Glas kastavski 62 / prosinac 2012 - Grad Kastav
Glas kastavski 62 / prosinac 2012 - Grad Kastav
Glas kastavski 62 / prosinac 2012 - Grad Kastav
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
10. TRaDICIoNalNo DRUŽENJE HaRMoNIkaŠa ‘z aRMUNIkUN Va kaSTaV’<br />
priznanja<br />
harmonikašima slavljenicima<br />
Slavljeničko izdanje bilo je prigoda za odavanje priznanja svim dosadašnjim laureatima, a<br />
ovogodišnji slavljenik bio je majstor harmonike iz Novog Vinodolskog Željko Šostarić-Fumić.<br />
Tradicionalno, ove godine jubilarno,<br />
10. druženje harmonikaša pod<br />
nazivom Z armunikun va <strong>Kastav</strong>,<br />
održano je u kastavskoj Sportskoj<br />
dvorani, u organizaciji Udruge Armunika,<br />
<strong>Grad</strong>a Kastva i kastavske<br />
Turističke zajednice. Nastupilo je<br />
četrdesetak poznatih harmonikaša<br />
iz zemlje i inozemstva. Slavljeničko<br />
izdanje bilo je prigoda za odavanje<br />
priznanja svim dosadašnjim laureatima<br />
koji su 50. obljetnicu sviranja<br />
proslavili upravo u Kastvu. Nakon<br />
Adama Škrobonje Veselića, festival<br />
je tijekom godina odao počast Josipu<br />
Srdoču, Silvanu Sušnju, Cvetku<br />
Doričiću-Radi, Vilku Blažiću, Radošu<br />
Kinkeli-Čunjini, Mariji Iskri,<br />
Milici Tuševljak, Ani Lovrenčić,<br />
Atiliju Gregoroviću, Draganu Staniću-Lučetiniću<br />
te Zdravku Brdaru,<br />
a ovogodišnji slavljenik majstor je<br />
harmonike iz Novog Vinodolskog<br />
Željko Šostarić-Fumić. Počeci njegovog<br />
sviračkog staža sežu još u<br />
rane šezdesete godine prošlog stoljeća.<br />
Šostarić se u Kastvu predstavio<br />
uz goste, Pučke pjevače iz<br />
Novog Vinodolskog i sopilaše Miljenka<br />
Žanića i Branka Blaževića.<br />
Slavljenicima su uručene skulp-<br />
ture harmonikaša, nazvane Adamići,<br />
autorski rad Borisa Sušnja, a posebna<br />
priznanja dodijeljena su i za<br />
poseban doprinos organizaciji festivala:<br />
Tomislavu Široli, Toniju Fućku,<br />
Borisu Sušnju i Zvonku Turaku, te<br />
Vinku Grpcu (posthumno).<br />
Festival su i ove godine vodili<br />
Zvonko Turak i Nina Dukić, a otvorio<br />
ga je <strong>kastavski</strong> gradonačelnik<br />
Ivica Lukanović. Tijekom višesatnog<br />
programa publika je uživala<br />
u nastupima majstora harmonike<br />
svih generacija iz Kastva i šire okolice,<br />
Slovenije, Italije, BiH, Vojvodine<br />
i Finske. Bio je tu i apsolutni<br />
svjetski prvak, Slovenac Tomaž<br />
Boškin, zvan i Mozart harmonike,<br />
zatim male Finkinje, jedanaestogo-<br />
dišnja Saara i devetogodišnja Roosa<br />
Niittyuitta, koje u rodnoj zemlji<br />
uživaju status apsolutnih zvijezda.<br />
Saara i Roosa imaju i svoju reality<br />
emisiju, u kojoj će biti prikazani i<br />
kadrovi njihova nastupa u Kastvu.<br />
Oduševila je i svirka mladog Luke<br />
Brgića iz Pule, učenika svjetskog prvaka<br />
Denisa Novata, te mladih harmonikaša<br />
Ivana Jakominića, Alexa<br />
Martića i drugih mladih nada.<br />
Festival Z armunikun va <strong>Kastav</strong><br />
nastao je spontano, prije deset godina<br />
kada je nekolicina prijatelja s<br />
predsjednikom Udruge Armunika<br />
Ivicom Nemecom, htjela organizirati<br />
druženje harmonikaša za svog<br />
velikog prijatelja i majstora harmonike,<br />
sada pokojnog, Adama Škrobonju-Veselića.<br />
Prema riječima Nemeca,<br />
upravo je Veselić bio glavni<br />
krivac za nastanak festivala.<br />
Stvorena je manifestacija po kojoj<br />
je naš grad postao prepoznatljiv u<br />
Europi. U proteklih deset godina u<br />
Kastvu je bilo više od 400 harmonikaša<br />
iz cijele Europe, među kojima<br />
i brojni svjetski, europski i državni<br />
prvaci, kaže Nemec.<br />
s. g.<br />
DaMJaN GRBaC PREDSTaVIo SVoJ PRVI NoSaČ zVUka<br />
‘giipUja’ kao diplomski rad<br />
Spojio sam suvremeni jazz s elementima naše tradicionalne muzike bazirane na<br />
istarskoj ljestvici i na nov način uobličio naše tradicionalne primorske pjesme.<br />
Damjan Grbac, naš <strong>kastavski</strong> novi profesor kontrabasa sa svojom<br />
je ekipom u punoj novoj <strong>Grad</strong>skoj vijećnici šestog studenoga ove<br />
godine održao promociju svoga prvog CD-a. Damjan nije nepoznat<br />
našoj muzičkoj javnosti i ljubiteljima jazza. Ljubav prema<br />
glazbi i bas gitari naslijedio je od svoga oca, a ove je godine diplomirao<br />
kontrabas na konzervatoriju G. Tartini u Trstu u klasi<br />
profesora Giovannija Maiera, koji je došao u <strong>Kastav</strong> poslušati<br />
svoga diplomanta.<br />
Nosač zvuka pod malo neobičnim naslovom Giipuja (Glazba<br />
Istre i Primorja u jazz aranžmanima), u izdanju Aquarius recordsa,<br />
Damjanov je tršćanski diplomski rad za koji je dobio najviše<br />
ocjene i pohvale svojih profesora. U svom diplomskom radu spojio<br />
sam suvremeni jazz s elementima naše tradicionalne muzike<br />
bazirane na istarskoj ljestvici i na nov način uobličio naše tradi-<br />
TEkST branko kUkUrin<br />
Promocija CD-a: Damjan Grbac uz Daria Marušića (sopela i dvojnice), Andreasa Marinella (saksofon) i Tončija Grabušić (udaraljke)<br />
cionalne primorske pjesme. Naizgled, to je nespojivo, no, netemperirani<br />
instrumenti – sopela i dvojnice – izvrsno su se uklopile<br />
sa saksofonom, bubnjevima/udaraljkama i kontrabasom, što je<br />
dalo zanimljiv rezultat. Pokazalo je to da je naša zavičajna glazba<br />
bazirana na istarskoj ljestvici ravnopravna s najsuvremenijim<br />
muzičkim trendovima, a jazz je uvijek otvoren za nove izražajne<br />
forme. Ta naša glazba nije prikladna samo da se svira kao folklorna<br />
vrijednost u Istri, na Krku i u Novom Vinodolskom, već<br />
zaslužuje da postane i dijelom moderne glazbene produkcije koja<br />
nije namijenjena samo ljubiteljima folklora.<br />
Damjana na kontrabasu pratili su kolege glazbenici – Dario Marušić<br />
svirao je sopelu i dvojnice, Andreas Marinello svirao je sak-<br />
sofon, a Tonči Grabušić bio je na bubnjevima/udaraljkama.<br />
20 glas <strong>kastavski</strong> <strong>prosinac</strong> <strong>2012</strong>.<br />
21<br />
b. kukurin
Change language