BILTEN 6 - Tempus
BILTEN 6 - Tempus
BILTEN 6 - Tempus
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Novembar 2012. BROJ 6<br />
TEMPUS<strong>BILTEN</strong><br />
NOVINE U SISTEMU<br />
VISOKOG<br />
OBRAZOVANJA<br />
REZULTATI<br />
PRETHODNIH<br />
KONKURSNIH<br />
ROKOVA ZA<br />
PROJEKTE I NOVI<br />
KONKURSI<br />
PREDSTAVLJANJE<br />
TEMPUS PROJEKATA<br />
IZ ČETVRTOG<br />
KONKURSNOG ROKA<br />
(2011. GODINA)
Poštovane koleginice i kolege,<br />
Pred Vama je novi broj Biltena, koji je za nas poseban zato što ovu publikaciju izdajemo već četiri godine i zato<br />
što smo u oktobru ove godine obeležili mali jubilej – deset godina rada <strong>Tempus</strong> kancelarije u Srbiji.<br />
Ovogodišnji konkursi za programe <strong>Tempus</strong>, Erazmus Mundus i Program za celoživotno učenje su najverovatnije i<br />
poslednji koji se pojavljuju u ovom obliku, jer je Evropska unija najavila skori početak nove generacije programa<br />
za oblasti obrazovanja. Budući da ćemo zbog toga uskoro zaokružiti jedan period prisutnosti EU programa za<br />
obrazovanje u Srbiji, koji su u značajnoj meri doprineli procesu reforme, koristimo priliku da se prisetimo<br />
glavnih rezultata koje su programi doneli, posebno u oblasti visokog obrazovanja, i koje je kancelarija, u svom<br />
desetogodišnjem postojanju, propratila.<br />
• U okviru <strong>Tempus</strong> programa sprovedeno je više od 160 projekata u kojima su učestvovali svi državni<br />
univerziteti, pojedini privatni univerziteti i oko 15 visokih škola. Univerziteti i visoke škole su unapredili<br />
svoje kapacitete za upravljanje projektima, a Srbija je među prvima od 54 države u <strong>Tempus</strong> programu po<br />
broju projekata koje trenutno vodi.<br />
• Revidiran je sadržaj velikog broja studijskih programa, a uveden značajan broj kao što su obrazovne politike,<br />
evropske studije, primenjena statistika, forenzika, multimedijalne tehnologije i digitalna televizija, džez,<br />
omladinski rad u zajednici, bioetika, telekomunikacija, geodezija, javno zdravlje, alternativni izvori energije,<br />
menadžment voda u poljoprivredi, poljoprivredno savetodavstvo i agroturizam...<br />
• Unapređeno je i upravljanje visokoškolskim ustanovama, karijerno vođenje, studentsko organizovanje,<br />
organizacija studentske prakse, ostvarena saradnja sa privredom u brojnim oblastima, rad univerzitetskih<br />
biblioteka, centara za celoživotno učenje i interna kontrola kvaliteta. Značajna sredstva su utrošena za<br />
opremanje visokoškolskih ustanova – pored računarske opreme, nabavljeni su veoma specifični uređaji,<br />
laboratorijski pribor i udžbenici.<br />
• Mnogi projekti su još uvek u toku i od njih očekujemo ambiciozne rezultate, kao što su harmonizacija ishoda<br />
učenja za studijske programe na učiteljskim i pedagoškim fakultetima, nastave stranih jezika i<br />
poslediplomske nastave hemije, unapređenje regulative u oblasti učenja na daljinu, izmene Zakona o<br />
studentskom i učeničkom standardu u cilju povećanja dostupnosti visokog obrazovanja i jačanja socijalne<br />
dimenzije, donošenje Zakona o studentskom organizovanju i prva međunarodna akreditaciju inženjerskih<br />
studija.<br />
• U poslednjih nekoliko godina intenzivirana je razmena studenata i nastavnika, pa je oko 600 studenata otišlo<br />
na razmenu u EU, a oko 300 studenata je dobilo priliku da provede čitave master studije na univerzitetima u<br />
Evropskoj uniji. Nastavnici i saradnici sa univerziteta imali su dosta prilika za mobilnost kroz <strong>Tempus</strong><br />
„individualne grantove za mobilnost“, a i kroz projekte programa Erazmus Mundus i <strong>Tempus</strong>.<br />
Zahvaljujući napretku u pogledu evropskih integracija, Republika Srbija je krajem prošle godine pristupila<br />
centralizovanim delovima Programa za celoživotno učenje i do sada ostvarila učešće u oko dvadeset projekata.<br />
Pre nego što saradnja u oblasti obrazovanju sa EU pređe u okrilje novog programa pod nazivom Erazmus za sve,<br />
koji će obuhvatiti sve nivoe obrazovanja i zameniti sve postojeće programe, pozivamo Vas da pogledate ovo<br />
jubilarno izdanje biltena i razmotrite kako najbolje možete iskoristiti šanse za učešće u projektima po poznatim<br />
pravilima. Verujemo da svaka organizacija ili institucija koja se interesuje za oblast obrazovanja može pronaći<br />
svoje mesto i pokušati da konkuriše.<br />
Puno uspeha u novim konkursima za projekte želi Vam tim <strong>Tempus</strong> kancelarije –<br />
Fondacije <strong>Tempus</strong><br />
[TEMPUS <strong>BILTEN</strong> br. 6]
SADRŽAJ<br />
DEO 1 Novine u sistemu visokog obrazovanja<br />
1.1 Nove izmene zakona o visokom obrazovanju str. 1<br />
1.2 Izveštaj sa skupa Privreda i visoko obrazovanje: Farmacija str. 2<br />
1.3 Novi konkurs za izbor članova Tima stručnjaka za reformu<br />
visokog obrazovanja<br />
1.4 Članstvo konferencije akademija strukovnih studija Srbije u<br />
EURASHE organizaciji<br />
1.5 <strong>Tempus</strong> projekat CUBRIK: jačanje sistema osiguranja kvaliteta na<br />
visokoškolskim institucijama Zapadnog Balkana<br />
str. 5<br />
str. 7<br />
str. 9<br />
1.6 „Baza znanja“o visokom obrazovanju i istraživanju u regionu str. 10<br />
1.7 Jubilarna CHER konferencija „Visoko obrazovanje i dinamika<br />
društva<br />
1.8 Anketa o kvalitetu doktorskih studija u Republici Srbiji tokom<br />
2012. godine<br />
DEO 2 Rezultati prethodnih konkursnih rokova za projekte i novi konkursi<br />
2.1 Peti <strong>Tempus</strong> IV konkurs – rezultati konkursa i šesti <strong>Tempus</strong> IV konkurs str. 14<br />
2.2 <strong>Tempus</strong> vesti str. 19<br />
2.3 Erasmus Mundus za institucije, rezultati prethodnog konkkursa i nove mreže za razmenu str. 28<br />
2.4 Erazmus Mundus akcija 3 projekti: EM-Idea i ACE str. 28<br />
2.5 Program za celoživotno učenje – rezultati prethodnog konkursa i novi konkurs za projekte str. 29<br />
2.6 Komenijus projekat iLike „Identifikovanje logičke strukture jezika...“ str. 31<br />
2.7 Žan Mone modul „Unapređenje obrazovanja i kontinuirane obuke u oblasti evropskih ekonomskih<br />
integracija u Južnoj Srbiji“<br />
DEO 3 Predstavljanje <strong>Tempus</strong> projekata iz četvrtog konkursnog roka (2011. godina) str. 35<br />
IMPRESSUM<br />
ISSN 1825-3634<br />
<strong>Tempus</strong> bilten br. 6<br />
16. novembar, 2012.<br />
Bilten <strong>Tempus</strong> kancelarije u<br />
Srbiji<br />
Glavni i odgovorni urednik:<br />
Marija Filipović-Ožegović<br />
Uređivački odbor i prevod:<br />
Sofija Dukić, Jasmina Gajić,<br />
Nina Stojanović, Irena<br />
Žuvela<br />
Saradnici na uređenju Biltena<br />
br. 6: Milena Škaljac<br />
[SADRŽAJ]<br />
Lektor: Ivana Veselinović<br />
str. 11<br />
str. 13<br />
Dizajn i priprema za štampu:<br />
Nina Stojanović<br />
Štampa: Štamparija Plus<br />
Tiraž: 1.000 primeraka<br />
Izdavač: Fondacija <strong>Tempus</strong><br />
str. 34
DEO I<br />
NOVINE U SISTEMU<br />
VISOKOG<br />
OBRAZOVANJA<br />
Photo credit: 96dpi / Foter / CC BY-<br />
NC-SA<br />
Vlada Republike<br />
Srbije je usvojila<br />
Strategiju<br />
obrazovanja do<br />
2020. godine.<br />
Tekst Strategije<br />
je dostupan na<br />
sajtu Ministarstva<br />
prosvete, nauke i<br />
tehnološkog<br />
razvoja.<br />
Image courtesy of Ambro at<br />
FreeDigitalPhotos.net<br />
1.1 Nove izmene Zakona o visokom obrazovanju<br />
Poslednje izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju, usvojene uoči<br />
početka nove akademske godine, unele su nekoliko važnih novina u<br />
dosadašnju regulativu. U nastavku navodimo najvažnije.<br />
Nacionalni okvir kvalifikacija<br />
Nacionalni okvir kvalifikacija je jedinstven opis kvalifikacija koje se mogu<br />
steći u jednoj zemlji, najčešće kroz sistem formalnog obrazovanja.<br />
Neophodno je da on sadrži opis svih nivoa kvalifikacija, kao i da jasno<br />
definiše kriterijume za pristup obrazovanju. Dobro je da nacionalni okvir<br />
kvalifikacija bude povezan sa Evropskim okvirom kvalifikacija.<br />
Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, koji je<br />
usvojen u septembru 2012. godine, po prvi put je određeno da Ministarstvo<br />
prosvete, nauke i tehnološkog razvoja donese Nacionalni okvir kvalifikacija.<br />
Do sada nije bilo jasno definisano ko je nadležan za okvir kvalifikacija.<br />
Nacionalni savet za visoko obrazovanje je u prethodnom periodu dosta radio<br />
na razvoju okvira kvalifikacija. Sada, po Zakonu, on predlaže Ministarstvu<br />
predlog okvira kvalifikacija za visoko obrazovanje koji onda Ministarstvo<br />
usvaja.<br />
Studentske konferencije<br />
Studentska konferencija univerziteta i Studentska konferencija akademija<br />
strukovnih studija, osnovane su sa namerom da štite zajedničke interese<br />
studenata kao važnih aktera u sistemu visokog obrazovanja. Veoma važna<br />
novina koja se tiče studentskih konferencija je ta da one stiču svojstvo<br />
pravnog lica, pošto se upišu u sudski registar u skladu sa Zakonom.<br />
Inovacije u pogledu finansiranja studijskih programa<br />
Zakon o visokom obrazovanju koji je na snazi od 2005. godine, usklađen je<br />
sa pravilima Bolonjskog sistema, pa se stoga studijski programi, sistem<br />
bodovanja kao i dužina studija, znatno razlikuju u odnosu na iste po<br />
prethodnom zakonu. Jedan od problema koji je proizašao iz te razlike jeste i<br />
finansiranje studenata koji su započeli studije pre nego što je novi Zakon<br />
donesen.<br />
Kada je u pitanju finansiranje, u Zakonu o visokom obrazovanju iz<br />
2005.godine navedeno je da studenti koji su počeli studije pre nego što je<br />
pomenuti Zakon stupio na snagu, mogu da završe studije po starom<br />
programu, u roku od dve godine. Nakon toga, ovo pravilo je izmenjeno<br />
nekoliko puta. Prema poslednjem Zakonu o izmenama i dopunama Zakona,<br />
studenti koji su upisali prvu godinu studija 2006/2007, 2007/2008, odnosno<br />
2008/2009. akademske godine, zadržavaju pravo da budu finansirani iz<br />
budžeta najduže godinu dana od isteka roka predviđenog za trajanje studija.<br />
Evropski sistem prenosa bodova (ESPB)<br />
Evropski sistem prenosa bodova uveden je Zakonom o visokom obrazovanju<br />
iz 2005. godine. Od tada je minimalan broj bodova, kao osnovni kriterijum<br />
[1]
koji student treba da ispuni kako bi bio finansiran iz budžeta, menjan<br />
nekoliko puta. Prvobitno je Zakonom o visokom obrazovanju određeno da<br />
student treba da ostvari ukupno 60 bodova, ali se vremenom pokazalo da je<br />
to mnogo i da većina studenata nije u stanju da dostigne tako visoku normu.<br />
Stoga je, u poslednjem Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o visokom<br />
obrazovanju iz 2010. godine, broj potrebnih bodova znatno snižen. Prema<br />
ovim izmenama, student može biti finansiran iz budžeta ako u školskoj<br />
2011/2012. godini ostvari najmanje 48 bodova i ukoliko se rangira u okviru<br />
ukupnog broja studenata koji se finansiraju iz budžeta, odnosno ako u<br />
školskoj 2012/2013. godini ostvari najmanje 50 bodova i rangira se u okviru<br />
studenata finansiranih iz budžeta.<br />
Pripremila Milena Škaljac<br />
1.2 Izveštaj sa skupa Privreda i visoko obrazovanje:<br />
Farmacija<br />
Tim stručnjaka za reformu visokog obrazovanja Ministarstva prosvete,<br />
nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije (HERE tim) i Privredna<br />
komora Srbije (PKS), u saradnji sa <strong>Tempus</strong> kancelarijom u Srbiji, organizuju<br />
seriju od deset okruglih stolova posvećenih jačanju saradnje između privrede<br />
i visokog obrazovanja u Srbiji.<br />
Intenziviranje saradnje između visokog obrazovanja i poslodavaca jedan je<br />
od prioriteta Evropskog prostora visokog obrazovanja. Budući da je<br />
savremena ekonomija zasnovana na ekonomiji znanja i mobilnosti<br />
visokokvalifikovanih, stručnih pojedinaca, potrebno je da studenti, nakon<br />
završenih studija, poseduju znanja i veštine koje odgovaraju potrebama<br />
poslodavaca, a koje se u studijski program pretaču ne samo kao sadržaji<br />
programa, već i kao jasno definisani ishodi učenja pojedinačnih predmeta i<br />
studija u celini.<br />
Tradicionalan način pisanja studijskih programa podrazumeva definisanje<br />
tematskih sadržaja koje nastavnici odluče da predaju studentima, planiranje<br />
predavanja i određivanje načina ispitivanja kojim bi se utvrdilo koliko su<br />
sadržaja studenti „apsorbovali“. Međunarodni trendovi u obrazovanju<br />
pokazuju pomeranje fokusa obrazovanja sa nastavnika na studenta. Pristup<br />
„student u centru obrazovanja“ usredsređen je na ono što student treba da<br />
ume da radi nakon završenog procesa visokog obrazovanja. Zato je<br />
neophodno da se tokom procesa modernizacije studijskih programa redovno<br />
konsultuju i poslodavci.<br />
Održavši prva dva okrugla stola u januaru i aprilu 2012. godine, posvećena<br />
opštim temama jačanja saradnje visokoobrazovnih institucija i poslodavaca,<br />
kao što su dodatak diplomi, preduzetništvo, studentska praksa i karijerno<br />
vođenje, organizatori su uvideli potrebu za jačanjem saradnje između<br />
konkretnih privrednih grana i disciplina i odlučili da prva u nizu disciplina<br />
bude farmacija.<br />
[2]<br />
Image courtesy of Getideaka at<br />
FreeDigitalPhotos.net<br />
Image courtesy of renjith krishnan<br />
at FreeDigitalPhotos.net
Treći okrugli sto je stoga bio posvećen diskusiji o veštinama, znanjima i kompetencijama (ishodima učenja) koje<br />
diplomirani farmaceuti poseduju nakon završenih studija farmacije. Okrugli sto je održan u Privrednoj komori<br />
Srbije, 17. oktobra 2012. godine. Skupu je prisustvovalo oko sedamdeset učesnika iz preko trideset institucija –<br />
univerziteta, preduzeća, profesionalnih organizacija, instituta, kliničkih centara i javne uprave. Nakon pozdravnih<br />
obraćanja prof. dr Vere Dondur, predsednice Tima stručnjaka za reformu visokog obrazovanja, prof. dr Radivoja<br />
Mitrovića, državnog sekretara u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, dr Slobodana Samardžića,<br />
potpredsednika Privredne komore Srbije i Marije Filipović-Ožegović, upravitelja <strong>Tempus</strong> kancelarije u Srbiji,<br />
održana su i dva uvodna izlaganja, sa ciljem da se napravi okvir za diskusiju.<br />
Prof. dr Vera Dondur je navela da se farmaceuti u Srbiji obrazuju na četiri fakulteta, na jednom farmaceutskom (u<br />
Beogradu) i tri medicinska (u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu). Prof. Dondur je navela da se na ove fakultete<br />
godišnje upiše oko 500 farmaceuta, koliko ih približno i diplomira. Diplomirani farmaceuti svoje zaposlenje nalaze<br />
na različitim poslovima.<br />
Ona je iznela da u Srbiji još uvek nisu napravljene “lične karte” profesija, pa tako ni farmaceutske profesije, koje,<br />
prema Evropskoj direktivi, treba da definišu identitet određene profesije u zemlji, potrebe tržišta rada za<br />
kadrovima, veštine, znanja i kompetencije koje treba da poseduju studenti po završetku studija, kao i strukovni<br />
okvir kvalifikacija. Izrazila je nadu da jedan od ishoda skupa treba da bude upravo inicijativa da se u Srbiji napravi<br />
“lična karta” farmaceutske profesije. Ovakva aktivnost bi predstavljala pravu saradnju visokog obrazovanja i<br />
tržišta rada, čiji bi ishodi doneli boljitak za profesiju, ali i čitavu državu. Prof. Dondur je napomenula da je,<br />
pripremajući se za ovaj skup, analizirala 33 studijska programa farmacije na univerzitetima u Evropi, kao i<br />
publikacije (2006-2011) u časopisu American Journal of Pharmaceutical Education. Navela je da studije farmacije<br />
uglavnom traju integrisano tokom pet godina i da nose 300 ESPB, dok doktorske studije traju od tri do pet godina,<br />
što je slučaj i u Srbiji, s tim što je prokomentarisala da doktorske studije farmacije treba da traju duže od 3 godine.<br />
Kurikulumi na univerzitetima u Evropi otkrivaju činjenicu da su studije farmacije multidisciplinarne i da se sastoje<br />
od osnovnih nauka, biomedicinskih nauka i predmeta specifičnih za farmaciju. Osnovne nauke u ovim<br />
kurikulumima prisutne su u zbiru od 71-90 ESPB (24-30% programa) i imaju od 690-870 časova aktivne nastave.<br />
Photo credit: loungerie / Foter / CC BY-NC-SA<br />
Problemi i<br />
izazovi<br />
[3]<br />
Problemi i izazovi sa kojima se<br />
susreće diplomirani farmaceut po<br />
završetku studija<br />
Dipl. farm. spec. Dragana Jovanović,<br />
direktorka Farmaceutske komore Srbije,<br />
govorila je ispred Komore, kao odgovorne<br />
institucije za licenciranje farmaceuta koji<br />
rade u zdravstvenom sistemu Republike<br />
Srbije. Njena prezentacija odnosila se na<br />
deo farmaceutske profesije u zdravstvenom<br />
sistemu. Konkretnije, osvrnula se na<br />
probleme sa kojima se susreću farmaceuti<br />
prilikom obavljanja pripravničkog staža.<br />
Gđa Jovanović je navela da farmaceuti sa<br />
fakulteta dolaze sa velikim teorijskim<br />
znanjem, ali i sa nedostatkom praktičnih<br />
veština, što ih čini zbunjenim, nesigurnim i<br />
nespremnim za rad, iako su završili vrlo<br />
težak fakultet. Istakla je da studenti uopšte<br />
ne poznaju zaštićene nazive lekova, pa čak<br />
ni onih koji se često upotrebljavaju u<br />
terapiji različitih bolesti i stanja. Oni nisu
upoznati ni sa listama lekova, pa samim tim ne znaju koji se lekovi izdaju na recept, za koje se plaća participacija,<br />
deo cene ili pun iznos cene koštanja. Tokom stažiranja, diplomirani farmaceuti zapravo pokazuju nesigurnost<br />
prilikom rada sa receptom, jer se nisu susreli pre toga sa njim. Imaju problem sa čitanjem recepta, sa šiframa<br />
dijagnoza, kao i sa proveravanjem ispravnosti doziranja.<br />
Međutim, najveći problemi sa kojima se stažeri susreću na pripravničkom stažu jesu aktivnosti farmaceuta vezane<br />
za pacijenta. Oni pokazuju veliku nesigurnost prilikom komunikacije sa pacijentom, savetovanjem, sprovođenjem<br />
utvrđenih terapijskih protokola, kao i sa praćenjem terapije. Diplomirani farmaceuti se pre diplomiranja nijednom<br />
ne susretnu sa pacijentom, što je glavni uzrok problema koji naročito dobija na značaju ako se posmatra iz<br />
perspektive društva. Naime, pacijent dolazi u apoteku po farmaceutsku uslugu i on nije u mogućnosti da razlikuje<br />
farmaceuta od stažera ili farmaceutskog tehničara, jer svo osoblje apoteke nosi bele mantile. Zbog toga je<br />
nesigurnost koju stažer pokazuje vrlo opasna po uspostavljanje odnosa poverenja između pacijenta i farmaceuta.<br />
Može prouzrokovati sumnju pacijenta u farmaceuta i zdravstveni sistem, a to može imati posledice na uspešnost<br />
terapije, pa samim tim i na zdravlje stanovništva u Srbiji.<br />
Imajući u vidu sve navedeno, gđa Jovanović je naglasila da je jako važno da tokom studija studenti steknu što više<br />
praktičnih veština, ali i da imaju iskustva u realnim situacijama kroz studentsku praksu. U suprotnom, student će,<br />
kao i do sada, posedovati ogromno teorijsko znanje, koje ne može da primeni u realnom radnom okruženju, što će<br />
uzrokovati njegovu nesigurnost prilikom obavljanja farmaceutske delatnosti. Gđa Jovanović je na kraju pozdravila<br />
savremene trendove u obrazovanju, u kojima dolazi do pomeranja fokusa obrazovanja sa nastavnika ka studentu,<br />
odnosno ka onome što bi student trebalo da zna da radi nakon završenog procesa učenja.<br />
Diskusije na okruglom stolu<br />
Za organizaciju diskusije korišćena je prilagođena metodologija otvorenog prostora (Open Space Technology).<br />
Diskusiju je vodila Jasmina Nikolić, a organizovana je u okviru šest tema, kojima je tokom samog skupa, na<br />
predlog učesnika, dodata i sedma: (1) Farmaceut u javnoj apoteci, (2) Farmaceut u bolničkoj apoteci, (3)<br />
Farmaceut u industriji i proizvodnji lekova i lekovitih preparata, (4) Farmaceut u marketingu i prodaji lekova, (5)<br />
Farmaceut u regulativi, farmakovigilanci,<br />
kliničkim ispitivanjima, (6) Proces saradnje<br />
visokog obrazovanja i privrede i (7) Farmaceut<br />
- medicinski biohemičar.<br />
Učesnici u diskusiji bili su pozvani da<br />
izaberu dve od ponuđenih sedam tema i da<br />
kroz diskusiju u trajanju od 45 minuta po<br />
temi, a razmišljaći o tome šta sami znaju ili<br />
žele da saznaju, kao i o tome šta mogu da<br />
urade, identifikuju kompetencije (ishode<br />
učenja) koje diplomirani student farmacije<br />
ima (ili treba da ima) na kraju studija,<br />
odnosno na početku radnog života, kao i<br />
nastavne sadržaje koje student treba da<br />
savlada i u kojoj meri.<br />
Zaključci diskusija<br />
Na kraju skupa, osnovni zaključak je da<br />
postoji veliki broj institucija i pojedinaca<br />
koji su veoma zainteresovani za unapređenje<br />
studija. Iznet je veliki broj veoma konkretnih<br />
predloga usmerenih na usaglašavanje<br />
studija i potreba poslodavaca.<br />
Photo credit: Curious Expeditions / Foter / CC BY-NC-SA<br />
[4]<br />
Usaglašavanje<br />
studija i potreba<br />
poslodavaca
Takođe, u osnovne zaključke skupa možemo ubrojiti i<br />
često ponovljenu tvrdnju da studenti farmacije počinju<br />
radni vek sa velikim teorijskim i širokim znanjem, ali<br />
da im nedostaje primenjeno znanje.<br />
Kao što je bilo i očekivano, ispostavilo se da postoji<br />
čitav niz značajnih aktivnosti koje je moguće sprovesti<br />
u delo i bez direktnog inicijalnog angažmana<br />
regulatornih tela (“države”), iako nema potrebnih<br />
strategija niti podataka.<br />
Učesnici su, diskutujući o ishodima učenja i nastavnim<br />
sadržajima, istakli i druge izazove za farmaciju, poput<br />
potrebe da se identifikuju poslovi koje studenti<br />
farmacije obavljaju, kao i problemi struke u celini, ali<br />
i načine da se na te izazove odgovori.<br />
Diskusija je bila živa, korisna i prijatna.<br />
Tekst pripremili mr Jasmina Nikolić i Aleksandar<br />
Popović, članovi HERE tima za Srbiju<br />
Detaljan izveštaj sa skupa, uključujući i zaključke<br />
diskusije unutar svake od sedam grupa, biće dostupan<br />
na sajtu HERE tima za Srbiju www.tempus.ac.rs/here,<br />
a planirano je i njegovo publikovanje u vidu brošure.<br />
[5]<br />
1.3 Izbor novih članova Tima<br />
stručnjaka za reformu visokog<br />
obrazovanja<br />
Ministarstvo prosvete, nauke i tehološkog<br />
razvoja Republike Srbije u saradnji sa <strong>Tempus</strong><br />
kancelarijom, obnoviće saziv Tima stručnjaka<br />
za reformu visokog obrazovanja (Higher<br />
Education Reform Expert Team – HERE tim)<br />
novim javnim pozivom, shodno preporuci<br />
Evropske komisije o periodu izbora članova,<br />
koji je objavljen 2. novembra 2012. godine i<br />
otvoren je 20 dana.<br />
Na osnovu javnog poziva, biće birani istaknuti<br />
pojedinci koji svojom biografijom, navedenim<br />
referencama i motivacionim pismom ukažu na<br />
prethodno iskustvo u radu na reformi sistema<br />
visokog obrazovanja kao i spremnost da se<br />
dalje angažuju u sličnim aktivnostima. Po<br />
jedan član biće delegiran ispred Ministarstva<br />
prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Nacionalnog<br />
saveta za visoko obrazovanje i<br />
Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta.<br />
Vodiće se računa o tome da budu zastupljene<br />
sve vrste visokoškolskih ustanova u Srbiji,<br />
različite naučne oblasti, iskusni profesori i<br />
mlađi predavači kao i studenti, i predstavnici<br />
stručnih službi visokoškolskih institucija.<br />
Podsećamo, članovi Tima u prethodnom<br />
dvogodišnjem periodu, koji su ostvarili<br />
značajne rezultate na polju unapređenja<br />
reforme visokog obrazovanja bili su:
- Prof. Vera Dondur (imenovana od strane<br />
Ministarstva prosvete, član Bolougna Followup<br />
grupe za Srbiju i predsedavajući Timom),<br />
- Prof. Zorana Lužanin – Univerzitet u Novom<br />
Sadu,<br />
- Prof. Slobodan Janković - Univerzitet u<br />
Kragujevcu,<br />
- mr. Ibolya Gera - Visoka škola za obrazovanje<br />
vaspitača u Novi Sadu,<br />
- mr Jasmina Nikolić - Univerzitet u Beogradu,<br />
- gđa Olga Stanković - sekretar Univerziteta<br />
umetnosti u Beogradu<br />
- i dva predstavnika studenata - Nenad<br />
Jovanović sa Univerziteta u Nišu i Aleksandar<br />
Popović sa Univerziteta u Beogradu.<br />
Delokrug rada Tima stručnjaka za reformu<br />
visokog obrazovanja i dalje je promocija<br />
Bolonjskog i Lisabonskog procesa. Tim<br />
predlaže Ministarstvu konkretne mere, aktivnosti<br />
i rešenja kojima bi se unapredilo<br />
sprovođenje reformi visokog obrazovanja,<br />
priprema analize, izveštaje i druge materijale<br />
koji se tiču sprovođenja Bolonjskog procesa.<br />
Tim je otvoren i za saradnju sa neakademskim<br />
partnerima – državnim institucijama, preduzećima,<br />
nevladinim organizacijama i drugim<br />
telima u cilju što boljeg povezivanja visokog<br />
obrazovanja sa ostalim sferama društva.<br />
Možete im se obratiti na here@tempus.ac.rs,<br />
www.tempus.ac.rs/here, zatražiti savet u vezi sa<br />
nekim od tekućih pitanja reforme visokog<br />
obrazovanja ili ih pozvati da na Vašoj instituciji<br />
održe radionicu na neku temu.<br />
[6]
1.4 Članstvo Konferencije akademija strukovnih studija u EURASHE<br />
organizaciji<br />
Evropska asocijacija institucija visokog obrazovanja (European<br />
Association of Institutions in Higher Education - EURASHE) okuplja<br />
institucije koje nude strukovne studijske programe, a koje su<br />
uključene u primenjena istraživanja na sva tri nivoa Bolonjskih<br />
ciklusa. EURASHE se fokusira na kreiranje politika i učešće u<br />
projektima iz oblasti visokog obrazovanja i istraživanja koja<br />
naglašavaju primenjene (strukovne) studije i kurseve ili obuke. Kao<br />
jedna od osam konsultativnih članica Grupe za praćenje bolonjskog<br />
procesa (Bologna Follow-up Group - BFUG), EURASHE zastupa<br />
visoko strukovno obrazovanje (Professional Higher Education - PHE),<br />
na sastancima BFUG radnih grupa i BFUG odbora.<br />
Imajući u vidu ulogu EURASHE-a u oblasti EHEA i izvan nje<br />
(trenutno više od 1.200 visokoškolskih institucija iz 33 zemlje su<br />
članice EURASHE-a), veliko je zadovoljstvo objaviti da je<br />
Konferencija akademija strukovnih studija Srbije, 13. oktobra 2012.<br />
godine, zvanično postala član EURASHE-a. Zahvaljujući<br />
pridruživanju EURASHE-u, Konferencija, koja predstavlja<br />
akreditovane akademije i visoke škole strukovnih studija u Srbiji,<br />
imaće priliku da učestvuje u promovisanju interesa strukovnog<br />
visokog obrazovanja na evropskom nivou, da sarađuje sa brojnim<br />
članicama EURASHE-a, a dobiće podršku i informacije u vezi sa<br />
usvajanjem i primenom postupaka koje podrazumeva Bolonjski<br />
process, kao i pristup svim drugim pogodnostima koje imaju članovi<br />
EURASHE-a.<br />
Zajedno sa Evropskom asocijacijom univerziteta (European University<br />
Association-EUA), Evropskom asocijacijom za osiguranje kvaliteta u<br />
visokom obrazovanju (European Association for Quality Assurance-<br />
ENQA) i Evropskom studentskom unijom (European Students’ Union-<br />
ESU), EURASHE čini jedan od stubova grupe E4. Ova grupa je 2005.<br />
godine dobila mandat da razvije standarde i smernice za osiguranje<br />
kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja (Standards and Guidelines for<br />
Quality Assurance in the European Higher Education Area-ESG).<br />
[7]<br />
Slike sa EURASHE Seminara o sprovođenju<br />
osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju<br />
održanog u Nikoziji u septembru 2012.
Seminar o sprovođenju osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju<br />
održan u Nikoziji u septembru 2012. godine<br />
Na nedavnom Seminaru o sprovođenju unutrašnjeg (i spoljašnjeg)<br />
osiguranja kvaliteta i ESG-a na visokoškolskim institucijama, održanom<br />
27. i 28. septembra 2012. godine u Nikoziji (Kipar), rečeno je da, iako nisu<br />
obavezne, ESG su tokom godina postale najvažniji dokument koji<br />
obezbeđuje okvir u oblasti osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju. S<br />
obzirom na to da se sastoji iz tri važna dela - Standardi i smernice za<br />
unutrašnje osiguranje kvaliteta na visokoškolskim institucijama, Standardi i<br />
smernice za spoljašnje osiguranje kvaliteta na visokoškolskim institucijama<br />
i Standardi i smernice za agencije za spoljno osiguranje kvaliteta, ESG<br />
pokriva mnoga važna pitanja u oblasti osiguranja kvaliteta, što predstavlja<br />
istinsku referencu za sve visokoškolske instutucije.<br />
Ipak, nakon širih konsultacija aktera na evropskom nivou, javila se potreba<br />
za preispitivanjem ovog dokumenta u cilju njegovog poboljšanja. Naime,<br />
oblast osiguranja kvaliteta se znatno promenila od usvajanja ESG-a 2005.<br />
godine u Bergenu.<br />
Stoga je 2010. godine, Grupa E4 pokrenula projekat Mapiranje sprovođenja<br />
i primene u oblasti visokog obrazovanja (Mapping the Implementation and<br />
Application in the European Higher Education Area- MAP-ESG), u cilju<br />
prikupljanja informacija o tome kako se ESG sprovodi i primenjuje u 47<br />
zemalja potpisnica Bolonjske deklaracije što je rezultiralo izradom<br />
završnog izveštaja grupe za upravljanje projektom, kao i izveštaja<br />
EURASHE-a o implementaciji evropskih standarda i smernica za<br />
osiguranje kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja, koji su doneti na<br />
seminaru u Nikoziji.<br />
Panel diskusija o različitim pogledima na ESG (iz perspektive agencija,<br />
studenata, institucija i strukovnih studija), kao i o zaključcima sa seminara,<br />
dala je smernice za oblikovanje ESG dokumenta. Najviše pažnje je<br />
posvećeno pitanjima usklađenosti, povezanosti sa specifičnim bolonjskim<br />
obavezama, terminološkoj preciznosti, obimu, indikatorima, vezi između<br />
istraživanja, predavanja i učenja, kao i odnosu student-poslodavac.<br />
Godišnje konferencije EURASHE i seminari kao što je Seminar održan u<br />
Nikoziji, značajno doprinose profesionalnom usavršavanju institucija<br />
članica, ali i ostalih aktera, te su stoga od velike važnosti za strukovno<br />
visoko obrazovanje u Evropi.<br />
Više detalja o misiji i aktivnostima EURASHE, dostupno je na zvaničnom<br />
sajtu Asocijacije - http://www.eurashe.eu.<br />
Opširnije o Konferenciji akademija strukovnih studija Srbije, njenom<br />
delokrugu rada i članstvu u EURASHE-u dostupno je na zvaničnom sajtu<br />
http://www.kasss.rs .<br />
[8]<br />
Image courtesy of Stuart Miles<br />
at FreeDigitalPhotos.net
1.5 <strong>Tempus</strong> projekat CUBRIK: Jačanje<br />
sistema osiguranja kvaliteta na<br />
visokoškolskim institucijama<br />
CUBRIK je regionalni <strong>Tempus</strong> projekat sa ambicioznim ciljem da doprinese reformama na obrazovnim<br />
institucijama u pogledu sistema osiguranja kvaliteta. Konzorcijum projekta CUBRIK oslanja se na iskustvo<br />
evropskih stručnjaka u oblasti osiguranja kvaliteta. Pošlo se od činjenice da se visokoškolske institucije u Bosni i<br />
Hercegovini, Makedoniji i Srbiji suočavaju sa izazovima na tri nivoa. Na univerzitetskom nivou, treba više znanja u<br />
oblasti osiguranja kvaliteta. Na nacionalnom nivou, nedostaje koordinacija i komunikacija između odgovornih tela i<br />
univerziteta. Na nivou celog regiona potrebna je bolja saradnja između ministarstava obrazovanja, agencija za<br />
obezbeđenje kvaliteta i univerziteta. Na putu ka ostvarenju ovih specifičnih ciljeva učinjeno je nekoliko važnih<br />
koraka:<br />
-‐ Formirana je funkcionalna mreža za sprovođenje osiguranja kvaliteta; ostvarena bolja međuinstitucionalna<br />
saradnja, umrežavanje i razmena informacija o primerima dobre prakse preko mreže eksperata, razvijen<br />
informativni sistem i napisanja studije o trendu razvoja u ovoj oblasti.<br />
-‐ Uspostavljena je Zapadnobalkanska opservatorija za obezbeđenje kvaliteta (Western Balkans Quality Assurance<br />
Observatory) kako bi se usaglasile zajedničke prakse, pratio dalji razvoj i podstakle inicijative relativnog<br />
upoređivanja (benchmarking).<br />
-‐ Definisane su zajedničke smernice i metodologija osiguranja kvaliteta na nacionalnom i regionalnom nivou.<br />
-‐ Obezbeđena je obuka za veliki broj učesnika.<br />
-‐ Unapređen je tehnički kapacitet tako što je sprovedeno spoljno ocenjivanje kvaliteta visokoškolskih institucija.<br />
Među svim ovim koracima posebno se ističe Zapadnobalkanska opservatorija za obezbeđenje kvaliteta čiji su<br />
osnivači nacionalne agencije za obezbeđivanje kvaliteta iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Osnovna<br />
misija regionalne Opservatorije jeste da objedini pristup dokumentima u oblasti obezbeđenja kvaliteta u visokom<br />
obrazovanju i procedurama akreditacije, primerima dobre prakse, novim trendovima, javnim politikama i postupkom<br />
ocenjivanja zarad efikasnijih akademskih programa i usluga. Regionalna opservatorija sastoji se od dinamičkog vebsajta<br />
koji ima rubriku vesti, mejling liste, deo za preuzimanje korisnih materijala i sl. Opservatorija planira da svoje<br />
aktivnosti i događaje usmeri na nacionalni, regionalni i međunarodni nivo i otvorena je za prijem novih članovaagencija<br />
za osiguranje kvaliteta. Opservatorija bi trebalo da, preko zajedničkog veb-sajta, učini lako dostupnim<br />
uporedive informacije o kvalitetu u visokom obrazovanju svim zainteresovanima na visokoškolskim institucijama.<br />
Veb-sajt Opservatorije je www.qa-observatory.eu i trenutno se radi na dodavanju dokumenata, ali i na pronalaženju<br />
načina za jačanje saradnje sa studentima i ekspertima, kao i na pozivanju drugih agencija za osiguranje kvaliteta iz<br />
Evropske unije i šire. Dok traje projekat, sajt regionalne Opservatorije održava Univerzitet u Alikanteu (koordinator<br />
CUBRIK projekta) a nakon toga odgovornost će biti preneta na nacionalne agencije za kvalitet. Za sada su na sajtu<br />
dostupni sledeći dokumenti: opisi nacionalnih sistema visokog obrazovanja i sistema obezbeđivanja kvaliteta,<br />
pravila i regulative za akreditaciju u proveru kvaliteta koji su kompatibilni sa evropskim standardima i smernicama,<br />
vodič za studente i godišnji izveštaji rada agencija za obezbeđivanje kvaliteta za 2011. godinu.<br />
Više informacija možete pronaći na sledećim sajtovima:www.qa-observatory.eu, www.cubrik.eu ili kontaktirajući dr<br />
Ester Boldrini, sa Univerziteta u Alikanteu (Španija) na mejl eboldrini@dlsi.ua.es, koja je i pripremila ovaj tekst.<br />
[9]
1.6 „Baza znanja“o visokom obrazovanju i istraživanju u regionu<br />
U okviru projekta „Evropske integracije u visokom obrazovanju i istraživanju u zemljama Zapadnog<br />
Balkana“ (European Integration in Higher Education and Research in the Western Balkans)<br />
uspostavljena je regionalna „baza znanja“ (Knowledge Base) koju čine značajne informacije, podaci,<br />
analize, dokumenti i ostali izvori o visokom obrazovanju i istraživanjima u zemljama Zapadnog<br />
Balkana. Baza je namenjena visokoškolskim ustanovama, donosiocima odluka, studentima,<br />
stručnjacima i istraživačima i javnosti uopšte, u regionu i šire.<br />
Bazu čine četiri centralna dela, i to: baza kvantitativnih podataka (Database), baza strateških<br />
dokumenata i pravnih akata (Documents), biblioteka u kojoj se skladište postojeće studije, izveštaji i<br />
naučni članci (Library) i deo sajta koji se odnosi na rezultate istraživanja u okviru ovog projekta<br />
(Project results). Veb-sajt takođe ima i sekciju za vesti (In Focus), kao i bazu korisnih linkova, kada<br />
su u pitanju istraživanja u ovoj oblasti (Links).<br />
Cilj projekta je unapređenje kapaciteta institucija za istraživanje u oblasti visokog obrazovanja, a<br />
posebno u oblasti analize politika visokog obrazovanja i nauke, kao i doprinos formiranju politika<br />
zasnovanih na znanju. Partneri na projektu su Institut za pedagoška istraživanja (PFI) i Centar za<br />
evropske studije (ARENA) Univerziteta u Oslu, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu,<br />
Sveučilište u Zagrebu, Centar za obrazovne politike (Beograd) i Norveški institut za proučavanje<br />
inovacija, istraživanja i obrazovanja (NIFU). Projekat će trajati do 2014. godine.<br />
„Baza znanja“ je zamišljena tako da se kontinuirano razvija i dopunjuje novim dokumentima i<br />
podacima o sistemima visokog obrazovanja i istraživanja u regionu i kao takva bude javno dostupna.<br />
Ukoliko želite da dobijate informacije o projektu putem mejling liste, možete se prijaviti na vebsajtu<br />
www.herdata.org (link na dnu stranice).<br />
[10]<br />
Jelena Branković, Centar za obrazovne politike
U Beogradu je od 10. do 12. septembra održana<br />
dvadeset peta, jubilarna, godišnja konferencija<br />
Konzorcijuma istraživača visokog obrazovanja (CHER)<br />
organizovana od strane Centra za obrazovne politike u<br />
Beogradu i Centra za studije obrazovnih politika<br />
Univerziteta u Ljubljani. Konferencija je okupila više od<br />
stotinu istraživača iz oblasti visokog obrazovanja iz svih<br />
delova Evrope ali i Kanade, Južne Amerike, Hong<br />
Konga, Južne Koreje i sa Novog Zelanda. Tema<br />
ovogodišnje CHER konferencije bila je „Visoko<br />
obrazovanje i dinamika društva“ čime su organizatori<br />
još jednom želeli da istaknu da je međusobno delovanje<br />
visokog obrazovanja i društva uvek „dvosmerna ulica“ i<br />
to veoma živa. Na konferenciji je predstavljeno više od<br />
80 radova koji su pokrili različite teme - akademska<br />
profesija, upravljanje, finansiranje, javne politike,<br />
kvalitet, internacionalizacija, pristup visokom obrazovanju<br />
i sl.<br />
Sva tri dana konferencija je imala po jednog uvodnog<br />
izlagača. Prvog dana, to je bio Hju Lauder sa<br />
Univerziteta u Batu iz Velike Britanije koji je kritički<br />
sagledao konvencionalni pristup vezi između visokog<br />
obrazovanja i ljudskog kapitala. Lauder je kritikovao<br />
„ekonomiju znanja“ kao koncept i pretpostavke teorije<br />
ljudskog kapitala, po kojoj sa rastom nivoa<br />
obrazovanosti raste i materijalna korist koja iz<br />
obrazovanja proizilazi. Lauder se pozvao na podatke<br />
dobijene iz projekta sa fokusom na transnacionalnim<br />
kompanijama koji ukazuju da uvećanje ljudskog<br />
kapitala i nivoa veština ne znači neophodno smanjenje<br />
siromaštva. On je apelovao na aktivnije sagledavanje<br />
ove činjenice i suprotstavljanje „kapitalizmu znanja“.<br />
Drugog dana, govorila je Srbijanka Turajlić sa<br />
Univerziteta u Beogradu predstavljajući svoja zapažanja<br />
o obrazovnoj reformi u regionu Zapadnog Balkana i<br />
fokusirajući se na promeljivu prirodu odnosa nastavnik-<br />
[11]<br />
1.7 Jubilarna CHER<br />
konferencija<br />
„Visoko obrazovanje<br />
i dinamika društva“<br />
student. Trećeg dana, uvodni izlagač je bio Marten<br />
Simons sa Univerziteta u Luvenu, iz Belgije, koji je<br />
pozvao publiku da sagleda univerzitet kroz prizmu<br />
onoga što je srednjevekovnom periodu nazivano „nekom<br />
vrstom javnog skupa sa obrazovanjem u srcu“, kako bi<br />
se bolje razumela savremena dinamika odnosa<br />
univerziteta i društva. Sva tri predavača i njihova tri<br />
gledišta - globalno, lokalno i istorijsko, podstakla su<br />
brojne zvanične i nezvanične debate na samoj<br />
konferenciji.<br />
Po mišljenju Dominika Antonoviča, istraživača iz<br />
Poljske, dve teme su bile posebno istaknute tokom<br />
konferencije a to su autonomija univerziteta i<br />
internacionalizacija. On je sa zadovoljstvom primetio da<br />
internacionalizacija više nije proces u kojem univerziteti<br />
postaju „više internacionalni“ već se pod tim<br />
podrazumeva „prodaja političkog i institucionalnog<br />
poretka“. Posebno su istaknute teme društvena<br />
odgovornost univerziteta i misija u građanskom društvu,<br />
ciljevi internacionalizacije i uticaj na evropske ideje. S<br />
tim u vezi, primećeno je i pomeranje fokusa istraživanja<br />
sa procesa prenošenja znanja i učenja (teaching and<br />
learning) na ove druge, iako se od CHER konferencija<br />
očekuje da doprinesu i širenju novina u ovom smislu,<br />
pošto je to jedna od ključnih aktivnosti univerziteta.<br />
Pomeranje fokusa se ne smatra propustom organizatora<br />
već posledicom šire slike u ovoj sferi istraživanja i<br />
činjenice da se istraživanje visokog obrazovanja od svog<br />
začetka nalazi na razmeđu više disciplina i njihovih<br />
tradicija.<br />
Konferencija je doprinela i diskusiji o daljem razvoju<br />
istraživanja u visokom obrazovanju i nekoj vrsti<br />
samoreflekcije što se može dovesti u vezu sa pitanjem<br />
finansiranja, disciplinarnim vezama i metodologiji rada.<br />
Istraživači misle da se moraju suočiti sa novom
ealnošću zbog uticaja raznih nacionalnih i<br />
nadnacionalnih tela, kao i da se istraživanja sve više<br />
dešavaju unutar multidisciplinarnih centara koji ne<br />
pripadaju uobičajenoj praksi istraživanja (npr. u okviru<br />
konsultantskih firmi). U nedostatku izvora finansiranja<br />
istraživači često moraju da odluče između agencija<br />
koje imaju stroge normativne principe i saradnje sa<br />
konsultantskim firmama koje opet zahtevaju drugačije<br />
veštine od istraživača. Ovakva situacija se, bez sumnje,<br />
smatra nepovoljnom po istraživanje, jer može odvesti<br />
ka površnom gledanju na to koja vrsta istraživanja se<br />
može ostvariti i kakve će posledice to imati po bazična<br />
istraživanja. Imajući u vidu da je visoko obrazovanje<br />
jedna od centralnih tema u pričama o ekonomiji<br />
znanja, istraživači treba da budu aktivni u javnim<br />
debatama o vrsti stručnog znanja koje istraživanje u<br />
sferi visokog obrazovanja treba da razvija.<br />
Tokom diskusija istaknuta je i uloga disciplina, jer je<br />
visoko obrazovanje oblast bez posebnog disciplinarnog<br />
jezgra. Povela se debata o tome da li postoje<br />
specijalisti ili „generalisti“ za visoko obrazovanje kao i<br />
o identitetu istraživača i o potrebi da se uvede više<br />
metodološke strogosti i veze sa bazičnim disciplinama.<br />
Zaključak je bio da u društvenim naukama ipak postoji<br />
neka zajednička platforma za metodologiju i da je<br />
moguće izvesti metodološki strogo istraživanje i u<br />
multidisciplinarnom kontekstu. Pored toga, rečeno je<br />
da pitanja metodologije i disciplina treba držati<br />
odvojeno iako su oba važna.<br />
Tokom konferencije organizovana je i panel diskusija<br />
povodom 25. godišnjice postojanja CHER-a, tokom<br />
koje je napravljen osvrt na osnivanje konzorcijuma,<br />
njen rast i današnji značaj. Urlih Tajhler i Frans van<br />
Vuht, jedni od osnivača Konzorcijuma, učestvovali su<br />
u ovoj diskusiji.<br />
Konferencija je ove godine bila posebna i po tome što<br />
je po prvi put organizovana u ovom delu Evrope i sa<br />
većim brojem istraživača iz istočne, centralne i<br />
jugoistočne Evrope nego obično. To se objašnjava<br />
činjenicom da je intenzitet istraživanja koje imaju<br />
visoko obrazovanje u svom fokusu tokom prethodnih<br />
godina u ovim zemljama porastao.<br />
Dva dana pre CHER konferencije, održana je radionica<br />
za nedavno uspostavljenu mrežu Mladih istraživača<br />
visokog obrazovanja (ECHER) na kojoj su oni<br />
razmenili kontakte i mišljenja o svom radu i<br />
modalitetima institucionalnog istraživanja.<br />
[12]<br />
Nakon konferencije, u Ljubljani je 13. septembra<br />
organizovan i simpozijum „Prošlost, sadašnjost i<br />
budućnost istraživanja o visokom obrazovanju -<br />
između akademizma i javnih politika“.<br />
Prevod i skraćena verzija tekstova objavljenih na vebsajtu<br />
Centra za obrazovne politike i Udruženja za<br />
razvoj visokog obrazovanja (Higher Education<br />
Development Association HEDDA):<br />
1. http://www.cep.edu.rs/vesti/25th-cherconference-%E2%80%93-enlarging-maphigher-education-research-europe<br />
2. http://uv-net.uio.no/wpmu/hedda/<br />
2012/09/26/25th-annual-cher-conferencecurrent-trends-in-he-research/<br />
Photo credit: Dr. Marcus Gossler / Foter / CC BY-SA
1.8 Anketa o kvalitetu doktorskih studija u<br />
Republici Srbiji tokom 2012. godine<br />
Udruženje studenata doktorskih studija i mladih istraživača Srbije treću<br />
godinu za redom sprovodi anketu o kvalitetu doktorskih studija u<br />
Republici Srbiji.<br />
Doktoranti u Srbiji su počeli da se školuju po novom, Bolonjskom<br />
programu od 2007/2008. godine, u zavisnosti od fakulteta do fakulteta.<br />
Već na samom početku suočili su se sa raznim poteškoćama koje se sreću<br />
prilikom prelaska na nov način rada. Kako bi popravili svoj položaj,<br />
2008. godine osnovano je prvo udruženje koje okuplja doktorante na<br />
Univerzitetu u Novom Sadu. Nakon dve godine rada i uz pomoć kolega<br />
sa drugih univerziteta u Srbiji 2010. godine osnovano je Udruženje<br />
studenata doktorskih studija i mladih istraživača Srbije, skraćeno<br />
Doktoranti Srbije. Osnovni cilj udruženja je rad na unapređenju i razvoju<br />
zajednice studenata doktorskih studija i mladih istraživača Republike<br />
Srbije, njene uloge u društvu, kao i poboljšanje statusa samih doktoranata<br />
i mladih istraživača.<br />
Anketa koju sprovode Doktoranti Srbije spada među značajnije aktivnosti<br />
organizacije i trenutno je jedina anketa koja se sprovodi među svim<br />
doktorantima u Republici Srbiji, bez obzira na kom fakultetu/univerzitetu<br />
se odvijaju njihove doktorske studije. Rezultati ankete se, pre svega,<br />
koriste ca ciljem da se pri pregovorima sa nadležnim ministarstvima,<br />
univerzitetima i drugim institucijama od interesa skrene pažnja na<br />
probleme sa kojima se susreću studenti doktorskih studija u Republici<br />
Srbiji. Dobijeni rezultati se koriste i kao platforma za diskusiju o reformi<br />
doktorskih studija u Srbiji. Rezultati prethodne ankete prezentovani su na<br />
Skupu o doktorskim studijama u Srbiji koji su organizovali Doktoranti<br />
Srbije u saradnji sa HERE timom, GOMES projektom, Univerzitetom u<br />
Novom Sadu, Fakultetom tehničkih nauka u Novom Sadu i Savezom<br />
studenata Beograda uz podršku <strong>Tempus</strong> kancelarije.<br />
Ove godine anketa je modifikovana i dopunjena novim pitanjima od<br />
interesa za kvalitet doktorskih studija u Republici Srbiji. Više o anketi<br />
možete videti na sajtu Udruženja studenata doktorskih studija i mladih<br />
istraživača Srbije: www.doktoranti.org.rs<br />
Slobodan Raičev, predsednik udruženja Udruženje studenata<br />
doktorskih studija i mladih istraživača Srbije<br />
[13]<br />
Prof. dr Radivoje Mitrović<br />
Prof. dr Branko Kovačević<br />
Prof. dr Miroslav Vesković
DEO I I<br />
REZULTATI<br />
PRETHODNIH<br />
KONKURSNIH<br />
ROKOVA ZA<br />
PROJEKTE I NOVI<br />
KONKURSI<br />
Image courtesy of suphakit73 at<br />
FreeDigitalPhotos.net<br />
2.1 Rezultati petog <strong>Tempus</strong> IV konkursa za projekte<br />
U prethodnom <strong>Tempus</strong> IV konkursu Srbija je učestvovala sa 59 projektnih<br />
prijava od kojih su čak 26 prijavljene sa visokoškolskim institucijma iz<br />
Srbije kao koordinatorima.<br />
Za finansiranje je odabrano trinaest i oni će u novoj akademskoj 2012/13.<br />
Godini započeti svoju realizaciju na visokoškolskim institucijama uz učešće<br />
velikog broja neakademskih partnera. Visokoškolske institucije iz Srbije<br />
koordiniraće čak osam od pomenutih trinaest projekata, što je do sada<br />
najveći broj u jednom konkursnom roku. Deset projekata uključuju i druge<br />
zemlje regiona Zapadnog Balkana.<br />
Teme koje će se obrađivati u novim projekatima jesu, između ostalog,<br />
modernizacija univerziteta i jačanja inovativnog potencijala okruženja,<br />
uspostavljanje interdisciplinarnih i studija koje se fokusiraju na energetsku<br />
efikasnost i obnovljive izvore energije, biomedicinsko inženjerstvo,<br />
industrijski razvoj proizvoda i modernizacija strukovnih studija poljoprivrede<br />
i prehrambene tehnologije. Tu je i projekat koji treba da podrži<br />
pronalaženje održivog i jednakopravnog načina finansiranja u visokom<br />
obrazovanju, zatim projekti za razvijanje obuka za javnu upravu u kontekstu<br />
evropskih integracija i projekat kroz koji će se poboljšati standardi rada i<br />
organizovati specifične obuke za tehničko osoblje u pozorištima.<br />
Visokoškolske institucije će kroz nove projekte moći da kupe i raznovrsnu<br />
laboratorijsku opremu koja je primenljiva u nastavi a i pruža mogućnosti<br />
bolje saradnje sa neakademskim okruženjem.<br />
Za finansiranje učešća u pomenutim projektima izdvojeno je 6.3 miliona<br />
evra iz fondova predpristupne pomoći Evropske unije za Srbiju, a veći iznos<br />
biće raspoloživ i za novi <strong>Tempus</strong>ov konkursni rok.<br />
Više detalja o ovim i svim ostalim <strong>Tempus</strong> projektima biće dostupno u bazi<br />
podataka na sajtu <strong>Tempus</strong> kancelarije.<br />
Ove godine, Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj<br />
Mitrovici učestvuje u tri nova <strong>Tempus</strong> projekta koji se finansiranju iz<br />
<strong>Tempus</strong> budžeta za Kosovo pod Rezolucijom Saveta bezbednosti<br />
Ujedinjenih nacija 1244/99.<br />
U tabeli koja sledi možete videti novoodabrane <strong>Tempus</strong> projekte, njihove<br />
teme i institucije-učesnice iz Srbije.<br />
[14]
KOORDINATOR NAZIV PROJEKTA INSTITUCIJE IZ SRBIJE TEMPUS<br />
GRANT (U<br />
EUR)<br />
RED.<br />
BR.<br />
730.582,64<br />
Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u Kragujevcu, Univerzitet u Novom<br />
Sadu, Univerzitet Metropolitan, „Unija Čačak 2000“ - nezavisno udruženje<br />
malih i srednjih privatnih preduzeća, Kompanija ComTrade IT solutions<br />
and Services, Privredna komora Srbije, Nacionalni savet za visoko<br />
obrazovanje<br />
Interdisciplinarni<br />
programi iz oblasti<br />
računarstva prilagođeni<br />
potrebama tržista rada<br />
1 Univerzitet u<br />
Talinu, Estonija<br />
504.380,00<br />
Visoka tehnička škola strukovnih studija u Požarevcu,<br />
Visoka poljoprivredna škola strukovnih studija u Šapcu,<br />
Visoka škola primenjenih strukovih studija u Vranju,<br />
Univerzitet Megatrend, Institut za stočarstvo, Zemun, Zapadnobalkanski<br />
socio-sekonomski centar, Institut za krmno bilje, Kruševac<br />
Reformisanje<br />
strukovnih studija iz<br />
oblasti poljoprivrede u<br />
regionu Zapadnog<br />
Balkana<br />
2 Visoka<br />
poljoprivrednoprehrambena<br />
škola<br />
strukovnih studija,<br />
Prokuplje<br />
507.073,13<br />
Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u Nišu,<br />
Inženjerska komora Srbije, Agencija za energetsku efikasnost<br />
Energetska efikasnost,<br />
izvori obnovljive<br />
energije i uticaj na<br />
životnu sredinu - master<br />
studije<br />
3 Državni<br />
univerzitet u<br />
Novom Pazaru<br />
[15]<br />
689.484,88<br />
Univerzitet u Novom Sadu, Poslovno-tehnološki inkubator tehničkih<br />
fakulteta - Beograd, Poslovni inkubator - Novi Sad, Intranea Solutions -<br />
Kragujevac, Biznis inovacioni centar - Kragujevac<br />
Modernizacija<br />
univerziteta zemalja<br />
Zapadnog Balkana kroz<br />
jačanje struktura i<br />
usluga u oblasti<br />
transfera znanja,<br />
istraživanja i inovacija<br />
4 Univerzitet u<br />
Kragujevcu<br />
860.190,23<br />
Univerzitet u Novom Sadu, SANU - Matematički instutut, Visoka škola<br />
strukovnih studija za informacione i komunikacione tehnologije u<br />
Beogradu, Univerzitet Metropolitan<br />
Vizuelnost i<br />
matematika: Iskustveno<br />
izučavanje matematike<br />
kroz likovne umetnosti,<br />
nauku i igre<br />
5 Koledž „Esterhazy<br />
Karoly“, Mađarska<br />
1.179.999,50<br />
Univerzitet u Kragujevcu, Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u Nišu,<br />
Univerzitet odbrane, Vojnomedicinska akademija, Klinički centar<br />
Kragujevac, „Narcissus“, Ada, Beograd, „Ortodent“, Niš, „Ortokon“, Niš,<br />
Lekarska komora Srbije<br />
Studije iz oblasti<br />
bioinženjeringa i<br />
medicinske informatike<br />
6 Univerzitet u<br />
Birmingemu,<br />
Velika Britanija
506.797,31<br />
Univerzitet u Novom Sadu, Državni univerzitet u Novom Pazaru, Klinika<br />
za rehabilitaciju „ Dr. Miroslav Zotović“ - Beograd, Institut za zaštitu<br />
zdravlja dece i omladine Vojvodine, Specijalna bolnica za lečenje<br />
neuromišićnih bolesti u Novom Pazaru<br />
Pomoć ljudima sa<br />
posebnim potrebama:<br />
plan i program za<br />
interaktivno dejstvo<br />
između čoveka i<br />
pomoćnih sredstava<br />
Kursevi obuke javnih<br />
službi u regionu<br />
Zapadnog Balkana o<br />
održivom<br />
infrastrukturnom<br />
razvoju<br />
U pravcu održivog i<br />
jednakopravnog<br />
finansiranja visokog<br />
obrazovanja u Bosni i<br />
Hercegovini, Crnoj Gori<br />
i Srbiji<br />
7 Univerzitet u<br />
Beogradu<br />
735.747,62<br />
Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u Kragujevcu, Stalna konferencija<br />
gradova i opština Srbije<br />
Kraljevski institut<br />
za tehnologiju,<br />
Švedska<br />
8<br />
919.209,81<br />
Univerzitet u Novom Sadu, Univerzitet Singidunum, Centar za obrazovne<br />
politike, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Studentska<br />
konferencija univerziteta Srbije<br />
Univerzitet u<br />
Beogradu<br />
9<br />
665.611,05<br />
Univerzitet u Novom Sadu, Univerzitet u Beogradu, Agencija za zaštitu<br />
životne sredine, Institut za javno zdravlje Vojvodine, Javno komunalno<br />
preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ - Novi Saf<br />
Mreža za obrazovanje i<br />
obuku javnih ekoloških<br />
laboratorija<br />
Slovački<br />
tehnološki<br />
univerzitet u<br />
Bratislavi,<br />
Slovačka<br />
10<br />
[16]<br />
628.030,29<br />
Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u Kragujevcu, Univerzitet u Novom<br />
sadu, Visoka tehnička škola strukovnih studija, Niš, Visoka tehnička škola<br />
strukovnih studija, Subotica, Visoka strukovna škola za tekstil, Leskovac,<br />
Visoka tehnička mašinska škola strukovnih studija, Trstenik, Visoka<br />
železnička škola strukovnih studija, Beograd, Visoka škola strukovnih<br />
studija, Požarevac, Nacionalna služba za zapošljavanje, Regionalna<br />
privredna komora, Niš, Regionalna privredna komora, Kragujevac, „Goša“<br />
fabrika opreme i mašina a.d., Smederevska Palanka, Zastava, Kragujevac<br />
Unapređenje studija<br />
razvoja proizvoda u<br />
Srbiji i Bosni i<br />
Hercegovini<br />
11 Univezitet u Nišu<br />
699.393,87<br />
Univerzitet u Nišu, Beogradska otvorena škola<br />
Razvoj trening<br />
programa usmerenih na<br />
javne politike EU u<br />
kontekstu evropskih<br />
integracija<br />
12 Univerzitet u<br />
Beogradu<br />
701.151,79<br />
Univerzitet umetnosti u Beogradu, Srpsko narodno pozorište, Novi Sad,<br />
Narodno pozorište, Užice<br />
Razvoj i<br />
implementacija<br />
kurseva za pozorišne<br />
tehničare i inscipijente<br />
13 Univerzitet u<br />
Novom Sadu
ŠESTI<br />
TEMPUS IV KONKURS<br />
Rok za podnošenje prijava za šesti po redu konkurs za projekte u okviru <strong>Tempus</strong> IV faze je mart 2012. godine.<br />
Očekuje se da institucije iz Srbije, koje već imaju zavidno iskustvo sa pisanjem i koordiniranjem projekata<br />
učestvuju na ovom konkursu sa dobrim brojem kvalitetnih prijava. Na ovaj način obezbediće se preduslov za što<br />
bolji položaj zemlje u novom programu Evropske unije za saradnju u oblasti obrazovanja („Erazmus za sve“).<br />
Visokoškolske institucije iz Srbije mogu konkurisati u okviru neke od tri <strong>Tempus</strong>ove tematske celine: reforma i<br />
modernizaciju kurikuluma, unapređenje upravljanja institucijama i saradnja visokog obrazovanja u društva. Prednost<br />
će imati projektne prijave koje, u skladu sa ciljevima projekta, uključe primeren broj neakademskih partnera<br />
(preduzeća, privrednekomore, ministarstva, vladine agencije, udruženja, studentske organizacije). Prioritet se daje i<br />
prijavama iz oblasti strukturnih mera kao i onim prijavama koje uključe relevantan broj visokoškolskih institucija i<br />
obezbede bolju geografsku pokrivenost partnerske zemlje. Vredi istaći da su osnovne i srednje škole i njihova<br />
udruženja mogući partneri za <strong>Tempus</strong> projekte, posebno one koji se bave nekom od tema obrazovanja na<br />
preduniverzitskom nivou. Komplementarnost sa drugim projektima Evropske unije, kakav je projekat za pomoć<br />
reformi srednjeg stručnog obrazovanja i obuka (Modernisation of the VET System in Serbia) u smislu obuka za<br />
nastavnike i širenje pilot profila na nivou zemlje su moguće teme i za ovaj konkursni rok.<br />
Izvršna agencije podstiče visokoškolske institucije iz partnerskih zemalja da se prihvate uloge koordiniranja<br />
projektima, ako za to imaju kapacitete i mogućnosti. Istovremeno je skrenuta pažnja da istraživački instituti, centri,<br />
fakulteti ili bilo koje druge jedinice visokoškolskih institucija ne mogu biti koordinatori <strong>Tempus</strong> projekata, bez<br />
obzira na njihov status pravnog lica. Kada su univerziteti u pitanju i dalje je neophodno da rektorati potpisuju<br />
celokupnu dokumentaciju za projektne prijave kao i da što bolje koordiniraju proces prijavljivanja projekata.<br />
Očekuje se da šesti konkurs donese i izvesne važne novine, te je zbog toga neophodno pažljivo pročitati konkursnu<br />
dokumentaciju sa sajta Izvršne agencije (EACEA).<br />
Ministarstva, kao i ranije, u fazi prijave projekata mogu da pošalju samo pismo podrške ali pre potpisivanja ugovora<br />
mora se dostaviti pravi mandate form.<br />
Prijavni formular i sve instrukcije u vezi sa ovim konkursom dostupne su za preuzimanje na centralnom sajtu<br />
programa: http://eacea.ec.europa.eu/tempus/funding/higher_education_institutions_en.php.<br />
Onima koji konkurišu savetuje se pažljivo iščitavanje svih instrukcija kako bi izbegli tehničke i druge probleme sa<br />
podnošenjem prijava. U ovom konkursnom roku poštom se na adresu Izvršne agencije u Briselu dostavlja prateća<br />
dokumentacija dok se sam prijavni formular šalje ili “učitava” putem internet veze u bazu prijava Izvršne agencije<br />
(nije ga potrebno štampati i slati poštom). Do kraja 2012. i početkom 2013. godine <strong>Tempus</strong> kancelarija u Srbiji će<br />
organizovati radionice na kojim će biti pojašnjeno pisanje projekata kroz praktične primere i rad u malim grupama.<br />
Datumi i mesta održavanja radionica biće objavljeni u vestima na sajtu <strong>Tempus</strong> kancelarije.<br />
Na raspolaganju Vam stoji i rublika Često postavljana pitanja na našem sajtu: http://www.tempus.ac.rs/sr/home/<br />
tempus-projekti-u-srbiji/cesto-postavljana-pitanja/#priprema-proj<br />
[17]
U nastavku vam predstavljamo nacionalne i regionalne priorite za region Zapadnog Balkana za šesti <strong>Tempus</strong> IV<br />
konkurs. Detaljne tabele sa nacionalnim i regionalnim prioritetima svih zemalja učesnica možete pronaći u tekstu<br />
Konkursa:<br />
PRIORITIES<br />
FOR JOINT<br />
PROJECTS<br />
NATIONAL PRIORITIES - SERBIA REGIONAL PRIORITIES - WESTERN<br />
BALKANS<br />
Curricular Reform Teacher training and education science, Social<br />
and behavioural science (all excluding<br />
economics), Business and administration, Law,<br />
Veterinary, Robotics and aeronautical<br />
engineering, Urban and regional planning,<br />
Building and Civil engineering, Nursing and<br />
caring, Dental studies, Social services, Personal<br />
services, Transport services, Interdisciplinary<br />
and Multidisciplinary sciences.<br />
Governance<br />
Reform<br />
Higher Education<br />
and Society<br />
PRIORITIES<br />
FOR<br />
STRUCTURAL<br />
MEASURES<br />
Governance<br />
Reform<br />
Higher Education<br />
and Society<br />
It is not possible to submit this type of national<br />
joint projects for Serbia in Call 6<br />
- Training of non-university teachers<br />
- Training courses for public services (ministries,<br />
regional/ - local authorities<br />
- Qualifications frameworks<br />
[18]<br />
Education/pedagogy (including primary and<br />
secondary teacher training), vocational education<br />
and training, rural development, law and good<br />
governance (including human rights)<br />
- University management and services for students<br />
- Introduction of quality assurance<br />
- Institutional and financial autonomy and<br />
accountability<br />
- Equal and transparent access to higher education<br />
- Development of partnerships with enterprises<br />
- Knowledge triangle education-researchinnovation<br />
- Training courses for public services (ministries,<br />
regional/local authorities)<br />
- Development of lifelong learning in society at<br />
large<br />
- Qualifications frameworks<br />
NATIONAL PRIORITIES - SERBIA REGIONAL PRIORITIES - WESTERN<br />
BALKANS<br />
- University management and student services<br />
- Institutional and financial autonomy and<br />
accountability<br />
- Development of international relations<br />
- Training of non-university teachers<br />
- Development of partnerships with<br />
enterprises<br />
- Development of lifelong learning in society<br />
at large<br />
- Qualifications frameworks<br />
- University management and services for<br />
students<br />
- Introduction of quality assurance<br />
- Institutional and financial autonomy and<br />
accountability<br />
- Equal and transparent access to higher<br />
education<br />
- Development of partnerships with enterprises<br />
- Knowledge triangle education-researchinnovation<br />
- Training courses for public services (ministries,<br />
regional/local authorities)<br />
- Development of lifelong learning in society at<br />
large<br />
- Qualifications frameworks
2.2 TEMPUS VESTI<br />
Treći koordinativni<br />
sastanak <strong>Tempus</strong><br />
projekata<br />
U saradnji sa<br />
Ministarstvom prosvete,<br />
nauke i tehnološkog<br />
razvoja <strong>Tempus</strong> kancelarija<br />
je u ponedeljak, 22.<br />
oktobra organizovala treći<br />
Koordinativni sastanak<br />
<strong>Tempus</strong> projekata u kojem<br />
je učestvovalo preko 90<br />
predstavnika tekućih<br />
projekata i predstavnika<br />
službi za međunarodnu<br />
saradnju kao i finansijskih<br />
službi velikih univerziteta.<br />
Sastanak su vodili prof. Radivoje Mitrović, državni sekretar Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i<br />
g-đa Marija Filipović-Ožegović, koordinator <strong>Tempus</strong> kancelarije u Srbiji.<br />
U uvodnom delu, Profesor Mitrović je podsetio prisutne da je veoma važno kako se izvode postojeći <strong>Tempus</strong><br />
projekti, jer to utiče i na buduće učešće Srbije u projektima Evropske unije, na uslove pod kojima ćemo ih sprovoditi<br />
i koliko ćemo sredstava dobiti. Imajući u vidu tešku finansijsku situaciju i veliki broj pitanja koja su za državu od<br />
prioritetnog značaja, profesor je spomenuo i da u skorije vreme za reformu obrazovanja neće biti dovoljno sredstava<br />
iz državnog budžeta. Podsetio je takođe da reforma obrazovanja ne treba da bude sama sebi cilj i da bi trebalo da se<br />
sprovede nevezano za podršku Evropske unije ali da, kad takva podrška već postoji, treba biti maksimalno efikasan.<br />
Profesor Mitrović je takođe istakao da će u skorije vreme biti usvojena Strategija razvoja obrazovanja koja će važiti<br />
za period do 2020. godine i duže, kao i da je u pripremi akcioni plan za sprovođenje strategije koji će biti objedinjen<br />
sa akcionim planom za razvoj nauke, a sve u cilju dalekosežnog unapređenja obrazovanja kao i ekonomskog i<br />
svakog drugog boljitka zemlje.<br />
Profesor Mitrović je predstavio svoje nove kolege prof. Zorana Mašića, državnog sekretara i prof. Slobodana<br />
Stupara, pomoćnika ministra za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, i istakao<br />
odličnu saradnju Ministrastva sa Nacionalnom <strong>Tempus</strong> kancelarijom. S obzirom na to da je dobra koordinacija svih<br />
aktera ključna, profesor je spomenuo spremnost za redovno organizovanje novih koordinativnih sastanaka projekata.<br />
G-đa Marija Filipović-Ožegović je izrazila zadovoljstvo zbog vesti o skorom usvajanju Strategije razvoja<br />
obrazovanja jer će se to odraziti i na uspešnije sprovođenje projekata. Ona je rekla da je <strong>Tempus</strong> Kancelarija<br />
zagovornik redovnih sastanaka <strong>Tempus</strong> projekata, koordinativnih kao i tematskih i pozvala učesnike da podnesu<br />
predloge za teme sledećeg tematskog sastanka. Kao glavni cilj i temu ovog trećeg koordinativnog sastanka, g-đa<br />
Filipović Ožegović je istakla prevenciju mogućih problema u vezi sa finansijskim menadžmentom.<br />
[19]
Sastanak se odvijao u dva dela. U prvom delu razgovaralo se o smernicama za uspešno sprovođenje <strong>Tempus</strong><br />
projekata kao i preporukama za uspešan finansijski menadžment. Izvojeno je devet elemenata za uspešno<br />
sprovođenje projekata važnih i sa stanovišta koordinatora projekta i njihovih partnera - dobro poznavanje <strong>Tempus</strong><br />
pravila, jasna raspodela zadataka i odgovornosti, timski rad na svim partnerskim institucijama (timovi sastavljeni od<br />
nastavnog, administrativnog i tehničkog osoblja), podrška uprave institucija, dobro planiranje i spremnost za<br />
prilagođavanje radnog plana, jasni parametri za odlučivanje i redovna komunikacija, širenje informacija o<br />
rezultatima projekta i stalna samoevaluacija. Ukazano je i na važnost razmišljanja o aktivnostima koje vode ka<br />
održivosti rezultata projekata. S tim u vezi, učesnici skupa su savetovani da prošire informacije o projektima među<br />
svojim kolegama na institucijama jer je to jedan od načina da se doprinese i boljem prihvatanju rezultata.<br />
Koordinatorima je zatim preporučeno da na početku projekta potpišu podugovore sa partnerima i prebace deo<br />
odgovornosti na partnerske institucije kao i da definišu sve napred iznete važne elemente. Partnerima je savetovano<br />
da se pre potpisivanja podugovora upute u pravila programa, razumeju svoj udeo u aktivnostima i preporuke za<br />
sprovođenje projekta, kako u daljem toku projekta ne bi bilo iznenađenja.<br />
Dva izlaganja na trećem koordinativnom skupu imala su za cilj davanje saveta za bolji finansijski menadžement<br />
projekata. G-đa Nina Stojanović iz <strong>Tempus</strong> kancelarije ukazala je učesnicima na novoobjavljene dokumente sa sajta<br />
Izvršne agencije: Financial Information Kit i Report on Factual Findings on the Financial report sa kojima učesnici<br />
projekata moraju biti upoznati. Ona je napravila uporedni pregled najčešćih zamerki u finansijskom menadžmentu<br />
projektima po kategorijama troškova (honorari, putni troškovi, oprema, štampanje i drugi troškovi) i dala savete o<br />
tome kako se oni mogu preduprediti. G-đa Marija Šola, sa Univeziteta u Beogradu je govorila o finansijskom<br />
mendžmentu projektima oslanjajući se na primere i rešenja sa svog univerziteta. G-đa Šola je istakla da je izuzetno<br />
važno postupati u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i navela primer razlike između Ugovora o delu i Ugovora<br />
o autorskom delu u okviru <strong>Tempus</strong> kategorije honorara za rad na projektu. G-đa Šola je takođe dala savete u vezi sa<br />
revizijom, i istakla značaj konsultovanja domaćih revizora u cilju pomoći i pripreme za kontrolu iz Brisela.<br />
Spomenuto je takođe da Izvršna agencija Evropske komisije može zatražiti i vanrednu verifikaciju trošenja sredstava<br />
na projekima, i to pre podnošenja srednjoročnog ili završnog izveštaja, ostavljajući veoma kratak rok za podnošenje<br />
dokumenata. Stoga je uredno vođena i blagovremeno sređena finansijska dokumentacija u projektima dodatno<br />
važna.<br />
U drugom delu koordinativnog sastanka održane su dve paralelne radionice – jedna sa uputstvima za izradu<br />
srednjoročnog i druga za izradu završnog izveštaja o projektima a predstavljena su i dva primera dobre prakse sa<br />
univerziteta u Srbiji.<br />
[20]
G-đa Jasmina Gajić iz <strong>Tempus</strong> kancelarije je objasnila koja je svrha izveštavanja kada je projekat na sredini<br />
sprovođenja i tom prilikom navela sledeće razloge: prvi - što će se svi učesnici projekta upoznati sa njegovim<br />
napretkom na drugim partnerskim institucijama; drugi - što će tako koordinator a i ostali učesnici u projektu, moći<br />
da provere da li su i dalje na dobrom putu u radu; treći - podnošenje srednjoročnog izveštaja je potrebno kako bi<br />
Izvršna agencija imala uvid dokle se sa projektom stiglo i kako se isti sprovodi do datog momenta.<br />
Kada je u pitanju sadržaj uzveštaja, posebno je naglašeno da mora postojati doslednost izveštaja u odnosu na radni<br />
plan. Ukoliko nešto nije urađeno, ili ako je nešto urađeno dodatno, sve se mora navesti. Takođe, ukoliko je došlo do<br />
revizije nekog segmenta projekta u odnosu na radni plan, srednjoročni izveštaj je poslednja prilika da se to<br />
predstavi. G-đa Gajić je u tom smislu dala preporuku da se uvek prati logička matrica iz prijave projekta.<br />
U nastavku radionice, kratku prezentaciju održao je i profesor Miladin Stefanović, ispred Univerziteta u Kragujevcu.<br />
Projekat ISIS, čiji je koordinator, predstavlja primer dobre prakse. Profesor Stefanović je preporučio prisutnima da<br />
počnu sa pisanjem izveštaja na vreme, vode uredne beleške o dešavanjima na projektu i redovno ih dopunjavanju,<br />
kako ne bi bilo problema kada se približi rok za predaju izveštaja. Čim srednjoročni izveštaj bude odobren, treba<br />
početi sa pisanjem finalnog izveštaja. Profesor je takođe savetovao da se, kada stigne odgovor na podneti izveštaj<br />
od Izvršne agencije, svi akteri konzorcijuma obaveste o eventualnim zamerkama i savetima koje je dala Agencija, a<br />
sve u cilju unapređenja projekta. Zarad javnosti u radu i preglednosti, preporučljivo je da se sve aktivnosti i sva<br />
dokumenta redovno kače na sajt projekta. Takođe, nakon svake mobilnosti, treba odmah sve ubaciti u tabele, i tako<br />
sprečiti da se kasnije neka aktivnost pogrešno zabeleži ili zaboravi.<br />
Do sada su samo dva projekta iz Srbije podnela završni izveštaj, te je smisao druge radionice bio da se pomogne<br />
onima koji se tek nalaze pred ovim zahtevnim zadatkom. Svoje iskustvo u pisanju završnog izveštaja predstavila je<br />
prof. Vera Marković sa Univerziteta u Nišu, koja je učestovala u pisanju izveštaja za projekat SIQAS. Prof.<br />
Marković je istakla da je neophodno čuvati sva dokumenta na jednom mestu, budući da period od dva meseca koliko<br />
je dato za pisanje izveštaja, nije dovoljan da bi se oni naknadno pribavljali. Ukazala je i na važnost timskog rada, tj.<br />
da koordinator projekta delegira zadatke drugim članovima svog tima, kao i partnerskim institucijama, budući da je<br />
teško da samo jedna osoba vodi računa o svemu. Prof. Marković je savetovala učesnicima da, pored ljudskih, dobro<br />
organizuju i svoje prostorne i tehničke resurse. Ona je zatim pažnju posvetila finansijskom delu završnog izveštaja.<br />
Detaljan zapisnik i sve prezentacije sa trećeg koordinativnog sastanka možete preuzeti na sledećem linku: http://<br />
www.tempus.ac.rs/news/242/85/Treci-koordinativni-sastanak-<strong>Tempus</strong>-projekata/<br />
[21]
MASTER IZ EVROPSKIH STUDIJA<br />
Univerziteti u Novom Sadu i Nišu, u saradnji sa Univerzitetom „Sofija Antipolis“ u Nici (Francuska)<br />
i Univerzitetom u Frajbergu (Nemačka) uskoro će, po dobijanju rešenja o akreditaciji, raspisati<br />
konkurs za upis studenata na master akademske studije pod nazivom „Evropske studije“ koje su<br />
razvijene u okviru istoimenog <strong>Tempus</strong> projekta. Studije traju jednu godinu (dva semestra). Prvi<br />
semestar se pohađa na Univerzitetu u Novom Sadu ili na Univerzitetu u Nišu, u zavisnosti od toga<br />
koji je univerzitet student upisao, a drugi na jednom od dva evropska univerziteta - Univerzitetu u<br />
Nici ili Univerzitetu u Frajbergu. Nastava će se odvijati na srpskom i engleskom jeziku. Uslov za upis<br />
je da kandidat ima najmanje 240 ESPB. Obavezno je znanje engleskog jezika, a prednost pri upisu<br />
imaju kandidati koji znaju i francuski i/ili nemački jezik.<br />
Šest najboljih studenata sa Univerziteta u Novom Sadu, odnosno četiri studenta sa Univerziteta u<br />
Nišu, koji ispune sve neophodne uslove, dobiće stipendije za finansiranje jednosemestralnog<br />
studijskog boravka na jednom od dva evropska partnerska univerziteta. Dodatne informacije su<br />
dostupne na sajtu projekta http://www.europeanstudies.rs.<br />
Specijalističke studije<br />
“Puštanje leka u promet”<br />
Na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu započela<br />
je realizacija novog studijskog programa akademskih<br />
specijalističkih studija, razvijenog u skladu sa potrebama znanja<br />
za obavljanje poslova odgovorne osobe za puštanje leka u promet<br />
u skladu sa odredbama Zakona o lekovima i medicinskim<br />
sredstvima Republike Srbije i EU Direktive 2001/83/EC<br />
”Medicinal products for human use”.<br />
Program je razvijen kao deo projektnih aktivnosti <strong>Tempus</strong><br />
projekta „Poslediplomsko usavršavanje farmaceuta – korak<br />
napred“ (http://pqpharm.ac.rs), čiji je nosilac Univerzitet u Beogradu, a u saradnji sa kolegama sa Univerziteta u<br />
Griniču, Univerziteta u Dablinu, Univerziteta u Ljubljani i BE-i Instituta iz Ljubljane, kao i uz podršku kolega iz<br />
farmaceutske industrije, Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije i Ministarstva zdravlja Republike Srbije.<br />
U saradnji sa kolegama sa evropskih univerziteta, osmišljeni su nastavni sadržaji i metode koje uključuju elemente<br />
e-učenja, učenja na radnom mestu, uz pristup zasnovan na rešavanju problema i rad u malim grupama. Prva<br />
generacija od 20 polaznika, čija je školarina finansirana iz sredstava Projekta, uspešno privodi kraju aktivnosti na<br />
prvoj godini studija. Mišljenje i komentari polaznika prve generacije predstavljaju dragocen doprinos daljem radu<br />
na unapređenju nastave, a planirano je i njihovo uključivanje u realizaciju nastavnih aktivnosti kao saradnika iz<br />
prakse i mentora za učenje na radnom mestu budućih generacija studenata.<br />
Prof. dr Jelena Parojčić, Farmaceutski fakultet, Univerzitet u Beogradu, koordinator projekta<br />
[22]
Programi za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju<br />
U Beogradu je, krajem septembra, održana završna konferencija projekta Master programi za prekvalifikaciju i<br />
dokvalifikaciju. Do sada je diplomiralo 68 studenata od ukupno 258 upisanih, koliko ih je bilo upisano na novih<br />
osam master programa u dve generacije. Svi univerziteti iz Srbije, koji su učestvovali na ovom projektu, potrudili su<br />
se da kroz saradnju sa Nacionalnom službom za zapošljavanje pruže što bolju podršku studentima. Univerzitet u<br />
Kragujevcu je bio dosta uspešan u ovom pogledu i do sada se zaposlilo 15 od 20 diplomiranih studenata master<br />
studija. Za potrebe projekta je nabavljena i oprema, u iznosu od oko 140.000 evra, koja je sada vlasništvo<br />
Univerziteta u Novom Sadu, Beogradu, Nišu i Kragujevcu.<br />
Ono što razlikuje ove master programe, razvijene u okviru navedenog projekta od ostalih, jeste jedinstvena struktura<br />
studijskih programa, gde polovinu predmeta čine stručni predmeti, a drugu polovinu oni koji su se iz ugla<br />
poslodavaca pokazali kao najpotrebniji, a to su tzv. veštine. Predstavnici poslodavaca koji su takođe učestvovali u<br />
radu na ovom projektu su tokom konferencije istakli da je dragoceno što su dobili opise kompetencija svršenih<br />
studenata. Naveli su, takođe, da bi bilo odlično ukoliko bi dodatak diplome i opisi kompetencija o studijskim<br />
programima koji postoje na univerzitetima i visokim školama uvek bili dostupni, jer samo iz naziva programa ne<br />
mogu da dokuče šta sve diplomirani student zna i gde bi mogao da radi.<br />
PROGRAM PODRŠKE SREDNJOŠKOLCIMA ZA UPIS NA<br />
FAKULTETE U SRBIJI<br />
<strong>Tempus</strong> projekat „Jednak pristup za sve: osnaživanje socijalne dimenzije u cilju jačanja Evropskog<br />
prostora visokog obrazovanja“ će tokom školske 2012/13. godine pilotirati program podrške<br />
učenicima srednjih škola za upis na fakultet, kao deo aktivnosti razvijanja sistemske i dugoročne<br />
podrške poboljšanju šansi za dostupnost visokog obrazovanja deci iz rizičnih grupa. Program<br />
podrške će obuhvatiti psiho-socijalne i obrazovne radionice, pripremu učenika za polaganje<br />
prijemnog ispita, kao i kontinuiranu psiho-pedagošku podršku. Realizacija programa će započeti u<br />
decembru 2012. Na univerzitetima u Beogradu (Univerzitet u Beogradu i Univerzitet umetnosti u<br />
Beogradu), Nišu, Novom Sadu i Novom Pazaru.<br />
U okviru projekta će biti odabrano 50 učenika IV razreda srednjih stručnih škola i škola za decu sa<br />
smetnjama u razvoju. Kriterijumi za izbor učenika su: obrazovni nivo, socio-ekonomski status<br />
porodice, školski uspeh učenika, kao i motivisanost učenika za studiranje. Prednost će imati učenici<br />
iz ruralnih oblasti, učenici romske nacionalnosti, učenici sa hendikepom, učenici bez roditeljskog<br />
staranja i iz porodica sa jednim roditeljem. Svi troškovi učešća u programu podrške biće pokriveni<br />
projektom, odnosno biće besplatni za sve izabrane učenike. Nedavno je završen konkurs za učešće u<br />
Programu za one koji žele da upišu Univerzitet u Beogradu ili Univerzitet umetnosti i očekuje se da<br />
se process izbora kandidata završi do 30. novembra.Više informacija o projektu, kao i o konkursu za<br />
upis na ovaj program je dostupno na sajtu projekta www.equied.ni.ac.rs<br />
[23]
Specijalističke studije<br />
Multimedijalne tehnologije i<br />
digitalna televizija<br />
Specijalističke studije Multimedijalne tehnologije i digitalna televizija<br />
(MTDTV) otpočele su 15.10.2012. godine. Školovanje prve generacije<br />
studenata na ovom studijskom programu se finansira iz sredstava <strong>Tempus</strong><br />
projekta kojim koordinira Visoka škola elektrotehnike i računarstva<br />
strukovnih studija.<br />
Izbor studenata za specijalističke studije Multimedijalne tehnologije i<br />
digitalna televizija izvršen je putem javnog konkursa. U skladu sa<br />
propozicijama konkursa, obavljen je prijemni ispit i izvršeno rangiranje<br />
kandidata na osnovu uspeha na prethodnim osnovnim studijama, testa znanja<br />
iz oblasti multimedija i intervjua. Prvu generaciju studenata specijalističkih<br />
studija MTDTV čine 19 najboljih studenata koji su diplomirali na osnovnim<br />
studijama na studijskom programu Audio i video tehnologije Visoke škole<br />
elektrotehnike i računarstva strukovnih studija u poslednjih desetak<br />
generacija, a koji su u međuvremenu stekli zavidno iskustvo u oblasti audio i<br />
video produkcije i zaposleni su u poznatim organizacijama iz navedene<br />
oblasti. Specijalističke studije MTDTV omogućiće im unapređivanje znanja<br />
i u korišćenju i primeni najnovijih tehnologija.<br />
Nastava će se izvoditi u specijalističkim laboratorijama sudijskog programa<br />
MTDTV: audio studiju, TV studiju, studiju za animaciju i obradu slike,<br />
multimedijalnoj laboratoriji, kao i u multimedijalnom digitalnom<br />
televizijskom studiju, koji je u završnoj fazi realizacije, a čije je opremanje<br />
pomognuto sredstvima iz projekta.<br />
Prof. Ana Savić, koordinator projekta<br />
[24]<br />
PROJEKAT RICUM
KONFERENCIJA<br />
LEANTECH’12<br />
Prva međunarodna naučna<br />
konferencija o Lean<br />
tehnologijama,<br />
LeanTech’12, održana je u<br />
Novom Sadu, u<br />
prostorijama Istraživačkog i<br />
tehnološkog centra pri<br />
Fakultetu tehničkih nauka,<br />
13. i 14. septembra 2012.<br />
godine. Konferenciju je, u<br />
okviru <strong>Tempus</strong> projekta<br />
LeanEA, organizovao<br />
Fakultet tehničkih nauka<br />
Univerziteta u Novom Sadu,<br />
u saradnji sa Univerzitetima<br />
u Beogradu i Kragujevcu.<br />
Na konferenciji je<br />
prisustvovalo oko 50<br />
učesnika, među kojima su<br />
bili izlagači iz Velike<br />
Britanije, Italije, Švedske,<br />
Slovenije, Hrvatske,<br />
Makedonije, Poljske,<br />
Rumunije, Kine, Hrvatske i<br />
Španije.<br />
Svi radovi izloženi na<br />
konferenciji će biti štampani<br />
u celosti u zborniku radova,<br />
koji će biti dostupan i u<br />
elektronskoj formi na<br />
stranici -<br />
www.leanea.uns.ac.rs.<br />
Master studije iz primenjene<br />
statistike<br />
Master studijski program “Primenjena statistika” razvijen je u okviru<br />
<strong>Tempus</strong> projekta “Master programme in Applied Statistics – MAS” na<br />
univerzitetima u Novom Sadu, Beogradu i Nišu, a za sada je završen proces<br />
akreditacije na Univerzitetu u Novom Sadu. Ovaj master program traje dve<br />
godine i nosi 120 ESPB bodova. Student može da izabere jedan od četiri<br />
modula: Biomedicina, Ekonomija, Društvene nauke i Tehničke nauke. Na<br />
kraju odslušanih kurseva i odrađene prakse brani se master rad.<br />
Prva generacija studenta upisana je školske 2011/12. godine (22 studenta).<br />
Uslov za drugu godinu je steklo 17 studenata, a trenutno je u toku upis druge<br />
generacije studenata na prvu godinu. Raspisan je konkurs za 20 budžetskih<br />
mesta. Za studente druge godine organizuje se obavezna praksa u<br />
Republičkom zavodu za statistiku. Master radovi treba da budu fokusirani na<br />
realne probleme i da daju rezultate primenjive u praksi. Iz tih razloga,<br />
planiran je i drugi deo prakse koji studenti provode u odgovarajućoj ustanovi<br />
u odnosu na temu završnog rada. Na studije se primaju studenti koji su<br />
završili osnovne studije na bilo kom fakultetu, i uspeh na prethodnim<br />
studijama nosi 10 bodova (od ukupno 100). Prijemni ispit koji se sastoji od<br />
50 zadataka iz matematike, 20 zadataka iz opšte kulture i 20 zadataka iz<br />
engleskog nosi 90 poena.<br />
Ovaj program je široko interdisciplinaran i nastavu izvode profesori sa osam<br />
fakulteta novosadskog univerziteta u okviru Centra za primenjenu statistiku.<br />
Studenti prve generacije su prethodno završili osnovne studije na nekoliko<br />
različitih fakulteta, najveći broj njih je završilo Filozofski fakultet,<br />
Ekonomski fakultet, Prirodno-matematički fakultet, Fakultet tehničkih nauka<br />
i dr. U okviru <strong>Tempus</strong> projekta kupljena je oprema i statistički softver i tako<br />
je opremljena specijalizovana učionica za izvođenje ovog programa.<br />
Image courtesy of ddpavumba at FreeDigitalPhotos.net<br />
[25]
MASTER PROGRAM RURALNI RAZVOJ I<br />
AGROTURIZAM<br />
U okviru <strong>Tempus</strong> projekta „Western Balkan Rural Extension Network<br />
trough Curriculum Reform – WBREN“ oformljen je i ove godine<br />
akreditovan master program “Ruralni razvoj i agroturizam” na<br />
Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Ovaj studijski program<br />
namenjen je obrazovanju stručnjaka koji su u svojoj budućoj<br />
profesionalnoj orijentaciji zainteresovani za doprinos razvoju ruralnih<br />
zajednica, njihovih (ruralnih) ekonomija, doprinos modelu održivog<br />
razvoja društva, „zelenog rasta“ i multifunkcionalnosti poljoprivrede<br />
kao i razvoju agroturizma.<br />
Studenti će kroz ovaj master steći multidisciplinarno znanje iz većeg<br />
broja društvenih, naročito ekonomskih, agroekonomskih, socioloških,<br />
ali i poljoprivrednih nauka. Po završetku mastera, oni će biti<br />
osposobljeni za donošenje odluka u skladu sa potrebama ostvarenja<br />
društvenog razvoja ruralnih područja, kao i za sistematsko kreiranje<br />
adekvatnih politika ruralnog razvoja, planiranje, projektovanje i<br />
upravljanje procesima na polju ruralnog razvoja i agroturizma i<br />
relativno brzog profesionalnog uključivanja u rešavanje realnih<br />
problema u vezi sa ruralnim razvojem u Srbiji.<br />
Master program traje godinu dana i usaglašen je sa evropskim<br />
standardima u pogledu uslova upisa, trajanja studija, sticanja diplome<br />
i načina studiranja. Studenti su obavezni da polože ukupno deset<br />
predmeta, šest obaveznih (Ruralni razvoj, Ruralna ekonomija,<br />
Sociologija sela, Ruralna ekologija, Ruralni turizam i Menadžment<br />
turističkih destinacija) i četiri izborna. Lista izbornih predmeta sastoji<br />
se od više od četrdeset predmeta iz ekonomske, agroekonomske i<br />
agronomske oblasti kao i iz drugih oblasti po izboru. Svi predmeti su<br />
jednosemestralni. Student na kraju studija, položivši sve ispite i<br />
odbranivši master rad, stiče zvanje master menadžer sa bližom<br />
odrednicom u diplomi Ruralni razvoj i agroturizam.<br />
Trenutno je u toku upis prve generacije studenata master studija<br />
“Ruralni razvoj i agroturizam”.<br />
[26]<br />
Photo credit: Martin LaBar /<br />
Foter / CC BY-NC
REFLESS PROJEKAT - NOVI MASTER PROGRAMI IZ<br />
FILOLOGIJE<br />
U okviru <strong>Tempus</strong> projekta REFLESS (Reforming foreign language studies in Serbia<br />
(www.refless.rs), formirana su dva nova master programa koji se nalaze u procesu akreditacije i<br />
očekuje se da do kraja zimskog semestra raspišu konkurs za upis studenata. To su master program<br />
Konferencijsko prevođenje i prevođenje i Master program za srpski jezik kao strani.<br />
Nakon usklađivanja ishoda učenja, odlučeno je da Master iz konferencijskog prevođenja i<br />
prevođenja bude zajednički master pet univerziteta (Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u Novom<br />
Sadu, Univerzitet u Kragujevcu, Univerzitet u Strazburu i Univerzitet u Gracu). Master će trajati<br />
dve godine i nositi ukupno 120 ESPB. Predviđeno je da prve godine bude upisano oko 50 kandidata<br />
u prvu godinu studija na master za prevođenje, s tim što će se na drugoj godini odvojiti grupa od 10<br />
najboljih studenata za konferencijsko prevođenje. Na prvoj godini studija, koja će biti opšteg<br />
karaktera, predmeti su: Srpski kao A jezik, engleski/ nemački/francuski kao B ili C jezik, Teorija<br />
prevođenja i usmenog prevođenja, Tehnike prevođenja i usmenog prevođenja, Prevođenje,<br />
Konsekutivno prevođenje, Uvod u profesionalno polje, Evropski pravni sistem i institucije,<br />
Istraživanje u procesu prevođenja i usmenog prevođenja. Na drugoj godini studenti će moći da<br />
biraju između tri modula: 1) Konferencijsko prevođenje (ukoliko polože kvalifikacioni ispit), 2)<br />
Stručno prevođenje i 3) Audiovizuelno prevođenje. Obavezni predmeti na drugoj godini su: 1)<br />
Prevodilačke tehnologije, 2) Vodič za razvoj karijere i radna etika, 3) Priprema za završni rad i<br />
stručna praksa. Oprema koja će se koristiti na predavanjima je u skladu sa svim standardima<br />
preporučenim od strane Evropske komisije. Struktura i sadržaj ovog master programa prate u<br />
najvećoj mogućoj meri strukturu i sadržaje EMCI (European Masters in Conference Interpreting).<br />
Master studije iz srpskog jezika kao stranog sprovode univerziteti u Beogradu i Novom Sadu i<br />
trajaće godinu dana sa ukupno 60 ESPB. Obavezni predmeti u prvom semestru su: Akademsko<br />
pisanje, Metodika nastave srpskog kao stranog, Primenjena gramatika, Govorna kompetencija u<br />
srpskom kao stranom. Student će birati jedan od sledećih izbornih predmeta: 1) Specijalni kurs:<br />
Lingvokulturologija, 2) Specijalni kurs: Leksikologija srpskog jezika, 3) Nacionalno u književnosti,<br />
4) Kulturna istorija Srba i odnos prema drugim kulturama. U drugom semestru student je dužan da<br />
uradi Studijski istraživački rad (20 časova nedeljno) i diplomski rad.<br />
Photo credit: Shawn Econo / Foter / CC BY-NC-SA<br />
[27]
2.3 Erazmus Mundus za<br />
institucije - rezultati<br />
konkursa<br />
U poslednjem konkursu za projekte, u okviru Akcije 1<br />
Erazmus Mundus programa, lista zajedničkih master<br />
programa proširena je za 30 novih, tako da je za<br />
konkurisanje za stipendije sada dostupno 138 programa.<br />
U okviru iste akcije, postojećem broju od 34 programa<br />
zajedničkih doktorskih studija dodato je 9 novoizabranih<br />
programa, što čini ukupno 43 programa za doktorske<br />
studije.<br />
Erazmus Mundus Akcija 2 (ili tzv. „mreže razmene“) u<br />
ovom konkursu sadrži dva nova projekta. Pored projekta<br />
JoinEU-SEE, koji je reizabran i ove godine, studenti,<br />
nastavnici i saradnici iz Srbije imaće mogućnost da odu<br />
na cele studije ili na razmenu u okviru jos dve mreže -<br />
BASILEUS IV i SIGMA. U okviru mreže JoinEU SEE<br />
partneri iz naše zemlje su univerziteti iz Novog Sada i<br />
Beograda, u mreži BASILEUS IV univerziteti iz<br />
Beograda, Novog Sada i Kragujevca (Univerzitet u Nišu<br />
je pridruženi partner), a u novoizabranoj mreži SIGMA<br />
učestvuju univerziteti iz Beograda, Niša i Novog Sada.<br />
U Akciji 3 programa Erazmus Mundus, koja za cilj ima<br />
pružanje podrške projektima usmerenim ka promovisanju<br />
vidiljivosti, prepoznatljivosti i dostupnosti Evropskog<br />
prostora visokog obrazovanja u svetu, kao partner iz naše<br />
zemlje, u okviru projekta EM-ACE: Promoting Erasmus<br />
Mundus Towards European Students: Activate,<br />
Communicate, Engage, uključen je Univerzitet u<br />
Beogradu.<br />
Novi konkurs za projekte u okviru programa Erazmus<br />
Mundus biće objavljen na sajtu Izvršne agencije<br />
http://eacea.ec.europa.eu/erasmus_mundus/funding/<br />
higher_education_institutions_en.php<br />
Erasmus Mundus Akcija 3 – projekat EM-iDEA<br />
EM–iDEA (Bringing the Erasmus Mundus community<br />
together to disseminate, exchange and act) je projekat<br />
izabran za finansiranje 2011. godine u okviru Akcije 3<br />
Erazmus Mundus programa. U projektu, koji vodi<br />
Univerzitet u Bordou, učestvuje Univerzitet u Novom<br />
Sadu.<br />
[28]<br />
Početkom oktobra na Univerzitetu u Novom Sadu<br />
organizovana je regionalna konferencija, kao deo<br />
aktivnosti ovog projekta. Glavne teme konferencije bile<br />
su zajednički studijski programi uspostavljeni kroz<br />
<strong>Tempus</strong> i Erazmus Mundus projekte na teritoriji<br />
Zapadnog Balkana. Drugi deo konferencije bio je<br />
okrenut ka rezultatima anketa i istraživanja koji će biti<br />
korišćeni kao alati za upravljanje i ocenjivanje kvaliteta<br />
zajedničkih studijskih programa.<br />
Projekat je namenjen, pre svega, akademskom i<br />
administrativnom osoblju kao i koordinatorima<br />
međunarodnih zajedničkih programa, a zatim i<br />
predstavnicima visokoškolskih institucija koje imaju<br />
razvijenu međunarodnu saradnju. Studenti i doktorski<br />
kandidati iz zemalja EU i Zapadnog Balkana indirektno<br />
će imati koristi od ovog projekta kroz unapređene<br />
zajedničke studijske programe.<br />
Planirano je da se kroz projekat uspostavi i nezavisna<br />
asocijacija EM koordinatora – Erasmus Mundus<br />
Concilium, koja bi razvila i biznis plan kako bi se<br />
aktivnosti, započete na ovom projektu, nastavile i posle<br />
završetka projekta.<br />
Više informacija o ovom projektu može se naći na sajtu<br />
projekta: http://www.em-concilium.eu.<br />
Erazmus Mundus Akcija 3 – projekat ACE<br />
Od 2012. godine Univerzitet u Beogradu prvi put<br />
učestvuje u projektu Akcije 3, Erazmus Mundus<br />
programa. U okviru Evropske unije javio se problem pri<br />
izjednačavanju termina Erazmus Mundusa sa originalnim<br />
Erazmus programom zbog sličnosti u imenu. Naime,<br />
veliki procenat studenata u EU ne zna da su to različiti<br />
programi. Jedna od posledica ove situacije je da se<br />
mnogo manji broj studenata iz EU prijavljuje za Erazmus<br />
Mundus master i doktorske studije u odnosu na studente<br />
iz zemalja koje nisu članice EU. Cilj Erasmus Mundus<br />
ACE (Activate Communicate Engage) projekta je<br />
promovisanje Erazmus Mundus stipendija među EU<br />
studentima i povećanje svesti o stipendijama i projektima<br />
u okviru Erazmus Mundus programa, naročito o<br />
programima na nivou master studija.<br />
Partneri na projektu su: La Sapienza Univerzitet iz Rima,<br />
kao koordinator projekta, UNICA, Kapums Franciske,<br />
Univerzitet u Gentu, Alumni Erazmus Mundus studenata<br />
(EMA), Univerzitet u Beogradu i Univerzitet u<br />
Melburnu.
2.5 PROGRAM ZA CELOŽIVOTNO UČENJE - REZULTATI<br />
PRETHODNOG KONKURSA I NOVI KONKURSNI ROKOVI<br />
Izvršna agencija Evropske komisije za praćenje programa iz oblasti obrazovanja, kulture i medija objavila je<br />
spiskove prijava projekata odobrenih za finansiranje za sve delove Programa za celoživotno učenje-<br />
Komenijus, Erazmus, Grundvig, Leonardo, Transverzalni potprogram i Žan Mone. Pregled prijava u kojima<br />
učestvuju i organizacije iz Srbije možete pogledati u nastavku.<br />
PROJECT<br />
REFERENCE<br />
NUMBER<br />
527585-<br />
LLP-1-2012-1-<br />
NO-COMENIUS-<br />
CMP<br />
527525-<br />
LLP-1-2012-1-<br />
DE-COMENIUS-<br />
CNW<br />
528117-<br />
LLP-1-2012-1-<br />
FR-LEONARDO-<br />
LMP<br />
527860-<br />
LLP-1-2012-1-SI-<br />
GRUNDTVIG-<br />
GMP<br />
526752-<br />
LLP-1-2012-1-<br />
BE-<br />
GRUNDTVIG-<br />
GMP<br />
PROJECT TITLE SUB-<br />
PROGRA<br />
MME<br />
Identifying the Logic structure<br />
of languages by use of new<br />
Interactive mobile services, new<br />
diagnostic training methods for<br />
development of Key<br />
competences, and new<br />
Evaluation methods introducing<br />
assessment for learning<br />
practices<br />
Science Holiday Camps in<br />
Europe<br />
ECVET Earthbuilding Europe -<br />
Provide Instructions and<br />
Resources for Assessment<br />
and Training in Earthbuilding<br />
[29]<br />
COORDINATOR PARTNERS<br />
FROM RS<br />
Comenius HiST Contract<br />
Research, NO<br />
Comenius Martin-Luther-University<br />
Halle-Wittenberg, DE<br />
Leonardo<br />
da Vinci<br />
Financial Literacy for the Roma Grundtvig<br />
Telecentre Multimedia<br />
Academy<br />
Centre international de<br />
la construction en terre,<br />
FR<br />
Razvojno izobraņevalni<br />
center Novo mesto, SI<br />
Grundtvig Telecentre-Europe<br />
AISBL, BE<br />
Osnovna škola<br />
"Drinka<br />
Pavlovic"<br />
Centar za<br />
promociju nauke<br />
Kuća Čuvarkuća<br />
Ekonomski<br />
fakultet,<br />
Univerzitet u<br />
Nišu<br />
Međunarodna<br />
mreža pomoći
527855-<br />
LLP-1-2012-1-<br />
UK-ERASMUS-<br />
ENW<br />
526259-<br />
LLP-1-2012-1-FR-<br />
ERASMUS-ENW<br />
527696-<br />
LLP-1-2012-1-<br />
DE-ERASMUS-<br />
ENW<br />
Networking to enhance the use<br />
of economics in animal health<br />
education, research and policy<br />
making in Europe and beyond<br />
European Chemistry and Chemical<br />
Engineering Education Network 2<br />
Children's Rights Erasmus<br />
Academinc Network<br />
528692 Enhancement of Education and<br />
Continuous<br />
530-971-<br />
LLP-1-2012-1-<br />
BE-KA3-KA3NW<br />
531134-<br />
LLP-1-2012-1-<br />
BG-KA3-KA3MP<br />
531192-<br />
LLP-1-2012-1-SE-<br />
KA4-KA4MP<br />
531194-<br />
LLP-1-2012-1-LV-<br />
KA4-KA4MP<br />
Training in European Economic<br />
Integration<br />
in the Region South Serbia<br />
Uniting Europe through Digital<br />
Empowerment<br />
Serious Games for Social &<br />
Creativity Competencies<br />
Possibilities - The social<br />
economy innovation marketing<br />
toolbox<br />
Dissemination and Exploitation<br />
via Libraries: for Success and<br />
Sustainability of LLP Results<br />
Image courtesy of Ambro at FreeDigitalPhotos.net<br />
Erasmus The Royal Veterinary<br />
College, UK<br />
Erasmus Ecole Supérieure de<br />
CHimie Physique<br />
Electronique de Lyon, FR<br />
Erasmus Freie Universität Berlin,<br />
DE<br />
Jean<br />
Monnet<br />
Transversal<br />
subprogramme<br />
Transversal<br />
subprogramme<br />
Transversal<br />
subprogramme<br />
Transversal<br />
subprogramme<br />
[30]<br />
Univerzitet u Nišu,<br />
Prof Boban Stojanović<br />
Telecentre-Europe<br />
AISBL, BE<br />
ПУ "Паисий<br />
Хилендарски" - клон<br />
Смолян, BG<br />
LO-distriktet<br />
Västsverige, SE<br />
SIA Baltic Bright<br />
Mācību un konsultāciju<br />
centrs, LV<br />
Ministarstvo<br />
poljoprivrede<br />
Univerzitet u<br />
Beogradu<br />
Pravni fakultet,<br />
Univerzitet Union<br />
Međunarodna<br />
mreža pomoći<br />
Beogradska<br />
otvorena škola<br />
Savez<br />
samostalnih<br />
sindikata<br />
Vojvodine<br />
Bibiloteka grada<br />
Beograda
Izvršna agencija je otvorila i novi, poslednji konkurs za projekte unutar Programa za celoživotno<br />
učenje - LLP 2013. Sve vrste institucija formalnog i neformalnog obrazovanja i razne druge<br />
institucije iz Srbija, kao i prethodne godine, mogu da učestvuju u centralizovanim delovima<br />
programa, tj. u multilateralnim projektima, mrežama i pratećim merama za koje se prijave šalju u<br />
Izvršnu agenciju Evropske komisije (EACEA). U fokusu projekata nalazi se uvek jedan ili više nivoa<br />
obrazovanja, obuke i saradnja zaposlenih u oblasti obrazovanja i obuka za rad razvoja inovativnih<br />
metoda i podsticanja učenja kroz ceo život. Zvanični vodič za konkurisanje i prateća dokumentacija<br />
nalaze se na sledećem linku:<br />
http://eacea.ec.europa.eu/llp/funding/2013/index_en.ph<br />
Konkurs za potprograme Komenijus, Leonardo da Vinči, Erazmus i Grundvig otvoren je do 31.<br />
januara 2013. godine. Konkurs za potprogram Žan Mone otvoren je do 15. februara 2013. godine, a<br />
za Transverzalni potprogram do 28. februara 2013. godine.<br />
Srbija je po prvi put ove godine mogla da učestvuje i u specifičnom konkursu unutar Transvezalnog<br />
potprograma (KA1 – saradnja u oblasti obrazovnih politika – LLP ECET 2012). Bilo je moguće<br />
prijaviti projekte koji su usmereni ka:<br />
1.Podizanju svesti o strateškim ciljevima Evrope za oblasti obrazovanja i obuka (ET 2020)<br />
2.Uvođenju inovativnog okruženja za učenje uz korišćenje ICT (“kreativne učionice”), a u vezi sa<br />
prioritetima ET 2020 i Evropa 2020.<br />
Specifičnost LLP ECET konkursa je u tome što je bio usmeren na nacionalna i regionalna<br />
ministarstva u čijoj nadležnosti se nalaze obrazovanje, obuke i celoživotno učenje. U projekte se ipak<br />
mogle uključiti i druge organizacije, javne i privatne institucije aktivne u razvoju i sprovođenju<br />
politike celoživotnog učenja (razni socijalni partneri), kao i organizacije čije su aktivnosti direktno<br />
povezane sa sektorom obrazovanja i obuka, kao i sve vrste institucija formalnog i neformalnog<br />
obrazovanja.<br />
Image courtesy of Clare Bloomfield at FreeDigitalPhotos.net Image courtesy of photostock at FreeDigitalPhotos.net<br />
[31]
2.6 Komenijus projekat iLIKE:<br />
(The Interactive Language Casting Initiative - development<br />
of knowledge and Entrepreneurship in basic writing skills)<br />
Kažu da se dobar glas daleko čuje, pa je dobar glas o Osnovnoj školi<br />
“Drinka Pavlović” stigao čak do Norveške. Pre godinu dana primili smo<br />
mejl od koordinatora projekta iLike, sa HiST Univerziteta iz Trondhajma, u<br />
Norveškoj, sa predlogom za saradnju i partnerstvo u navedenom projektu.<br />
Tokom prepiske koja je usledila, izrazili smo entuzijazam i veliku želju za<br />
saradnjom zbog čega smo, nakon selekcije, i izabrani za jednog od partnera<br />
na projektu, a ujedno smo i jedina smo škola iz zemlje koja nije članica EU.<br />
Inače, HiST Univerzitet tradicionalno sarađuje sa Univerzitetom u<br />
Beogradu, ali je ovo prvi put da se radi o projektu koji se tiče nastave<br />
engleskog jezika.<br />
U Evropi postoji tendencija da se obrazovanje bazira na kompetencijama, što<br />
odgovara socijalno-političkom kontekstu 21. veka. Evropski okvir<br />
kvalifikacija za celoživotno učenje osmišljen je sa namerom da utiče na<br />
promene u obrazovnom sistemu. Ključne, preporučene kompetencije ili<br />
kvalifikacije za celoživotno učenje tiču se komunikacije na maternjem i<br />
ostalim jezicima, zatim matematičke, naučne i tehnološke kvalifikacije,<br />
veštine učenja, digitalne veštine, preduzetničke, interpersonalne,<br />
interkulturalne i društvene veštine i sposobnosti kulturalne adaptacije.<br />
Većina navedenih veština je u direktnoj vezi sa jezikom što ukazuje na<br />
njegov značaj u obrazovanju, naročito kada su u pitanju veštine<br />
komunikacije i učenja.<br />
Kada govorimo u učenju stranih jezika, nameću se tri metode učenja u<br />
smislu rasprostranjenosti i upotrebe. Prva je tzv. interaktivna dinamička<br />
metoda (DM) koja se bazira na aktivnom učešću učenika u pričanju i<br />
slušanju novog jezika u realnim, svakodnevnim situacijama. Usvajanje<br />
gramatičkih struktura i reči je postepeno, a od učenika se očekuje da radije<br />
razmišlja na ciljnom jeziku nego da prevodi (da čuje i koristi jezik pre nego<br />
što ga vidi u pisanom obliku). Pisanje se moze realizovati kroz izradu<br />
domaćih zadataka koji utvrđuju ono što je naučeno tokom časa. Metoda<br />
strukturalnog gramatičkog prevoda (GTM) sastoji se u analizi pisanog jezika<br />
uz upotrebu vežbanja prevođenja, čitanja sa razumevanjem i pisanom<br />
imitacijom teksta. Učenje zahteva odlično poznavanje gramatičkih pravila i<br />
memorisanje listi reči. Strukturalna audio-lingvalna metoda (ALM) se bazira<br />
na čestom ponavljanju dijaloga uz podražavanje originalnog dijaloga kako bi<br />
odgovor bio automatski. Čitanje i pisanje su u službi onoga što učenici<br />
vežbaju. U nastavi jezika kombinujem ove tri metode jer sam, kao i većina<br />
nastavnika, u večitoj potrazi za univerzalnom metodom koja bi bila od<br />
pomoći pri učenju stranog jezika. Danas u Evropi nema metode koja se<br />
bazira na adekvatnoj i relevantnoj onlajn alata (metoda) koja bi na<br />
jednostavan način omogućila učenicima da zapaze, razumeju i usvoje<br />
logičke strukture jezika. Takva metoda vodila bi ka razvijanju analitičkog<br />
mišljenja koje olakšava transverzalno učenje jezika.<br />
[32]
Ovakva interaktivna metoda logičkog jezika trebalo bi<br />
da pomogne pojedincima da znatno poboljšaju čitanje i<br />
pisanje, jer jezici, kao i matematika, imaju logičku<br />
građu. Poželjno je koristiti metodu dijagnostičkog<br />
jezičkog obučavanja, pri kojoj bi učenici, koristeći<br />
uslugu logičkog jezika usvajali osnovne veštine i<br />
kompetencije uvidom u realne životne situacije. Oni bi<br />
usvajali jezik kroz interaktivnu, dinamičku izolaciju<br />
“dijagnoza” zasnovanih na slučajevima, kao doktori<br />
prilikom analize bolesti pacijenata.<br />
Metoda logičkog jezika bila bi osmišljena tako da<br />
olakša prepoznavanje problematičnih struktura i<br />
unapredi veštine čitanja i pisanja. Ova metoda bi imala<br />
za cilj da podstakne analitičko razmišljanje (nezavisno<br />
od tematske celine), rešavanje problema, evaluaciju<br />
jezičkih slučajeva i logičko donošenje odluka. Takođe<br />
bi pomagala pojedincima da postave ciljeve, analiziraju<br />
i razvijaju alternative čime se unapređuje<br />
logička struktura jezika.<br />
Mobilna tehnologija, sa jednostavnim pristupom onlajn<br />
resursima orjentisanim ka korisnicima, a koju učenici<br />
imaju na svojim mobilnim uređajima, predstavlja novi<br />
medij za razvoj analitičkog mišljenja koje se odnosi na<br />
bolje razumevanje logičkih struktura u jeziku. To se<br />
može postići kroz razvoj inovativnih, onlajn dijagnostičkih<br />
metoda koje su precizne, struktuirane,<br />
postepene i zahtevaju postavljanje ciljeva, iznalaženje<br />
alternativnih rešenja i evaluaciju implementacionih<br />
pristupa u rešavanju problema.<br />
Mobilna tehnologija nudi dodatne pogodnosti uključujući<br />
upotrebu vizuelnih rečenja na mobilnim<br />
uređajima koja mogu biti osmišljena tako da inspirišu<br />
radoznalost učenika, promovišu kreativnost i povećaju<br />
motivaciju kroz učeničku saradnju u učenju, pri čemu<br />
se proces učenja pomoću testova unapređuje kroz<br />
trenutnu evaluaciju.<br />
Jedan od partnera na projektu biće zadužen za<br />
kreiranje pomenute onlajn metode, a Osnovna škola<br />
“Drinka Pavlović” će biti prva koja će isprobati<br />
program, učestvovati u njegovoj evaluaciji, podnositi<br />
izveštaje i kasnije pratiti sprovođenje pilot-programa u<br />
različitim grupama i zemljama (najverovatnije i u<br />
nekim školama u Srbiji). Učenici ce dobiti neophodne<br />
mobilne uređaje koji će biti u službi sprovođenja<br />
programa. Koristeći mobilne uređaje moći će pojedinačno,<br />
ili u saradnji sa ostalim učenicima ili nasta-<br />
[33]<br />
vnikom, manipulisati rečenicama, kombinovati reči na<br />
razne načine, kreirati nove rečenice na jednostavan i<br />
efikasan način, posmatrati strukturu i značenja glagola<br />
u rečenici i razvijati i ocenjivati novu metodu. Zahvaljujući<br />
najmodernijoj tehnologiji, biće u prilici da koriste<br />
novi kanal za distribuciju i restruktuiranje jezičkog<br />
sadržaja. Evaluaciju i potvrdu će dobijati na licu mesta<br />
od učenika iz odeljenja ili nastavnika. Interakcija,<br />
učenička saradnja, komunikacija i trenutna evaluacija,<br />
neće biti ograničene samo na čas i učionicu, već će biti<br />
moguće i van časa. Program i didaktička metodologija<br />
biće prilagodjeni učenicima starosnog doba od 13-18<br />
godina i za cilj će imati unapređenje logičkog razmišljanja<br />
prilikom usvajanja jezika.<br />
Postoje mnoge debate na temu “Tehnologija neće<br />
zameniti nastavnike, ali će nastavnici koji koriste<br />
tehnologiju zameniti one koji je ne koriste”. Ne znači<br />
nužno da će nastava engleskog jezika postati drastično<br />
bolja ako svi budemo koristili pametne table, mobilne<br />
telephone, iPod uređaje i ostale tehničke proizvode.<br />
Međutim, važno je da se usavršavamo, budemo u toku<br />
sa evropskim obrazovnim trendovima, isprobavamo<br />
nove i drugačije pristupe, ali samo sa jednim ciljem, a<br />
to je da učenike naučimo ciljnom jeziku. Možda ćemo,<br />
na tom putu ka cilju, biti manje ili više kreativni,<br />
staromodni ili moderni u pristupu, ali će nam cilj uvek<br />
biti isti - pružanje znanja.<br />
Kristina Radojičić, nastavnica engleskog jezika,<br />
OŠ „Drinka Pavlović“
2.7 ŽAN MONE MODUL<br />
U okviru potprograma Žan Mone (Key Activity 1, European Module) na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Nišu<br />
od 1. oktobra 2012. godine sprovodi se trogodišnji projekat tj. Žan Mone modul, pod nazivom „Unapređenje<br />
edukacije i kontinuirane obuke iz oblasti evropskih ekonomskih integracija u Južnoj Srbiji“ (Enhancement of<br />
Education and continuous Training in European Economic Integration in the Region South Serbia). Modul će voditi<br />
prof. Boban Stojanović.<br />
Projekat obuhvata niz nastavnih i vannastavnih aktivnosti sa ciljem da se obavi edukacija i kontinuirana obuka iz<br />
oblasti evropske ekonomske integracije, u saglasnosti sa evropskim standardima. Područje na kome će se realizovati<br />
aktivnosti je prostor Južne Srbije na kome vlada ozbiljan deficit u edukaciji iz ove oblasti. Projekat obuhvata izradu<br />
veb-sajta, nastavnog materijala, usavršavanje postojećih i uvođenje novih nastavnih aktivnosti na Univerzitetu u<br />
Nišu i njegovom okruženju. Za ostvarenje pomenutih ambicioznih ciljeva planirana je razmena iskustva sa kolegama<br />
iz regiona i EU sa kojima je već ostvarena saradnja u okviru realizacije <strong>Tempus</strong> projekata. Važnu ciljnu grupu čine<br />
napredni studenti osnovnih studija ekonomije, diplomirani ekonomisti, studenti master i doktorskih studija koji već<br />
rade ili svoju karijeru nameravaju da grade u preduzećima i institucijama koje sarađuju sa EU, kao i studenti<br />
društvenih nauka (filozofija, sociologija, psihologija, istorija, filologija) koji u svom nastavnom programu nemaju<br />
dovoljno obrazovnih sadržaja iz oblasti evropskih integracija.<br />
Nastavne aktivnosti su usmerene i ka novinarima Južne Srbije koji izveštavaju o ekonomskim aspektima evropskih<br />
integracionih procesa, kao i prema organizacijama za zaštitu potrošača. Uz to, deo ciljne grupe je i asocijacija<br />
ekonomista, prvenstveno onih koji rade na poslovima direktno ili indirektno povezanih sa poslovanjem preduzeća ili<br />
institucija iz EU. Projektom je predviđena i serija obuka zaposlenih u državnim i lokalnim organima, javnim<br />
službama i nevladinom sektoru. Forma i sadržina kurseva biće kreirana prema potrebama i zahtevima polaznika. Cilj<br />
projekta je da se navedenim grupama pruži edukacija i trening kako bi se povećali institucionalni i ljudski<br />
potencijali na putu Srbije ka EU. Time bi se dao doprinos ekonomskom razvoju južne Srbije i njenom lakšem<br />
uključivanju u ekonomske integracione procese.<br />
Projektom je predviđeno 180 časova nastave u tri školske godine. Deo projekta će se sprovoditi u okviru nastavnih i<br />
vannastavnih aktivnosti na osnovnim, master i doktorskim studijama Univerziteta u Nišu. Drugi značajan deo će se,<br />
prema utvrđenoj dinamici, realizovati u udruženjima novinara, ekonomista, organizacijama za zaštitu potrošača i<br />
vladinim i nevladinim organizacijama sa područja Južne Srbije. Izuzetan ugled koji imaju nosioci Žan Mone<br />
programa obavezuje na izvrsnost. Činjenica da je pomenuti projekat i jedini odobreni projekat ove vrste u Srbiji<br />
nameće dodatni izazov nosiocu da svojim iskustvom, inventivnošću i kreativnošću da dorinos poboljšanju nivoa<br />
znanja i veština ciljnih grupa iz različitih oblasti evropske ekonomske integracije.<br />
Prof. Boban Stojanović, Ekonomski fakultet Univerziteta u Nišu<br />
[34]<br />
„Unapređenje<br />
edukacije i<br />
kontinuirane obuke<br />
iz oblasti evropskih<br />
ekonomskih<br />
integracija u Južnoj<br />
Srbiji“
DEO III<br />
PREDSTAVLJENJE TEMPUS PROJEKATA IZ<br />
ČETVRTOG KONKURSNOG ROKA (2011. GODINA)<br />
NAZIV PROJEKTA ECBAC – Građenje kapaciteta za osnivanje Akademije strukovnih studija južne<br />
Srbije i nacionalne Konferencije visokog strukovnog obrazovanja<br />
KOORDINATOR KaHo Sint Lieven, Gent, Belgija<br />
UKUPAN BUDŽET 790.000 EUR<br />
SAJT PROJEKTA www.ecbac-tempus.com<br />
UKRATKO O<br />
CILJU/CILJEVIMA<br />
PROJEKTA<br />
NAJVAŽNIJI<br />
REZULTATI<br />
OSTVARENI DO<br />
SADA NA SVAKOJ<br />
OD INSTITUCIJA<br />
UČESNICA U<br />
SRBIJI<br />
KUPLJENA<br />
OPREMA<br />
OBLICI SARADNJE<br />
SA<br />
NEAKADEMSKIM<br />
INSTITUCIJAMA<br />
Cilj projekta je da se osnaže kapaciteti već postojeće Konferencije akademija strukovnih<br />
studija, kao i da se na regionalnom nivou integriše osam visokih škola strukovnih studija<br />
kako bi se konstituisala Akademija strukovnih studija južne Srbije u cilju unapređenja<br />
kvaliteta visokog obrazovanja strukvne orijentacije u Republici Srbiji.<br />
Urađena je objektivna komparativna analiza postojećeg stanja u oblasti visokog<br />
obrazovanja strukovne orijentacije u Srbiji sa istom vrstom obrazovanja u Belgiji,<br />
Nemačkoj i Portugaliji. Uspostavljeni su okviri osiguranja kvaliteta Akademije i njenih<br />
službi, kao i okviri kvaliteta studentskog parlamenta pri Akademiji.<br />
Urađeni su prvi koraci ka objedinjenom unpređenju kvaliteta u oblasti<br />
naučnoistraživačkog, izdavačkog i pedagoškog rada.<br />
Planirana je kupovina opreme koja će biti namenjena budućoj Akademiji, a koju će<br />
članice Akademije slobodno moći da koriste po potrebi.<br />
Partneri u projektu su predstavnici privrednog sektora kao što je Regionalna privredna<br />
komora u Nišu i Dom zdravlja u Ćupriji. Oni su imali ulogu konsultanata u definisanju<br />
željenog stepena kompetencija kod svršenih studenata strukovnih škola.<br />
[35]<br />
ECBAC
NAJVAŽNIJI<br />
SKUPOVI NA<br />
KOIMA JE<br />
PROJEKAT<br />
PROMOVISAN U<br />
AKADEMSKOJ I<br />
ŠIROJ JAVNOSTI<br />
AKTIVNOSTI<br />
PREDUZETE/<br />
PLANIRANE U<br />
CILJU<br />
OBEZBEĐENJA<br />
ODRŽIVOSTI<br />
PROJEKTA<br />
TEKST<br />
PRIPREMILA<br />
Do sada su održana tri sastanka konzorcijuma: prvi u Nišu, u prostorijama Regionalne<br />
privredne komore, drugi u Kruševcu, u organizaciji Visoke hemijske škole i Visoke škole<br />
za obuku vaspitača i treći u Vranju, na Visokoj školi primenjenih stukovnih studija. Sva<br />
tri sastanka su propraćena od strane lokalnih medija, a izveštaji sa sastanaka i obavljenih<br />
aktivnosti tokom sastanaka dostupne su široj javnosti preko sajta projekta. Nekoliko<br />
nastupa na loklanim TV stanicama i novinski izveštaj u „Prosvetnom pregledu“ samo su<br />
početak ozbiljne promocije projekta.<br />
Planira se intenzivnija saradnja sa Ministarstvom prosvete i nauke kao i uključivanje<br />
Konferencije akademija strukovnih studija kao novog partnera u projektu. U planu je i<br />
publikovanje i formiranje zajedničke platforme za politike kvaliteta u svim oblastima<br />
rada viskoškolskih ustanova, partnera.<br />
Danica Milošević, Visoka tehnička škola strukovnih studija u Nišu<br />
[36]
NAZIV PROJEKTA RICUM - Inoviranje i implementiranje nastavnog programa strukovnih studija u<br />
oblasti Digitalne televizije i multimedija<br />
KOORDINATOR Visoka škola elektrotehnike i računarstva strukovnih studija, Beograd<br />
UKUPAN BUDŽET 737.005,30 EUR<br />
SAJT PROJEKTA www.ricum.edu.rs<br />
UKRATKO O<br />
CILJU/CILJEVIMA<br />
PROJEKTA<br />
NAJVAŽNIJI<br />
REZULTATI<br />
OSTVARENI DO<br />
SADA NA SVAKOJ<br />
OD INSTITUCIJA<br />
UČESNICA U<br />
SRBIJI<br />
KUPLJENA<br />
OPREMA<br />
Projekat RICUM je pokrenut sa ciljem razvoja studija digitalne televizije i multimedija<br />
na prostoru Zapadnog Balkana (Srbija, Crna Gora, Albanija). Postojeće osnovne<br />
strukovne studije će biti inovirane, a biće razvijene i specijalističke strukovne studije iz<br />
oblasti digitalne televizije i multimedija.<br />
Visoka škola elektrotehnike i računarstva strukovnih studija iz Beograda akreditovala je<br />
inovirani studijski program osnovnih strukovnih studija Audio i video tehnologije i novi<br />
studijski program specijalističkih strukovnih studija pod nazivom Multimedijalne<br />
tehnologije i digitalna televizija (MTDTV). Studenti upisani na specijalističke strukovne<br />
studije MTDTV u školskoj 2012/13. godini biće finansirani iz sredstava <strong>Tempus</strong><br />
projekta. Visoka poslovno-tehnička škola iz Užica inovirani nastavni program strukovnih<br />
studija iz oblasti digitalne televizije i multimedija priprema za akreditaciju.<br />
Radio-televizija Srbije i Televizija „Lav“ učestvovali su u definisanju kompetencija<br />
studenata i nadzoru projekta opremanja Regionalnog studija za multimediju i digitalnu<br />
televiziju u Visokoj školi elektrotehnike i računarstva. Zajednica srednjih<br />
elektrotehničkih škola Srbije radi istraživanje ostvarenih ishoda nastavnog procesa<br />
svojih učenika u oblasti multimedije.<br />
Nabavljena je kompletna oprema potrebna za formiranje Regionalnog studija za<br />
multimediju i digitalnu televiziju pri Visokoj školi elektrotehnike i računarstva, u kojem<br />
će studenti iz regiona imati mogućnost da se upoznaju sa najnovijom tehnologijom i<br />
trendovima u razvoju digitalnih TV sistema. Korišćenje ovakve opreme u nastavnom<br />
procesu podrazumeva vežbe za produkciju TV emisija, muzičkih spotova i kratkih<br />
igranih formi. Realizovaće se i produkcija za studentsku televiziju Visoke škole u skladu<br />
sa najsavremenijim tehničkim zahtevima. Pod mentorskim vođstvom renomiranih<br />
stručnjaka iz oblasti TV tehnike i produkcije, studentima je omogućeno da i u<br />
vannastavnim terminima realizuju ideje, projekte i diplomske radove. Osim studenata<br />
tehničkog usmerenja, učešće u radu ovog studija uzimaju i studenti umetničkih<br />
akademija, režiseri, glumci, scenografi, muzičari itd.<br />
[37]<br />
R<br />
I<br />
C<br />
U<br />
M
OBLICI SARADNJE<br />
SA<br />
NEAKADEMSKIM<br />
INSTITUCIJAMA<br />
NAJVAŽNIJI<br />
SKUPOVI NA<br />
KOIMA JE<br />
PROJEKAT<br />
PROMOVISAN U<br />
AKADEMSKOJ I<br />
ŠIROJ JAVNOSTI<br />
AKTIVNOSTI<br />
PREDUZETE/<br />
PLANIRANE U<br />
CILJU<br />
OBEZBEĐENJA<br />
ODRŽIVOSTI<br />
PROJEKTA<br />
TEKST<br />
PRIPREMILA<br />
Zavaljujući saradnji sa Radio-televizijom Srbije, Televizijom „Lav“, Radio-difuznim<br />
centrom Crne Gore i Zajednicom srednjih elektrotehničkih škola Srbije, obezbeđena je<br />
stručna praksa za studente pomenutih studijskih programa. Visoka škola elektrotehnike i<br />
računarstva u Beogradu ima kontinuiranu saradnju sa velikim brojem institucija i<br />
pojedinaca koji uzimaju aktivno učešće u svim fazama rada sa studentima, od edukacije,<br />
preko realizacije stručnih praksi do zapošljavanja svršenih diplomaca.<br />
Projekat i teme kojima se on bavi do sada su prezentovane na nekoliko stručnih skupova<br />
u zemlji i regionu. Na skupu Strukovnog udruženja audio-inženjera 2012. (Audio<br />
Engineering Society) održanoj u Budimpešti, u okviru panel diskusije na temu<br />
obrazovanja u svetlu najnovijih tehnoloških trendova, predstavljen je projekat opremanja<br />
Regionalnog TV studija. Istom prilikom razmotrene su i strategije podizanja efikasnosti<br />
nastavnog procesa u ovako specifičnom tehnološkom okruženju.<br />
Na sličan način projekat je predstavljen i na seminaru koji je Visoka škola elektrotehnike<br />
i računarstva održala u saradnji sa Berkli univerzitetom iz Bostona.<br />
Visoka škola elektrotehnike i računarstva strukovnih studija iz Beograda oformila je tim<br />
za programiranje studentske produkcije. Pravilnim usmeravanjem aktivnosti u<br />
Regionalnom TV studiju moguće je realizovati visokokvalitetnu i medijski interesantnu<br />
produkciju koja svoje mesto može veoma lako naći na festivalima i TV programima<br />
nacionalnih i lokalnih televizija. Naša vizija je da u periodu od dve godine od početka<br />
rada Regionalnog TV studija ova produkcija preraste okvire Srbije i regiona i postane<br />
relevantan faktor na mapi kulturnih dešavanja Evrope. Tehničku bazu ove produkcije će<br />
činiti svi studenti visokoškolskih institucija u regionu koje se bave obukom za potrebe<br />
rada u sistemima digitalne televizije.<br />
dr Ana Savić, Visoka škola elektrotehnike i računarstva strukovnih studija iz<br />
Beograda<br />
[38]
InMusWB<br />
NAZIV<br />
PROJEKTA<br />
InMusWB - Uvođenje interdisciplinarnosti u studije muzike na<br />
Zapadnom Balkanu u skladu sa modernim evropskim<br />
perspektivama<br />
KOORDINATOR Univerzitet umetnosti u Beogradu, Fakultet muzičke umetnosti<br />
UKUPAN<br />
BUDŽET<br />
1.076.505,60 EUR<br />
SAJT PROJEKTA www.inmuswb.net<br />
UKRATKO O<br />
CILJU/<br />
CILJEVIMA<br />
PROJEKTA<br />
NAJVAŽNIJI<br />
REZULTATI<br />
OSTVARENI DO<br />
SADA NA<br />
SVAKOJ OD<br />
INSTITUCIJA<br />
UČESNICA U<br />
SRBIJI<br />
− Modernizacija kurikuluma prvog i drugog nivoa studija, razvoj<br />
i uvođenje novih, modernih i fleksibilnih studijskih programa<br />
na sva tri ciklusa studija.<br />
− Razvoj i implementacija permanentnog obrazovanja na<br />
regionalnom nivou.<br />
− Formiranje alumni baze podataka.<br />
Na Fakultetu muzičke umetnosti Univerziteta umetnosti u<br />
Beogradu otvoren je nov studijski program za džez i popularnu<br />
muziku. U saradnji sa partnerskim institucijama definisani su<br />
ishodi učenja i kompetencije i sačinjena je knjiga predmeta za<br />
odsek Džez i popularna muzika. U školskoj 2012/13. godini<br />
upisana je prva generacija od 18 studenata. Na odseku je zaposleno<br />
osam nastavnika i izabrano devet gostujućih profesora. Na master<br />
akademskim studijama za muzikologiju i etnomuzikologiju<br />
urađena je revizija postojećih nastavnih kurikuluma, uvedeni su<br />
novi izborni predmeti koji će biti realizovani sa partnerskim<br />
institucijama, počevši od školske 2012/2013. godine. Na<br />
reformisane studijske programe upisano je ukupno 10 studenata.<br />
Fakultet je akreditovao, posredstvom svog Centra za permanentno<br />
obrazovanje, ukupno 12 kurseva kod Zavoda za unapređenje<br />
obrazovanja i vaspitanja. Do sada je održano četiri kursa sa<br />
ukupno 75 polaznika. Na Akademiji umetnosti Univerziteta u<br />
Novom Sadu izvršena je analiza i revizija studijskih programa za<br />
muzikologiju i etnomuzikologiju i definisani su ishodi učenja i<br />
kompetencije. Pripremljeno je šest kurseva permanentnog<br />
obrazovanja koji su u procesu akreditovanja. Na Univerzitetu u<br />
Kragujevcu, njegovom Filološko-umetničkom fakultetu, radi se na<br />
uvođenju doktorskih studija na studijskim programima za muziku<br />
u medijima i harmoniku, kao i master akademskih studija na<br />
studijskom programu za duvačke instrumente. Akreditacija<br />
studijskih programa za harmoniku i muziku u medijima koji se<br />
uvode na trećem nivou studija trebalo bi da bude okončana u<br />
novembru 2012. Pripremljena su četiri kursa permanentnog<br />
obrazovanja koja bi trebalo da uskoro budu akreditovana. U planu<br />
je objavljivanje Strategije razvoja odseka za muzičku umetnost<br />
kroz <strong>Tempus</strong> projekat.<br />
[39]
NAJVAŽNIJI<br />
REZULTATI<br />
OSTVARENI DO<br />
SADA NA SVAKOJ<br />
OD INSTITUCIJA<br />
UČESNICA U SRBIJI<br />
Na Fakultet umetnosti Univerziteta u Prištini, sa privremenim sedištem u Kosovskoj<br />
Mitrovici, otvoren je novi Studijski program za violu na osnovnim akademskim<br />
studijama. Neakademski partneri na projektu su Muzička omladina Beograda,<br />
Udruženje kompozitora Srbije, Radio-televizija Srbije i Zavod za kulturu Vojvodine.<br />
Ove institucije su takođe radile na akreditaciji kurseva permanentnog obrazovanja čija<br />
bi realizacija trebalo uskoro da počne. Pored toga, komunikacija sa akademskim<br />
institucijama povodom tematskog profilisanja kurseva čini se jako dragocenom.<br />
KUPLJENA OPREMA Za Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu iz sredstava projekta kupljeni su<br />
polukoncertni klaviri, marke YAMAHA i KAWAI i četiri nove klavinove. Očekuje se<br />
nabavljanje udaračkih instrumenata. Dopremljeni su takođe i kompjuteri, softver i<br />
studijska oprema. Sva oprema u prostorijama FMU na raspolaganju je svim studentima<br />
i profesorima Fakulteta. Na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu (UNS)<br />
nalaze se profesionalna kamera i digitalni snimač zvuka kao oprema koja će<br />
umnogome doprineti nastavi na modernizovanim kursevima muzikologije i<br />
etnomuzikologije. Na Filološko-umetničkom Fakultetu Univerziteta u Kragujevcu<br />
(UKG) očekuje se isporuka instrumenata (klavira, harmonika i duvačkih instrumenata)<br />
i dopremanje studijske opreme, kamera, softvera, te prateće opreme za duvačke<br />
instrumente. Na Fakultetu umetnosti Univerziteta u Prištini (UP) očekuje se nabavka<br />
računarske i studijske opreme kao i novog YAMAHA pijanina. U toku su dogovori<br />
predstavnika partnerskih akademskih institucija u zemlji oko nabavke literature.<br />
OBLICI SARADNJE<br />
SA NEAKADEMSKIM<br />
INSTITUCIJAMA<br />
NAJVAŽNIJI<br />
SKUPOVI NA<br />
KOIMA JE<br />
PROJEKAT<br />
PROMOVISAN U<br />
AKADEMSKOJ I<br />
ŠIROJ JAVNOSTI<br />
AKTIVNOSTI<br />
PREDUZETE/<br />
PLANIRANE U CILJU<br />
OBEZBEĐENJA<br />
ODRŽIVOSTI<br />
PROJEKTA<br />
Tokom oktobra 2012. planirano je da studenti muzikologije i etnomuzikologije FMU<br />
realizuju stručnu praksu u UKS prilikom organizovanja tribine kompozitora. Radiotelevizija<br />
Srbije napravila je nekoliko priloga o promovisanju <strong>Tempus</strong> projekta u<br />
okviru emisija Ad Libitum autora Silvane Grujić. Saradnja sa Zavodom za kulturu<br />
Vojvodine podrazumevala bi i objavljivanje studentskih radova u okviru publikacija<br />
Zavoda.<br />
Tokom aprila i maja 2012. godine, projekat je predstavljen na susretu dekana regiona<br />
Balkana, na muzikološkom simpozijumu „Music and Paper, Music and Screen“ i na<br />
skupu EPARM European Platform for Artistic Research in Music, održanom u Rimu.<br />
Na dan otvorenih vrata, 19. maja 2012. godine, održan je promotivni koncert<br />
nastavnika novog studijskog programa za džez i popularnu muziku i predstavljen je<br />
dvojezični Informator za buduće studente svih nivoa studija na FMU.<br />
Organizovana je i promotivna džez turneja od 12. do 17. maja 2012.godine, tokom<br />
koje su bile posećene srednje muzičke škole u Skoplju, Podgorici, Leskovcu, Subotici<br />
i Beogradu. FMU u Beogradu je ponudio budućim studentima besplatne pripreme za<br />
prijemne ispite za studijski program Džez i popularna muzika od 20. maja do 10. juna<br />
2012. godine.<br />
Konsultacije i savetodavne posete partnerskih institucija i spoljna evaluacija svih<br />
novootvorenih i modernizovanih studijskih programa od strane Evropske asocijacije<br />
konzervatorija planirana je uskoro. Realizovanje kurseva permanentnog obrazovanja i<br />
kreiranje alumni baze podataka su tekuće aktivnosti. Veruje se da će upis novih<br />
generacija na modernizovane i novootvorene studijske programe i kurseve obezbediti<br />
finansijsku održivost projektnih razultata.<br />
TEKST PRIPREMILE Prof. dr Dubravka Jovičić, dekan FMU, Ana Živčić, saradnik na projektu<br />
[40]
NAZIV<br />
PROJEKTA<br />
CONGRAD - sprovođenje istraživanja o diplomiranim studentima i unapređenje<br />
alumni organizacija u cilju poboljšanja strateškog menadžmenta i povećanja kvaliteta<br />
KOORDINATOR Univerzitet u Bilefeldu, Fakultet za sociologiju, Nemačka<br />
UKUPAN<br />
BUDŽET<br />
SAJT<br />
PROJEKTA<br />
UKRATKO O<br />
CILJU/<br />
CILJEVIMA<br />
PROJEKTA<br />
CONGRAD<br />
NAJVAŽNIJI<br />
REZULTATI<br />
OSTVARENI DO<br />
SADA NA<br />
SVAKOJ OD<br />
INSTITUCIJA<br />
UČESNICA U<br />
SRBIJI<br />
988.843 EUR<br />
http://www.congrad.org/<br />
CONGRAD se bavi potrebama visokoškolskih institucija u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i<br />
Hercegovini za unapređenjem strateškog menadžmenta i kapaciteta samoocenjivanja tako<br />
što će ustanoviti sistem prikupljanja kontakt podataka o diplomiranim studentima i<br />
uspostaviti sistem redovnih istraživanja zasnovanih na njihovom anketiranju. Krajnji cilj<br />
ovih istraživanja je poboljšanje kvaliteta studija i evaluacija reforme na visokoškolskim<br />
institucijama. Uzimajući u obzir uslove studiranja i radnu karijeru diplomiranih studenata,<br />
projekat će doprineti boljem uvidu u proces prelaza studenata sa visokog školstva na tržište<br />
rada. Istraživanje o diplomiranim studentima će uključivati prikupljanje, proveru i analizu<br />
podataka nakon čega će uslediti izrada izveštaja. CONGRAD rezultati će biti iskorišćeni za<br />
razvoj plana za buduća istraživanja o diplomiranim studentima koja će uključivati i druge<br />
visokoškolske institutcije na Zapadnom Balkanu. Širenje informacija o projektu planirano je<br />
kroz internet prezentaciju, centre za karijerno savetovanje, događaje kojima će prisustvovati<br />
alumnisti, kao i kroz predstavljanje projekta u medijima. Regionalna konferencija, završni<br />
seminar i publikacija u kojoj će biti objavljeni rezultati istraživanja o diplomiranim<br />
studentima takođe su predviđeni.<br />
Sprovedena je analiza postojećih sistema za prikupljanje podataka na institucijama koje su<br />
deo CONGRAD projekta na osnovu koje je izrađen izveštaj Contact data collection<br />
practices koji je potom dostavljen svim partnerima na projektu.<br />
Održane su obuke zaposlenih u studentskim službama koji rade na prikupljanju i ažuriranju<br />
kontakt podataka. Učesnici projekta iz Srbije su Univerziteti u Beogradu, Novom Sadu i<br />
Kragujevcu i Univerzitet Singidunum, kao i tri visoke tehničke škole u Užicu, Nišu i<br />
Subotici. Institucije učesnice već rade na sistematskom prikupljanju i ažuriranju kontakt<br />
podataka koje će biti zaključeno početkom 2013. godine. Do sada su održana dva važna<br />
seminara. Prvi, na temu Types, modes and relevance for graduate surveys for HEI održan je<br />
u aprilu 2012. godine na Bielefild Univerzitetu i drugi, Conducting graduate surveys in<br />
transition countries, održan u septembru 2012. godine u Pragu.<br />
[41]
KUPLJENA<br />
OPREMA<br />
OBLICI SARADNJE<br />
SA<br />
NEAKADEMSKIM<br />
INSTITUCIJAMA<br />
NAJVAŽNIJI<br />
SKUPOVI NA<br />
KOIMA JE<br />
PROJEKAT<br />
PROMOVISAN U<br />
AKADEMSKOJ I<br />
ŠIROJ JAVNOSTI<br />
AKTIVNOSTI<br />
PREDUZETE/<br />
PLANIRANE U<br />
CILJU<br />
OBEZBEĐENJA<br />
ODRŽIVOSTI<br />
PROJEKTA<br />
TEKST<br />
PRIPREMILA<br />
Planirana je nabavka opreme za fakultete koji učestvuju na projektu. Oprema<br />
(kompjuteri i štampači) će biti raspoređena po fakultetima i koristiće je studentske i<br />
druge službe koje su direktno uključene u realizaciju projekta za kontinuirano<br />
prikupljanje podataka o diplomiranim studentima.<br />
U projektu učestvuje Centar za obrazovne politike kao deo analitičkog tima projekta.<br />
Centar za obrazovne politike je uključen u organizaciju i koordinaciju aktivnosti vezanih<br />
za obuku studentskih službi, kreiranje baza podataka, razvoj upitnika, terenski rad,<br />
analizu podataka, kreiranje izveštaja i razvoj plana za sprovođenje istraživanja o<br />
diplomiranim studentima u budućem periodu.<br />
− Predstavljanje projekta na Univerzitetima u Beogradu, Tuzli, Banja Luci, Nišu,<br />
Novom Sadu i na Univerzitetu Singidunum.<br />
− Predstavljanje projekta u okviru okruklog stola TEMPUS projekta CAREERS u<br />
junu 2012.<br />
− Učešće na Konferenciji Employability of Graduates & Higher Education<br />
Management Systems i predstavljanje CONGRAD projekta u Ljubljani, u<br />
Sloveniji.<br />
Zaposleni u studentskim službama na partnerskim institucijama obučeni su za<br />
prikupljanje i ažuriranje kontakt podataka diplomiranih studenata. Prikupljanje i<br />
ažuriranje kontakt podataka obavlja se simultano na svim partnerskim insitutcijama i<br />
očekuje se da će biti završeno do januara 2013. godine.<br />
Od trenutka priključivanja projektu svi fakulteti su uveli redovnu praksu uzimanja<br />
kontakt podataka od diplomiranih studenata preko formulara koje popunjavaju kada<br />
diplomiraju. Ti kontakt podaci će se koristiti za sprovođenje budućih istraživanja o<br />
diplomiranim studenatima, a u skladu sa potrebama visokoobrazovne institucije.<br />
Formulari kojima se prikupljaju kontakt podaci o diplomiranim studentima deliće se na<br />
fakultetima koji učestvuju u projektu i nakon završetka projekta.<br />
Ivana Živadinović, istraživač, Centar za obrazovne politike<br />
[42]
NAZIV PROJEKTA HEARTS – Razvoj obrazovanja u oblasti ljudskih prava „u srcu visokog<br />
obrazovanja“<br />
KOORDINATOR Univerzitet u Rohemptonu, London, Velika Britanija<br />
UKUPAN BUDŽET 1.049.400,10 EUR<br />
SAJT PROJEKTA Izrada u toku<br />
UKRATKO O<br />
CILJU/CILJEVIMA<br />
PROJEKTA<br />
NAJVAŽNIJI<br />
REZULTATI<br />
OSTVARENI DO<br />
SADA NA SVAKOJ<br />
OD INSTITUCIJA<br />
UČESNICA U<br />
SRBIJI<br />
KUPLJENA<br />
OPREMA<br />
HEARTS<br />
− Širenje ideje o obrazovanju u oblasti ljudskih prava, kao jezgru društvenih vrednosti<br />
na nivou regiona i uspostavljanje osnova za zajedničko ostvarivanje obrazovanja u<br />
ovoj oblasti i jedinstveno delovanje na nivou svih učesnika u projektu - studenata,<br />
nastavnika i ostalih zainteresovanih pojedinaca;<br />
− Realizacija interdisciplinarnih i praktično orijentisanih nastavnih programa i kurseva<br />
za ljudska prava u svakoj partnerskoj instituciji, u skladu sa orijentacijama aktuelnog<br />
Bolonjskog procesa; razvijanje mreže interdisciplinarnih studija na nivou regiona<br />
Univerzitet u Kragujevcu:<br />
Istraživanje je sprovedeno na Pedagoškom fakultetu u Jagodini o ostvarivanju ljudskih<br />
prava (fokus grupe sa studentima, nastavnicima i administrativnim osobljem fakulteta) o<br />
tome tome koliko zaposleni poznaju sadržaje o ljudskim pravima i kakva iskustva, želje i<br />
stavove o mogućnostima ostvarivanja ljudskih prava na Univerzitetu (fakultetu) i široj<br />
društvenoj zajednici imaju. Radi se na obogaćivanje postojećih kurikuluma (pri<br />
akreditovanim studijskim programima) sadržajima iz oblasti ljudskih prava u cilju<br />
njihovog promovisanja. Izmene u silabusima su urađene za sedam nastavnih programa<br />
(pet programa na osnovnim akademskim studijama i dva programa na diplomskim<br />
akademskim studijama – master; pet programa su obaveznog, a dva programa izbornog<br />
karaktera). Realizacija izmenjenih i dopunjenih akreditovanih studijskih programa<br />
započela je školske 2012/13. godine.<br />
Univerzitet u Novom Sadu:<br />
Identifikovane su aktivnosti u vezi sa obrazovanjem za ljudska prava, a pripremljeni su<br />
novi izborni predmeti i revizija postojećih uvođenjem sadržaja o ljudskim pravima. U<br />
toku je izbor i priprema literature za sledeće izborne kurseve na osnovnim, master i<br />
doktorskim studijama: Obrazovanje za ljudska prava, Komunikacija i ljudska prava,<br />
Konflikti, medijacijacioni procesi i rad sa različitostima, Mediji i ljudska prava, Uloga<br />
medija u procesu mirovnog rešavanja konflikata i Obrazovanje za ljudska prava i<br />
demokratija.<br />
Univerzitet u Beogradu:<br />
Na Fakultetu političkih nauka je formiran tim profesora i saradnika čiji je zadatak<br />
unapređenje obrazovanja o ljudskim pravima na fakultetu, sa jasnom namerom da se<br />
postojeći programi i kursevi učine što interdiciplinarnijim. Urađena je analiza postojećih<br />
silabusa, a u fokusu unapređivanja je master programa Međunarodno humanitarno pravo<br />
i ljudska prava. Studenti su uključeni u proces istraživanja potreba za unapređenjem<br />
obrazovanja o ljudskim pravima, a sproveden je i konkurs za studente pod nazivom<br />
Dizajniramo logo projekta.<br />
Predstoji objedinjena nabavka opreme, a biće kupljene digitalne kamere, softver za<br />
obradu filma, dokumentarni filmovi o ljudskim pravima, literatura i akademski časopisi.<br />
Koristiće ih članovi istraživačkog tima u okviru svojih zaduženja i optimalizacije rada na<br />
projektu. Oprema će omogućiti prikupljanje podataka, kreiranje kurikuluma, snimanje,<br />
menaždment projekta, diseminaciju rezultata i sl.<br />
[43]
OBLICI SARADNJE<br />
SA<br />
NEAKADEMSKIM<br />
INSTITUCIJAMA<br />
NAJVAŽNIJI<br />
SKUPOVI NA<br />
KOIMA JE<br />
PROJEKAT<br />
PROMOVISAN U<br />
AKADEMSKOJ I<br />
ŠIROJ JAVNOSTI<br />
AKTIVNOSTI<br />
PREDUZETE/<br />
PLANIRANE U<br />
CILJU<br />
OBEZBEĐENJA<br />
ODRŽIVOSTI<br />
PROJEKTA<br />
TEKST<br />
PRIPREMILI<br />
Univerzitet u Kragujevcu planira saradnju sa opštinskim i nevladinim organizacijama.<br />
Plan (ciljevi, zadaci, aktivnosti i njihova vremenska artikulacija) će biti konkretizovan<br />
do kraja oktobra meseca 2012. Univerzitet u Novom Sadu sarađuje sa NVO Helsinški<br />
odbor za ljudska prava u Novom Sadu. Univerzitet u Beogradu, tj. Fakultet političkih<br />
nauka Univerziteta u Beogradu ostvaruje plodnu saradnju sa Međunarodnim komitetom<br />
Crvenog krsta, Beogradskim centrom za ljudska prava, Građanskim inicijativama,<br />
CESID-om i drugim istaknutim nevladinim organizacijama aktivnim u Srbiji.<br />
Univerzitet u Kragujevcu:<br />
Teme projekta su promovisane u radovima učesnika (nastavnici koji od ove školske<br />
godine realizuju pomenute kurikulume sa studentima) nacionalnog skupa sa<br />
međunarodnim učešćem, održanog na Pedagoškom fakultetu u Jagodini na temu Škola<br />
kao činilac razvoja nacionalnog i kulturnog identiteta i proevropskih vrednosti:<br />
obrazovanje i vaspitanje – tradicija i savremenost.<br />
Univerzitet u Novom Sadu:<br />
Učešće na Drugom Kongresu pedagoga Hrvatske Pedagogy and Culture, u Opatiji u<br />
septembru 2012. godine gde je predstavljen rad Education for democracy and human<br />
rights in curriculum, autorki S. Budić, M. Andevski i O.Gajić.<br />
Univerzitet u Beogradu:<br />
Iako je projekat još uvek u relativno ranoj fazi, projektni ciljevi i aktivnosti su<br />
promovisani na Regionalnoj školi o međunarodnom humanitarnom pravu tokom<br />
septembra 2012. godine u Beogradu.<br />
Univerzitet u Kragujevcu:<br />
Odlukom Nastavno naučnog veća Pedagoškog fakulteta u Jagodini, utvrđene su dopune<br />
sadržaja nastavnih predmeta, kao i preporučene literature u akreditovanim studijskim<br />
programima na osnovnim i master studijama što obezbeđuje njihovu realizaciju u<br />
narednim godinama, a time i održivost projekta.<br />
Planirana je saradnja sa drugim univerzitetima, učesnicima u projektu, pri čemu će<br />
nastavnici biti realizatori nastavnih i drugih aktivnosti sa studentima sa drugih fakulteta.<br />
U toku je priprema video-biblioteke za realizaciju nastavnih aktivnosti (pomenutih<br />
programa) na Pedagoškom fakultetu u Jagodini.<br />
Predstoje istraživačke aktivnosti studenata i nastavnika, u funkciji pripreme<br />
međunarodne naučne konferencije o ljudskim pravima, čija je realizacija planirana u<br />
2014. godini, na Pedagoškom fakultetu u Jagodini.<br />
Univerzitet u Novom Sadu:<br />
Priprema objavljivanja monografske publikacije partnera na projektu.<br />
Univerzitet u Beogradu:<br />
Fakultet političkih nauka će u predstojećem ciklusu akreditacije (jesen 2012.)<br />
akreditovati revidirane silabuse kurseva (Ljudska prava I i II, Kultura ljudskih prava,<br />
Međunarodno javno pravo, Međunarodno humanitarno pravo). Članovi tima će biti<br />
obučeni za upotrebu filma u obrazovanju za ljudska prava, a značajno će biti unapređena<br />
bibliotečka građa u oblasti ljudskih prava. Međunarodna saradnja sa ostalih deset<br />
partnera u konzorcijumu HEARTS projekta značajno je unapređena, a podrazumeva i<br />
međuuniverzitetsku razmenu po dva nastavnika unutar regiona Zapadnog Balkana.<br />
mr Dejan Pavlović, Univerzitet u Beogradu<br />
Prof dr Emina Kopas-Vukašinović, Univerzitet u Kragujevcu<br />
Prof dr Olivera Gajić, Univerzitet u Novom Sadu<br />
[44]
NAZIV PROJEKTA CAREERS - Razvoj karijernog vođenja u cilju unapređenja<br />
visokog obrazovanja u Srbiji<br />
KOORDINATOR Univerzitet u Beogradu, Centar za razvoj karijere<br />
UKUPAN BUDŽET 849.557,32 EUR<br />
SAJT PROJEKTA www.careers.ac.rs<br />
UKRATKO O<br />
CILJU/CILJEVIMA<br />
PROJEKTA<br />
NAJVAŽNIJI<br />
REZULTATI<br />
OSTVARENI DO<br />
SADA NA SVAKOJ<br />
OD INSTITUCIJA<br />
UČESNICA U<br />
SRBIJI<br />
− razvoj usluga karijernog informisanja, savetovanja i edukacije u cilju unapređenja<br />
zapošljivosti mladih;<br />
− veća dostupnost i raznovrsnost programa karijernog vođenja u institucijama visokog<br />
obrazovanja;<br />
− povećano prepoznavanje značaja karijernog vođenja od strane države, Univerziteta i<br />
socijalnih partnera i razvoj Programa za karijerno vođenje i savetovanje za mlade<br />
između 19 i 30 godina (studente) i Metodologije karijernog vođenja i savetovanja<br />
Centara na visokoškolskim ustanovama.<br />
Svi univerzitetski timovi učestvovali su u izradi publikacije objavljene u martu 2012.<br />
godine pod nazivom Karijerno vođenje na univerzitetima u Srbiji (na srpskom i na<br />
engleskom dostupno na sajtu projekta) u kojoj su, između ostalog, predstavljene sve<br />
postojeće usluge karijernih centara na univerzitetima koje stoje na raspolaganju<br />
studentima, diplomcima i poslodavcima.<br />
Uz učešće predstavnika Ministarstva omladine i sporta predstavnici univerzitetskih<br />
timova boravili su nedelju dana u Velikoj Britaniji u maju 2012. godine i bavili se<br />
analizom tamošnje metodologije rada, elektronskim servisima i usvajali osnovna i<br />
napredna znanja o karijernom informisanju, savetovanju i edukaciji studenata.<br />
Ključno osoblje sa svih univerziteta učesnika zaduženo za realizaciju aktivnosti<br />
karijernog vođenja i savetovanja studenata upoznato je sa pozitivnim primerima i<br />
modelima saradnje sa poslodavcima koji imaju za cilj unapređenje zapošljivosti<br />
studenata i njihovih veština upravljanja karijerom, i to putem publikacije (dostupne na<br />
sajtu projekta), prezentacije i diskusije tokom organizovanog okruglog stola na<br />
Univerzitetu u Novom Sadu (juni 2012. godine).<br />
[45]<br />
CAREERS
NAJVAŽNIJI<br />
REZULTATI<br />
OSTVARENI DO<br />
SADA NA SVAKOJ<br />
OD INSTITUCIJA<br />
UČESNICA U<br />
SRBIJI<br />
KUPLJENA<br />
OPREMA<br />
OBLICI SARADNJE<br />
SA<br />
NEAKADEMSKIM<br />
INSTITUCIJAMA<br />
NAJVAŽNIJI<br />
SKUPOVI NA<br />
KOIMA JE<br />
PROJEKAT<br />
PROMOVISAN U<br />
AKADEMSKOJ I<br />
ŠIROJ JAVNOSTI<br />
AKTIVNOSTI<br />
PREDUZETE/<br />
PLANIRANE U<br />
CILJU<br />
OBEZBEĐENJA<br />
ODRŽIVOSTI<br />
PROJEKTA<br />
TEKST<br />
PRIPREMILA<br />
Formirane su radne grupe za izradu Programa i Metodologije KViS-a za uzrast 19-30<br />
godina koje čine predstavnici Univerziteta, Ministarstva omladine i sporta, Ministarstva<br />
prosvete i Beogradske otvorene škole. Formirana je i Mreža karijernih centara pod<br />
nazivom AKCENT čiji je cilj osnaživanje karijernih univerzitetskih servisa i dugoročno<br />
unapređenje karijernog vođenja u Srbiji.<br />
Planirana oprema treba da omogući modernizaciju veb-sajtova univerzitetskih karijernih<br />
centara i uvođenje e-servisa koji će obezbediti veću i lakšu dostupnost karijernog<br />
vođenja za sve zainteresovane. Pored toga biće opremljen i testiran jedan broj<br />
CAREERS punktova na više lokacija na fakultetima pri univerzitetima koji će biti<br />
dostupan i namenjen studentima, nastavnom i vannastavnom osoblju univerziteta. Nov<br />
portal za osmatranje i orijentaciju, pod nazivom Opservatorija, po isteku projekta ostaje<br />
otvoren i aktivan kroz mrežu saradnika na akademskim i vanakademskim punktovima i<br />
radom članova Asocijacije karijernih centara univerziteta u Srbiji (AKCENT).<br />
U cilju pilotiranja radionica u domenu „soft skills“, ostvarena je saradnja sa agencijom<br />
HRDOnline. Isproban je onlajn upitnik u saradnji sa skolom računara OMEGA;<br />
uspostavljeni su različiti oblici saradnje sa Unijom poslodavaca učešćem u programu<br />
Lekcije iz prakse, pilotiranjem novih programa u saradnji sa kompanijama Coca-Cola<br />
Hellenic, VAST, Google i dr. Predstavljene su mogućnosti saradnje sa poslovnom<br />
zajednicom predstavnicima AmCham-a, IBMa...Equilibrio, Veću Autonomne pokrajine<br />
Vojvodine, NIS-a, Nacionalne službe za zapošljavanje i različitih medija.<br />
− 2nd DEHEMS International Conference 1: Employability of Graduates & Higher<br />
Education Management Systems, Univerzitet u Ljubljani, Slovenija, septembar 2012.<br />
godine<br />
− 3 rd BAYHOST-Donauform, an international conference of career services in the<br />
Danube region and the neighbouring countries, Univerzitet u Regensburgu,<br />
Nemačka, maj 2012. godine;<br />
− Konferencija o povezanosti sistema visokog obrazovanja i tržišta rada u vezi sa<br />
tržištem, Beograd, 22. februar 2012. godine;<br />
− Konferencija Privreda i visoko obrazovanje – preduzetništvo, studentska praksa i<br />
karijerno vođenje, Privredna komora Srbije, Beograd, 11. april 2012. godine.<br />
Studentska konferencija Univerziteta Srbije i Konferencija Univerziteta Srbije podržali<br />
su osnivanje mreže koja će kroz projekat CAREERS inicirati Akademsku resursnu mrežu<br />
Srbije i predstavljati visokoškolski deo sistema karijernog vođenja i savetovanja u Srbiji.<br />
Metodologija programa karijernog vođenja i savetovanja u Srbiji moći će, uz podršku<br />
Ministarstva omladine i sporta i Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja da<br />
postane visokoškolski primer za sistem karijernog vođenja i savetovanja u Srbiji uopšte.<br />
Inicitive na nivou visokoškolskih ustanova povodom prepoznavanja šireg obima<br />
vannastavnih aktivnosti kao relevantnog sadržaja dodatku diplome, biće pokrenute od<br />
strane ovog konzorcijuma. Nacionalna univerzitetska mreža karijenih centara pod<br />
nazivom AKCENT pomoći će dalje osnaživanje karijernih centara.<br />
Dejana Lazić, koordinator projekta<br />
[46]
NAZIV PROJEKTA EDUECO – Obrazovanje nastavnika u oblasti ekološke proizvodnje<br />
hrane i menadžmenta<br />
KOORDINATOR Van Hall Larenstein Fondacija,Univerzitet u Vageningenu, Holandija<br />
UKUPAN BUDŽET 806.799,85 EUR<br />
SAJT PROJEKTA http://edueco.edu.rs/<br />
UKRATKO O<br />
CILJU/CILJEVIMA<br />
PROJEKTA<br />
NAJVAŽNIJI<br />
REZULTATI<br />
OSTVARENI DO<br />
SADA NA SVAKOJ<br />
OD INSTITUCIJA<br />
UČESNICA U<br />
SRBIJI<br />
KUPLJENA<br />
OPREMA<br />
OBLICI SARADNJE<br />
SA<br />
NEAKADEMSKIM<br />
INSTITUCIJAMA<br />
Cilj projekta je razvoj obrazovnih kapaciteta visokoškolskih ustanova u Srbiji, Bosni i<br />
Hercegovini i Crnoj Gori u oblasti održivog ekonomskog razvoja proizvodnje hrane na<br />
osnovu ekoloških principa. U okviru projekta radiće se na razvijanju programa kursa za<br />
srednjoškolske profesore o menadžmentu i proizvodnji ekološke hrane. Pored toga, biće<br />
razvijen sličan kurs namenjen preduzetnicima, menadžerima i savetnicima uključenim u<br />
rad na farmama koje se bave proizvodnjom ekološke hrane. Jedan od rezultata projekta<br />
je i organizovanje mreže u koju će biti uključeni svi učesnici projekta kao i ostale<br />
zainteresovane strane (nevladine organizacije, preduzetnici i proizvođači) pri proizvodnji<br />
organske hrane.<br />
Predstavnici svih akademskih ustanova iz Srbije učestvovali su tokom 2012. godine na<br />
radionicama koje su bile tematski podeljene na Menadžment u ekološkoj proizvodnji<br />
(februar, Vageningen, Holandija), Agrobiznis u ekološkoj proizvodnji (mart, Plovdiv,<br />
Bugarska) i Transfer nauke u praksi u oblasti ekološke proizvodnje (april, Kopošvar,<br />
Mađarska). U okviru svake od ovih radionica prikazana su stanja razvoja menadžmenta i<br />
proizvodnje ekološke hrane u partnerskim EU zemljama. Na prvoj radionici su formirane<br />
radne grupe koje su počele izradu kurikuluma za kurs za srednjoškolske profesore.<br />
Na radionici koja je održana u junu, u Podgorici, predstavljeno je stanje u ekološkoj<br />
proizvodnji hrane u regionu zemalja Zapadnog Balkana. U radu ove učionice učestvovali<br />
su predstavnici srednjih škola iz Srbije. Diskutovalo se o sadržaju kurikuluma, koji je<br />
modifikovan prema zaključcima diskusije.<br />
U okviru projekta je planirana nabavka opreme koja će omogućiti usvajanje novih znanja<br />
u oblasti ekološke proizvodnje hrane na principu očiglednosti, odnosno praktičnih vežbi<br />
u okviru kursa.<br />
Na Univerzitetu Edukons biće instalirana sledeća oprema: sistem za testiranje<br />
zdravstvene bezbednosti hrane i vode, sistem za testiranje kvaliteta hrane i portabl<br />
sistem za testiranje kvaliteta zemljišta.<br />
Na Agronomskom fakultetu u Čačku (Univerzitet u Kragujevcu) biće nabavljena oprema<br />
za demonstraciju uzorkovanja i utvrđivanja kvaliteta zemljišta na kojem se planira<br />
organska biljna proizvodnja.<br />
Biće nabavljena i pomoćna oprema (personalni kompjuteri, prateći softver, video<br />
projektori i štampači, plazma TV) koja će se koristiti u pripremi i izvođenju kursa, kao i<br />
u izradi nastavnog materijala, a biće raspoređena na sve tri visokoškolske ustanove<br />
učesnice u projektu (Visoka poljoprivredna škola strukovnih studija u Šapcu,<br />
Agronomski fakultet u Čačku i Univerzitet Edukons u Sremskoj Kamenici).<br />
Pored partnera sa kojima se direktno sarađuje na projektu, srednjih poljoprivrednih škola<br />
iz Svilajnca i Šapca i nevladine organizacija Zelena mreža Vojvodine, Univerzitet<br />
Edukons je potpisao Ugovor o saradnji sa nevladinom organizacijom Serbia Organica sa<br />
kojom organizuje zajednička promovisanja ekološke poljoprivrede u široj društvenoj<br />
zajednici.<br />
[47]<br />
EDUECO
NAJVAŽNIJI<br />
SKUPOVI NA<br />
KOIMA JE<br />
PROJEKAT<br />
PROMOVISAN U<br />
AKADEMSKOJ I<br />
ŠIROJ JAVNOSTI<br />
AKTIVNOSTI<br />
PREDUZETE/<br />
PLANIRANE U<br />
CILJU<br />
OBEZBEĐENJA<br />
ODRŽIVOSTI<br />
PROJEKTA<br />
TEKST<br />
PRIPREMILA<br />
Projekat se promoviše u okviru svih marketinških aktivnosti Univerziteta Educons.<br />
Posebna promocija projekta je bila na Konferenciji povodom početka projekta kada je<br />
objavljen i članak u dnevnim novinama „Dnevnik“. Projekat je predstavljen na tribini<br />
povodom Dana planete Zemlje, pod nazivom Novi EU fondovi za projekte u oblasti<br />
životne sredine, koju je Univerzitet Edukons organizovao u Galeriji Matice Srpske u<br />
Novom Sadu u aprilu 2012. godine.<br />
Održivost projekta se planira kroz akreditaciju modifikovanog kursa, koji će proizaći<br />
kao rezultat rada učesnika ovog <strong>Tempus</strong> projekta a koji bi bio namenjen<br />
srednjoškolskim profesorima u Srbiji. Takođe se planira i održavanje sličnog<br />
edukativnog kursa za poljoprivredne proizvođače. Pored toga, jedan od rezultata projekta<br />
je i organizovanje mreže u koju će biti uključeni svi učesnici projekta kao i ostale<br />
zainteresovane strane u proizvodnji organske hrane, kao što su nevladine organizacije,<br />
preduzetnici i proizvođači, što bi trebalo da obezbedi održivost projekta.<br />
Prof. dr Dejana Panković, Univerzitet Educons<br />
[48]
NAZIV<br />
PROJEKTA<br />
KOORDINATOR Univerzitet u Nišu<br />
UKUPAN<br />
BUDŽET<br />
SAJT<br />
PROJEKTA<br />
UKRATKO O<br />
CILJU/<br />
CILJEVIMA<br />
PROJEKTA<br />
EQUI-ED<br />
NAJVAŽNIJI<br />
REZULTATI<br />
OSTVARENI DO<br />
SADA NA<br />
SVAKOJ OD<br />
INSTITUCIJA<br />
UČESNICA U<br />
SRBIJI<br />
EQUI-ED Jednak pristup za sve: Osnaživanje socijalne dimenzije u cilju jačanja<br />
Evropskog prostora visokog obrazovanja<br />
1.050.697,20 EUR<br />
http://www.equied.ni.ac.rs<br />
Osnovni cilj projekta je uspostavljanje strukturnih pretpostavki za povećanje šansi<br />
nedovoljno zastupljenih grupa mladih ljudi da steknu visoko obrazovanje na univerzitetima<br />
u Srbiji kroz:<br />
− povećanje broja i proširenje obuhvata državnih mera (i zakonskog okvira za<br />
sprovođenje ovih mera) usmerenih na izjednačavanje šansi svih grupa potencijalnih<br />
studenata,<br />
− uspostavljanje i institucionalizacija prakse sistematičnog prikupljanja i analize podataka<br />
u oblasti socijalne dimenzije visokog obrazovanja i<br />
− uspostavljanje mreže službi podrške potencijalnim i aktuelnim studentima na<br />
univerzitetima u Srbiji.<br />
− Dve serije treninga u Velikoj Britaniji: prva u oblasti britanskog iskustva u<br />
izjednačavanju šansi za visoko obrazovanje za široku populaciju omladine i druga u<br />
oblasti prikupljanja i korišćenja podataka o visokom obrazovanju, finansiranju visokog<br />
obrazovanja i promovisanju jednakog pristupa visokom obrazovanju kroz nacionalne<br />
insitucije u Velikoj Britaniji.<br />
− Ostvaren je snimak stanja u oblasti prikupljanja podataka, pravne regulative,<br />
diskrecionih prava institucija u oblasti prijema i finansiranja studenata, raspoloživosti<br />
asistivne tehnologije, postojanja službi studnetske podrške, i mera podrške studentima<br />
na partnerskim univerzitatima u Srbiji.<br />
− Radilo se na razvoju kriterijuma selekcije i instrumenata za pripremu potencijalnih<br />
studenata kroz pilot radni paket. Završen je razvoj i priprema radionica, obuka mentora i<br />
volontera koji ce raditi sa potencijalnim studnetima.<br />
− Inicirano je ustanovljavanje informacionog sistema na insitucijama koje to već nisu<br />
uradile, i usklađivanje univerzitetskih informacionih sistema međusobno i sa<br />
procedurama Republičkog zavoda za statistiku.<br />
− Na nekim insitucijama ciljevi projekta su uzeti u obzir prilikom pripreme dokumentacije<br />
za reakreditaciju studijskih programa.<br />
[49]<br />
Image courtesy of<br />
renjith krishnan at<br />
FreeDigitalPhotos.net
KUPLJENA<br />
OPREMA<br />
OBLICI SARADNJE<br />
SA<br />
NEAKADEMSKIM<br />
INSTITUCIJAMA<br />
NAJVAŽNIJI<br />
SKUPOVI NA<br />
KOIMA JE<br />
PROJEKAT<br />
PROMOVISAN U<br />
AKADEMSKOJ I<br />
ŠIROJ JAVNOSTI<br />
AKTIVNOSTI<br />
PREDUZETE/<br />
PLANIRANE U<br />
CILJU<br />
OBEZBEĐENJA<br />
ODRŽIVOSTI<br />
PROJEKTA<br />
TEKST<br />
PRIPREMILA<br />
Planirana je kupovina asistivne tehnologije za studente sa invaliditetom. Oprema će biti<br />
nabavljena za svaki partnerski univerzitet u Srbiji i biće postavljena tamo gde, prema<br />
proceni projektnog tima (uključujući nalaze Studije osnovnog stanja, preporuke<br />
Udruženja studentata sa hendikepom i eksperata u oblasti ergonomije), može biti<br />
najlakše dostupna i najčešće korišćena.<br />
U Srbiji projektni tim sarađuje sa velikim brojem institucijama: Republičkim zavodom<br />
za statistiku, Timom za socijalno uključenje, Kancelarijom poverenika za zaštitu<br />
ravnopravnosti, Centrom za obrazovne politike, studentskim udruženjima, Ministarstvom<br />
prostvete i nauke koji su i partneri na projektu. Glavni oblik saradnje je rad na<br />
realizaciji projektnih ciljeva, srednje stručne škole su uključene u radni paket posvećen<br />
uključivanja slabije zastupljenih grupa u visoko obrazovanje.<br />
Do sada je ostvarena saradnja sa sledećim britanskim organizacijama:<br />
− HESA - britanska Agencija za prikupljanje statističkih podataka o visokom<br />
obrazovanju,<br />
− HEFCE - britanski Savet za finansiranje visokog obrazovanja,<br />
− OFFA - britanska Kancelarija za jednak pristup obrazovanju (transfer znanja).<br />
− Predstavljanje osnovih nalaza Studije osnovnog stanja na nacionalnoj konferenciji.<br />
− Konferencija na Filozofskom fakultetu u Nišu posvećena socijalnom uključivanju u<br />
obrazovanju.<br />
− Predstavljanje projekta u Medija Centru u Beogradu (i u pojedinim medijima u više<br />
navrata).<br />
U projekat su uključene gotovo sve interesne grupe: studenti i njihove potrebe, državne<br />
institucije i stručnjaci za politike visokog obrazovanja koji mogu da ponude najbolja<br />
rešenja s obzirom na iskazane potrebe i deklarisane ciljeve. Vodeću ulogu imaju<br />
univerziteti koji kroz implementaciju projekta unapređuju svoju ponudu usluga<br />
studentima i proširuju bazu iz koje „regrutuju“ svoje studente. Republički zavod za<br />
statistiku biće aktivno uključen u deo koji se tiče unapređenja prikupljanja statističkih<br />
podataka o socijlanoj dimenziji visokog obrazovanja.<br />
Veći broj službenika biće obučen da koristi asistivne tehnologije koje služe za podršku<br />
studentima. Instaliranje asistivne tehnologije omogućiće pristup visokom obrazovanju<br />
grupama sa invaliditetom. Obezbeđenje vidljivosti projektnih rezultata, posebno<br />
rezultata pilotiranja mera, kroz internet prezentaciju projekta, medija i skupove za<br />
akademsku i širu javnost.<br />
Prof. dr Gorana Đorić, koordinator projekta<br />
[50]<br />
Image courtesy of Jeroen<br />
van Oostrom at<br />
FreeDigitalPhotos.net
NAZIV PROJEKTA DIAUSS – Razvoj i poboljšanje studijskih programa urbanog i automobilskog<br />
inženjerstva u Srbiji<br />
KOORDINATOR Univerzitet u Kragujevcu, Fakultet inženjerskih nauka<br />
UKUPAN BUDŽET 733.301 EUR<br />
SAJT PROJEKTA www.diauss.kg.ac.rs<br />
UKRATKO O<br />
CILJU/CILJEVIMA<br />
PROJEKTA<br />
Оpšti cilј prојеktа је dа sе rаzviјu i uspоstаvе nоvi kvаlitеtni intеrdisciplinаrni nаstаvni<br />
prоgrаmi zа pоdršku аutоmоbilskој industriјi u Srbiјi (pоtеnciјаlnо nајvеćеm izvоzniku<br />
u zеmlјi) i urbаnоm rаzvојu zarad boljeg kvаlitеta јаvnih uslugа i kvаlitеta živоtа u<br />
urbаnim nаsеlјimа.<br />
Spеcifični cilјеvi se оdnоsе nа modernizaciju studiја аutоmоbilskоg i urbаnоg<br />
inžеnjеrstvа nа nivоu оsnоvnih i mаstеr studiја nа čеtiri držаvnа univеrzitеtа u Srbiјi<br />
(Krаguјеvаc, Nоvi Sаd, Niš i Nоvi Pаzаr) pоštuјući spеcifičnоsti rеgiоnаlnih pоtrеbа zа<br />
rаdnоm snаgоm.<br />
Pоrеd tоgа, prојеkаt је usmеrеn nа оbuku nаstаvnikа u srеdnjim škоlаmа iz spеcifičnih<br />
disciplinа аutоmоbilskоg i urbаnоg inžеnjеrstvа i nа rаzvој kursеvа zа dоživоtnо učеnjе<br />
zа pоtrеbе аutоmоbilskе industriје i јаvnih kоmunаlnih prеduzеćа.<br />
[51]<br />
DIAUSS
NAJVAŽNIJI<br />
REZULTATI<br />
OSTVARENI DO<br />
SADA NA SVAKOJ<br />
OD INSTITUCIJA<br />
UČESNICA U<br />
SRBIJI<br />
KUPLJENA<br />
OPREMA<br />
OBLICI SARADNJE<br />
SA<br />
NEAKADEMSKIM<br />
INSTITUCIJAMA<br />
NAJVAŽNIJI<br />
SKUPOVI NA<br />
KOIMA JE<br />
PROJEKAT<br />
PROMOVISAN U<br />
AKADEMSKOJ I<br />
ŠIROJ JAVNOSTI<br />
AKTIVNOSTI<br />
PREDUZETE/<br />
PLANIRANE U<br />
CILJU<br />
OBEZBEĐENJA<br />
ODRŽIVOSTI<br />
PROJEKTA<br />
TEKST<br />
PRIPREMIO<br />
U dosadašnjom radu na projektu definisane su strukture, ishodi i sadržaji kurseva<br />
akademskih studijskih programa Urbanog inženjerstva (četvorogodišnje studije na nivou<br />
osnovnih studija, koje su razvijene uz podršku Univerziteta u Novom Sadu) i<br />
Automobilskog inženjerstva (na nivou osnovnih i master studija, u strukturi 3+2) na<br />
Univerzitetu u Kragujevcu (Fakultetu inženjerskih nauka). Novi studijski programi su<br />
formalno usvojeni i u toku je priprema materijala za njihovu akreditaciju.<br />
Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu je u okviru projekta kreirao master<br />
modul - Automobilsko inženjerstvo (ukupno 11 kurseva, od kojih su 7 potpuno novih, uz<br />
razvoj dva nova kursa sa modula za Projektni menadžment).<br />
Cilj Univerziteta u Nišu je da unapredi postojeće studijske programe na Elektronskom i<br />
Građevinsko-arhitektonskom fakultetu unapređenjem odabranih kurseva, tako da svršeni<br />
studenti steknu kvalitetnija znanja iz oblasti automobilskog i urbanog inženjerstva.<br />
Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru, pokrenut je postupak za formiranje<br />
jednogodišnjeg studijskog programa Mehatronika na vozilima, master akademske studije<br />
na departmanu za Multidisciplinarne studije. Do sada su određeni predmeti, a trenutno se<br />
izvode aktivnosti na definisanju sadržaja kurseva.<br />
Planira se kupovina hardverske i softverske edukativne opreme za potrebe realizovanja<br />
studijskih programa, modula i unapređenih kurseva na partnerskim univerzitetskim<br />
institucijama u Srbiji. Očekuje se da će postupak nabavke opreme biti završen u prvoj<br />
polovini 2013. godine. Planira se kupovina hardverske i softverske edukativne opreme<br />
za potrebe realizovanja studijskih programa, modula i unapređenih kurseva na<br />
partnerskim univerzitetskim institucijama u Srbiji. Očekuje se da će postupak nabavke<br />
opreme biti završen u prvoj polovini 2013. godine.<br />
U toku definisanja strukture i ishoda kurseva, ostvarena je saradnja sa sledećim<br />
neakademskim institucijama: Inženjerskom komorom, Stalnom konferencijom gradova i<br />
opština, Privrednom komorom Kragujevca, Regionalnim automobilskim klasterom<br />
Centralne Srbije i FIAT-om.<br />
Do sada ih nije bilo.<br />
Pošto će novorazvijeni ili modifikovani studijski programi na državnim univerzitetima<br />
biti formalno akreditovani, održivost projekta je potpuno obezbeđena.<br />
Prof. dr Dušan Gordić, koordinator projekta<br />
[52]
NAZIV PROJEKTA HAMOC – Harmonizacija i modernizacija kurikuluma<br />
za obrazovanje učitelja<br />
KOORDINATOR Univerzitet u Novom Sadu<br />
UKUPAN BUDŽET 813.683,64 EUR<br />
SAJT PROJEKTA www.hamoc.pef.uns.ac.rs<br />
UKRATKO O<br />
CILJU/CILJEVIMA<br />
PROJEKTA<br />
NAJVAŽNIJI<br />
REZULTATI<br />
OSTVARENI DO<br />
SADA NA SVAKOJ<br />
OD INSTITUCIJA<br />
UČESNICA U<br />
SRBIJI<br />
Osnovni cilj projekta je modernizacija kurikuluma za obrazovanje učitelja u Srbiji prema<br />
EU standardima i doprinos povezivanju visokog obrazovanja sa osnovnim<br />
obrazovanjem.<br />
Specifični ciljevi su:<br />
− harmonizacija postojećih kurikuluma za obrazovanje učitelja na osnovnim, master i<br />
doktorskim studijama i uvođenje novih kureseva i modula i<br />
− uvođenje novih programa stručnog usavršavanja učitelja.<br />
Akreditovanje novog modula na master studijama za obrazovanje učitelja, Inkluzija u<br />
razrednoj nastavi, pružiće učiteljima mogućnost za razvoj neophodnih kompetencija za<br />
rad sa decom sa posebnim potrebama.<br />
− Urađene su komparativne analize postojećih kurikuluma za obrazovanje učitelja na<br />
učiteljskim i pedagoškim fakultetima u Srbiji za sva tri nivoa studija.<br />
− Dogovorene su zajedničke kompetencije za učitelje nakon master nivoa studija.<br />
− Urađena je preliminarna struktura kurikuluma za osnovni nivo studija za obrazovanje<br />
učitelja.<br />
− U toku je izrada kurikuluma za modul na master studijama za učitelje – Inkluzija u<br />
razrednoj nastavi.<br />
[53]<br />
HAMOC
KUPLJENA<br />
OPREMA<br />
OBLICI SARADNJE<br />
SA<br />
NEAKADEMSKIM<br />
INSTITUCIJAMA<br />
NAJVAŽNIJI<br />
SKUPOVI NA<br />
KOIMA JE<br />
PROJEKAT<br />
PROMOVISAN U<br />
AKADEMSKOJ I<br />
ŠIROJ JAVNOSTI<br />
AKTIVNOSTI<br />
PREDUZETE/<br />
PLANIRANE U<br />
CILJU<br />
OBEZBEĐENJA<br />
ODRŽIVOSTI<br />
PROJEKTA<br />
TEKST<br />
PRIPREMILA<br />
Najveći deo opreme biće korišćen za opremanje pedagoških laboratorija (didaktičkometodičkih<br />
laboratorija) koje treba da postanu centralne vežbaonice studenata, budućih<br />
učitelja. One će biti modeli savremenih učionica razredne nastave u kojima studenti<br />
organizuju časove sa učenicima i rade uz pomoć nove informacione tehnologije<br />
(interaktivne table, tablet računari, obrazovni računarski softveri, asistivne tehnologije).<br />
Ove učionice biće opremljene mobilnim nameštajem za lako aranžiranje učionice u cilju<br />
organizacije kooperativnih oblika rada i radionica, primenu savremenih strategija učenja<br />
i poučavanja i posedovaće centre za učenje (prirodnjački centar, bibliotečki centar).<br />
Pedagoške laboratorije predstavljaće i resurse za obuku učitelja - profesionalaca.<br />
Ostvarena je saradnja sa:<br />
− Ministarstvom prosvete i nauke Republike Srbije radi podrške reformi i<br />
modernizaciiji kurikuluma za obrazovanje učitelja na nacionalnom nivou;<br />
− Zavodom za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja (ZUOV) u cilju akreditovanja<br />
programa stručnog usavršavanja učitelja;<br />
− osnovnim školama, vežbaonicama učiteljskih i pedagoških fakulteta kroz učešće u<br />
definisanju kompetencija i ishoda i u oblikovanju strukture kurikuluma i učešće u<br />
oblikovanju programa stručnog isavršavanja za učitelje.<br />
Konferencija pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvete i nauke RS pod nazivom Dobre<br />
prakse i partnerstva – ključ efikasnog, kvalitetnog i pravednog obrazovanja, Beograd,<br />
mart 2012.<br />
− Akreditovanje kurikuluma za obrazovanje učitelja za sva tri nivoa studija.<br />
− Akreditovanje kurseva stručnog usavršavanja (profesionalnog razvoja) učitelja.<br />
− Ozvaničena saradnja sa Društvom učitelja Srbije.<br />
− Donošenje marketing plana za tržište rada.<br />
prof. dr Nataša Branković, koordinator projekta<br />
[54]
QinR<br />
NAZIV PROJEKTA QinR - Kvalitet u naučnim<br />
istraživanjima<br />
KOORDINATOR Univerzitet u Sarajevu, Bosna i<br />
Hercegovina<br />
UKUPAN BUDŽET 563.692 EUR<br />
SAJT PROJEKTA Još uvek u pripremi.<br />
UKRATKO O CILJU/<br />
CILJEVIMA<br />
PROJEKTA<br />
NAJVAŽNIJI<br />
REZULTATI<br />
OSTVARENI DO<br />
SADA NA SVAKOJ<br />
OD INSTITUCIJA<br />
UČESNICA U SRBIJI<br />
KUPLJENA<br />
OPREMA<br />
[55]<br />
Opšti cilj projekta jeste usklađivanje<br />
standarda u naučnim istraživanjima<br />
zemalja Zapadnog Balkana sa<br />
zemljama Evropske unije.<br />
Ovaj cilj se može postići kroz različite<br />
mere koje uključuju: uvođenje kvalieta<br />
u naučnim istraživanjima i njihovo<br />
osiguranje u regionu koji je ciljni za<br />
ovaj projekat, razvoj internacionalnih<br />
odnosa kako bi se stvorila mreža<br />
univerziteta i institucija koje su<br />
uključene ovim projektom, podrška i<br />
promocija mladih istraživača, kao i<br />
njihovo dalje usavršavanje, kako bi se<br />
ojačale njihove veštine i kapaciteti u<br />
ovoj oblasti.<br />
Aktivnosti koje su do sada preduzete<br />
uključuju radionicu u Novom Pazaru u<br />
sklopu radnog paketa WP2, koja je<br />
održana 10. i 11. septembra 2012.<br />
godine na Državnom univerzitetu u<br />
Novom Pazaru.<br />
Radionica je obuhvatala istraživanje<br />
postojećeg stanja, iskustva i<br />
prezentacije svih partnerskih<br />
institucija i određivanje inicijalnih<br />
odrednica ovog projekta.<br />
10 računara za mlade istraživače, 2<br />
računara za kancelariju,<br />
multifunkcionalni uređaj i projektor.<br />
Opremu mogu da koriste mladi<br />
istraživači i radnici kancelarije.
OBLICI SARADNJE<br />
SA<br />
NEAKADEMSKIM<br />
INSTITUCIJAMA<br />
NAJVAŽNIJI<br />
SKUPOVI NA<br />
KOIMA JE<br />
PROJEKAT<br />
PROMOVISAN U<br />
AKADEMSKOJ I<br />
ŠIROJ JAVNOSTI<br />
AKTIVNOSTI<br />
PREDUZETE/<br />
PLANIRANE U<br />
CILJU<br />
OBEZBEĐENJA<br />
ODRŽIVOSTI<br />
PROJEKTA<br />
-‐ World University Service,<br />
Austrija<br />
-‐ Federalno ministarstvo za<br />
nauku i obrazovanje Bosne i<br />
Hercegovine<br />
-‐ Ministarstvo za obrazovanje i<br />
sport Crne Gore<br />
− Radionica WP2 održana na<br />
Državnom univerzitetu u<br />
Novom Pazaru.<br />
− Učešće televizija i šire javnosti<br />
kako bi projekat bio<br />
predstavljen na adekvatan<br />
način i bio uspešno<br />
implementiran.<br />
Održivost će biti obezbeđena kroz rad<br />
kancelarije, sprovođenjem prakse<br />
obezbeđivanja kvaliteta u istraživanju,<br />
kao sastavnog dela pravilnika<br />
Univerziteta. Dugoročno, mladi<br />
istraživači će nastaviti projekat kroz<br />
rad, objavljivanje naučnih istraživanja<br />
i predstavljanje široj javnosti.<br />
TEKST PRIPREMILI Projektni tim Državnog<br />
Univerziteta u Novom Pazaru:<br />
prof. dr Žarko Barbarić<br />
Sabina Zejnelagić<br />
Edis Mekić<br />
Jasmin Delimeđac<br />
Image courtesy of jscreationzs at FreeDigitalPhotos.net<br />
[56]<br />
Image courtesy of akeeris at FreeDigitalPhotos.net<br />
Image courtesy of Salvatore Vuono at<br />
FreeDigitalPhotos.net<br />
Image courtesy of posterize at FreeDigitalPhotos.net
Fondacija <strong>Tempus</strong> - <strong>Tempus</strong> kancelarija u Srbiji<br />
Kneginje Zorke 77/6, 11000 Beograd, Srbija<br />
Telefon/faks: 011/344 3442; 344 3342<br />
E-mail: office@tempus.ac.rs<br />
www.tempus.ac.rs