Analiza stanja prava djece i žena u Hrvatskoj, 2011. - Unicef

56
ANALIZA STANJA PRAVA DJECE I ŽENA U HRVATSKOJ
[263] Kuzman, M., Pavić Šimetin, I. i
Pejnović Franelić, I., Ponašanje u vezi
sa zdravljem u djece školske dobi
2005./2006. Djeca i mladi u društvenom
okruženju, Zagreb, Hrvatski zavod za
javno zdravstvo, 2008.
[264] Ćorić, T., Hrabak-Žerjavić, V., Kuzman,
M. i Mayer, D., Svjetsko istraživanje o
upotrebi duhana u mladih. Rezultati
za Hrvatsku, Zagreb, Hrvatski zavod za
javno zdravstvo, 2006.
http://www.hzjz.hr/publikacije/GYTS.pdf
(21. siječnja 2011.)
Navedeni podaci upućuju na to da se dio adolescenata upušta u rizične
spolne odnose. To se stanje može pripisati nedostupnosti službi i
ustanova za zaštitu reproduktivnog zdravlja prilagođenih adolescentima
te manjku svijesti o negativnim posljedicama nezaštićene spolne
aktivnosti zbog nedovoljne informiranosti i znanja. Razmotrivši navedene
podatke o spolnoj aktivnosti, pobačajima i spolno prenosivim bolestima
u adolescenata u Hrvatskoj, nužan je sustavniji, dugoročniji i dosljedniji
pristup prevenciji i edukaciji o posljedicama spolnih odnosa bez zaštite.
Sveobuhvatan bi pristup zdravstvenom odgoju i obrazovanju trebao biti
usmjeren na sprječavanje rizičnih ponašanja, a ne na rane spolne odnose
kao izolirane događaje u ranoj dobi. Vrijedna bi akcija bila i osnaživanje
adolescenata da educiraju svoje prijatelje, vršnjake i druge adolescente
o sigurnom spolnom ponašanju. Promicanje sigurnijega spolnog
ponašanja među adolescentima i istodobno pojašnjavanje činjenice
da spolni odnos bez primjerene zaštite može dovesti do neželjene
trudnoće ili spolno prenosivih bolesti zahtijevat će udruženi napor raznih
strana i agencija izravno ili neizravno uključenih u živote djece. Uz to bi
važna preventivna mjera bila i osiguravanje lakšeg pristupa metodama
kontracepcije za adolescente i mlade osobe jer će ju onda vjerojatnije
i rabiti, a i zdravstvene bi službe za mlade mogle usvojiti pristup
prilagođen adolescentima vođen načelom povjerljivosti.
Zdravstveno-rizična ponašanja adolescenata
Adolescencija je vrijeme kada mladi najčešće započinju eksperimentirati
s drogama. Iako većina adolescenata koji eksperimentiraju sa sredstvima
ovisnosti (duhan, alkohol) ne postanu ovisnici, konzumiranje tih
sredstava može imati opasne i štetne učinke po zdravlje. Prema
rezultatima istraživanja pod nazivom „Ponašanje u vezi sa zdravljem
u djece školske dobi“ oko 60% petnaestogodišnjaka probalo je
pušiti barem jednom. [263] Postotak petnaestogodišnjaka koji redovito
konzumiraju duhanske proizvode narastao je posljednjih godina sa 17%
u 2002. na oko 20% u 2006. godini. Oko 19% dječaka i 21% djevojčica
prijavilo je da redovito puši. Petnaestogodišnjaci koji redovito puše
počeli su pušiti u svojoj 13. godini. Rezultati su pokazali i da oko dva od
deset (12 – 34%) dječaka i jedna od deset (9 – 13%) djevojčica barem
jednom tjedno konzumira alkoholne proizvode (pivo, vino, žestoko piće).
U usporedbi s ostalih 40 zemalja u kojima je provedeno ovo istraživanje
Hrvatska je na samom vrhu ljestvice po broju petnaestogodišnjaka koji
piju alkohol. Godine 2006. 14% petnaestogodišnjaka izjavilo je da je uzelo
marihuanu barem jednom u svom životu, što je 2% manje nego 2002.
godine. Prema rezultatima Svjetskog istraživanja o uporabi duhana u
mladih (engl. Global Youth Tobacco Survey, GYTS), provedenog 2002.,
u Hrvatskoj je gotovo 60% učenika u dobi od 13 do 15 godina pokušalo
pušiti barem jednom u svom životu i u tome nema razlike među urbanim
i ruralnim područjima. [264] Nadalje, gotovo polovina sadašnjih učenika
pušača (49,9%) želi odustati od pušenja. Godine 1995., 1999., 2003. i 2007.
Hrvatska je sudjelovala u Europskom istraživanju o pušenju, alkoholu
i drogama među učenicima (engl. European School Survey Project on