Analiza stanja prava djece i žena u Hrvatskoj, 2011. - Unicef

Recommendations

Info

3. Zaštitna prava Ova prava uključuju zaštitu od svih oblika zlostavljanja, zapuštanja, iskorištavanja i okrutnosti te štetnih načina ponašanja, uključujući i pravo na posebnu zaštitu u doba rata, te zaštitu od zlostavljanja u sustavu kaznenog pravosuđa. Odredbe Konvencije o pravima djeteta koje jamče zaštitna prava uključuju: članak 4. (Zaštita prava), članak 11. (Otmica), članak 19. (Zaštita od svakog oblika nasilja), članak 20. (Djeca lišena obiteljske sredine), članak 21. (Posvojenje), članak 22. (Djeca izbjeglice), članak 32. (Rad djece), članak 33. (Zlouporaba droga), članak 34. (Spolno izrabljivanje), članak 35. (Otmica, prodaja i trgovina djece), članak 36. (Drugi oblici izrabljivanja), članak 37. (Zadržavanje i kažnjavanje), članak 38. (Rat i oružani sukobi), članak 39. (Rehabilitacija djece žrtava) i članak 40. (Pravosuđe za maloljetnike). Ovo se poglavlje bavi djecom koja su posebno ranjiva i do određene mjere isključena iz hrvatskog društva [437] . U ovom je poglavlju dan pregled u kakvim se teškim okolnostima mogu naći te marginalizirane grupe djece te oblika zaštite koji su im (ne)dostupni i (ne)pristupačni. Dane su i preporuke koje bi značajno unaprijedile njihov položaj. Zaštita ranjivih i isključenih članova društva u vrijeme kada su resursi ozbiljno ograničeni zadobiva prije veći negoli manji značaj. Isključenost ne samo da djecu lišava njihova djetinjstva, nego ih sprječava i da potpuno razviju svoje kapacitete kako bi zaista mogli doprinijeti gospodarskom i društvenom razvoju svoje zemlje. Djeca bez roditeljske skrbi Djeca u institucionalnoj skrbi Obitelj je temeljna skupina društva i prirodno okruženje za rast, blagostanje i zaštitu djece. Prema Smjernicama UN-a za alternativnu skrb o djeci napore prvenstveno treba usmjeriti na to da se djeci omogući da ostanu ili da se vrate pod skrb svojih roditelja ili, tamo gdje je to moguće, drugih bliskih članova obitelji. [438] Uz to, njima se utvrđuje da svako dijete i mlada osoba treba živjeti u okruženju koje DRUGI DIO // DJECA 81 DRUGI DIO // DJECA [437] Neke rizične skupine djece nisu uključene u ovu situacijsku analizu zbog manjka i/ili nedostupnosti informacija, što dodatno odražava potrebu za opsežnijim istraživanjem tih ranjivih skupina. One uključuju: djecu doseljenika, djecu homoseksualnih sklonosti, djecu s poremećajem identiteta, ekonomski izrabljivanu djecu i djecu ovisnu o kocki. [438] Vidović, L. i Ivković, Đ., Smjernice za alternativnu skrb o djeci, UNICEF-Ured za Hrvatsku i MZSS, 2010., str. 10. http://unicef.hr/upload/file/326/163055/ FILENAME/Smjernice_za_alternativnu_ skrb.pdf (25. ožujka 2011.)
82 ANALIZA STANJA PRAVA DJECE I ŽENA U HRVATSKOJ pruža podršku, zaštitu i brigu i koje promiče njegov puni potencijal. U njoj se napominje da su djeca koja žive u neodgovarajućoj ili bez roditeljske skrbi u posebnoj opasnosti da ostanu uskraćena za takvo brižno okruženje. [439] Jednako tako navodi se da u slučaju kada vlastita obitelj djeteta nije u stanju, čak ni s odgovarajućom potporom, brinuti se na prikladan način za dijete, ili kad ga napusti, odnosno odrekne ga se, onda država postaje odgovorna za zaštitu prava tog djeteta i osiguravanje odgovarajuće alternativne skrbi kroz nadležna lokalna tijela i propisno ovlaštene organizacije civilnog društva. [440] Prateći ove smjernice, u Konvenciji se također jasno kaže da ako želimo potpun razvitak osobnosti svakog djeteta onda je potrebno omogućiti im da rastu u obiteljskom okruženju obilježenom atmosferom „sreće, ljubavi i razumijevanja”. [441] Potvrđujući ovo, znanstveni dokazi temeljeni na anketama provedenim u 31 europskoj zemlji upućuju na to da su mala djeca bez roditelja koja borave u domovima socijalne skrbi u opasnosti u smislu poremećaja privrženosti, kašnjenja u razvoju i normalnog razvoja mozga. [442] Istraživanja u Republici Hrvatskoj pronašla su da djeca koja žive u domovima za djecu pokazuju znatno više problema u ponašanju i emocionalnih problema od drugih skupina djece o kojoj se skrbi izvan institucije ili djece koja žive sa svojim biološkim obiteljima. [443] Trajan negativan učinak institucionalne skrbi, posebno na djecu koja su mlađa od tri godine starosti, [444] pokazuje da ova djeca čine vrlo ranjivu skupinu. Unatoč ovim nalazima, mala djeca u Republici Hrvatskoj još se uvijek smještaju u relativno velike institucije (prosječan kapacitet doma za djecu je 49) [445] u kojima borave kroz vrlo dugo vremensko razdoblje. Istraživanja su pokazala da su domovi najlošije rješenje za djecu, osobito mlađu od tri godine, a boravak u domu za tu djecu nikada ne bi smio biti dulji od šest mjeseci. [446] Posebno su kod djece mlađe od 3 godine znanstveno dokazane brojne negativne posljedice institucionalnog smještaja na cjelokupni razvoj djeteta. [447] Godine 2009. u institucionalnoj je skrbi bilo čak 79 djece mlađe od tri godine starosti. [448] Nakon tranzicije porast stope djece smještene u institucionalnoj skrbi diljem regije [449] pripisivao se društvenoj i gospodarskoj nestabilnosti u ranom razdoblju tranzicije, koja je obiteljske strukture izložila posebnom stresu te dovela u pitanje i preostalo povjerenje u ove ustanove, odnosno u sposobnost države da nadomjesti obiteljsku ulogu. Uz to, manjak svijesti o mogućoj štetnosti institucionalne skrbi za psihološki i emocionalni razvoj djeteta nedvojbeno je doprinio ovoj visokoj brojci. Sustav socijalne skrbi trenutačno prolazi kroz proces reformi i reorganizacije s ciljem unaprjeđenja socijalne zaštite i socijalnih usluga. Prema tome, Republika Hrvatska je u ožujku 2007. potpisala Zajednički memorandum o socijalnoj uključenosti (JIM) kojem je svrha pružiti pomoć Republici Hrvatskoj u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti i u osuvremenjivanju sustava socijalne zaštite te pripremiti zemlju za puno sudjelovanje u otvorenoj metodi usklađivanja socijalne zaštite i socijalnog uključivanja po pristupu u Europsku uniju. Nadalje, kao jedan od prioriteta Nacionalnog plana aktivnosti za prava i interese djece za razdoblje od 2006. do 2012. u listopadu 2010. donesen je Nacionalni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2011. do 2016. (2018.). Jedan od
Page 1 and 2:
Analiza stanja prava djece i žena
Page 3 and 4:
2 ANALIZA STANJA PRAVA DJECE I ŽEN
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
10 ANALIZA STANJA PRAVA DJECE I ŽE
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32: 30 ANALIZA STANJA PRAVA DJECE I ŽE
Page 81: 80 ANALIZA STANJA PRAVA DJECE I ŽE
Page 101 and 102: 100 ANALIZA STANJA PRAVA DJECE I Ž
Page 133 and 134:
132 ANALIZA STANJA PRAVA DJECE I Ž
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 238:
Fond Ujedinjenih naroda za djecu Ur
show all

Analiza stanja prava djece i žena u Hrvatskoj, 2011. - Unicef

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?