Invalidnost i invaliditet - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

More documents

Recommendations

Info

najmanje 12 mjeseci), dok bi se za tre}u definiciju moglo re}i da sadr‘i element prevencije pogor{anja postoje}eg invaliditeta. Osim toga, ovaj zakon izri~ito odre|uje da se samim upisom u Hrvatski registar osoba s invaliditetom ne stje~u prava, a niti nastaju obveze prema osobi s invaliditetom prema tome zakonu (~lanak 4. stavak 5.). Polaze}i od prethodnog opisa, mogu se nazna~iti sljede}a obilje‘ja invaliditeta prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo{ljavanju osoba s invaliditetom, i to: _ postojanje tjelesnog, osjetilnog ili mentalnog o{te}enja _ trajnost ili privremenost stanja _ smanjenje mogu}nosti zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom ‘ivotu (prva definicija) ili _ smanjenje radnih sposobnosti u odnosu na drugu zdravu usporedivu osobu _ trajnost ili privremenost, stanja _ smanjenje mogu}nosti za osposobljavanje, zapo{ljavanje i rad na tr‘i{tu rada pod op}im uvjetima (druga definicija) ili _ radni u~inak u granicama o~ekivanog _ smanjenje i prognoza daljnjeg smanjenja op}ih sposobnosti (tre}a definicija). U sklopu socijalne skrbi tako|er se pojavljuje invaliditet, kao temelj odre- |enih prava, iako ne pod tim nazivom. U Zakonu o socijalnoj skrbi (12) invaliditet se pojavljuje pod nazivom »tjelesno ili mentalno o{te}enje, ili psihi~ka bolest, ili trajne promjene u zdravstvenom stanju« (~lanak 43. kao uvjet za doplatak za pomo} i njegu), »tjelesno ili mentalno o{te}enje ili psihi~ka bolest, ili trajne promjene u zdravstvenom stanju« (~lanak 43. kao uvjet za doplatak za pomo} i njegu), »tjelesno ili mentalno o{te}enje ili trajne promjene u zdravstvenom stanju« (~lanak 55. kao uvjet za osobnu invalidninu), odnosno »tjelesno ili mentalno o{te}enje ili psihi~ka bolest« (~lanak 60., kao uvjet za osposobljavanje za samostalan ‘ivot i rad). U svim slu~ajevima mogu se zapaziti sljede}a obilje‘ja invaliditeta, i to: _ tjelesno ili mentalno o{te}enje ili trajne promjene u zdravstvenom stanju _ trajnost ili privremenost stanja potrebe _ prijeka potreba stalna pomo} i njega druge osobe (doplatak za pomo} i njegu) ili _ tjelesno ili mentalno o{te}enje, ili trajne promjene u zdravstvenom stanju _ nastanak stanja do 18 godine ‘ivota (osobna invalidnina) ili _ tjelesno ili mentalno o{te}enje ili psihi~ka bolest (za osposobljavanje za samostalan ‘ivot i rad). U sklopu mirovinskog osiguranja, osim invalidnosti o kojoj je ve} bilo rije~i, u upotrebi je i invaliditet, iako ne pod tim nazivom, ve} kao tjelesno o{te}enje. Prema ~lanku 56. Zakona o mirovinskom osiguranju »tjelesno o{te}enje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije o{te}enje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela {to ote‘ava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva ve}e napore u obavljanju ‘ivotnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje invalidnost«, a »pravo na naknadu zbog tjelesnog o{te}enja stje~e osiguranik kod kojega tjelesno o{te}enje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti»: Polaze}i od ove definicije obilje‘ja tjelesnog o{te}enja bila bi sljede}a: _ gubitak, bitnije o{te}enje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela _ ote‘avanje normalne aktivnosti organizma, uz ve}e napore u obavljanju ‘ivotnih potreba _ mo‘e a ne mora uzrokovati invalidnost _ uzrokovanost tzv. profesionalnim uzrocima _ mora nastati za vrijeme trajanja osiguranja _ mora biti na Listi tjelesnih o{te}enja utvr|enoj posebnim zakonom. Za razliku od prethodnih definicija tjelesnog o{te}enja, u Zakonu o mirovinskom osiguranju uspostavlja se razlikovanje u odnosu na invalidnost u dijelu u kojemu se ka‘e »bez obzira 75
76 uzrokuje li ono ili ne uzrokuje invalidnost«, {to je i logi~no, s obzirom na to da svako o{te}enje tijela ili onesposobljenost organa ne mora biti uzrokom invalidnosti, pa ~ak niti ne mora utjecati na nastajanje invalidnosti u odnosnom slu~aju. Naime, tjelesno o{te}enje je kao i invaliditet iz prethodnih definicija jedna trajna ~injenica, s lak{im ili te‘im posljedicama za zdravlje i ‘ivotne sposobnosti u odnosnom slu~aju, dok se invalidnost prosu|uje samo u odnosu na sposobnost obavljanja rada. Dapa~e, invalidnost mo‘e postojati i kada nije do{lo do tjelesnog o{te}enja. S druge strane, a prema navedenim obilje‘jima, tjelesno o{te}enje se tako|er mo‘e smatrati jednim oblikom invaliditeta. 2. Invalidnost i invaliditet u me|unarodnim normama univerzalne naravi Invalidnost i invaliditet su kao normativni pojmovi odavno pre{li granice nacionalnih zakonodavstava i na{li su mjesta u normama me|unarodnih organizacija sadr‘anim u njihovim aktima, kojima je svrha ujedna~avanje nacionalnih zakonodavstava i ostvarivanje odre|ene razine za{tite obuhva- }enih osoba u povodu nastupanja odre|enih socijalnih rizika. U na{em slu~aju, radi se o aktima donesenim u sklopu Me|unarodne organizacije rada _ MOR (konvencije i preporuke) i Vije}a Europe. Hrvatska je ~lanica obje me|unarodne organizacije, a za potrebe ovoga rada analizirat }e se odredbe Konvencije MOR br. 102 o najni‘im standardima socijalne sigurnosti (13), Konvencije MOR br. 121 o davanjima za slu~aj nesre}e na poslu i profesionalne bolesti (14), Europske socijalne povelje (15), Europskog zakonika o socijalnoj sigurnosti i nekih drugih dokumenata donesenih u sklopu tih me|unarodnih organizacija. Konvencija MOR br. 102 o najni‘em standardu socijalne sigurnosti invalidnost definira kao »nesposobnost za obavljanje bilo koje pla}ene djelatnosti u propisanom opsegu, za koju nesposobnost je vjerojatno da }e biti trajna ili koja traje i nakon prestanka kori{tenja prava za bolest« (~lanak 54.) U ovome dijelu ta Konvencija MOR ne sadr‘i i definiciju invaliditeta, me|utim, u dijelu o davanjima za ozljedu na radu (~lanak 32.) sadr‘ana je definicija invalidnosti i invaliditeta zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti i to kao »potpuni ili djelomi~ni gubitak sposobnosti za zara|ivanje iznad propisanog stupnja, kada je vjerojatno da }e biti trajan, ili »odgovaraju}e smanjenje tjelesne sposobnosti«. Konvencija MOR br. 121 o davanjima za slu~aj nesre}e na poslu i profesionalnih bolesti ne{to je upotpunila ovu definiciju invalidnosti i invaliditeta (~lanak 6.) te ih odredila kao »potpuni gubitak sposobnosti za privre|ivanje ili djelomi~an gubitak sposobnosti za privre|ivanje iznad propisanog stupnja, kada je vjerojatno da }e ovaj gubitak, potpun ili djelomi~an, biti trajan« ili »odgovaraju}e smanjenje fizi~kog integriteta«. Izme|u ove dvije definicije invalidnosti zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti nema bitnih razlika, dok je definicija invaliditeta (»odgovaraju- }e smanjenje fizi~kog integriteta«) ostala nepromijenjena. U slu~aju definicije invalidnosti iz Konvencije br. 102 MOR mo‘e se zapaziti da opis i stupanj nesposobnosti za rad prema ~lanku 54. te Konvencije MOR zavise isklju~ivo od nacionalnog zakonodavstva pojedine dr‘ave, zadr‘avaju}i samo element trajnosti, koji je jedna od karakteristika invalidnosti, dok se u pogledu definicije invalidnosti u povodu ozljede na radu i profesionalne bolesti mo‘e zapaziti da ta definicija, osim elementa trajnosti, sadr‘i jo{ mogu}nost potpunog ili djelomi~nog gubitka sposobnosti za ostvarivanje zarade (privre|ivanje), te u vezi ostalim upu}uje na nacionalno zakonodavstvo. Konvencija br. 159 MOR o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo{ljavanju invalida ne sadr‘ava definiciju invalidnosti ili invaliditeta, ali sadr‘i definiciju invalida prema kojoj je invalid »osoba ~iji su izgledi da osigura i zadr‘i odgovaraju}e zaposlenje, kao
Page 1 and 2: pogledi i mi{ljenja 72 Invalidnost
Page 3: 74 _ uzrok: o{te}enje zdravlja _ pr
Page 7 and 8: 78 Obilje‘je Invalidnost Invalidi

Invalidnost i invaliditet - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?