Perspektive prostornog razvoja - Ministarstvo graditeljstva i ...

I. REPUBLIKA HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA
Matija Salaj, dipl. ing. arh.
član Savjeta prostornog uređenja Republike Hrvatske, odgovorni koordinator Staregije prostornog
uređenja Republike Hrvatske 1997.
STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE – CILJEVI,
PROVEDBA, NOVELACIJA
Temeljem Zakona o prostornom uređenju (1994.) Vlada Republike Hrvatske iste je godine donijela
zaključak o pokretanju izrade Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske. Zavod za prostorno
planiranje u tadašnjem Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja (MPUGS) izradio je
metodske i sadržajne osnove, proveo analizu postojeće prostorno-planske dokumentacije te dopunska
znanstvena i stručna istraživanja u suradnji sa svim državnim resorima i znanstvenim institucijama.
Izrađen je “Koncept strategije prostornog uređenja” koji je odredio ciljeve strategije i program
unaprjeđenja stanja u prostoru Države te dao koncept obnove naselja u ratom zahvaćenim područjima.
Zastupnički dom Sabora Hrvatske 1997. godine donio je Strategiju prostornog uređenja Repubike
Hrvatske, kojom se utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije. Programom su pobliže određeni
osnovni ciljevi razvoja u prostoru, kriteriji i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina te prijedlozi
prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostorog uređenja. Program se nakon usvajanja obvezno primjenjuje
pri izradi svih budućih resornih i sektorskih razvojnih programa, a osobito pri izradi prostornih planova
županija, općina, gradova i naselja te prostornih planova područja posebnih obilježja, a u skladu sa
Zakonom o prostornom uređenju. Strategija i Program prostornog uređenja čine jedinstveni dokument
koji donosi Hrvatski sabor. Posebno je naglašena provedba kroz usmjerenja, a odluke na području
prostornog razvoja prijeko je potrebno temeljiti na integralnom interdiscipliniranom pristupu. Tim ciljem
naglašava se nužnost međuresorne koordinacije i uključivanja svih relevantnih subjekata u programe,
projekte i planove već u pripremnim etapama, da bi se na vrijeme uočili svi mogući učinci zahvata u
prostoru te izbjegli konflikti.
Ciljevi strategije
Strategija i Program odredili su se prema tri osnovne zadaće prostornog uređenja: gospodarenje
prostorom, zaštita prostora i uravljanje prostorom. Strategijom su predložena sljedeća načela
prostornog uređenja: načelo održivosti u prostoru, načelo zaštite vrijednosti prostora, načelo nacionalne
integracije prostora, načelo međunarodne integracije prostora, načelo razvitka i poboljšanja životnih
uvjeta, načelo suglasja javnog i privatnog interesa, te načelo vodoravne i okomite integracije sudionika
u prostornoj politici. Ta načela i nadalje mogu biti orijentiri u pripremi novelacije Strategije, ali potrebno
ih je preispitati, posebito načelo održivosti nekih gospodarskih grana te uspostavu suglasja između
javnog i privatnog interesa u prostornim zahvatima.
Strategija je tada ugradila sve međunarodne kodekse ponašanja (AGENDA 21, ECOVAST, UNEP, MAP
i druge). U međuvremenu su prihvaćene obveze Republike Hrvatske prema Europskoj uniji, što je
nametnulo nove zahtjeve (NATURA 2000 i drugo).
Strategija se jasno odredila prema općim i posebnim ciljevima i usmjerenjima:
– podupiranje ubrzanog, ali održivog razvitka sukladno zahtjevima zaštite i nacionalnim interesima;
– osnaživanje policentričnog modela razvitka koji uključuje mrežu gradova, prometne pravce i
opremljenost infrastrukturom;
– zažtitu prirodne i kulturne baštine kao nacionali prostorni identitet;
– iskorištenje sredozemnog i podunavskoga položaja Hrvatske za unutrašnju konsolidaciju i
međunarodnu integraciju;
– očuvanje fizičke i ekološke cjelovitosti područja i resursa;
– razvitak infrastrukturnih sustava za funkcionalnu integraciju hrvatskog teritorija i uključivanje u
europske mreže i razvijanjem integralnoga prometa;
– smanjivanje širenja velikih gradova, a posebnost dati srednjim i manjim gradovima;
– diferenciranje posebnih cjelina nacionalne važnosti kao što su područja očuvane biosfere (Lika,
Gorski kotar, nacionalni parkovi, parkovi prirode) i područja s ograničenjima u razvitku (ruralna,
brdska, uz državnu granicu, otoci).
14 Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti / Hrvatska komora arhitekata