Analiza stanja prava djece i žena u Hrvatskoj, 2011. - Unicef

Recommendations

Info

4. Sudjelovanje žena Prava sudjelovanja njihovim nositeljima omogućavaju izražavanje mišljenja, daju im riječ u vezi s pitanjima koja utječu na njihov društveni, ekonomski, vjerski, kulturni i politički život i osiguravaju im aktivno sudjelovanje u društvu (na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj ili razini svjetske zajednice). Prava sudjelovanja ne uključuju samo slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti te slobodu izražavanja, pristup informacijama i slobodu udruživanja nego i pravo na privatnost, kulturna prava i prava na sudjelovanje u političkom životu. Korištenje tim pravima pomaže njihovim nositeljima da ostvare sva svoja prava i daje im aktivnu ulogu u društvu. Slijedom odredbi Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, prava sudjelovanja žena zajamčena su u članku 7. (Politički i javni život), članku 8. (Predstavljanje države na međunarodnoj razini) i članku 13. (Ekonomska i socijalna prava – Pravo na sudjelovanje u rekreativnim aktivnostima, športu i svim aspektima kulturnog života). U ovom se dijelu analizira sudjelovanje žena u društvu. Daje se pregled glavnih zakona i strateških dokumenata koji se odnose na prava sudjelovanja žena i sudjelovanje žena u društvu te na mehanizme njihove provedbe. Prikazane su i nevladine organizacije aktivne u borbi za ostvarenje prava žena, nakon čega slijedi pregled prikaza žena u medijima, s naglaskom na prioritetna područja i daljnje akcije. Zakonodavni i pravni okvir Žene su dugo bile podzastupljene u javnom i političkom životu u Hrvatskoj i diljem svijeta. [992] Kako bi se povećalo sudjelovanje žena u javnom životu, članak 9. Zakona o ravnopravnosti spolova predviđa usvajanje posebnih mjera/afirmativnih akcija. [993] Članak 11. Zakona obvezuje tijela državne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima te pravne osobe u pretežitom vlasništvu države na primjenu posebnih mjera i donošenje planova djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova. [994] TREĆI DIO // ŽENE 167 TREĆI DIO // ŽENE [992] Leinert-Novosel, S., Rodni stereotipi, predrasude i diskriminacija žena u politici, u: Radačić, I. i Vince Pallua, J. (ur.), Zbornik radova ljudska prava žena – razvoj na međunarodnoj i nacionalnoj razini 30 godina od usvajanja Konvencije UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, Zagreb, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2011., u tisku. [993] Narodne novine, br. 82/08. [994] Ovi se planovi temelje na analizi položaja žena i muškaraca i trebali bi utvrditi razloge za usvajanje posebnih mjera, ciljeve koje treba ostvariti, metode i praćenje provedbe. Ti bi planovi trebali uključiti i planove aktivnosti za ostvarivanje ciljeva Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova.
168 ANALIZA STANJA PRAVA DJECE I ŽENA U HRVATSKOJ [995] Ravnopravna zastupljenost (kada niti jedan spol nije predstavljen s manje od 40%) mora se ostvariti do trećih redovitih izbora nakon usvajanja Zakona o ravnopravnosti spolova. Nije jasno hoće li se sankcije primjenjivati samo u budućnosti, ako se taj cilj ne ostvari, ili već sada, ako stranke ne primijene afirmativne mjere. [996] Narodne novine, br. 36/01. [997] Narodne novine, br. 149/09. [998] Narodne novine, br. 85/08. [999] Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Izvješće o radu za 2009. godinu, Zagreb, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, 2010. Nadalje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge pravne osobe te obrtnici koji zapošljavaju više od 20 zaposlenih obvezni su u svoje opće akte unijeti antidiskriminacijske zakonske odredbe i mjere za uspostavljanje ravnopravnosti spolova, a odredbe ovih zakona moraju se poštovati pri kolektivnom pregovaranju. Prema članku 12. Zakona o ravnopravnosti spolova, potrebno je provoditi posebne mjere za poticanje ravnopravnog sudjelovanja žena i muškaraca u tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, uključujući javne službe, i treba ih uvoditi kada je zastupljenost jednog od spolova niža od 40%. Načelo ravnopravne zastupljenosti treba se poštovati i kod imenovanja u državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, kao i pri imenovanju članova diplomatskih predstavništava, odbora, povjerenstava i izaslanstava koja Republiku Hrvatsku zastupaju na međunarodnoj razini. Međutim, za povrede ovih odredbi nisu utvrđene nikakve sankcije, osim u slučajevima kada državna tijela, pravne osobe s javnim ovlastima i pravne osobe u pretežitom vlasništvu države ne podnesu u propisanom roku plan djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova. Te su obveze za političke stranke nešto strože budući da su predviđene sankcije za slučaj kada stranke ne usvoje posebne mjere prilikom utvrđivanja i predlaganja liste kandidata za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i za izbor članova u Europski parlament kojima se osigurava da zastupljenost jednog od spolova nije niža od 40%. [995] Izmjene i dopune Zakona o političkim strankama (članak 6.) iz 2001. uvode financijske naknade za stranke čiji su zastupnici u Saboru pripadnici podzastupljenog spola (10% više za svakog takvog zastupnika). [996] Položaj žena na tržištu rada uređen je prvenstveno Zakonom o radu, [997] koji sadržava odredbe koje jamče slobodu od diskriminacije i odredbe o pravima trudnica i roditelja (bioloških i posvojitelja). Zakon definira diskriminaciju (izravna i neizravna diskriminacija, uznemiravanje i spolno uznemiravanje su zabranjeni), utvrđuje obveze poslodavca da osigura zaštitu od diskriminacije te uspostavlja građanske tužbe za naknadu štete. Ovim se zakonom također štite trudnice od otkaza, neželjene promjene ugovora i rada koji bi za njih mogao biti štetan te im se osigurava pravo da nakon rodiljnog ili roditeljskog dopusta rade isti posao. Prava na dopust i novčanu naknadu trudnica i roditelja uređena su Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. [998] Oba su zakona usklađena sa zakonodavstvom Europske unije, iako su daljnja poboljšanja moguća. Primjerice, okolnosti u kojima poslodavci mogu zaključiti ugovor na određeno vrijeme sa svojim zaposlenicima moraju se ograničiti. [999] Zakon o ravnopravnosti spolova sadržava i odredbe u vezi sa zaštitom i promicanjem ravnopravnosti spolova u medijima. Članak 16. određuje kao jedan od zadataka medija promicanje razvoja
Page 1 and 2:
Analiza stanja prava djece i žena
Page 3 and 4:
2 ANALIZA STANJA PRAVA DJECE I ŽEN
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
10 ANALIZA STANJA PRAVA DJECE I ŽE
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Page 53 and 54:
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
100 ANALIZA STANJA PRAVA DJECE I Ž
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118: 116 ANALIZA STANJA PRAVA DJECE I Ž
Page 167: 166 ANALIZA STANJA PRAVA DJECE I Ž
Page 219 and 220:
Page 221 and 222:
Page 223 and 224:
Page 225 and 226:
Page 227 and 228:
Page 229 and 230:
Page 231 and 232:
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 238:
Fond Ujedinjenih naroda za djecu Ur
show all

Analiza stanja prava djece i žena u Hrvatskoj, 2011. - Unicef

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?