloških, paleontoloških i arheoloških nalaza, fotografskih i<br />

fi lmskih zapisa, kroz duže i kraće dokumentarne fi lmove, kroz umjetnička djela…<br />

DDISKF je nezaobilazna karika u lancu života hrvatske speleologije i svih<br />

čimbenika vezanih uz nju.


10 years work of the Caving club “Ozren Lukić”<br />

Summary<br />

Caving club Ozren Lukić was founded in December of 2002 in Zagreb, by<br />

the students of the Faculty of Mining and Geology. In the past ten years, the<br />

club has organized fi ve caving schools, participated in organization of a dozen<br />

of caving expeditions, some of them alone and others in cooperation with other<br />

clubs and divisions, some of them being international.<br />

Members of the club have done scientifi c research, mostly in the fi elds of<br />

geology, hydrogeology and environment protection. Apart from that, promotion<br />

of caving in public has been dealt with, as well as projects related to the above<br />

fi elds of work.<br />

The club has published four issues of “Speleosfera” magazine.<br />

This lecture will show the most important speleological researches since the<br />

club was founded, the researches in the areas of the town of Slunj, island of<br />

Brač and parts of Mid Velebit being pointed out. The Ozren Lukić Caving Club<br />

has been an active member of the Croatian speleological federation, and since<br />

<strong>2012</strong> a member of the Zagreb speleological union.<br />

10 years work of Dinaridi - society for the research,<br />

surveying and fi lming of carst phenomena<br />

Summary<br />

DDISKF, Dinaridi – society for the research, surveying and fi lming of karsts<br />

phenomena, has been actively researching and discovering the rich world of<br />

karsts in the territory of the Republic of Croatia and the neighbouring countries<br />

for ten years already, primarily using speleological and speleo-diving techniques.<br />

Continuing the tradition of the DISKF and explorations in speleo-diving<br />

expeditions, mapping,<br />

bio-speleological, paleontological<br />

and archaeological<br />

discoveries, photo<br />

and fi lm documentation<br />

in longer or shorter documentaries,<br />

DDISKF is a vital<br />

link in the life of Croatian<br />

speleology and all<br />

the surrounding factors.<br />

Tihomir Kovačević / DDISKF<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 51


„EU Proteus“ ime je zajedničkog projekta Jamarske reševalne službe Slovenije<br />

i Hrvatske gorske službe spašavanja, a pod pokroviteljstvom Europske<br />

unije kao glavnog fi nancijera projekta.<br />

Glavni cilj projekta jačanje je svijesti o mogućnostima nesreća u speleološkim<br />

objektima, ali i povećanje učinkovitosti speleološkog spašavanja unutar<br />

mehanizama civilne zaštite u Europi.<br />

Sam projekt osmislile su i ostvaruju Jamarska reševalna služba<br />

Slovenije (JRSS) i Komisija za speleološko spašavanje Hrvatske gorske službe<br />

spašavanja (KSHGSS). Te dvije službe kroz dvije godine rada na projektu<br />

pokušati će unaprijediti speleološko spašavanje u Hrvatskoj i Sloveniji, ali i<br />

međunarodno, kroz same rezultate projekta.<br />

Nadamo se da će rezultati projekta potaknuti i druge službe kako bi unaprijedile<br />

speleospašavanje u svojim državama, a međusobnom suradnjom i standardizacijom<br />

i međunarodno.<br />

PREDAVANJA<br />

Zajednički projekt JRS i HGSS<br />

pod pokroviteljstvom EU<br />

Darko Bakšić, Maks Merela i Dinko Novosel / HGSS<br />

Projekt traje dvije godine kroz koje JRSS i KS HGSS moraju odraditi niz<br />

zadataka obuhvaćenih projektom, a koji imaju za ciljeve:<br />

- prepoznavanje svih posebnih uvjeta opasnosti u špiljama,<br />

- prevenciju nesreća kroz brošure, web stranice, predavanja na stručnim<br />

skupovima i slično,<br />

- izradu katastra 50 najdubljih i najduljih (najkompleksnijih za spašavanje)<br />

speleoloških objekata na području Hrvatske i 50 speleoloških objekata na<br />

području Slovenije, te na kraju i ujedinjenje tog katastra,<br />

- izradu tehničkog plana i plana spašavanja kompliciranijih objekata na<br />

području Hrvatske i Slovenije,<br />

- donošenje i usklađivanje osnovnih pravila i standarda za siguran ulazak i<br />

istraživanje podzemnih objekata,<br />

- prijevodi relevantnih priručnika za speleospašavanje, te izrada a vlastitih<br />

materijala i priručnika speleospašavanja,<br />

- obuku međunarodnog tima za speleološko spašavanje,<br />

- testiranje opreme i sustava koji se koriste prilikom<br />

speleospašavanja.<br />

U prezentaciji će biti prikazana dosadašnja realizacija<br />

projekta.


EU Proteus – joint project of Croatian Mountain<br />

Rescue Service and Slovenian Cave Rescue<br />

Service under the EU sponsorship<br />

Summary<br />

“EU Proteus” is the name of the joint project of Slovenian Cave Rescue<br />

Service and Croatian Mountain Rescue Service under the sponsorship of European<br />

Union as the main project fi nancier.<br />

The main goal of the project is strengthening of consciousness on possibilities<br />

of accidents in speleological object, as well as increasing the effi ciency of<br />

speleological rescue within the civil protection mechanism in Europe.<br />

The project was designed and is being realized by the Slovenian Cave Rescue<br />

Service (JRSS) and Commission for cave rescue of the Croatian Mountain<br />

Rescue Service (KSHGSS). In two years work on this project, these two services<br />

are going to try to improve speleological rescuing in Croatia and Slovenia,<br />

but also internationally, through the results of the project.<br />

We hope the results of the project motivate other services in improving cave<br />

rescue in their countries, both in cooperation and standardization, and internationally.<br />

The project takes two years during which both JRSS and KS HGSS have<br />

to complete a number of tasks included into the project, having the following<br />

goals:<br />

- recognizing all special conditions of danger in caves<br />

- prevention of accidents via brochures, web sites, lectures at expert meet<br />

ings etc.<br />

- making a cadastre of 50 deepest and longest (the most complex for rescue<br />

actions) speleological objects in the area of Croatia, and 50 speleological<br />

objects in the area of Slovenia, and fi nally uniting the two cadastres<br />

- elaboration of technical plan and rescue plan in the most complicated<br />

objects in the areas of Croatia and Slovenia<br />

- making and coordinating basic rules and standards for safe entry and ex<br />

pploration<br />

of underground objects<br />

- translating trans the relevant cave rescue manuals, as well as elaboration of own<br />

materials and manuals<br />

- training of international team for speleological rescue<br />

- ttesting<br />

the equipment and systems used for cave rescue.<br />

IIn<br />

this presentation, it shall be shown what has been<br />

realized so far regarding the project.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 53


Tjelesna spremnost u speleologiji<br />

PREDAVANJA<br />

Čedo Josipović / SOV PDS Velebit, Zagreb<br />

Speleologija, osim svoje znanstvene komponente, ima i vrlo izražen sportsko-rekreatvni<br />

aspekt. Činjenica je da u speleološke vode dolazi mnogo ljudi bez<br />

osnovnih znanja o važnosti tjelesne spremnosti. Loša fi zička pripremljenost dovodi<br />

do raznih problema, kako kod pojedinaca tako i kod speleotimova. Fizička<br />

zahtjevnost se očituje u dolasku do speleoloških objekata, savladavanju raznih<br />

prepreka u objektu te povratka u tzv. civilizaciju.<br />

Naravno, svi oni koji se ozbiljnije bave speleologijom, susreli su se često sa<br />

širokim spektrom fi zički zahtjevnih momenata.<br />

Posljedice lošije tjelesne spremnosti mogu biti višestruke: preveliko iscrpljivanje<br />

pojedinca, smanjena efi kasnost u speleološkim akcijama, izbjegavanje<br />

angažmana, usporavanje akcija ili odustajanje, gubitak koncentracije i lakše<br />

povređivanje. Umor izaziva pogoršanje tehnike, što dovodi ozljeđivanja, posebno<br />

kože – nerijetko su to vrlo neugodne ojedine. Fizički lošije pripremljeni speleolog<br />

dovodi u opasnost druge sudionike, cijela ekipa je manje efi kasna, a<br />

ponekad se mora prekinuti akciju radi nepripremljenog pojedinca.<br />

Često se dogodi da neki pojedinac precijeni svoje fi zičke sposobnost te izađe<br />

iz zahtjevnog objekta posve iscrpljen s neizvršenim dogovorenim zadacima.<br />

Također, dogodi se da i vođa speleološke ekipe krivo procijeni pojedinca<br />

i zada mu prezahtjevne zadatke, što također dovodi u upitnost provođenja<br />

akcije. Neki ljudi imaju urođene bolje fi zičke sposobnosti od drugih. Oni mogu<br />

imati i manje pripreme, jer savladavaju uobičajene probleme lakše.<br />

Ali, velika većina fi zički prosječno sposobnih speleologa bi trebala imati<br />

dodatne aktivnosti koje bi im pomogle da budu efi kasniji u akcijama.<br />

Jednostavno, tko želi angažirano špiljariti, taj mora imati i fi zičku kondiciju na<br />

visokom nivou. Kao u rijetko kojoj sportskoj aktivnosti, speleolozi aktiviraju gotovo<br />

sve mišiće u tijelu, posebno kod provlačenja kroz uske, zavojite kanale.<br />

Također, kod savladavanja jamskih objekata, prepoznatljive su mišićne<br />

skupine koje su intenzivno pod opterećenjem.<br />

Što treba poduzeti kako bi smo kvalitetno pripremili naše tijelo za bavljenje<br />

speleologijom?<br />

1. Razviti ispravan stav o vlastitim sposobnostima<br />

2. Poboljšati tehniku potrebnu za savladavanja speleoloških objekata<br />

3. Često ići u špilje i jame<br />

4. Ciljano vježbanje<br />

5. Kvalitetna prehrana


Physical fi tness in caving<br />

Summary<br />

Apart from its scientifi c component, caving has a specially stressed recreational<br />

aspect. The fact is that many people start caving without basic knowledge<br />

of the importance of physical fi tness. If cavers are unfi t, it leads to a<br />

variety of problems for an individual as well as for the caving teams. Physical<br />

requirements are obvious in reaching speleological objects, overcoming different<br />

obstacles in the cave and returning to the so called civilization.<br />

Everyone who seriously practices caving has been introduced to a range of<br />

physically demanding moments.<br />

Consequences of bad fi tness can be multiple: over-exhaustion of an individual,<br />

decreased effi ciency in caving, avoiding the activity, slowing down the actions<br />

or giving up, and loss of concentration or minor injuries. Tiredness causes<br />

worsening of the technique, which leads to injury, especially on skin – often, it<br />

being unpleasant lesions. A not physically fi t caver endangers his fellow-cavers,<br />

the team is not effi cient, and there are occasions when an action must be<br />

ceased due to an unfi t individual.<br />

There are occasions when an individual overestimates his/her fi tness and<br />

exits a demanding cave totally exhausted with tasks agreed not fulfi lled. It might<br />

happen that the leader of a caving team wrongly estimates an individual’s abilities<br />

and assigns tasks that are too demanding, which also makes the action<br />

questionable. Some people are naturally fi tter than others. They can do with<br />

less preparations because they deal with problems easier.<br />

But, most of the averagely fi t cavers should do additional activities which<br />

might help them be more effi cient in action.<br />

As simple as that, if you want to be active in caving, you must be extremely<br />

physically fi t. As in very few sports activities, cavers activate almost all their<br />

body muscles, especially when drain piping and crawling through narrow winding<br />

channels.<br />

When doing the pits, certain muscles are intensively burdened.<br />

What should we do in order to prepare our body for quality caving?<br />

1. Develop the right attitude on your own abilities<br />

2. Improve the technique needed for caving<br />

3. Often go to caves and pits<br />

4. Do targeted exercise<br />

5. Quality nutrition<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 55


Akcija spašavanja iz Jamskog sustava<br />

Kita Gaćešina <strong>2012</strong>.<br />

Darko Bakšić, Teo Barišić, Lana Đonlagić, Ana Bakšić,<br />

Dinko Novosel, Sebastijan Labinjan / HGSS<br />

Dana 8. i 9.6.<strong>2012</strong>. godine 114 spašavatelja iz 16 stanica HGSS (nabrojane<br />

abecednim redosljedom): Bjelovar, Delnice, Dubrovnik, Gospić, Karlovac,<br />

Novska, Ogulin, Pula, Požega, Rijeka, Samobor, Split, Šibenik, Varaždin,<br />

Zadar i Zagreb sudjelovalo je u akciji speleospašavanja u Jamskom sustavu<br />

Kita Gaćešina na Crnopcu.<br />

Dojava o nesreći dobivena je 8.6.<strong>2012</strong>. godine u 03:15 h. Speleolog Marijan<br />

Marović uslijed pucanja sidrišne pločice zadobio je ozljede lumbalnog dijela<br />

kralješnice na -483 m dubine (-418 od donjeg ulaza) u dijelu nazvanom<br />

Nebozemlje.Od dojave do izvlačenja speleologa akcija je trajala nešto više od<br />

26 h, a ukupno kad je iz jame izašao i posljednji spašavatelj 36:23 h.<br />

PREDAVANJA<br />

Damir Zurub, DDISKF<br />

Cave rescue operation from vertical cave<br />

system Kita Gaćešina (Mt. Velebit, Croatia)<br />

Summary<br />

On 8th and 9th June <strong>2012</strong>, 114 rescuers from 16 CMRS stations participated<br />

in the operation of cave rescue in the Vertical cave system Kita Gaćešina at<br />

Crnopac (Mt. Velebit, Croatia). Report on the accident was received on 8/6/<strong>2012</strong><br />

at 03:15 hrs.<br />

Caver Marijan Marović, due to rupture of anchor plate, suffered an injury<br />

of lumbar spine at -483 m depth (-418 from the lower entrance) in the section<br />

entitled Nebozemlje. From the report on the accident, until the extraction of the<br />

caver, the operation lasted more than 26 hours. All together, when the last rescuer<br />

exited, it amounted to 36:23 hours. (*HGSS)


Damir Zurub, DDISKF<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 57


www.ronitisemora.hr


POSTERI<br />

Posters<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 59


Autori: Dalibor Paar1,6 , Andrej Stroj2,6 , Damir Lacković3,6 ,<br />

Darko Bakšić4 , 6 , Vanja Radolić5 Multidisciplinarna istraživanja dubokih jama<br />

NP Sjeverni Velebit<br />

1 Fizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Bijenička c.32, Zagreb<br />

2 Hrvatski geološki institut, Sachsova 2, Zagreb<br />

3 Hrvatski prirodoslovni muzej, Demetrova 1, Zagreb<br />

4 Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Svetošimunska 25, Zagreb<br />

5 Odjel za fi ziku, Sveučilište u Osijeku, Trg Lj.Gaja 6, Osijek<br />

6 Speleološko društvo Velebit i PDS Velebit, Radićeva 23, Zagreb; Hrvatski planinarski savez,<br />

Komisija za speleologiju, Kozarčeva 22, 10000 Zagreb<br />

Istraživanja dubokih jama kao jedne od najvećih vrijednosti NP Sjeverni<br />

Velebit zamišljena su kao višegodišnja multidisciplinarna istraživanja u suradnji<br />

sa speleolozima koja će donijeti brojne spoznaje o različitim svojstvima<br />

hrvatskog krškog podzemlja o kojem se relativno malo zna.<br />

Istraživanja uključuju proučavanje geoloških i geomorfoloških svojstava,<br />

utjecaja globalnih klimatskih promjena na mikroklimu podzemlja, proučavanje<br />

kakvoće i dinamike vode u podzemlju, proučavanje prirodne radioaktivnosti kao<br />

indikatora procesa u podzemlju. Ova istraživanja također pridonose razumijevanju<br />

špiljskih ekosustava i endemične špiljske faune te planiranju i provedbi<br />

zaštite ovih krških fenomena.<br />

U okviru ovog rada dat ćemo pregled obavljenih istraživanja u jamskom sustavu<br />

Lukina jama-Trojama te dati pregled perspektiva daljnjih istraživanja.<br />

Ova istraživanja su obavljena u okviru projekta NP Sjeverni Velebit i Fonda<br />

za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost: „Istraživanja dubokih jama Nacionalnog<br />

parka Sjeverni Velebit“.<br />

POSTERI<br />

Multidisciplinary research of deep shafts of North Velebit<br />

Summary<br />

Researches of deep shafts as one of the biggest values of the North Velebit<br />

National park have been intended as long-term multidisciplinary explorations in<br />

cooperation with cavers which shall bring numerous ideas on different characteristics<br />

of the Croatian karsts which is fairly unknown. The explorations include<br />

studying of geological and geomorphologic features, infl uence of global climatic<br />

changes to the microclimate of the caves, studying the quality and dynamics of<br />

water, studying natural radioactivity as an indicator of processes in caves.<br />

These researches also contribute to understanding the cave eco-system<br />

and endemic cave fauna as well as planning and realization of protection of<br />

these karsts phenomena. Within this study we shall summarize the researches<br />

performed in the cave system Lukina jama-Trojama, and give a review of further<br />

explorations prospects. These researches were done within the project of<br />

North Velebit National Park and Fond for environment protection and energy<br />

effi ciency: “Explorations of deep shafts of the North Velebit National Park”.


Međunarodna suradnja hrvatskih speleologa<br />

Autor: Dalibor Paar / Hrvatski planinarski savez, Komisija za speleologiju,<br />

Kozarčeva 22, 10000 Zagreb<br />

Razmotrit će se razina međunarodne suradnje hrvatskih speleologa i uloga<br />

krovnih speleoloških organizacija u predstavljanju hrvatskih speleologa u svijetu,<br />

koordinaciji posjeta Hrvatskoj i odlazaka hrvatskih speleologa na ekspedicije u<br />

Svijetu. Naglasit će se potreba zajedničkog pristupa prema međunarodnim organizacijama,<br />

posebice u svjetlu skorog ulaska Hrvatske u EU.<br />

International cooperation of Croatian cavers<br />

Summary<br />

The level of international cooperation among Croatian cavers will be considered,<br />

as well as the role of head caving organizations in representing Croatian<br />

cavers in the world, coordination of visits to Croatia and departure of Croatian<br />

cavers to world expeditions. The need for common approach to international<br />

organizations shall be pointed out, especially in the view of Croatia`s entrance<br />

to the EU.<br />

Marifugia cavatica iz Mračne špilje u kanjonu Prače<br />

(Bosna i Hercegovina)<br />

Autori: Jasminko Mulaomerović & Simone Milanolo / Centar za krš i speleologiju,<br />

Sarajevo (BiH); Grupo Grotte Novara, Novara (IT)<br />

U jesen 2011. godine otkriveni su u jednom dijelu Mračne špilje ostaci cjevčica<br />

nekog organizma sličnog špiljskom cjevašu Marifugia cavaticaAbsolon & Hrabé<br />

1930. Marifugia nastanjuje podzemlje u zaleđu Jadranskog mora (najdalja<br />

nalazišta u unutrašnjosti su u okolici Sanskog Mosta, odnosno Popova polja).<br />

Fosilni nalazi špiljskog cjevaša poznati su samo iz zapunjene bezstropne jame<br />

u kamenolomu Črnotiče u Sloveniji.<br />

Svi uzorci koji su uzeti 2011. godine bili su presvučeni tankom kalcitnom<br />

prevlakom koja nije dozvoljavala, uz opremu kakvu smo imali u Sarajevu, uvid<br />

u bilo kakve detalje.<br />

U lipnju <strong>2012</strong>. godine nekoliko cjevčica smo ponijeli na ljetnu krašku školu u<br />

Postojni. Tamo se zahvaljujući mikroskopu na jednoj od cjevčica mogao zamijetiti<br />

i bočni nazupčani hrbat koji je svojstven i cjevčicama Marifugie.<br />

Konačno smo u ljeto <strong>2012</strong>. godine otišli po nove uzorke cjevčica. Neke od<br />

njih nisu imale kalcitnu prevlaku, tako da su se lijepo mogli vidjeti prstenovi<br />

(zadebljanja) na cjevčicama, a na nekima i proširenja karakteristična za ulazni<br />

otvor Marifugie. Konačno je izostala svaka sumnja da se radi o cjevčicama<br />

špiljskog cjevaša Marifugia cavatica.<br />

Ovaj nalaz, udaljen više od 150 km zračne linije od najbližih nalazišta, otvara<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 61


ojna pitanja, ne samo o rasprostranjenju Marifugie, nego i o rasprostranjenju<br />

drugih pripadnika podzemne faune, uključujući i čovječju ribicu Proteus anguinus.<br />

Cjevčice Marifugia cavatice u Mračnoj špilji su nađene na dva mjesta. U<br />

dvorani bližoj ulazu cjevčice se nalaze u dva mala bazena, od kojih je jedan suh,<br />

a jedan sa vodom. Treće mjesto nalaza u ovoj dvorani je uzdignuto na oko 1,7<br />

m od tla i tu su se cjevčice zaustavile između stalagmita.<br />

Dimenzije cjevčica se kreću od 5-6 mm do 1,5 cm u dužinu. Promjeri cjevčica<br />

su od dijela milimetra do 1 mm.<br />

Kako su cjevčice dospjele baš na ova mjesta ostaje još uvijek otvoreno<br />

pitanje. Zasigurno se ne radi o fosilnom materijalu. Žive jedinke nisu nađene.<br />

Marifugia cavatica from Dark cave in canyon of Prača (B&H)<br />

Summary<br />

In autumn of 2011, in a part of the Dark cave remains of the tubes<br />

of an organism similar to the Marifugia cavatica, Absolon & Hrabé 1930<br />

were discovered. Marifugia inhabits the underground in hinterland of the<br />

Adriatic sea (the furthest localities inland being the surroundings of the<br />

Sana bridge, or Popovo fi eld). Fossil fi ndings of the marifugia cavatica<br />

were known from the ceiling-less pit in the Črnotiče quarry in Slovenia.<br />

(...)<br />

This fi nding, more than 150km of air distance away from the nearest localities<br />

opens many questions, not only on distribution of marifugia, but also on d<br />

istribution of other members of the underground fauna, including the proteus<br />

anguinus.<br />

(...)<br />

POSTERI<br />

Nove hidrotehničke intervencije na zaštiti<br />

vodopada Plive u Jajcu<br />

Autori: Edin Smajić¹ & Emir Trožić²<br />

¹ Općina Hadžići, BiH<br />

² Vodovod Sanski Most, BiH,<br />

¹´²Mašinski fakultet, Univerzitet Sarajevo, BiH,<br />

Rijeka Pliva ulijeva se u rijeku Vrbas u gradu Jajcu, čineći prelijep vodopad.<br />

U svom posljednjem toku rijeka Pliva protiče preko dubokih naslaga sedre.<br />

Zbog različitih faktora, dolazilo je do oštećenja i obrušavanja komada sedre.<br />

Zabilježeno je nekoliko hidrotehničkih intervencija u cilju zaštite sedre i vodopada.<br />

U 2011. godini učinjena je hidrotehnička inervencija kojom je zaštićena<br />

sedra, a vodopad Plive ponovo vratio staru ljepotu.


New hydrotechnical intervention to protect<br />

Pliva waterfall in Jajce (*)<br />

Summary<br />

Pliva river, it fl ows the river Vrbas in the city of Jajce, by making a beautiful<br />

waterfall. In the last its fl ows Pliva river it fl ows over deep sediments of travertine.<br />

Due to various factors, came damaged and collapsing pieces of travertine.<br />

Were recorded several hydrotechnical interventions protection of tufa and waterfalls.<br />

In 2011. the was performed hydrotechnical inerventions, after which is<br />

being protected tuff and Pliva waterfall once again returning the old beauty.<br />

Raspodjela i raznolikost špiljskih pauka iz porodica Agelenidae<br />

i Nesticidae (Araneae) u podzemnim objektima Hrvatske<br />

Autori: Anđela Ćukušić, Martina Pavlek , Roman Ozimec / HBSD<br />

Hrvatska je poznata po iznimnom bogatstvu faune podzemnih<br />

beskralješnjaka, s paucima kao jednom od najzastupljenijih skupina. U špiljama<br />

i jamama Hrvatske do sada je zabilježeno 10 porodica pauka, od čega porodice<br />

Agelenidae i Nesticidae čine značajan dio, osobito na ulaznim dijelovima<br />

speleoloških objekata. Porodica Agelenidae zastupljena je sa 6 rodova (broj<br />

vrsta u zagradama): Hadites (1), Histopona (7), Inermocoelotes (2), Malthonica<br />

(3), Tegenaria (2) i Textrix (1).<br />

Ovih 16 vrsta pokazuju različiti stupanj prilagodbe na podzemni okoliš.<br />

Najzanimljiviji je monotipski rod Hadites, s jedinom vrstom Hadites tegenaroides<br />

Keyserling, 1862. Ovaj pauk je troglomorfniji od svih pauka iz porodice<br />

Agelenidae, a nalazimo ga jedino u špiljama na otoku Hvaru. Jedan rod i 5<br />

vrsta iz ove porodice su opisani iz Hrvatske, devet vrsta su endemi Dinarida,<br />

a tri endemi Hrvatske. Dio uzoraka iz roda Tegenaria nije mogao biti određen<br />

do razine vrste, što ukazuje da je broj vrsta iz ove porodice veći od trenutnih<br />

16. Iz porodice Nesticidae u Hrvatskoj je zabilježen rod Nesticus s dvije vrste:<br />

Nesticus cellulanus (Clerck, 1757) i N. eremita Simon, 1879. Obje se vrste<br />

mogu naći u velikom broju i u većini špilja u Hrvatskoj. Naseljavaju prvenstveno<br />

ulazne djelove, ali ih se može naći i dublje u speleološkim objektima.<br />

Vrsta N. cellulanus (Clerck, 1757) ima holarktičko rasprostranjenje, a vrstu<br />

N. eremita Simon, 1879 nalazimo po čitavoj Europi. Zanimljiv je novi nalaz<br />

jedne vrste iz ove porodice nađene samo u speleološkim objektima na Biokovu.<br />

Ova vrsta pokazuje veći stupanj troglomorfnosti, tj. prilagodbe na podzemna<br />

staništa, od ostalih vrsta iz roda Nesticus i vrlo vjerojatno se radi o novoj vrsti<br />

za znanost.<br />

Cijeloviti popis svih vrsta iz ovih porodica za područje Hrvatske utvrđen je<br />

pregledom dostupne literature i analizom materijala sakupljenog na terenskim<br />

istraživanjima, kao i materijala iz zbirke Hrvatskog biospeleološkog društva.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 63


Pauci su sakupljeni iz preko 400 speleoloških objekata iz cijele Hrvatske.<br />

Ovaj rad predstavlja sveobuhvatan uvid u raspodjelu i raznolikost špiljskih<br />

pauka iz porodica Agelenidae i Nesticidae u podzemnim objektima Hrvatske.<br />

Distribution and diversity of cave spiders from the families of<br />

Agelenidae and Nesticidae (Araneae) in the<br />

underground of Croatia<br />

Summary<br />

Croatia is well-known for its richness in the fauna of underground invertebrates<br />

with spiders as its most represented group. In the caves of Croatia 10<br />

families of spiders have been recorded, out of which the families of Agelenidae<br />

and Nesticidae make its signifi cant part, especially at entrances to caves.<br />

The Agelenidae are represented with 6 kinds (number of species in brackets):<br />

Hadites (1), Histopona (7), Inermocoelotes (2), Malthonica (3), Tegenaria (2) i<br />

Textrix (1). T<br />

hese 16 species show different levels of adaptation to the underground environment.<br />

The most interesting kind is the monotypic one of Hadites, with one<br />

species Hadites tegenaroides (Keyserling, 1862). This spider is more troglomorphical<br />

than all the spiders from the Agelenidae family, and is found only in<br />

the caves of the island of Hvar. One kind and 5 species from this family have<br />

been described from Croatia, nine of them are a Dinaric endemism, and three<br />

of them are a Croatian endemism.<br />

One part of the Tegenaria kind could not have been determined to the level<br />

of species, which indicates that the number of species from this family is bigger<br />

than the actual 16.<br />

The Nesticidae family in Croatia records a kind of Nesticus with two species:<br />

Nesticus cellulanus (Clerck, 1757) and N. eremita (Simon, 1879). Both can be<br />

found in a huge number in most of the Croatian caves. They inhabit initially<br />

entrance parts but can be also found in deeper parts of the caves. The N. cellulanus<br />

(Clerck, 1757) has a holarctic distribution, while the N. eremita (Simon,<br />

1879) can be found all around Europe. An interesting specimen of this family<br />

has been found only in caves of Biokovo. This kind shows a higher level of<br />

adaptation to underground habitat than the other Nesticus kind, and most probably<br />

it is a new species for science.<br />

POSTERI<br />

The entire list of all species from these families for the territory of Croatia has<br />

been determined by literature and analysis of fi eld research material, as well as<br />

material from the collection of Croatian bio speleological society. The spiders<br />

have been collected from over 400 caves from the entire Croatia.<br />

This work represents the total view into the distribution and diversity of cave<br />

spiders of the families of Agelenidae i Nesticidae in the Croatian underground.


Raznolikost i rasprostranjenost špiljskih skokuna<br />

(Collembola) na području Velebita<br />

Autori: Tamara Čuković 1,2 , Marko Lukić 1 / HBSD<br />

¹ Hrvatsko biospeleološko društvo, Demetrova 1 HR- 10 000 Zagreb<br />

2 Speleološki odsjek Planinarskog društva Sveučilišta Velebit, Radićeva 23, 10000 Zagreb<br />

Sustavna biospeleološka istraživanja faune skokuna na području Velebita<br />

nisu do sada provedena. Analizom zbirke Hrvatskog biospeleološkog društva<br />

i primjeraka skokuna sakupljenih od 1999. do 2011. godine u ukupno 114<br />

speleoloških objekata utvrđeno je 25 svojti skokuna iz 11 porodica (Entomobryidae,<br />

Isotomidae, Oncopoduridae, Paronellidae, Tomoceridae, Neelidae, Neanuridae,<br />

Hypogastruridae, Onychiuridae, Arrhopalitidae i Sminthuridae) od koji<br />

su najraznolikije Tomoceridae s 8 i Entomobryidae s 5 zabilježenih svojti.<br />

Za svaku svojtu određena je i ekološka klasifi kacija pa je tako utvrđeno 11<br />

troglobionata, 3 troglofi la i 13 trogloksena. Među troglobiontima se ističe 5 svojti<br />

skokuna novih za znanost koje su sakupljene u najdubljim dijelovima dubokih<br />

jama Velebita (Lukina jama-Trojama, Munižaba, Velebita, Kita Gaćešina -<br />

Draženova puhaljka, Muda labudova).<br />

Upravo te najdulje i najdublje jame zbog mikroklimatskih uvjeti koji u njima<br />

vladaju čine specifi čna staništa koja nastanjuje najveći broj vrsta skokuna<br />

uključujući i vrste nezabilježene u ostalim objektima. Ovakvi zanimljivi rezultati<br />

upućuju na važnost sustavnih i multidisciplinarnih istraživanja Velebita kako bi<br />

se omogućio bolji uvid u njegovu podzemnu raznolikost.<br />

Diversity and expansion of cave springtails (Collembola)<br />

in the Velebit area<br />

Summary<br />

Systematic bio speleological studies of springtail fauna in the Velebit area<br />

have not been done so far. Analysing a collection of springtail samples of Croatian<br />

bio speleological society gathered from 1999 to 2011 in a total of 114<br />

speleological objects, 25 species of springtails from 11 families were determined<br />

(Entomobryidae, Isotomidae, Oncopoduridae, Paronellidae, Tomoceridae,<br />

Neelidae, Neanuridae, Hypogastruridae, Onychiuridae, Arrhopalitidae and<br />

Sminthuridae).<br />

The most diverse ones are the Tomoceridae with 8 and Entomobryidae with<br />

5 recorded species. Each species has a determined ecological classifi cation,<br />

so there are 11 troglobionta, 3 troglofi la and 13 trogloksena. Among the troglobionta<br />

5 species of springtails new in the world of science are distinguished,<br />

collected in the deepest parts of the deep pits of Velebit (Lukina jama-Trojama,<br />

Munižaba, Velebita, Kita Gaćešina-Draženova puhaljka, Muda labudova).<br />

The very longest and deepest pits make specifi c cave dwellings for the big-<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 65


gest number of species of springtails including the ones never found in other<br />

objects due to the microclimatic conditions. Such interesting results indicate<br />

the importance of systematic and multidisciplinary explorations of the Velebit in<br />

order to enable a better insight into its underground diversity.<br />

Smanjenje proticajnih profi la rijeke Sane<br />

zbog prisutnosti aktivnog rasta kolonija sedre<br />

Autori: Edin Smajić¹ & Emir Trožić²<br />

¹ Općina Hadžići, BiH<br />

² Vodovod Sanski Most, BiH,<br />

¹´²Mašinski fakultet, Univerzitet Sarajevo, BiH<br />

Rijeka Sana je u drugoj polovici svoga toka ravničarska rijeka, koja kroz<br />

Sanski Most ima oko 160 m.n.v., a kroz 30 km udaljen Prijedor oko 135 m.n.v.,<br />

odnosno, pad oko 0,00083 ili 0,083%. U dolini Sane između ulaza i izlaza iz<br />

Sanskog Mosta na oko 10 km ima oko 17 m¹ visinske razlike ili oko 0,0017,<br />

odnosno 0,17%. Na ovom dijelu svoga toka rijeka Sana u proljeće i jesen izlazi<br />

iz svog korita, zbog čega su u Sanskom Mostu ranije rađeni obrambeni zidovi<br />

i nasipi.<br />

Do Drugog svjetskog rata ova rijeka je u ovom dijelu svoga toka bila plovna<br />

za mala trgovačka plovila, za koje je održavan dio korita. U posljednje je vrijeme<br />

evidentno prisustvo podzemnih voda u naselju u vrijeme povećanja vodostaja<br />

rijeka, a u sušnom periodu se uočava intenzivniji razvoj kolonija sedre koja zajedno<br />

sa drugim vučnim materijalom i vegetacijom formira nova ostrva.<br />

Razvoj sedre i izdizanje korita rijeke smanjuje propusnu moć rijeke što, vjerovatno,<br />

doprinisi izlaženju rijeke iz korita.<br />

POSTERI<br />

Reduction fl ow profi le Sana river for presence and<br />

active growth colony tuff (*)<br />

Summary<br />

Sana River in the second part their fl ow lowland rivers, who through Sana<br />

Most has about 160 m.n.v., and through 30 km distanced Prijedor approximately<br />

135 m.n.v., that is, decline about 0.00083 or 0.083%. In the valley Sana inter in-<br />

puts and exits from Sanski Most at approximately 10 km has about 17 m³ height<br />

differences or about 0.0017, or 0.17%. In this section their fl ow Sana River in<br />

spring and autumn comes out of his bed, therefore they in Sanski Most, earlier,<br />

were made protective walls and embankments.<br />

Before the earlier Second World War this river is in this part their fl ow was<br />

a navigable for the small merchant vessels, for which the has been maintained<br />

fl oating draft for Boats on part of fl ux River. In latest time is evident the presence<br />

of groundwater in the settlement at the time of of increased river fl ows, and during<br />

the dry season is evident more intensive development of colony of tufa who


together with the other pulling material and vegetation is formed new island.<br />

Developing of tufa and uplift of riverbed reduces the bandwidth of the river<br />

what, probably the contributes to overfl owing rivers from the riverbed.<br />

Festival speleološkog fi lma No.2<br />

Autor: Damir Basara / Speleološki odsjek PD Dubovac - Karlovac<br />

Već drugu godinu zaredom<br />

članovi SO Dubovca organiziraju<br />

Festival speleološkog fi lma.<br />

Ovogodišnji je udržan u atriju<br />

staroga grada Dubovca u Karlovcu<br />

29.09.<strong>2012</strong>.<br />

Srednjovjekovni ambijent,<br />

dobra atmosfera te prije svega<br />

dobri fi lmovi privukli su oko 150<br />

gledatelja, članova speleoloških<br />

udruga i zainteresiranih građana<br />

grada Karlovca.<br />

Prikazano je 16 fi lmova u<br />

konkurenciji i pet izvan konkurencije,<br />

te su dodijeljene nagrade<br />

publike i nagrada stručnog žirija.<br />

Tako se moglo vidjeti 12 fi lmova<br />

iz Hrvatske, 5 iz Italije, 2 iz<br />

Slovačke, te po jedan iz Bosne i<br />

Hercegovine i Crne Gore.<br />

Nagrada stručnog žirija dodijeljena<br />

je fi lmu Ekspedicija Lukina<br />

jama 2010. autora Darka Bakšića i<br />

Lovre Čepelaka iz SO PDS Velebit<br />

Zagreb, dok je nagrada publike dodijeljena fi lmu Scenes from a Village – Finding<br />

a Cave autora Andrewa Norrisa. S obzirom da se radi o usko specijaliziranom<br />

fi lmu, te su brojke više nego zadovoljavajuće.<br />

Nadamo se da će sljedeći festival biti još posjećeniji te da će samo postojanje<br />

ovakvog festivala potaknuti speleologe u Hrvatskoj na snimanje u podzemlju<br />

te na prikazivanju svoga rada široj publici.<br />

Caving fi lm festival No. 2<br />

Summary<br />

The members of the caving department of Dubovac have been organizing<br />

Caving fi lm festival for two years now. This year`s festival took place on 29 September<br />

<strong>2012</strong> in the patio of the old castle of Dubovac in Karlovac.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 67


The medieval ambience, nice atmosphere, and above all good fi lms, have<br />

attracted about 150 viewers, members of caving societies and citizens of Karlovac<br />

who were interested in seeing them. 16 fi lm within the competition and fi ve<br />

more out of it were shown, and awards were given, the expert jury award and<br />

the audience award. 12 fi lms from Croatia, 5 from Italy, 2 from Slovakia, one<br />

from Montenegro, and one from Bosnia and Herzegovina could be seen at the<br />

festival.<br />

The Lukina jama Expedition 2010 fi lm was awarded with the expert jury<br />

award. The authors of the fi lm were Darko Bakšić and Lovro Čepelak from the<br />

caving department of the mountaineering society Velebit, Zagreb. A fi lm by Andrew<br />

Norris called Scenes from a Village – Finding a Cave was awarded with<br />

the audience award.<br />

Considering the speciality of this fi lm festival, the fi gures are more than satisfactory.<br />

We hope to see even more visitors at the next fi lm festival and that<br />

the very existence of such a festival motivates the cavers in Croatia to fi lm the<br />

underground and show their work to a wider audience.<br />

Speleološki odsjek Planinarskog društva Dubovac<br />

- rad u <strong>2012</strong><br />

Autor: Damir Basara / Speleološki odsjek PD Dubovac - Karlovac<br />

Kao i u većini speleoloških udruga malo<br />

ljudi može napraviti puno. Tako je i malobrojno<br />

članstvo SOD-a u <strong>2012</strong> ostvarilo nekolicinu<br />

velikih projekata i značajnih istraživanja.<br />

Seminar o speleološkim istraživanjima,<br />

XVI speleološka škola, Prečnica preko<br />

šanca, Speleološka ekspedicija Srednji<br />

Velebit Vršeljci, “Explore, learn, share” project<br />

- Youth exchange in Bulgaria, samo su<br />

neke od naših aktivnosti u <strong>2012</strong>.<br />

Naravno tu su još vikend istraživanja, edukacija naših članova te članova 3<br />

prijateljska planinarska društva....i još puno toga ....<br />

Kako bi se reklo: “Malo nas je al smo....”<br />

POSTERI<br />

Speleological Department of the Mountaineering society<br />

Dubovac - our work in <strong>2012</strong><br />

Summary<br />

As in most of caving societies, a few people can do a lot. So has the scarce<br />

membership of this society achieved several big projects and signifi cant researches<br />

in <strong>2012</strong>. A seminar on speleological researches, the 16th caving<br />

school, Through cave over the ditch, Speleological expedition Mid Velebit


Vršeljci, “Explore, learn, share” project - Youth exchange in Bulgaria, are only<br />

but a few of our activities in the year <strong>2012</strong>. Of course, there are the weekend<br />

researches, education of our members and members of our three mountaineering<br />

societies....and a lot more....<br />

As the saying goes: “We are a few, but we are....”<br />

Speleološka, hidrogeološka i geološka istraživanja špilje<br />

Atile te špilje H2O-Vodena majka na Srednjem Velebitu<br />

Autori: Neven Korač, Jakov Kalajžić, Damir Janton,<br />

Vedran Sudar, Ivan Vlašić / SK Ozren Lukić, Zagreb<br />

Od otkrića špilje Atile na Srednjem Velebitu u ljeto 2011. do danas u više<br />

od desetak vikend akcija i opširnijih istraživanja topografski je snimljeno preko<br />

2000 metara kanala špilje. Osim speleoloških istraživanja vršena su i površinska<br />

geološka istraživanja te hidrogeološka istraživanja. U okviru hidrogeoloških<br />

istraživanja trasiranjem je dokazana povezanost podzemnih tokova između<br />

špilje Atile te špilje H2O-Vodena majka. U okviru postera bit će predstavljeni<br />

nacrti oba objekta uz nekoliko fotografi ja te krataki tekstualni opisi morfologije<br />

objekata, te rezultata geoloških i hidrogeoloških istraživanja.<br />

Speleological, hydro geological and geological explorations of<br />

the Attila cave and the H2O-Water mother cave in Mid Velebit<br />

Summary<br />

Since the discovery of the Attila cave in Mid Velebit in the summer of 2011<br />

until now, in more than a dozen of actions and thorough explorations, over 200m<br />

of the channels of the cave have been mapped. Apart from the speleological explorations,<br />

geological and hydro geological researches have been done. Within<br />

the hydrogeology connection between the underground fl ows between the Attila<br />

and the H2O-Water mother was shown by tracing. Along with the poster maps<br />

of both objects will be shown, as well as short descriptions of morphology and<br />

results of the explorations.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 69


Kvaliteta podzemne vode na području Ravnih Kotara<br />

Autori: Andrea Deklić 1,2 , Krešimir Samodol 1,2<br />

POSTERI<br />

1 Speleološki odsjek Liburnija<br />

2 Sveučilište u Zadru, Odjel za geografi ju<br />

Istraživani su uzorci vode iz speleoloških objekata na području Ravnih Kotara<br />

s ciljem utvrđivanja kemijskih i mikrobioloških svojstava. Za istraživanje<br />

odabrane su 2 jame (Bonsai jama i Barina jama) i 2 spilje (spilja izvor Karišnice<br />

i spilja izvor Rijeke Bijele) u kojima se nalaze stalni tokovi podzemne vode. Bonsai<br />

jama i Barina jama onečišćene su raznim otpadom od kućanskog, vojnog pa<br />

sve do životinjskog otpada.<br />

Analize su provedene u Zavodu za javno zdravstvo Zadar, te su korištene<br />

metode analize: HRN EN ISO 6222/2000, HRN EN ISO 9308-1/2000, MF EA<br />

PART 6, HRN EN ISO 7899-2/2000, HRN EN ISO 16266:2008, kojima su dobiveni<br />

rezulatati koji ukazuju na različite stupnjeve fekalnog zagađenja ovisno<br />

o objektu istraživanja.<br />

Posterom bit će prikazani prvi rezultati istraživanja, jer planirano istraživanje<br />

zahtijeva dugoročni monitoring odabranih speleoloških objekata, kartiranje<br />

mogućih izvora onečišćenja vode (ilegalnih deponija na terenu), te još brojnih<br />

analiza vode kroz <strong>2012</strong>. i 2013. godinu.<br />

Istraživanje je provedeno u suradnji sa Sveučilištem u Zadru.<br />

Quality of underground water in the area of Ravni KotariSummary<br />

Samples of water from speleological objects in the area of Ravni Kotari were<br />

researched with the goal of determining chemical and microbiological characteristics.<br />

Two pits (Bonsai and Bara`s pit) and two caves (Karišnica spring cave<br />

and the White River, Rijeka Bijela, spring cave), where permanent ground water<br />

fl ows exist, were selected for the research.<br />

Bonsai and Bara`s pits have been polluted with different waste, from household<br />

waste, military to animal waste.<br />

Analysis were conducted at the Institute for public health, Zadar, and the<br />

following analysis methods were applied: HRN EN ISO 6222/2000, HRN EN<br />

ISO 9308-1/2000, MF EA PART 6, HRN EN ISO 7899-2/2000, HRN EN ISO<br />

16266:2008, which resulted with different levels of sewage pollution depending<br />

on the object of the research.<br />

Golubinka u Grulovićima<br />

Autori: Goran Rnjak, Teo Barišić / SO HPK Sveti Mihovil, Šibenik<br />

11 godina nakon prvog ulaska speleologa SD Špiljar iz Splita, 01.02.<strong>2012</strong>. u<br />

špilju Golubinku, kroz jamski ulaz i preko kosine prepune iznutrica i životinjskih


lešina ulaze speleolozi SO Sv. Mihovil i SO Promina. U slijedeća dva navrata<br />

topografski je snimljeno 1054m duljine i 68m dubine, te je špilja postala 54. po<br />

duljini u RH. Stanje ulaznog dijela i prijetnja daljim zagađenjem prijavljeni su<br />

nadležnim institucijama.<br />

Golubinka u Grulovićima cave<br />

Summary<br />

Entrance of Golubinka u Grulovićima cave, among the cavers is known as<br />

most polluted one. Using low temperatures and drought period, cavers of St Mihovil,<br />

Promina and SD Špiljar surveyed 1054m , and -68m of cave so it become<br />

54.longest cave in Croatia. (* SO HPK Sv. Mihovil)<br />

Jelar Ponor<br />

Autori: Teo Barišić / SO HPK Sveti Mihovil, Šibenik<br />

Jelar ponor nalazi se uz jugozapadni rub Štikadskog polja, oko 500m istočno<br />

od zaseoka Gudura, na nadmorskoj visini od 547 m. Voda iz rijeke Ričice nekoć<br />

se povremeno ulijevala kroz njegov ulaz dok se danas prikuplja u akumulacijsko<br />

jezero Štikada. Za vrlo visokih vodostaja koji prijete prelijevanjem preko<br />

brane, voda iz jezera se kroz evakuacijsku ustavu pušta u staro korito Jelar<br />

ponora. Istraživanja u Jelaru traju od 1974. godine.<br />

Veći prodor u ponor postignut je tek nakon miniranja i čišćenja. Iako su u<br />

više navrata između 1983-1986 i 1998-2000 speleolozi SOŽ-a, SOD i SDK<br />

topografski snimili veći dio objekta nacrt nikad nije objedinjen i objavljen.<br />

Speleolozi SO HPK Sv Mihovil su u dvije akcije u lipnju i srpnju <strong>2012</strong> kartirali<br />

933m kanala koji sa ranijim nacrtom M.Kuhte čini ukupno 1091m duljine i -45m<br />

dubine, odnosno 51. špilju po duljini u RH.<br />

Jelar sinkhole<br />

Summary<br />

Jelar sinkhole was explored since 1974 but only after hard cleaning, even<br />

with dynamite, cavers succeeded to reach permanent water stream. After dozens<br />

of actions (except earlier 158m made by M.Kuhta) there was no published<br />

plan of the cave. Cavers of St Mihovil in two attempts in June and July <strong>2012</strong><br />

surveyed 933m of channels what means new length of 1091m, depth of 45m<br />

and 51. longest cave in Croatia. (* SO HPK Sv. Mihovil)<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 71


Istraživanje Jamskog sustava<br />

Kita Gaćešina – Draženova puhaljka u <strong>2012</strong><br />

Autori: Teo Barišić, Ana Bakšić, Marin Glušević /<br />

SO HPK Sv.Mihovil, SO PDS Velebit, SO HPD Mosor<br />

U 11 istraživačkih akcija tijekom <strong>2012</strong> godine speleolozi speleoloških odsjeka;<br />

Velebit, Mosor, Sv. Mihovil, Promina, Imber, Profunda i speleoloških klubova;<br />

Samobor, Karlovac, Ozren Lukić, Špiljar i HBSD-a istražili su 1288 m<br />

duljine kanala dok je dubina sustava povećana na -737m.<br />

Jamski sustav KG-DP je duljinom od 23.334m postao jedna od 200 najduljih<br />

špilja na svijetu.<br />

Exploration and surveying of cave system<br />

Kita Gaćešina - Draženova puhaljka in year of <strong>2012</strong><br />

POSTERI<br />

Summary<br />

Exploration and surveying of Croatian longest cave system are still in progress.<br />

11 explorations brought total length of 23,334m and placed Cave system<br />

Kita Gaćešina – Draženova puhaljka among 200 longest caves in the world.<br />

(* SO HPK Sv. Mihovil)<br />

Špilja u kamenolomu Debeljača<br />

Autori: Teo Barišić, / SO HPK Sv.Mihovil<br />

U špilji čija su istraživanja započela 2004. godine, novim istraživanjem<br />

članova SO Sv.Mihovil duljina špilje povećana je na 1082 m te je 52. na popisu<br />

najduljih hrvatskih špilja.<br />

The cave in the Debeljača quarry<br />

Summary<br />

The cave in Debeljača querry, known as one of the most speleotheme decorated<br />

cave in Croatia, but unfortunately also as example of heavy devastation,<br />

has been explored since 2004. New exploration in <strong>2012</strong> conducted by St Mihovil<br />

cavers brought total length of 1082m and 52. longest cave in Croatia.<br />

(* SO HPK Sv. Mihovil)<br />

10 godina šibenske speleološke škole<br />

Autori: Teo Barišić, Aida Barišić, Rajna Gladović, Andrijan Kučić<br />

/ SO HPK Sv.Mihovil<br />

Plakati za oglašavanje šibenskih speleoloških škola<br />

Prva šibenska škola održana je u proljeće 2003. godine. Škola je se otad<br />

održava redovito jednom godišnje u isto vrijeme kad i većina škola speleoloških<br />

odsjeka planinarskih društava po programu Komisije za speleologiju Hrvatskog<br />

planinarskog saveza.<br />

Šibensku speleološku školu dosad je završilo 98 polaznika.


10 years of Šibenik speleological schools<br />

Summary<br />

Šibenik speleological schools were organized since 2003 according to program<br />

developed by the Speleological Committee of the Croatian Mountaineering<br />

Association. 98 trainees - members of mountaineering clubs from Šibenik,<br />

Drniš and Knin have fi nished basic education in 10 speleological schools.<br />

(* SO HPK Sv. Mihovil)<br />

20 godina istraživanja dubokih jama NP Sjeverni Velebit<br />

Autor: Dalibor Paar / Komisija za speleologiju HPS<br />

Posebnost Velebita su duboke jame, krški fenomeni koji istraživačima<br />

pružaju neposredan uvid u njihova posebna svojstva na dubinama od stotinu<br />

do više od 1400 metara. U Nacionalnom parku Sjeverni Velebit ove godine<br />

obilježavamo dvadesetu godišnjicu otkrića najdubljeg hrvatskog jamskog sustava,<br />

Lukina jama - Trojama (-1421 m).<br />

To otkriće potaknulo je intenzivna speleološka istraživanja tog područja koja<br />

traju i danas, te su rezultirala na području Parka pronalaskom Slovačke jame<br />

(-1321 m), Jamskog sustava Velebita (-1026 m), Jame Meduza (-679 m) i Jame<br />

Patkov gušt (-553 m).<br />

20 years of exploring deep shafts of North Velebit Summary<br />

Speciality of the Velebit mountain are deep shafts, karsts phenomena that<br />

give the researchers direct view into their special characteristics at the depths of<br />

a hundred up to more than 1400 metres. At the National Park of North Velebit,<br />

this year is the twentieth anniversary of the discovery of the Croatian deepest<br />

shaft system, Lukina jama - Trojama (-1421 m).<br />

The discovery has motivated intensive speleological ongoing researches of<br />

the area. These researches have resulted with the discovery of the following<br />

shafts in the area of National Park: Slovak shaft (-1321 m), Shaft system Velebit<br />

(-1026 m), Jellyfi sh shaft (-679 m) and Duck`s Joy shaft (-553 m).<br />

Molekularna taksonomija špiljske spužvice Eunapius<br />

subterraneus Sket & Velikonja, 1984<br />

Autori: Dajana Hmura* 1,2 , Helena Bilandžija1,2 ,<br />

Branko Jalžić2,3 , Helena Ćetković 1<br />

1 Institut Ruđer Bošković<br />

2 Hrvatsko biospeleološko društvo<br />

3 Hrvatski prirodoslovni muzej<br />

Jedina stigobiontna spužva na svijetu Eunapius subterraneus Sket & Velikonja,<br />

1984 (Porifera, Spongillidae) pronađena je u okolici grada Ogulina u<br />

Hrvatskoj. Poznate su dvije podvrste: E. s. subterraneus i E. s. mollisparspanis<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 73


od kojih ova druga obitava samo u špilji Rudnici VI. 2010. godine pronađena<br />

je nova populacija špiljske spužvice na dubini od 1392m u Jamskom sustavu<br />

Lukina jama – Trojama na Sjevernom Velebitu.<br />

Kako bi se dobio uvid u fi logeografsku strukturu ove zanimljive vrste,<br />

umnožena je intronska regija β podjedinice ATP sintetaze (ATPS β), na 93 jedinke<br />

čime je prekriven čitav njezin areal rasprostranjenosti. Rezultati nisu pokazali<br />

određenu populacijsku strukturu, ali su jasno izdvojili populaciju iz Jamskog<br />

sustava Lukina jama – Trojama u odnosu na ostale.<br />

Nadalje, analizirani su 18S rRNA i ITS2 molekularni markeri čiji rezultati<br />

također ne podupiru nezavisni taksonomski položaj podvrste E. s. mollisparspanis,<br />

ali potvrđuju divergentni položaj jedinki iz Jamskog sustava Lukina jama<br />

– Trojama. Ovi rezultati molekularnih analiza upućuju na potrebu za taksonomskom<br />

revizijom špiljske spužvice Eunapius subterraneus.<br />

Molecular taxonomy of the cave sponge Eunapius subterraneus<br />

Sket & Velikonja, 1984<br />

Summary<br />

The only stigobionta sponge in the world, Eunapius subterraneus Sket &<br />

Velikonja, 1984 (Porifera, Spongillidae) was found in the surroundings of Ogulin<br />

in Croatia. Two subspecies are known: E. s. subterraneus and E. s. mollisparspanis,<br />

the latter inhabiting only in Rudnica VI cave. In 2010, the new population<br />

of the cave sponge was found at the depth of 1392m in the cave system Lukina<br />

jama - Trojama in North Velebit.<br />

In order to get the insight in the philo-geographic structure of this interesting<br />

species, intronic region β of sub-unit ATP sinthetasis (ATPS β) was multiplied to<br />

93 units, which covers its overall distribution area. The results have not shown<br />

certain population structure, but have separated clearly the population of the<br />

cave system Lukina jama - Trojama compared to others.<br />

POSTERI<br />

Zdravstveni aspekti duljih boravaka istraživača u špiljama<br />

Autori: Jasna Železnjak, Ljiljana Josipović, Čedo Josipović, Dalibor Paar<br />

/Speleološko društvo Velebit i PDS Velebit, Zagrebački speleološki savez<br />

Istraživanja velikih špilja i jama podrazumijevaju dugotrajan boravak<br />

istraživača u podzemlju. Stoga se mogu postaviti pitanja o zdravstvenim aspektima<br />

takvih boravaka. U okviru ovog rada razmotrit će se parametri koji određuju<br />

da li taj boravak utječe pozitivno ili negativno na zdravlje istraživača te koliko o<br />

tome znamo u Hrvatskoj.<br />

Činjenica da je boravak u špiljama zdrav poznata je od davnina. Proučavanje<br />

utjecaja boravka u špilji na naše zdravlje je dosta složeno zbog velikog broja<br />

medicinskih, geoloških, fi zikalnih i drugih parametara. S druge strane, povišena<br />

prirodna radioaktivnost i povišena koncentracija ugljičnog dioksida su neki od<br />

problematičnih parametara čija se istraživanja provode zadnjih godina. Do sada


je utvrđeno da u Hrvatskoj postoje lokacije sa povišenom radioaktivnošću. Stoga<br />

je u špiljama u kojima se dugotrajno boravi potrebno napraviti istraživanja<br />

mikroklimatskih uvjeta koji utječu na koncentraciju radona i drugih plinova.<br />

Health aspects of researchers` longer stay in caves<br />

Summary<br />

During explorations of large caves and shafts, longer stays of explorers in<br />

the underground is understandable. Therefore, questions might be asked on<br />

health aspects of such stays. In this study, parameters shall be considered<br />

which determine whether these stays have a positive or negative impact on the<br />

health of explorers, and how much we know about it in Croatia.<br />

The fact that staying in caves is healthy has been known for ages. Studying<br />

the impact of it on our health is complicated due to numerous medical, geological,<br />

physical and other parameters. On the other side, higher natural radioactivity<br />

and higher concentration of carbon dioxide are some of the problematic ones<br />

the researches of which have been conducted in recent years. Until now, it has<br />

been determined that in Croatia there are locations with higher radioactivity.<br />

Therefore, for the caves where longer stays have been recorded studies need<br />

to be done in order to determine the microclimatic conditions that infl uence the<br />

concentration of radon and other gases.<br />

Ostali posteri:<br />

- “Rasprostranjenost Dinarskog špiljskog cjevaša Marifugia cavatica<br />

Absolon & Hrabe, 1930, u Hrvatskoj” (Marifugia cavatica from the Dark<br />

cave in the Prača canyon)<br />

autori : Branko Jalžić, Helena Bilandžija, Marijana Cukrov<br />

- “Anhijaline špilje u Hrvatskoj” (Anchialine caves in Croatia)<br />

autori: Branko Jalžić, Marijana Cukrov, Petra Kutleša i Neven Cukrov<br />

- Hrvatska speleološka ekspedicija u Maleziji (Croatian speleological<br />

expedition in Malaysia) autori: Zagrebački speleološki savez<br />

- Nacrti Jame (The maps of the pits) “Svadbeni dar”; Smrčeve doline, NP<br />

Sj.Velebit i jame “Jelovača”; Roglići autori: SD Karlovac<br />

- Nacrt jame “Mokre noge” (The map of the „Wet Feet Pit“)<br />

autori SD Mosor<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 75


FILMOVI<br />

Films


Skokuni u špiljama<br />

Dokumentarni fi lm, 10 min<br />

Autor: Marko Lukić / HBSD<br />

Skokuni (Collembola) imaju važnu ulogu u formiranju podzemnih životnih<br />

zajednica gdje dominiraju brojnošću i veličinama populacija. S obzirom na<br />

njihovu malu veličinu (uglavnom oko 2-5 mm) provedeno je vrlo malo in situ<br />

istraživanja njihove biologije, etologije i prilagodbi na život u špiljama, međutim<br />

vrlo se često koriste za ekološka istraživanja u laboratorijima zbog relativno<br />

lakog i jednostavnog uzgoja.<br />

U ovom fi lmu prikazano je hranjenje, čišćenje, skakanje i agresivno ponašanje<br />

skokuna u špiljama. Također, prikazane su i scene hvatanja i hranjenja predatora<br />

sa skokunima što je vrlo rijetko dokumentirano. Skokuni su kao i sve druge<br />

grupe špiljske faune razvili brojne prilagodbe na život u špiljskim uvjetima.<br />

Jedna takva prilagodba na uvijete mokrog staništa u vidu preskakivanja malih<br />

kamenica ispunjenih s vodom snimljena je kod nove vrste iz roda Tritomurus.<br />

Prilikom ovih skokova koristi se reducirana snaga skoka u odnosu na skakanje<br />

u slučaju bijega od predatora.<br />

Ova jedinstvena sposobnost još nije zabilježena za niti jednu drugu vrstu<br />

skokuna i za sada je primjećena samo kod ove nove vrste.<br />

Sve scene su snimljene u špiljama u prirodnim staništima koristeći Sony DCR<br />

– HC 1000 video kameru i makro predleću.<br />

Springtails (Collembola) in the caves<br />

Summary<br />

Documentary, 10 min<br />

Springtails have an important role in forming an underground habitat where<br />

they dominate in number and size of their population. Considering their minute size<br />

(mostly around 2-5 mm) a small in situ research was conducted dealing with their<br />

biology, ethology and adaptation to the life in caves. However, they are often used<br />

for ecological researches in labs due to their easy and simple breeding. In this fi lm<br />

feeding, grooming, springing and aggressive behaviour of springtails in caves is<br />

shown. Also, there are some scenes predators being caught and fed with springtails,<br />

which is rarely documented. Springtails, as well as other groups of the cave<br />

fauna, have developed numerous adjustments to life in cave conditions. One of<br />

such adjustments is the one to the conditions of a wet habitat shown in springing<br />

over small pools fi lled with water where a new species from the family of Tritomurus<br />

was fi lmed. During these springs a reduced power of a spring is used compared to<br />

springs used in fl eeing from predators.<br />

This unique skill has not been documented in any other species of springtails<br />

and has been observed in this new species.<br />

All the scenes have been fi lmed in caves in natural habitat using the Sony DCR –<br />

HC 1000 video camera and macro pre lens.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 77


Hrvatska speleološka ekspedicija u Maleziji<br />

Dokumentarni fi lm, 4.15 min<br />

FILMOVI Croatian<br />

Autori: Članovi ekspedicije u Maleziji<br />

Film daje kratak presjek aktivnosti speleološke ekspedicije koji obuhvaća<br />

posjet svjetski poznatim špiljama u malezijskoj pokrajini Sarawak na Borneu,<br />

istraživanje špilja u pokrajni Pahang na malezijskom poluotoku, te razne ludorije<br />

vesele družine špiljara.<br />

caving expedition in Malaysia<br />

Summary<br />

Documentary, 4:15 min<br />

This fi lm gives a summary of activities of the speleological expedition which<br />

included visits to world known caves in the Malayan state of Sarawak in Borneo,<br />

cave researches in the region of Pahang on the Malayan peninsula, and a<br />

scope of adventures of joyful group of cavers.<br />

Authors: Members of the expedition Malaysia-Croatia<br />

Dinara <strong>2012</strong>.<br />

Dokumentarni fi lm, 6:50 min<br />

Autor: Sanja Sviben / SO HPD Željezničar, Zagreb<br />

Ove godine u periodu od 06.10. do 09.10. je Speleološki odsjek Željezničar<br />

organizirao speleološki logor na Dinari. U akciji je sudjelovalo dvadesetak<br />

članova, a fi lm „Dinara_<strong>2012</strong>.“ prikazuje aktivnosti koje je Odsjek proveo u navedenom<br />

periodu. Film prikazuje seriju slika i video uradaka i obuhvaća tri elementa.<br />

U prvom dijelu su prikazane pripreme za sam logor i uspon na Dinaru.<br />

Drugi dio prikazuje rekognosciranje i istraživanje terena, dok treći dio<br />

obuhvaća same speleološke akcije i špiljarenje.


Documentary, 6:50 min<br />

Dinara mountain <strong>2012</strong><br />

Summary<br />

In the period between 6 and 9 October of this year, the Speleological division<br />

Željezničar organized a caving camp on Dinara. Around twenty members<br />

took part and the fi lm “Dinara _<strong>2012</strong>” shows activities that the Division realized<br />

in the mentioned period. The fi lm presents photos, videos and includes three<br />

elements. In the fi rst part preparations for the camp and ascent to Dinara are<br />

shown, the second part shows recognising and exploration , while the third includes<br />

the very caving.<br />

Mokre noge<br />

Dokumentarni fi lm, 14:37 min<br />

Autor: Danijel Krstulović Opara / SO Mosor, Split<br />

Jama Mokre Noge nalazi se na Biokovu. Pronađena je od strane članova<br />

SAK-Ekstrem iz Makarske i uz pomoć speleološkog odsjeka Imber iz Omiša<br />

jama je istraživana u više navrata. Na logoru, koji je organiziran od 3. do 9. kolovoza<br />

2011 godine, uz vodstvo speleološkog odsjeka Mosor iz Splita i uz pomoć<br />

raznih odsjeka iz Dalmacije, jama je istražena do dna.<br />

Za vrijeme istraživanja topografski nacrt je nastavljen od prijašnje dubine od<br />

-400 m do samog dna. Ukupna dubina od -831m je čini najdubljom na Biokovu<br />

i četvrtom po dubini u Hrvatskoj.<br />

Wet Feet Pit<br />

Summary<br />

Documentary, 14:37 min<br />

The Wet Feet Pit is located in the mountain of Biokovo. It was found by the<br />

members of the SAK-Ekstrem from Makarska, and with the help of the speleological<br />

division Imber from Omiš, the pit has been explored on several occasions.During<br />

the camp, organized from 3 to 9 August 2011, lead by the speleological<br />

division Mosor from Split, and with the help of several divisions from<br />

Dalmatia, the pit was explored down to the bottom.<br />

During the research, the mapping continued from the earlier depth of -400m<br />

to the very bottom. The total depth of the pit is -831m, which makes it the deepest<br />

one in Biokov and the fourth deepest in Croatia.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 79


Explore, learn, share -<br />

Youth exchange in Bulgaria<br />

FILMOVI<br />

Autor: Damir Basara / SO PD Dubovac, Karlovac<br />

Dokumentarni fi lm, 11 min<br />

U razdoblju od 6.-14. listopada 7 članova Planinarskog društva Dubovac iz Karlovca<br />

sudjelovalo je u projektu Udruženja speleoloških klubova grada Sofi je pod<br />

nazivom “Explore, learn, share” koji se održao u selu Karlukovu u Bugarskoj. Program<br />

Youth in Action namijenjen je mladima od 18-25 godina, a cilj mu je promicanje<br />

civilnog društva i tolerancije te duha međusobnog povezivanja i suradnje putem<br />

razmjene mladih te neformalnog učenja, tzv. “unformal education and learning by<br />

doing”.<br />

Organizatori su kroz realizaciju projekta okupili mlade speleologe iz Bugarske,<br />

Turske, Albanije Rumunjske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Hrvatske koji žele ne<br />

samo baviti se istraživanjem podzemnih prostora, nego i sudjelovati u razvoju svojih<br />

udruga te nacionalnih saveza, a sve to u suradnji s mladima iz susjednih država.<br />

Tako su u izvrsno osmišljenom programu, uz usavršavanje speleoloških tehnika<br />

te posjete impresivnim speleološkim objektima u okolici bugarskog nacionalnog<br />

centra za speleologiju, teme bile i međudržavna suradnja u organizaciji istraživanja<br />

i ekspedicija te budućih edukativnih projekata, povezivanje nacionalnih speleoloških<br />

organizacija i klubova, razne vrste team-building igara, međukulturalni dijalog te<br />

doprinos lokalnoj zajednici, u ovom slučaju ostvaren kroz akciju čišćenja smeća iz<br />

speleoloških objekata te izradu postera koji naglašava važnost zaštite speleoloških<br />

objekata te prirode općenito.<br />

Kao rezultat ostvaren tijekom samog boravka u Bugarskoj prvi ciljevi projekta su<br />

već i ostvareni izradom mailing liste svih sudionika, izradom zajedničkog postera te<br />

internetske stranice preko koje će se svi sudionici projekta moći informirati o radu i<br />

budućim istraživanjima, ekspedicijama i skupovima te im se priključiti, s konačnim<br />

ciljem da informacije o speleološkim događajima i mogućnostima suradnje budu<br />

dostupne svima zainteresiranima, uključujući i sve ostale speleoološke udruge u<br />

regiji. Donešena znanja i iskustva također će biti implemantirana u buduće programe<br />

specijalističkog školovanja u okviru Planinarskog društva Dubovac.<br />

Nosioc projekta:<br />

Bugarska - Association of Speleological Clubs in Sofi a (kontakt: Rumyana Yotova)<br />

Partneri na projektu:<br />

1. Hrvatska - Planinarsko društvo “Dubovac”–Karlovac–speleološki odsjek<br />

(kontakt: Damir Basara)<br />

2. Turska - Aegean Cave Research and Conservation Association<br />

(kontakt: Serkan Kılınç)<br />

3. Srbija - Savez speleoloških organizacija Srbije (kontakt: Jelena Čalić)<br />

4. Rumunjska - The Explorers Speleological Association(kontakt: Raluca Crista)<br />

5. Albanija - Environmental Center for Development Education and<br />

Networking(kontakt: Endrit Shima)


Summary<br />

Documentary, 10 min<br />

In the period between 6 and 14 October, 7 members of the Mountaineering society<br />

Dubovac from Karlovac participated in the project of Association of Speleological<br />

Clubs in Sofi a called “Explore, learn, share”, which took place in the village<br />

of Karlukovo in Bulgaria. The Youth in Action programme is intended for the youth<br />

aged 18-25, and its goal is promoting civil society and tolerance, as well as a spirit of<br />

mutual connection and cooperation via youth exchange and the so called “informal<br />

education and learning by doing”.<br />

Through this project realization, young speleologists from Bulgaria, Turkey, Albania,<br />

Rumania, Serbia, Bosnia and Herzegovina and Croatia were summoned with a<br />

goal of not only researching the underground space, but also participating in development<br />

of their societies and national associations, all this being in cooperation with<br />

the youth from the neighbouring countries.<br />

Apart from the excellent schedule containing the updating of speleological techniques<br />

and visiting impressive speleological objects in the vicinity of Bulgarian National<br />

Centre of Speleology, the topics included interstate cooperation in organization<br />

of researches and expeditions and future educational projects. It also included<br />

connecting national speleological organizations and clubs, all kinds of team-building<br />

games, intercultural dialogue and contribution to the local community. In this case<br />

all these were realized through cleaning garbage from speleological objects and<br />

composing posters stressing the importance of protection of speleological objects<br />

and nature in general.<br />

As a result realized during the very stay in Bulgaria, the initial goals of the project<br />

have been achieved by making a mailing list of all participants, composition of the<br />

poster and internet site via which all the participants of the project are going to be<br />

able to inform themselves on the work and future researches, expeditions and meetings,<br />

and join in with the fi nal goal of all the information on speleological events an<br />

cooperation possibilities be available to all the interested parties. Knowledge and<br />

experience for this event shall be implemented into the future programmes of expert<br />

education within the mountaineering society of Dubovac.<br />

Project bearer: Bulgaria - Association of Speleological Clubs in Sofi a (contact:<br />

Rumyana Yotova)<br />

Project partners:<br />

1. Croatia – Mountaineering society “Dubovac”–Karlovac–speleological division<br />

(contact: Damir Basara)<br />

2. Turkey - Aegean Cave Research and Conservation Association<br />

(contact: Serkan Kılınç)<br />

3. Serbia – Association of speleological organizations of Serbia (contact: Jelena<br />

Čalić)<br />

4. Rumania - The Explorers Speleological Association (contact: Raluca Crista)<br />

5. Albania - Environmental Centre for Development Education and Networking<br />

(contact: Endrit Shima)<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 81


Bezdanjača pod Vatinovcem (c/b 1968.g)<br />

Dokumentarni fi lm, 7 min<br />

FILMOVI<br />

Autor: Stjepan Sabljarić / Radio Televizija Zagreb<br />

Film je snimljen prilikom posjeta članova SO PDS Velebit iz Zagreba<br />

Bezdanjači pod Vatinovcem za emisiju MALI SVIJET – Radio televizije Zagreb.<br />

Snimatelj fi lma je Karlovčanin Stjepan Sabljarić koji je za RTZ snimio još neke<br />

fi lmove (Balinka, Rokina bezdana). Nažalost tonska vrpca je izgubljena.<br />

Podaci o originalnom fi lmu:<br />

Film je snimljen za TV emisiju MALI SVIJET<br />

Trajanje fi lma: 14 min. Datum snimanja: 23. – 24. ožujka 1968.<br />

Urednica: Ljerka Marinković<br />

Snimatelj: Stjepan Sabljarić<br />

Glazba: Zlatko Čorak i Branimir Špoljarić<br />

Tekst napisao: Željko Sansević<br />

Čitao: Oliver Mlakar<br />

Film je dobrohotnošću Srđana Sabljarića ustupljen za prikazivanje g. Hrvoju<br />

Cvitanoviću i karlovačkim speleolozima SU Ursus spelaeus i SO PD Dubovac.<br />

Documentary, 6:50 min<br />

Abyss under the Vatinovac (w/b 1968)<br />

Summary<br />

The fi lm was made during the visit of the members of Velebit from Zagreb to<br />

The Abyss under Vatinovac (Bezdanjača pod Vatinovcem) for the Little world<br />

show (MALI SVIJET) by the Zagreb Radio television. The Camera man of this<br />

fi lm is Stjepan Sabljarić from Karlovac who had already fi lmed some fi lms for<br />

the Zagreb radio television (Balinka, Rokina bezdana). The tone tape has been<br />

unfortunately lost.<br />

Original: 14 min.<br />

Date of fi lming: 23– 24 March of 1968<br />

Editor: Ljerka Marinković, Camera: Stjepan Sabljarić<br />

Music: Zlatko Čorak i Branimir Špoljarić, Text written by: Željko Sansević<br />

Read by: Oliver Mlakar


OKRUGLI STOLOVI<br />

Round tables<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 83


1. okrugli stol: Jedna rijeka - dva svijeta<br />

OKRUGLI STOL<br />

Voditelj: Tihomir Kovačević - Tihi / DDISKF<br />

Općina Rakovica - regionalni park prirode<br />

Priroda se na jednom relativno malom prostoru poigrala i iznjedrila dvije<br />

veličanstvene ljepote: Plitvička jezera i Rakovačko podzemlje. Plitvičkim jezerima<br />

dominiraju grimizna jezera i jezerca, koja se slapovima ruše iz jednog u<br />

drugo, da bi tvorila početak i izvor rijeke Korane.<br />

A Korana probijajući se podzemno ispod rakovičkog području stvorila je<br />

fantastični podzemni svijet satkan u kamenu - doslovce podzemna Plitvička<br />

jezera. U doglednoj budućnosti trebalo bi poduzeti sve zakonske i ostale aktivnosti,<br />

kako bi cjelovito područje općine Rakovica postalo regionalnim parkom<br />

prirode i upotpunilo turističku ponudu ovog izuzetno vrijednog prirodnog<br />

područja.<br />

Predavavači: Tihomir Kovačević, dip. ing., Roman Ozimec, mr.sci.,, Vlado<br />

Božić, dipl. ing., Hrvoje Dragušica, prof. i Branko Brajdić<br />

Vlado Božić : Utvrđene špilje Rakovice<br />

Područje okolice Rakovice, na jugu Karlovačke županije, imalo je u vrijeme ratova<br />

s Turcima, odnosno u vrijeme Vojne krajine, važnu ulogu u obrani hrvatskog<br />

teritorija. Stanovništvu toga kraja neke su špilje tada služile za sklanjanje od neprijatelja.<br />

Radi bolje zaštite ljudi od neprijatelja, koji su se sklonili u špilji, na ulazima<br />

špilja sagradili su obrambene zidove.<br />

U nekim su špiljama sagradili čak dva zida, jedan iza drugoga. Zidovima zaštićene<br />

špilje predstavljale su prave male utvrde. Takve špilje u okolicu Rakovice su: špilja<br />

Gvozdenka u brdu Zvjernjaku, Baraćeva Gornja špilja kod Nove Kršlje, Gajina špilja<br />

kod Selišta Drežničkog, Božićeva špilja kod Kordunskog Ljeskovca, Jankovićeva<br />

špilja kod Sadilovca i špilja Kula ispod utvrde Drežnik. Obrambeni zidovi sagrađeni<br />

su najvjevovatnije u 15. st., tj. u vrijeme prvih turskih napada na ovaj teritorij, ali su<br />

špilje za zbjeg, sigurno služile i kasnije. Pisanih podataka o tim špiljama iz doba<br />

njihovog korištenja, nema. Prvi podaci o njima datiraju tek s početka 19. st.<br />

Hrvoje Dragušica : Znanstvena istraživanja geobaštine i bioraznolikosti<br />

rakovičkog podzemlja kao temelj osnivanja regionalnog parka<br />

Nakon dugogodišnjeg istraživanja čitavog niza stručnjaka raznih specijalnosti na<br />

području općine Rakovica može se utvrditi da je ovo područje mala riznica krških<br />

oblika te fl ore i faune vezane uz krš. Geomorfološka, hidrogeološka i istraživanja<br />

na području speleologije i biospeleologije doprinjela su dubljem razumijevanju kompleksnih<br />

odnosa koji vladaju u ovom dijelu „plitkog krša“. Istraživanja i promatranja<br />

obavljena u sustavima Panjkov ponor – Varićakova špilja, Ponorac – Jovina pećina<br />

te u špilji Adios ukazuju na stvaranje „podzemnog“ toka rijeke Korane.<br />

Rezultati svih istraživanja stvaraju čvrstu znanstvenu osnovu na kojoj se temelji<br />

prijedlog stvaranja regionalnog parka na Rakovičkom području. To nam ukazuje na<br />

potrebu stvaranja baze podataka rakovičkog područja temeljenom na modelima<br />

koje je usvojio DZZP u projektu stvaranja NISZP-a.


One river - two worlds<br />

Summary<br />

Municipality of RAKOVICA - regional natural park<br />

In a relatively small area, the nature has played and has born two magnifi -<br />

cent beauties: The Plitvice Lakes and the Underground of Rakovica. In Plitvice<br />

Lakes crimson lakes dominate, falling in cascades from one to the other to<br />

fi nally create the beginning and spring of the Korana river. Korana, on the other<br />

hand, by fl owing underground the Rakovica area has created a fantastic underground<br />

world made of stone – literally the Underground Plitvice Lakes.<br />

In the near future, all legal and other activities should be undertaken in order<br />

to make the entire area of Rakovica Municipality a regional natural park and<br />

complete the tourist offer of this extremely valuable natural area.<br />

Fortifi ed caves of the Rakovica area<br />

The area of Rakovica, in the south of Karlovac county, had an important role<br />

in defence of Croatian territory in times of wars with Turks, that is in the period of<br />

Military region (Vojna krajina). The caves were used by the inhabitants of the region<br />

to hide from the enemy. For better protection, people who hid in the caves used to<br />

build defence walls at the entrances to caves. In some caves even two walls were<br />

built, one behind the other. Caves protected by walls were real forts.<br />

Such caves in the Rakovica area are the following: Gvozdenka cave in the hill of<br />

Zvjernjak, Upper Barać cave near Nova Kršlja, Gajina cave near Selište Drežničko,<br />

Božić cave near Kordunski Ljeskovac, Janković cave near Sadilovac and the Tower<br />

cave under the Drežnik fort. Most probably, the defence walls were built in the 15th<br />

century, in times of fi rst Turkish attacks to this territory, but the caves were used later<br />

as well, for the same purpose.<br />

There are no written documents on these caves from times when they were<br />

used. The fi rst known data about them are only from the beginning of the 19th<br />

century.<br />

Scientifi c research of geo-heritage and biodiversity of the Rakovica<br />

underground as a basis for establishment of a regional park<br />

After a long-term research of many experts of different specialities in the Rakovica<br />

municipality, it can be determined that this area is a treasury of karsts and its<br />

fl ora and fauna. Geomorphologic, hydro geological and speleological and bio speleological<br />

explorations have contributed to a deeper understanding of the complex<br />

relations in this part of the “shallow karsts”.<br />

The explorations and monitoring conducted in the systems of Panjkov ponor<br />

– Varićakova špilja, Ponorac – Jovina pećina and the Adios cave indicate the formation<br />

of the “underground” fl ow of the Korana river. Results of these explorations<br />

make a strong scientifi c foundation on which the proposal for forming a regional<br />

park on the Rakovica area is based. This makes us realize that there is a need<br />

to making a data base of the Rakovica area based on the models adopted by the<br />

DZZP (State institute for nature protection) in the project of making the NISZP.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 85


2. okrugli stol: Speleoronjenje u Hrvatskoj<br />

- pregled istraživanja 2010-<strong>2012</strong>.<br />

Voditelj: Tomislav Flajpan - Frf / DDISKF<br />

Prvi ovakav okrugli stol održan je 7. studenog 2010. godine u Biogradu na<br />

Moru u okviru <strong>Skup</strong>a speleologa Hrvatske, na kojem se okupilo 30-ak zainteresiranih<br />

speleologa i speloronilaca iz većine udruga u RH koje se bave ronjenjem<br />

u speleološkim objektima.<br />

Speleoronioci su na tom sastanku razmjenili iskustva, podatke o ronjenjima<br />

u speleološkim objektima, tehnikama i sredstvima...<br />

Jedan od zaključaka je bio da se ovakva druženja moraju održavati od sada<br />

bar 2 puta godišnje. Idući sastanak je dogovoren za proljeće 2011. godine. ali<br />

nije održan. Na ovom okruglom stolu biti će prikazan i dokumentarni fi lm<br />

“Tajni tok rijeke Korane” u produkciji HRT-a i DISKF-a, 1989.<br />

Rezija i kamera: Darko Halapija; Ton: Boris Watz; Scenarij: Mladen Garašić,<br />

Tihomir Kovačević, Zvonko Varošanec. Produkcija: HRT i DISKF 1989.<br />

OKRUGLI STOL


Speleodiving in Croatia<br />

-summary of explorations 2010-<strong>2012</strong><br />

Summary<br />

During the Croatian Cavers` Annual Meeting that took place on 7 November<br />

2010. in Biograd n/M, a round table named “Speleodiving in Croatia today“ was<br />

held, where around thirty speleologists and speleodivers from most Croatian<br />

associations which do speleodiving were present.<br />

The participants of that meeting exchanged experience, information, techniques<br />

and means of diving in speleological objects... One of the conclusions<br />

was that this kind of meetings should be held at least twice a year.<br />

The next meeting was due in spring of 2011 but was not held.<br />

At this round table a documentary called “The secret fl ow of the Korana<br />

river” will be shown.<br />

Hrvatski speleoronioci u Biogradu, 2010. Foto: Marjan Prpić<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 87


NATJEČAJ ZA NAJBOLJU<br />

SPELEOLOŠKU FOTOGRAFIJU<br />

Speleological photography<br />

contest


Natječaj za najbolju speleološku fotografi ju<br />

- autori, naslovi i mjesta nastanka fotografi ja<br />

Hrvoje Cvitanović / Speleološki klub „Ursus spelaeus“ – Karlovac<br />

01. Tunel / Luška špilja – Bjelsko, Ogulin<br />

02. Kaskada / Špilja u kamenolomu – Tounj<br />

03. spod Oltara / Špilja u kamenolomu – Tounj<br />

04. Podzemna kiša / Špilja u kamenolomu – Tounj<br />

05. Kanjon / Špilja Atila- Vršeljci, Srednji Velebit<br />

Lovel Kukuljan / Speleološka udruga „Estavela“, Kastav<br />

06. Pogled prema obasjanom dijelu jame „Beli medžed“, kamp „Šverda 2011“<br />

07. Zabijanje fi ksa u novoistraženim dijelovima jame „Muda Labudova“<br />

08. Meandar „Glavaševa prćija“ u Muda Labudovima<br />

09. Meandar „Glavaševa prčija“, drugi pogled<br />

10. Glavni kanal u novim dijelovima Jame kod Rašpora<br />

Dinko Stopić / Speleološko društvo Karlovac<br />

11. Goin deeper / Jama Niš-niš Veliki Kozjak Sj. Velebit<br />

12. Ka-pi Jama / Niš-niš Veliki Kozjak, Sj.Velebit<br />

13. Što Gledaš? / Jama Niš-niš Veliki Kozjak, Sj. Velebit<br />

14. Pljuska / Gornja Cerovačka, Gračac<br />

15. Karabitkin let / Jama Karabitkin let Begovača, Sj. Velebit<br />

Marin Bratetić / SD Ćićarija<br />

16. Blinding sun / Rašpor<br />

17. Batman u akciji / Ugašeni rudnik Sv. Stjepan, Istarske toplice<br />

(kategorija podzemni živi svijet)<br />

Ivan Draganjac / SO PD Dubovac, Karlovac<br />

18. samotnjak / Kojina jama (kategorija podzemni živi svijet)<br />

Mirsad Badžić / PSK AKOVO, Bijelo Polje, Crna Gora<br />

19. Anatomija / Tajna pećina, Bijelo Polje, Crna Gora<br />

20. Karantin / Tajna pećina, Bijelo Polje, Crna Gora<br />

21. Na granici / Ponor Tavnik, Bijelo Polje, Crna Gora<br />

22. Na ivici / Sekulića jama, Bijelo Polje, Crna Gora<br />

23. Ogledalo / Glava Bistrice, Bijelo Polje, Crna Gora<br />

Saša Popović / PSK AKOVO, Bijelo Polje, Crna Gora<br />

24. Korak u nepoznato / Pećina nad vražjim fi rovima, Bijelo Polje, Crna Gora<br />

25. Na trapezu / Pećina nad vražjim fi rovima, Bijelo Polje, Crna Gora<br />

26. Pred vratima tajne / Pećina nad vražjim fi rovima, Bijelo Polje, Crna Gora<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 89


27. Predah / Novakovića pećina, Bijelo Polje, Crna Gora<br />

28. Kvazimodo / Pećina nad vražjim fi rovima, Bijelo Polje, Crna Gora<br />

Vilma Jelinčić / SO “Profunda”, Brač<br />

29. Creatio, Brač<br />

30. Requiem aeternam, Brač<br />

31. Špiljski biseri, Brač<br />

32. Sto noga, Brač (kategorija podzemni živi svijet)<br />

33. Petrus, Brač<br />

SPELEO FOTO <strong>2012</strong><br />

Marjan Prpić / DDISKF, Zagreb<br />

34. Malo svjetla u tami / Špilja Siničići<br />

35. U rupi / Lisičja rupa, Letinac<br />

36. Nežaba / Majerovo vrilo, Gacka<br />

37. U iščekivanju kadra / Špilja Siničići,<br />

38. Da bolje vidite / Špilja Siničići<br />

Damir Basara / SO PD Dubovac, Karlovac<br />

39. Svirchovitsa...(čitaj šljivovica) / Karlukovo karste area - Bugarska<br />

40. Shadow / Karlukovo karste area - Bugarska<br />

41- Australo(speleo)pithecus / Izvor Ričine - Prisoje - BiH<br />

42. Špilja asfaltina---”Bosanska posla” / planina Zvijezda - BiH<br />

43. La befana - grotta Gigante / Grotta Gigante – Italija<br />

Siniša Jembrih / SO HPD Željezničar<br />

44. Štapić / Merapoh-Malezija<br />

45. Isprano / Merapoh-Malezija<br />

Ana Bakšić / SO Velebit, Zagreb<br />

46. Gua Hari Malaysia / Merapoh-Malezija<br />

47. Ukrasi / Merapoh-Malezija<br />

48. U oblaku / Good Luck Cave, Borneo-Malezija<br />

49. Životinjice / Good Luck Cave, Borneo-Malezija (kat. podzemni živi svijet)<br />

50. Stup / Merapoh-Malezija<br />

Anja Žmegač / SO Velebit, Zagreb<br />

51. Mozak / Good Luck Cave, Borneo-Malezija<br />

52. Rupe / Borneo-Malezija<br />

Darija Šarić / SO Velebit, Zagreb<br />

53. Životnije / Good Luck Cave, Borneo-Malezija<br />

Amir Reza, Malezija (kategorija podzemni živi svijet)<br />

54. Croatia Malysia Caving expedition “Cave Racer”, Merapoh-Malezija


Dina Kovač,/ SO Velebit, Zagreb<br />

Fotografi je brojeva: 55, 56, 57, 58, 59. (nema podataka)<br />

Goran Rnjak / SO Sv. Mihovil, Šibenik<br />

Fotografi je brojeva: 60, 61, 62, 63, 64. (nema podataka)<br />

Simone Milanolo, Italija / Centar za Krš i Speleologiju - Sarajevo (BiH)<br />

65. Uvir / Kladanj, BiH<br />

66. Marifugia cavatica / Banja Stjena, Rogatica, BiH (kategorija podzemni živi svijet)<br />

67. Izvor M. Miljacke / Kadino selo, Pale, BiH<br />

Dražen Gorički, kategorija podvodna speleološka fotografi ja<br />

68. Janos Molnar - Mađarska<br />

69. Modrić<br />

70. Ojamo rudnik / Finska<br />

71. Vukovica vrelo / Cetina<br />

72. Zagorska Mrežnica<br />

Dodijelju se nagrade najboljoj fotografi ji u pojedinoj kategoriji te jedna Grand<br />

prix nagrada “Mladen Šebian - Negi” za najbolju fotografi ju na natječaju.<br />

Odabir najboljih fotografi ja izvršio je tročlani žiri Foto-kluba Zagreb,<br />

07. studenog <strong>2012</strong>. godine<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 91


O NAMA<br />

About us


Deset godina Dinarida - društva za istraživanja i<br />

snimanja krških fenomena<br />

Tihomir Kovačević - Tihi, Alan Kovačević, Damir Pavelić i Marijana Jelić<br />

/ DDISKF<br />

UVOD<br />

Kao u nizu sličnih organizacija, tako se i DISKF, osnovan još daleke 1980.<br />

godine, nakon dugogodišnjeg rada i velikog broja uspješnih istraživačkih akcija<br />

i dobrih speleologa, rascijepio u dva speleološka društva. Jedno su tvorili speleolozi<br />

okupljeni oko saveznog instruktora speleologije Tihomira Kovačevića<br />

Tihija; Dinaridi - DISKF, a drugo oko saveznog instruktora speleologije Mladena<br />

Garašića Gare; DISKF Zagreb. Od tada obje organizacije djeluju neovisno.<br />

POVIJEST<br />

Temeljem članka 11. Zakona o udrugama («Narodne novine» 88/01), članka<br />

5. Zakona o tehničkoj kulturi («Narodne novine» 76/93 i 11/94), Osnivačka<br />

<strong>Skup</strong>ština održana 23. listopada 2002. godine u Zagrebu, Caffe galerija<br />

Dioskuri, Ilica 271/1 osnovala je Dinaride – Društvo za istraživanja i snimanja<br />

krških fenomen ‘’DDISKF’’ ( ‘’Dinaridi – The Society for the Research, Surveying<br />

and Filming of Karst Phenomena’’).<br />

Na osnivačkoj skupštini bili su nazočni: Tihomir Kovačević, Mladen Šebian,<br />

Tomislav Marinčić, Tomislav Drvodelić, Krunoslav Hornung, Alan Kovačević,<br />

Željko Pšenica, Petra Kovač, Slobodan Menićanin, Damir Pavelić, Ivana<br />

Starčević, Tomislav Tomić, Rine Šakić, Nadina Hrnčić, Danijela Hudorović,<br />

Renata Konstenjštek, Tihomir Zubak, Vlado Ivančić, Ivica Turkalj, Zdravko<br />

Međimurec, Iva Kebler, Hrvoje Dragušica, Miljenko Potovšek i Kristijan Karajić.<br />

Na skupštini je donesen Statut te su izabrana tijela Uprave. U glavni odbor<br />

imenovani su Tihomir Kovačević, dipl.ing., Tomislav Drvodelić, ing., Petra<br />

Kovač, Slobodan Menićanin, Alan Kovačević, Nadina Hrnčić, Damir Pavelić,<br />

Ivica Turkalj i Alan Stanković. Kao članovi nadzornog odbora izabrani su Mladen<br />

Šebian, Krunoslav Hornung i Željko Pšenica. Za predsjednika novonastale<br />

udruge izabran je dipl.ing.Tihomir Kovačević a za tajnika udruge ing. Tomislav<br />

Drvodelić.<br />

DDISKF<br />

U razdoblju od 2002. godine do danas održane su tri izborne i sedam redovnih<br />

skupština. Na posljednjoj skupštini održanoj 2011. godine izabrano je<br />

novo rukovodstvo na čelu sa Alanom Kovačevićem kao predsjednikom društva,<br />

a dosadašnjem Tihomiru Kovačeviću kao priznanje zbog iznimnih zasluga i rezultata<br />

u radu društva dodijeljena je titula doživotnog Počasnog predsjednika<br />

društva. U međuvremenu su preminula dva člana društva, osnivači Tomislav<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 93


Marinčić – Tom, speleolog (2009.) i Mladen Šebian - Negi, savezni instruktor<br />

speleologije (2011.).<br />

Administrativno sjedište Udruge je u Zagrebu, ulica Frana Alfi revića 13, na<br />

općini Pešćenica. Djeluje na području Republike Hrvatske. Udruga ima svojstvo<br />

pravne osobe, a registrirana je pri nadležnom tijelu državne uprave Republike<br />

Hrvatske. Udruga s podružnicom „Baraćevac - Nova Kršlja“, koja djeluje na<br />

području općine Rakovica, broji 85 članova.<br />

DDISKF<br />

PREGLED ISTRAŽIVANJA TIJEKOM 10 GODINA DJELOVANJA<br />

Kako je DDISKF nastavio tradiciju Društva za istraživanja i snimanja krških<br />

fenomena osnovanog 12. studenog 1980. godine, Međunarodnu speleoronilačku<br />

ekspediciju “Rakovica 2002.”, koju je tvorila većina članova današnjeg DDIS-<br />

KF-a, a tadašnjeg DISKF-a, bilježi kao svoju. Osim ekspedicije 2002. godine,<br />

društvo je organiziralo još deset međunarodnih speleoronilačkih ekspedicija, po<br />

čemu je postalo prepoznatljivo u speleološkim krugovima.<br />

MEĐUNARODNE SPELEORONILAČKE EKSPEDICIJE :<br />

1. Međunarodna speleoronilačka ekspedicija “RAKOVICA 2002.”<br />

Ekspedicija je održana od 20. srpnja do 2. kolovoza 2002. godine i brojala<br />

je 50 sudionika.<br />

• Istraživali smo Panjkov ponor iza izlaznog sifona;<br />

• Tijekom istraživanja otkrivena je Maliganova dvorana i Bajkoviti<br />

kanal;<br />

• Istraživana je Poskokova jama;<br />

• Ronjeno je u jezeru Sinjac do 103 metra dubine i povrđena legenda o<br />

izgubljenim kolima;<br />

• Prvi puta hrvatski speleoronioc preronio je sifon dubine veće od 50<br />

metara i duljine 200 metara u Kusi I;<br />

• Snimljeni su kadrovi za tri dokumentarna fi lma u suradnji s HRT-om.<br />

2. Međunarodna speleoronilačka ekspedicija “RAKOVICA 2003.”<br />

Održana je od 20. srpnja do 5. kolovoza 2003. godine i brojala je oko 60<br />

sudionika. Tijekom ekspedicije istraživano je više objekata prilikom čega su ostvareni<br />

sljedeći rezultati:<br />

• U sustavu Panjkov ponor – Varićakova špilja po prvi puta u povijesti<br />

hrvatske speleologije u tri navrata se bivakiralo iza preronjenog sifona.<br />

Istraženo je i topografski snimljeno 1226 metara kanala te su otkrivena dva<br />

sifonska jezera - jedno je nazvano ‘’Bilovo oko’’;


• Preronjen je prvi sifon u izvoru Baraćevac, duljine 30 metara. Speleoronioci<br />

su ušli u suhi dio i u drugom sifonu preronili oko 250 metara. Primijećen<br />

je primjerak ‘’bijelog’’ potočnog raka;<br />

• U izvoru rijeke Dabarnice, Kusi preronjeno je novih 200 metara drugog<br />

sifona, dubokog 43 metra;<br />

• Pomoću hilti - metaka i otklesavanjem ušlo se u nove dijelove Čavlinske<br />

špilje. Ronjeno je pedesetak metara u sifonu na kraju glavnoga kanala;<br />

• Na predekspedicijskim akcijama na Krnjezi, u travnju 2003. ronilo se do<br />

32 metra, kada je razina sifonskog jezera bila niža za 8 metara;<br />

• Ronjeno je u špilji Vratolomci do dubine od 15 metara. Iznad drugog<br />

grotla pronađen je kanal od 60 metara i novi bistri i duboki sifon. U kanalu je<br />

zamijećena velika kolonija šišmiša;<br />

• Ronjeno je u Velikoj peći - estaveli periodičnog jezera Blata (Begovac)<br />

do dubine od 17 metara;<br />

• Ronjeno je u jezeru Sinjac nedaleko Plaškog do dubine od 100,5<br />

metara i pomaknuta je duljina oko 30 metara od zadnje markacije prethodnih<br />

istraživača. Između drugog i trećeg jezera propalo je dno sifona, napravivši<br />

veliki otvor kroz koji se vidi s jedne na drugu stranu.<br />

3. Međunarodna speleoronilačka ekspedicija “RAKOVICA 2004.”<br />

Ekspedicija je održana od 18. srpnja do kraja kolovoza 2004. godine a na<br />

njoj je sudjelovalo 60-ak članova. Na ovoj ekspediciji istraživano je na više<br />

lokacija te su ostvareni sljedeći važniji rezultati.<br />

• Poskokova jama produžena je za stotinjak metara;<br />

• Perlinac je produžen za stotinjak metara;<br />

• Ronjeno je u Baraćevcu i napravljen je nacrt;<br />

• U Crnom vrelu došli smo do dubine od 23 metra;<br />

• U Krnjezi smo istražili 36 metara novih kanala;<br />

• U jezeru Sinjac Luigi Cassati je ronio do 119 metara<br />

4. Međunarodna speleoronilačka ekspedicija “RAKOVICA 2005.”<br />

Ekspedicija je održana od 16. do 25 srpnja, 2005. godine. Kao nastavak ekspedicije<br />

istraživanja su se nastavila do kraja kolovoza i na području Zrmanje.<br />

• Istraživalo se nekoliko jama na području Čuić Krčevina i na ponoru<br />

Krčevine. U potoku koji ponire zamijećen je veliki broj rakova;<br />

• Ronjeno je u Kusi I, u drugom sifonu do 350 metara duljine s najdubljom<br />

točkom od 55 metara;<br />

• Istraživan je Baračevac;<br />

• Preronjen je sifon „Šetnica“ u Ponorcu i topografski je snimljeno 150<br />

metara kanala.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 95


DDISKF 5.<br />

Međunarodna speleoronilačka ekspedicija<br />

“ZRMANJINA SUZA 2006.”<br />

Ekspedicija je održana u razdoblju od 22. srpnja do 6. kolovoza 2006. godine<br />

tijekom koje je sudjelovalo 88 članova. Nakon nekoliko godina istraživanja<br />

na području Rakovice uslijedilo je istraživanje objekata na području Zrmanje.<br />

Ovo su važniji rezultati istraživanja:<br />

• U Kusi 1 topografski je snimljen prvi sifon dubine 55 metra i duljine 214<br />

metra, Preronjen je drugi sifon u duljini od 520 metara s najdubljom točkom od<br />

53 metra i tri izlaza;<br />

• Ronjeno je u Sinjcu do dubine od 155 metara i duljine 320 metara;<br />

• Kusa 2 topografski je snimljena u duljini od 2506 metara;<br />

• U Milića špilji preronjena su dva sifona (oba duljine oko 30 metara).<br />

6. Međunarodna speleoronilačka ekspedicija “ZRMANJIN ZOV 2007.”<br />

Održana je od 20. srpnja do 5. kolovoza 2007. godine sa oko 50 sudionika.<br />

Prilikom istraživanja ostvareni su sljedeći rezultati:<br />

• Ronjeno je u izvoru Une do dubine od 205 metara (topografski snimljeno<br />

do dubine od 123 metra - J.J.Bolanz);<br />

• Ronjeno je u Majerovom vrilu do dubine od 104 metra i istraženo je 322<br />

metara novih kanala te je izrađen nacrt novih dijelova;<br />

• U Kusi 2 istraženo je 555 metara novih kanala,<br />

• U Kuscu je zaronjeno do 32 metra dubine;<br />

• U Babića jezeru zaronjeno je na najveću dubinu od 22 metra;<br />

• Istražene su Radeova jama - 25 m i Roganova jama - 35 m.<br />

7. Međunarodna speleoronilačka ekspedicija “ZRMANJIN BUK 2008.”<br />

Ekspedicija je održana od 16. srpnja do 9. kolovoza 2008. godine prilikom<br />

koje je sudjelovalo oko 50 sudionika. Rezultati istraživanja su sljedeći:<br />

• Ronjeno je u Majerovom vrilu te su istraženi kanali do 80 metara dubine;<br />

• Ronjeno je u Krnjezi do dubine od 98 metara - razina vode je bila niža,<br />

kod normalnog vodostaja to je dubina od 106 metara dubine. Istraženo je oko<br />

500 metara potopljenih kanala;<br />

• Ronjeno je u izvoru Kupe do 154 metra u jedno grotlu i do 70 metara u<br />

drugom, no nije pronađen spoj između kanala;<br />

• Čavlinka je nanovo nacrtana s novih 10 metara u lijevom ‘’novom’’ kanalu.<br />

Ronjeno je u sifonu na kraju kanala sa konstatacijom da se od prvih ronjenja<br />

zarušio;


• Topografski su snimljene Velika Kusača i Mala Kusača - u Maloj Kusači<br />

ronjeno do 13 metara;<br />

• U špilji Nugi je pronađeno 30 metara novih kanala;<br />

• Na dah je preronjen sifon u špilji Čude.<br />

8. Međunarodna speleoronilačka ekspedicija<br />

“ROKINA BEZDANA 2009.”<br />

Održana je od 10. do 26. srpnja 2009. godine sa 50-ak sudionika. Rezultati<br />

istraživanja:<br />

• Istraženo je i topografski snimljeno 300 m kanala u Rokinoj bezdani.<br />

Preronjena su dva sifona u uzvodnom djelu te je obavljeno ronjenje u dvije jame<br />

u ‘’Suhom kanalu’’. Pronađeno je nizvodno jezero sa preko 25 čovječjih ribica i<br />

kolonija od preko tisuću vodenih spužvica;<br />

• Istražene su i topografski snimljene Pasja jama i Mala Rokinka.<br />

9. Međunarodna speleoronilačka ekspedicija<br />

“PANJKOV PONOR 2010.”<br />

Ekspedicija je održana od 10. do 25. srpnja 2010. godine, brojala je oko<br />

35 sudionika. Prilikom istraživanja bivakiralo se preko 50 sati iza sifona što je<br />

rezultiralo sljedećim rezultatima:<br />

• Otkrivena su “Tihijeva podzemna Plitvička jezera”. Topografski je snimljeno<br />

1397 metra novih kanala te je od tada ukupna duljina sustava Panjkov<br />

ponor – Varićakova špilja 12922 metara;<br />

• Špilje Ponorac i Jovina pećina spojene su u jedan sustav (preronjeno je<br />

5 sifona)<br />

10. Međunarodna speleoronilačka ekspedicija<br />

“PANJKOV PONOR 2011.”<br />

Na ekspediciji su nastavljena prethodna istraživanja na području općine Rakovica.<br />

Ekspedicija je održana je od 9. do 25. srpnja 2011. godine a sudjelovalo<br />

je oko 30 članova. Tijekom ekspedicije istraživan je sustav Panjkov ponor –<br />

Varićakova špilja te sustav Ponorac – Jovina pećina:<br />

• Topografski je snimljeno 130 metara novih kanala Panjkovog ponora te<br />

sada duljina sustava iznosi 13 052 metra;<br />

• Ponovo je topografski snimljen dio između Ponorca i Jovine pećine<br />

istraživanog prethodne godine kao i novo otkriveni kanali te danas duljina sustava<br />

iznosi 2852 metra.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 97


DDISKF 11.<br />

Međunarodna speleoronilačka ekspedicija “BARAĆEVAC <strong>2012</strong>.”<br />

Ekspedicija je održana od 29. lipnja do 8. srpnja <strong>2012</strong>. uz sudjelovanje 18<br />

članova. Težište je bilo usmjereno na istraživanje Jankovića pećine i Adiosa.<br />

• Ronjeno je u Baračevcu od ulaza do prve dvorane, duljine 38 metara;<br />

• Istraživan je i nanovo topografski snimljen dio Adiosa u duljini od 1232<br />

metara prilikom čega su preronjena dva sifona te je ronjeno i u trećem (rezultati<br />

uključuju istraživanja i nakon ekspedicije);<br />

• Istraživane su i snimljene Puškarića jama, Dvije litre znoja i jama<br />

Pomirenja;<br />

• Vršena su prokopavanja radi daljnjeg istraživanja Poskokove jame u<br />

duljini od 100 metara.<br />

PREGLED OSTALIH ISTRAŽIVANJA<br />

Tijekom deset godina djelovanja, Dinaridi – Društvo za istraživanja i snimanje<br />

krških fenomena aktivno je radilo na projektima triju speleoloških objekata za<br />

turističku valorizaciju:<br />

• Baraćeve špilje bile su prve turistički uređene špilje u Hrvatskoj, otvorene<br />

za posjetu još davne 1892. godine. Za posjetu je 20. listopada 2004.<br />

godine ponovo uređena i otvorena Gornja Baraćeva špilja. Tiskana je knjiga<br />

“Baraćeve špilje” (2003.), autora Tihomira Kovačevića-Tihija.<br />

• Strašna peć kod Savra na Dugom otoku istraživana je i topografski snimana<br />

u ožujku 2003. godine. Za turističku posjetu otvorena je 5. srpnja 2007.<br />

godine.<br />

• Đurovića špilja u Ćilipima počela se istraživati i uređivati tijekom 2005.<br />

godine. Špilja je otvorena za turističku posjetu 7. kolovoza 2008. godine. Za<br />

uređenje i kao novi turistički proizvod dobiven je ‘’Plavi cvijet’’ - prestižna nagrada<br />

–Hrvatske turističke zajednice.Sve tri špilje istraživane su i uređene za<br />

turističku posjetu pod vodstvom Tihomira Kovačevića - Tihija.Trenutno se provode<br />

aktivnosti na turističkom uređenju špilje Golubnjače (Kraljice Bukovice),<br />

kod Kaštela Žegarskog.<br />

Izuzev speleoronilačkih ekspedicija društvo je aktivno djelovalo i istraživalo<br />

brojne objekte na području Hrvatske. Neki od važnijih objekata koji su<br />

istraživani:<br />

• Medvjeđa špilja na otoku Lošinju (2005.- 2008.);<br />

• Šipun u Cavtatu;<br />

• Burzina tamnica na Ogarovom Buku;


• Traverza Vrbas (2009.) nedaleko Bužima – sustav jame i špilje;<br />

istraživanje je popraćeno fi lmom te je topografski snimljen Mali i Veliki Vrbas;<br />

• Kalvarija - Bužim;<br />

• Perlinac - topografski je snimljeno preko 200 novih metara kanala;<br />

• Izvor Litno kod Zatona (2011.) - zasada je to najdulja morem potopljena<br />

špilja na području hrvatskog dijela Jadrana sa 520 metara dugim, u cijelosti<br />

potopljenim kanalom. Istraživanje se nastavlja;<br />

• Glavaš - jedan od izvora Cetine (2011.) – organizirana je prva speleo -<br />

apnea – ronjenje na dah do dubine 44 metara (5 ronioca).<br />

OSTALE AKTIVNOSTI<br />

Prilikom speleoronilačkih ekspedicija snimljena su tri dokumentarna fi lma u<br />

suradnji sa HTV-om: „Tajni tok rijeke Korane“, „Život na rubu svijetlosti“ i „Vjetroviti<br />

dani“. Snimljen je niz kraćih i dužih dokumentarnih fi lmova sa istraživanja,<br />

autora Tihomira Kovačevića i Alana Kovačevića, prikazivanih na raznim manifestacijama<br />

diljem svijeta. Jedna od takvih je i međunarodna konferencija o<br />

kršu, održana u rujnu 2010. godine na Plitvičkim jezerima na kojoj su prikazani<br />

fi lmovi Traverza Vrbas, Rokina bezdana i Una -205 m.<br />

Tijekom 2003. godine snimljen je dio serijala ‘’Blago krša’’, u kojemu je nekoliko<br />

članova društva činilo specijalni dio ekipe, a T. Kovačević bio savjetnik za<br />

krš (Čavlinka, Vratolomka, Zrmanja i Modriča špilja).<br />

U društvo je 2003. godine po prvi puta kao član primljen strani državljanin,<br />

Slovak Pavol Skovajsa. Godine 2006. u članstvo su primljeni speleoronioci<br />

svjetske reputacije J.J. Bolance i Luigi Cassati. Po prvi puta, 2011. godine kao<br />

član glavnog odbora postaje strana državljanka, speleoronioc Eszter Domina.<br />

Uređen je Prvi speleološki dom u Hrvatskoj (2004.) u Novoj Kršlji, općina<br />

Rakovica, uz pomoć lokalnog stanovništva. Društvo ima ugovor o korištenju<br />

doma s općinom Rakovica do 2022. godine.<br />

Od osnutka društvo je održalo tri speleološke škole, 2004., 2011. i <strong>2012</strong>.<br />

godine.<br />

Dinaridi – Društvo za istraživanja i snimanja krških fenomena suosnivači<br />

su tri ekološke udruge na području Hrvatske: Čuvari Korane, Prijatelji Zrmanje<br />

i Bužimski izvori. Društvo je sudjelovalo u nizu ekoloških akcija, u organizaciji<br />

članova DDISKF-a i u zajedničkim akcijama drugih ekoloških, ronilačkih i ostalih<br />

udruga.<br />

Utemeljena je ALTI art speleo galerija, osnivača Tihomira Kovačevića<br />

i Alana Kovačevića. Osmišljena je kao galerija ulja na platnu sa<br />

speleološkim motivima, nastalih tijekom speleoronilačkih ekspedicija i drugih<br />

speleoloških akcija. Promocija ALTI galerije održana je 15. rujna 2009. godine<br />

u KIC-uu u Zagrebu. Izložba slika postavljena je i u Muzeju Like u Gospiću, od<br />

17. listopada do 11. prosinca 2009. godine te u galeriji “Montenegrina” u Zagrebu,<br />

od 28. siječnja do 28. veljače 2010. godine.<br />

Po prvi puta <strong>2012</strong>. objavljen je crtani strip speleološke tematike “Legenda<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 99


o mlinarevoj unuci Nevi i špilji Golubnjači - kraljici Bukovice” autora Tihomira<br />

Kovačevića - Tihija, u realizaciji akademskog slikara Željka Lordanića - Lorda.<br />

DDISKF je primljen u Hrvatski planinarski savez, Komisiju za speleologiju<br />

13. svibnja 2011. godine, a 27. rujna <strong>2012</strong>. godine postao je punopravni član<br />

Zagrebačkog speleološkog saveza.<br />

DDISKF<br />

SURADNJA SA SPELEOLOŠKIM UDRUGAMA U HRVATSKOJ<br />

I INOZEMSTVU<br />

DDISKF je tijekom svoga djelovanja ostvario izuzetno uspješnu suradnju sa<br />

brojnim udrugama, kako u Hrvatskoj tako i na međunarodnoj razini.<br />

Važno je izdvojiti suradnju sa speleolozima iz Mađarske koji niz godina<br />

sudjeluju u istraživanjima na speleoronilačkim ekspedicijama na području<br />

Hrvatske. Slijedom navedenog sklopljen je sporazum o suradnji sa društvom<br />

SZKBE iz Szegeda (2007.) i partnerski ugovor o suradnji s društvom GBTE iz<br />

Tatabanye (2010.).<br />

Ostvarena je i suradnja na nekoliko međunarodnih speleoronilačkih ekspedicija<br />

sa speleoroniocima iz Češke, Slovačke, Italije, Švicarske, Španjolske,<br />

Turske te speleolozima iz Bosne i Hercegovine.<br />

U rujnu <strong>2012</strong>. godine nekoliko članova DDISKF-a sudjelovalo je na<br />

Speleološkoj ekspediciji “Ljubuša <strong>2012</strong>”, u susjednoj BiH, nedaleko Tomislavgrada.<br />

Istraživali su ponor Kovači, ponor rijeke Šuice i izvor Ričine, kao i neke<br />

speleološke objekte na okolnim planinama.<br />

U Kovačima su preronili 3 sifona i topografski snimili 1005 metara, uglavnom<br />

vodenih kanala. Iznad ponora Kovači istražena je jama dubine 130 metara.<br />

Kako je već naprijed spomenuto, društvo je ostvarilo izvrsnu suradnju sa<br />

speleološkim udrugama u Hrvatskoj: HBSD-om, SO HPD ‘’Željezničar’’, SO<br />

HPK ‘’Sveti Mihovil’’, SD “Proteus” - Poreč, SK ‘’Ursus speleaus’’ - Karlovac,<br />

SK ‘’Samobor’’, SO HPD ‘’Kamenar’’ - Šibenik…<br />

UMJESTO ZAKLJUČKA<br />

DDISKF je aktivna speleološka organizacija koja istražuje, prvenstveno<br />

speleo-ronilačkim i speleološkim tehnikama na području Hrvatske i susjednih<br />

država. Ostavlja dubok trag sa svih tih istraživanja kroz niz topografskih nacrta,<br />

bio-speleoloških, paleontoloških i arheoloških nalaza, fotografskih i fi lmskih<br />

zapisa, kroz duže i kraće dokumentarne fi lmove, kroz umjetnička djela…<br />

Na kraju, DDISKF je nezaobilazna karika u lancu života hrvatske speleologije<br />

i svih čimbenika vezanih uz nju.


10 years of Dinaridi - society for the research,<br />

surveying and fi lming of carst phenomena<br />

About us<br />

INTRODUCTION<br />

As in similar organizations, so did the DISKF founded in the remote year of<br />

1980, after a many-year-long work and numerous successful explorations and<br />

good cavers, split in two caving societies. One was formed around the federal<br />

caving instructor Tihomir Kovačević Tihi, Dinaridi - DISKF, and the other around<br />

the federal caving instructor Mladen Garašić Gara, DISKF Zagreb. Since then,<br />

both organizations have acted separately.<br />

HISTORY<br />

Based on the article 11 of the Law on associations (Zakon o udrugama,<br />

“Narodne novine” 88/01), article 5 of the Law on technical education (Zakon<br />

o tehničkoj kulturi, “Narodne novine” 76/93 and 11/94), the Founding Assembly<br />

held on 23 October of 2002 in Zagreb, Caffe galerija Dioskuri, Ilica 271/1,<br />

founded Dinaridi – Društvo za istraživanja i snimanja krških fenomen ‘’DDISKF’’<br />

( ‘’Dinaridi – The Society for the Research, Surveying and Filming of Karst Phenomena’’).<br />

At the Founding Assembly the following were present: Tihomir Kovačević,<br />

Mladen Šebian, Tomislav Marinčić, Tomislav Drvodelić, Krunoslav Hornung,<br />

Alan Kovačević, Željko Pšenica, Petra Kovač, Slobodan Menićanin, Damir<br />

Pavelić, Ivana Starčević, Tomislav Tomić, Rine Šakić, Nadina Hrnčić, Danijela<br />

Hudorović, Renata Konstenjštek, Tihomir Zubak, Vlado Ivančić, Ivica Turkalj,<br />

Zdravko Međimurec, Iva Kebler, Hrvoje Dragušica, Miljenko Potovšek and Kristijan<br />

Karajić. At the Assembly the Statute was approved and bodies of Board<br />

were appointed. Tihomir Kovačević, Tomislav Drvodelić, Petra Kovač, Slobodan<br />

Menićanin, Alan Kovačević, Nadina Hrnčić, Damir Pavelić, Ivica Turkalj and<br />

Alan Stanković were appointed members of the Main Board. Mladen Šebian,<br />

Krunoslav Hornung and Željko Pšenica were appointed members of the Supervisory<br />

Board. Tihomir Kovačević was appointed president and Tomislav<br />

Drvodelić a secretary of the newly founded association.<br />

In the period since 2002 up to date, three elective and seven regular assemblies<br />

have been held. At the last assembly in 2011, new leadership was elected<br />

with Alan Kovačević as the president, while the until then president Tihomir<br />

Kovačević was appointed life Honorary president due to his extraordinary credit<br />

and results.<br />

In the meantime, two members-founders of the society have deceased,<br />

Tomislav Marinčić – Tom, caver (in 2009) and Mladen Šebian - Negi, federal<br />

caving instructor (in 2011).<br />

Administrative head of the Association is in Zagreb, no. 13 Frana Alfi revića<br />

st., municipality of Pešćenica. It is active in the territory of the Republic of<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 101


Croatia with the total of 85 members. The association is registered as a legal<br />

body at the authorized institution of the state authorities of the Republic of Croatia<br />

with the subsidiary “Baraćevac - Nova Kršlja”, active in the municipality of<br />

Rakovica.<br />

DDISKF<br />

REVIEW OF EXPLORATIONS DURING THE 10 YEARS OF ACTIVITIES<br />

Since DDISKF continued the tradition of Society for the Research, Surveying<br />

and Filming of Karst Phenomena founded on 12 November in 1980, the International<br />

speleodiving expedition “Rakovica 2002.”, realized by majority of today`s<br />

members of DDISKF, then still DISKF, DDISKF records it in its data.<br />

Except the 2002 expedition, the society has organized ten more international<br />

speleodiving expeditions, which has made it recognizable in caving circles.<br />

INTERNATIONAL SPELEODIVING EXPEDITIONS:<br />

1) International speleodiving expedition “RAKOVICA 2002.”<br />

Expedition took place from 20 July to 2 August 2002 with 50 participants and<br />

the following activities:<br />

• Explorations of Panjkov ponor behind the exit siphon;<br />

• During explorations Maligan hall and fairytale channel were discovered;<br />

• Explorations of Poskokova jama (Viper`s pit);<br />

• Diving in Sinjac lake to the depth of -103m and the legend on the lost<br />

chariot was confi rmed;<br />

• A Croatian cave-diver passed the siphon in depth more than -50m and<br />

length larger than 200m in Kusa I;<br />

• Scenes for three documentaries in cooperation with Croatian television<br />

were fi lmed.<br />

2) International speleodiving expedition “RAKOVICA 2003.”<br />

Expedition took place from 20 July to 5 August 2003 with 60 participants,<br />

several objects were explored and following results were achieved:<br />

• For the fi rst time in history of Croatian caving there were three bivouacs<br />

behind the siphon in the Panjkov ponor–Varićakova špilja system. 1226m of<br />

channels were mapped and two siphon lakes were found – one of them called<br />

“Bill`s eye”;<br />

• Diving of the fi rst siphon in the Baraćevac spring, length of 30m. Speleodivers<br />

entered the fossil part of the spring and dived about 250m of the second<br />

siphon. A sample of the “white” creek crab was noticed;<br />

• Diving of new 200m of the second siphon, 43m deep in Kusa, the spring<br />

of the Dabarnica river;<br />

• Hilti – bullets and stone carving was used to enter the new parts<br />

of the Čavlin cave. Diving of some fi fty metres in the siphon at the end


of the main channel;<br />

• Diving to 32m in April in Krnjeza, at pre-expedition actions, when the<br />

level of siphon lake was 8m lower;<br />

• Diving in Vratolomka to the depth of -15m. Above the second crater a<br />

channel of 60m was found and a new and deep siphon. A huge colony of bats<br />

was noticed;<br />

• Diving in Big furnace – spring-sinkhole of the periodical Blato lake to<br />

the depth of -17m;<br />

• Diving in the Sinjac lake near Plaški to -100.5m and for 30m was moved<br />

the las mark of the previous explorers. The bottom of the siphon between the<br />

second and third lake sank forming large opening through which the other side<br />

is visible.<br />

3) International speleodiving expedition “RAKOVICA 2004.”<br />

Expedition took place from 18 July to the end of August 2004 with 60 participants.<br />

Several locations were explored and the results were as follow:<br />

• Viper`s pit was amplifi ed for some hundred metres;<br />

• Perlinac was amplifi ed for some hundred metres;<br />

• Diving in Baraćevac and a cannel mapped;<br />

• The depth of -23m was reached at Crno vrelo (Black spring);<br />

• 36m of new channels explored in Krnjeza;<br />

• Luigi Cassati dived in Sinjac to -119m<br />

4) International speleodiving expedition “RAKOVICA 2005.”<br />

Expedition took place from 16 to 25 July 2005. Following the expedition,<br />

explorations continued to the end of August in the area of Zrmanja river.<br />

• Explorations in the area of Čuić Krčevina of several pits and the sinkhole<br />

Krčevine. In the sinking creek a huge number of crabs was noticed;<br />

• Diving in Kusa I, in the second siphon to the length of 350m with the<br />

deepest point of -55m;<br />

• Explorations of Baračevac;<br />

• Diving of the “Walk” in Ponorac and 150m of channels were mapped.<br />

5) International speleodiving expedition “ZRMANJINA SUZA 2006.”<br />

Expedition took place from 22 July to 6 August 2006 with 88 participants.<br />

After several years of explorations in the area of Rakovica, explorations in the<br />

area of Zrmanja river followed with the following results:<br />

• The fi rst siphon 55m deep and 214m long in Kusa 1 was mapped,<br />

the second siphon 53m deep and 520m long was dived and three exits were<br />

found;<br />

• Diving in Sinjac to the depth of -155m and length of 320m;<br />

• Kusa 2 was mapped in the length of 2506m;<br />

• In Milić cave two siphons were dived, both around 30m long.<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 103


International speleodiving expedition “ZRMANJINA ZOV 2007.”<br />

Expedition took place from 20 July to 5 August 2007 with 50 participants and<br />

the following results:<br />

• Diving in the spring of Una to the depth of -205m (mapped to the depth<br />

of -123m - J.J.Bolanz);<br />

• Diving in Majerovo vrilo to the depth of -104m and 322m of new channels<br />

explored, new parts mapped;<br />

• 555 new metres of new channels in Kusa 2 explored;<br />

• Diving to -32m in Kusac;<br />

• Diving in Babić lake to -22m maximum;<br />

• Rade`s and Rogan`s pit explored, -25m and -35m.<br />

7) International speleodiving expedition “ZRMANJIN BUK 2008.”<br />

Expedition took place from 16 July to 9 August 2008 with 50 participants and<br />

the results as follow:<br />

• Diving in Majerovo vrilo and channels to the depth of -80m were explored;<br />

• Diving in Krnjeza to the depth of -98m - the level of water was lower<br />

(usually the depth is -106m); 500m of sunk channels were explored;<br />

• Diving in the Kupa spring to the depth of -154m in one shaft and -70 in<br />

the other, but no connection was found;<br />

• Čavlinka was newly mapped with the new 10m in the left new channel.<br />

Diving in the siphon at the end of channel with the conclusion that it had collapsed<br />

since the previous dives;<br />

• Velika Kusača and Mala Kusača were mapped - diving in Mala Kusača<br />

to -13m;<br />

• In the Nuga cave 30m of new channels discovered;<br />

• Free diving of the siphon of the Čude cave<br />

DDISKF 6)<br />

8) International speleodiving expedition “ROKINA BEZDANA 2009.”<br />

Expedition took place from 10 to 26 July 2009 with 50 participants and the<br />

results follow:<br />

• Explored and mapped 300m of channels in Rokina bezdana. Diving of<br />

two siphons in the upstream part and diving of two pits in the “Dry channel”. A<br />

downstream lake with over 25 proteus was found and a colony of over a thousand<br />

of fresh water sponges;<br />

• Explored and mapped Pasja jama (Dog`s pit) and Mala Rokinka (Little<br />

Rokinka).<br />

9) International speleodiving expedition “PANJKOV PONOR 2010.”<br />

Expedition took place from 10 to 25 July 2010 with only 35 participants. During<br />

explorations there were over 50 hours of bivouac with the following results:<br />

• “Tihi`s underground Plitvice lakes” were discovered. A 1397m of newly


discovered channels were mapped which reached the length of 12922m of the<br />

system Panjkov ponor – Varićakova špilja;<br />

• Ponorac and Jovina pećina were connected into a system (5 siphons<br />

dived).<br />

10) International speleodiving expedition “PANJKOV PONOR 2011.”<br />

Previous explorations of the area of Municipality of Rakovica continued. Expedition<br />

took place from 9 to 25 July 2011 with 30 participants. Systems Panjkov<br />

ponor – Varićakova špilja and Ponorac – Jovina pećina were explored:<br />

• 130m of newly discovered channels of Panjkovog ponora were mapped,<br />

which made the length of the system reach 13052m;<br />

• A part between Ponorac and Jovina pećina was mapped again after<br />

being explored the previous year, as well as the newly discovered channels, so<br />

the length of the system now is 2852m.<br />

11) International speleodiving expedition “BARAĆEVAC <strong>2012</strong>.”<br />

Expedition took place from 29 june to 8 July <strong>2012</strong>, and only18 participants.<br />

Explorations were focused to Janković cave and Adios.<br />

• Diving in Baraćevac from the entrance to the fi rst hall, length of 38m;<br />

• Exploration and newly mapped part of the Adios cave in length of<br />

1232m, during which two siphons were dived and the third one attempted (the<br />

results include explorations after the expedition);<br />

• Explored and mapped the pits of Puškarić, Dvije litre znoja (Two litres<br />

of sweat) and Pomirenja (Reconciliation);<br />

• Digging of Viper`s pit was done in the length of 100 metres for purpose<br />

of further explorations.<br />

REVIEW OF OTHER EXPLORATIONS<br />

During its ten years, Dinaridi– Society for the Research, Surveying and Filming<br />

of Karst Phenomena has actively worked on projects of three speleological<br />

objects for tourism:<br />

• Barać caves were the fi rst tourist caves in Croatia, open for visitors<br />

since 1892. On 20 October 2004, the Upper Barać cave was newly developed<br />

and open for visitors. The book “Barać caves” (in 2003), written by Tihomir<br />

Kovačević-Tihi was published.<br />

• Horrible furnace (Strašna peć) near Savra on Dugi otok was explored<br />

and mapped in March of 2003. It was open for visitors on 5 July 2007.<br />

• Đurovića cave in Ćilipi started its explorations and development during<br />

2005. The cave was open for visitors on 7 August 2008. It was awarded the<br />

“Blue Flower” award by the Croatian tourist community as newly developed and<br />

a new product for tourism.<br />

All the three caves were explored and developed for tourism under the leadership<br />

of Tihomir Kovačević-Tihi.<br />

At present activities for tourist development of the Golubnjača (Kraljica Buk-<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 105


ovice – The Queen of Bukovica) is being developed, near Kaštel Žegarski.<br />

Except the expeditions, the DDISKF has explored many objects in Croatia,<br />

some of the more important ones being the following:<br />

• Medvjeđa špilja on island of Lošinj (2005-2008);<br />

• Šipun in Cavtat;<br />

• Burzina tamnica on Ogar Fall;<br />

• Traverza Vrbas (2009) near Bužim – pit and cave system; exploration<br />

was followed by the fi lm and Mali and Veliki Vrbas were mapped;<br />

• Kalvarija - Bužim;<br />

• Perlinac – over 200m of new channels were mapped;<br />

• Litno spring near Zaton (2011) – so far it is the longest cave under the<br />

sea in the area of Croatian Adriatic with a 520m long entirely sunk channel.<br />

Exploration continue;<br />

• Glavaš – one of the Cetina springs (2011) – the fi rst speleo-apnea was<br />

organized – free diving to the depth of -44m (5 divers).<br />

OTHER ACTIVITIES<br />

During the speleo-diving expeditions three documentaries have been fi lmed<br />

in cooperation with the Croatian television: “The secret fl ow of the Korana river”,<br />

“Life at the verge of light” and “Windy days”. Several short and long documentaries<br />

from explorations were fi lmed by Tihomir Kovačević and Alan Kovačević,<br />

and shown at different events all around the world. One of these is the international<br />

conference on karsts that took place in September of 2010 at Plitvice<br />

lakes where fi lms Vrbas through cave, Rokina abyss and Una -205 m.<br />

During the year of 2003, series of “Treasure of karsts” were made, where several<br />

members of the society formed part of the special team, and T. Kovačević<br />

was the karsts advisor (Čavlinka, Vratolomka, Zrmanja and Modriča cave).<br />

DDISKF<br />

In 2003, a Slovak Pavol Skovajsa became the fi rst foreign national as a<br />

member. In 2006, speleo-divers of international reputation, J.J. Bolance and<br />

Luigi Cassati, became members of the society. In 2011, a cave-diver Eszter<br />

Domina, an international, becomes a member of the Main Board.<br />

The fi rst speleological home in Croatia (in 2004) was established in Nova<br />

Kršlja, Municipality of Rakovica, with the help of the locals. The society has an<br />

agreement with the Municipality of Rakovica on utilization of the home until the<br />

year 2022.<br />

Since its founding, the society has had three caving schools, in 2004, 2011<br />

and <strong>2012</strong>.<br />

DDISKF, Dinaridi – society for the research, surveying and fi lming of karsts<br />

phenomena are the co-founders of three eco-associations in the territory of Croatia:<br />

Čuvari Korane (The Korana Keepers), Prijatelji Zrmanje (The Friends of<br />

Zrmanja) and Bužimski izvori (The Springs of Bužim). The society participated


in many eco-actions organized by the members of the DDISKF and in mutual<br />

actions of other environmental, diving and other associations.<br />

The ALTI art speleo gallery was founded by Tihomir Kovačević and Alan<br />

Kovačević. It was designed as a gallery of oil on canvass with speleological<br />

motifs made during speleo-diving expeditions and other caving actions. Inauguration<br />

of the ALTI gallery was held on 15 September 2009 in KIC in Zagreb.<br />

There was an exhibition in the Museum of Lika in Gospić from 17 October to 11<br />

December of 2009, and in the “Montenegrina” gallery in Zagreb, from 28 January<br />

to 28 February of 2010.<br />

In <strong>2012</strong>, a comic of caving topic was published called “The legend on the<br />

miller`s granddaughter Neva and the Golubnjača-the queen of Bukovica cave”<br />

by written by Tihomir Kovačević – Tihi, realized by the painter Željko Lordanić<br />

- Lord.<br />

On 13 May 2011, DDISKF became member of the Croatian Mountaineering<br />

Association, Speleological Committee, and on 27 September <strong>2012</strong> it became a<br />

member of Zagreb speleological union.<br />

COOPERATION WITH CAVING ASSOCIATIONS IN CROATIA<br />

AND ABROAD<br />

DDISKF has had extremely successful cooperation with numerous associations,<br />

both nationally and internationally.<br />

An important cooperation has been established with the Hungarian cavers,<br />

who have regularly participated in explorations and expeditions on the territory<br />

of Croatia. An agreement has been concluded with a society SZKBE from<br />

Szeged (in 2007) and a partnership contract on cooperation with the GBTE from<br />

Tatabanya (in 2010).<br />

Cooperation was established at several international speleo-diving expeditions<br />

with the cave-divers from Czech Republic, Slovakia, Italy, Switzerland,<br />

Spain, Turkey and cavers from Bosnia and Herzegovina.<br />

In September of <strong>2012</strong>, several members of DDISKF participated at the Caving<br />

expedition “Ljubuša <strong>2012</strong>” in the neighbouring B&H, near Tomislavgrad. The<br />

sinkhole Kovači, the Šuica sinkhole and the Ričina spring were being explored,<br />

as well as some caves in the nearby mountains. In Kovači, 3 siphons were<br />

dived, 1005metres of mostly water channels were mapped, and above the sinkhole<br />

a pit 130 deep was explored.<br />

As it had been mentioned, the society has established excellent cooperation<br />

with caving associations in Croatia: HBSD, SO HPD ‘’Željezničar’’, SO HPK<br />

‘’Sveti Mihovil’’, SD “Proteus” - Poreč, SK ‘’Ursus speleaus’’ - Karlovac, SK<br />

‘’Samobor’’, SO HPD ‘’Kamenar’’ - Šibenik…<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 107


INSTEAD OF CONCLUSION<br />

DDISKF, Dinaridi – society for the research, surveying and fi lming of karsts<br />

phenomena, has been actively researching and discovering the rich world of<br />

karsts in the territory of the Republic of Croatia and the neighbouring countries<br />

for ten years already, primarily using speleological and speleo-diving techniques.<br />

Continuing the tradition of the DISKF and explorations in speleo-diving expeditions,<br />

mapping, bio-speleological, paleontological and archaeological discoveries,<br />

photo and fi lm documentation in longer or shorter documentaries,<br />

DDISKF is a vital link in the life of Croatian speleology and all the surrounding<br />

factors.


ZBORNIK SAŽETAKA 109


ZBORNIK SAŽETAKA 111


ZBORNIK SAŽETAKA 113


ZBORNIK SAŽETAKA 115


ZBORNIK SAŽETAKA 117


BILJEŠKE<br />

ZBORNIK SAŽETAKA 119


www.ddiskf.hr

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!