Tehnologija proizvodnje crijepa u pogonima DILJ-a d.o.o. Vinkovci

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU 

EKONOMSKI FAKULTET – ZAGREB 

SEMINARSKI RAD 

Tehnologija proizvodnje crijepa u 

pogonima DILJ-a d.o.o. Vinkovci 

Kolegij: MANAGEMENT PROIZVODNJE 

Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Pere Sikavica 

Mentor: Dr. Sc. Jasna Prester 

Smjer: Organizacija i management 

Izrađeno u V. semestru 

Izradili: 

Marijan Balić 

Tomislav Berić 

Zagreb, siječanj 2007.

SADRŽAJ 

Stranica 

SADRŽAJ...................................................................................................................................2 

DILJ d.o.o. VINKOVCI..............................................................................................................4 

1. UVOD.....................................................................................................................................3 

2. STVARANJE IDEJE O CRIJEPU (povijest crijepa).............................................................6 

3. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE GLINENOG CRIJEPA...................................................8 

3.1. Iskop.........................................................................................................................8 

3.2. Transport..................................................................................................................9 

3.3. Prerada......................................................................................................................9 

3.4. Sušenje...................................................................................................................13 

3.4.1. Proces sušenja..........................................................................................13 

3.4.2. Greške pri sušenju...................................................................................14 

3.4.3. Manipulacija u sušarama.........................................................................15 

3.5. Pečenje...................................................................................................................15 

3.5.1. Tunelska peć............................................................................................15 

3.5.2. Sistem loženja tunelske peći....................................................................18 

3.5.3. Praćenje procesa i rada tunelske peći......................................................19 

3.5.4. Sistem za dobavu primarnog zraka..........................................................19 

3.5.5. Sistem za otpremu dimnih plinova..........................................................20 

3.5.6. Izvoz pečenog crijepa iz peći..................................................................21 

4. VIZUALNA KONTROLA I KONTROLA ZVUKA CRIJEPA..........................................22 

5. PAKIRANJE CRIJEPA NA PALETE I OTPREMA U SKLADIŠTE................................22 

6. DIJAGRAM TOKA PROIZVODNJE CRIJEPA.................................................................24 

7. PROVJERA KVALITETE...................................................................................................25 

8. OBILJEŽAVANJE CRIJEPA...............................................................................................29 

9. ZALIHE................................................................................................................................29 

10. OPERATIVNI PLAN.........................................................................................................30 

11. POTRAŽNJA, DOSTAVA I LOKACIJA..........................................................................30 

12. BRIGA ZA OKOLIŠ..........................................................................................................30 

13. ASORTIMAN PROIZVODA.............................................................................................31 

14. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................34 

POPIS LITERATURE..............................................................................................................35 

POPIS GRAFIKONA...............................................................................................................36 

2

1. UVOD 

U nastavku ovog seminarskog rada imat ćete priliku upoznati možda i ne tako poznatu tvrtku 

Dilj d.o.o. iz Vinkovaca te proizvodnju crijepa na proizvodnim linijama iste. 

Na početku ćete moći saznati nešto više o tome što je Dilj, od kada postoji te čime se bavi. 

Nakon toga slijedi povijest crijepa od najranijih vremena pa opis proizvodnje crijepa koji 

počinje od iskopa gline, njenog transporta u pogone, prerade, oblikovanja, sušenja, pečenja, 

pakiranja i prodaje finalnog proizvoda, u ovom slučaju crijepa. Ukoliko mislite da je taj 

proces vrlo jednostavan, poglavlje 3 će promijeniti vaše mišljenje. 

U daljnjem tekstu postoji mnoštvo slika, nekoliko grafikona i dijagram toka proizvodnje koji 

će vam pomoću u razumijevanju i predočavanju onoga što ćete čitati. Nadam se da će vam 

ovaj seminar barem malo pomoći u rasvjetljavanju "mračnih tajni" proizvodnje crijepa u 

pogonima Dilja d.o.o. Vinkovci... 

3

DILJ d.o.o. Vinkovci 1 

Slika 1. 

Dilj industrija građevinskog materijala d.o.o. Vinkovci utemeljena je 1922. i od tadašnje male 

privatne ciglane danas je prerasla u suvremenu tvornicu građevinskog materijala, pretežito 

crijepa, najveću u Hrvatskoj. Tvrtka ima preko 80 godina tradicije i kontinuiteta u proizvodnji 

glinenog pokrovnog materijala. Od 1993. Dilj djeluje kao dioničko društvo s temeljnim 

kapitalom od 102.400.000,00 kuna. Krajem 2001. godine Dilj d.o.o. postaje članom koncerna 

Našicecement d.d. (sada Nexe grupa d.o.o.). S oko 400 zaposlenih, Dilj godišnje proizvodi 

oko 100 milijuna jedinica normalnog formata, od čega oko 50 milijuna crijepa, a ostalo 

pripada proizvodnji krovne galanterije. Dilj je pretežito izvozno poduzeće, najviše u 

Federaciju Bosne i Hercegovine, gdje se izvozi čak 70% proizvoda. 

Dilj proizvodi sve tipove crijepa i opeke od gline kao tradicionalno najstarijeg prirodnog 

materijala za pokrivanje objekata, ekološki najčistijeg. Diljev crijep dobio je 1999. 

internacionalno priznanje u Madridu i Parizu za kvalitetu u strukovnom smislu, a na 24. 

međunarodnom sajmu graditeljstva 2000. godine u Zagrebu polučio je priznanje «Kvalitetan 

proizvod». Diljev crijep široko je poznat kao «Vinkovački crijep». 

Kao moderna i ozbiljna tvrtka koja teži prema razvoju kvaliltetnije, brže i jeftinije 

proizvodnje te razvoju kulture neprekidnog unapređenja poslovanja među radnicima u 

proizvodnim pogonima, Dilj d.o.o. u svoje poslovanje uvodi metodologiju 20 ključeva 2 koju 

je razvio Iwao Kobayashi, a temelji se na Toyota-inom proizvodnom sistemu. Implementacija 

ovih ključeva nije u potpunosti završena, a kada se to dogodi, od tvrtke Dilj d.o.o. možemo 

očekivati samo pozitivne promjene u vidu dodatnog podizanja kvalitete svojih proizvoda, 

stalnih inovacija i povećanja tržišnog udjela jer ova tvrtka ima sve predispozicije za to. 

1 DILJ, http://www.nexe.hr/main.aspx?id=53 

2 Metodologija 20 ključeva u Dilju, http://www.poslovni.hr/2709.aspx 

4

Kretanje prihoda tvrtke Dilj d.o.o. Vinkovci najbolje će nam prikazati grafikon. 

Grafikon I. 

RAST PRIHODA OD 2003. DO 2006. GODINE IZRAŽEN U MILIJUNIMA KUNA 

140 

120 

100 

80 

60 

40 

20 

0 

2003. 2004. 2005. 2006. 

Izvor: Financijski izvještaji tvrtke Dilj d.o.o. Vinkovci 

Kao što se može vidjeti iz grafikona rast prihoda je konstantan i kreće se u iznosima od 105, 

112, 120 i 128 milijuna kuna tijekom posljednje četiri godine. U prosjeku rast iznosi od 5-7 % 

svake godine. Koristi od implementacije metodologije 20 ključeva očekuju se u svim 

aspektima poslovanja pa tako i u rastu prihoda. 

Što se tiče tržišnog udjela na području Hrvatske, Dilj d.o.o. kao drugi najveći proizvođač 

crijepa, zauzima oko 25 % tržišnog udjela. 

5

Grafikon II. 

Tržišni udio u proizvodnji crijepa na 

području RH 

50% 

25% 

15% 

10% 

DILJ d.o.o. 

Tondach 

Bramac 

Ostali 

Izvor: Financijski izvještaji tvrtke Dilj d.o.o. Vinkovci 

2. STVARANJE IDEJE O PROIZVODU (povijest crijepa) 

CRIJEP 3 možemo definirati kao pločasti proizvod načinjen od prirodnog materijala (gline) 

i/ili umjetnog materijala (betona), eventualno s dodacima, proizveden tehnologijom prešanja 

(tlačenja) i/ili vučenja, te sušenja i/ili pečenja, a služi za funkcionalno zatvaranje kosih 

krovnih otvora i za estetsko oblikovanje objekta visokogradnje, te zaštitu njegove 

unutrašnjosti od vanjskih vremenskih utjecaja (kiša, snijeg, tuča, sunce itd.). 

Pretpostavlja se da je do prvih paljenih (pečenih) zidnih opeka došlo sasvim slučajno, kad je u 

nastambi, izgrađenoj od sirove gline ili od sirovih glinenih komada nastao požar. Nakon 

požara, tadašnji su ljudi našli na zgarištu ispaljene glinene komade, koje su spoznavši njihovu 

vrijednost, kasnije kod obnove nastambe ponovno upotrijebili za zaštitno ziđe. Upravo ovi, 

nakon požara, preostali glineni ispaljeni komadi dali su povoda da se glina oblikuje i ispali, a 

nakon toga kao proizvod otporan raznolikim vremenskim prilikama i opterećenju korisno 

3 Prerađeno prema Hrvatski zavod za normizaciju, HRN B.D1.010 i HRN U.NI.210, 1996. god 

6

upotrijebi u gradnji zdravijih ljudskih nastambi. Crijep sačinjen od gline u ljudskoj povijesti 

pojavio se prije 10-ak tisuća godina na području Kine i Bliskog istoka, a svoju ekspanziju u 

upotrebi doživljava za vrijeme Rimskog carstva, koje svojim utjecajem i kulturom prenosi 

tendenciju njegove upotrebe pri izgradnji. 

Glineni crijep na području Republike Hrvatske pojavio se u rimsko doba prije otprilike 3.000 

godina (crjepovi su označeni pečatima na temelju kojih se utvrdilo vrijeme i lokacija njihove 

izrade) gdje su postojale specijalne jedinice za izradu proizvoda od gline koje su između 

ostalog vršile proizvodnju glinenog crijepa raspoloživim alatima prvenstveno za vojne 

potrebe. 

Od trenutka pojave glinenog crijepa nije postojala nužnost poboljšanja kvalitete materijala, 

zbog izrazito visoke kvalitete i pozitivnih svojstava gline. S vremenom je vršena samo 

promjena dizajna glinenog crijepa i njegova prilagodba pojedinom klimatskom podneblju, kao 

jedina inovacija proizvoda koju je omogućio daljnji razvoj tehnologije. 

Danas se glineni crijep nalazi u stadiju zrelosti na krivulji životnog ciklusa proizvoda i još 

uvijek bilježi polagan rast potražnje, a time ujedno i ponude glinenog crijepa što rezultira 

smanjenjem potražnje za betonskim crijepom. Iako su se tijekom povijesti pojavili brojni 

pokrivni materijali kao supstituti za glineni cijep, tržište, odnosno potrošači uvijek se prije ili 

kasnije vraćaju na upotrebu glinenog crijepa. 

U ovom trenutku ne postoji pretpostavka u kojem trenutku će se pronaći materijal koji će 

imati bolje osobine od gline, te koji bi na taj način uveo glineni crijep u fazu starosti i 

odumiranja, odnosno napuštanja u upotrebi. 

7

3. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE GLINENOG CRIJEPA 

Slika 2. Slika 3. 

3.1. Iskop 

Glina se vadi iz gliništa. Trenutno se iskop obavlja u gliništu Dren koje se nalazi na zapadnom 

dijelu Vinkovaca i smješteno je u blizini ceste prema Ivankovu, udaljeno je 5 km od pogona 

Dilj. Sirovina se sa Drena vadi već dvadesetak godina. Glina se vadi u dvije razine od po 

devet metara. Na svakoj razini nalaze se dva bagera vadičara koji skidaju slojeve gline. Bageri 

rade na električni pogon i kreću se po tračnicama koje se pomiču kako se skine sloj gline. Na 

Drenu se nalazi trafostanica za potrebe bagera i za vodocrpnu stanicu. Sirovina se sa gliništa 

doprema od travnja do rujna, tj. u mjesecima kada su za to pogodni vremenski uvjeti i odlaže 

se na primarno odlagalište u neposrednoj blizini pogona. U tih pola godine potrebno je 

dopremiti dovoljne količine sirovine za proizvodnju tijekom čitave godine. Transport se vrši 

kamionima. 

Dubina kopa veća je od dvadeset metara pa se pojavljuju podzemne vode koje se skupljaju na 

dnu kopa. Čitavo dno kopa prošarano je mrežom kanala kojima se voda skuplja na mjesto 

odakle se pumpama vadi van i dalje se površinskom mrežom kanala vodi do Bosuta. Pumpe 

rade svaki dan određen broj sati potreban da bi se dno kopa ostavilo suho. Oko kopa se nalaze 

makadamske ceste kojima kamioni dolaze po glinu. 

8

3.2. Transport 

Slika 4. 

Transport gline s vanjske deponije se obavlja s utovarivačima. Utovarivači doziraju glinu u 

sandučaste dodavače. U primarnoj preradi ima dva sandučasta dodavača u koje se dozira dvije 

različite vrste gline. Sandučasti dodavač je uređaj koji nam omogućuje mješanje i dodavanje 

više vrsta sirovina u određenim omjerima, a sastoji se od beskonačne čelične trake koja se 

kreće na potpornim valjcima. Sama traka je dno dodavača. Na izlaznom dijelu nalazi se 

okretni uređaj sa izmjenjivim noževima koji služe za usitnjavanje i jednolično dodavanje 

sirovine. 

3.3. Prerada 

Slika 5. Slika 6. Slika 7. 

Iz sandučastih dodavača se glina transportira pokretnom trakom do pročistača. U pročistaču se 

odvajaju nečistoće, salitra, kamenje i ostale krupne nečistoće. Prerada gline pročistačima gline 

omogućava dobru homogenizaciju gline pomoću homogenizatora koji je konstruiran kao 

velika pužna preša čiji je valjak od limenih izbušenih uložaka sa rupicama od 3-8cm. Glinena 

9

masa potiskivana je kroz cilindar i rupice pomoću pužnice. Tvrde grudice, kamenčići i slično 

ne mogu proći kroz rupičasti dio valjka već se skupljaju na kraju valjka iz kojeg se 

odstranjuju. 

Slika 8. 

Nakon što glina prođe kroz pročistače dalje se transpotira pokretnom trakom do prvih 

mlinova. Mlinovi rade na principu dva valjka koja su međusobno razmaknuta na određenu 

udaljenost. U prvim mlinovima se glina melje na 0.8mm. Nakon izlaska iz mlina uzima se 

uzorak gline i obavlja se kontrola mljevenja. Ako ima većih čestica od 0.8mm proces se 

zaustavlja i valjci se tokare. Valjke je potrebno tokariti jer se tijekom rada troše. Posljedica 

trošenja materijala na valjcima je neravnomjerna samljevenost gline. Nakon mljevenja u 

prvom mlinu samljevena glina se transportnom trakom odvozi do sljedećeg mlina. U drugom 

mlinu se glina melje na 0.6mm. Također se uzima uzorak gline iza drugog valjka samo što se 

sada vrši kontrola na 0.6mm i u slučaju da ima većih čestica od 0.6mm proces se zaustavlja i 

ponavlja nakon tokarenja valjaka. Razlika između prva dva mlina je samo u razmaku između 

valjaka u mlinu. Nakon drugoga mlina glina se dalje transportira pokretnom trakom. Sa trake 

se uzimaju uzorci i kontroliraju se na situ. Transportna traka transportira tako obrađenu glinu 

na odležavalište. Odležavanje se obavlja iz više razloga. Odležavanjem se masa bolje 

homogenizira u pogledu vlažnosti. Usljed postepenog prodiranja vode u međuprostore gline, 

ona se vlaži do najfinijih čestica. Kada se završi ravnomjerna raspodjela vode u svim 

dijelovima gline, i obavijanje svih čestica vodenim plaštom, završava se i glavno djelovanje 

odležavanja. Temeljitiji prolaz vode kroz čitav materijal traži određeno vrijeme. Osim 

tehnološke prednosti bazen za odležavanje predstavlja i skladište gline, koja osigurava 

nesmetan rad pogona tijekom cijele godine. Odležavanjem proizvodi od gline imaju povećane 

mehaničke čvrstoće, olakšano i poboljšano oblikovanje te bolju vezivost i homogenost 

strukture. 

10

Bunkeri za odležavanje su obično tamne prostorije, često jednim dijelom ukopane u zemlju. 

Ove prostorije najčešće nemaju prozora jer se na taj način uklanja utjecaj sunca. Punjenje 

bazena za odležavanje vrši se putem horizontalne gumene trake koja se nalazi ispod krova 

bazena. Traka raznosi glinu duž bazena za odležavanje. U bazenu masa odležava cca 30 dana, 

a zatim se koristi za daljnju preradu. Transport gline od odležavališta do sandučastih 

dodavača obavlja se bagerom. Na odležavalištu se obavlja kontrola vlage koja mora biti od 17 

do 19 posto. Iz sandučastog dodavača glina se dalje transportira pokretnom trakom u mlin za 

mljevenje. Na izlazu iz mlina uzima se uzorak i vrši se kontrola mljevenja. Glina se dalje 

transportira pokretnom trakom do homogenizatora gdje se smjesa homogenizira. Nakon 

homogenizatora smjesa ide u vakuumagregat s miješalicom u kojem se glina miješa. 

Na izlasku iz vakuumagregata s miješalicom obavlja se kontrola vakuma i pritiska. Također 

se provjerava vlaga. Ako je vlaga izvan dozvoljenih granica glina se ponovno vraća u 

homogenizator. 

Slika 9. 

Vakuum preša je dobivena usavršavnjem pužne preše, dodavanjem komore za isisavanje 

zraka. Odstranjivanjem zračnih mjehurića koji u glini djeluju kao mršavilo dobije se mnogo 

gušća i kompaktnija i gušća glinena traka, osim toga povećava se i plastičnost gline. Ispred 

usnika preše postavlja se stol koji na gornjoj površini ima valjke po kojima se kreće glinena 

traka. Glinena traka ide na rezaći stol gdje se cijepa na plastice. Po izlasku iz rezaćeg stola 

obavlja se kontrola težine plastice. Težina plastice trebala bi biti od 6 kg do 7 kg. Ako je 

težina plastice izvan tih granica obavlja se promjena usnika na rezaćem stolu. Plastice se 

transportiraju pokretnom trakom do preše. 

11


U Dilju postoje tzv. Revolver preše. Prešanje – kalupljenje crijepa pomoću dva kalupa 

gornjeg i donjeg. Kalupi, kojima se vrši prešanje su obično od gipsa jer metalni kalupi 

zahtijevaju podmazivanje. Sam rad teče tako da se plastica nabaci na donji kalup, koji je skoro 

u horizontalnom položaju. Sljedeći pokret dovodi nabačenu plasticu pod gornji kalup, te se 

izvrši prešanje. Samim okretanjem kalupa sa već isprešanim crijepom dolazi crijep do 

uređaja koji vrši automatsko cijepanje viška gline. Taj uređaj ima i četkicu koja čisti noževe 

aparata za odsijecanje. Prihvaćanje prešanog crijepa vrši se na točno podmetnute ramice. 

U Dilju postoje preše sa tri gornja kalupa i odgovarajućim brojem donjih kalupa što 

omogućava prešanje 3 crijepa odjednom. Prosjek koji prešanja u jednoj minuti kreće se 

negdje oko 70 komada. Kod ovakvih preša se vrši automatsko oduzimanje crijepa pomoću 

vakuma. Slaganje na ramice i letvice je potpuno automatsko. Učinak ovakvih preša je velik, a 

broj zaposlenih vrlo mali. 

Po izlasku iz preše uzimaju se uzorci oblikovanih plastica i vrši se vizualna kontrola pravilnog 

oblika plastice i kontrola težine oblikovane plastice. Težina dobre plastice kreće se između 3.9 

kg do 4.0 kg, temperatura plastice se kreće od 25ْ C do 35ْ C. Ukoliko se dogode kakva 

odstupanja od ovih vrijednosti potrebno je proces regulirati. Nakon kontrola plastice idu na 

utovar u vagone sušare. Napunjeni vagoni se transportiraju u sušare. Nakon što se komore 

napune kreće se sa sušenjem. 

12

3.4. Sušenje 

Slika 13. 

Pod sušenjem podrazumijevamo dio proizvodnog procesa u kojem se sirovina ili 

poluproizvod oslobađa vode isparavanjem. 

Poluproizvode sušimo da bi ih oslobodili vode, koja je u njih dospjela kao prirodna vlažnost. 

Sušenjem se postiže čvrstoća poluproizvoda, koja je potrebna pri manipulaciji i transportu. 

Samo sušenje je vrlo osjetljiv dio tehnološkog procesa zbog toga što je glina sirovina koja ima 

vrlo velike individualne promjene. Sušenje se mora vršiti prema točno određenom dijagramu 

koji regulira brzinu isparavanja vode i temperaturu zagrijavanja proizvoda u zavisnosti od 

asortimana. Dopuštena maksimalna bezopasna brzina sušenja zavisi od debljine i oblika 

poluproizvoda, a također i od stupnja osjetljivosti date vrste gline prema sušenju. 

Sušenje se obavlja u specijalnim sušarama pri čemu kao sredstvo za sušenje služi otpadna 

toplina iz peći. Trajanje sušenja u Dilju je 24h. 

Poznato je da kod isparavanja vode iz poluproizvoda nastaje njihovo skupljanje. Najveće 

skupljanje nastaje u početku. Pri daljnjem sušenju skupljanje je daleko manje. 

Količina isparene vode ovisi o uvjetima sredine u kojoj se vrši sušenje tj. od temperature i 

vlažnosti zraka kao i od brzine, kojom zrak struji oko proizvoda koji se suše. 

3.4.1. Proces sušenja 

Potrebno je osigurati ravnomjeran priliv vode iz unutrašnjosti poluproizvoda. Isti treba biti 

usklađen sa isparavanjem vode sa površine. Kada vlaga ispari sa površine proizvoda, na 

13

površini se javlja manja koncentracija vlage nego u unutrašnjosti, što izaziva neprestano 

dizanje vlage ka površini. 

Proces sušenja proizvoda možemo razdijeliti na sljedeće osnovne periode: 

1. Period predgrijavanja - Materijal koji treba sušiti unosi se u prostor sa povišenom 

temperaturom. Na kraju toga perioda uspostavlja se postojana temperatura površine i 

toplinska ravnoteža između količine topline koju prima proizvod i topline koja se troši 

na isparavanje vlage. 

2. Period stalne brzine sušenja - U ovom periodu je brzina sušenja stalna i ravna je brzini 

isparavanja vlage sa otvorenih površina. Vlaga iz unutrašnjosti ravnomjerno pridolazi. 

Ovaj period je najosjetljiviji i najopasniji jer se za vrijeme njegovog trajanja javlja 

skupljanje materijala koje dovodi do naprezanja. Brzina sušenja ostaje stalna sve dok 

se srednja vlažnost proizvoda ne snizi do kritične točke. Od trenutka kada se dostigne 

kritična vlaga skupljanje površinskih slojeva se prekida i dalje sušenje je vezano samo 

za povećanje poroznosti proizvoda. 

3. Period smanjenja brzine sušenja - Karakterizira se time što se smanjenje vlage 

proizvoda postepena usporava. Smanjenje intenziteta isparavanja izaziva i smanjenje 

potrošnje topline na isparavanje vlage, što pri stalnim uvjetima dovodi do povećanja 

srednje temperature proizvoda i smanjenjem temperaturne razlike između sredstva za 

sušenje i površine materijala. 

3.4.2. Greške pri sušenju 

Greške koje srećemo pri sušenju, mogu se podijeliti u dvije grupe: 

1. Greške u kvaliteti sušenja. 

2. Greške u nedovoljnom učinku sušara odnosno u ekonomičnosti sušenja. 

Kvaliteta sušenja treba biti takva da se izbjegne škart. Škart koji se može tolerirati ne bi smio 

biti veći od 3%. 

Najčešći uzroci pojavljivanja greške na proizvodu: 

- Brzo sušenje na niskoj temperaturi, koje se ostvaruje brzim strujanjem suhog zraka, 

dovodi do neravnomjernog skupljanja a samim tim i do povećanog škarta. 

- Neravnomjerno dodavanje topline je također čest uzrok oštećenja. Jako je opasno 

veliko dodavanje topline u početku sušenja. 

14

3.4.3. Manipulacija u sušarama 

Rad sušare mora se organizirati tako da se osigura brzo i kvalitetno sušenje uz najmanju 

moguću potrošnju topline. Broj komora koje su pune i prazne, treba biti što manji. Poslije 

unošenja robe niti jedna komora ne smije biti prazna. Po završetku sušenja, osušenu robu 

treba odmah iznijeti i sušare napuniti sirovom robom. U Dilju postoji 11 sušara. 

Na liniji 3. postoje komorne sušare sa rotor mikserom. Ima 11 komora u svaku stane po 26 

vagona. U svakoj se nalazi 8 rotor miksera. Rotor mikseri služe za pravilnu cirkulaciju zraka. 

Usisavaju zrak iz viših dijelova komore u upuhuju ga u niže dijelove, tako da temperatura 

bude svugdje jednaka. Imaju također još jedan ventilator koji služi za dovod odpadne topline 

iz peći u komoru. Cijeli proces je računalno upravljan. Trajanje cijelog procesa u jednoj 

komori traje 24h. 

Po izlasku iz sušare vrši se kontrola vlage i temperature i prema tome se vrši regulacija 

procesa. Vagoni se transportiraju iz sušare i idu na istovar. Istovara se na pokretnu traku 

kojom se dalje transportiraju. Sa pokretnih traka crijep se utovara u kazete koje se slažu u 

vagone. Vagoni se transportiraju u peć. 

3.5. Pečenje 

3.5.1. Tunelska peć 

Slika 14. 

Tunelska peć je postrojenje namijenjeno za pečenje svih vrsta opekarskih proizvoda. Izvedba 

tunelske peći sa sistemom loženja, regulacije i hlađenja, te primijenjenim materijalima 

omogućava maksimalnu radnu temperaturu od 1150 °C. Izvedena je kao kontinuirani tunel s 

15

vertikalnim bočnim zidovima i vodoravnim visećim stropom obješenim na stropne čelične 

nosače i vertikalne čelične stupove. 

U tunelskoj se peći, pod utjecajem topline razvijene sagorijevanjem goriva, proizvodi 

zagrijavaju na potrebnu temperaturu, uz zadržavanje proizvoda određeno vrijeme na 

temperaturi pečenja. Ovim se postupkom uklanja zaostala vlaga, a nizom kemijskih reakcija 

proizvodi postižu tražena svojstva. U slučaju proizvodnje crijepa tražena svojstva su 

vodonepropusnost - minimalno 5 sati, tlačna i vlačna čvrstoća. Vrlo je važna ujednačenost 

dimenzija nakon završetka procesa. Crijep se ne smije izvitoperiti, što se događa u slučaju 

loše pripreme proizvoda (sušenje) ili nejednolike raspodjele temperature u zoni pečenja što je 

opet posljedica nepravilnosti unutar zone pečenja. 

Proizvodi se u peć dopremaju složeni na vagone tunelske peći, te se cjelokupna kompozicija 

vagona u određenim vremenskim intervalima potiskuje za po 1300 mm. Pri tome proizvodi 

prolaze kroz tri osnovne zone peći koje su vidljive na dijagramu temperaturne raspodjele u 

peći. 

- Zona zagrijavanja 

- Zona pečenja 

- Zona hlađenja 

U zoni zagrijavanja crijep se postepeno zagrijava na potrebnu temperaturu u struji vrućih 

dimnih plinova nastalih u procesu izgaranja. U zadnjem dijelu zone zagrijavanja ugrađene su 

u stropu peći dodatne grupe plamenika koje se pale samo pri povećanom kapacitetu. 

U prvom dijelu zone pečenja obavlja se završno zagrijavanje proizvoda na temperaturu 

pečenja. Temperatura pečenja iznosi oko 960°C i održava se konstantnom u toku daljnjeg 

prolaza proizvoda kroz zonu pečenja. 

Zona hlađenja, koja se sastoji od dijela zone brzog hlađenja, u kojoj se direktnim 

upuhivanjem hladnog zraka vrši ubrzano hlađenje, do kritične temperature ( 550 – 600 °C ) 

na kojoj dolazi do preobražaja rešetke kristala nevezanog kvarca iz α u β oblik ( teoretski 573 

°C ) uz znatne promjene volumena. Iz navedenog razloga, u tom je temperaturnom području 

neophodno smanjiti intenzitet hlađenja, odnosno postepeno hladiti robu strujom zraka kroz 

tunelsku peć, sve do izlaza vagona s proizvodom iz tunelske peći. 

16

U navedenom tehnološkom procesu u tunelskoj peći sudjeluje niz sistema kojima je 

opremljena tunelska peć, te se uz osnovno zagrijavanje, pečenje i hlađenje proizvoda vrši i 

kontinuirano hlađenje tunelske peći ( podruma, bočnih zidova i međuprostora ) u cilju zaštite 

tunelske peći i iskorištenja topline dobivene hlađenjem peći, u procesu sušenja proizvoda. 

Dimenzije tunelske peći : 

Zone tunelske peći: 

dužina: 110.9 m 

širina vatrenog kanala: 5 m 

visina vatrenog kanala: 1.78 m 

zona predgrijavanja: 41.45 m 

zona pečenja: 24.7 m 

zona hlađenja: 44.66 m 

zona brzoga hlađenja: 7.8 m 

Dimenzije platforme vagona tunelske peći: 

širina: 5.08 mm 

dužina: 2.585 m 

broja vagona o pripremnom prostoru: 1 kom 

broj vagona u vatrenom kanalu: 41 kom 

ukupan broj vagona tunelske peći: 42 kom 

Vagoni imaju metalnu konstrukciju, a na metalnom kosturu nalaze se šamotni blokovi na 

kojima se nalazi crijep. Šamot je otporan na visoku temperaturu, a ima i ulogu izolatora. 

17

3.5.2. Sistem loženja tunelske peći 


Tunelska peć loži se zemnim plinom. Sistem za loženje tunelske peći plinom sastoji se od 

razvoda plina na tunelskoj peći sa zaštitnim rampama, ložnih grupa, uređaja za mjerenje 

temperature i tlakova u vatrenom kanalu i upravljačkog pulta. Peć je opremljena sa 10 ložnih 

grupa koja se svaka sastoji od 13 impulsnih plamenika. Ložne grupe smještene su na stropu 

peći gdje se nalazi i kontrolna soba kao i upravljački pultovi ložnih grupa. Plamenici su u 

grupi smješteni u dva reda ( 6 + 7 ) u šahovskom rasporedu. Impulsni plamenici se, kao što im 

samo ime kaže, pale u impulsima, ne rade cijelo vrijeme s istim plamenom. Takav način rada 

moguć je tako što je svaki plamenik opremljen elektromagnetskim ventilom. Trajanje impulsa 

i redoslijed paljenja pojedinih plamenika u grupi unaprijed se podešava. Impulsnim paljenjem 

plamenika postiže se ušteda goriva i strujanje sa više turbulencija koje pravilnije opstrujava 

proizvode na vagonima i ravnomjernije ih zagrijava.. Nedostatak impulsnih plamenika je taj 

što se često kvare elektromagnetski ventili. Primarni zrak za izgaranje plina na plamenicima 

dobavlja se iz međuprostora peći ( šupljeg stropa i šupljih zidova – prolaskom se predgrijava ) 

pomoću zajedničkog centrifugalnog ventilatora, a regulacija količine zraka na pojedinim 

plamenicima vrši se pomoću ručnih zaklopki uz vizualnu kontrolu plamena. 

Regulacija količine zraka za pojedinu grupu vrši se centralnom elektromotornom zaklopkom 

za zrak na svakoj ložnoj grupi. Osim navedenih ložnih grupa u završnom dijelu zone 

predgrijavanja ugrađene su još tri specijalne grupe svaka sa po 6 plamenika koje se pale pri 

povećanom kapacitetu peći. 

Pri stalnom radu peći ne moraju raditi sve ložne grupe. One se pale i gase ovisno o kapacitetu. 

Pošto je tunelska peć ogroman i trom dinamički sustav ona jako sporo reagira na poremećaje. 

Uspostavljanje stacionarnog rada peći nakon paljenja ili gašenja jednog seta plamenika 

uspostavilo bi se tek nakon četiri dana tako da ti treba izbjegavati. Za peć je bolje i da radi 

18

neko vrijeme pri slabijem kapacitetu nego da se gasi. U postrojenju Dilja postoje dvije 

tunelske peći. Smještene su paralelno jedna kraj druge. 

3.5.3. Praćenje procesa i rada tunelske peći 


Proces se prati iz kontrolne sobe koja je smještena na krovu peći neposredno pored ložnih 

grupa tako da ložač može promatrati parametre procesa, temperature i tlakove, i odmah 

djelovati na plamenike ukoliko je to potrebno. Ložač vodi i dnevnik pečenja u koji upisuje 

trenutne parametre u peći neposredno prije ulaska novog vagona u peć. 

3.5.4. Sistem za dobavu primarnog zraka 

Slika 21. 

Sistem za dobavu primarnog zraka služi za opskrbu tunelske peći zrakom koji se koristi za 

hlađenje robe, izgaranje goriva, tehnološki proces sušenja u sušari. Primarni zrak se uzima iz 

okoline. Zrak se uzima preko dva aksijalna ventilatora. Jedan dio uzima se na ulaznoj strani 

peći na čeonoj strani međustropa i taj zrak prostrujava kroz međustrop i time ga hladi. Drugi 

dio zraka uzima se na bočnim stranama podruma peći tako da prije ulaza u cjevovode 

prestrujava čitavom dužinom hodnika i tako hladi konstukciju vagona. Primarni zrak se koristi 

prvenstveno za izgaranje plina tj. ubacuje se u vatreni kanal kroz plamenike i njegovu 

količinu regulira ložač tako da dobije odgovarajući plamen ( ložač gleda boju plamena ) i 

19

odmah izgara a jedan dio ubacuje se direktno u vatreni kanal u zoni ubrzanog hlađenja. Sve 

ove struje i njihova miješanja reguliraju se preko zaklopki i ima puno raznih mogućnosti 

preusmjeravanja zraka. Sve radnje vrše se uglavnom iz kontrolne sobe. Sam proces je vrlo 

složen, jedan dio svježeg zraka struji i kroz kanale u zidovima u zoni pečenja i time ih hladi. 

Hlađenje zidova mora biti optimalno. Ukoliko je temperatura zidova preniska odmah se 

dobije manje kvalitetan proizvod, tj oni proizvodi koji se smješteni bliže zidu nemaju 

dovoljno visoku temperaturu pri pečenju.. 

3.5.5. Sistem za otpremu dimnih plinova 

Ovaj sistem služi za otpremu dimnih plinova nastalih u procesu izgaranja goriva, postizanje 

potrebnog potlaka u zoni pečenja proizvoda i zagrijavanje robe u zoni zagrijavanja. Dio 

dimnih plinova iskoristi se za predgrijavanje, a u konačnici se otpadni dimni plinovi 

iskorištavaju u sušari. Dimni plinovi se izvlače na ulazu u peć tako da prostrujavanjem kroz 

peć zagrijavaju svježu robu. 

Sistem se sastoji od cjevovoda smještenog na ulaznom dijelu peći, ventilatora za transport 

smjese plinova, tlačnog cjevovoda i dimnjaka. U bočnim zidovima nalaze se otvori za 

otpremu dimnih plinova¸ tri komada u svakom zidu. Navedeni su otvori vertikalnim kanalima 

spojeni s otvorima u stropu peći, na koji su priključene grane cjevovoda dimnih plinova. U 

svakoj je grani ugrađena regulacijska zaklopka. U centralnoj usisnoj cijevi ugrađena je 

zaklopka i ventilator dimnih plinova te tlačni cjevovod. Ventilator je dimenzioniran tako da 

omogućava obavljanje svih navedenih funkcija sistema za otpremu dimnih plinova uz 

kompenzaciju svih poremećaja uslijed eventualnog prodora zraka iz okolice peći, kroz 

nedovoljno brtvljene otvore na peći, a uslijed pritisaka u zoni loženja i predgrijavanja. 

Osnovni parametar rada sistema za otpremu dimnih plinova je temperatura dimnih plinova, 

koju treba održavati u području od 110 – 130 °C. 

Kao što je ranije navedeno, zagrijavanje robe na vagonima u zoni predgrijavanja, obavlja se 

strujom vrućih plinova, pod djelovanjem ventilatora dimnih plinova. Navedeno je strujanje 

intenzivnije u međuprostorima između paketa, bočnih zidova i stropa peći nego kroz pakete 

proizvoda složene na vagonima peći, što dovodi do lokalnih razlika u temperaturi do 200 °C. 

Prodor hladnog zraka na neispravno brtvljenim elementima vagona i peći može navedene 

temperaturne razlike povećati i do 300 °C. Te temperaturne razlike u robi izjednačavaju se tek 

po dolasku u zonu pečenja, gdje uslijed prenaglog dogrijavanja dolazi do oštećenja proizvoda. 

20

Navedeni problem je još prisutniji kod tunelskih peći s niskim i širokim vatrenim kanalom i 

kod povećanja kapaciteta rada peći. 

Najpovoljniji način smanjenja utjecaja navedenog problema je stvaranje vrtloga u struji u 

kanalu peći, poprečnim upuhivanjem plinova u kanal peći, čime se postiže izjednačenje 

temperature robe u peći. Budući da se koriste topli dimni plinovi za zagrijavanje robe, 

povećava se stupanj toplinske iskoristivosti peći. U tlačnom cjevovodu dimnih plinova 

ugrađena je elektromotorna žaluzinska zaklopka čijim se djelomičnim zatvaranjem, dio struje 

dimnih plinova odvodi u cjevovod za recirkulaciju, te se kroz otvore u stropu upuhuje u 

vatreni kanal tunelske peći. Svaka grana je opremljena ručnom zaklopkom pomoću koje se 

regulira intenzitet upuhivanja u pojedinom redu. 

3.5.6. Izvoz pečenog crijepa iz peći 


Otvaraju se prva vrata u peći i vagon polako ulazi u prostor između prvih i drugih vrata. 

Nakon što cijeli uđe u prostor između dvaju vrata prva se vrata zatvaraju. Nakon što se prva 

vrata skroz zatvore polako se počinju otvarati duga. Kada se druga vrata potpuno otvore kreće 

se sa izvlačenjem vagona iz peći. Sistemom izlaza iz peći sa dvoja vrata učinkovito se 

sprječava gubitak topline iz peći. To za posljedicu ima manje gubitke topline odnosno manju 

potrošnju goriva. Time se povećava učinkovitost peći. 

Vagoni se stavljaju na prijevoznik. Prijevoznik se može kretati naprijed-nazad i kreće se po 

tračnicama. Sa prijevoznika se crijep istovara. 

21

4. VIZUALNA KONTROLA I KONTROLA ZVUKA CRIJEPA 

Slika 25. 

Prilikom istovara vrši se kontrola svakog pojedinog crijepa. Imamo dvije kontrole: vizualnu i 

kontrolu zvuka.Vizualna kontrola se obavlja tako da se svaki crijep pregleda da li je negdje 

oštećen ili napuknut. Zvučna kontrola obavlja se tako da se svaki crijep lupka gumenim batom 

pri čemu se osluškuje zvuk crijepa. Prema zvuku se može raspoznati koji crijep je ispravan, a 

koji nije. Odstranjuje se svaki crijep za kojega se utvrdi da je oštećen. 

Slika 26. 

5. PAKIRANJE CRIJEPA NA PALETE I OTPREMA U SKLADIŠTE 


22

Crjepovi koji su ispravni slažu se u male pakete i vežu se plastičnim trakama. Tako zavezani 

paketi slažu se na paletu koja se podiže pomoću dizalice i kompletna umače u bazen sa 

silikonom koji povećava trajnost crijepa odnosno otpornost na vlagu. Nakon silikoniziranja 

paleta sa crijepom se omata najlonom i otprema u skladište gdje čeka krajnjeg kupca. 

Kupac koji želi kvalitetan i pouzdan crijep dolazi u Dilj. 


23

6. Dijagram toka proizvodnje crijepa u pogonima Dilja d.o.o. Vinkovci 

Slika 33. 

ISPITIVANJE 

ZEMLJIŠTA 

KONTROLA 

ISTROŠENOSTI 

KALUPA 

ŠKART 

ISKOP GLINE 

VAKUMIRANJE 

GLINE U 

PLASTICE 

PREŠANJE 

GLINE U 

KALUPIMA 

ZASTOJ – 

ZAMJENA 

ISTROŠENIH 

KALUPA 

ZVUČNA I 

VIZUALNA 

PROVJERA 

SVAKOG 

CRIJEPA 

PAKIRANJE I 

SLAGANJE 

CRIJEPA NA 

PALETE 

SUŠENJE 

PREŠANJE 

GLINE U 

KALUPIMA 

IZLAZAK 

CRIJEPA IZ 

PEĆI, 

HLAĐENJE, 

ISTOVAR SA 

KAZETA 

NASUMIČNA 

KONTROLA 

OTPORNOSTI 

CRIJEPA NA SVE 

VREMENSKE 

UVJETE TE 

KONTROLA 

DIMENZIJA 

OBRADA 

GLINE 

(USITNJAVANJ 

E I 

PROČIŠĆAVA 

NJE) 

KONTROLA 

ČISTOĆE 

KONTROLA 

VLAGE I 

TEMPERATURE 

PEČENJE 

SIROVOG 

CRIJEPA 

KONTROLA 

TEMPERATURE 

U PEĆIMA 

PRODAJA 

GOTOVOG 

CRIJEPA 

KUPCU 

24

OPIS DIJAGRAMA TOKA 

Prije nego se počne iskopavanje gline vrši se ispitivanje zemljišta i pokusna iskapanja. Nakon 

što se ustanovi ispravnost lokacije kreće se sa iskapanjem gline. Izvađena glina transportira se 

u pogone za preradu. Nakon odležavanja gline ona se prerađuje. Prerada se sastoji od 

usitnjavanja i pročišćavanja gline u mlinovima. Ukoliko glina nije dovoljno usitnjena, što se 

utvrđuje kontrolom, vraća se na ponovno usitnjavanje prilikom čega se mlinovi podešavanju. 

Nakon toga slijedi vakumiranje gline u vakuum-agregatu iz kojeg izlazi neprekidna glinena 

traka (plastica) koja se reže na unaprijed određenu veličinu. Prije oblikovanja crijepa u 

kalupima vrši se kontrola kalupa i njihova zamjena ukoliko je to potrebno. Nakon prešanja 

plastica i izrade crijepa on odlazi na 24-satno sušenje kako bi se oslobodio viška vlage. 

Tijekom sušenja vrše se stalne kontrole temperature i vlage u komorama za sušenje kako bi se 

ustanovilo da li proces sušenja teče prema planu. Nakon 24 sata crijep je spreman za pečenje. 

Slaže se u kazete koje se nalaze na vagonima i odlazi u tunelsku peć. Nakon 10-satnog 

boravka u peći, na temperaturama nešto manjim od 1000°C, crijep je pečen. Tijekom pečenja 

provode se kontrole temperature u peći kako ne bi došlo do nepredviđenih odstupanja. Nakon 

što se crijep ohladio i postigao svoju prirodnu temperaturu odlazi na još jednu kontrolu. 

Vizualnim te zvučnim pregledom svakog pojedinačnog crijepa odlučuje se koji je crijep 

spreman za pakiranje na palete, a koji odlazi kao škart. Kvalitetan i odgovarajući crijep pakira 

se na palete i odlazi u skladište. Kao naknadna provjera otpornosti crijepa na sve vremenske 

uvjete i precizno mjerenje dimenzija nasumično se uzimaju pojedinačni primjerci. U skladištu 

finalni proizvod (crijep) čeka kupca. 

7. PROVJERA KVALITETE 

Crjepovi moraju zadovoljiti standarde propisane unutar navedenih hrvatskih normi iz razloga 

što na temelju zadovoljavanja tih standarda proizvođač za određenu vrstu crijepa dobije atest 

od strane Instituta građevinatstva Hrvatske, kojim se dokazuje funkcionalnost proizvoda i na 

temelju kojeg mu je omogućena prodaja određenog proizvoda na tržištu Republike Hrvatske. 

Od crjepova uskladištenih na skladištu gotove robe uzima se nasumice po pet crjepova sa 

deset različitih pozicija, odnosno pedeset komada crjepova iste vrste i istog tipa crijepa. Od 

uzetog uzorka crijepa odvoje se oni crjepovi koji su mehanički oštećeni i utvrdi se postotak. 

25

Ostali neoštećeni crjepovi podijele se u pet skupina i od svake skupine se odabere pet komada 

crjepova koji predstavljaju uzorak za ispitivanje, odnosno njih dvadeset i pet komada 

crjepova. O uzimanju uzorka sačinjava se Zapisnik o uzimanju uzorka. 

Provjeravanjem mjera crijepa on se ovisno o odstupanjima razvrstava prema klasama, koje se 

u konačnici razlikuju u cijeni i jamstvenom roku proizvođača na proizvod. 

Izgled crijepa provjerava se na deset komada crjepova. Okrnjenost ivica i uglova mjeri se 

pogodnim metalnim mjerilom s točnošću od 0,1 mm. Iskrivljenost ivica određuje se 

mjerenjem najvećeg odstupanja ivice crijepa u odnosu na ravnu čeličnu šipku. Iskrivljenost 

ivica određuje se s lica i naličja crijepa, odnosno duž ivica preklapanja crijepa. Iskrivljenost 

površine crijepa određuje se tako što se crijep polaže na ravnu površinu s naličjem okrenutim 

prema gore, a na crijep se polaže ravna ploča. 

Za provjeravanje otpornosti prema nepropustljivosti za vodu uzima se pet crjepova prethodno 

ispitanih na djelovanje krečnih uključaka. Prije početka ispitivanja crjepovi se osuše na 

temperaturi od 105 °C do konstantne mase. Nakon hlađenja i četkanja u cilju otklanjanja 

nečistoća, prašine djelića odvojenih od površine crijepa, vrši se mjerenje težine crjepova na 

vagi s točnošću mjerenja od +/- 1 gram. Uz ivice crijepa postavlja se metalni okvir visine 70 

mm zsa zaptivim sredstvom kako bi se spriječio prodor vode između crijepa i okvira. Tako 

pripremljeni crjepovi oslone se krajevima na odgovarajuće oslonce, a u okvir se sipa voda 

tako da nivo vode iznad najvišeg dijela crijepa iznosi najmanje 10 mm. 

Svaki pečeni glineni proizvod, pa tkao i crijep nakon pečenja dobiva poroznu strukturu. To 

znači da ti proizvodi ne ispunjavaju svoj obujam u potpunosti što ga zapremaju, već među 

njihovim sastavnim dijelovima ima sitnih šupljina i pora ispunjenih zrakom. Za građevne 

objekte ovo svojstvo gline je od velike važnosti iz razloga što su stambene prostorije izložene 

stalnom prozračivanju, a da se tim postupkom prozračivanja ne mijenja značajno temperatura 

koja se u objektu želi i mora održavati. Zbog razlike u temperaturi i vlažnosti zraka može doći 

do zasićenja zraka s vlagom i tako nastaje kondenzat koji štetno utječe na ostale korištene 

krovne materijale, te je iz navedenog razloga vlagu potrebito uređenjem dobrog prozračivanja 

odvesti iz potkrovnog prostora. 

Pored toga svojstva poroznosti crijep mora biti nepropustljiv za vodu. U pojedinim krajevima 

zbog obilježja klime oborine mogu trajati i duži period, te se za navedena područja proizvodi 

crijep koji je duže od 5 sati nepropustiv za vodu i to miješanjem raznih vrsta glina i/ili boljom 

26

preradom gline. Ukoliko nije u mogućnosti sačiniti crijep koji je nepropustan za vodu i/ili 

nastoji dodatno zaštititi crijep od vodopropusnosti koristi se postupak hidrofobiranja crijepa 

što rezultira povećanjem nepropustivosti crijepa za vodu. Navedeni postupak koristi u RH 

tvrtka Dilj d.o.o. Vinkovci emulzijom za impregniranje crijepa – silikonom, koja navedenim 

postupkom postiže nepropusnost na vodu i do 24 sata nakon njegova uranjanja u vodu. 

Za provjeravanje otpornosti prema mrazu uzima se pet crjepova prethodno ispitanih prema 

nepropustljivosti za vodu i osušenih do konstantne mase. Crjepovi se pojedinačno mjere na 

vagi s točnošću mjerenja +/- 1 gram. Po izvršenom mjerenju crjepovi se postavljaju u žičane 

korpe, tako da rastojanje između dva crijepa bude najmanje 2 cm, a zatim se potapaju u 

odgovarajuću posudu sa vodom, tako da visina nivoa vode bude viša za 2 cm od visine gornje 

točke uronjenih crjepova. Po isteku četiri sata crjepovi se zajedno s korpom prebacuju u 

komoru za zamrzavanje u kojoj je temperatura najmanje -18°C, a čija je zapremina bar tri 

puta veća od zapremine unesenih uzoraka. Po isteku četiri sata od unošenja u komoru za 

zamrzavanje crjepovi se vade iz komore i zajedno s korpom za zamrzavanje potapaju u vodu 

temperature 15-20°C u trajanju od četiri sata da se crjepovi otkrave. Nakon 35 ciklusa 

crjepovi se suše u sušnici do konstantne mase i ponovno pojedinačno mjere. Ukoliko je 

gubitak mase crijepa manji od 3% računato na prvobitnu masu i ukoliko se vizualnim 

pregledom ne utvrde oštećenja, smatra se da je crijep otporan prema djelovanju mraza i 

obrnuto. 

Provjeravanje otpornosti prema savijanju ispituje se na pet crjepova. Glineni crijep se 

postavlja na presu na dva pokretna valjkasta čelična ležišta presjeka 20-30 mm i dužine 

jednake širini crijepa. Na mjestima gdje crijep naleže na ležišta prese i iznad sredine crijepa 

na koju djeluje konstantna sila prese postavljaju se trake od tvrde gume. Sila se ravnomjerno 

povećava brzinom najviše do 50 N/s, do trenutkka loma i utvrđuje se sila loma F. Dobivene 

vrijednosti se zaokružuju na 10 N. Najmanja sila loma predstavlja najmanji pojedinačni 

rezultat koji ne smije biti manji od 1 kN, dok aritmetička srednja vrijednost slie loma na pet 

crjepova ne smije biti manja od 1,3 kN. 

Otpornost prema udaru određuje se na pet crjepova i sljemenjaka. Ispitivanje se vrši pomoću 

čelične šipke s podjelom na 200 mm kao vođice za probušeni okrugli malj mase 500 grama. 

Crijep se položi na valjkasta ležišta (ista kao i kod provjeravanja otpornosti prema savijanju). 

Na sredini crijepa se postavi šipka vođica i pusti malj da padne s visine od 200 mm. Visina 

pada se računa od težišta okruglog malja do gornje površine crijepa. Crijep i sljemenjak je 

27

otporan prema udaru ukoliko se ne pojave prsline ili se crijep ne polomi. Rezultati ispitivanja 

iskazuju se ocjenama “zadovoljava“ ili "nezadovoljava". 

Provjeravanje djelovanja soli vrši se ispitivanjem na pet glinenih crjepova. Uzorci se potope u 

posudu s destiliranom vodom tempertaure 15°C i ostave da se zasite vodom. Crijep je zasićen 

vodom kada dva uzastopna mjerenja težine u razmaku od dva sata ne daju razliku veću od 

0,2%, a mjerenje se vrši pomoću vage s točnošću mjerenja od 1 gram. Nakon zasićenja 

destiliranom vodom uzorci se izvade iz posude s vodom i ostavljaju u vlažnoj komori na 

temperaturi okolne sredina da leže 7 dana. Tijekom navedenog perioda na površini uzoraka 

crijepa izbijaju soli gdje se kristaliziraju, a prema količini iskristaliziranih soli mogu nastati 

sljedeći stupnjevi iscvjetavanja: 1.nema iscvjetavanja, 2. umjereno iscvjetavanje; ukoliko se 

pojave bijele mrlje u vidu finog praha koji pri dodiru ostavljaju tragove na prstima, 3.znatno 

iscvjetavanje; bijeli prah koji otpada ili izaziva ljuskanje. Sadržaj soli se ispituje samo u 

slučaju znatnog iscvjetavanja. Komadi crjepova preostali nakon ispitivanja savojne čvrstoće 

od 500 grama se usitne i prosiju kroz sito veličine otvora 0,8 mm. Količina od 100 grama 

prosijanog materijala sipa se u porculansku posudu i prelije se litrom destilirane vode i uz 

povremeno miješanje ostavlja se da stoji 6-8 sati. Nakon hlađenja dolije se 0,5 litara 

destiliranje vode i sve se ostavi da se taloži. Nakon toga se filtrira i filtrat se u porculanskoj 

posudi uparava do suhog ostatka, koji se osuši u sušnici na temperaturi od 105°C, a zatim se 

hladi. Ostatak predstavlja sadržaj soli otopivih u vodi u uzorcima i izražava se postocima. 

Iz gore navedenog dolazimo do saznanja koliko je opsežna i važna kontrola finalnog 

proizvoda (crijepa) koji je proizveden u pogonima Dilja. 

Značaj kvalitete uvidjeli su i hrvatski gospodarstvenici koji u suradnji sa HGK 4 uvode znak 

Hrvatska kvaliteta. 5 Znak Hrvatska kvaliteta nose hrvatski proizvodi, koji po svim svojim 

značajkama (sastav, dizajn, ergonomski kriteriji, ekološki kriteriji...) zadovoljavaju visoke 

svjetske kriterije. Označavanje znakovima pomaže kupcima u prepoznavanju proizvoda, koji 

se odlikuje natprosječnom kvalitetom. Sustav ocjenjivanja uključuje nepristranu stručnu 

prosudbu proizvoda, dizajn, ekonomsko–marketinških parametara i sustava osiguravanja 

kvalitete u proizvodnji. Iz tog razloga nositelji znaka Hrvatska kvaliteta kod proizvođača 

crijepa su tvrtke Dilj d.o.o. Vinkovci i Tondach d.d. Hrvatska. 

4 "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno hrvatsko", http://www2.hgk.hr/znakovi/index.asp 

5 Nosioci znaka "Hrvatska kvaliteta", http://www.biznet.hr/Hrvatski_proizvod/hr_kval.htm 

28

Slika 34. 

8. OBILJEŽAVANJE CRIJEPA 

Pod obilježavanjem proizvoda podrzumijeva se nanošenje različitih znakova (slova, brojeva, 

kodova) na proizvod i/ili na njegovu ambalažu od kojih su neki i zakonski obvezatni. 

Crijep se označava 6 na način da mora imati trajno označen mjesec i godinu proizvodnje, te 

čitljivo utisnut logotip tvrtke (razlog navedenog je uočavanje vremenskog perioda 

proizvodnje i jamstva na gotove proizvode ukoliko se na crijep pojavi potreba za 

reklamacijom kupca). 

9. ZALIHE 

Što se tiče zaliha, poduzeće Dilj d.o.o. Vinkovci to radi na sljedeći način. Tijekom proljeća i 

ljeta Dilj proizvodi punim kapacitetima zbog toga što je tijekom ovog perioda najveća 

potražnja (zbog lijepog i toplog vremena). Zalihe gotovog proizvoda (crijepa) u ovom 

razdoblju su minimalne jer gotovo sve što se proizvede u najkraćem vremenskom roku nađe 

svoj put do kupaca. 

Za razdoblje jeseni i zime to je potpuno druga priča. U ovom periodu vrši se remont 

postrojenja i akumulacija zaliha. Potražnja i proizvodnja su smanjene pa se pogoni pripremaju 

za novu sezonu. Zalihe gline su u ovom razdoblju maksimalne te su gotovo dovoljne za cijelu 

sljedeću godinu. Prodaja je u hladnim mjesecima manja jer nepovoljni vremenski uvjeti ne 

dopuštaju dovršavanje gradnje objekata. 

6 Prerađeno prema Hrvatska norma B.D1.009, B.D1.010 i U.NI.210, Hrvatski zavod za normizaciju 

29

10. OPERATIVNI PLAN 

Izrada operativnog plana vrši se potkraj godine za buduću godinu uzimanjem u obzir godinu 

koja je na izmaku. Za buduću godinu se planira povećanje prihoda 5-7% uz povećanje 

proizvodnje. Točni i opširniji podaci su uskraćeni. 

11. POTRAŽNJA, DOSTAVA I LOKACIJA 

Potražnja se u zadnjih nekoliko godina blago povećava, gotovo uvijek konstantnom stopom, 

tako da trenutno nema problema s budućim predviđanjima potražnje. Najveća potražnja bila je 

u razdoblju poslijeratne obnove razrušenih i tijekom rata okupiranih dijelova Hrvatske, 

najviše Vukovarsko-srijemske županije. Potražnja je tada bila svom na vrhuncu. 

Dilj d.o.o. svoje proizvode prodaje građevinskim tvrtkama i stovarištima građevinskog 

materijala koje ga dalje distribuiraju krajnjim korisnicima. Ukoliko fizičke osobe potražuju 

veće količine crijepa njega je moguće naručiti izravno iz tvornice. 

Svoju lokaciju Dilj d.o.o. je izabrao davne 1922. godine. Svi iskopi gline su bili u krugu od 

10-ak kilometara od pogona za preradu tako da dosad nije bilo potrebe za odabirom nove 

lokacije. 

12. BRIGA ZA OKOLIŠ 

Što se tiče brige za okoliš, Dilj ovdje ulaže mnogo. Investiranjem u najmodernije pročišćivače 

otpadnih plinova nastoji se što manje sudjelovati u zagađivanju okoliša. Vrši se također i 

pročišćavanje otpadnih voda koje nastaju izradom gipsanih kalupa. Dilj d.o.o. Vinkovci 

pridržava se svih propisanih normi o zaštiti okoliša koje će se u budućnosti podići na višu 

razinu. 

30

13. ASORTIMAN PROIZVODA 

GLINEX 

Slika 35. 

• prosječna težina: cca 3,1 kg 

• utrošak na 1m2 krova cca 13 kom 

• preporučeni razmak letava 360 mm 

• preporučeni nagib krova 30° 

CRIJEP 104 

Slika 36. 





31

CRIJEP 104 – BORDEAUX 

Slika 37. 





CRIJEP 104 – CRNI 

Slika 38 





32

CRIJEP 333V 

Slika 39. 





CRIJEP 304 - MEDITERANSKI 

Slika 40. 





33

ŽLJEBNJAK 

Slika 41. 



13. ZAKLJUČAK 

Tvrtka Dilj d.o.o. Vinkovci je jedan od malobrojnih kotača napretka i razvitka Vukovarsko- 

srijemske županije i njenog krhkog gospodarstva koje je uništeno u ratu. 

Trenutni nedostaci poput starih vagona na kojima se peče sirov crijep u tunelskim pećima, 

neadekvatan smještaj ventilacije za usis zraka kojim se hlade tunelske peći bit će sanirani u 

narednom razdoblju. Kao nedostatak smatram nedostatak šireg asortimana proizvoda kada se 

u obzir uzme konkurencija. Već sljedeće zime počinje gradnja nove linije za proizvodnju 

crijepa u vrijednosti 15 milijuna €. 

Tvrtka Dilj ima adekvatno osposobljene ljude na svim pozicijama u poduzeću. Konstantno 

ulaganje u dodatno obrazovanje svih kadrova jedan je od glavnih preduvjeta nastavka 

uspješnog poslovanja i razvoja ove tvrtke u budućnosti. 

Pred tvrtkom su još mnoge investicije, povećanja kapaciteta i prihoda te dugotrajna borba za 

povećanjem tržišnog udjela u ionako jakoj konkurenciji. Pod zaštitom Nexe grupe očekujem 

da će Dilj profitabilno poslovati u narednim godinama. Dovršavanjem implementacije 

"metodologije 20 ključeva", novim investicijama i inovativnostima na području proizvodnje 

crijepa tvrtka Dilj d.o.o. Vinkovci će u potpunosti stasati kao tvornica za 21. stoljeće. 

34

POPIS LITERATURE 

1. Schroeder R. G.: Upravljanje proizvodnjom, Odlučivanje u funkciji proizvodnje, 4. izd. 

Mate, Zagreb. 1999. 

2. Skoko H.: Upravljanje kvalitetom, Sinergija, Zagreb, 2000. 

35

Grafikon I. 

Grafikon II. 

POPIS GRAFIKONA 

RAST PRIHODA OD 2003. DO 2006. GODINE 

Stranica 

IZRAŽEN U MILIJUNIMA KUNA...............................................................................5 

TRŽIŠNI UDIO U PROIZVODNJI CRIJEPA NA PODRUČJU RH............................6 

36

Tehnologija proizvodnje crijepa u pogonima DILJ-a d.o.o. Vinkovci

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?