20.06.2013 Views

BILTEN 6 - Tempus

BILTEN 6 - Tempus

BILTEN 6 - Tempus

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Novembar 2012. BROJ 6<br />

TEMPUS<strong>BILTEN</strong><br />

NOVINE U SISTEMU<br />

VISOKOG<br />

OBRAZOVANJA<br />

REZULTATI<br />

PRETHODNIH<br />

KONKURSNIH<br />

ROKOVA ZA<br />

PROJEKTE I NOVI<br />

KONKURSI<br />

PREDSTAVLJANJE<br />

TEMPUS PROJEKATA<br />

IZ ČETVRTOG<br />

KONKURSNOG ROKA<br />

(2011. GODINA)


Poštovane koleginice i kolege,<br />

Pred Vama je novi broj Biltena, koji je za nas poseban zato što ovu publikaciju izdajemo već četiri godine i zato<br />

što smo u oktobru ove godine obeležili mali jubilej – deset godina rada <strong>Tempus</strong> kancelarije u Srbiji.<br />

Ovogodišnji konkursi za programe <strong>Tempus</strong>, Erazmus Mundus i Program za celoživotno učenje su najverovatnije i<br />

poslednji koji se pojavljuju u ovom obliku, jer je Evropska unija najavila skori početak nove generacije programa<br />

za oblasti obrazovanja. Budući da ćemo zbog toga uskoro zaokružiti jedan period prisutnosti EU programa za<br />

obrazovanje u Srbiji, koji su u značajnoj meri doprineli procesu reforme, koristimo priliku da se prisetimo<br />

glavnih rezultata koje su programi doneli, posebno u oblasti visokog obrazovanja, i koje je kancelarija, u svom<br />

desetogodišnjem postojanju, propratila.<br />

• U okviru <strong>Tempus</strong> programa sprovedeno je više od 160 projekata u kojima su učestvovali svi državni<br />

univerziteti, pojedini privatni univerziteti i oko 15 visokih škola. Univerziteti i visoke škole su unapredili<br />

svoje kapacitete za upravljanje projektima, a Srbija je među prvima od 54 države u <strong>Tempus</strong> programu po<br />

broju projekata koje trenutno vodi.<br />

• Revidiran je sadržaj velikog broja studijskih programa, a uveden značajan broj kao što su obrazovne politike,<br />

evropske studije, primenjena statistika, forenzika, multimedijalne tehnologije i digitalna televizija, džez,<br />

omladinski rad u zajednici, bioetika, telekomunikacija, geodezija, javno zdravlje, alternativni izvori energije,<br />

menadžment voda u poljoprivredi, poljoprivredno savetodavstvo i agroturizam...<br />

• Unapređeno je i upravljanje visokoškolskim ustanovama, karijerno vođenje, studentsko organizovanje,<br />

organizacija studentske prakse, ostvarena saradnja sa privredom u brojnim oblastima, rad univerzitetskih<br />

biblioteka, centara za celoživotno učenje i interna kontrola kvaliteta. Značajna sredstva su utrošena za<br />

opremanje visokoškolskih ustanova – pored računarske opreme, nabavljeni su veoma specifični uređaji,<br />

laboratorijski pribor i udžbenici.<br />

• Mnogi projekti su još uvek u toku i od njih očekujemo ambiciozne rezultate, kao što su harmonizacija ishoda<br />

učenja za studijske programe na učiteljskim i pedagoškim fakultetima, nastave stranih jezika i<br />

poslediplomske nastave hemije, unapređenje regulative u oblasti učenja na daljinu, izmene Zakona o<br />

studentskom i učeničkom standardu u cilju povećanja dostupnosti visokog obrazovanja i jačanja socijalne<br />

dimenzije, donošenje Zakona o studentskom organizovanju i prva međunarodna akreditaciju inženjerskih<br />

studija.<br />

• U poslednjih nekoliko godina intenzivirana je razmena studenata i nastavnika, pa je oko 600 studenata otišlo<br />

na razmenu u EU, a oko 300 studenata je dobilo priliku da provede čitave master studije na univerzitetima u<br />

Evropskoj uniji. Nastavnici i saradnici sa univerziteta imali su dosta prilika za mobilnost kroz <strong>Tempus</strong><br />

„individualne grantove za mobilnost“, a i kroz projekte programa Erazmus Mundus i <strong>Tempus</strong>.<br />

Zahvaljujući napretku u pogledu evropskih integracija, Republika Srbija je krajem prošle godine pristupila<br />

centralizovanim delovima Programa za celoživotno učenje i do sada ostvarila učešće u oko dvadeset projekata.<br />

Pre nego što saradnja u oblasti obrazovanju sa EU pređe u okrilje novog programa pod nazivom Erazmus za sve,<br />

koji će obuhvatiti sve nivoe obrazovanja i zameniti sve postojeće programe, pozivamo Vas da pogledate ovo<br />

jubilarno izdanje biltena i razmotrite kako najbolje možete iskoristiti šanse za učešće u projektima po poznatim<br />

pravilima. Verujemo da svaka organizacija ili institucija koja se interesuje za oblast obrazovanja može pronaći<br />

svoje mesto i pokušati da konkuriše.<br />

Puno uspeha u novim konkursima za projekte želi Vam tim <strong>Tempus</strong> kancelarije –<br />

Fondacije <strong>Tempus</strong><br />

[TEMPUS <strong>BILTEN</strong> br. 6]


SADRŽAJ<br />

DEO 1 Novine u sistemu visokog obrazovanja<br />

1.1 Nove izmene zakona o visokom obrazovanju str. 1<br />

1.2 Izveštaj sa skupa Privreda i visoko obrazovanje: Farmacija str. 2<br />

1.3 Novi konkurs za izbor članova Tima stručnjaka za reformu<br />

visokog obrazovanja<br />

1.4 Članstvo konferencije akademija strukovnih studija Srbije u<br />

EURASHE organizaciji<br />

1.5 <strong>Tempus</strong> projekat CUBRIK: jačanje sistema osiguranja kvaliteta na<br />

visokoškolskim institucijama Zapadnog Balkana<br />

str. 5<br />

str. 7<br />

str. 9<br />

1.6 „Baza znanja“o visokom obrazovanju i istraživanju u regionu str. 10<br />

1.7 Jubilarna CHER konferencija „Visoko obrazovanje i dinamika<br />

društva<br />

1.8 Anketa o kvalitetu doktorskih studija u Republici Srbiji tokom<br />

2012. godine<br />

DEO 2 Rezultati prethodnih konkursnih rokova za projekte i novi konkursi<br />

2.1 Peti <strong>Tempus</strong> IV konkurs – rezultati konkursa i šesti <strong>Tempus</strong> IV konkurs str. 14<br />

2.2 <strong>Tempus</strong> vesti str. 19<br />

2.3 Erasmus Mundus za institucije, rezultati prethodnog konkkursa i nove mreže za razmenu str. 28<br />

2.4 Erazmus Mundus akcija 3 projekti: EM-Idea i ACE str. 28<br />

2.5 Program za celoživotno učenje – rezultati prethodnog konkursa i novi konkurs za projekte str. 29<br />

2.6 Komenijus projekat iLike „Identifikovanje logičke strukture jezika...“ str. 31<br />

2.7 Žan Mone modul „Unapređenje obrazovanja i kontinuirane obuke u oblasti evropskih ekonomskih<br />

integracija u Južnoj Srbiji“<br />

DEO 3 Predstavljanje <strong>Tempus</strong> projekata iz četvrtog konkursnog roka (2011. godina) str. 35<br />

IMPRESSUM<br />

ISSN 1825-3634<br />

<strong>Tempus</strong> bilten br. 6<br />

16. novembar, 2012.<br />

Bilten <strong>Tempus</strong> kancelarije u<br />

Srbiji<br />

Glavni i odgovorni urednik:<br />

Marija Filipović-Ožegović<br />

Uređivački odbor i prevod:<br />

Sofija Dukić, Jasmina Gajić,<br />

Nina Stojanović, Irena<br />

Žuvela<br />

Saradnici na uređenju Biltena<br />

br. 6: Milena Škaljac<br />

[SADRŽAJ]<br />

Lektor: Ivana Veselinović<br />

str. 11<br />

str. 13<br />

Dizajn i priprema za štampu:<br />

Nina Stojanović<br />

Štampa: Štamparija Plus<br />

Tiraž: 1.000 primeraka<br />

Izdavač: Fondacija <strong>Tempus</strong><br />

str. 34


DEO I<br />

NOVINE U SISTEMU<br />

VISOKOG<br />

OBRAZOVANJA<br />

Photo credit: 96dpi / Foter / CC BY-<br />

NC-SA<br />

Vlada Republike<br />

Srbije je usvojila<br />

Strategiju<br />

obrazovanja do<br />

2020. godine.<br />

Tekst Strategije<br />

je dostupan na<br />

sajtu Ministarstva<br />

prosvete, nauke i<br />

tehnološkog<br />

razvoja.<br />

Image courtesy of Ambro at<br />

FreeDigitalPhotos.net<br />

1.1 Nove izmene Zakona o visokom obrazovanju<br />

Poslednje izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju, usvojene uoči<br />

početka nove akademske godine, unele su nekoliko važnih novina u<br />

dosadašnju regulativu. U nastavku navodimo najvažnije.<br />

Nacionalni okvir kvalifikacija<br />

Nacionalni okvir kvalifikacija je jedinstven opis kvalifikacija koje se mogu<br />

steći u jednoj zemlji, najčešće kroz sistem formalnog obrazovanja.<br />

Neophodno je da on sadrži opis svih nivoa kvalifikacija, kao i da jasno<br />

definiše kriterijume za pristup obrazovanju. Dobro je da nacionalni okvir<br />

kvalifikacija bude povezan sa Evropskim okvirom kvalifikacija.<br />

Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, koji je<br />

usvojen u septembru 2012. godine, po prvi put je određeno da Ministarstvo<br />

prosvete, nauke i tehnološkog razvoja donese Nacionalni okvir kvalifikacija.<br />

Do sada nije bilo jasno definisano ko je nadležan za okvir kvalifikacija.<br />

Nacionalni savet za visoko obrazovanje je u prethodnom periodu dosta radio<br />

na razvoju okvira kvalifikacija. Sada, po Zakonu, on predlaže Ministarstvu<br />

predlog okvira kvalifikacija za visoko obrazovanje koji onda Ministarstvo<br />

usvaja.<br />

Studentske konferencije<br />

Studentska konferencija univerziteta i Studentska konferencija akademija<br />

strukovnih studija, osnovane su sa namerom da štite zajedničke interese<br />

studenata kao važnih aktera u sistemu visokog obrazovanja. Veoma važna<br />

novina koja se tiče studentskih konferencija je ta da one stiču svojstvo<br />

pravnog lica, pošto se upišu u sudski registar u skladu sa Zakonom.<br />

Inovacije u pogledu finansiranja studijskih programa<br />

Zakon o visokom obrazovanju koji je na snazi od 2005. godine, usklađen je<br />

sa pravilima Bolonjskog sistema, pa se stoga studijski programi, sistem<br />

bodovanja kao i dužina studija, znatno razlikuju u odnosu na iste po<br />

prethodnom zakonu. Jedan od problema koji je proizašao iz te razlike jeste i<br />

finansiranje studenata koji su započeli studije pre nego što je novi Zakon<br />

donesen.<br />

Kada je u pitanju finansiranje, u Zakonu o visokom obrazovanju iz<br />

2005.godine navedeno je da studenti koji su počeli studije pre nego što je<br />

pomenuti Zakon stupio na snagu, mogu da završe studije po starom<br />

programu, u roku od dve godine. Nakon toga, ovo pravilo je izmenjeno<br />

nekoliko puta. Prema poslednjem Zakonu o izmenama i dopunama Zakona,<br />

studenti koji su upisali prvu godinu studija 2006/2007, 2007/2008, odnosno<br />

2008/2009. akademske godine, zadržavaju pravo da budu finansirani iz<br />

budžeta najduže godinu dana od isteka roka predviđenog za trajanje studija.<br />

Evropski sistem prenosa bodova (ESPB)<br />

Evropski sistem prenosa bodova uveden je Zakonom o visokom obrazovanju<br />

iz 2005. godine. Od tada je minimalan broj bodova, kao osnovni kriterijum<br />

[1]


koji student treba da ispuni kako bi bio finansiran iz budžeta, menjan<br />

nekoliko puta. Prvobitno je Zakonom o visokom obrazovanju određeno da<br />

student treba da ostvari ukupno 60 bodova, ali se vremenom pokazalo da je<br />

to mnogo i da većina studenata nije u stanju da dostigne tako visoku normu.<br />

Stoga je, u poslednjem Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o visokom<br />

obrazovanju iz 2010. godine, broj potrebnih bodova znatno snižen. Prema<br />

ovim izmenama, student može biti finansiran iz budžeta ako u školskoj<br />

2011/2012. godini ostvari najmanje 48 bodova i ukoliko se rangira u okviru<br />

ukupnog broja studenata koji se finansiraju iz budžeta, odnosno ako u<br />

školskoj 2012/2013. godini ostvari najmanje 50 bodova i rangira se u okviru<br />

studenata finansiranih iz budžeta.<br />

Pripremila Milena Škaljac<br />

1.2 Izveštaj sa skupa Privreda i visoko obrazovanje:<br />

Farmacija<br />

Tim stručnjaka za reformu visokog obrazovanja Ministarstva prosvete,<br />

nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije (HERE tim) i Privredna<br />

komora Srbije (PKS), u saradnji sa <strong>Tempus</strong> kancelarijom u Srbiji, organizuju<br />

seriju od deset okruglih stolova posvećenih jačanju saradnje između privrede<br />

i visokog obrazovanja u Srbiji.<br />

Intenziviranje saradnje između visokog obrazovanja i poslodavaca jedan je<br />

od prioriteta Evropskog prostora visokog obrazovanja. Budući da je<br />

savremena ekonomija zasnovana na ekonomiji znanja i mobilnosti<br />

visokokvalifikovanih, stručnih pojedinaca, potrebno je da studenti, nakon<br />

završenih studija, poseduju znanja i veštine koje odgovaraju potrebama<br />

poslodavaca, a koje se u studijski program pretaču ne samo kao sadržaji<br />

programa, već i kao jasno definisani ishodi učenja pojedinačnih predmeta i<br />

studija u celini.<br />

Tradicionalan način pisanja studijskih programa podrazumeva definisanje<br />

tematskih sadržaja koje nastavnici odluče da predaju studentima, planiranje<br />

predavanja i određivanje načina ispitivanja kojim bi se utvrdilo koliko su<br />

sadržaja studenti „apsorbovali“. Međunarodni trendovi u obrazovanju<br />

pokazuju pomeranje fokusa obrazovanja sa nastavnika na studenta. Pristup<br />

„student u centru obrazovanja“ usredsređen je na ono što student treba da<br />

ume da radi nakon završenog procesa visokog obrazovanja. Zato je<br />

neophodno da se tokom procesa modernizacije studijskih programa redovno<br />

konsultuju i poslodavci.<br />

Održavši prva dva okrugla stola u januaru i aprilu 2012. godine, posvećena<br />

opštim temama jačanja saradnje visokoobrazovnih institucija i poslodavaca,<br />

kao što su dodatak diplomi, preduzetništvo, studentska praksa i karijerno<br />

vođenje, organizatori su uvideli potrebu za jačanjem saradnje između<br />

konkretnih privrednih grana i disciplina i odlučili da prva u nizu disciplina<br />

bude farmacija.<br />

[2]<br />

Image courtesy of Getideaka at<br />

FreeDigitalPhotos.net<br />

Image courtesy of renjith krishnan<br />

at FreeDigitalPhotos.net


Treći okrugli sto je stoga bio posvećen diskusiji o veštinama, znanjima i kompetencijama (ishodima učenja) koje<br />

diplomirani farmaceuti poseduju nakon završenih studija farmacije. Okrugli sto je održan u Privrednoj komori<br />

Srbije, 17. oktobra 2012. godine. Skupu je prisustvovalo oko sedamdeset učesnika iz preko trideset institucija –<br />

univerziteta, preduzeća, profesionalnih organizacija, instituta, kliničkih centara i javne uprave. Nakon pozdravnih<br />

obraćanja prof. dr Vere Dondur, predsednice Tima stručnjaka za reformu visokog obrazovanja, prof. dr Radivoja<br />

Mitrovića, državnog sekretara u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, dr Slobodana Samardžića,<br />

potpredsednika Privredne komore Srbije i Marije Filipović-Ožegović, upravitelja <strong>Tempus</strong> kancelarije u Srbiji,<br />

održana su i dva uvodna izlaganja, sa ciljem da se napravi okvir za diskusiju.<br />

Prof. dr Vera Dondur je navela da se farmaceuti u Srbiji obrazuju na četiri fakulteta, na jednom farmaceutskom (u<br />

Beogradu) i tri medicinska (u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu). Prof. Dondur je navela da se na ove fakultete<br />

godišnje upiše oko 500 farmaceuta, koliko ih približno i diplomira. Diplomirani farmaceuti svoje zaposlenje nalaze<br />

na različitim poslovima.<br />

Ona je iznela da u Srbiji još uvek nisu napravljene “lične karte” profesija, pa tako ni farmaceutske profesije, koje,<br />

prema Evropskoj direktivi, treba da definišu identitet određene profesije u zemlji, potrebe tržišta rada za<br />

kadrovima, veštine, znanja i kompetencije koje treba da poseduju studenti po završetku studija, kao i strukovni<br />

okvir kvalifikacija. Izrazila je nadu da jedan od ishoda skupa treba da bude upravo inicijativa da se u Srbiji napravi<br />

“lična karta” farmaceutske profesije. Ovakva aktivnost bi predstavljala pravu saradnju visokog obrazovanja i<br />

tržišta rada, čiji bi ishodi doneli boljitak za profesiju, ali i čitavu državu. Prof. Dondur je napomenula da je,<br />

pripremajući se za ovaj skup, analizirala 33 studijska programa farmacije na univerzitetima u Evropi, kao i<br />

publikacije (2006-2011) u časopisu American Journal of Pharmaceutical Education. Navela je da studije farmacije<br />

uglavnom traju integrisano tokom pet godina i da nose 300 ESPB, dok doktorske studije traju od tri do pet godina,<br />

što je slučaj i u Srbiji, s tim što je prokomentarisala da doktorske studije farmacije treba da traju duže od 3 godine.<br />

Kurikulumi na univerzitetima u Evropi otkrivaju činjenicu da su studije farmacije multidisciplinarne i da se sastoje<br />

od osnovnih nauka, biomedicinskih nauka i predmeta specifičnih za farmaciju. Osnovne nauke u ovim<br />

kurikulumima prisutne su u zbiru od 71-90 ESPB (24-30% programa) i imaju od 690-870 časova aktivne nastave.<br />

Photo credit: loungerie / Foter / CC BY-NC-SA<br />

Problemi i<br />

izazovi<br />

[3]<br />

Problemi i izazovi sa kojima se<br />

susreće diplomirani farmaceut po<br />

završetku studija<br />

Dipl. farm. spec. Dragana Jovanović,<br />

direktorka Farmaceutske komore Srbije,<br />

govorila je ispred Komore, kao odgovorne<br />

institucije za licenciranje farmaceuta koji<br />

rade u zdravstvenom sistemu Republike<br />

Srbije. Njena prezentacija odnosila se na<br />

deo farmaceutske profesije u zdravstvenom<br />

sistemu. Konkretnije, osvrnula se na<br />

probleme sa kojima se susreću farmaceuti<br />

prilikom obavljanja pripravničkog staža.<br />

Gđa Jovanović je navela da farmaceuti sa<br />

fakulteta dolaze sa velikim teorijskim<br />

znanjem, ali i sa nedostatkom praktičnih<br />

veština, što ih čini zbunjenim, nesigurnim i<br />

nespremnim za rad, iako su završili vrlo<br />

težak fakultet. Istakla je da studenti uopšte<br />

ne poznaju zaštićene nazive lekova, pa čak<br />

ni onih koji se često upotrebljavaju u<br />

terapiji različitih bolesti i stanja. Oni nisu


upoznati ni sa listama lekova, pa samim tim ne znaju koji se lekovi izdaju na recept, za koje se plaća participacija,<br />

deo cene ili pun iznos cene koštanja. Tokom stažiranja, diplomirani farmaceuti zapravo pokazuju nesigurnost<br />

prilikom rada sa receptom, jer se nisu susreli pre toga sa njim. Imaju problem sa čitanjem recepta, sa šiframa<br />

dijagnoza, kao i sa proveravanjem ispravnosti doziranja.<br />

Međutim, najveći problemi sa kojima se stažeri susreću na pripravničkom stažu jesu aktivnosti farmaceuta vezane<br />

za pacijenta. Oni pokazuju veliku nesigurnost prilikom komunikacije sa pacijentom, savetovanjem, sprovođenjem<br />

utvrđenih terapijskih protokola, kao i sa praćenjem terapije. Diplomirani farmaceuti se pre diplomiranja nijednom<br />

ne susretnu sa pacijentom, što je glavni uzrok problema koji naročito dobija na značaju ako se posmatra iz<br />

perspektive društva. Naime, pacijent dolazi u apoteku po farmaceutsku uslugu i on nije u mogućnosti da razlikuje<br />

farmaceuta od stažera ili farmaceutskog tehničara, jer svo osoblje apoteke nosi bele mantile. Zbog toga je<br />

nesigurnost koju stažer pokazuje vrlo opasna po uspostavljanje odnosa poverenja između pacijenta i farmaceuta.<br />

Može prouzrokovati sumnju pacijenta u farmaceuta i zdravstveni sistem, a to može imati posledice na uspešnost<br />

terapije, pa samim tim i na zdravlje stanovništva u Srbiji.<br />

Imajući u vidu sve navedeno, gđa Jovanović je naglasila da je jako važno da tokom studija studenti steknu što više<br />

praktičnih veština, ali i da imaju iskustva u realnim situacijama kroz studentsku praksu. U suprotnom, student će,<br />

kao i do sada, posedovati ogromno teorijsko znanje, koje ne može da primeni u realnom radnom okruženju, što će<br />

uzrokovati njegovu nesigurnost prilikom obavljanja farmaceutske delatnosti. Gđa Jovanović je na kraju pozdravila<br />

savremene trendove u obrazovanju, u kojima dolazi do pomeranja fokusa obrazovanja sa nastavnika ka studentu,<br />

odnosno ka onome što bi student trebalo da zna da radi nakon završenog procesa učenja.<br />

Diskusije na okruglom stolu<br />

Za organizaciju diskusije korišćena je prilagođena metodologija otvorenog prostora (Open Space Technology).<br />

Diskusiju je vodila Jasmina Nikolić, a organizovana je u okviru šest tema, kojima je tokom samog skupa, na<br />

predlog učesnika, dodata i sedma: (1) Farmaceut u javnoj apoteci, (2) Farmaceut u bolničkoj apoteci, (3)<br />

Farmaceut u industriji i proizvodnji lekova i lekovitih preparata, (4) Farmaceut u marketingu i prodaji lekova, (5)<br />

Farmaceut u regulativi, farmakovigilanci,<br />

kliničkim ispitivanjima, (6) Proces saradnje<br />

visokog obrazovanja i privrede i (7) Farmaceut<br />

- medicinski biohemičar.<br />

Učesnici u diskusiji bili su pozvani da<br />

izaberu dve od ponuđenih sedam tema i da<br />

kroz diskusiju u trajanju od 45 minuta po<br />

temi, a razmišljaći o tome šta sami znaju ili<br />

žele da saznaju, kao i o tome šta mogu da<br />

urade, identifikuju kompetencije (ishode<br />

učenja) koje diplomirani student farmacije<br />

ima (ili treba da ima) na kraju studija,<br />

odnosno na početku radnog života, kao i<br />

nastavne sadržaje koje student treba da<br />

savlada i u kojoj meri.<br />

Zaključci diskusija<br />

Na kraju skupa, osnovni zaključak je da<br />

postoji veliki broj institucija i pojedinaca<br />

koji su veoma zainteresovani za unapređenje<br />

studija. Iznet je veliki broj veoma konkretnih<br />

predloga usmerenih na usaglašavanje<br />

studija i potreba poslodavaca.<br />

Photo credit: Curious Expeditions / Foter / CC BY-NC-SA<br />

[4]<br />

Usaglašavanje<br />

studija i potreba<br />

poslodavaca


Takođe, u osnovne zaključke skupa možemo ubrojiti i<br />

često ponovljenu tvrdnju da studenti farmacije počinju<br />

radni vek sa velikim teorijskim i širokim znanjem, ali<br />

da im nedostaje primenjeno znanje.<br />

Kao što je bilo i očekivano, ispostavilo se da postoji<br />

čitav niz značajnih aktivnosti koje je moguće sprovesti<br />

u delo i bez direktnog inicijalnog angažmana<br />

regulatornih tela (“države”), iako nema potrebnih<br />

strategija niti podataka.<br />

Učesnici su, diskutujući o ishodima učenja i nastavnim<br />

sadržajima, istakli i druge izazove za farmaciju, poput<br />

potrebe da se identifikuju poslovi koje studenti<br />

farmacije obavljaju, kao i problemi struke u celini, ali<br />

i načine da se na te izazove odgovori.<br />

Diskusija je bila živa, korisna i prijatna.<br />

Tekst pripremili mr Jasmina Nikolić i Aleksandar<br />

Popović, članovi HERE tima za Srbiju<br />

Detaljan izveštaj sa skupa, uključujući i zaključke<br />

diskusije unutar svake od sedam grupa, biće dostupan<br />

na sajtu HERE tima za Srbiju www.tempus.ac.rs/here,<br />

a planirano je i njegovo publikovanje u vidu brošure.<br />

[5]<br />

1.3 Izbor novih članova Tima<br />

stručnjaka za reformu visokog<br />

obrazovanja<br />

Ministarstvo prosvete, nauke i tehološkog<br />

razvoja Republike Srbije u saradnji sa <strong>Tempus</strong><br />

kancelarijom, obnoviće saziv Tima stručnjaka<br />

za reformu visokog obrazovanja (Higher<br />

Education Reform Expert Team – HERE tim)<br />

novim javnim pozivom, shodno preporuci<br />

Evropske komisije o periodu izbora članova,<br />

koji je objavljen 2. novembra 2012. godine i<br />

otvoren je 20 dana.<br />

Na osnovu javnog poziva, biće birani istaknuti<br />

pojedinci koji svojom biografijom, navedenim<br />

referencama i motivacionim pismom ukažu na<br />

prethodno iskustvo u radu na reformi sistema<br />

visokog obrazovanja kao i spremnost da se<br />

dalje angažuju u sličnim aktivnostima. Po<br />

jedan član biće delegiran ispred Ministarstva<br />

prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Nacionalnog<br />

saveta za visoko obrazovanje i<br />

Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta.<br />

Vodiće se računa o tome da budu zastupljene<br />

sve vrste visokoškolskih ustanova u Srbiji,<br />

različite naučne oblasti, iskusni profesori i<br />

mlađi predavači kao i studenti, i predstavnici<br />

stručnih službi visokoškolskih institucija.<br />

Podsećamo, članovi Tima u prethodnom<br />

dvogodišnjem periodu, koji su ostvarili<br />

značajne rezultate na polju unapređenja<br />

reforme visokog obrazovanja bili su:


- Prof. Vera Dondur (imenovana od strane<br />

Ministarstva prosvete, član Bolougna Followup<br />

grupe za Srbiju i predsedavajući Timom),<br />

- Prof. Zorana Lužanin – Univerzitet u Novom<br />

Sadu,<br />

- Prof. Slobodan Janković - Univerzitet u<br />

Kragujevcu,<br />

- mr. Ibolya Gera - Visoka škola za obrazovanje<br />

vaspitača u Novi Sadu,<br />

- mr Jasmina Nikolić - Univerzitet u Beogradu,<br />

- gđa Olga Stanković - sekretar Univerziteta<br />

umetnosti u Beogradu<br />

- i dva predstavnika studenata - Nenad<br />

Jovanović sa Univerziteta u Nišu i Aleksandar<br />

Popović sa Univerziteta u Beogradu.<br />

Delokrug rada Tima stručnjaka za reformu<br />

visokog obrazovanja i dalje je promocija<br />

Bolonjskog i Lisabonskog procesa. Tim<br />

predlaže Ministarstvu konkretne mere, aktivnosti<br />

i rešenja kojima bi se unapredilo<br />

sprovođenje reformi visokog obrazovanja,<br />

priprema analize, izveštaje i druge materijale<br />

koji se tiču sprovođenja Bolonjskog procesa.<br />

Tim je otvoren i za saradnju sa neakademskim<br />

partnerima – državnim institucijama, preduzećima,<br />

nevladinim organizacijama i drugim<br />

telima u cilju što boljeg povezivanja visokog<br />

obrazovanja sa ostalim sferama društva.<br />

Možete im se obratiti na here@tempus.ac.rs,<br />

www.tempus.ac.rs/here, zatražiti savet u vezi sa<br />

nekim od tekućih pitanja reforme visokog<br />

obrazovanja ili ih pozvati da na Vašoj instituciji<br />

održe radionicu na neku temu.<br />

[6]


1.4 Članstvo Konferencije akademija strukovnih studija u EURASHE<br />

organizaciji<br />

Evropska asocijacija institucija visokog obrazovanja (European<br />

Association of Institutions in Higher Education - EURASHE) okuplja<br />

institucije koje nude strukovne studijske programe, a koje su<br />

uključene u primenjena istraživanja na sva tri nivoa Bolonjskih<br />

ciklusa. EURASHE se fokusira na kreiranje politika i učešće u<br />

projektima iz oblasti visokog obrazovanja i istraživanja koja<br />

naglašavaju primenjene (strukovne) studije i kurseve ili obuke. Kao<br />

jedna od osam konsultativnih članica Grupe za praćenje bolonjskog<br />

procesa (Bologna Follow-up Group - BFUG), EURASHE zastupa<br />

visoko strukovno obrazovanje (Professional Higher Education - PHE),<br />

na sastancima BFUG radnih grupa i BFUG odbora.<br />

Imajući u vidu ulogu EURASHE-a u oblasti EHEA i izvan nje<br />

(trenutno više od 1.200 visokoškolskih institucija iz 33 zemlje su<br />

članice EURASHE-a), veliko je zadovoljstvo objaviti da je<br />

Konferencija akademija strukovnih studija Srbije, 13. oktobra 2012.<br />

godine, zvanično postala član EURASHE-a. Zahvaljujući<br />

pridruživanju EURASHE-u, Konferencija, koja predstavlja<br />

akreditovane akademije i visoke škole strukovnih studija u Srbiji,<br />

imaće priliku da učestvuje u promovisanju interesa strukovnog<br />

visokog obrazovanja na evropskom nivou, da sarađuje sa brojnim<br />

članicama EURASHE-a, a dobiće podršku i informacije u vezi sa<br />

usvajanjem i primenom postupaka koje podrazumeva Bolonjski<br />

process, kao i pristup svim drugim pogodnostima koje imaju članovi<br />

EURASHE-a.<br />

Zajedno sa Evropskom asocijacijom univerziteta (European University<br />

Association-EUA), Evropskom asocijacijom za osiguranje kvaliteta u<br />

visokom obrazovanju (European Association for Quality Assurance-<br />

ENQA) i Evropskom studentskom unijom (European Students’ Union-<br />

ESU), EURASHE čini jedan od stubova grupe E4. Ova grupa je 2005.<br />

godine dobila mandat da razvije standarde i smernice za osiguranje<br />

kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja (Standards and Guidelines for<br />

Quality Assurance in the European Higher Education Area-ESG).<br />

[7]<br />

Slike sa EURASHE Seminara o sprovođenju<br />

osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju<br />

održanog u Nikoziji u septembru 2012.


Seminar o sprovođenju osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju<br />

održan u Nikoziji u septembru 2012. godine<br />

Na nedavnom Seminaru o sprovođenju unutrašnjeg (i spoljašnjeg)<br />

osiguranja kvaliteta i ESG-a na visokoškolskim institucijama, održanom<br />

27. i 28. septembra 2012. godine u Nikoziji (Kipar), rečeno je da, iako nisu<br />

obavezne, ESG su tokom godina postale najvažniji dokument koji<br />

obezbeđuje okvir u oblasti osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju. S<br />

obzirom na to da se sastoji iz tri važna dela - Standardi i smernice za<br />

unutrašnje osiguranje kvaliteta na visokoškolskim institucijama, Standardi i<br />

smernice za spoljašnje osiguranje kvaliteta na visokoškolskim institucijama<br />

i Standardi i smernice za agencije za spoljno osiguranje kvaliteta, ESG<br />

pokriva mnoga važna pitanja u oblasti osiguranja kvaliteta, što predstavlja<br />

istinsku referencu za sve visokoškolske instutucije.<br />

Ipak, nakon širih konsultacija aktera na evropskom nivou, javila se potreba<br />

za preispitivanjem ovog dokumenta u cilju njegovog poboljšanja. Naime,<br />

oblast osiguranja kvaliteta se znatno promenila od usvajanja ESG-a 2005.<br />

godine u Bergenu.<br />

Stoga je 2010. godine, Grupa E4 pokrenula projekat Mapiranje sprovođenja<br />

i primene u oblasti visokog obrazovanja (Mapping the Implementation and<br />

Application in the European Higher Education Area- MAP-ESG), u cilju<br />

prikupljanja informacija o tome kako se ESG sprovodi i primenjuje u 47<br />

zemalja potpisnica Bolonjske deklaracije što je rezultiralo izradom<br />

završnog izveštaja grupe za upravljanje projektom, kao i izveštaja<br />

EURASHE-a o implementaciji evropskih standarda i smernica za<br />

osiguranje kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja, koji su doneti na<br />

seminaru u Nikoziji.<br />

Panel diskusija o različitim pogledima na ESG (iz perspektive agencija,<br />

studenata, institucija i strukovnih studija), kao i o zaključcima sa seminara,<br />

dala je smernice za oblikovanje ESG dokumenta. Najviše pažnje je<br />

posvećeno pitanjima usklađenosti, povezanosti sa specifičnim bolonjskim<br />

obavezama, terminološkoj preciznosti, obimu, indikatorima, vezi između<br />

istraživanja, predavanja i učenja, kao i odnosu student-poslodavac.<br />

Godišnje konferencije EURASHE i seminari kao što je Seminar održan u<br />

Nikoziji, značajno doprinose profesionalnom usavršavanju institucija<br />

članica, ali i ostalih aktera, te su stoga od velike važnosti za strukovno<br />

visoko obrazovanje u Evropi.<br />

Više detalja o misiji i aktivnostima EURASHE, dostupno je na zvaničnom<br />

sajtu Asocijacije - http://www.eurashe.eu.<br />

Opširnije o Konferenciji akademija strukovnih studija Srbije, njenom<br />

delokrugu rada i članstvu u EURASHE-u dostupno je na zvaničnom sajtu<br />

http://www.kasss.rs .<br />

[8]<br />

Image courtesy of Stuart Miles<br />

at FreeDigitalPhotos.net


1.5 <strong>Tempus</strong> projekat CUBRIK: Jačanje<br />

sistema osiguranja kvaliteta na<br />

visokoškolskim institucijama<br />

CUBRIK je regionalni <strong>Tempus</strong> projekat sa ambicioznim ciljem da doprinese reformama na obrazovnim<br />

institucijama u pogledu sistema osiguranja kvaliteta. Konzorcijum projekta CUBRIK oslanja se na iskustvo<br />

evropskih stručnjaka u oblasti osiguranja kvaliteta. Pošlo se od činjenice da se visokoškolske institucije u Bosni i<br />

Hercegovini, Makedoniji i Srbiji suočavaju sa izazovima na tri nivoa. Na univerzitetskom nivou, treba više znanja u<br />

oblasti osiguranja kvaliteta. Na nacionalnom nivou, nedostaje koordinacija i komunikacija između odgovornih tela i<br />

univerziteta. Na nivou celog regiona potrebna je bolja saradnja između ministarstava obrazovanja, agencija za<br />

obezbeđenje kvaliteta i univerziteta. Na putu ka ostvarenju ovih specifičnih ciljeva učinjeno je nekoliko važnih<br />

koraka:<br />

-­‐ Formirana je funkcionalna mreža za sprovođenje osiguranja kvaliteta; ostvarena bolja međuinstitucionalna<br />

saradnja, umrežavanje i razmena informacija o primerima dobre prakse preko mreže eksperata, razvijen<br />

informativni sistem i napisanja studije o trendu razvoja u ovoj oblasti.<br />

-­‐ Uspostavljena je Zapadnobalkanska opservatorija za obezbeđenje kvaliteta (Western Balkans Quality Assurance<br />

Observatory) kako bi se usaglasile zajedničke prakse, pratio dalji razvoj i podstakle inicijative relativnog<br />

upoređivanja (benchmarking).<br />

-­‐ Definisane su zajedničke smernice i metodologija osiguranja kvaliteta na nacionalnom i regionalnom nivou.<br />

-­‐ Obezbeđena je obuka za veliki broj učesnika.<br />

-­‐ Unapređen je tehnički kapacitet tako što je sprovedeno spoljno ocenjivanje kvaliteta visokoškolskih institucija.<br />

Među svim ovim koracima posebno se ističe Zapadnobalkanska opservatorija za obezbeđenje kvaliteta čiji su<br />

osnivači nacionalne agencije za obezbeđivanje kvaliteta iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Osnovna<br />

misija regionalne Opservatorije jeste da objedini pristup dokumentima u oblasti obezbeđenja kvaliteta u visokom<br />

obrazovanju i procedurama akreditacije, primerima dobre prakse, novim trendovima, javnim politikama i postupkom<br />

ocenjivanja zarad efikasnijih akademskih programa i usluga. Regionalna opservatorija sastoji se od dinamičkog vebsajta<br />

koji ima rubriku vesti, mejling liste, deo za preuzimanje korisnih materijala i sl. Opservatorija planira da svoje<br />

aktivnosti i događaje usmeri na nacionalni, regionalni i međunarodni nivo i otvorena je za prijem novih članovaagencija<br />

za osiguranje kvaliteta. Opservatorija bi trebalo da, preko zajedničkog veb-sajta, učini lako dostupnim<br />

uporedive informacije o kvalitetu u visokom obrazovanju svim zainteresovanima na visokoškolskim institucijama.<br />

Veb-sajt Opservatorije je www.qa-observatory.eu i trenutno se radi na dodavanju dokumenata, ali i na pronalaženju<br />

načina za jačanje saradnje sa studentima i ekspertima, kao i na pozivanju drugih agencija za osiguranje kvaliteta iz<br />

Evropske unije i šire. Dok traje projekat, sajt regionalne Opservatorije održava Univerzitet u Alikanteu (koordinator<br />

CUBRIK projekta) a nakon toga odgovornost će biti preneta na nacionalne agencije za kvalitet. Za sada su na sajtu<br />

dostupni sledeći dokumenti: opisi nacionalnih sistema visokog obrazovanja i sistema obezbeđivanja kvaliteta,<br />

pravila i regulative za akreditaciju u proveru kvaliteta koji su kompatibilni sa evropskim standardima i smernicama,<br />

vodič za studente i godišnji izveštaji rada agencija za obezbeđivanje kvaliteta za 2011. godinu.<br />

Više informacija možete pronaći na sledećim sajtovima:www.qa-observatory.eu, www.cubrik.eu ili kontaktirajući dr<br />

Ester Boldrini, sa Univerziteta u Alikanteu (Španija) na mejl eboldrini@dlsi.ua.es, koja je i pripremila ovaj tekst.<br />

[9]


1.6 „Baza znanja“o visokom obrazovanju i istraživanju u regionu<br />

U okviru projekta „Evropske integracije u visokom obrazovanju i istraživanju u zemljama Zapadnog<br />

Balkana“ (European Integration in Higher Education and Research in the Western Balkans)<br />

uspostavljena je regionalna „baza znanja“ (Knowledge Base) koju čine značajne informacije, podaci,<br />

analize, dokumenti i ostali izvori o visokom obrazovanju i istraživanjima u zemljama Zapadnog<br />

Balkana. Baza je namenjena visokoškolskim ustanovama, donosiocima odluka, studentima,<br />

stručnjacima i istraživačima i javnosti uopšte, u regionu i šire.<br />

Bazu čine četiri centralna dela, i to: baza kvantitativnih podataka (Database), baza strateških<br />

dokumenata i pravnih akata (Documents), biblioteka u kojoj se skladište postojeće studije, izveštaji i<br />

naučni članci (Library) i deo sajta koji se odnosi na rezultate istraživanja u okviru ovog projekta<br />

(Project results). Veb-sajt takođe ima i sekciju za vesti (In Focus), kao i bazu korisnih linkova, kada<br />

su u pitanju istraživanja u ovoj oblasti (Links).<br />

Cilj projekta je unapređenje kapaciteta institucija za istraživanje u oblasti visokog obrazovanja, a<br />

posebno u oblasti analize politika visokog obrazovanja i nauke, kao i doprinos formiranju politika<br />

zasnovanih na znanju. Partneri na projektu su Institut za pedagoška istraživanja (PFI) i Centar za<br />

evropske studije (ARENA) Univerziteta u Oslu, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu,<br />

Sveučilište u Zagrebu, Centar za obrazovne politike (Beograd) i Norveški institut za proučavanje<br />

inovacija, istraživanja i obrazovanja (NIFU). Projekat će trajati do 2014. godine.<br />

„Baza znanja“ je zamišljena tako da se kontinuirano razvija i dopunjuje novim dokumentima i<br />

podacima o sistemima visokog obrazovanja i istraživanja u regionu i kao takva bude javno dostupna.<br />

Ukoliko želite da dobijate informacije o projektu putem mejling liste, možete se prijaviti na vebsajtu<br />

www.herdata.org (link na dnu stranice).<br />

[10]<br />

Jelena Branković, Centar za obrazovne politike


U Beogradu je od 10. do 12. septembra održana<br />

dvadeset peta, jubilarna, godišnja konferencija<br />

Konzorcijuma istraživača visokog obrazovanja (CHER)<br />

organizovana od strane Centra za obrazovne politike u<br />

Beogradu i Centra za studije obrazovnih politika<br />

Univerziteta u Ljubljani. Konferencija je okupila više od<br />

stotinu istraživača iz oblasti visokog obrazovanja iz svih<br />

delova Evrope ali i Kanade, Južne Amerike, Hong<br />

Konga, Južne Koreje i sa Novog Zelanda. Tema<br />

ovogodišnje CHER konferencije bila je „Visoko<br />

obrazovanje i dinamika društva“ čime su organizatori<br />

još jednom želeli da istaknu da je međusobno delovanje<br />

visokog obrazovanja i društva uvek „dvosmerna ulica“ i<br />

to veoma živa. Na konferenciji je predstavljeno više od<br />

80 radova koji su pokrili različite teme - akademska<br />

profesija, upravljanje, finansiranje, javne politike,<br />

kvalitet, internacionalizacija, pristup visokom obrazovanju<br />

i sl.<br />

Sva tri dana konferencija je imala po jednog uvodnog<br />

izlagača. Prvog dana, to je bio Hju Lauder sa<br />

Univerziteta u Batu iz Velike Britanije koji je kritički<br />

sagledao konvencionalni pristup vezi između visokog<br />

obrazovanja i ljudskog kapitala. Lauder je kritikovao<br />

„ekonomiju znanja“ kao koncept i pretpostavke teorije<br />

ljudskog kapitala, po kojoj sa rastom nivoa<br />

obrazovanosti raste i materijalna korist koja iz<br />

obrazovanja proizilazi. Lauder se pozvao na podatke<br />

dobijene iz projekta sa fokusom na transnacionalnim<br />

kompanijama koji ukazuju da uvećanje ljudskog<br />

kapitala i nivoa veština ne znači neophodno smanjenje<br />

siromaštva. On je apelovao na aktivnije sagledavanje<br />

ove činjenice i suprotstavljanje „kapitalizmu znanja“.<br />

Drugog dana, govorila je Srbijanka Turajlić sa<br />

Univerziteta u Beogradu predstavljajući svoja zapažanja<br />

o obrazovnoj reformi u regionu Zapadnog Balkana i<br />

fokusirajući se na promeljivu prirodu odnosa nastavnik-<br />

[11]<br />

1.7 Jubilarna CHER<br />

konferencija<br />

„Visoko obrazovanje<br />

i dinamika društva“<br />

student. Trećeg dana, uvodni izlagač je bio Marten<br />

Simons sa Univerziteta u Luvenu, iz Belgije, koji je<br />

pozvao publiku da sagleda univerzitet kroz prizmu<br />

onoga što je srednjevekovnom periodu nazivano „nekom<br />

vrstom javnog skupa sa obrazovanjem u srcu“, kako bi<br />

se bolje razumela savremena dinamika odnosa<br />

univerziteta i društva. Sva tri predavača i njihova tri<br />

gledišta - globalno, lokalno i istorijsko, podstakla su<br />

brojne zvanične i nezvanične debate na samoj<br />

konferenciji.<br />

Po mišljenju Dominika Antonoviča, istraživača iz<br />

Poljske, dve teme su bile posebno istaknute tokom<br />

konferencije a to su autonomija univerziteta i<br />

internacionalizacija. On je sa zadovoljstvom primetio da<br />

internacionalizacija više nije proces u kojem univerziteti<br />

postaju „više internacionalni“ već se pod tim<br />

podrazumeva „prodaja političkog i institucionalnog<br />

poretka“. Posebno su istaknute teme društvena<br />

odgovornost univerziteta i misija u građanskom društvu,<br />

ciljevi internacionalizacije i uticaj na evropske ideje. S<br />

tim u vezi, primećeno je i pomeranje fokusa istraživanja<br />

sa procesa prenošenja znanja i učenja (teaching and<br />

learning) na ove druge, iako se od CHER konferencija<br />

očekuje da doprinesu i širenju novina u ovom smislu,<br />

pošto je to jedna od ključnih aktivnosti univerziteta.<br />

Pomeranje fokusa se ne smatra propustom organizatora<br />

već posledicom šire slike u ovoj sferi istraživanja i<br />

činjenice da se istraživanje visokog obrazovanja od svog<br />

začetka nalazi na razmeđu više disciplina i njihovih<br />

tradicija.<br />

Konferencija je doprinela i diskusiji o daljem razvoju<br />

istraživanja u visokom obrazovanju i nekoj vrsti<br />

samoreflekcije što se može dovesti u vezu sa pitanjem<br />

finansiranja, disciplinarnim vezama i metodologiji rada.<br />

Istraživači misle da se moraju suočiti sa novom


ealnošću zbog uticaja raznih nacionalnih i<br />

nadnacionalnih tela, kao i da se istraživanja sve više<br />

dešavaju unutar multidisciplinarnih centara koji ne<br />

pripadaju uobičajenoj praksi istraživanja (npr. u okviru<br />

konsultantskih firmi). U nedostatku izvora finansiranja<br />

istraživači često moraju da odluče između agencija<br />

koje imaju stroge normativne principe i saradnje sa<br />

konsultantskim firmama koje opet zahtevaju drugačije<br />

veštine od istraživača. Ovakva situacija se, bez sumnje,<br />

smatra nepovoljnom po istraživanje, jer može odvesti<br />

ka površnom gledanju na to koja vrsta istraživanja se<br />

može ostvariti i kakve će posledice to imati po bazična<br />

istraživanja. Imajući u vidu da je visoko obrazovanje<br />

jedna od centralnih tema u pričama o ekonomiji<br />

znanja, istraživači treba da budu aktivni u javnim<br />

debatama o vrsti stručnog znanja koje istraživanje u<br />

sferi visokog obrazovanja treba da razvija.<br />

Tokom diskusija istaknuta je i uloga disciplina, jer je<br />

visoko obrazovanje oblast bez posebnog disciplinarnog<br />

jezgra. Povela se debata o tome da li postoje<br />

specijalisti ili „generalisti“ za visoko obrazovanje kao i<br />

o identitetu istraživača i o potrebi da se uvede više<br />

metodološke strogosti i veze sa bazičnim disciplinama.<br />

Zaključak je bio da u društvenim naukama ipak postoji<br />

neka zajednička platforma za metodologiju i da je<br />

moguće izvesti metodološki strogo istraživanje i u<br />

multidisciplinarnom kontekstu. Pored toga, rečeno je<br />

da pitanja metodologije i disciplina treba držati<br />

odvojeno iako su oba važna.<br />

Tokom konferencije organizovana je i panel diskusija<br />

povodom 25. godišnjice postojanja CHER-a, tokom<br />

koje je napravljen osvrt na osnivanje konzorcijuma,<br />

njen rast i današnji značaj. Urlih Tajhler i Frans van<br />

Vuht, jedni od osnivača Konzorcijuma, učestvovali su<br />

u ovoj diskusiji.<br />

Konferencija je ove godine bila posebna i po tome što<br />

je po prvi put organizovana u ovom delu Evrope i sa<br />

većim brojem istraživača iz istočne, centralne i<br />

jugoistočne Evrope nego obično. To se objašnjava<br />

činjenicom da je intenzitet istraživanja koje imaju<br />

visoko obrazovanje u svom fokusu tokom prethodnih<br />

godina u ovim zemljama porastao.<br />

Dva dana pre CHER konferencije, održana je radionica<br />

za nedavno uspostavljenu mrežu Mladih istraživača<br />

visokog obrazovanja (ECHER) na kojoj su oni<br />

razmenili kontakte i mišljenja o svom radu i<br />

modalitetima institucionalnog istraživanja.<br />

[12]<br />

Nakon konferencije, u Ljubljani je 13. septembra<br />

organizovan i simpozijum „Prošlost, sadašnjost i<br />

budućnost istraživanja o visokom obrazovanju -<br />

između akademizma i javnih politika“.<br />

Prevod i skraćena verzija tekstova objavljenih na vebsajtu<br />

Centra za obrazovne politike i Udruženja za<br />

razvoj visokog obrazovanja (Higher Education<br />

Development Association HEDDA):<br />

1. http://www.cep.edu.rs/vesti/25th-cherconference-%E2%80%93-enlarging-maphigher-education-research-europe<br />

2. http://uv-net.uio.no/wpmu/hedda/<br />

2012/09/26/25th-annual-cher-conferencecurrent-trends-in-he-research/<br />

Photo credit: Dr. Marcus Gossler / Foter / CC BY-SA


1.8 Anketa o kvalitetu doktorskih studija u<br />

Republici Srbiji tokom 2012. godine<br />

Udruženje studenata doktorskih studija i mladih istraživača Srbije treću<br />

godinu za redom sprovodi anketu o kvalitetu doktorskih studija u<br />

Republici Srbiji.<br />

Doktoranti u Srbiji su počeli da se školuju po novom, Bolonjskom<br />

programu od 2007/2008. godine, u zavisnosti od fakulteta do fakulteta.<br />

Već na samom početku suočili su se sa raznim poteškoćama koje se sreću<br />

prilikom prelaska na nov način rada. Kako bi popravili svoj položaj,<br />

2008. godine osnovano je prvo udruženje koje okuplja doktorante na<br />

Univerzitetu u Novom Sadu. Nakon dve godine rada i uz pomoć kolega<br />

sa drugih univerziteta u Srbiji 2010. godine osnovano je Udruženje<br />

studenata doktorskih studija i mladih istraživača Srbije, skraćeno<br />

Doktoranti Srbije. Osnovni cilj udruženja je rad na unapređenju i razvoju<br />

zajednice studenata doktorskih studija i mladih istraživača Republike<br />

Srbije, njene uloge u društvu, kao i poboljšanje statusa samih doktoranata<br />

i mladih istraživača.<br />

Anketa koju sprovode Doktoranti Srbije spada među značajnije aktivnosti<br />

organizacije i trenutno je jedina anketa koja se sprovodi među svim<br />

doktorantima u Republici Srbiji, bez obzira na kom fakultetu/univerzitetu<br />

se odvijaju njihove doktorske studije. Rezultati ankete se, pre svega,<br />

koriste ca ciljem da se pri pregovorima sa nadležnim ministarstvima,<br />

univerzitetima i drugim institucijama od interesa skrene pažnja na<br />

probleme sa kojima se susreću studenti doktorskih studija u Republici<br />

Srbiji. Dobijeni rezultati se koriste i kao platforma za diskusiju o reformi<br />

doktorskih studija u Srbiji. Rezultati prethodne ankete prezentovani su na<br />

Skupu o doktorskim studijama u Srbiji koji su organizovali Doktoranti<br />

Srbije u saradnji sa HERE timom, GOMES projektom, Univerzitetom u<br />

Novom Sadu, Fakultetom tehničkih nauka u Novom Sadu i Savezom<br />

studenata Beograda uz podršku <strong>Tempus</strong> kancelarije.<br />

Ove godine anketa je modifikovana i dopunjena novim pitanjima od<br />

interesa za kvalitet doktorskih studija u Republici Srbiji. Više o anketi<br />

možete videti na sajtu Udruženja studenata doktorskih studija i mladih<br />

istraživača Srbije: www.doktoranti.org.rs<br />

Slobodan Raičev, predsednik udruženja Udruženje studenata<br />

doktorskih studija i mladih istraživača Srbije<br />

[13]<br />

Prof. dr Radivoje Mitrović<br />

Prof. dr Branko Kovačević<br />

Prof. dr Miroslav Vesković


DEO I I<br />

REZULTATI<br />

PRETHODNIH<br />

KONKURSNIH<br />

ROKOVA ZA<br />

PROJEKTE I NOVI<br />

KONKURSI<br />

Image courtesy of suphakit73 at<br />

FreeDigitalPhotos.net<br />

2.1 Rezultati petog <strong>Tempus</strong> IV konkursa za projekte<br />

U prethodnom <strong>Tempus</strong> IV konkursu Srbija je učestvovala sa 59 projektnih<br />

prijava od kojih su čak 26 prijavljene sa visokoškolskim institucijma iz<br />

Srbije kao koordinatorima.<br />

Za finansiranje je odabrano trinaest i oni će u novoj akademskoj 2012/13.<br />

Godini započeti svoju realizaciju na visokoškolskim institucijama uz učešće<br />

velikog broja neakademskih partnera. Visokoškolske institucije iz Srbije<br />

koordiniraće čak osam od pomenutih trinaest projekata, što je do sada<br />

najveći broj u jednom konkursnom roku. Deset projekata uključuju i druge<br />

zemlje regiona Zapadnog Balkana.<br />

Teme koje će se obrađivati u novim projekatima jesu, između ostalog,<br />

modernizacija univerziteta i jačanja inovativnog potencijala okruženja,<br />

uspostavljanje interdisciplinarnih i studija koje se fokusiraju na energetsku<br />

efikasnost i obnovljive izvore energije, biomedicinsko inženjerstvo,<br />

industrijski razvoj proizvoda i modernizacija strukovnih studija poljoprivrede<br />

i prehrambene tehnologije. Tu je i projekat koji treba da podrži<br />

pronalaženje održivog i jednakopravnog načina finansiranja u visokom<br />

obrazovanju, zatim projekti za razvijanje obuka za javnu upravu u kontekstu<br />

evropskih integracija i projekat kroz koji će se poboljšati standardi rada i<br />

organizovati specifične obuke za tehničko osoblje u pozorištima.<br />

Visokoškolske institucije će kroz nove projekte moći da kupe i raznovrsnu<br />

laboratorijsku opremu koja je primenljiva u nastavi a i pruža mogućnosti<br />

bolje saradnje sa neakademskim okruženjem.<br />

Za finansiranje učešća u pomenutim projektima izdvojeno je 6.3 miliona<br />

evra iz fondova predpristupne pomoći Evropske unije za Srbiju, a veći iznos<br />

biće raspoloživ i za novi <strong>Tempus</strong>ov konkursni rok.<br />

Više detalja o ovim i svim ostalim <strong>Tempus</strong> projektima biće dostupno u bazi<br />

podataka na sajtu <strong>Tempus</strong> kancelarije.<br />

Ove godine, Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj<br />

Mitrovici učestvuje u tri nova <strong>Tempus</strong> projekta koji se finansiranju iz<br />

<strong>Tempus</strong> budžeta za Kosovo pod Rezolucijom Saveta bezbednosti<br />

Ujedinjenih nacija 1244/99.<br />

U tabeli koja sledi možete videti novoodabrane <strong>Tempus</strong> projekte, njihove<br />

teme i institucije-učesnice iz Srbije.<br />

[14]


KOORDINATOR NAZIV PROJEKTA INSTITUCIJE IZ SRBIJE TEMPUS<br />

GRANT (U<br />

EUR)<br />

RED.<br />

BR.<br />

730.582,64<br />

Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u Kragujevcu, Univerzitet u Novom<br />

Sadu, Univerzitet Metropolitan, „Unija Čačak 2000“ - nezavisno udruženje<br />

malih i srednjih privatnih preduzeća, Kompanija ComTrade IT solutions<br />

and Services, Privredna komora Srbije, Nacionalni savet za visoko<br />

obrazovanje<br />

Interdisciplinarni<br />

programi iz oblasti<br />

računarstva prilagođeni<br />

potrebama tržista rada<br />

1 Univerzitet u<br />

Talinu, Estonija<br />

504.380,00<br />

Visoka tehnička škola strukovnih studija u Požarevcu,<br />

Visoka poljoprivredna škola strukovnih studija u Šapcu,<br />

Visoka škola primenjenih strukovih studija u Vranju,<br />

Univerzitet Megatrend, Institut za stočarstvo, Zemun, Zapadnobalkanski<br />

socio-sekonomski centar, Institut za krmno bilje, Kruševac<br />

Reformisanje<br />

strukovnih studija iz<br />

oblasti poljoprivrede u<br />

regionu Zapadnog<br />

Balkana<br />

2 Visoka<br />

poljoprivrednoprehrambena<br />

škola<br />

strukovnih studija,<br />

Prokuplje<br />

507.073,13<br />

Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u Nišu,<br />

Inženjerska komora Srbije, Agencija za energetsku efikasnost<br />

Energetska efikasnost,<br />

izvori obnovljive<br />

energije i uticaj na<br />

životnu sredinu - master<br />

studije<br />

3 Državni<br />

univerzitet u<br />

Novom Pazaru<br />

[15]<br />

689.484,88<br />

Univerzitet u Novom Sadu, Poslovno-tehnološki inkubator tehničkih<br />

fakulteta - Beograd, Poslovni inkubator - Novi Sad, Intranea Solutions -<br />

Kragujevac, Biznis inovacioni centar - Kragujevac<br />

Modernizacija<br />

univerziteta zemalja<br />

Zapadnog Balkana kroz<br />

jačanje struktura i<br />

usluga u oblasti<br />

transfera znanja,<br />

istraživanja i inovacija<br />

4 Univerzitet u<br />

Kragujevcu<br />

860.190,23<br />

Univerzitet u Novom Sadu, SANU - Matematički instutut, Visoka škola<br />

strukovnih studija za informacione i komunikacione tehnologije u<br />

Beogradu, Univerzitet Metropolitan<br />

Vizuelnost i<br />

matematika: Iskustveno<br />

izučavanje matematike<br />

kroz likovne umetnosti,<br />

nauku i igre<br />

5 Koledž „Esterhazy<br />

Karoly“, Mađarska<br />

1.179.999,50<br />

Univerzitet u Kragujevcu, Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u Nišu,<br />

Univerzitet odbrane, Vojnomedicinska akademija, Klinički centar<br />

Kragujevac, „Narcissus“, Ada, Beograd, „Ortodent“, Niš, „Ortokon“, Niš,<br />

Lekarska komora Srbije<br />

Studije iz oblasti<br />

bioinženjeringa i<br />

medicinske informatike<br />

6 Univerzitet u<br />

Birmingemu,<br />

Velika Britanija


506.797,31<br />

Univerzitet u Novom Sadu, Državni univerzitet u Novom Pazaru, Klinika<br />

za rehabilitaciju „ Dr. Miroslav Zotović“ - Beograd, Institut za zaštitu<br />

zdravlja dece i omladine Vojvodine, Specijalna bolnica za lečenje<br />

neuromišićnih bolesti u Novom Pazaru<br />

Pomoć ljudima sa<br />

posebnim potrebama:<br />

plan i program za<br />

interaktivno dejstvo<br />

između čoveka i<br />

pomoćnih sredstava<br />

Kursevi obuke javnih<br />

službi u regionu<br />

Zapadnog Balkana o<br />

održivom<br />

infrastrukturnom<br />

razvoju<br />

U pravcu održivog i<br />

jednakopravnog<br />

finansiranja visokog<br />

obrazovanja u Bosni i<br />

Hercegovini, Crnoj Gori<br />

i Srbiji<br />

7 Univerzitet u<br />

Beogradu<br />

735.747,62<br />

Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u Kragujevcu, Stalna konferencija<br />

gradova i opština Srbije<br />

Kraljevski institut<br />

za tehnologiju,<br />

Švedska<br />

8<br />

919.209,81<br />

Univerzitet u Novom Sadu, Univerzitet Singidunum, Centar za obrazovne<br />

politike, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Studentska<br />

konferencija univerziteta Srbije<br />

Univerzitet u<br />

Beogradu<br />

9<br />

665.611,05<br />

Univerzitet u Novom Sadu, Univerzitet u Beogradu, Agencija za zaštitu<br />

životne sredine, Institut za javno zdravlje Vojvodine, Javno komunalno<br />

preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ - Novi Saf<br />

Mreža za obrazovanje i<br />

obuku javnih ekoloških<br />

laboratorija<br />

Slovački<br />

tehnološki<br />

univerzitet u<br />

Bratislavi,<br />

Slovačka<br />

10<br />

[16]<br />

628.030,29<br />

Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u Kragujevcu, Univerzitet u Novom<br />

sadu, Visoka tehnička škola strukovnih studija, Niš, Visoka tehnička škola<br />

strukovnih studija, Subotica, Visoka strukovna škola za tekstil, Leskovac,<br />

Visoka tehnička mašinska škola strukovnih studija, Trstenik, Visoka<br />

železnička škola strukovnih studija, Beograd, Visoka škola strukovnih<br />

studija, Požarevac, Nacionalna služba za zapošljavanje, Regionalna<br />

privredna komora, Niš, Regionalna privredna komora, Kragujevac, „Goša“<br />

fabrika opreme i mašina a.d., Smederevska Palanka, Zastava, Kragujevac<br />

Unapređenje studija<br />

razvoja proizvoda u<br />

Srbiji i Bosni i<br />

Hercegovini<br />

11 Univezitet u Nišu<br />

699.393,87<br />

Univerzitet u Nišu, Beogradska otvorena škola<br />

Razvoj trening<br />

programa usmerenih na<br />

javne politike EU u<br />

kontekstu evropskih<br />

integracija<br />

12 Univerzitet u<br />

Beogradu<br />

701.151,79<br />

Univerzitet umetnosti u Beogradu, Srpsko narodno pozorište, Novi Sad,<br />

Narodno pozorište, Užice<br />

Razvoj i<br />

implementacija<br />

kurseva za pozorišne<br />

tehničare i inscipijente<br />

13 Univerzitet u<br />

Novom Sadu


ŠESTI<br />

TEMPUS IV KONKURS<br />

Rok za podnošenje prijava za šesti po redu konkurs za projekte u okviru <strong>Tempus</strong> IV faze je mart 2012. godine.<br />

Očekuje se da institucije iz Srbije, koje već imaju zavidno iskustvo sa pisanjem i koordiniranjem projekata<br />

učestvuju na ovom konkursu sa dobrim brojem kvalitetnih prijava. Na ovaj način obezbediće se preduslov za što<br />

bolji položaj zemlje u novom programu Evropske unije za saradnju u oblasti obrazovanja („Erazmus za sve“).<br />

Visokoškolske institucije iz Srbije mogu konkurisati u okviru neke od tri <strong>Tempus</strong>ove tematske celine: reforma i<br />

modernizaciju kurikuluma, unapređenje upravljanja institucijama i saradnja visokog obrazovanja u društva. Prednost<br />

će imati projektne prijave koje, u skladu sa ciljevima projekta, uključe primeren broj neakademskih partnera<br />

(preduzeća, privrednekomore, ministarstva, vladine agencije, udruženja, studentske organizacije). Prioritet se daje i<br />

prijavama iz oblasti strukturnih mera kao i onim prijavama koje uključe relevantan broj visokoškolskih institucija i<br />

obezbede bolju geografsku pokrivenost partnerske zemlje. Vredi istaći da su osnovne i srednje škole i njihova<br />

udruženja mogući partneri za <strong>Tempus</strong> projekte, posebno one koji se bave nekom od tema obrazovanja na<br />

preduniverzitskom nivou. Komplementarnost sa drugim projektima Evropske unije, kakav je projekat za pomoć<br />

reformi srednjeg stručnog obrazovanja i obuka (Modernisation of the VET System in Serbia) u smislu obuka za<br />

nastavnike i širenje pilot profila na nivou zemlje su moguće teme i za ovaj konkursni rok.<br />

Izvršna agencije podstiče visokoškolske institucije iz partnerskih zemalja da se prihvate uloge koordiniranja<br />

projektima, ako za to imaju kapacitete i mogućnosti. Istovremeno je skrenuta pažnja da istraživački instituti, centri,<br />

fakulteti ili bilo koje druge jedinice visokoškolskih institucija ne mogu biti koordinatori <strong>Tempus</strong> projekata, bez<br />

obzira na njihov status pravnog lica. Kada su univerziteti u pitanju i dalje je neophodno da rektorati potpisuju<br />

celokupnu dokumentaciju za projektne prijave kao i da što bolje koordiniraju proces prijavljivanja projekata.<br />

Očekuje se da šesti konkurs donese i izvesne važne novine, te je zbog toga neophodno pažljivo pročitati konkursnu<br />

dokumentaciju sa sajta Izvršne agencije (EACEA).<br />

Ministarstva, kao i ranije, u fazi prijave projekata mogu da pošalju samo pismo podrške ali pre potpisivanja ugovora<br />

mora se dostaviti pravi mandate form.<br />

Prijavni formular i sve instrukcije u vezi sa ovim konkursom dostupne su za preuzimanje na centralnom sajtu<br />

programa: http://eacea.ec.europa.eu/tempus/funding/higher_education_institutions_en.php.<br />

Onima koji konkurišu savetuje se pažljivo iščitavanje svih instrukcija kako bi izbegli tehničke i druge probleme sa<br />

podnošenjem prijava. U ovom konkursnom roku poštom se na adresu Izvršne agencije u Briselu dostavlja prateća<br />

dokumentacija dok se sam prijavni formular šalje ili “učitava” putem internet veze u bazu prijava Izvršne agencije<br />

(nije ga potrebno štampati i slati poštom). Do kraja 2012. i početkom 2013. godine <strong>Tempus</strong> kancelarija u Srbiji će<br />

organizovati radionice na kojim će biti pojašnjeno pisanje projekata kroz praktične primere i rad u malim grupama.<br />

Datumi i mesta održavanja radionica biće objavljeni u vestima na sajtu <strong>Tempus</strong> kancelarije.<br />

Na raspolaganju Vam stoji i rublika Često postavljana pitanja na našem sajtu: http://www.tempus.ac.rs/sr/home/<br />

tempus-projekti-u-srbiji/cesto-postavljana-pitanja/#priprema-proj<br />

[17]


U nastavku vam predstavljamo nacionalne i regionalne priorite za region Zapadnog Balkana za šesti <strong>Tempus</strong> IV<br />

konkurs. Detaljne tabele sa nacionalnim i regionalnim prioritetima svih zemalja učesnica možete pronaći u tekstu<br />

Konkursa:<br />

PRIORITIES<br />

FOR JOINT<br />

PROJECTS<br />

NATIONAL PRIORITIES - SERBIA REGIONAL PRIORITIES - WESTERN<br />

BALKANS<br />

Curricular Reform Teacher training and education science, Social<br />

and behavioural science (all excluding<br />

economics), Business and administration, Law,<br />

Veterinary, Robotics and aeronautical<br />

engineering, Urban and regional planning,<br />

Building and Civil engineering, Nursing and<br />

caring, Dental studies, Social services, Personal<br />

services, Transport services, Interdisciplinary<br />

and Multidisciplinary sciences.<br />

Governance<br />

Reform<br />

Higher Education<br />

and Society<br />

PRIORITIES<br />

FOR<br />

STRUCTURAL<br />

MEASURES<br />

Governance<br />

Reform<br />

Higher Education<br />

and Society<br />

It is not possible to submit this type of national<br />

joint projects for Serbia in Call 6<br />

- Training of non-university teachers<br />

- Training courses for public services (ministries,<br />

regional/ - local authorities<br />

- Qualifications frameworks<br />

[18]<br />

Education/pedagogy (including primary and<br />

secondary teacher training), vocational education<br />

and training, rural development, law and good<br />

governance (including human rights)<br />

- University management and services for students<br />

- Introduction of quality assurance<br />

- Institutional and financial autonomy and<br />

accountability<br />

- Equal and transparent access to higher education<br />

- Development of partnerships with enterprises<br />

- Knowledge triangle education-researchinnovation<br />

- Training courses for public services (ministries,<br />

regional/local authorities)<br />

- Development of lifelong learning in society at<br />

large<br />

- Qualifications frameworks<br />

NATIONAL PRIORITIES - SERBIA REGIONAL PRIORITIES - WESTERN<br />

BALKANS<br />

- University management and student services<br />

- Institutional and financial autonomy and<br />

accountability<br />

- Development of international relations<br />

- Training of non-university teachers<br />

- Development of partnerships with<br />

enterprises<br />

- Development of lifelong learning in society<br />

at large<br />

- Qualifications frameworks<br />

- University management and services for<br />

students<br />

- Introduction of quality assurance<br />

- Institutional and financial autonomy and<br />

accountability<br />

- Equal and transparent access to higher<br />

education<br />

- Development of partnerships with enterprises<br />

- Knowledge triangle education-researchinnovation<br />

- Training courses for public services (ministries,<br />

regional/local authorities)<br />

- Development of lifelong learning in society at<br />

large<br />

- Qualifications frameworks


2.2 TEMPUS VESTI<br />

Treći koordinativni<br />

sastanak <strong>Tempus</strong><br />

projekata<br />

U saradnji sa<br />

Ministarstvom prosvete,<br />

nauke i tehnološkog<br />

razvoja <strong>Tempus</strong> kancelarija<br />

je u ponedeljak, 22.<br />

oktobra organizovala treći<br />

Koordinativni sastanak<br />

<strong>Tempus</strong> projekata u kojem<br />

je učestvovalo preko 90<br />

predstavnika tekućih<br />

projekata i predstavnika<br />

službi za međunarodnu<br />

saradnju kao i finansijskih<br />

službi velikih univerziteta.<br />

Sastanak su vodili prof. Radivoje Mitrović, državni sekretar Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i<br />

g-đa Marija Filipović-Ožegović, koordinator <strong>Tempus</strong> kancelarije u Srbiji.<br />

U uvodnom delu, Profesor Mitrović je podsetio prisutne da je veoma važno kako se izvode postojeći <strong>Tempus</strong><br />

projekti, jer to utiče i na buduće učešće Srbije u projektima Evropske unije, na uslove pod kojima ćemo ih sprovoditi<br />

i koliko ćemo sredstava dobiti. Imajući u vidu tešku finansijsku situaciju i veliki broj pitanja koja su za državu od<br />

prioritetnog značaja, profesor je spomenuo i da u skorije vreme za reformu obrazovanja neće biti dovoljno sredstava<br />

iz državnog budžeta. Podsetio je takođe da reforma obrazovanja ne treba da bude sama sebi cilj i da bi trebalo da se<br />

sprovede nevezano za podršku Evropske unije ali da, kad takva podrška već postoji, treba biti maksimalno efikasan.<br />

Profesor Mitrović je takođe istakao da će u skorije vreme biti usvojena Strategija razvoja obrazovanja koja će važiti<br />

za period do 2020. godine i duže, kao i da je u pripremi akcioni plan za sprovođenje strategije koji će biti objedinjen<br />

sa akcionim planom za razvoj nauke, a sve u cilju dalekosežnog unapređenja obrazovanja kao i ekonomskog i<br />

svakog drugog boljitka zemlje.<br />

Profesor Mitrović je predstavio svoje nove kolege prof. Zorana Mašića, državnog sekretara i prof. Slobodana<br />

Stupara, pomoćnika ministra za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, i istakao<br />

odličnu saradnju Ministrastva sa Nacionalnom <strong>Tempus</strong> kancelarijom. S obzirom na to da je dobra koordinacija svih<br />

aktera ključna, profesor je spomenuo spremnost za redovno organizovanje novih koordinativnih sastanaka projekata.<br />

G-đa Marija Filipović-Ožegović je izrazila zadovoljstvo zbog vesti o skorom usvajanju Strategije razvoja<br />

obrazovanja jer će se to odraziti i na uspešnije sprovođenje projekata. Ona je rekla da je <strong>Tempus</strong> Kancelarija<br />

zagovornik redovnih sastanaka <strong>Tempus</strong> projekata, koordinativnih kao i tematskih i pozvala učesnike da podnesu<br />

predloge za teme sledećeg tematskog sastanka. Kao glavni cilj i temu ovog trećeg koordinativnog sastanka, g-đa<br />

Filipović Ožegović je istakla prevenciju mogućih problema u vezi sa finansijskim menadžmentom.<br />

[19]


Sastanak se odvijao u dva dela. U prvom delu razgovaralo se o smernicama za uspešno sprovođenje <strong>Tempus</strong><br />

projekata kao i preporukama za uspešan finansijski menadžment. Izvojeno je devet elemenata za uspešno<br />

sprovođenje projekata važnih i sa stanovišta koordinatora projekta i njihovih partnera - dobro poznavanje <strong>Tempus</strong><br />

pravila, jasna raspodela zadataka i odgovornosti, timski rad na svim partnerskim institucijama (timovi sastavljeni od<br />

nastavnog, administrativnog i tehničkog osoblja), podrška uprave institucija, dobro planiranje i spremnost za<br />

prilagođavanje radnog plana, jasni parametri za odlučivanje i redovna komunikacija, širenje informacija o<br />

rezultatima projekta i stalna samoevaluacija. Ukazano je i na važnost razmišljanja o aktivnostima koje vode ka<br />

održivosti rezultata projekata. S tim u vezi, učesnici skupa su savetovani da prošire informacije o projektima među<br />

svojim kolegama na institucijama jer je to jedan od načina da se doprinese i boljem prihvatanju rezultata.<br />

Koordinatorima je zatim preporučeno da na početku projekta potpišu podugovore sa partnerima i prebace deo<br />

odgovornosti na partnerske institucije kao i da definišu sve napred iznete važne elemente. Partnerima je savetovano<br />

da se pre potpisivanja podugovora upute u pravila programa, razumeju svoj udeo u aktivnostima i preporuke za<br />

sprovođenje projekta, kako u daljem toku projekta ne bi bilo iznenađenja.<br />

Dva izlaganja na trećem koordinativnom skupu imala su za cilj davanje saveta za bolji finansijski menadžement<br />

projekata. G-đa Nina Stojanović iz <strong>Tempus</strong> kancelarije ukazala je učesnicima na novoobjavljene dokumente sa sajta<br />

Izvršne agencije: Financial Information Kit i Report on Factual Findings on the Financial report sa kojima učesnici<br />

projekata moraju biti upoznati. Ona je napravila uporedni pregled najčešćih zamerki u finansijskom menadžmentu<br />

projektima po kategorijama troškova (honorari, putni troškovi, oprema, štampanje i drugi troškovi) i dala savete o<br />

tome kako se oni mogu preduprediti. G-đa Marija Šola, sa Univeziteta u Beogradu je govorila o finansijskom<br />

mendžmentu projektima oslanjajući se na primere i rešenja sa svog univerziteta. G-đa Šola je istakla da je izuzetno<br />

važno postupati u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i navela primer razlike između Ugovora o delu i Ugovora<br />

o autorskom delu u okviru <strong>Tempus</strong> kategorije honorara za rad na projektu. G-đa Šola je takođe dala savete u vezi sa<br />

revizijom, i istakla značaj konsultovanja domaćih revizora u cilju pomoći i pripreme za kontrolu iz Brisela.<br />

Spomenuto je takođe da Izvršna agencija Evropske komisije može zatražiti i vanrednu verifikaciju trošenja sredstava<br />

na projekima, i to pre podnošenja srednjoročnog ili završnog izveštaja, ostavljajući veoma kratak rok za podnošenje<br />

dokumenata. Stoga je uredno vođena i blagovremeno sređena finansijska dokumentacija u projektima dodatno<br />

važna.<br />

U drugom delu koordinativnog sastanka održane su dve paralelne radionice – jedna sa uputstvima za izradu<br />

srednjoročnog i druga za izradu završnog izveštaja o projektima a predstavljena su i dva primera dobre prakse sa<br />

univerziteta u Srbiji.<br />

[20]


G-đa Jasmina Gajić iz <strong>Tempus</strong> kancelarije je objasnila koja je svrha izveštavanja kada je projekat na sredini<br />

sprovođenja i tom prilikom navela sledeće razloge: prvi - što će se svi učesnici projekta upoznati sa njegovim<br />

napretkom na drugim partnerskim institucijama; drugi - što će tako koordinator a i ostali učesnici u projektu, moći<br />

da provere da li su i dalje na dobrom putu u radu; treći - podnošenje srednjoročnog izveštaja je potrebno kako bi<br />

Izvršna agencija imala uvid dokle se sa projektom stiglo i kako se isti sprovodi do datog momenta.<br />

Kada je u pitanju sadržaj uzveštaja, posebno je naglašeno da mora postojati doslednost izveštaja u odnosu na radni<br />

plan. Ukoliko nešto nije urađeno, ili ako je nešto urađeno dodatno, sve se mora navesti. Takođe, ukoliko je došlo do<br />

revizije nekog segmenta projekta u odnosu na radni plan, srednjoročni izveštaj je poslednja prilika da se to<br />

predstavi. G-đa Gajić je u tom smislu dala preporuku da se uvek prati logička matrica iz prijave projekta.<br />

U nastavku radionice, kratku prezentaciju održao je i profesor Miladin Stefanović, ispred Univerziteta u Kragujevcu.<br />

Projekat ISIS, čiji je koordinator, predstavlja primer dobre prakse. Profesor Stefanović je preporučio prisutnima da<br />

počnu sa pisanjem izveštaja na vreme, vode uredne beleške o dešavanjima na projektu i redovno ih dopunjavanju,<br />

kako ne bi bilo problema kada se približi rok za predaju izveštaja. Čim srednjoročni izveštaj bude odobren, treba<br />

početi sa pisanjem finalnog izveštaja. Profesor je takođe savetovao da se, kada stigne odgovor na podneti izveštaj<br />

od Izvršne agencije, svi akteri konzorcijuma obaveste o eventualnim zamerkama i savetima koje je dala Agencija, a<br />

sve u cilju unapređenja projekta. Zarad javnosti u radu i preglednosti, preporučljivo je da se sve aktivnosti i sva<br />

dokumenta redovno kače na sajt projekta. Takođe, nakon svake mobilnosti, treba odmah sve ubaciti u tabele, i tako<br />

sprečiti da se kasnije neka aktivnost pogrešno zabeleži ili zaboravi.<br />

Do sada su samo dva projekta iz Srbije podnela završni izveštaj, te je smisao druge radionice bio da se pomogne<br />

onima koji se tek nalaze pred ovim zahtevnim zadatkom. Svoje iskustvo u pisanju završnog izveštaja predstavila je<br />

prof. Vera Marković sa Univerziteta u Nišu, koja je učestovala u pisanju izveštaja za projekat SIQAS. Prof.<br />

Marković je istakla da je neophodno čuvati sva dokumenta na jednom mestu, budući da period od dva meseca koliko<br />

je dato za pisanje izveštaja, nije dovoljan da bi se oni naknadno pribavljali. Ukazala je i na važnost timskog rada, tj.<br />

da koordinator projekta delegira zadatke drugim članovima svog tima, kao i partnerskim institucijama, budući da je<br />

teško da samo jedna osoba vodi računa o svemu. Prof. Marković je savetovala učesnicima da, pored ljudskih, dobro<br />

organizuju i svoje prostorne i tehničke resurse. Ona je zatim pažnju posvetila finansijskom delu završnog izveštaja.<br />

Detaljan zapisnik i sve prezentacije sa trećeg koordinativnog sastanka možete preuzeti na sledećem linku: http://<br />

www.tempus.ac.rs/news/242/85/Treci-koordinativni-sastanak-<strong>Tempus</strong>-projekata/<br />

[21]


MASTER IZ EVROPSKIH STUDIJA<br />

Univerziteti u Novom Sadu i Nišu, u saradnji sa Univerzitetom „Sofija Antipolis“ u Nici (Francuska)<br />

i Univerzitetom u Frajbergu (Nemačka) uskoro će, po dobijanju rešenja o akreditaciji, raspisati<br />

konkurs za upis studenata na master akademske studije pod nazivom „Evropske studije“ koje su<br />

razvijene u okviru istoimenog <strong>Tempus</strong> projekta. Studije traju jednu godinu (dva semestra). Prvi<br />

semestar se pohađa na Univerzitetu u Novom Sadu ili na Univerzitetu u Nišu, u zavisnosti od toga<br />

koji je univerzitet student upisao, a drugi na jednom od dva evropska univerziteta - Univerzitetu u<br />

Nici ili Univerzitetu u Frajbergu. Nastava će se odvijati na srpskom i engleskom jeziku. Uslov za upis<br />

je da kandidat ima najmanje 240 ESPB. Obavezno je znanje engleskog jezika, a prednost pri upisu<br />

imaju kandidati koji znaju i francuski i/ili nemački jezik.<br />

Šest najboljih studenata sa Univerziteta u Novom Sadu, odnosno četiri studenta sa Univerziteta u<br />

Nišu, koji ispune sve neophodne uslove, dobiće stipendije za finansiranje jednosemestralnog<br />

studijskog boravka na jednom od dva evropska partnerska univerziteta. Dodatne informacije su<br />

dostupne na sajtu projekta http://www.europeanstudies.rs.<br />

Specijalističke studije<br />

“Puštanje leka u promet”<br />

Na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu započela<br />

je realizacija novog studijskog programa akademskih<br />

specijalističkih studija, razvijenog u skladu sa potrebama znanja<br />

za obavljanje poslova odgovorne osobe za puštanje leka u promet<br />

u skladu sa odredbama Zakona o lekovima i medicinskim<br />

sredstvima Republike Srbije i EU Direktive 2001/83/EC<br />

”Medicinal products for human use”.<br />

Program je razvijen kao deo projektnih aktivnosti <strong>Tempus</strong><br />

projekta „Poslediplomsko usavršavanje farmaceuta – korak<br />

napred“ (http://pqpharm.ac.rs), čiji je nosilac Univerzitet u Beogradu, a u saradnji sa kolegama sa Univerziteta u<br />

Griniču, Univerziteta u Dablinu, Univerziteta u Ljubljani i BE-i Instituta iz Ljubljane, kao i uz podršku kolega iz<br />

farmaceutske industrije, Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije i Ministarstva zdravlja Republike Srbije.<br />

U saradnji sa kolegama sa evropskih univerziteta, osmišljeni su nastavni sadržaji i metode koje uključuju elemente<br />

e-učenja, učenja na radnom mestu, uz pristup zasnovan na rešavanju problema i rad u malim grupama. Prva<br />

generacija od 20 polaznika, čija je školarina finansirana iz sredstava Projekta, uspešno privodi kraju aktivnosti na<br />

prvoj godini studija. Mišljenje i komentari polaznika prve generacije predstavljaju dragocen doprinos daljem radu<br />

na unapređenju nastave, a planirano je i njihovo uključivanje u realizaciju nastavnih aktivnosti kao saradnika iz<br />

prakse i mentora za učenje na radnom mestu budućih generacija studenata.<br />

Prof. dr Jelena Parojčić, Farmaceutski fakultet, Univerzitet u Beogradu, koordinator projekta<br />

[22]


Programi za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju<br />

U Beogradu je, krajem septembra, održana završna konferencija projekta Master programi za prekvalifikaciju i<br />

dokvalifikaciju. Do sada je diplomiralo 68 studenata od ukupno 258 upisanih, koliko ih je bilo upisano na novih<br />

osam master programa u dve generacije. Svi univerziteti iz Srbije, koji su učestvovali na ovom projektu, potrudili su<br />

se da kroz saradnju sa Nacionalnom službom za zapošljavanje pruže što bolju podršku studentima. Univerzitet u<br />

Kragujevcu je bio dosta uspešan u ovom pogledu i do sada se zaposlilo 15 od 20 diplomiranih studenata master<br />

studija. Za potrebe projekta je nabavljena i oprema, u iznosu od oko 140.000 evra, koja je sada vlasništvo<br />

Univerziteta u Novom Sadu, Beogradu, Nišu i Kragujevcu.<br />

Ono što razlikuje ove master programe, razvijene u okviru navedenog projekta od ostalih, jeste jedinstvena struktura<br />

studijskih programa, gde polovinu predmeta čine stručni predmeti, a drugu polovinu oni koji su se iz ugla<br />

poslodavaca pokazali kao najpotrebniji, a to su tzv. veštine. Predstavnici poslodavaca koji su takođe učestvovali u<br />

radu na ovom projektu su tokom konferencije istakli da je dragoceno što su dobili opise kompetencija svršenih<br />

studenata. Naveli su, takođe, da bi bilo odlično ukoliko bi dodatak diplome i opisi kompetencija o studijskim<br />

programima koji postoje na univerzitetima i visokim školama uvek bili dostupni, jer samo iz naziva programa ne<br />

mogu da dokuče šta sve diplomirani student zna i gde bi mogao da radi.<br />

PROGRAM PODRŠKE SREDNJOŠKOLCIMA ZA UPIS NA<br />

FAKULTETE U SRBIJI<br />

<strong>Tempus</strong> projekat „Jednak pristup za sve: osnaživanje socijalne dimenzije u cilju jačanja Evropskog<br />

prostora visokog obrazovanja“ će tokom školske 2012/13. godine pilotirati program podrške<br />

učenicima srednjih škola za upis na fakultet, kao deo aktivnosti razvijanja sistemske i dugoročne<br />

podrške poboljšanju šansi za dostupnost visokog obrazovanja deci iz rizičnih grupa. Program<br />

podrške će obuhvatiti psiho-socijalne i obrazovne radionice, pripremu učenika za polaganje<br />

prijemnog ispita, kao i kontinuiranu psiho-pedagošku podršku. Realizacija programa će započeti u<br />

decembru 2012. Na univerzitetima u Beogradu (Univerzitet u Beogradu i Univerzitet umetnosti u<br />

Beogradu), Nišu, Novom Sadu i Novom Pazaru.<br />

U okviru projekta će biti odabrano 50 učenika IV razreda srednjih stručnih škola i škola za decu sa<br />

smetnjama u razvoju. Kriterijumi za izbor učenika su: obrazovni nivo, socio-ekonomski status<br />

porodice, školski uspeh učenika, kao i motivisanost učenika za studiranje. Prednost će imati učenici<br />

iz ruralnih oblasti, učenici romske nacionalnosti, učenici sa hendikepom, učenici bez roditeljskog<br />

staranja i iz porodica sa jednim roditeljem. Svi troškovi učešća u programu podrške biće pokriveni<br />

projektom, odnosno biće besplatni za sve izabrane učenike. Nedavno je završen konkurs za učešće u<br />

Programu za one koji žele da upišu Univerzitet u Beogradu ili Univerzitet umetnosti i očekuje se da<br />

se process izbora kandidata završi do 30. novembra.Više informacija o projektu, kao i o konkursu za<br />

upis na ovaj program je dostupno na sajtu projekta www.equied.ni.ac.rs<br />

[23]


Specijalističke studije<br />

Multimedijalne tehnologije i<br />

digitalna televizija<br />

Specijalističke studije Multimedijalne tehnologije i digitalna televizija<br />

(MTDTV) otpočele su 15.10.2012. godine. Školovanje prve generacije<br />

studenata na ovom studijskom programu se finansira iz sredstava <strong>Tempus</strong><br />

projekta kojim koordinira Visoka škola elektrotehnike i računarstva<br />

strukovnih studija.<br />

Izbor studenata za specijalističke studije Multimedijalne tehnologije i<br />

digitalna televizija izvršen je putem javnog konkursa. U skladu sa<br />

propozicijama konkursa, obavljen je prijemni ispit i izvršeno rangiranje<br />

kandidata na osnovu uspeha na prethodnim osnovnim studijama, testa znanja<br />

iz oblasti multimedija i intervjua. Prvu generaciju studenata specijalističkih<br />

studija MTDTV čine 19 najboljih studenata koji su diplomirali na osnovnim<br />

studijama na studijskom programu Audio i video tehnologije Visoke škole<br />

elektrotehnike i računarstva strukovnih studija u poslednjih desetak<br />

generacija, a koji su u međuvremenu stekli zavidno iskustvo u oblasti audio i<br />

video produkcije i zaposleni su u poznatim organizacijama iz navedene<br />

oblasti. Specijalističke studije MTDTV omogućiće im unapređivanje znanja<br />

i u korišćenju i primeni najnovijih tehnologija.<br />

Nastava će se izvoditi u specijalističkim laboratorijama sudijskog programa<br />

MTDTV: audio studiju, TV studiju, studiju za animaciju i obradu slike,<br />

multimedijalnoj laboratoriji, kao i u multimedijalnom digitalnom<br />

televizijskom studiju, koji je u završnoj fazi realizacije, a čije je opremanje<br />

pomognuto sredstvima iz projekta.<br />

Prof. Ana Savić, koordinator projekta<br />

[24]<br />

PROJEKAT RICUM


KONFERENCIJA<br />

LEANTECH’12<br />

Prva međunarodna naučna<br />

konferencija o Lean<br />

tehnologijama,<br />

LeanTech’12, održana je u<br />

Novom Sadu, u<br />

prostorijama Istraživačkog i<br />

tehnološkog centra pri<br />

Fakultetu tehničkih nauka,<br />

13. i 14. septembra 2012.<br />

godine. Konferenciju je, u<br />

okviru <strong>Tempus</strong> projekta<br />

LeanEA, organizovao<br />

Fakultet tehničkih nauka<br />

Univerziteta u Novom Sadu,<br />

u saradnji sa Univerzitetima<br />

u Beogradu i Kragujevcu.<br />

Na konferenciji je<br />

prisustvovalo oko 50<br />

učesnika, među kojima su<br />

bili izlagači iz Velike<br />

Britanije, Italije, Švedske,<br />

Slovenije, Hrvatske,<br />

Makedonije, Poljske,<br />

Rumunije, Kine, Hrvatske i<br />

Španije.<br />

Svi radovi izloženi na<br />

konferenciji će biti štampani<br />

u celosti u zborniku radova,<br />

koji će biti dostupan i u<br />

elektronskoj formi na<br />

stranici -<br />

www.leanea.uns.ac.rs.<br />

Master studije iz primenjene<br />

statistike<br />

Master studijski program “Primenjena statistika” razvijen je u okviru<br />

<strong>Tempus</strong> projekta “Master programme in Applied Statistics – MAS” na<br />

univerzitetima u Novom Sadu, Beogradu i Nišu, a za sada je završen proces<br />

akreditacije na Univerzitetu u Novom Sadu. Ovaj master program traje dve<br />

godine i nosi 120 ESPB bodova. Student može da izabere jedan od četiri<br />

modula: Biomedicina, Ekonomija, Društvene nauke i Tehničke nauke. Na<br />

kraju odslušanih kurseva i odrađene prakse brani se master rad.<br />

Prva generacija studenta upisana je školske 2011/12. godine (22 studenta).<br />

Uslov za drugu godinu je steklo 17 studenata, a trenutno je u toku upis druge<br />

generacije studenata na prvu godinu. Raspisan je konkurs za 20 budžetskih<br />

mesta. Za studente druge godine organizuje se obavezna praksa u<br />

Republičkom zavodu za statistiku. Master radovi treba da budu fokusirani na<br />

realne probleme i da daju rezultate primenjive u praksi. Iz tih razloga,<br />

planiran je i drugi deo prakse koji studenti provode u odgovarajućoj ustanovi<br />

u odnosu na temu završnog rada. Na studije se primaju studenti koji su<br />

završili osnovne studije na bilo kom fakultetu, i uspeh na prethodnim<br />

studijama nosi 10 bodova (od ukupno 100). Prijemni ispit koji se sastoji od<br />

50 zadataka iz matematike, 20 zadataka iz opšte kulture i 20 zadataka iz<br />

engleskog nosi 90 poena.<br />

Ovaj program je široko interdisciplinaran i nastavu izvode profesori sa osam<br />

fakulteta novosadskog univerziteta u okviru Centra za primenjenu statistiku.<br />

Studenti prve generacije su prethodno završili osnovne studije na nekoliko<br />

različitih fakulteta, najveći broj njih je završilo Filozofski fakultet,<br />

Ekonomski fakultet, Prirodno-matematički fakultet, Fakultet tehničkih nauka<br />

i dr. U okviru <strong>Tempus</strong> projekta kupljena je oprema i statistički softver i tako<br />

je opremljena specijalizovana učionica za izvođenje ovog programa.<br />

Image courtesy of ddpavumba at FreeDigitalPhotos.net<br />

[25]


MASTER PROGRAM RURALNI RAZVOJ I<br />

AGROTURIZAM<br />

U okviru <strong>Tempus</strong> projekta „Western Balkan Rural Extension Network<br />

trough Curriculum Reform – WBREN“ oformljen je i ove godine<br />

akreditovan master program “Ruralni razvoj i agroturizam” na<br />

Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Ovaj studijski program<br />

namenjen je obrazovanju stručnjaka koji su u svojoj budućoj<br />

profesionalnoj orijentaciji zainteresovani za doprinos razvoju ruralnih<br />

zajednica, njihovih (ruralnih) ekonomija, doprinos modelu održivog<br />

razvoja društva, „zelenog rasta“ i multifunkcionalnosti poljoprivrede<br />

kao i razvoju agroturizma.<br />

Studenti će kroz ovaj master steći multidisciplinarno znanje iz većeg<br />

broja društvenih, naročito ekonomskih, agroekonomskih, socioloških,<br />

ali i poljoprivrednih nauka. Po završetku mastera, oni će biti<br />

osposobljeni za donošenje odluka u skladu sa potrebama ostvarenja<br />

društvenog razvoja ruralnih područja, kao i za sistematsko kreiranje<br />

adekvatnih politika ruralnog razvoja, planiranje, projektovanje i<br />

upravljanje procesima na polju ruralnog razvoja i agroturizma i<br />

relativno brzog profesionalnog uključivanja u rešavanje realnih<br />

problema u vezi sa ruralnim razvojem u Srbiji.<br />

Master program traje godinu dana i usaglašen je sa evropskim<br />

standardima u pogledu uslova upisa, trajanja studija, sticanja diplome<br />

i načina studiranja. Studenti su obavezni da polože ukupno deset<br />

predmeta, šest obaveznih (Ruralni razvoj, Ruralna ekonomija,<br />

Sociologija sela, Ruralna ekologija, Ruralni turizam i Menadžment<br />

turističkih destinacija) i četiri izborna. Lista izbornih predmeta sastoji<br />

se od više od četrdeset predmeta iz ekonomske, agroekonomske i<br />

agronomske oblasti kao i iz drugih oblasti po izboru. Svi predmeti su<br />

jednosemestralni. Student na kraju studija, položivši sve ispite i<br />

odbranivši master rad, stiče zvanje master menadžer sa bližom<br />

odrednicom u diplomi Ruralni razvoj i agroturizam.<br />

Trenutno je u toku upis prve generacije studenata master studija<br />

“Ruralni razvoj i agroturizam”.<br />

[26]<br />

Photo credit: Martin LaBar /<br />

Foter / CC BY-NC


REFLESS PROJEKAT - NOVI MASTER PROGRAMI IZ<br />

FILOLOGIJE<br />

U okviru <strong>Tempus</strong> projekta REFLESS (Reforming foreign language studies in Serbia<br />

(www.refless.rs), formirana su dva nova master programa koji se nalaze u procesu akreditacije i<br />

očekuje se da do kraja zimskog semestra raspišu konkurs za upis studenata. To su master program<br />

Konferencijsko prevođenje i prevođenje i Master program za srpski jezik kao strani.<br />

Nakon usklađivanja ishoda učenja, odlučeno je da Master iz konferencijskog prevođenja i<br />

prevođenja bude zajednički master pet univerziteta (Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u Novom<br />

Sadu, Univerzitet u Kragujevcu, Univerzitet u Strazburu i Univerzitet u Gracu). Master će trajati<br />

dve godine i nositi ukupno 120 ESPB. Predviđeno je da prve godine bude upisano oko 50 kandidata<br />

u prvu godinu studija na master za prevođenje, s tim što će se na drugoj godini odvojiti grupa od 10<br />

najboljih studenata za konferencijsko prevođenje. Na prvoj godini studija, koja će biti opšteg<br />

karaktera, predmeti su: Srpski kao A jezik, engleski/ nemački/francuski kao B ili C jezik, Teorija<br />

prevođenja i usmenog prevođenja, Tehnike prevođenja i usmenog prevođenja, Prevođenje,<br />

Konsekutivno prevođenje, Uvod u profesionalno polje, Evropski pravni sistem i institucije,<br />

Istraživanje u procesu prevođenja i usmenog prevođenja. Na drugoj godini studenti će moći da<br />

biraju između tri modula: 1) Konferencijsko prevođenje (ukoliko polože kvalifikacioni ispit), 2)<br />

Stručno prevođenje i 3) Audiovizuelno prevođenje. Obavezni predmeti na drugoj godini su: 1)<br />

Prevodilačke tehnologije, 2) Vodič za razvoj karijere i radna etika, 3) Priprema za završni rad i<br />

stručna praksa. Oprema koja će se koristiti na predavanjima je u skladu sa svim standardima<br />

preporučenim od strane Evropske komisije. Struktura i sadržaj ovog master programa prate u<br />

najvećoj mogućoj meri strukturu i sadržaje EMCI (European Masters in Conference Interpreting).<br />

Master studije iz srpskog jezika kao stranog sprovode univerziteti u Beogradu i Novom Sadu i<br />

trajaće godinu dana sa ukupno 60 ESPB. Obavezni predmeti u prvom semestru su: Akademsko<br />

pisanje, Metodika nastave srpskog kao stranog, Primenjena gramatika, Govorna kompetencija u<br />

srpskom kao stranom. Student će birati jedan od sledećih izbornih predmeta: 1) Specijalni kurs:<br />

Lingvokulturologija, 2) Specijalni kurs: Leksikologija srpskog jezika, 3) Nacionalno u književnosti,<br />

4) Kulturna istorija Srba i odnos prema drugim kulturama. U drugom semestru student je dužan da<br />

uradi Studijski istraživački rad (20 časova nedeljno) i diplomski rad.<br />

Photo credit: Shawn Econo / Foter / CC BY-NC-SA<br />

[27]


2.3 Erazmus Mundus za<br />

institucije - rezultati<br />

konkursa<br />

U poslednjem konkursu za projekte, u okviru Akcije 1<br />

Erazmus Mundus programa, lista zajedničkih master<br />

programa proširena je za 30 novih, tako da je za<br />

konkurisanje za stipendije sada dostupno 138 programa.<br />

U okviru iste akcije, postojećem broju od 34 programa<br />

zajedničkih doktorskih studija dodato je 9 novoizabranih<br />

programa, što čini ukupno 43 programa za doktorske<br />

studije.<br />

Erazmus Mundus Akcija 2 (ili tzv. „mreže razmene“) u<br />

ovom konkursu sadrži dva nova projekta. Pored projekta<br />

JoinEU-SEE, koji je reizabran i ove godine, studenti,<br />

nastavnici i saradnici iz Srbije imaće mogućnost da odu<br />

na cele studije ili na razmenu u okviru jos dve mreže -<br />

BASILEUS IV i SIGMA. U okviru mreže JoinEU SEE<br />

partneri iz naše zemlje su univerziteti iz Novog Sada i<br />

Beograda, u mreži BASILEUS IV univerziteti iz<br />

Beograda, Novog Sada i Kragujevca (Univerzitet u Nišu<br />

je pridruženi partner), a u novoizabranoj mreži SIGMA<br />

učestvuju univerziteti iz Beograda, Niša i Novog Sada.<br />

U Akciji 3 programa Erazmus Mundus, koja za cilj ima<br />

pružanje podrške projektima usmerenim ka promovisanju<br />

vidiljivosti, prepoznatljivosti i dostupnosti Evropskog<br />

prostora visokog obrazovanja u svetu, kao partner iz naše<br />

zemlje, u okviru projekta EM-ACE: Promoting Erasmus<br />

Mundus Towards European Students: Activate,<br />

Communicate, Engage, uključen je Univerzitet u<br />

Beogradu.<br />

Novi konkurs za projekte u okviru programa Erazmus<br />

Mundus biće objavljen na sajtu Izvršne agencije<br />

http://eacea.ec.europa.eu/erasmus_mundus/funding/<br />

higher_education_institutions_en.php<br />

Erasmus Mundus Akcija 3 – projekat EM-iDEA<br />

EM–iDEA (Bringing the Erasmus Mundus community<br />

together to disseminate, exchange and act) je projekat<br />

izabran za finansiranje 2011. godine u okviru Akcije 3<br />

Erazmus Mundus programa. U projektu, koji vodi<br />

Univerzitet u Bordou, učestvuje Univerzitet u Novom<br />

Sadu.<br />

[28]<br />

Početkom oktobra na Univerzitetu u Novom Sadu<br />

organizovana je regionalna konferencija, kao deo<br />

aktivnosti ovog projekta. Glavne teme konferencije bile<br />

su zajednički studijski programi uspostavljeni kroz<br />

<strong>Tempus</strong> i Erazmus Mundus projekte na teritoriji<br />

Zapadnog Balkana. Drugi deo konferencije bio je<br />

okrenut ka rezultatima anketa i istraživanja koji će biti<br />

korišćeni kao alati za upravljanje i ocenjivanje kvaliteta<br />

zajedničkih studijskih programa.<br />

Projekat je namenjen, pre svega, akademskom i<br />

administrativnom osoblju kao i koordinatorima<br />

međunarodnih zajedničkih programa, a zatim i<br />

predstavnicima visokoškolskih institucija koje imaju<br />

razvijenu međunarodnu saradnju. Studenti i doktorski<br />

kandidati iz zemalja EU i Zapadnog Balkana indirektno<br />

će imati koristi od ovog projekta kroz unapređene<br />

zajedničke studijske programe.<br />

Planirano je da se kroz projekat uspostavi i nezavisna<br />

asocijacija EM koordinatora – Erasmus Mundus<br />

Concilium, koja bi razvila i biznis plan kako bi se<br />

aktivnosti, započete na ovom projektu, nastavile i posle<br />

završetka projekta.<br />

Više informacija o ovom projektu može se naći na sajtu<br />

projekta: http://www.em-concilium.eu.<br />

Erazmus Mundus Akcija 3 – projekat ACE<br />

Od 2012. godine Univerzitet u Beogradu prvi put<br />

učestvuje u projektu Akcije 3, Erazmus Mundus<br />

programa. U okviru Evropske unije javio se problem pri<br />

izjednačavanju termina Erazmus Mundusa sa originalnim<br />

Erazmus programom zbog sličnosti u imenu. Naime,<br />

veliki procenat studenata u EU ne zna da su to različiti<br />

programi. Jedna od posledica ove situacije je da se<br />

mnogo manji broj studenata iz EU prijavljuje za Erazmus<br />

Mundus master i doktorske studije u odnosu na studente<br />

iz zemalja koje nisu članice EU. Cilj Erasmus Mundus<br />

ACE (Activate Communicate Engage) projekta je<br />

promovisanje Erazmus Mundus stipendija među EU<br />

studentima i povećanje svesti o stipendijama i projektima<br />

u okviru Erazmus Mundus programa, naročito o<br />

programima na nivou master studija.<br />

Partneri na projektu su: La Sapienza Univerzitet iz Rima,<br />

kao koordinator projekta, UNICA, Kapums Franciske,<br />

Univerzitet u Gentu, Alumni Erazmus Mundus studenata<br />

(EMA), Univerzitet u Beogradu i Univerzitet u<br />

Melburnu.


2.5 PROGRAM ZA CELOŽIVOTNO UČENJE - REZULTATI<br />

PRETHODNOG KONKURSA I NOVI KONKURSNI ROKOVI<br />

Izvršna agencija Evropske komisije za praćenje programa iz oblasti obrazovanja, kulture i medija objavila je<br />

spiskove prijava projekata odobrenih za finansiranje za sve delove Programa za celoživotno učenje-<br />

Komenijus, Erazmus, Grundvig, Leonardo, Transverzalni potprogram i Žan Mone. Pregled prijava u kojima<br />

učestvuju i organizacije iz Srbije možete pogledati u nastavku.<br />

PROJECT<br />

REFERENCE<br />

NUMBER<br />

527585-<br />

LLP-1-2012-1-<br />

NO-COMENIUS-<br />

CMP<br />

527525-<br />

LLP-1-2012-1-<br />

DE-COMENIUS-<br />

CNW<br />

528117-<br />

LLP-1-2012-1-<br />

FR-LEONARDO-<br />

LMP<br />

527860-<br />

LLP-1-2012-1-SI-<br />

GRUNDTVIG-<br />

GMP<br />

526752-<br />

LLP-1-2012-1-<br />

BE-<br />

GRUNDTVIG-<br />

GMP<br />

PROJECT TITLE SUB-<br />

PROGRA<br />

MME<br />

Identifying the Logic structure<br />

of languages by use of new<br />

Interactive mobile services, new<br />

diagnostic training methods for<br />

development of Key<br />

competences, and new<br />

Evaluation methods introducing<br />

assessment for learning<br />

practices<br />

Science Holiday Camps in<br />

Europe<br />

ECVET Earthbuilding Europe -<br />

Provide Instructions and<br />

Resources for Assessment<br />

and Training in Earthbuilding<br />

[29]<br />

COORDINATOR PARTNERS<br />

FROM RS<br />

Comenius HiST Contract<br />

Research, NO<br />

Comenius Martin-Luther-University<br />

Halle-Wittenberg, DE<br />

Leonardo<br />

da Vinci<br />

Financial Literacy for the Roma Grundtvig<br />

Telecentre Multimedia<br />

Academy<br />

Centre international de<br />

la construction en terre,<br />

FR<br />

Razvojno izobraņevalni<br />

center Novo mesto, SI<br />

Grundtvig Telecentre-Europe<br />

AISBL, BE<br />

Osnovna škola<br />

"Drinka<br />

Pavlovic"<br />

Centar za<br />

promociju nauke<br />

Kuća Čuvarkuća<br />

Ekonomski<br />

fakultet,<br />

Univerzitet u<br />

Nišu<br />

Međunarodna<br />

mreža pomoći


527855-<br />

LLP-1-2012-1-<br />

UK-ERASMUS-<br />

ENW<br />

526259-<br />

LLP-1-2012-1-FR-<br />

ERASMUS-ENW<br />

527696-<br />

LLP-1-2012-1-<br />

DE-ERASMUS-<br />

ENW<br />

Networking to enhance the use<br />

of economics in animal health<br />

education, research and policy<br />

making in Europe and beyond<br />

European Chemistry and Chemical<br />

Engineering Education Network 2<br />

Children's Rights Erasmus<br />

Academinc Network<br />

528692 Enhancement of Education and<br />

Continuous<br />

530-971-<br />

LLP-1-2012-1-<br />

BE-KA3-KA3NW<br />

531134-<br />

LLP-1-2012-1-<br />

BG-KA3-KA3MP<br />

531192-<br />

LLP-1-2012-1-SE-<br />

KA4-KA4MP<br />

531194-<br />

LLP-1-2012-1-LV-<br />

KA4-KA4MP<br />

Training in European Economic<br />

Integration<br />

in the Region South Serbia<br />

Uniting Europe through Digital<br />

Empowerment<br />

Serious Games for Social &<br />

Creativity Competencies<br />

Possibilities - The social<br />

economy innovation marketing<br />

toolbox<br />

Dissemination and Exploitation<br />

via Libraries: for Success and<br />

Sustainability of LLP Results<br />

Image courtesy of Ambro at FreeDigitalPhotos.net<br />

Erasmus The Royal Veterinary<br />

College, UK<br />

Erasmus Ecole Supérieure de<br />

CHimie Physique<br />

Electronique de Lyon, FR<br />

Erasmus Freie Universität Berlin,<br />

DE<br />

Jean<br />

Monnet<br />

Transversal<br />

subprogramme<br />

Transversal<br />

subprogramme<br />

Transversal<br />

subprogramme<br />

Transversal<br />

subprogramme<br />

[30]<br />

Univerzitet u Nišu,<br />

Prof Boban Stojanović<br />

Telecentre-Europe<br />

AISBL, BE<br />

ПУ "Паисий<br />

Хилендарски" - клон<br />

Смолян, BG<br />

LO-distriktet<br />

Västsverige, SE<br />

SIA Baltic Bright<br />

Mācību un konsultāciju<br />

centrs, LV<br />

Ministarstvo<br />

poljoprivrede<br />

Univerzitet u<br />

Beogradu<br />

Pravni fakultet,<br />

Univerzitet Union<br />

Međunarodna<br />

mreža pomoći<br />

Beogradska<br />

otvorena škola<br />

Savez<br />

samostalnih<br />

sindikata<br />

Vojvodine<br />

Bibiloteka grada<br />

Beograda


Izvršna agencija je otvorila i novi, poslednji konkurs za projekte unutar Programa za celoživotno<br />

učenje - LLP 2013. Sve vrste institucija formalnog i neformalnog obrazovanja i razne druge<br />

institucije iz Srbija, kao i prethodne godine, mogu da učestvuju u centralizovanim delovima<br />

programa, tj. u multilateralnim projektima, mrežama i pratećim merama za koje se prijave šalju u<br />

Izvršnu agenciju Evropske komisije (EACEA). U fokusu projekata nalazi se uvek jedan ili više nivoa<br />

obrazovanja, obuke i saradnja zaposlenih u oblasti obrazovanja i obuka za rad razvoja inovativnih<br />

metoda i podsticanja učenja kroz ceo život. Zvanični vodič za konkurisanje i prateća dokumentacija<br />

nalaze se na sledećem linku:<br />

http://eacea.ec.europa.eu/llp/funding/2013/index_en.ph<br />

Konkurs za potprograme Komenijus, Leonardo da Vinči, Erazmus i Grundvig otvoren je do 31.<br />

januara 2013. godine. Konkurs za potprogram Žan Mone otvoren je do 15. februara 2013. godine, a<br />

za Transverzalni potprogram do 28. februara 2013. godine.<br />

Srbija je po prvi put ove godine mogla da učestvuje i u specifičnom konkursu unutar Transvezalnog<br />

potprograma (KA1 – saradnja u oblasti obrazovnih politika – LLP ECET 2012). Bilo je moguće<br />

prijaviti projekte koji su usmereni ka:<br />

1.Podizanju svesti o strateškim ciljevima Evrope za oblasti obrazovanja i obuka (ET 2020)<br />

2.Uvođenju inovativnog okruženja za učenje uz korišćenje ICT (“kreativne učionice”), a u vezi sa<br />

prioritetima ET 2020 i Evropa 2020.<br />

Specifičnost LLP ECET konkursa je u tome što je bio usmeren na nacionalna i regionalna<br />

ministarstva u čijoj nadležnosti se nalaze obrazovanje, obuke i celoživotno učenje. U projekte se ipak<br />

mogle uključiti i druge organizacije, javne i privatne institucije aktivne u razvoju i sprovođenju<br />

politike celoživotnog učenja (razni socijalni partneri), kao i organizacije čije su aktivnosti direktno<br />

povezane sa sektorom obrazovanja i obuka, kao i sve vrste institucija formalnog i neformalnog<br />

obrazovanja.<br />

Image courtesy of Clare Bloomfield at FreeDigitalPhotos.net Image courtesy of photostock at FreeDigitalPhotos.net<br />

[31]


2.6 Komenijus projekat iLIKE:<br />

(The Interactive Language Casting Initiative - development<br />

of knowledge and Entrepreneurship in basic writing skills)<br />

Kažu da se dobar glas daleko čuje, pa je dobar glas o Osnovnoj školi<br />

“Drinka Pavlović” stigao čak do Norveške. Pre godinu dana primili smo<br />

mejl od koordinatora projekta iLike, sa HiST Univerziteta iz Trondhajma, u<br />

Norveškoj, sa predlogom za saradnju i partnerstvo u navedenom projektu.<br />

Tokom prepiske koja je usledila, izrazili smo entuzijazam i veliku želju za<br />

saradnjom zbog čega smo, nakon selekcije, i izabrani za jednog od partnera<br />

na projektu, a ujedno smo i jedina smo škola iz zemlje koja nije članica EU.<br />

Inače, HiST Univerzitet tradicionalno sarađuje sa Univerzitetom u<br />

Beogradu, ali je ovo prvi put da se radi o projektu koji se tiče nastave<br />

engleskog jezika.<br />

U Evropi postoji tendencija da se obrazovanje bazira na kompetencijama, što<br />

odgovara socijalno-političkom kontekstu 21. veka. Evropski okvir<br />

kvalifikacija za celoživotno učenje osmišljen je sa namerom da utiče na<br />

promene u obrazovnom sistemu. Ključne, preporučene kompetencije ili<br />

kvalifikacije za celoživotno učenje tiču se komunikacije na maternjem i<br />

ostalim jezicima, zatim matematičke, naučne i tehnološke kvalifikacije,<br />

veštine učenja, digitalne veštine, preduzetničke, interpersonalne,<br />

interkulturalne i društvene veštine i sposobnosti kulturalne adaptacije.<br />

Većina navedenih veština je u direktnoj vezi sa jezikom što ukazuje na<br />

njegov značaj u obrazovanju, naročito kada su u pitanju veštine<br />

komunikacije i učenja.<br />

Kada govorimo u učenju stranih jezika, nameću se tri metode učenja u<br />

smislu rasprostranjenosti i upotrebe. Prva je tzv. interaktivna dinamička<br />

metoda (DM) koja se bazira na aktivnom učešću učenika u pričanju i<br />

slušanju novog jezika u realnim, svakodnevnim situacijama. Usvajanje<br />

gramatičkih struktura i reči je postepeno, a od učenika se očekuje da radije<br />

razmišlja na ciljnom jeziku nego da prevodi (da čuje i koristi jezik pre nego<br />

što ga vidi u pisanom obliku). Pisanje se moze realizovati kroz izradu<br />

domaćih zadataka koji utvrđuju ono što je naučeno tokom časa. Metoda<br />

strukturalnog gramatičkog prevoda (GTM) sastoji se u analizi pisanog jezika<br />

uz upotrebu vežbanja prevođenja, čitanja sa razumevanjem i pisanom<br />

imitacijom teksta. Učenje zahteva odlično poznavanje gramatičkih pravila i<br />

memorisanje listi reči. Strukturalna audio-lingvalna metoda (ALM) se bazira<br />

na čestom ponavljanju dijaloga uz podražavanje originalnog dijaloga kako bi<br />

odgovor bio automatski. Čitanje i pisanje su u službi onoga što učenici<br />

vežbaju. U nastavi jezika kombinujem ove tri metode jer sam, kao i većina<br />

nastavnika, u večitoj potrazi za univerzalnom metodom koja bi bila od<br />

pomoći pri učenju stranog jezika. Danas u Evropi nema metode koja se<br />

bazira na adekvatnoj i relevantnoj onlajn alata (metoda) koja bi na<br />

jednostavan način omogućila učenicima da zapaze, razumeju i usvoje<br />

logičke strukture jezika. Takva metoda vodila bi ka razvijanju analitičkog<br />

mišljenja koje olakšava transverzalno učenje jezika.<br />

[32]


Ovakva interaktivna metoda logičkog jezika trebalo bi<br />

da pomogne pojedincima da znatno poboljšaju čitanje i<br />

pisanje, jer jezici, kao i matematika, imaju logičku<br />

građu. Poželjno je koristiti metodu dijagnostičkog<br />

jezičkog obučavanja, pri kojoj bi učenici, koristeći<br />

uslugu logičkog jezika usvajali osnovne veštine i<br />

kompetencije uvidom u realne životne situacije. Oni bi<br />

usvajali jezik kroz interaktivnu, dinamičku izolaciju<br />

“dijagnoza” zasnovanih na slučajevima, kao doktori<br />

prilikom analize bolesti pacijenata.<br />

Metoda logičkog jezika bila bi osmišljena tako da<br />

olakša prepoznavanje problematičnih struktura i<br />

unapredi veštine čitanja i pisanja. Ova metoda bi imala<br />

za cilj da podstakne analitičko razmišljanje (nezavisno<br />

od tematske celine), rešavanje problema, evaluaciju<br />

jezičkih slučajeva i logičko donošenje odluka. Takođe<br />

bi pomagala pojedincima da postave ciljeve, analiziraju<br />

i razvijaju alternative čime se unapređuje<br />

logička struktura jezika.<br />

Mobilna tehnologija, sa jednostavnim pristupom onlajn<br />

resursima orjentisanim ka korisnicima, a koju učenici<br />

imaju na svojim mobilnim uređajima, predstavlja novi<br />

medij za razvoj analitičkog mišljenja koje se odnosi na<br />

bolje razumevanje logičkih struktura u jeziku. To se<br />

može postići kroz razvoj inovativnih, onlajn dijagnostičkih<br />

metoda koje su precizne, struktuirane,<br />

postepene i zahtevaju postavljanje ciljeva, iznalaženje<br />

alternativnih rešenja i evaluaciju implementacionih<br />

pristupa u rešavanju problema.<br />

Mobilna tehnologija nudi dodatne pogodnosti uključujući<br />

upotrebu vizuelnih rečenja na mobilnim<br />

uređajima koja mogu biti osmišljena tako da inspirišu<br />

radoznalost učenika, promovišu kreativnost i povećaju<br />

motivaciju kroz učeničku saradnju u učenju, pri čemu<br />

se proces učenja pomoću testova unapređuje kroz<br />

trenutnu evaluaciju.<br />

Jedan od partnera na projektu biće zadužen za<br />

kreiranje pomenute onlajn metode, a Osnovna škola<br />

“Drinka Pavlović” će biti prva koja će isprobati<br />

program, učestvovati u njegovoj evaluaciji, podnositi<br />

izveštaje i kasnije pratiti sprovođenje pilot-programa u<br />

različitim grupama i zemljama (najverovatnije i u<br />

nekim školama u Srbiji). Učenici ce dobiti neophodne<br />

mobilne uređaje koji će biti u službi sprovođenja<br />

programa. Koristeći mobilne uređaje moći će pojedinačno,<br />

ili u saradnji sa ostalim učenicima ili nasta-<br />

[33]<br />

vnikom, manipulisati rečenicama, kombinovati reči na<br />

razne načine, kreirati nove rečenice na jednostavan i<br />

efikasan način, posmatrati strukturu i značenja glagola<br />

u rečenici i razvijati i ocenjivati novu metodu. Zahvaljujući<br />

najmodernijoj tehnologiji, biće u prilici da koriste<br />

novi kanal za distribuciju i restruktuiranje jezičkog<br />

sadržaja. Evaluaciju i potvrdu će dobijati na licu mesta<br />

od učenika iz odeljenja ili nastavnika. Interakcija,<br />

učenička saradnja, komunikacija i trenutna evaluacija,<br />

neće biti ograničene samo na čas i učionicu, već će biti<br />

moguće i van časa. Program i didaktička metodologija<br />

biće prilagodjeni učenicima starosnog doba od 13-18<br />

godina i za cilj će imati unapređenje logičkog razmišljanja<br />

prilikom usvajanja jezika.<br />

Postoje mnoge debate na temu “Tehnologija neće<br />

zameniti nastavnike, ali će nastavnici koji koriste<br />

tehnologiju zameniti one koji je ne koriste”. Ne znači<br />

nužno da će nastava engleskog jezika postati drastično<br />

bolja ako svi budemo koristili pametne table, mobilne<br />

telephone, iPod uređaje i ostale tehničke proizvode.<br />

Međutim, važno je da se usavršavamo, budemo u toku<br />

sa evropskim obrazovnim trendovima, isprobavamo<br />

nove i drugačije pristupe, ali samo sa jednim ciljem, a<br />

to je da učenike naučimo ciljnom jeziku. Možda ćemo,<br />

na tom putu ka cilju, biti manje ili više kreativni,<br />

staromodni ili moderni u pristupu, ali će nam cilj uvek<br />

biti isti - pružanje znanja.<br />

Kristina Radojičić, nastavnica engleskog jezika,<br />

OŠ „Drinka Pavlović“


2.7 ŽAN MONE MODUL<br />

U okviru potprograma Žan Mone (Key Activity 1, European Module) na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Nišu<br />

od 1. oktobra 2012. godine sprovodi se trogodišnji projekat tj. Žan Mone modul, pod nazivom „Unapređenje<br />

edukacije i kontinuirane obuke iz oblasti evropskih ekonomskih integracija u Južnoj Srbiji“ (Enhancement of<br />

Education and continuous Training in European Economic Integration in the Region South Serbia). Modul će voditi<br />

prof. Boban Stojanović.<br />

Projekat obuhvata niz nastavnih i vannastavnih aktivnosti sa ciljem da se obavi edukacija i kontinuirana obuka iz<br />

oblasti evropske ekonomske integracije, u saglasnosti sa evropskim standardima. Područje na kome će se realizovati<br />

aktivnosti je prostor Južne Srbije na kome vlada ozbiljan deficit u edukaciji iz ove oblasti. Projekat obuhvata izradu<br />

veb-sajta, nastavnog materijala, usavršavanje postojećih i uvođenje novih nastavnih aktivnosti na Univerzitetu u<br />

Nišu i njegovom okruženju. Za ostvarenje pomenutih ambicioznih ciljeva planirana je razmena iskustva sa kolegama<br />

iz regiona i EU sa kojima je već ostvarena saradnja u okviru realizacije <strong>Tempus</strong> projekata. Važnu ciljnu grupu čine<br />

napredni studenti osnovnih studija ekonomije, diplomirani ekonomisti, studenti master i doktorskih studija koji već<br />

rade ili svoju karijeru nameravaju da grade u preduzećima i institucijama koje sarađuju sa EU, kao i studenti<br />

društvenih nauka (filozofija, sociologija, psihologija, istorija, filologija) koji u svom nastavnom programu nemaju<br />

dovoljno obrazovnih sadržaja iz oblasti evropskih integracija.<br />

Nastavne aktivnosti su usmerene i ka novinarima Južne Srbije koji izveštavaju o ekonomskim aspektima evropskih<br />

integracionih procesa, kao i prema organizacijama za zaštitu potrošača. Uz to, deo ciljne grupe je i asocijacija<br />

ekonomista, prvenstveno onih koji rade na poslovima direktno ili indirektno povezanih sa poslovanjem preduzeća ili<br />

institucija iz EU. Projektom je predviđena i serija obuka zaposlenih u državnim i lokalnim organima, javnim<br />

službama i nevladinom sektoru. Forma i sadržina kurseva biće kreirana prema potrebama i zahtevima polaznika. Cilj<br />

projekta je da se navedenim grupama pruži edukacija i trening kako bi se povećali institucionalni i ljudski<br />

potencijali na putu Srbije ka EU. Time bi se dao doprinos ekonomskom razvoju južne Srbije i njenom lakšem<br />

uključivanju u ekonomske integracione procese.<br />

Projektom je predviđeno 180 časova nastave u tri školske godine. Deo projekta će se sprovoditi u okviru nastavnih i<br />

vannastavnih aktivnosti na osnovnim, master i doktorskim studijama Univerziteta u Nišu. Drugi značajan deo će se,<br />

prema utvrđenoj dinamici, realizovati u udruženjima novinara, ekonomista, organizacijama za zaštitu potrošača i<br />

vladinim i nevladinim organizacijama sa područja Južne Srbije. Izuzetan ugled koji imaju nosioci Žan Mone<br />

programa obavezuje na izvrsnost. Činjenica da je pomenuti projekat i jedini odobreni projekat ove vrste u Srbiji<br />

nameće dodatni izazov nosiocu da svojim iskustvom, inventivnošću i kreativnošću da dorinos poboljšanju nivoa<br />

znanja i veština ciljnih grupa iz različitih oblasti evropske ekonomske integracije.<br />

Prof. Boban Stojanović, Ekonomski fakultet Univerziteta u Nišu<br />

[34]<br />

„Unapređenje<br />

edukacije i<br />

kontinuirane obuke<br />

iz oblasti evropskih<br />

ekonomskih<br />

integracija u Južnoj<br />

Srbiji“


DEO III<br />

PREDSTAVLJENJE TEMPUS PROJEKATA IZ<br />

ČETVRTOG KONKURSNOG ROKA (2011. GODINA)<br />

NAZIV PROJEKTA ECBAC – Građenje kapaciteta za osnivanje Akademije strukovnih studija južne<br />

Srbije i nacionalne Konferencije visokog strukovnog obrazovanja<br />

KOORDINATOR KaHo Sint Lieven, Gent, Belgija<br />

UKUPAN BUDŽET 790.000 EUR<br />

SAJT PROJEKTA www.ecbac-tempus.com<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

Cilj projekta je da se osnaže kapaciteti već postojeće Konferencije akademija strukovnih<br />

studija, kao i da se na regionalnom nivou integriše osam visokih škola strukovnih studija<br />

kako bi se konstituisala Akademija strukovnih studija južne Srbije u cilju unapređenja<br />

kvaliteta visokog obrazovanja strukvne orijentacije u Republici Srbiji.<br />

Urađena je objektivna komparativna analiza postojećeg stanja u oblasti visokog<br />

obrazovanja strukovne orijentacije u Srbiji sa istom vrstom obrazovanja u Belgiji,<br />

Nemačkoj i Portugaliji. Uspostavljeni su okviri osiguranja kvaliteta Akademije i njenih<br />

službi, kao i okviri kvaliteta studentskog parlamenta pri Akademiji.<br />

Urađeni su prvi koraci ka objedinjenom unpređenju kvaliteta u oblasti<br />

naučnoistraživačkog, izdavačkog i pedagoškog rada.<br />

Planirana je kupovina opreme koja će biti namenjena budućoj Akademiji, a koju će<br />

članice Akademije slobodno moći da koriste po potrebi.<br />

Partneri u projektu su predstavnici privrednog sektora kao što je Regionalna privredna<br />

komora u Nišu i Dom zdravlja u Ćupriji. Oni su imali ulogu konsultanata u definisanju<br />

željenog stepena kompetencija kod svršenih studenata strukovnih škola.<br />

[35]<br />

ECBAC


NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

TEKST<br />

PRIPREMILA<br />

Do sada su održana tri sastanka konzorcijuma: prvi u Nišu, u prostorijama Regionalne<br />

privredne komore, drugi u Kruševcu, u organizaciji Visoke hemijske škole i Visoke škole<br />

za obuku vaspitača i treći u Vranju, na Visokoj školi primenjenih stukovnih studija. Sva<br />

tri sastanka su propraćena od strane lokalnih medija, a izveštaji sa sastanaka i obavljenih<br />

aktivnosti tokom sastanaka dostupne su široj javnosti preko sajta projekta. Nekoliko<br />

nastupa na loklanim TV stanicama i novinski izveštaj u „Prosvetnom pregledu“ samo su<br />

početak ozbiljne promocije projekta.<br />

Planira se intenzivnija saradnja sa Ministarstvom prosvete i nauke kao i uključivanje<br />

Konferencije akademija strukovnih studija kao novog partnera u projektu. U planu je i<br />

publikovanje i formiranje zajedničke platforme za politike kvaliteta u svim oblastima<br />

rada viskoškolskih ustanova, partnera.<br />

Danica Milošević, Visoka tehnička škola strukovnih studija u Nišu<br />

[36]


NAZIV PROJEKTA RICUM - Inoviranje i implementiranje nastavnog programa strukovnih studija u<br />

oblasti Digitalne televizije i multimedija<br />

KOORDINATOR Visoka škola elektrotehnike i računarstva strukovnih studija, Beograd<br />

UKUPAN BUDŽET 737.005,30 EUR<br />

SAJT PROJEKTA www.ricum.edu.rs<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

Projekat RICUM je pokrenut sa ciljem razvoja studija digitalne televizije i multimedija<br />

na prostoru Zapadnog Balkana (Srbija, Crna Gora, Albanija). Postojeće osnovne<br />

strukovne studije će biti inovirane, a biće razvijene i specijalističke strukovne studije iz<br />

oblasti digitalne televizije i multimedija.<br />

Visoka škola elektrotehnike i računarstva strukovnih studija iz Beograda akreditovala je<br />

inovirani studijski program osnovnih strukovnih studija Audio i video tehnologije i novi<br />

studijski program specijalističkih strukovnih studija pod nazivom Multimedijalne<br />

tehnologije i digitalna televizija (MTDTV). Studenti upisani na specijalističke strukovne<br />

studije MTDTV u školskoj 2012/13. godini biće finansirani iz sredstava <strong>Tempus</strong><br />

projekta. Visoka poslovno-tehnička škola iz Užica inovirani nastavni program strukovnih<br />

studija iz oblasti digitalne televizije i multimedija priprema za akreditaciju.<br />

Radio-televizija Srbije i Televizija „Lav“ učestvovali su u definisanju kompetencija<br />

studenata i nadzoru projekta opremanja Regionalnog studija za multimediju i digitalnu<br />

televiziju u Visokoj školi elektrotehnike i računarstva. Zajednica srednjih<br />

elektrotehničkih škola Srbije radi istraživanje ostvarenih ishoda nastavnog procesa<br />

svojih učenika u oblasti multimedije.<br />

Nabavljena je kompletna oprema potrebna za formiranje Regionalnog studija za<br />

multimediju i digitalnu televiziju pri Visokoj školi elektrotehnike i računarstva, u kojem<br />

će studenti iz regiona imati mogućnost da se upoznaju sa najnovijom tehnologijom i<br />

trendovima u razvoju digitalnih TV sistema. Korišćenje ovakve opreme u nastavnom<br />

procesu podrazumeva vežbe za produkciju TV emisija, muzičkih spotova i kratkih<br />

igranih formi. Realizovaće se i produkcija za studentsku televiziju Visoke škole u skladu<br />

sa najsavremenijim tehničkim zahtevima. Pod mentorskim vođstvom renomiranih<br />

stručnjaka iz oblasti TV tehnike i produkcije, studentima je omogućeno da i u<br />

vannastavnim terminima realizuju ideje, projekte i diplomske radove. Osim studenata<br />

tehničkog usmerenja, učešće u radu ovog studija uzimaju i studenti umetničkih<br />

akademija, režiseri, glumci, scenografi, muzičari itd.<br />

[37]<br />

R<br />

I<br />

C<br />

U<br />

M


OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

TEKST<br />

PRIPREMILA<br />

Zavaljujući saradnji sa Radio-televizijom Srbije, Televizijom „Lav“, Radio-difuznim<br />

centrom Crne Gore i Zajednicom srednjih elektrotehničkih škola Srbije, obezbeđena je<br />

stručna praksa za studente pomenutih studijskih programa. Visoka škola elektrotehnike i<br />

računarstva u Beogradu ima kontinuiranu saradnju sa velikim brojem institucija i<br />

pojedinaca koji uzimaju aktivno učešće u svim fazama rada sa studentima, od edukacije,<br />

preko realizacije stručnih praksi do zapošljavanja svršenih diplomaca.<br />

Projekat i teme kojima se on bavi do sada su prezentovane na nekoliko stručnih skupova<br />

u zemlji i regionu. Na skupu Strukovnog udruženja audio-inženjera 2012. (Audio<br />

Engineering Society) održanoj u Budimpešti, u okviru panel diskusije na temu<br />

obrazovanja u svetlu najnovijih tehnoloških trendova, predstavljen je projekat opremanja<br />

Regionalnog TV studija. Istom prilikom razmotrene su i strategije podizanja efikasnosti<br />

nastavnog procesa u ovako specifičnom tehnološkom okruženju.<br />

Na sličan način projekat je predstavljen i na seminaru koji je Visoka škola elektrotehnike<br />

i računarstva održala u saradnji sa Berkli univerzitetom iz Bostona.<br />

Visoka škola elektrotehnike i računarstva strukovnih studija iz Beograda oformila je tim<br />

za programiranje studentske produkcije. Pravilnim usmeravanjem aktivnosti u<br />

Regionalnom TV studiju moguće je realizovati visokokvalitetnu i medijski interesantnu<br />

produkciju koja svoje mesto može veoma lako naći na festivalima i TV programima<br />

nacionalnih i lokalnih televizija. Naša vizija je da u periodu od dve godine od početka<br />

rada Regionalnog TV studija ova produkcija preraste okvire Srbije i regiona i postane<br />

relevantan faktor na mapi kulturnih dešavanja Evrope. Tehničku bazu ove produkcije će<br />

činiti svi studenti visokoškolskih institucija u regionu koje se bave obukom za potrebe<br />

rada u sistemima digitalne televizije.<br />

dr Ana Savić, Visoka škola elektrotehnike i računarstva strukovnih studija iz<br />

Beograda<br />

[38]


InMusWB<br />

NAZIV<br />

PROJEKTA<br />

InMusWB - Uvođenje interdisciplinarnosti u studije muzike na<br />

Zapadnom Balkanu u skladu sa modernim evropskim<br />

perspektivama<br />

KOORDINATOR Univerzitet umetnosti u Beogradu, Fakultet muzičke umetnosti<br />

UKUPAN<br />

BUDŽET<br />

1.076.505,60 EUR<br />

SAJT PROJEKTA www.inmuswb.net<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/<br />

CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA<br />

SVAKOJ OD<br />

INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

− Modernizacija kurikuluma prvog i drugog nivoa studija, razvoj<br />

i uvođenje novih, modernih i fleksibilnih studijskih programa<br />

na sva tri ciklusa studija.<br />

− Razvoj i implementacija permanentnog obrazovanja na<br />

regionalnom nivou.<br />

− Formiranje alumni baze podataka.<br />

Na Fakultetu muzičke umetnosti Univerziteta umetnosti u<br />

Beogradu otvoren je nov studijski program za džez i popularnu<br />

muziku. U saradnji sa partnerskim institucijama definisani su<br />

ishodi učenja i kompetencije i sačinjena je knjiga predmeta za<br />

odsek Džez i popularna muzika. U školskoj 2012/13. godini<br />

upisana je prva generacija od 18 studenata. Na odseku je zaposleno<br />

osam nastavnika i izabrano devet gostujućih profesora. Na master<br />

akademskim studijama za muzikologiju i etnomuzikologiju<br />

urađena je revizija postojećih nastavnih kurikuluma, uvedeni su<br />

novi izborni predmeti koji će biti realizovani sa partnerskim<br />

institucijama, počevši od školske 2012/2013. godine. Na<br />

reformisane studijske programe upisano je ukupno 10 studenata.<br />

Fakultet je akreditovao, posredstvom svog Centra za permanentno<br />

obrazovanje, ukupno 12 kurseva kod Zavoda za unapređenje<br />

obrazovanja i vaspitanja. Do sada je održano četiri kursa sa<br />

ukupno 75 polaznika. Na Akademiji umetnosti Univerziteta u<br />

Novom Sadu izvršena je analiza i revizija studijskih programa za<br />

muzikologiju i etnomuzikologiju i definisani su ishodi učenja i<br />

kompetencije. Pripremljeno je šest kurseva permanentnog<br />

obrazovanja koji su u procesu akreditovanja. Na Univerzitetu u<br />

Kragujevcu, njegovom Filološko-umetničkom fakultetu, radi se na<br />

uvođenju doktorskih studija na studijskim programima za muziku<br />

u medijima i harmoniku, kao i master akademskih studija na<br />

studijskom programu za duvačke instrumente. Akreditacija<br />

studijskih programa za harmoniku i muziku u medijima koji se<br />

uvode na trećem nivou studija trebalo bi da bude okončana u<br />

novembru 2012. Pripremljena su četiri kursa permanentnog<br />

obrazovanja koja bi trebalo da uskoro budu akreditovana. U planu<br />

je objavljivanje Strategije razvoja odseka za muzičku umetnost<br />

kroz <strong>Tempus</strong> projekat.<br />

[39]


NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U SRBIJI<br />

Na Fakultet umetnosti Univerziteta u Prištini, sa privremenim sedištem u Kosovskoj<br />

Mitrovici, otvoren je novi Studijski program za violu na osnovnim akademskim<br />

studijama. Neakademski partneri na projektu su Muzička omladina Beograda,<br />

Udruženje kompozitora Srbije, Radio-televizija Srbije i Zavod za kulturu Vojvodine.<br />

Ove institucije su takođe radile na akreditaciji kurseva permanentnog obrazovanja čija<br />

bi realizacija trebalo uskoro da počne. Pored toga, komunikacija sa akademskim<br />

institucijama povodom tematskog profilisanja kurseva čini se jako dragocenom.<br />

KUPLJENA OPREMA Za Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu iz sredstava projekta kupljeni su<br />

polukoncertni klaviri, marke YAMAHA i KAWAI i četiri nove klavinove. Očekuje se<br />

nabavljanje udaračkih instrumenata. Dopremljeni su takođe i kompjuteri, softver i<br />

studijska oprema. Sva oprema u prostorijama FMU na raspolaganju je svim studentima<br />

i profesorima Fakulteta. Na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu (UNS)<br />

nalaze se profesionalna kamera i digitalni snimač zvuka kao oprema koja će<br />

umnogome doprineti nastavi na modernizovanim kursevima muzikologije i<br />

etnomuzikologije. Na Filološko-umetničkom Fakultetu Univerziteta u Kragujevcu<br />

(UKG) očekuje se isporuka instrumenata (klavira, harmonika i duvačkih instrumenata)<br />

i dopremanje studijske opreme, kamera, softvera, te prateće opreme za duvačke<br />

instrumente. Na Fakultetu umetnosti Univerziteta u Prištini (UP) očekuje se nabavka<br />

računarske i studijske opreme kao i novog YAMAHA pijanina. U toku su dogovori<br />

predstavnika partnerskih akademskih institucija u zemlji oko nabavke literature.<br />

OBLICI SARADNJE<br />

SA NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

Tokom oktobra 2012. planirano je da studenti muzikologije i etnomuzikologije FMU<br />

realizuju stručnu praksu u UKS prilikom organizovanja tribine kompozitora. Radiotelevizija<br />

Srbije napravila je nekoliko priloga o promovisanju <strong>Tempus</strong> projekta u<br />

okviru emisija Ad Libitum autora Silvane Grujić. Saradnja sa Zavodom za kulturu<br />

Vojvodine podrazumevala bi i objavljivanje studentskih radova u okviru publikacija<br />

Zavoda.<br />

Tokom aprila i maja 2012. godine, projekat je predstavljen na susretu dekana regiona<br />

Balkana, na muzikološkom simpozijumu „Music and Paper, Music and Screen“ i na<br />

skupu EPARM European Platform for Artistic Research in Music, održanom u Rimu.<br />

Na dan otvorenih vrata, 19. maja 2012. godine, održan je promotivni koncert<br />

nastavnika novog studijskog programa za džez i popularnu muziku i predstavljen je<br />

dvojezični Informator za buduće studente svih nivoa studija na FMU.<br />

Organizovana je i promotivna džez turneja od 12. do 17. maja 2012.godine, tokom<br />

koje su bile posećene srednje muzičke škole u Skoplju, Podgorici, Leskovcu, Subotici<br />

i Beogradu. FMU u Beogradu je ponudio budućim studentima besplatne pripreme za<br />

prijemne ispite za studijski program Džez i popularna muzika od 20. maja do 10. juna<br />

2012. godine.<br />

Konsultacije i savetodavne posete partnerskih institucija i spoljna evaluacija svih<br />

novootvorenih i modernizovanih studijskih programa od strane Evropske asocijacije<br />

konzervatorija planirana je uskoro. Realizovanje kurseva permanentnog obrazovanja i<br />

kreiranje alumni baze podataka su tekuće aktivnosti. Veruje se da će upis novih<br />

generacija na modernizovane i novootvorene studijske programe i kurseve obezbediti<br />

finansijsku održivost projektnih razultata.<br />

TEKST PRIPREMILE Prof. dr Dubravka Jovičić, dekan FMU, Ana Živčić, saradnik na projektu<br />

[40]


NAZIV<br />

PROJEKTA<br />

CONGRAD - sprovođenje istraživanja o diplomiranim studentima i unapređenje<br />

alumni organizacija u cilju poboljšanja strateškog menadžmenta i povećanja kvaliteta<br />

KOORDINATOR Univerzitet u Bilefeldu, Fakultet za sociologiju, Nemačka<br />

UKUPAN<br />

BUDŽET<br />

SAJT<br />

PROJEKTA<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/<br />

CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

CONGRAD<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA<br />

SVAKOJ OD<br />

INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

988.843 EUR<br />

http://www.congrad.org/<br />

CONGRAD se bavi potrebama visokoškolskih institucija u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i<br />

Hercegovini za unapređenjem strateškog menadžmenta i kapaciteta samoocenjivanja tako<br />

što će ustanoviti sistem prikupljanja kontakt podataka o diplomiranim studentima i<br />

uspostaviti sistem redovnih istraživanja zasnovanih na njihovom anketiranju. Krajnji cilj<br />

ovih istraživanja je poboljšanje kvaliteta studija i evaluacija reforme na visokoškolskim<br />

institucijama. Uzimajući u obzir uslove studiranja i radnu karijeru diplomiranih studenata,<br />

projekat će doprineti boljem uvidu u proces prelaza studenata sa visokog školstva na tržište<br />

rada. Istraživanje o diplomiranim studentima će uključivati prikupljanje, proveru i analizu<br />

podataka nakon čega će uslediti izrada izveštaja. CONGRAD rezultati će biti iskorišćeni za<br />

razvoj plana za buduća istraživanja o diplomiranim studentima koja će uključivati i druge<br />

visokoškolske institutcije na Zapadnom Balkanu. Širenje informacija o projektu planirano je<br />

kroz internet prezentaciju, centre za karijerno savetovanje, događaje kojima će prisustvovati<br />

alumnisti, kao i kroz predstavljanje projekta u medijima. Regionalna konferencija, završni<br />

seminar i publikacija u kojoj će biti objavljeni rezultati istraživanja o diplomiranim<br />

studentima takođe su predviđeni.<br />

Sprovedena je analiza postojećih sistema za prikupljanje podataka na institucijama koje su<br />

deo CONGRAD projekta na osnovu koje je izrađen izveštaj Contact data collection<br />

practices koji je potom dostavljen svim partnerima na projektu.<br />

Održane su obuke zaposlenih u studentskim službama koji rade na prikupljanju i ažuriranju<br />

kontakt podataka. Učesnici projekta iz Srbije su Univerziteti u Beogradu, Novom Sadu i<br />

Kragujevcu i Univerzitet Singidunum, kao i tri visoke tehničke škole u Užicu, Nišu i<br />

Subotici. Institucije učesnice već rade na sistematskom prikupljanju i ažuriranju kontakt<br />

podataka koje će biti zaključeno početkom 2013. godine. Do sada su održana dva važna<br />

seminara. Prvi, na temu Types, modes and relevance for graduate surveys for HEI održan je<br />

u aprilu 2012. godine na Bielefild Univerzitetu i drugi, Conducting graduate surveys in<br />

transition countries, održan u septembru 2012. godine u Pragu.<br />

[41]


KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

TEKST<br />

PRIPREMILA<br />

Planirana je nabavka opreme za fakultete koji učestvuju na projektu. Oprema<br />

(kompjuteri i štampači) će biti raspoređena po fakultetima i koristiće je studentske i<br />

druge službe koje su direktno uključene u realizaciju projekta za kontinuirano<br />

prikupljanje podataka o diplomiranim studentima.<br />

U projektu učestvuje Centar za obrazovne politike kao deo analitičkog tima projekta.<br />

Centar za obrazovne politike je uključen u organizaciju i koordinaciju aktivnosti vezanih<br />

za obuku studentskih službi, kreiranje baza podataka, razvoj upitnika, terenski rad,<br />

analizu podataka, kreiranje izveštaja i razvoj plana za sprovođenje istraživanja o<br />

diplomiranim studentima u budućem periodu.<br />

− Predstavljanje projekta na Univerzitetima u Beogradu, Tuzli, Banja Luci, Nišu,<br />

Novom Sadu i na Univerzitetu Singidunum.<br />

− Predstavljanje projekta u okviru okruklog stola TEMPUS projekta CAREERS u<br />

junu 2012.<br />

− Učešće na Konferenciji Employability of Graduates & Higher Education<br />

Management Systems i predstavljanje CONGRAD projekta u Ljubljani, u<br />

Sloveniji.<br />

Zaposleni u studentskim službama na partnerskim institucijama obučeni su za<br />

prikupljanje i ažuriranje kontakt podataka diplomiranih studenata. Prikupljanje i<br />

ažuriranje kontakt podataka obavlja se simultano na svim partnerskim insitutcijama i<br />

očekuje se da će biti završeno do januara 2013. godine.<br />

Od trenutka priključivanja projektu svi fakulteti su uveli redovnu praksu uzimanja<br />

kontakt podataka od diplomiranih studenata preko formulara koje popunjavaju kada<br />

diplomiraju. Ti kontakt podaci će se koristiti za sprovođenje budućih istraživanja o<br />

diplomiranim studenatima, a u skladu sa potrebama visokoobrazovne institucije.<br />

Formulari kojima se prikupljaju kontakt podaci o diplomiranim studentima deliće se na<br />

fakultetima koji učestvuju u projektu i nakon završetka projekta.<br />

Ivana Živadinović, istraživač, Centar za obrazovne politike<br />

[42]


NAZIV PROJEKTA HEARTS – Razvoj obrazovanja u oblasti ljudskih prava „u srcu visokog<br />

obrazovanja“<br />

KOORDINATOR Univerzitet u Rohemptonu, London, Velika Britanija<br />

UKUPAN BUDŽET 1.049.400,10 EUR<br />

SAJT PROJEKTA Izrada u toku<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

HEARTS<br />

− Širenje ideje o obrazovanju u oblasti ljudskih prava, kao jezgru društvenih vrednosti<br />

na nivou regiona i uspostavljanje osnova za zajedničko ostvarivanje obrazovanja u<br />

ovoj oblasti i jedinstveno delovanje na nivou svih učesnika u projektu - studenata,<br />

nastavnika i ostalih zainteresovanih pojedinaca;<br />

− Realizacija interdisciplinarnih i praktično orijentisanih nastavnih programa i kurseva<br />

za ljudska prava u svakoj partnerskoj instituciji, u skladu sa orijentacijama aktuelnog<br />

Bolonjskog procesa; razvijanje mreže interdisciplinarnih studija na nivou regiona<br />

Univerzitet u Kragujevcu:<br />

Istraživanje je sprovedeno na Pedagoškom fakultetu u Jagodini o ostvarivanju ljudskih<br />

prava (fokus grupe sa studentima, nastavnicima i administrativnim osobljem fakulteta) o<br />

tome tome koliko zaposleni poznaju sadržaje o ljudskim pravima i kakva iskustva, želje i<br />

stavove o mogućnostima ostvarivanja ljudskih prava na Univerzitetu (fakultetu) i široj<br />

društvenoj zajednici imaju. Radi se na obogaćivanje postojećih kurikuluma (pri<br />

akreditovanim studijskim programima) sadržajima iz oblasti ljudskih prava u cilju<br />

njihovog promovisanja. Izmene u silabusima su urađene za sedam nastavnih programa<br />

(pet programa na osnovnim akademskim studijama i dva programa na diplomskim<br />

akademskim studijama – master; pet programa su obaveznog, a dva programa izbornog<br />

karaktera). Realizacija izmenjenih i dopunjenih akreditovanih studijskih programa<br />

započela je školske 2012/13. godine.<br />

Univerzitet u Novom Sadu:<br />

Identifikovane su aktivnosti u vezi sa obrazovanjem za ljudska prava, a pripremljeni su<br />

novi izborni predmeti i revizija postojećih uvođenjem sadržaja o ljudskim pravima. U<br />

toku je izbor i priprema literature za sledeće izborne kurseve na osnovnim, master i<br />

doktorskim studijama: Obrazovanje za ljudska prava, Komunikacija i ljudska prava,<br />

Konflikti, medijacijacioni procesi i rad sa različitostima, Mediji i ljudska prava, Uloga<br />

medija u procesu mirovnog rešavanja konflikata i Obrazovanje za ljudska prava i<br />

demokratija.<br />

Univerzitet u Beogradu:<br />

Na Fakultetu političkih nauka je formiran tim profesora i saradnika čiji je zadatak<br />

unapređenje obrazovanja o ljudskim pravima na fakultetu, sa jasnom namerom da se<br />

postojeći programi i kursevi učine što interdiciplinarnijim. Urađena je analiza postojećih<br />

silabusa, a u fokusu unapređivanja je master programa Međunarodno humanitarno pravo<br />

i ljudska prava. Studenti su uključeni u proces istraživanja potreba za unapređenjem<br />

obrazovanja o ljudskim pravima, a sproveden je i konkurs za studente pod nazivom<br />

Dizajniramo logo projekta.<br />

Predstoji objedinjena nabavka opreme, a biće kupljene digitalne kamere, softver za<br />

obradu filma, dokumentarni filmovi o ljudskim pravima, literatura i akademski časopisi.<br />

Koristiće ih članovi istraživačkog tima u okviru svojih zaduženja i optimalizacije rada na<br />

projektu. Oprema će omogućiti prikupljanje podataka, kreiranje kurikuluma, snimanje,<br />

menaždment projekta, diseminaciju rezultata i sl.<br />

[43]


OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

TEKST<br />

PRIPREMILI<br />

Univerzitet u Kragujevcu planira saradnju sa opštinskim i nevladinim organizacijama.<br />

Plan (ciljevi, zadaci, aktivnosti i njihova vremenska artikulacija) će biti konkretizovan<br />

do kraja oktobra meseca 2012. Univerzitet u Novom Sadu sarađuje sa NVO Helsinški<br />

odbor za ljudska prava u Novom Sadu. Univerzitet u Beogradu, tj. Fakultet političkih<br />

nauka Univerziteta u Beogradu ostvaruje plodnu saradnju sa Međunarodnim komitetom<br />

Crvenog krsta, Beogradskim centrom za ljudska prava, Građanskim inicijativama,<br />

CESID-om i drugim istaknutim nevladinim organizacijama aktivnim u Srbiji.<br />

Univerzitet u Kragujevcu:<br />

Teme projekta su promovisane u radovima učesnika (nastavnici koji od ove školske<br />

godine realizuju pomenute kurikulume sa studentima) nacionalnog skupa sa<br />

međunarodnim učešćem, održanog na Pedagoškom fakultetu u Jagodini na temu Škola<br />

kao činilac razvoja nacionalnog i kulturnog identiteta i proevropskih vrednosti:<br />

obrazovanje i vaspitanje – tradicija i savremenost.<br />

Univerzitet u Novom Sadu:<br />

Učešće na Drugom Kongresu pedagoga Hrvatske Pedagogy and Culture, u Opatiji u<br />

septembru 2012. godine gde je predstavljen rad Education for democracy and human<br />

rights in curriculum, autorki S. Budić, M. Andevski i O.Gajić.<br />

Univerzitet u Beogradu:<br />

Iako je projekat još uvek u relativno ranoj fazi, projektni ciljevi i aktivnosti su<br />

promovisani na Regionalnoj školi o međunarodnom humanitarnom pravu tokom<br />

septembra 2012. godine u Beogradu.<br />

Univerzitet u Kragujevcu:<br />

Odlukom Nastavno naučnog veća Pedagoškog fakulteta u Jagodini, utvrđene su dopune<br />

sadržaja nastavnih predmeta, kao i preporučene literature u akreditovanim studijskim<br />

programima na osnovnim i master studijama što obezbeđuje njihovu realizaciju u<br />

narednim godinama, a time i održivost projekta.<br />

Planirana je saradnja sa drugim univerzitetima, učesnicima u projektu, pri čemu će<br />

nastavnici biti realizatori nastavnih i drugih aktivnosti sa studentima sa drugih fakulteta.<br />

U toku je priprema video-biblioteke za realizaciju nastavnih aktivnosti (pomenutih<br />

programa) na Pedagoškom fakultetu u Jagodini.<br />

Predstoje istraživačke aktivnosti studenata i nastavnika, u funkciji pripreme<br />

međunarodne naučne konferencije o ljudskim pravima, čija je realizacija planirana u<br />

2014. godini, na Pedagoškom fakultetu u Jagodini.<br />

Univerzitet u Novom Sadu:<br />

Priprema objavljivanja monografske publikacije partnera na projektu.<br />

Univerzitet u Beogradu:<br />

Fakultet političkih nauka će u predstojećem ciklusu akreditacije (jesen 2012.)<br />

akreditovati revidirane silabuse kurseva (Ljudska prava I i II, Kultura ljudskih prava,<br />

Međunarodno javno pravo, Međunarodno humanitarno pravo). Članovi tima će biti<br />

obučeni za upotrebu filma u obrazovanju za ljudska prava, a značajno će biti unapređena<br />

bibliotečka građa u oblasti ljudskih prava. Međunarodna saradnja sa ostalih deset<br />

partnera u konzorcijumu HEARTS projekta značajno je unapređena, a podrazumeva i<br />

međuuniverzitetsku razmenu po dva nastavnika unutar regiona Zapadnog Balkana.<br />

mr Dejan Pavlović, Univerzitet u Beogradu<br />

Prof dr Emina Kopas-Vukašinović, Univerzitet u Kragujevcu<br />

Prof dr Olivera Gajić, Univerzitet u Novom Sadu<br />

[44]


NAZIV PROJEKTA CAREERS - Razvoj karijernog vođenja u cilju unapređenja<br />

visokog obrazovanja u Srbiji<br />

KOORDINATOR Univerzitet u Beogradu, Centar za razvoj karijere<br />

UKUPAN BUDŽET 849.557,32 EUR<br />

SAJT PROJEKTA www.careers.ac.rs<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

− razvoj usluga karijernog informisanja, savetovanja i edukacije u cilju unapređenja<br />

zapošljivosti mladih;<br />

− veća dostupnost i raznovrsnost programa karijernog vođenja u institucijama visokog<br />

obrazovanja;<br />

− povećano prepoznavanje značaja karijernog vođenja od strane države, Univerziteta i<br />

socijalnih partnera i razvoj Programa za karijerno vođenje i savetovanje za mlade<br />

između 19 i 30 godina (studente) i Metodologije karijernog vođenja i savetovanja<br />

Centara na visokoškolskim ustanovama.<br />

Svi univerzitetski timovi učestvovali su u izradi publikacije objavljene u martu 2012.<br />

godine pod nazivom Karijerno vođenje na univerzitetima u Srbiji (na srpskom i na<br />

engleskom dostupno na sajtu projekta) u kojoj su, između ostalog, predstavljene sve<br />

postojeće usluge karijernih centara na univerzitetima koje stoje na raspolaganju<br />

studentima, diplomcima i poslodavcima.<br />

Uz učešće predstavnika Ministarstva omladine i sporta predstavnici univerzitetskih<br />

timova boravili su nedelju dana u Velikoj Britaniji u maju 2012. godine i bavili se<br />

analizom tamošnje metodologije rada, elektronskim servisima i usvajali osnovna i<br />

napredna znanja o karijernom informisanju, savetovanju i edukaciji studenata.<br />

Ključno osoblje sa svih univerziteta učesnika zaduženo za realizaciju aktivnosti<br />

karijernog vođenja i savetovanja studenata upoznato je sa pozitivnim primerima i<br />

modelima saradnje sa poslodavcima koji imaju za cilj unapređenje zapošljivosti<br />

studenata i njihovih veština upravljanja karijerom, i to putem publikacije (dostupne na<br />

sajtu projekta), prezentacije i diskusije tokom organizovanog okruglog stola na<br />

Univerzitetu u Novom Sadu (juni 2012. godine).<br />

[45]<br />

CAREERS


NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

TEKST<br />

PRIPREMILA<br />

Formirane su radne grupe za izradu Programa i Metodologije KViS-a za uzrast 19-30<br />

godina koje čine predstavnici Univerziteta, Ministarstva omladine i sporta, Ministarstva<br />

prosvete i Beogradske otvorene škole. Formirana je i Mreža karijernih centara pod<br />

nazivom AKCENT čiji je cilj osnaživanje karijernih univerzitetskih servisa i dugoročno<br />

unapređenje karijernog vođenja u Srbiji.<br />

Planirana oprema treba da omogući modernizaciju veb-sajtova univerzitetskih karijernih<br />

centara i uvođenje e-servisa koji će obezbediti veću i lakšu dostupnost karijernog<br />

vođenja za sve zainteresovane. Pored toga biće opremljen i testiran jedan broj<br />

CAREERS punktova na više lokacija na fakultetima pri univerzitetima koji će biti<br />

dostupan i namenjen studentima, nastavnom i vannastavnom osoblju univerziteta. Nov<br />

portal za osmatranje i orijentaciju, pod nazivom Opservatorija, po isteku projekta ostaje<br />

otvoren i aktivan kroz mrežu saradnika na akademskim i vanakademskim punktovima i<br />

radom članova Asocijacije karijernih centara univerziteta u Srbiji (AKCENT).<br />

U cilju pilotiranja radionica u domenu „soft skills“, ostvarena je saradnja sa agencijom<br />

HRDOnline. Isproban je onlajn upitnik u saradnji sa skolom računara OMEGA;<br />

uspostavljeni su različiti oblici saradnje sa Unijom poslodavaca učešćem u programu<br />

Lekcije iz prakse, pilotiranjem novih programa u saradnji sa kompanijama Coca-Cola<br />

Hellenic, VAST, Google i dr. Predstavljene su mogućnosti saradnje sa poslovnom<br />

zajednicom predstavnicima AmCham-a, IBMa...Equilibrio, Veću Autonomne pokrajine<br />

Vojvodine, NIS-a, Nacionalne službe za zapošljavanje i različitih medija.<br />

− 2nd DEHEMS International Conference 1: Employability of Graduates & Higher<br />

Education Management Systems, Univerzitet u Ljubljani, Slovenija, septembar 2012.<br />

godine<br />

− 3 rd BAYHOST-Donauform, an international conference of career services in the<br />

Danube region and the neighbouring countries, Univerzitet u Regensburgu,<br />

Nemačka, maj 2012. godine;<br />

− Konferencija o povezanosti sistema visokog obrazovanja i tržišta rada u vezi sa<br />

tržištem, Beograd, 22. februar 2012. godine;<br />

− Konferencija Privreda i visoko obrazovanje – preduzetništvo, studentska praksa i<br />

karijerno vođenje, Privredna komora Srbije, Beograd, 11. april 2012. godine.<br />

Studentska konferencija Univerziteta Srbije i Konferencija Univerziteta Srbije podržali<br />

su osnivanje mreže koja će kroz projekat CAREERS inicirati Akademsku resursnu mrežu<br />

Srbije i predstavljati visokoškolski deo sistema karijernog vođenja i savetovanja u Srbiji.<br />

Metodologija programa karijernog vođenja i savetovanja u Srbiji moći će, uz podršku<br />

Ministarstva omladine i sporta i Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja da<br />

postane visokoškolski primer za sistem karijernog vođenja i savetovanja u Srbiji uopšte.<br />

Inicitive na nivou visokoškolskih ustanova povodom prepoznavanja šireg obima<br />

vannastavnih aktivnosti kao relevantnog sadržaja dodatku diplome, biće pokrenute od<br />

strane ovog konzorcijuma. Nacionalna univerzitetska mreža karijenih centara pod<br />

nazivom AKCENT pomoći će dalje osnaživanje karijernih centara.<br />

Dejana Lazić, koordinator projekta<br />

[46]


NAZIV PROJEKTA EDUECO – Obrazovanje nastavnika u oblasti ekološke proizvodnje<br />

hrane i menadžmenta<br />

KOORDINATOR Van Hall Larenstein Fondacija,Univerzitet u Vageningenu, Holandija<br />

UKUPAN BUDŽET 806.799,85 EUR<br />

SAJT PROJEKTA http://edueco.edu.rs/<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

Cilj projekta je razvoj obrazovnih kapaciteta visokoškolskih ustanova u Srbiji, Bosni i<br />

Hercegovini i Crnoj Gori u oblasti održivog ekonomskog razvoja proizvodnje hrane na<br />

osnovu ekoloških principa. U okviru projekta radiće se na razvijanju programa kursa za<br />

srednjoškolske profesore o menadžmentu i proizvodnji ekološke hrane. Pored toga, biće<br />

razvijen sličan kurs namenjen preduzetnicima, menadžerima i savetnicima uključenim u<br />

rad na farmama koje se bave proizvodnjom ekološke hrane. Jedan od rezultata projekta<br />

je i organizovanje mreže u koju će biti uključeni svi učesnici projekta kao i ostale<br />

zainteresovane strane (nevladine organizacije, preduzetnici i proizvođači) pri proizvodnji<br />

organske hrane.<br />

Predstavnici svih akademskih ustanova iz Srbije učestvovali su tokom 2012. godine na<br />

radionicama koje su bile tematski podeljene na Menadžment u ekološkoj proizvodnji<br />

(februar, Vageningen, Holandija), Agrobiznis u ekološkoj proizvodnji (mart, Plovdiv,<br />

Bugarska) i Transfer nauke u praksi u oblasti ekološke proizvodnje (april, Kopošvar,<br />

Mađarska). U okviru svake od ovih radionica prikazana su stanja razvoja menadžmenta i<br />

proizvodnje ekološke hrane u partnerskim EU zemljama. Na prvoj radionici su formirane<br />

radne grupe koje su počele izradu kurikuluma za kurs za srednjoškolske profesore.<br />

Na radionici koja je održana u junu, u Podgorici, predstavljeno je stanje u ekološkoj<br />

proizvodnji hrane u regionu zemalja Zapadnog Balkana. U radu ove učionice učestvovali<br />

su predstavnici srednjih škola iz Srbije. Diskutovalo se o sadržaju kurikuluma, koji je<br />

modifikovan prema zaključcima diskusije.<br />

U okviru projekta je planirana nabavka opreme koja će omogućiti usvajanje novih znanja<br />

u oblasti ekološke proizvodnje hrane na principu očiglednosti, odnosno praktičnih vežbi<br />

u okviru kursa.<br />

Na Univerzitetu Edukons biće instalirana sledeća oprema: sistem za testiranje<br />

zdravstvene bezbednosti hrane i vode, sistem za testiranje kvaliteta hrane i portabl<br />

sistem za testiranje kvaliteta zemljišta.<br />

Na Agronomskom fakultetu u Čačku (Univerzitet u Kragujevcu) biće nabavljena oprema<br />

za demonstraciju uzorkovanja i utvrđivanja kvaliteta zemljišta na kojem se planira<br />

organska biljna proizvodnja.<br />

Biće nabavljena i pomoćna oprema (personalni kompjuteri, prateći softver, video<br />

projektori i štampači, plazma TV) koja će se koristiti u pripremi i izvođenju kursa, kao i<br />

u izradi nastavnog materijala, a biće raspoređena na sve tri visokoškolske ustanove<br />

učesnice u projektu (Visoka poljoprivredna škola strukovnih studija u Šapcu,<br />

Agronomski fakultet u Čačku i Univerzitet Edukons u Sremskoj Kamenici).<br />

Pored partnera sa kojima se direktno sarađuje na projektu, srednjih poljoprivrednih škola<br />

iz Svilajnca i Šapca i nevladine organizacija Zelena mreža Vojvodine, Univerzitet<br />

Edukons je potpisao Ugovor o saradnji sa nevladinom organizacijom Serbia Organica sa<br />

kojom organizuje zajednička promovisanja ekološke poljoprivrede u široj društvenoj<br />

zajednici.<br />

[47]<br />

EDUECO


NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

TEKST<br />

PRIPREMILA<br />

Projekat se promoviše u okviru svih marketinških aktivnosti Univerziteta Educons.<br />

Posebna promocija projekta je bila na Konferenciji povodom početka projekta kada je<br />

objavljen i članak u dnevnim novinama „Dnevnik“. Projekat je predstavljen na tribini<br />

povodom Dana planete Zemlje, pod nazivom Novi EU fondovi za projekte u oblasti<br />

životne sredine, koju je Univerzitet Edukons organizovao u Galeriji Matice Srpske u<br />

Novom Sadu u aprilu 2012. godine.<br />

Održivost projekta se planira kroz akreditaciju modifikovanog kursa, koji će proizaći<br />

kao rezultat rada učesnika ovog <strong>Tempus</strong> projekta a koji bi bio namenjen<br />

srednjoškolskim profesorima u Srbiji. Takođe se planira i održavanje sličnog<br />

edukativnog kursa za poljoprivredne proizvođače. Pored toga, jedan od rezultata projekta<br />

je i organizovanje mreže u koju će biti uključeni svi učesnici projekta kao i ostale<br />

zainteresovane strane u proizvodnji organske hrane, kao što su nevladine organizacije,<br />

preduzetnici i proizvođači, što bi trebalo da obezbedi održivost projekta.<br />

Prof. dr Dejana Panković, Univerzitet Educons<br />

[48]


NAZIV<br />

PROJEKTA<br />

KOORDINATOR Univerzitet u Nišu<br />

UKUPAN<br />

BUDŽET<br />

SAJT<br />

PROJEKTA<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/<br />

CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

EQUI-ED<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA<br />

SVAKOJ OD<br />

INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

EQUI-ED Jednak pristup za sve: Osnaživanje socijalne dimenzije u cilju jačanja<br />

Evropskog prostora visokog obrazovanja<br />

1.050.697,20 EUR<br />

http://www.equied.ni.ac.rs<br />

Osnovni cilj projekta je uspostavljanje strukturnih pretpostavki za povećanje šansi<br />

nedovoljno zastupljenih grupa mladih ljudi da steknu visoko obrazovanje na univerzitetima<br />

u Srbiji kroz:<br />

− povećanje broja i proširenje obuhvata državnih mera (i zakonskog okvira za<br />

sprovođenje ovih mera) usmerenih na izjednačavanje šansi svih grupa potencijalnih<br />

studenata,<br />

− uspostavljanje i institucionalizacija prakse sistematičnog prikupljanja i analize podataka<br />

u oblasti socijalne dimenzije visokog obrazovanja i<br />

− uspostavljanje mreže službi podrške potencijalnim i aktuelnim studentima na<br />

univerzitetima u Srbiji.<br />

− Dve serije treninga u Velikoj Britaniji: prva u oblasti britanskog iskustva u<br />

izjednačavanju šansi za visoko obrazovanje za široku populaciju omladine i druga u<br />

oblasti prikupljanja i korišćenja podataka o visokom obrazovanju, finansiranju visokog<br />

obrazovanja i promovisanju jednakog pristupa visokom obrazovanju kroz nacionalne<br />

insitucije u Velikoj Britaniji.<br />

− Ostvaren je snimak stanja u oblasti prikupljanja podataka, pravne regulative,<br />

diskrecionih prava institucija u oblasti prijema i finansiranja studenata, raspoloživosti<br />

asistivne tehnologije, postojanja službi studnetske podrške, i mera podrške studentima<br />

na partnerskim univerzitatima u Srbiji.<br />

− Radilo se na razvoju kriterijuma selekcije i instrumenata za pripremu potencijalnih<br />

studenata kroz pilot radni paket. Završen je razvoj i priprema radionica, obuka mentora i<br />

volontera koji ce raditi sa potencijalnim studnetima.<br />

− Inicirano je ustanovljavanje informacionog sistema na insitucijama koje to već nisu<br />

uradile, i usklađivanje univerzitetskih informacionih sistema međusobno i sa<br />

procedurama Republičkog zavoda za statistiku.<br />

− Na nekim insitucijama ciljevi projekta su uzeti u obzir prilikom pripreme dokumentacije<br />

za reakreditaciju studijskih programa.<br />

[49]<br />

Image courtesy of<br />

renjith krishnan at<br />

FreeDigitalPhotos.net


KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

TEKST<br />

PRIPREMILA<br />

Planirana je kupovina asistivne tehnologije za studente sa invaliditetom. Oprema će biti<br />

nabavljena za svaki partnerski univerzitet u Srbiji i biće postavljena tamo gde, prema<br />

proceni projektnog tima (uključujući nalaze Studije osnovnog stanja, preporuke<br />

Udruženja studentata sa hendikepom i eksperata u oblasti ergonomije), može biti<br />

najlakše dostupna i najčešće korišćena.<br />

U Srbiji projektni tim sarađuje sa velikim brojem institucijama: Republičkim zavodom<br />

za statistiku, Timom za socijalno uključenje, Kancelarijom poverenika za zaštitu<br />

ravnopravnosti, Centrom za obrazovne politike, studentskim udruženjima, Ministarstvom<br />

prostvete i nauke koji su i partneri na projektu. Glavni oblik saradnje je rad na<br />

realizaciji projektnih ciljeva, srednje stručne škole su uključene u radni paket posvećen<br />

uključivanja slabije zastupljenih grupa u visoko obrazovanje.<br />

Do sada je ostvarena saradnja sa sledećim britanskim organizacijama:<br />

− HESA - britanska Agencija za prikupljanje statističkih podataka o visokom<br />

obrazovanju,<br />

− HEFCE - britanski Savet za finansiranje visokog obrazovanja,<br />

− OFFA - britanska Kancelarija za jednak pristup obrazovanju (transfer znanja).<br />

− Predstavljanje osnovih nalaza Studije osnovnog stanja na nacionalnoj konferenciji.<br />

− Konferencija na Filozofskom fakultetu u Nišu posvećena socijalnom uključivanju u<br />

obrazovanju.<br />

− Predstavljanje projekta u Medija Centru u Beogradu (i u pojedinim medijima u više<br />

navrata).<br />

U projekat su uključene gotovo sve interesne grupe: studenti i njihove potrebe, državne<br />

institucije i stručnjaci za politike visokog obrazovanja koji mogu da ponude najbolja<br />

rešenja s obzirom na iskazane potrebe i deklarisane ciljeve. Vodeću ulogu imaju<br />

univerziteti koji kroz implementaciju projekta unapređuju svoju ponudu usluga<br />

studentima i proširuju bazu iz koje „regrutuju“ svoje studente. Republički zavod za<br />

statistiku biće aktivno uključen u deo koji se tiče unapređenja prikupljanja statističkih<br />

podataka o socijlanoj dimenziji visokog obrazovanja.<br />

Veći broj službenika biće obučen da koristi asistivne tehnologije koje služe za podršku<br />

studentima. Instaliranje asistivne tehnologije omogućiće pristup visokom obrazovanju<br />

grupama sa invaliditetom. Obezbeđenje vidljivosti projektnih rezultata, posebno<br />

rezultata pilotiranja mera, kroz internet prezentaciju projekta, medija i skupove za<br />

akademsku i širu javnost.<br />

Prof. dr Gorana Đorić, koordinator projekta<br />

[50]<br />

Image courtesy of Jeroen<br />

van Oostrom at<br />

FreeDigitalPhotos.net


NAZIV PROJEKTA DIAUSS – Razvoj i poboljšanje studijskih programa urbanog i automobilskog<br />

inženjerstva u Srbiji<br />

KOORDINATOR Univerzitet u Kragujevcu, Fakultet inženjerskih nauka<br />

UKUPAN BUDŽET 733.301 EUR<br />

SAJT PROJEKTA www.diauss.kg.ac.rs<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

Оpšti cilј prојеktа је dа sе rаzviјu i uspоstаvе nоvi kvаlitеtni intеrdisciplinаrni nаstаvni<br />

prоgrаmi zа pоdršku аutоmоbilskој industriјi u Srbiјi (pоtеnciјаlnо nајvеćеm izvоzniku<br />

u zеmlјi) i urbаnоm rаzvојu zarad boljeg kvаlitеta јаvnih uslugа i kvаlitеta živоtа u<br />

urbаnim nаsеlјimа.<br />

Spеcifični cilјеvi se оdnоsе nа modernizaciju studiја аutоmоbilskоg i urbаnоg<br />

inžеnjеrstvа nа nivоu оsnоvnih i mаstеr studiја nа čеtiri držаvnа univеrzitеtа u Srbiјi<br />

(Krаguјеvаc, Nоvi Sаd, Niš i Nоvi Pаzаr) pоštuјući spеcifičnоsti rеgiоnаlnih pоtrеbа zа<br />

rаdnоm snаgоm.<br />

Pоrеd tоgа, prојеkаt је usmеrеn nа оbuku nаstаvnikа u srеdnjim škоlаmа iz spеcifičnih<br />

disciplinа аutоmоbilskоg i urbаnоg inžеnjеrstvа i nа rаzvој kursеvа zа dоživоtnо učеnjе<br />

zа pоtrеbе аutоmоbilskе industriје i јаvnih kоmunаlnih prеduzеćа.<br />

[51]<br />

DIAUSS


NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

TEKST<br />

PRIPREMIO<br />

U dosadašnjom radu na projektu definisane su strukture, ishodi i sadržaji kurseva<br />

akademskih studijskih programa Urbanog inženjerstva (četvorogodišnje studije na nivou<br />

osnovnih studija, koje su razvijene uz podršku Univerziteta u Novom Sadu) i<br />

Automobilskog inženjerstva (na nivou osnovnih i master studija, u strukturi 3+2) na<br />

Univerzitetu u Kragujevcu (Fakultetu inženjerskih nauka). Novi studijski programi su<br />

formalno usvojeni i u toku je priprema materijala za njihovu akreditaciju.<br />

Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu je u okviru projekta kreirao master<br />

modul - Automobilsko inženjerstvo (ukupno 11 kurseva, od kojih su 7 potpuno novih, uz<br />

razvoj dva nova kursa sa modula za Projektni menadžment).<br />

Cilj Univerziteta u Nišu je da unapredi postojeće studijske programe na Elektronskom i<br />

Građevinsko-arhitektonskom fakultetu unapređenjem odabranih kurseva, tako da svršeni<br />

studenti steknu kvalitetnija znanja iz oblasti automobilskog i urbanog inženjerstva.<br />

Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru, pokrenut je postupak za formiranje<br />

jednogodišnjeg studijskog programa Mehatronika na vozilima, master akademske studije<br />

na departmanu za Multidisciplinarne studije. Do sada su određeni predmeti, a trenutno se<br />

izvode aktivnosti na definisanju sadržaja kurseva.<br />

Planira se kupovina hardverske i softverske edukativne opreme za potrebe realizovanja<br />

studijskih programa, modula i unapređenih kurseva na partnerskim univerzitetskim<br />

institucijama u Srbiji. Očekuje se da će postupak nabavke opreme biti završen u prvoj<br />

polovini 2013. godine. Planira se kupovina hardverske i softverske edukativne opreme<br />

za potrebe realizovanja studijskih programa, modula i unapređenih kurseva na<br />

partnerskim univerzitetskim institucijama u Srbiji. Očekuje se da će postupak nabavke<br />

opreme biti završen u prvoj polovini 2013. godine.<br />

U toku definisanja strukture i ishoda kurseva, ostvarena je saradnja sa sledećim<br />

neakademskim institucijama: Inženjerskom komorom, Stalnom konferencijom gradova i<br />

opština, Privrednom komorom Kragujevca, Regionalnim automobilskim klasterom<br />

Centralne Srbije i FIAT-om.<br />

Do sada ih nije bilo.<br />

Pošto će novorazvijeni ili modifikovani studijski programi na državnim univerzitetima<br />

biti formalno akreditovani, održivost projekta je potpuno obezbeđena.<br />

Prof. dr Dušan Gordić, koordinator projekta<br />

[52]


NAZIV PROJEKTA HAMOC – Harmonizacija i modernizacija kurikuluma<br />

za obrazovanje učitelja<br />

KOORDINATOR Univerzitet u Novom Sadu<br />

UKUPAN BUDŽET 813.683,64 EUR<br />

SAJT PROJEKTA www.hamoc.pef.uns.ac.rs<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

Osnovni cilj projekta je modernizacija kurikuluma za obrazovanje učitelja u Srbiji prema<br />

EU standardima i doprinos povezivanju visokog obrazovanja sa osnovnim<br />

obrazovanjem.<br />

Specifični ciljevi su:<br />

− harmonizacija postojećih kurikuluma za obrazovanje učitelja na osnovnim, master i<br />

doktorskim studijama i uvođenje novih kureseva i modula i<br />

− uvođenje novih programa stručnog usavršavanja učitelja.<br />

Akreditovanje novog modula na master studijama za obrazovanje učitelja, Inkluzija u<br />

razrednoj nastavi, pružiće učiteljima mogućnost za razvoj neophodnih kompetencija za<br />

rad sa decom sa posebnim potrebama.<br />

− Urađene su komparativne analize postojećih kurikuluma za obrazovanje učitelja na<br />

učiteljskim i pedagoškim fakultetima u Srbiji za sva tri nivoa studija.<br />

− Dogovorene su zajedničke kompetencije za učitelje nakon master nivoa studija.<br />

− Urađena je preliminarna struktura kurikuluma za osnovni nivo studija za obrazovanje<br />

učitelja.<br />

− U toku je izrada kurikuluma za modul na master studijama za učitelje – Inkluzija u<br />

razrednoj nastavi.<br />

[53]<br />

HAMOC


KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

TEKST<br />

PRIPREMILA<br />

Najveći deo opreme biće korišćen za opremanje pedagoških laboratorija (didaktičkometodičkih<br />

laboratorija) koje treba da postanu centralne vežbaonice studenata, budućih<br />

učitelja. One će biti modeli savremenih učionica razredne nastave u kojima studenti<br />

organizuju časove sa učenicima i rade uz pomoć nove informacione tehnologije<br />

(interaktivne table, tablet računari, obrazovni računarski softveri, asistivne tehnologije).<br />

Ove učionice biće opremljene mobilnim nameštajem za lako aranžiranje učionice u cilju<br />

organizacije kooperativnih oblika rada i radionica, primenu savremenih strategija učenja<br />

i poučavanja i posedovaće centre za učenje (prirodnjački centar, bibliotečki centar).<br />

Pedagoške laboratorije predstavljaće i resurse za obuku učitelja - profesionalaca.<br />

Ostvarena je saradnja sa:<br />

− Ministarstvom prosvete i nauke Republike Srbije radi podrške reformi i<br />

modernizaciiji kurikuluma za obrazovanje učitelja na nacionalnom nivou;<br />

− Zavodom za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja (ZUOV) u cilju akreditovanja<br />

programa stručnog usavršavanja učitelja;<br />

− osnovnim školama, vežbaonicama učiteljskih i pedagoških fakulteta kroz učešće u<br />

definisanju kompetencija i ishoda i u oblikovanju strukture kurikuluma i učešće u<br />

oblikovanju programa stručnog isavršavanja za učitelje.<br />

Konferencija pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvete i nauke RS pod nazivom Dobre<br />

prakse i partnerstva – ključ efikasnog, kvalitetnog i pravednog obrazovanja, Beograd,<br />

mart 2012.<br />

− Akreditovanje kurikuluma za obrazovanje učitelja za sva tri nivoa studija.<br />

− Akreditovanje kurseva stručnog usavršavanja (profesionalnog razvoja) učitelja.<br />

− Ozvaničena saradnja sa Društvom učitelja Srbije.<br />

− Donošenje marketing plana za tržište rada.<br />

prof. dr Nataša Branković, koordinator projekta<br />

[54]


QinR<br />

NAZIV PROJEKTA QinR - Kvalitet u naučnim<br />

istraživanjima<br />

KOORDINATOR Univerzitet u Sarajevu, Bosna i<br />

Hercegovina<br />

UKUPAN BUDŽET 563.692 EUR<br />

SAJT PROJEKTA Još uvek u pripremi.<br />

UKRATKO O CILJU/<br />

CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U SRBIJI<br />

KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

[55]<br />

Opšti cilj projekta jeste usklađivanje<br />

standarda u naučnim istraživanjima<br />

zemalja Zapadnog Balkana sa<br />

zemljama Evropske unije.<br />

Ovaj cilj se može postići kroz različite<br />

mere koje uključuju: uvođenje kvalieta<br />

u naučnim istraživanjima i njihovo<br />

osiguranje u regionu koji je ciljni za<br />

ovaj projekat, razvoj internacionalnih<br />

odnosa kako bi se stvorila mreža<br />

univerziteta i institucija koje su<br />

uključene ovim projektom, podrška i<br />

promocija mladih istraživača, kao i<br />

njihovo dalje usavršavanje, kako bi se<br />

ojačale njihove veštine i kapaciteti u<br />

ovoj oblasti.<br />

Aktivnosti koje su do sada preduzete<br />

uključuju radionicu u Novom Pazaru u<br />

sklopu radnog paketa WP2, koja je<br />

održana 10. i 11. septembra 2012.<br />

godine na Državnom univerzitetu u<br />

Novom Pazaru.<br />

Radionica je obuhvatala istraživanje<br />

postojećeg stanja, iskustva i<br />

prezentacije svih partnerskih<br />

institucija i određivanje inicijalnih<br />

odrednica ovog projekta.<br />

10 računara za mlade istraživače, 2<br />

računara za kancelariju,<br />

multifunkcionalni uređaj i projektor.<br />

Opremu mogu da koriste mladi<br />

istraživači i radnici kancelarije.


OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

-­‐ World University Service,<br />

Austrija<br />

-­‐ Federalno ministarstvo za<br />

nauku i obrazovanje Bosne i<br />

Hercegovine<br />

-­‐ Ministarstvo za obrazovanje i<br />

sport Crne Gore<br />

− Radionica WP2 održana na<br />

Državnom univerzitetu u<br />

Novom Pazaru.<br />

− Učešće televizija i šire javnosti<br />

kako bi projekat bio<br />

predstavljen na adekvatan<br />

način i bio uspešno<br />

implementiran.<br />

Održivost će biti obezbeđena kroz rad<br />

kancelarije, sprovođenjem prakse<br />

obezbeđivanja kvaliteta u istraživanju,<br />

kao sastavnog dela pravilnika<br />

Univerziteta. Dugoročno, mladi<br />

istraživači će nastaviti projekat kroz<br />

rad, objavljivanje naučnih istraživanja<br />

i predstavljanje široj javnosti.<br />

TEKST PRIPREMILI Projektni tim Državnog<br />

Univerziteta u Novom Pazaru:<br />

prof. dr Žarko Barbarić<br />

Sabina Zejnelagić<br />

Edis Mekić<br />

Jasmin Delimeđac<br />

Image courtesy of jscreationzs at FreeDigitalPhotos.net<br />

[56]<br />

Image courtesy of akeeris at FreeDigitalPhotos.net<br />

Image courtesy of Salvatore Vuono at<br />

FreeDigitalPhotos.net<br />

Image courtesy of posterize at FreeDigitalPhotos.net


Fondacija <strong>Tempus</strong> - <strong>Tempus</strong> kancelarija u Srbiji<br />

Kneginje Zorke 77/6, 11000 Beograd, Srbija<br />

Telefon/faks: 011/344 3442; 344 3342<br />

E-mail: office@tempus.ac.rs<br />

www.tempus.ac.rs

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!