Analiza stanja prava djece i žena u Hrvatskoj, 2011. - Unicef
Analiza stanja prava djece i žena u Hrvatskoj, 2011. - Unicef
Analiza stanja prava djece i žena u Hrvatskoj, 2011. - Unicef
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
132<br />
ANALIZA STANJA PRAVA DJECE I ŽENA U HRVATSKOJ<br />
[800] Pravobraniteljica za djecu, Izvješće o<br />
radu pravobraniteljice za djecu za 2009.<br />
godinu, Zagreb, Pravobraniteljica za<br />
djecu., 2010., str. 106. http://www.dijete.<br />
hr/hr/izvjemainmenu-93/izvjeo-radupravobranitelja-za-djecu-mainmenu-94.<br />
html (14. veljače <strong>2011.</strong>)<br />
[801] Košiček, T., Kobetić, D., Stančić, Z. i<br />
Joković-Oreb, I., Istraživanje nekih<br />
aspekata rane intervencije u djetinjstvu,<br />
Hrvatska revija za rehabilitacijska<br />
istraživanja. 45 (2009), 1; str. 1-14<br />
Some aspects of early intervention in<br />
childhood researches<br />
[802] Ljubešić, M., Suvremeni koncept rane<br />
intervencije za neurorizičnu djecu<br />
(Modern concept of early intervention<br />
for children at neurodevelopmental<br />
risk ); Gynaecologia et perinatologia:<br />
journal for gynaecology, perinatology,<br />
reproductive medicine and ultrasonic<br />
diagnostics (1330-0091) 13 (2004), 2;<br />
str. 57-60.<br />
[803] Košiček, T., Kobetić, D., Stančić, Z. i<br />
Joković-Oreb, I., Istraživanje nekih<br />
aspekata rane intervencije u djetinjstvu,<br />
Hrvatska revija za rehabilitacijska<br />
istraživanja. 45 (2009), 1; str. 1-14.<br />
Some aspects of early intervention in<br />
childhood researches<br />
[804] Ukupan broj registriranih osoba<br />
s invaliditetom u <strong>Hrvatskoj</strong> je 531<br />
912, Hrvatski registar o osobama s<br />
invaliditetom. (17. siječnja <strong>2011.</strong>).<br />
informacija, omalovažavanje djeteta neprikladnim komentarima i<br />
izbjegavanje davanja informacija o djetetu. Rezultati pokazuju da postoji<br />
potreba za poboljšavanjem uzajamne komunikacije te posebna potreba<br />
za edukacijom i boljim komunikacijskim vještinama za zdravstvene<br />
radnike. Kao rezultat ovih nedostataka, djeci nije dana odgovarajuća skrb<br />
od rane dobi koja bi im pomogla da prebrode svoje teškoće i olakšala<br />
njihovu integraciju. Programi rane intervencije u Republici <strong>Hrvatskoj</strong><br />
ograničeni su i nedovoljno razvijeni, iako su ključni za premošćivanje<br />
jaza među djecom. Pristup službama za ranu intervenciju visoke kvalitete<br />
(službama za informiranje, savjetovanje, obuku i podršku) ključan je<br />
ako djeci s teškoćama u razvoju želimo pomoći u ostvarivanju njihova<br />
potencijala te ako želimo osigurati da izrastu u samostalne i samosvjesne<br />
odrasle ljude. Na područjima koja su udaljena od velikih gradova to je<br />
poseban problem jer postoji očit nedostatak stručnjaka. [800]<br />
Nadalje, primijećen je i niz problema s kojima se suočavaju obitelji <strong>djece</strong><br />
s teškoćama u razvoju. [801] To uključuje: stalnu borbu kako bi saznali<br />
koje su im usluge dostupne, osobito u ruralnim područjima, manjak<br />
koordinacije između raznih ustanova i pojedinačnih stručnjaka, teškoće<br />
zato što stručnjaci ne razumiju potrebe djeteta holistički i u kontekstu<br />
obitelji, nedostatno stručno znanje te poteškoće u dogovaranju odgoda<br />
i birokracije, posebno u slučajevima kad ustanove/službe ne dijele<br />
[802] [803]<br />
informacije s roditeljima <strong>djece</strong> s teškoćama u razvoju.<br />
Prema Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom postoji 33 618<br />
(6,3% od svih osoba s invaliditetom) registrirane <strong>djece</strong> s teškoćama u<br />
razvoju u dobi od 0 do 18 godina, 20 523 (61%) su dječaci, a 13 095 (39%)<br />
djevojčice. [804] Većina <strong>djece</strong>, odnosno 15 873 (47,2%), pripada skupini<br />
<strong>djece</strong> od 10 do 14 godina starosti (tablica 12). Većina <strong>djece</strong> s teškoćama<br />
u razvoju (približno 50%) živi u Gradu Zagrebu i u Splitsko-dalmatinskoj,<br />
Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj županiji. Najveća prevalencija<br />
invaliditeta u dobnoj skupini od 0 do 19 godina starosti je u Međimurskoj<br />
županiji. Iz tablica 12 i 13 vidi se da je veća učestalost svih oštećenja kod<br />
dječaka, u usporedbi s djevojčicama. Većina <strong>djece</strong> ima govorna oštećenja<br />
i poremećaje u učenju (27,5%), intelektualne teškoće (19,5%) te oštećenja<br />
središnjega živčanog sustava (19,4%), dok ih gotovo 40% ima višestruka<br />
oštećenja (tablica 13).<br />
Prema ovom Registru, većina <strong>djece</strong> s teškoćama u razvoju živi u<br />
obiteljima (96%), dok ih oko 3% živi u ustanovama, a 12% ima loše<br />
životne uvjete. Od ukupno 33 681 <strong>djece</strong> s teškoćama u razvoju, njih<br />
Tablica 12. Broj <strong>djece</strong> s teškoćama u razvoju prema spolu i dobi<br />
Dobna skupina Dječaci Djevojčice Ukupno<br />
0 – 4 946 685 1 631<br />
5 – 9 4 773 3 159 7 932<br />
10 – 14 9 769 6 104 15 873<br />
15 – 18 5 035 3 147 8 182<br />
Ukupno 20 523 13 095 33 618<br />
Izvor: Hrvatski registar o osobama s invaliditetom, 11. siječnja <strong>2011.</strong>