20.06.2013 Views

BILTEN 6 - Tempus

BILTEN 6 - Tempus

BILTEN 6 - Tempus

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Novembar 2012. BROJ 6<br />

TEMPUS<strong>BILTEN</strong><br />

NOVINE U SISTEMU<br />

VISOKOG<br />

OBRAZOVANJA<br />

REZULTATI<br />

PRETHODNIH<br />

KONKURSNIH<br />

ROKOVA ZA<br />

PROJEKTE I NOVI<br />

KONKURSI<br />

PREDSTAVLJANJE<br />

TEMPUS PROJEKATA<br />

IZ ČETVRTOG<br />

KONKURSNOG ROKA<br />

(2011. GODINA)


Poštovane koleginice i kolege,<br />

Pred Vama je novi broj Biltena, koji je za nas poseban zato što ovu publikaciju izdajemo već četiri godine i zato<br />

što smo u oktobru ove godine obeležili mali jubilej – deset godina rada <strong>Tempus</strong> kancelarije u Srbiji.<br />

Ovogodišnji konkursi za programe <strong>Tempus</strong>, Erazmus Mundus i Program za celoživotno učenje su najverovatnije i<br />

poslednji koji se pojavljuju u ovom obliku, jer je Evropska unija najavila skori početak nove generacije programa<br />

za oblasti obrazovanja. Budući da ćemo zbog toga uskoro zaokružiti jedan period prisutnosti EU programa za<br />

obrazovanje u Srbiji, koji su u značajnoj meri doprineli procesu reforme, koristimo priliku da se prisetimo<br />

glavnih rezultata koje su programi doneli, posebno u oblasti visokog obrazovanja, i koje je kancelarija, u svom<br />

desetogodišnjem postojanju, propratila.<br />

• U okviru <strong>Tempus</strong> programa sprovedeno je više od 160 projekata u kojima su učestvovali svi državni<br />

univerziteti, pojedini privatni univerziteti i oko 15 visokih škola. Univerziteti i visoke škole su unapredili<br />

svoje kapacitete za upravljanje projektima, a Srbija je među prvima od 54 države u <strong>Tempus</strong> programu po<br />

broju projekata koje trenutno vodi.<br />

• Revidiran je sadržaj velikog broja studijskih programa, a uveden značajan broj kao što su obrazovne politike,<br />

evropske studije, primenjena statistika, forenzika, multimedijalne tehnologije i digitalna televizija, džez,<br />

omladinski rad u zajednici, bioetika, telekomunikacija, geodezija, javno zdravlje, alternativni izvori energije,<br />

menadžment voda u poljoprivredi, poljoprivredno savetodavstvo i agroturizam...<br />

• Unapređeno je i upravljanje visokoškolskim ustanovama, karijerno vođenje, studentsko organizovanje,<br />

organizacija studentske prakse, ostvarena saradnja sa privredom u brojnim oblastima, rad univerzitetskih<br />

biblioteka, centara za celoživotno učenje i interna kontrola kvaliteta. Značajna sredstva su utrošena za<br />

opremanje visokoškolskih ustanova – pored računarske opreme, nabavljeni su veoma specifični uređaji,<br />

laboratorijski pribor i udžbenici.<br />

• Mnogi projekti su još uvek u toku i od njih očekujemo ambiciozne rezultate, kao što su harmonizacija ishoda<br />

učenja za studijske programe na učiteljskim i pedagoškim fakultetima, nastave stranih jezika i<br />

poslediplomske nastave hemije, unapređenje regulative u oblasti učenja na daljinu, izmene Zakona o<br />

studentskom i učeničkom standardu u cilju povećanja dostupnosti visokog obrazovanja i jačanja socijalne<br />

dimenzije, donošenje Zakona o studentskom organizovanju i prva međunarodna akreditaciju inženjerskih<br />

studija.<br />

• U poslednjih nekoliko godina intenzivirana je razmena studenata i nastavnika, pa je oko 600 studenata otišlo<br />

na razmenu u EU, a oko 300 studenata je dobilo priliku da provede čitave master studije na univerzitetima u<br />

Evropskoj uniji. Nastavnici i saradnici sa univerziteta imali su dosta prilika za mobilnost kroz <strong>Tempus</strong><br />

„individualne grantove za mobilnost“, a i kroz projekte programa Erazmus Mundus i <strong>Tempus</strong>.<br />

Zahvaljujući napretku u pogledu evropskih integracija, Republika Srbija je krajem prošle godine pristupila<br />

centralizovanim delovima Programa za celoživotno učenje i do sada ostvarila učešće u oko dvadeset projekata.<br />

Pre nego što saradnja u oblasti obrazovanju sa EU pređe u okrilje novog programa pod nazivom Erazmus za sve,<br />

koji će obuhvatiti sve nivoe obrazovanja i zameniti sve postojeće programe, pozivamo Vas da pogledate ovo<br />

jubilarno izdanje biltena i razmotrite kako najbolje možete iskoristiti šanse za učešće u projektima po poznatim<br />

pravilima. Verujemo da svaka organizacija ili institucija koja se interesuje za oblast obrazovanja može pronaći<br />

svoje mesto i pokušati da konkuriše.<br />

Puno uspeha u novim konkursima za projekte želi Vam tim <strong>Tempus</strong> kancelarije –<br />

Fondacije <strong>Tempus</strong><br />

[TEMPUS <strong>BILTEN</strong> br. 6]


SADRŽAJ<br />

DEO 1 Novine u sistemu visokog obrazovanja<br />

1.1 Nove izmene zakona o visokom obrazovanju str. 1<br />

1.2 Izveštaj sa skupa Privreda i visoko obrazovanje: Farmacija str. 2<br />

1.3 Novi konkurs za izbor članova Tima stručnjaka za reformu<br />

visokog obrazovanja<br />

1.4 Članstvo konferencije akademija strukovnih studija Srbije u<br />

EURASHE organizaciji<br />

1.5 <strong>Tempus</strong> projekat CUBRIK: jačanje sistema osiguranja kvaliteta na<br />

visokoškolskim institucijama Zapadnog Balkana<br />

str. 5<br />

str. 7<br />

str. 9<br />

1.6 „Baza znanja“o visokom obrazovanju i istraživanju u regionu str. 10<br />

1.7 Jubilarna CHER konferencija „Visoko obrazovanje i dinamika<br />

društva<br />

1.8 Anketa o kvalitetu doktorskih studija u Republici Srbiji tokom<br />

2012. godine<br />

DEO 2 Rezultati prethodnih konkursnih rokova za projekte i novi konkursi<br />

2.1 Peti <strong>Tempus</strong> IV konkurs – rezultati konkursa i šesti <strong>Tempus</strong> IV konkurs str. 14<br />

2.2 <strong>Tempus</strong> vesti str. 19<br />

2.3 Erasmus Mundus za institucije, rezultati prethodnog konkkursa i nove mreže za razmenu str. 28<br />

2.4 Erazmus Mundus akcija 3 projekti: EM-Idea i ACE str. 28<br />

2.5 Program za celoživotno učenje – rezultati prethodnog konkursa i novi konkurs za projekte str. 29<br />

2.6 Komenijus projekat iLike „Identifikovanje logičke strukture jezika...“ str. 31<br />

2.7 Žan Mone modul „Unapređenje obrazovanja i kontinuirane obuke u oblasti evropskih ekonomskih<br />

integracija u Južnoj Srbiji“<br />

DEO 3 Predstavljanje <strong>Tempus</strong> projekata iz četvrtog konkursnog roka (2011. godina) str. 35<br />

IMPRESSUM<br />

ISSN 1825-3634<br />

<strong>Tempus</strong> bilten br. 6<br />

16. novembar, 2012.<br />

Bilten <strong>Tempus</strong> kancelarije u<br />

Srbiji<br />

Glavni i odgovorni urednik:<br />

Marija Filipović-Ožegović<br />

Uređivački odbor i prevod:<br />

Sofija Dukić, Jasmina Gajić,<br />

Nina Stojanović, Irena<br />

Žuvela<br />

Saradnici na uređenju Biltena<br />

br. 6: Milena Škaljac<br />

[SADRŽAJ]<br />

Lektor: Ivana Veselinović<br />

str. 11<br />

str. 13<br />

Dizajn i priprema za štampu:<br />

Nina Stojanović<br />

Štampa: Štamparija Plus<br />

Tiraž: 1.000 primeraka<br />

Izdavač: Fondacija <strong>Tempus</strong><br />

str. 34


DEO I<br />

NOVINE U SISTEMU<br />

VISOKOG<br />

OBRAZOVANJA<br />

Photo credit: 96dpi / Foter / CC BY-<br />

NC-SA<br />

Vlada Republike<br />

Srbije je usvojila<br />

Strategiju<br />

obrazovanja do<br />

2020. godine.<br />

Tekst Strategije<br />

je dostupan na<br />

sajtu Ministarstva<br />

prosvete, nauke i<br />

tehnološkog<br />

razvoja.<br />

Image courtesy of Ambro at<br />

FreeDigitalPhotos.net<br />

1.1 Nove izmene Zakona o visokom obrazovanju<br />

Poslednje izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju, usvojene uoči<br />

početka nove akademske godine, unele su nekoliko važnih novina u<br />

dosadašnju regulativu. U nastavku navodimo najvažnije.<br />

Nacionalni okvir kvalifikacija<br />

Nacionalni okvir kvalifikacija je jedinstven opis kvalifikacija koje se mogu<br />

steći u jednoj zemlji, najčešće kroz sistem formalnog obrazovanja.<br />

Neophodno je da on sadrži opis svih nivoa kvalifikacija, kao i da jasno<br />

definiše kriterijume za pristup obrazovanju. Dobro je da nacionalni okvir<br />

kvalifikacija bude povezan sa Evropskim okvirom kvalifikacija.<br />

Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, koji je<br />

usvojen u septembru 2012. godine, po prvi put je određeno da Ministarstvo<br />

prosvete, nauke i tehnološkog razvoja donese Nacionalni okvir kvalifikacija.<br />

Do sada nije bilo jasno definisano ko je nadležan za okvir kvalifikacija.<br />

Nacionalni savet za visoko obrazovanje je u prethodnom periodu dosta radio<br />

na razvoju okvira kvalifikacija. Sada, po Zakonu, on predlaže Ministarstvu<br />

predlog okvira kvalifikacija za visoko obrazovanje koji onda Ministarstvo<br />

usvaja.<br />

Studentske konferencije<br />

Studentska konferencija univerziteta i Studentska konferencija akademija<br />

strukovnih studija, osnovane su sa namerom da štite zajedničke interese<br />

studenata kao važnih aktera u sistemu visokog obrazovanja. Veoma važna<br />

novina koja se tiče studentskih konferencija je ta da one stiču svojstvo<br />

pravnog lica, pošto se upišu u sudski registar u skladu sa Zakonom.<br />

Inovacije u pogledu finansiranja studijskih programa<br />

Zakon o visokom obrazovanju koji je na snazi od 2005. godine, usklađen je<br />

sa pravilima Bolonjskog sistema, pa se stoga studijski programi, sistem<br />

bodovanja kao i dužina studija, znatno razlikuju u odnosu na iste po<br />

prethodnom zakonu. Jedan od problema koji je proizašao iz te razlike jeste i<br />

finansiranje studenata koji su započeli studije pre nego što je novi Zakon<br />

donesen.<br />

Kada je u pitanju finansiranje, u Zakonu o visokom obrazovanju iz<br />

2005.godine navedeno je da studenti koji su počeli studije pre nego što je<br />

pomenuti Zakon stupio na snagu, mogu da završe studije po starom<br />

programu, u roku od dve godine. Nakon toga, ovo pravilo je izmenjeno<br />

nekoliko puta. Prema poslednjem Zakonu o izmenama i dopunama Zakona,<br />

studenti koji su upisali prvu godinu studija 2006/2007, 2007/2008, odnosno<br />

2008/2009. akademske godine, zadržavaju pravo da budu finansirani iz<br />

budžeta najduže godinu dana od isteka roka predviđenog za trajanje studija.<br />

Evropski sistem prenosa bodova (ESPB)<br />

Evropski sistem prenosa bodova uveden je Zakonom o visokom obrazovanju<br />

iz 2005. godine. Od tada je minimalan broj bodova, kao osnovni kriterijum<br />

[1]


koji student treba da ispuni kako bi bio finansiran iz budžeta, menjan<br />

nekoliko puta. Prvobitno je Zakonom o visokom obrazovanju određeno da<br />

student treba da ostvari ukupno 60 bodova, ali se vremenom pokazalo da je<br />

to mnogo i da većina studenata nije u stanju da dostigne tako visoku normu.<br />

Stoga je, u poslednjem Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o visokom<br />

obrazovanju iz 2010. godine, broj potrebnih bodova znatno snižen. Prema<br />

ovim izmenama, student može biti finansiran iz budžeta ako u školskoj<br />

2011/2012. godini ostvari najmanje 48 bodova i ukoliko se rangira u okviru<br />

ukupnog broja studenata koji se finansiraju iz budžeta, odnosno ako u<br />

školskoj 2012/2013. godini ostvari najmanje 50 bodova i rangira se u okviru<br />

studenata finansiranih iz budžeta.<br />

Pripremila Milena Škaljac<br />

1.2 Izveštaj sa skupa Privreda i visoko obrazovanje:<br />

Farmacija<br />

Tim stručnjaka za reformu visokog obrazovanja Ministarstva prosvete,<br />

nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije (HERE tim) i Privredna<br />

komora Srbije (PKS), u saradnji sa <strong>Tempus</strong> kancelarijom u Srbiji, organizuju<br />

seriju od deset okruglih stolova posvećenih jačanju saradnje između privrede<br />

i visokog obrazovanja u Srbiji.<br />

Intenziviranje saradnje između visokog obrazovanja i poslodavaca jedan je<br />

od prioriteta Evropskog prostora visokog obrazovanja. Budući da je<br />

savremena ekonomija zasnovana na ekonomiji znanja i mobilnosti<br />

visokokvalifikovanih, stručnih pojedinaca, potrebno je da studenti, nakon<br />

završenih studija, poseduju znanja i veštine koje odgovaraju potrebama<br />

poslodavaca, a koje se u studijski program pretaču ne samo kao sadržaji<br />

programa, već i kao jasno definisani ishodi učenja pojedinačnih predmeta i<br />

studija u celini.<br />

Tradicionalan način pisanja studijskih programa podrazumeva definisanje<br />

tematskih sadržaja koje nastavnici odluče da predaju studentima, planiranje<br />

predavanja i određivanje načina ispitivanja kojim bi se utvrdilo koliko su<br />

sadržaja studenti „apsorbovali“. Međunarodni trendovi u obrazovanju<br />

pokazuju pomeranje fokusa obrazovanja sa nastavnika na studenta. Pristup<br />

„student u centru obrazovanja“ usredsređen je na ono što student treba da<br />

ume da radi nakon završenog procesa visokog obrazovanja. Zato je<br />

neophodno da se tokom procesa modernizacije studijskih programa redovno<br />

konsultuju i poslodavci.<br />

Održavši prva dva okrugla stola u januaru i aprilu 2012. godine, posvećena<br />

opštim temama jačanja saradnje visokoobrazovnih institucija i poslodavaca,<br />

kao što su dodatak diplomi, preduzetništvo, studentska praksa i karijerno<br />

vođenje, organizatori su uvideli potrebu za jačanjem saradnje između<br />

konkretnih privrednih grana i disciplina i odlučili da prva u nizu disciplina<br />

bude farmacija.<br />

[2]<br />

Image courtesy of Getideaka at<br />

FreeDigitalPhotos.net<br />

Image courtesy of renjith krishnan<br />

at FreeDigitalPhotos.net


Treći okrugli sto je stoga bio posvećen diskusiji o veštinama, znanjima i kompetencijama (ishodima učenja) koje<br />

diplomirani farmaceuti poseduju nakon završenih studija farmacije. Okrugli sto je održan u Privrednoj komori<br />

Srbije, 17. oktobra 2012. godine. Skupu je prisustvovalo oko sedamdeset učesnika iz preko trideset institucija –<br />

univerziteta, preduzeća, profesionalnih organizacija, instituta, kliničkih centara i javne uprave. Nakon pozdravnih<br />

obraćanja prof. dr Vere Dondur, predsednice Tima stručnjaka za reformu visokog obrazovanja, prof. dr Radivoja<br />

Mitrovića, državnog sekretara u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, dr Slobodana Samardžića,<br />

potpredsednika Privredne komore Srbije i Marije Filipović-Ožegović, upravitelja <strong>Tempus</strong> kancelarije u Srbiji,<br />

održana su i dva uvodna izlaganja, sa ciljem da se napravi okvir za diskusiju.<br />

Prof. dr Vera Dondur je navela da se farmaceuti u Srbiji obrazuju na četiri fakulteta, na jednom farmaceutskom (u<br />

Beogradu) i tri medicinska (u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu). Prof. Dondur je navela da se na ove fakultete<br />

godišnje upiše oko 500 farmaceuta, koliko ih približno i diplomira. Diplomirani farmaceuti svoje zaposlenje nalaze<br />

na različitim poslovima.<br />

Ona je iznela da u Srbiji još uvek nisu napravljene “lične karte” profesija, pa tako ni farmaceutske profesije, koje,<br />

prema Evropskoj direktivi, treba da definišu identitet određene profesije u zemlji, potrebe tržišta rada za<br />

kadrovima, veštine, znanja i kompetencije koje treba da poseduju studenti po završetku studija, kao i strukovni<br />

okvir kvalifikacija. Izrazila je nadu da jedan od ishoda skupa treba da bude upravo inicijativa da se u Srbiji napravi<br />

“lična karta” farmaceutske profesije. Ovakva aktivnost bi predstavljala pravu saradnju visokog obrazovanja i<br />

tržišta rada, čiji bi ishodi doneli boljitak za profesiju, ali i čitavu državu. Prof. Dondur je napomenula da je,<br />

pripremajući se za ovaj skup, analizirala 33 studijska programa farmacije na univerzitetima u Evropi, kao i<br />

publikacije (2006-2011) u časopisu American Journal of Pharmaceutical Education. Navela je da studije farmacije<br />

uglavnom traju integrisano tokom pet godina i da nose 300 ESPB, dok doktorske studije traju od tri do pet godina,<br />

što je slučaj i u Srbiji, s tim što je prokomentarisala da doktorske studije farmacije treba da traju duže od 3 godine.<br />

Kurikulumi na univerzitetima u Evropi otkrivaju činjenicu da su studije farmacije multidisciplinarne i da se sastoje<br />

od osnovnih nauka, biomedicinskih nauka i predmeta specifičnih za farmaciju. Osnovne nauke u ovim<br />

kurikulumima prisutne su u zbiru od 71-90 ESPB (24-30% programa) i imaju od 690-870 časova aktivne nastave.<br />

Photo credit: loungerie / Foter / CC BY-NC-SA<br />

Problemi i<br />

izazovi<br />

[3]<br />

Problemi i izazovi sa kojima se<br />

susreće diplomirani farmaceut po<br />

završetku studija<br />

Dipl. farm. spec. Dragana Jovanović,<br />

direktorka Farmaceutske komore Srbije,<br />

govorila je ispred Komore, kao odgovorne<br />

institucije za licenciranje farmaceuta koji<br />

rade u zdravstvenom sistemu Republike<br />

Srbije. Njena prezentacija odnosila se na<br />

deo farmaceutske profesije u zdravstvenom<br />

sistemu. Konkretnije, osvrnula se na<br />

probleme sa kojima se susreću farmaceuti<br />

prilikom obavljanja pripravničkog staža.<br />

Gđa Jovanović je navela da farmaceuti sa<br />

fakulteta dolaze sa velikim teorijskim<br />

znanjem, ali i sa nedostatkom praktičnih<br />

veština, što ih čini zbunjenim, nesigurnim i<br />

nespremnim za rad, iako su završili vrlo<br />

težak fakultet. Istakla je da studenti uopšte<br />

ne poznaju zaštićene nazive lekova, pa čak<br />

ni onih koji se često upotrebljavaju u<br />

terapiji različitih bolesti i stanja. Oni nisu


upoznati ni sa listama lekova, pa samim tim ne znaju koji se lekovi izdaju na recept, za koje se plaća participacija,<br />

deo cene ili pun iznos cene koštanja. Tokom stažiranja, diplomirani farmaceuti zapravo pokazuju nesigurnost<br />

prilikom rada sa receptom, jer se nisu susreli pre toga sa njim. Imaju problem sa čitanjem recepta, sa šiframa<br />

dijagnoza, kao i sa proveravanjem ispravnosti doziranja.<br />

Međutim, najveći problemi sa kojima se stažeri susreću na pripravničkom stažu jesu aktivnosti farmaceuta vezane<br />

za pacijenta. Oni pokazuju veliku nesigurnost prilikom komunikacije sa pacijentom, savetovanjem, sprovođenjem<br />

utvrđenih terapijskih protokola, kao i sa praćenjem terapije. Diplomirani farmaceuti se pre diplomiranja nijednom<br />

ne susretnu sa pacijentom, što je glavni uzrok problema koji naročito dobija na značaju ako se posmatra iz<br />

perspektive društva. Naime, pacijent dolazi u apoteku po farmaceutsku uslugu i on nije u mogućnosti da razlikuje<br />

farmaceuta od stažera ili farmaceutskog tehničara, jer svo osoblje apoteke nosi bele mantile. Zbog toga je<br />

nesigurnost koju stažer pokazuje vrlo opasna po uspostavljanje odnosa poverenja između pacijenta i farmaceuta.<br />

Može prouzrokovati sumnju pacijenta u farmaceuta i zdravstveni sistem, a to može imati posledice na uspešnost<br />

terapije, pa samim tim i na zdravlje stanovništva u Srbiji.<br />

Imajući u vidu sve navedeno, gđa Jovanović je naglasila da je jako važno da tokom studija studenti steknu što više<br />

praktičnih veština, ali i da imaju iskustva u realnim situacijama kroz studentsku praksu. U suprotnom, student će,<br />

kao i do sada, posedovati ogromno teorijsko znanje, koje ne može da primeni u realnom radnom okruženju, što će<br />

uzrokovati njegovu nesigurnost prilikom obavljanja farmaceutske delatnosti. Gđa Jovanović je na kraju pozdravila<br />

savremene trendove u obrazovanju, u kojima dolazi do pomeranja fokusa obrazovanja sa nastavnika ka studentu,<br />

odnosno ka onome što bi student trebalo da zna da radi nakon završenog procesa učenja.<br />

Diskusije na okruglom stolu<br />

Za organizaciju diskusije korišćena je prilagođena metodologija otvorenog prostora (Open Space Technology).<br />

Diskusiju je vodila Jasmina Nikolić, a organizovana je u okviru šest tema, kojima je tokom samog skupa, na<br />

predlog učesnika, dodata i sedma: (1) Farmaceut u javnoj apoteci, (2) Farmaceut u bolničkoj apoteci, (3)<br />

Farmaceut u industriji i proizvodnji lekova i lekovitih preparata, (4) Farmaceut u marketingu i prodaji lekova, (5)<br />

Farmaceut u regulativi, farmakovigilanci,<br />

kliničkim ispitivanjima, (6) Proces saradnje<br />

visokog obrazovanja i privrede i (7) Farmaceut<br />

- medicinski biohemičar.<br />

Učesnici u diskusiji bili su pozvani da<br />

izaberu dve od ponuđenih sedam tema i da<br />

kroz diskusiju u trajanju od 45 minuta po<br />

temi, a razmišljaći o tome šta sami znaju ili<br />

žele da saznaju, kao i o tome šta mogu da<br />

urade, identifikuju kompetencije (ishode<br />

učenja) koje diplomirani student farmacije<br />

ima (ili treba da ima) na kraju studija,<br />

odnosno na početku radnog života, kao i<br />

nastavne sadržaje koje student treba da<br />

savlada i u kojoj meri.<br />

Zaključci diskusija<br />

Na kraju skupa, osnovni zaključak je da<br />

postoji veliki broj institucija i pojedinaca<br />

koji su veoma zainteresovani za unapređenje<br />

studija. Iznet je veliki broj veoma konkretnih<br />

predloga usmerenih na usaglašavanje<br />

studija i potreba poslodavaca.<br />

Photo credit: Curious Expeditions / Foter / CC BY-NC-SA<br />

[4]<br />

Usaglašavanje<br />

studija i potreba<br />

poslodavaca


Takođe, u osnovne zaključke skupa možemo ubrojiti i<br />

često ponovljenu tvrdnju da studenti farmacije počinju<br />

radni vek sa velikim teorijskim i širokim znanjem, ali<br />

da im nedostaje primenjeno znanje.<br />

Kao što je bilo i očekivano, ispostavilo se da postoji<br />

čitav niz značajnih aktivnosti koje je moguće sprovesti<br />

u delo i bez direktnog inicijalnog angažmana<br />

regulatornih tela (“države”), iako nema potrebnih<br />

strategija niti podataka.<br />

Učesnici su, diskutujući o ishodima učenja i nastavnim<br />

sadržajima, istakli i druge izazove za farmaciju, poput<br />

potrebe da se identifikuju poslovi koje studenti<br />

farmacije obavljaju, kao i problemi struke u celini, ali<br />

i načine da se na te izazove odgovori.<br />

Diskusija je bila živa, korisna i prijatna.<br />

Tekst pripremili mr Jasmina Nikolić i Aleksandar<br />

Popović, članovi HERE tima za Srbiju<br />

Detaljan izveštaj sa skupa, uključujući i zaključke<br />

diskusije unutar svake od sedam grupa, biće dostupan<br />

na sajtu HERE tima za Srbiju www.tempus.ac.rs/here,<br />

a planirano je i njegovo publikovanje u vidu brošure.<br />

[5]<br />

1.3 Izbor novih članova Tima<br />

stručnjaka za reformu visokog<br />

obrazovanja<br />

Ministarstvo prosvete, nauke i tehološkog<br />

razvoja Republike Srbije u saradnji sa <strong>Tempus</strong><br />

kancelarijom, obnoviće saziv Tima stručnjaka<br />

za reformu visokog obrazovanja (Higher<br />

Education Reform Expert Team – HERE tim)<br />

novim javnim pozivom, shodno preporuci<br />

Evropske komisije o periodu izbora članova,<br />

koji je objavljen 2. novembra 2012. godine i<br />

otvoren je 20 dana.<br />

Na osnovu javnog poziva, biće birani istaknuti<br />

pojedinci koji svojom biografijom, navedenim<br />

referencama i motivacionim pismom ukažu na<br />

prethodno iskustvo u radu na reformi sistema<br />

visokog obrazovanja kao i spremnost da se<br />

dalje angažuju u sličnim aktivnostima. Po<br />

jedan član biće delegiran ispred Ministarstva<br />

prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Nacionalnog<br />

saveta za visoko obrazovanje i<br />

Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta.<br />

Vodiće se računa o tome da budu zastupljene<br />

sve vrste visokoškolskih ustanova u Srbiji,<br />

različite naučne oblasti, iskusni profesori i<br />

mlađi predavači kao i studenti, i predstavnici<br />

stručnih službi visokoškolskih institucija.<br />

Podsećamo, članovi Tima u prethodnom<br />

dvogodišnjem periodu, koji su ostvarili<br />

značajne rezultate na polju unapređenja<br />

reforme visokog obrazovanja bili su:


- Prof. Vera Dondur (imenovana od strane<br />

Ministarstva prosvete, član Bolougna Followup<br />

grupe za Srbiju i predsedavajući Timom),<br />

- Prof. Zorana Lužanin – Univerzitet u Novom<br />

Sadu,<br />

- Prof. Slobodan Janković - Univerzitet u<br />

Kragujevcu,<br />

- mr. Ibolya Gera - Visoka škola za obrazovanje<br />

vaspitača u Novi Sadu,<br />

- mr Jasmina Nikolić - Univerzitet u Beogradu,<br />

- gđa Olga Stanković - sekretar Univerziteta<br />

umetnosti u Beogradu<br />

- i dva predstavnika studenata - Nenad<br />

Jovanović sa Univerziteta u Nišu i Aleksandar<br />

Popović sa Univerziteta u Beogradu.<br />

Delokrug rada Tima stručnjaka za reformu<br />

visokog obrazovanja i dalje je promocija<br />

Bolonjskog i Lisabonskog procesa. Tim<br />

predlaže Ministarstvu konkretne mere, aktivnosti<br />

i rešenja kojima bi se unapredilo<br />

sprovođenje reformi visokog obrazovanja,<br />

priprema analize, izveštaje i druge materijale<br />

koji se tiču sprovođenja Bolonjskog procesa.<br />

Tim je otvoren i za saradnju sa neakademskim<br />

partnerima – državnim institucijama, preduzećima,<br />

nevladinim organizacijama i drugim<br />

telima u cilju što boljeg povezivanja visokog<br />

obrazovanja sa ostalim sferama društva.<br />

Možete im se obratiti na here@tempus.ac.rs,<br />

www.tempus.ac.rs/here, zatražiti savet u vezi sa<br />

nekim od tekućih pitanja reforme visokog<br />

obrazovanja ili ih pozvati da na Vašoj instituciji<br />

održe radionicu na neku temu.<br />

[6]


1.4 Članstvo Konferencije akademija strukovnih studija u EURASHE<br />

organizaciji<br />

Evropska asocijacija institucija visokog obrazovanja (European<br />

Association of Institutions in Higher Education - EURASHE) okuplja<br />

institucije koje nude strukovne studijske programe, a koje su<br />

uključene u primenjena istraživanja na sva tri nivoa Bolonjskih<br />

ciklusa. EURASHE se fokusira na kreiranje politika i učešće u<br />

projektima iz oblasti visokog obrazovanja i istraživanja koja<br />

naglašavaju primenjene (strukovne) studije i kurseve ili obuke. Kao<br />

jedna od osam konsultativnih članica Grupe za praćenje bolonjskog<br />

procesa (Bologna Follow-up Group - BFUG), EURASHE zastupa<br />

visoko strukovno obrazovanje (Professional Higher Education - PHE),<br />

na sastancima BFUG radnih grupa i BFUG odbora.<br />

Imajući u vidu ulogu EURASHE-a u oblasti EHEA i izvan nje<br />

(trenutno više od 1.200 visokoškolskih institucija iz 33 zemlje su<br />

članice EURASHE-a), veliko je zadovoljstvo objaviti da je<br />

Konferencija akademija strukovnih studija Srbije, 13. oktobra 2012.<br />

godine, zvanično postala član EURASHE-a. Zahvaljujući<br />

pridruživanju EURASHE-u, Konferencija, koja predstavlja<br />

akreditovane akademije i visoke škole strukovnih studija u Srbiji,<br />

imaće priliku da učestvuje u promovisanju interesa strukovnog<br />

visokog obrazovanja na evropskom nivou, da sarađuje sa brojnim<br />

članicama EURASHE-a, a dobiće podršku i informacije u vezi sa<br />

usvajanjem i primenom postupaka koje podrazumeva Bolonjski<br />

process, kao i pristup svim drugim pogodnostima koje imaju članovi<br />

EURASHE-a.<br />

Zajedno sa Evropskom asocijacijom univerziteta (European University<br />

Association-EUA), Evropskom asocijacijom za osiguranje kvaliteta u<br />

visokom obrazovanju (European Association for Quality Assurance-<br />

ENQA) i Evropskom studentskom unijom (European Students’ Union-<br />

ESU), EURASHE čini jedan od stubova grupe E4. Ova grupa je 2005.<br />

godine dobila mandat da razvije standarde i smernice za osiguranje<br />

kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja (Standards and Guidelines for<br />

Quality Assurance in the European Higher Education Area-ESG).<br />

[7]<br />

Slike sa EURASHE Seminara o sprovođenju<br />

osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju<br />

održanog u Nikoziji u septembru 2012.


Seminar o sprovođenju osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju<br />

održan u Nikoziji u septembru 2012. godine<br />

Na nedavnom Seminaru o sprovođenju unutrašnjeg (i spoljašnjeg)<br />

osiguranja kvaliteta i ESG-a na visokoškolskim institucijama, održanom<br />

27. i 28. septembra 2012. godine u Nikoziji (Kipar), rečeno je da, iako nisu<br />

obavezne, ESG su tokom godina postale najvažniji dokument koji<br />

obezbeđuje okvir u oblasti osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju. S<br />

obzirom na to da se sastoji iz tri važna dela - Standardi i smernice za<br />

unutrašnje osiguranje kvaliteta na visokoškolskim institucijama, Standardi i<br />

smernice za spoljašnje osiguranje kvaliteta na visokoškolskim institucijama<br />

i Standardi i smernice za agencije za spoljno osiguranje kvaliteta, ESG<br />

pokriva mnoga važna pitanja u oblasti osiguranja kvaliteta, što predstavlja<br />

istinsku referencu za sve visokoškolske instutucije.<br />

Ipak, nakon širih konsultacija aktera na evropskom nivou, javila se potreba<br />

za preispitivanjem ovog dokumenta u cilju njegovog poboljšanja. Naime,<br />

oblast osiguranja kvaliteta se znatno promenila od usvajanja ESG-a 2005.<br />

godine u Bergenu.<br />

Stoga je 2010. godine, Grupa E4 pokrenula projekat Mapiranje sprovođenja<br />

i primene u oblasti visokog obrazovanja (Mapping the Implementation and<br />

Application in the European Higher Education Area- MAP-ESG), u cilju<br />

prikupljanja informacija o tome kako se ESG sprovodi i primenjuje u 47<br />

zemalja potpisnica Bolonjske deklaracije što je rezultiralo izradom<br />

završnog izveštaja grupe za upravljanje projektom, kao i izveštaja<br />

EURASHE-a o implementaciji evropskih standarda i smernica za<br />

osiguranje kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja, koji su doneti na<br />

seminaru u Nikoziji.<br />

Panel diskusija o različitim pogledima na ESG (iz perspektive agencija,<br />

studenata, institucija i strukovnih studija), kao i o zaključcima sa seminara,<br />

dala je smernice za oblikovanje ESG dokumenta. Najviše pažnje je<br />

posvećeno pitanjima usklađenosti, povezanosti sa specifičnim bolonjskim<br />

obavezama, terminološkoj preciznosti, obimu, indikatorima, vezi između<br />

istraživanja, predavanja i učenja, kao i odnosu student-poslodavac.<br />

Godišnje konferencije EURASHE i seminari kao što je Seminar održan u<br />

Nikoziji, značajno doprinose profesionalnom usavršavanju institucija<br />

članica, ali i ostalih aktera, te su stoga od velike važnosti za strukovno<br />

visoko obrazovanje u Evropi.<br />

Više detalja o misiji i aktivnostima EURASHE, dostupno je na zvaničnom<br />

sajtu Asocijacije - http://www.eurashe.eu.<br />

Opširnije o Konferenciji akademija strukovnih studija Srbije, njenom<br />

delokrugu rada i članstvu u EURASHE-u dostupno je na zvaničnom sajtu<br />

http://www.kasss.rs .<br />

[8]<br />

Image courtesy of Stuart Miles<br />

at FreeDigitalPhotos.net


1.5 <strong>Tempus</strong> projekat CUBRIK: Jačanje<br />

sistema osiguranja kvaliteta na<br />

visokoškolskim institucijama<br />

CUBRIK je regionalni <strong>Tempus</strong> projekat sa ambicioznim ciljem da doprinese reformama na obrazovnim<br />

institucijama u pogledu sistema osiguranja kvaliteta. Konzorcijum projekta CUBRIK oslanja se na iskustvo<br />

evropskih stručnjaka u oblasti osiguranja kvaliteta. Pošlo se od činjenice da se visokoškolske institucije u Bosni i<br />

Hercegovini, Makedoniji i Srbiji suočavaju sa izazovima na tri nivoa. Na univerzitetskom nivou, treba više znanja u<br />

oblasti osiguranja kvaliteta. Na nacionalnom nivou, nedostaje koordinacija i komunikacija između odgovornih tela i<br />

univerziteta. Na nivou celog regiona potrebna je bolja saradnja između ministarstava obrazovanja, agencija za<br />

obezbeđenje kvaliteta i univerziteta. Na putu ka ostvarenju ovih specifičnih ciljeva učinjeno je nekoliko važnih<br />

koraka:<br />

-­‐ Formirana je funkcionalna mreža za sprovođenje osiguranja kvaliteta; ostvarena bolja međuinstitucionalna<br />

saradnja, umrežavanje i razmena informacija o primerima dobre prakse preko mreže eksperata, razvijen<br />

informativni sistem i napisanja studije o trendu razvoja u ovoj oblasti.<br />

-­‐ Uspostavljena je Zapadnobalkanska opservatorija za obezbeđenje kvaliteta (Western Balkans Quality Assurance<br />

Observatory) kako bi se usaglasile zajedničke prakse, pratio dalji razvoj i podstakle inicijative relativnog<br />

upoređivanja (benchmarking).<br />

-­‐ Definisane su zajedničke smernice i metodologija osiguranja kvaliteta na nacionalnom i regionalnom nivou.<br />

-­‐ Obezbeđena je obuka za veliki broj učesnika.<br />

-­‐ Unapređen je tehnički kapacitet tako što je sprovedeno spoljno ocenjivanje kvaliteta visokoškolskih institucija.<br />

Među svim ovim koracima posebno se ističe Zapadnobalkanska opservatorija za obezbeđenje kvaliteta čiji su<br />

osnivači nacionalne agencije za obezbeđivanje kvaliteta iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Osnovna<br />

misija regionalne Opservatorije jeste da objedini pristup dokumentima u oblasti obezbeđenja kvaliteta u visokom<br />

obrazovanju i procedurama akreditacije, primerima dobre prakse, novim trendovima, javnim politikama i postupkom<br />

ocenjivanja zarad efikasnijih akademskih programa i usluga. Regionalna opservatorija sastoji se od dinamičkog vebsajta<br />

koji ima rubriku vesti, mejling liste, deo za preuzimanje korisnih materijala i sl. Opservatorija planira da svoje<br />

aktivnosti i događaje usmeri na nacionalni, regionalni i međunarodni nivo i otvorena je za prijem novih članovaagencija<br />

za osiguranje kvaliteta. Opservatorija bi trebalo da, preko zajedničkog veb-sajta, učini lako dostupnim<br />

uporedive informacije o kvalitetu u visokom obrazovanju svim zainteresovanima na visokoškolskim institucijama.<br />

Veb-sajt Opservatorije je www.qa-observatory.eu i trenutno se radi na dodavanju dokumenata, ali i na pronalaženju<br />

načina za jačanje saradnje sa studentima i ekspertima, kao i na pozivanju drugih agencija za osiguranje kvaliteta iz<br />

Evropske unije i šire. Dok traje projekat, sajt regionalne Opservatorije održava Univerzitet u Alikanteu (koordinator<br />

CUBRIK projekta) a nakon toga odgovornost će biti preneta na nacionalne agencije za kvalitet. Za sada su na sajtu<br />

dostupni sledeći dokumenti: opisi nacionalnih sistema visokog obrazovanja i sistema obezbeđivanja kvaliteta,<br />

pravila i regulative za akreditaciju u proveru kvaliteta koji su kompatibilni sa evropskim standardima i smernicama,<br />

vodič za studente i godišnji izveštaji rada agencija za obezbeđivanje kvaliteta za 2011. godinu.<br />

Više informacija možete pronaći na sledećim sajtovima:www.qa-observatory.eu, www.cubrik.eu ili kontaktirajući dr<br />

Ester Boldrini, sa Univerziteta u Alikanteu (Španija) na mejl eboldrini@dlsi.ua.es, koja je i pripremila ovaj tekst.<br />

[9]


1.6 „Baza znanja“o visokom obrazovanju i istraživanju u regionu<br />

U okviru projekta „Evropske integracije u visokom obrazovanju i istraživanju u zemljama Zapadnog<br />

Balkana“ (European Integration in Higher Education and Research in the Western Balkans)<br />

uspostavljena je regionalna „baza znanja“ (Knowledge Base) koju čine značajne informacije, podaci,<br />

analize, dokumenti i ostali izvori o visokom obrazovanju i istraživanjima u zemljama Zapadnog<br />

Balkana. Baza je namenjena visokoškolskim ustanovama, donosiocima odluka, studentima,<br />

stručnjacima i istraživačima i javnosti uopšte, u regionu i šire.<br />

Bazu čine četiri centralna dela, i to: baza kvantitativnih podataka (Database), baza strateških<br />

dokumenata i pravnih akata (Documents), biblioteka u kojoj se skladište postojeće studije, izveštaji i<br />

naučni članci (Library) i deo sajta koji se odnosi na rezultate istraživanja u okviru ovog projekta<br />

(Project results). Veb-sajt takođe ima i sekciju za vesti (In Focus), kao i bazu korisnih linkova, kada<br />

su u pitanju istraživanja u ovoj oblasti (Links).<br />

Cilj projekta je unapređenje kapaciteta institucija za istraživanje u oblasti visokog obrazovanja, a<br />

posebno u oblasti analize politika visokog obrazovanja i nauke, kao i doprinos formiranju politika<br />

zasnovanih na znanju. Partneri na projektu su Institut za pedagoška istraživanja (PFI) i Centar za<br />

evropske studije (ARENA) Univerziteta u Oslu, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu,<br />

Sveučilište u Zagrebu, Centar za obrazovne politike (Beograd) i Norveški institut za proučavanje<br />

inovacija, istraživanja i obrazovanja (NIFU). Projekat će trajati do 2014. godine.<br />

„Baza znanja“ je zamišljena tako da se kontinuirano razvija i dopunjuje novim dokumentima i<br />

podacima o sistemima visokog obrazovanja i istraživanja u regionu i kao takva bude javno dostupna.<br />

Ukoliko želite da dobijate informacije o projektu putem mejling liste, možete se prijaviti na vebsajtu<br />

www.herdata.org (link na dnu stranice).<br />

[10]<br />

Jelena Branković, Centar za obrazovne politike


U Beogradu je od 10. do 12. septembra održana<br />

dvadeset peta, jubilarna, godišnja konferencija<br />

Konzorcijuma istraživača visokog obrazovanja (CHER)<br />

organizovana od strane Centra za obrazovne politike u<br />

Beogradu i Centra za studije obrazovnih politika<br />

Univerziteta u Ljubljani. Konferencija je okupila više od<br />

stotinu istraživača iz oblasti visokog obrazovanja iz svih<br />

delova Evrope ali i Kanade, Južne Amerike, Hong<br />

Konga, Južne Koreje i sa Novog Zelanda. Tema<br />

ovogodišnje CHER konferencije bila je „Visoko<br />

obrazovanje i dinamika društva“ čime su organizatori<br />

još jednom želeli da istaknu da je međusobno delovanje<br />

visokog obrazovanja i društva uvek „dvosmerna ulica“ i<br />

to veoma živa. Na konferenciji je predstavljeno više od<br />

80 radova koji su pokrili različite teme - akademska<br />

profesija, upravljanje, finansiranje, javne politike,<br />

kvalitet, internacionalizacija, pristup visokom obrazovanju<br />

i sl.<br />

Sva tri dana konferencija je imala po jednog uvodnog<br />

izlagača. Prvog dana, to je bio Hju Lauder sa<br />

Univerziteta u Batu iz Velike Britanije koji je kritički<br />

sagledao konvencionalni pristup vezi između visokog<br />

obrazovanja i ljudskog kapitala. Lauder je kritikovao<br />

„ekonomiju znanja“ kao koncept i pretpostavke teorije<br />

ljudskog kapitala, po kojoj sa rastom nivoa<br />

obrazovanosti raste i materijalna korist koja iz<br />

obrazovanja proizilazi. Lauder se pozvao na podatke<br />

dobijene iz projekta sa fokusom na transnacionalnim<br />

kompanijama koji ukazuju da uvećanje ljudskog<br />

kapitala i nivoa veština ne znači neophodno smanjenje<br />

siromaštva. On je apelovao na aktivnije sagledavanje<br />

ove činjenice i suprotstavljanje „kapitalizmu znanja“.<br />

Drugog dana, govorila je Srbijanka Turajlić sa<br />

Univerziteta u Beogradu predstavljajući svoja zapažanja<br />

o obrazovnoj reformi u regionu Zapadnog Balkana i<br />

fokusirajući se na promeljivu prirodu odnosa nastavnik-<br />

[11]<br />

1.7 Jubilarna CHER<br />

konferencija<br />

„Visoko obrazovanje<br />

i dinamika društva“<br />

student. Trećeg dana, uvodni izlagač je bio Marten<br />

Simons sa Univerziteta u Luvenu, iz Belgije, koji je<br />

pozvao publiku da sagleda univerzitet kroz prizmu<br />

onoga što je srednjevekovnom periodu nazivano „nekom<br />

vrstom javnog skupa sa obrazovanjem u srcu“, kako bi<br />

se bolje razumela savremena dinamika odnosa<br />

univerziteta i društva. Sva tri predavača i njihova tri<br />

gledišta - globalno, lokalno i istorijsko, podstakla su<br />

brojne zvanične i nezvanične debate na samoj<br />

konferenciji.<br />

Po mišljenju Dominika Antonoviča, istraživača iz<br />

Poljske, dve teme su bile posebno istaknute tokom<br />

konferencije a to su autonomija univerziteta i<br />

internacionalizacija. On je sa zadovoljstvom primetio da<br />

internacionalizacija više nije proces u kojem univerziteti<br />

postaju „više internacionalni“ već se pod tim<br />

podrazumeva „prodaja političkog i institucionalnog<br />

poretka“. Posebno su istaknute teme društvena<br />

odgovornost univerziteta i misija u građanskom društvu,<br />

ciljevi internacionalizacije i uticaj na evropske ideje. S<br />

tim u vezi, primećeno je i pomeranje fokusa istraživanja<br />

sa procesa prenošenja znanja i učenja (teaching and<br />

learning) na ove druge, iako se od CHER konferencija<br />

očekuje da doprinesu i širenju novina u ovom smislu,<br />

pošto je to jedna od ključnih aktivnosti univerziteta.<br />

Pomeranje fokusa se ne smatra propustom organizatora<br />

već posledicom šire slike u ovoj sferi istraživanja i<br />

činjenice da se istraživanje visokog obrazovanja od svog<br />

začetka nalazi na razmeđu više disciplina i njihovih<br />

tradicija.<br />

Konferencija je doprinela i diskusiji o daljem razvoju<br />

istraživanja u visokom obrazovanju i nekoj vrsti<br />

samoreflekcije što se može dovesti u vezu sa pitanjem<br />

finansiranja, disciplinarnim vezama i metodologiji rada.<br />

Istraživači misle da se moraju suočiti sa novom


ealnošću zbog uticaja raznih nacionalnih i<br />

nadnacionalnih tela, kao i da se istraživanja sve više<br />

dešavaju unutar multidisciplinarnih centara koji ne<br />

pripadaju uobičajenoj praksi istraživanja (npr. u okviru<br />

konsultantskih firmi). U nedostatku izvora finansiranja<br />

istraživači često moraju da odluče između agencija<br />

koje imaju stroge normativne principe i saradnje sa<br />

konsultantskim firmama koje opet zahtevaju drugačije<br />

veštine od istraživača. Ovakva situacija se, bez sumnje,<br />

smatra nepovoljnom po istraživanje, jer može odvesti<br />

ka površnom gledanju na to koja vrsta istraživanja se<br />

može ostvariti i kakve će posledice to imati po bazična<br />

istraživanja. Imajući u vidu da je visoko obrazovanje<br />

jedna od centralnih tema u pričama o ekonomiji<br />

znanja, istraživači treba da budu aktivni u javnim<br />

debatama o vrsti stručnog znanja koje istraživanje u<br />

sferi visokog obrazovanja treba da razvija.<br />

Tokom diskusija istaknuta je i uloga disciplina, jer je<br />

visoko obrazovanje oblast bez posebnog disciplinarnog<br />

jezgra. Povela se debata o tome da li postoje<br />

specijalisti ili „generalisti“ za visoko obrazovanje kao i<br />

o identitetu istraživača i o potrebi da se uvede više<br />

metodološke strogosti i veze sa bazičnim disciplinama.<br />

Zaključak je bio da u društvenim naukama ipak postoji<br />

neka zajednička platforma za metodologiju i da je<br />

moguće izvesti metodološki strogo istraživanje i u<br />

multidisciplinarnom kontekstu. Pored toga, rečeno je<br />

da pitanja metodologije i disciplina treba držati<br />

odvojeno iako su oba važna.<br />

Tokom konferencije organizovana je i panel diskusija<br />

povodom 25. godišnjice postojanja CHER-a, tokom<br />

koje je napravljen osvrt na osnivanje konzorcijuma,<br />

njen rast i današnji značaj. Urlih Tajhler i Frans van<br />

Vuht, jedni od osnivača Konzorcijuma, učestvovali su<br />

u ovoj diskusiji.<br />

Konferencija je ove godine bila posebna i po tome što<br />

je po prvi put organizovana u ovom delu Evrope i sa<br />

većim brojem istraživača iz istočne, centralne i<br />

jugoistočne Evrope nego obično. To se objašnjava<br />

činjenicom da je intenzitet istraživanja koje imaju<br />

visoko obrazovanje u svom fokusu tokom prethodnih<br />

godina u ovim zemljama porastao.<br />

Dva dana pre CHER konferencije, održana je radionica<br />

za nedavno uspostavljenu mrežu Mladih istraživača<br />

visokog obrazovanja (ECHER) na kojoj su oni<br />

razmenili kontakte i mišljenja o svom radu i<br />

modalitetima institucionalnog istraživanja.<br />

[12]<br />

Nakon konferencije, u Ljubljani je 13. septembra<br />

organizovan i simpozijum „Prošlost, sadašnjost i<br />

budućnost istraživanja o visokom obrazovanju -<br />

između akademizma i javnih politika“.<br />

Prevod i skraćena verzija tekstova objavljenih na vebsajtu<br />

Centra za obrazovne politike i Udruženja za<br />

razvoj visokog obrazovanja (Higher Education<br />

Development Association HEDDA):<br />

1. http://www.cep.edu.rs/vesti/25th-cherconference-%E2%80%93-enlarging-maphigher-education-research-europe<br />

2. http://uv-net.uio.no/wpmu/hedda/<br />

2012/09/26/25th-annual-cher-conferencecurrent-trends-in-he-research/<br />

Photo credit: Dr. Marcus Gossler / Foter / CC BY-SA


1.8 Anketa o kvalitetu doktorskih studija u<br />

Republici Srbiji tokom 2012. godine<br />

Udruženje studenata doktorskih studija i mladih istraživača Srbije treću<br />

godinu za redom sprovodi anketu o kvalitetu doktorskih studija u<br />

Republici Srbiji.<br />

Doktoranti u Srbiji su počeli da se školuju po novom, Bolonjskom<br />

programu od 2007/2008. godine, u zavisnosti od fakulteta do fakulteta.<br />

Već na samom početku suočili su se sa raznim poteškoćama koje se sreću<br />

prilikom prelaska na nov način rada. Kako bi popravili svoj položaj,<br />

2008. godine osnovano je prvo udruženje koje okuplja doktorante na<br />

Univerzitetu u Novom Sadu. Nakon dve godine rada i uz pomoć kolega<br />

sa drugih univerziteta u Srbiji 2010. godine osnovano je Udruženje<br />

studenata doktorskih studija i mladih istraživača Srbije, skraćeno<br />

Doktoranti Srbije. Osnovni cilj udruženja je rad na unapređenju i razvoju<br />

zajednice studenata doktorskih studija i mladih istraživača Republike<br />

Srbije, njene uloge u društvu, kao i poboljšanje statusa samih doktoranata<br />

i mladih istraživača.<br />

Anketa koju sprovode Doktoranti Srbije spada među značajnije aktivnosti<br />

organizacije i trenutno je jedina anketa koja se sprovodi među svim<br />

doktorantima u Republici Srbiji, bez obzira na kom fakultetu/univerzitetu<br />

se odvijaju njihove doktorske studije. Rezultati ankete se, pre svega,<br />

koriste ca ciljem da se pri pregovorima sa nadležnim ministarstvima,<br />

univerzitetima i drugim institucijama od interesa skrene pažnja na<br />

probleme sa kojima se susreću studenti doktorskih studija u Republici<br />

Srbiji. Dobijeni rezultati se koriste i kao platforma za diskusiju o reformi<br />

doktorskih studija u Srbiji. Rezultati prethodne ankete prezentovani su na<br />

Skupu o doktorskim studijama u Srbiji koji su organizovali Doktoranti<br />

Srbije u saradnji sa HERE timom, GOMES projektom, Univerzitetom u<br />

Novom Sadu, Fakultetom tehničkih nauka u Novom Sadu i Savezom<br />

studenata Beograda uz podršku <strong>Tempus</strong> kancelarije.<br />

Ove godine anketa je modifikovana i dopunjena novim pitanjima od<br />

interesa za kvalitet doktorskih studija u Republici Srbiji. Više o anketi<br />

možete videti na sajtu Udruženja studenata doktorskih studija i mladih<br />

istraživača Srbije: www.doktoranti.org.rs<br />

Slobodan Raičev, predsednik udruženja Udruženje studenata<br />

doktorskih studija i mladih istraživača Srbije<br />

[13]<br />

Prof. dr Radivoje Mitrović<br />

Prof. dr Branko Kovačević<br />

Prof. dr Miroslav Vesković


DEO I I<br />

REZULTATI<br />

PRETHODNIH<br />

KONKURSNIH<br />

ROKOVA ZA<br />

PROJEKTE I NOVI<br />

KONKURSI<br />

Image courtesy of suphakit73 at<br />

FreeDigitalPhotos.net<br />

2.1 Rezultati petog <strong>Tempus</strong> IV konkursa za projekte<br />

U prethodnom <strong>Tempus</strong> IV konkursu Srbija je učestvovala sa 59 projektnih<br />

prijava od kojih su čak 26 prijavljene sa visokoškolskim institucijma iz<br />

Srbije kao koordinatorima.<br />

Za finansiranje je odabrano trinaest i oni će u novoj akademskoj 2012/13.<br />

Godini započeti svoju realizaciju na visokoškolskim institucijama uz učešće<br />

velikog broja neakademskih partnera. Visokoškolske institucije iz Srbije<br />

koordiniraće čak osam od pomenutih trinaest projekata, što je do sada<br />

najveći broj u jednom konkursnom roku. Deset projekata uključuju i druge<br />

zemlje regiona Zapadnog Balkana.<br />

Teme koje će se obrađivati u novim projekatima jesu, između ostalog,<br />

modernizacija univerziteta i jačanja inovativnog potencijala okruženja,<br />

uspostavljanje interdisciplinarnih i studija koje se fokusiraju na energetsku<br />

efikasnost i obnovljive izvore energije, biomedicinsko inženjerstvo,<br />

industrijski razvoj proizvoda i modernizacija strukovnih studija poljoprivrede<br />

i prehrambene tehnologije. Tu je i projekat koji treba da podrži<br />

pronalaženje održivog i jednakopravnog načina finansiranja u visokom<br />

obrazovanju, zatim projekti za razvijanje obuka za javnu upravu u kontekstu<br />

evropskih integracija i projekat kroz koji će se poboljšati standardi rada i<br />

organizovati specifične obuke za tehničko osoblje u pozorištima.<br />

Visokoškolske institucije će kroz nove projekte moći da kupe i raznovrsnu<br />

laboratorijsku opremu koja je primenljiva u nastavi a i pruža mogućnosti<br />

bolje saradnje sa neakademskim okruženjem.<br />

Za finansiranje učešća u pomenutim projektima izdvojeno je 6.3 miliona<br />

evra iz fondova predpristupne pomoći Evropske unije za Srbiju, a veći iznos<br />

biće raspoloživ i za novi <strong>Tempus</strong>ov konkursni rok.<br />

Više detalja o ovim i svim ostalim <strong>Tempus</strong> projektima biće dostupno u bazi<br />

podataka na sajtu <strong>Tempus</strong> kancelarije.<br />

Ove godine, Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj<br />

Mitrovici učestvuje u tri nova <strong>Tempus</strong> projekta koji se finansiranju iz<br />

<strong>Tempus</strong> budžeta za Kosovo pod Rezolucijom Saveta bezbednosti<br />

Ujedinjenih nacija 1244/99.<br />

U tabeli koja sledi možete videti novoodabrane <strong>Tempus</strong> projekte, njihove<br />

teme i institucije-učesnice iz Srbije.<br />

[14]


KOORDINATOR NAZIV PROJEKTA INSTITUCIJE IZ SRBIJE TEMPUS<br />

GRANT (U<br />

EUR)<br />

RED.<br />

BR.<br />

730.582,64<br />

Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u Kragujevcu, Univerzitet u Novom<br />

Sadu, Univerzitet Metropolitan, „Unija Čačak 2000“ - nezavisno udruženje<br />

malih i srednjih privatnih preduzeća, Kompanija ComTrade IT solutions<br />

and Services, Privredna komora Srbije, Nacionalni savet za visoko<br />

obrazovanje<br />

Interdisciplinarni<br />

programi iz oblasti<br />

računarstva prilagođeni<br />

potrebama tržista rada<br />

1 Univerzitet u<br />

Talinu, Estonija<br />

504.380,00<br />

Visoka tehnička škola strukovnih studija u Požarevcu,<br />

Visoka poljoprivredna škola strukovnih studija u Šapcu,<br />

Visoka škola primenjenih strukovih studija u Vranju,<br />

Univerzitet Megatrend, Institut za stočarstvo, Zemun, Zapadnobalkanski<br />

socio-sekonomski centar, Institut za krmno bilje, Kruševac<br />

Reformisanje<br />

strukovnih studija iz<br />

oblasti poljoprivrede u<br />

regionu Zapadnog<br />

Balkana<br />

2 Visoka<br />

poljoprivrednoprehrambena<br />

škola<br />

strukovnih studija,<br />

Prokuplje<br />

507.073,13<br />

Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u Nišu,<br />

Inženjerska komora Srbije, Agencija za energetsku efikasnost<br />

Energetska efikasnost,<br />

izvori obnovljive<br />

energije i uticaj na<br />

životnu sredinu - master<br />

studije<br />

3 Državni<br />

univerzitet u<br />

Novom Pazaru<br />

[15]<br />

689.484,88<br />

Univerzitet u Novom Sadu, Poslovno-tehnološki inkubator tehničkih<br />

fakulteta - Beograd, Poslovni inkubator - Novi Sad, Intranea Solutions -<br />

Kragujevac, Biznis inovacioni centar - Kragujevac<br />

Modernizacija<br />

univerziteta zemalja<br />

Zapadnog Balkana kroz<br />

jačanje struktura i<br />

usluga u oblasti<br />

transfera znanja,<br />

istraživanja i inovacija<br />

4 Univerzitet u<br />

Kragujevcu<br />

860.190,23<br />

Univerzitet u Novom Sadu, SANU - Matematički instutut, Visoka škola<br />

strukovnih studija za informacione i komunikacione tehnologije u<br />

Beogradu, Univerzitet Metropolitan<br />

Vizuelnost i<br />

matematika: Iskustveno<br />

izučavanje matematike<br />

kroz likovne umetnosti,<br />

nauku i igre<br />

5 Koledž „Esterhazy<br />

Karoly“, Mađarska<br />

1.179.999,50<br />

Univerzitet u Kragujevcu, Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u Nišu,<br />

Univerzitet odbrane, Vojnomedicinska akademija, Klinički centar<br />

Kragujevac, „Narcissus“, Ada, Beograd, „Ortodent“, Niš, „Ortokon“, Niš,<br />

Lekarska komora Srbije<br />

Studije iz oblasti<br />

bioinženjeringa i<br />

medicinske informatike<br />

6 Univerzitet u<br />

Birmingemu,<br />

Velika Britanija


506.797,31<br />

Univerzitet u Novom Sadu, Državni univerzitet u Novom Pazaru, Klinika<br />

za rehabilitaciju „ Dr. Miroslav Zotović“ - Beograd, Institut za zaštitu<br />

zdravlja dece i omladine Vojvodine, Specijalna bolnica za lečenje<br />

neuromišićnih bolesti u Novom Pazaru<br />

Pomoć ljudima sa<br />

posebnim potrebama:<br />

plan i program za<br />

interaktivno dejstvo<br />

između čoveka i<br />

pomoćnih sredstava<br />

Kursevi obuke javnih<br />

službi u regionu<br />

Zapadnog Balkana o<br />

održivom<br />

infrastrukturnom<br />

razvoju<br />

U pravcu održivog i<br />

jednakopravnog<br />

finansiranja visokog<br />

obrazovanja u Bosni i<br />

Hercegovini, Crnoj Gori<br />

i Srbiji<br />

7 Univerzitet u<br />

Beogradu<br />

735.747,62<br />

Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u Kragujevcu, Stalna konferencija<br />

gradova i opština Srbije<br />

Kraljevski institut<br />

za tehnologiju,<br />

Švedska<br />

8<br />

919.209,81<br />

Univerzitet u Novom Sadu, Univerzitet Singidunum, Centar za obrazovne<br />

politike, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Studentska<br />

konferencija univerziteta Srbije<br />

Univerzitet u<br />

Beogradu<br />

9<br />

665.611,05<br />

Univerzitet u Novom Sadu, Univerzitet u Beogradu, Agencija za zaštitu<br />

životne sredine, Institut za javno zdravlje Vojvodine, Javno komunalno<br />

preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ - Novi Saf<br />

Mreža za obrazovanje i<br />

obuku javnih ekoloških<br />

laboratorija<br />

Slovački<br />

tehnološki<br />

univerzitet u<br />

Bratislavi,<br />

Slovačka<br />

10<br />

[16]<br />

628.030,29<br />

Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u Kragujevcu, Univerzitet u Novom<br />

sadu, Visoka tehnička škola strukovnih studija, Niš, Visoka tehnička škola<br />

strukovnih studija, Subotica, Visoka strukovna škola za tekstil, Leskovac,<br />

Visoka tehnička mašinska škola strukovnih studija, Trstenik, Visoka<br />

železnička škola strukovnih studija, Beograd, Visoka škola strukovnih<br />

studija, Požarevac, Nacionalna služba za zapošljavanje, Regionalna<br />

privredna komora, Niš, Regionalna privredna komora, Kragujevac, „Goša“<br />

fabrika opreme i mašina a.d., Smederevska Palanka, Zastava, Kragujevac<br />

Unapređenje studija<br />

razvoja proizvoda u<br />

Srbiji i Bosni i<br />

Hercegovini<br />

11 Univezitet u Nišu<br />

699.393,87<br />

Univerzitet u Nišu, Beogradska otvorena škola<br />

Razvoj trening<br />

programa usmerenih na<br />

javne politike EU u<br />

kontekstu evropskih<br />

integracija<br />

12 Univerzitet u<br />

Beogradu<br />

701.151,79<br />

Univerzitet umetnosti u Beogradu, Srpsko narodno pozorište, Novi Sad,<br />

Narodno pozorište, Užice<br />

Razvoj i<br />

implementacija<br />

kurseva za pozorišne<br />

tehničare i inscipijente<br />

13 Univerzitet u<br />

Novom Sadu


ŠESTI<br />

TEMPUS IV KONKURS<br />

Rok za podnošenje prijava za šesti po redu konkurs za projekte u okviru <strong>Tempus</strong> IV faze je mart 2012. godine.<br />

Očekuje se da institucije iz Srbije, koje već imaju zavidno iskustvo sa pisanjem i koordiniranjem projekata<br />

učestvuju na ovom konkursu sa dobrim brojem kvalitetnih prijava. Na ovaj način obezbediće se preduslov za što<br />

bolji položaj zemlje u novom programu Evropske unije za saradnju u oblasti obrazovanja („Erazmus za sve“).<br />

Visokoškolske institucije iz Srbije mogu konkurisati u okviru neke od tri <strong>Tempus</strong>ove tematske celine: reforma i<br />

modernizaciju kurikuluma, unapređenje upravljanja institucijama i saradnja visokog obrazovanja u društva. Prednost<br />

će imati projektne prijave koje, u skladu sa ciljevima projekta, uključe primeren broj neakademskih partnera<br />

(preduzeća, privrednekomore, ministarstva, vladine agencije, udruženja, studentske organizacije). Prioritet se daje i<br />

prijavama iz oblasti strukturnih mera kao i onim prijavama koje uključe relevantan broj visokoškolskih institucija i<br />

obezbede bolju geografsku pokrivenost partnerske zemlje. Vredi istaći da su osnovne i srednje škole i njihova<br />

udruženja mogući partneri za <strong>Tempus</strong> projekte, posebno one koji se bave nekom od tema obrazovanja na<br />

preduniverzitskom nivou. Komplementarnost sa drugim projektima Evropske unije, kakav je projekat za pomoć<br />

reformi srednjeg stručnog obrazovanja i obuka (Modernisation of the VET System in Serbia) u smislu obuka za<br />

nastavnike i širenje pilot profila na nivou zemlje su moguće teme i za ovaj konkursni rok.<br />

Izvršna agencije podstiče visokoškolske institucije iz partnerskih zemalja da se prihvate uloge koordiniranja<br />

projektima, ako za to imaju kapacitete i mogućnosti. Istovremeno je skrenuta pažnja da istraživački instituti, centri,<br />

fakulteti ili bilo koje druge jedinice visokoškolskih institucija ne mogu biti koordinatori <strong>Tempus</strong> projekata, bez<br />

obzira na njihov status pravnog lica. Kada su univerziteti u pitanju i dalje je neophodno da rektorati potpisuju<br />

celokupnu dokumentaciju za projektne prijave kao i da što bolje koordiniraju proces prijavljivanja projekata.<br />

Očekuje se da šesti konkurs donese i izvesne važne novine, te je zbog toga neophodno pažljivo pročitati konkursnu<br />

dokumentaciju sa sajta Izvršne agencije (EACEA).<br />

Ministarstva, kao i ranije, u fazi prijave projekata mogu da pošalju samo pismo podrške ali pre potpisivanja ugovora<br />

mora se dostaviti pravi mandate form.<br />

Prijavni formular i sve instrukcije u vezi sa ovim konkursom dostupne su za preuzimanje na centralnom sajtu<br />

programa: http://eacea.ec.europa.eu/tempus/funding/higher_education_institutions_en.php.<br />

Onima koji konkurišu savetuje se pažljivo iščitavanje svih instrukcija kako bi izbegli tehničke i druge probleme sa<br />

podnošenjem prijava. U ovom konkursnom roku poštom se na adresu Izvršne agencije u Briselu dostavlja prateća<br />

dokumentacija dok se sam prijavni formular šalje ili “učitava” putem internet veze u bazu prijava Izvršne agencije<br />

(nije ga potrebno štampati i slati poštom). Do kraja 2012. i početkom 2013. godine <strong>Tempus</strong> kancelarija u Srbiji će<br />

organizovati radionice na kojim će biti pojašnjeno pisanje projekata kroz praktične primere i rad u malim grupama.<br />

Datumi i mesta održavanja radionica biće objavljeni u vestima na sajtu <strong>Tempus</strong> kancelarije.<br />

Na raspolaganju Vam stoji i rublika Često postavljana pitanja na našem sajtu: http://www.tempus.ac.rs/sr/home/<br />

tempus-projekti-u-srbiji/cesto-postavljana-pitanja/#priprema-proj<br />

[17]


U nastavku vam predstavljamo nacionalne i regionalne priorite za region Zapadnog Balkana za šesti <strong>Tempus</strong> IV<br />

konkurs. Detaljne tabele sa nacionalnim i regionalnim prioritetima svih zemalja učesnica možete pronaći u tekstu<br />

Konkursa:<br />

PRIORITIES<br />

FOR JOINT<br />

PROJECTS<br />

NATIONAL PRIORITIES - SERBIA REGIONAL PRIORITIES - WESTERN<br />

BALKANS<br />

Curricular Reform Teacher training and education science, Social<br />

and behavioural science (all excluding<br />

economics), Business and administration, Law,<br />

Veterinary, Robotics and aeronautical<br />

engineering, Urban and regional planning,<br />

Building and Civil engineering, Nursing and<br />

caring, Dental studies, Social services, Personal<br />

services, Transport services, Interdisciplinary<br />

and Multidisciplinary sciences.<br />

Governance<br />

Reform<br />

Higher Education<br />

and Society<br />

PRIORITIES<br />

FOR<br />

STRUCTURAL<br />

MEASURES<br />

Governance<br />

Reform<br />

Higher Education<br />

and Society<br />

It is not possible to submit this type of national<br />

joint projects for Serbia in Call 6<br />

- Training of non-university teachers<br />

- Training courses for public services (ministries,<br />

regional/ - local authorities<br />

- Qualifications frameworks<br />

[18]<br />

Education/pedagogy (including primary and<br />

secondary teacher training), vocational education<br />

and training, rural development, law and good<br />

governance (including human rights)<br />

- University management and services for students<br />

- Introduction of quality assurance<br />

- Institutional and financial autonomy and<br />

accountability<br />

- Equal and transparent access to higher education<br />

- Development of partnerships with enterprises<br />

- Knowledge triangle education-researchinnovation<br />

- Training courses for public services (ministries,<br />

regional/local authorities)<br />

- Development of lifelong learning in society at<br />

large<br />

- Qualifications frameworks<br />

NATIONAL PRIORITIES - SERBIA REGIONAL PRIORITIES - WESTERN<br />

BALKANS<br />

- University management and student services<br />

- Institutional and financial autonomy and<br />

accountability<br />

- Development of international relations<br />

- Training of non-university teachers<br />

- Development of partnerships with<br />

enterprises<br />

- Development of lifelong learning in society<br />

at large<br />

- Qualifications frameworks<br />

- University management and services for<br />

students<br />

- Introduction of quality assurance<br />

- Institutional and financial autonomy and<br />

accountability<br />

- Equal and transparent access to higher<br />

education<br />

- Development of partnerships with enterprises<br />

- Knowledge triangle education-researchinnovation<br />

- Training courses for public services (ministries,<br />

regional/local authorities)<br />

- Development of lifelong learning in society at<br />

large<br />

- Qualifications frameworks


2.2 TEMPUS VESTI<br />

Treći koordinativni<br />

sastanak <strong>Tempus</strong><br />

projekata<br />

U saradnji sa<br />

Ministarstvom prosvete,<br />

nauke i tehnološkog<br />

razvoja <strong>Tempus</strong> kancelarija<br />

je u ponedeljak, 22.<br />

oktobra organizovala treći<br />

Koordinativni sastanak<br />

<strong>Tempus</strong> projekata u kojem<br />

je učestvovalo preko 90<br />

predstavnika tekućih<br />

projekata i predstavnika<br />

službi za međunarodnu<br />

saradnju kao i finansijskih<br />

službi velikih univerziteta.<br />

Sastanak su vodili prof. Radivoje Mitrović, državni sekretar Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i<br />

g-đa Marija Filipović-Ožegović, koordinator <strong>Tempus</strong> kancelarije u Srbiji.<br />

U uvodnom delu, Profesor Mitrović je podsetio prisutne da je veoma važno kako se izvode postojeći <strong>Tempus</strong><br />

projekti, jer to utiče i na buduće učešće Srbije u projektima Evropske unije, na uslove pod kojima ćemo ih sprovoditi<br />

i koliko ćemo sredstava dobiti. Imajući u vidu tešku finansijsku situaciju i veliki broj pitanja koja su za državu od<br />

prioritetnog značaja, profesor je spomenuo i da u skorije vreme za reformu obrazovanja neće biti dovoljno sredstava<br />

iz državnog budžeta. Podsetio je takođe da reforma obrazovanja ne treba da bude sama sebi cilj i da bi trebalo da se<br />

sprovede nevezano za podršku Evropske unije ali da, kad takva podrška već postoji, treba biti maksimalno efikasan.<br />

Profesor Mitrović je takođe istakao da će u skorije vreme biti usvojena Strategija razvoja obrazovanja koja će važiti<br />

za period do 2020. godine i duže, kao i da je u pripremi akcioni plan za sprovođenje strategije koji će biti objedinjen<br />

sa akcionim planom za razvoj nauke, a sve u cilju dalekosežnog unapređenja obrazovanja kao i ekonomskog i<br />

svakog drugog boljitka zemlje.<br />

Profesor Mitrović je predstavio svoje nove kolege prof. Zorana Mašića, državnog sekretara i prof. Slobodana<br />

Stupara, pomoćnika ministra za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, i istakao<br />

odličnu saradnju Ministrastva sa Nacionalnom <strong>Tempus</strong> kancelarijom. S obzirom na to da je dobra koordinacija svih<br />

aktera ključna, profesor je spomenuo spremnost za redovno organizovanje novih koordinativnih sastanaka projekata.<br />

G-đa Marija Filipović-Ožegović je izrazila zadovoljstvo zbog vesti o skorom usvajanju Strategije razvoja<br />

obrazovanja jer će se to odraziti i na uspešnije sprovođenje projekata. Ona je rekla da je <strong>Tempus</strong> Kancelarija<br />

zagovornik redovnih sastanaka <strong>Tempus</strong> projekata, koordinativnih kao i tematskih i pozvala učesnike da podnesu<br />

predloge za teme sledećeg tematskog sastanka. Kao glavni cilj i temu ovog trećeg koordinativnog sastanka, g-đa<br />

Filipović Ožegović je istakla prevenciju mogućih problema u vezi sa finansijskim menadžmentom.<br />

[19]


Sastanak se odvijao u dva dela. U prvom delu razgovaralo se o smernicama za uspešno sprovođenje <strong>Tempus</strong><br />

projekata kao i preporukama za uspešan finansijski menadžment. Izvojeno je devet elemenata za uspešno<br />

sprovođenje projekata važnih i sa stanovišta koordinatora projekta i njihovih partnera - dobro poznavanje <strong>Tempus</strong><br />

pravila, jasna raspodela zadataka i odgovornosti, timski rad na svim partnerskim institucijama (timovi sastavljeni od<br />

nastavnog, administrativnog i tehničkog osoblja), podrška uprave institucija, dobro planiranje i spremnost za<br />

prilagođavanje radnog plana, jasni parametri za odlučivanje i redovna komunikacija, širenje informacija o<br />

rezultatima projekta i stalna samoevaluacija. Ukazano je i na važnost razmišljanja o aktivnostima koje vode ka<br />

održivosti rezultata projekata. S tim u vezi, učesnici skupa su savetovani da prošire informacije o projektima među<br />

svojim kolegama na institucijama jer je to jedan od načina da se doprinese i boljem prihvatanju rezultata.<br />

Koordinatorima je zatim preporučeno da na početku projekta potpišu podugovore sa partnerima i prebace deo<br />

odgovornosti na partnerske institucije kao i da definišu sve napred iznete važne elemente. Partnerima je savetovano<br />

da se pre potpisivanja podugovora upute u pravila programa, razumeju svoj udeo u aktivnostima i preporuke za<br />

sprovođenje projekta, kako u daljem toku projekta ne bi bilo iznenađenja.<br />

Dva izlaganja na trećem koordinativnom skupu imala su za cilj davanje saveta za bolji finansijski menadžement<br />

projekata. G-đa Nina Stojanović iz <strong>Tempus</strong> kancelarije ukazala je učesnicima na novoobjavljene dokumente sa sajta<br />

Izvršne agencije: Financial Information Kit i Report on Factual Findings on the Financial report sa kojima učesnici<br />

projekata moraju biti upoznati. Ona je napravila uporedni pregled najčešćih zamerki u finansijskom menadžmentu<br />

projektima po kategorijama troškova (honorari, putni troškovi, oprema, štampanje i drugi troškovi) i dala savete o<br />

tome kako se oni mogu preduprediti. G-đa Marija Šola, sa Univeziteta u Beogradu je govorila o finansijskom<br />

mendžmentu projektima oslanjajući se na primere i rešenja sa svog univerziteta. G-đa Šola je istakla da je izuzetno<br />

važno postupati u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i navela primer razlike između Ugovora o delu i Ugovora<br />

o autorskom delu u okviru <strong>Tempus</strong> kategorije honorara za rad na projektu. G-đa Šola je takođe dala savete u vezi sa<br />

revizijom, i istakla značaj konsultovanja domaćih revizora u cilju pomoći i pripreme za kontrolu iz Brisela.<br />

Spomenuto je takođe da Izvršna agencija Evropske komisije može zatražiti i vanrednu verifikaciju trošenja sredstava<br />

na projekima, i to pre podnošenja srednjoročnog ili završnog izveštaja, ostavljajući veoma kratak rok za podnošenje<br />

dokumenata. Stoga je uredno vođena i blagovremeno sređena finansijska dokumentacija u projektima dodatno<br />

važna.<br />

U drugom delu koordinativnog sastanka održane su dve paralelne radionice – jedna sa uputstvima za izradu<br />

srednjoročnog i druga za izradu završnog izveštaja o projektima a predstavljena su i dva primera dobre prakse sa<br />

univerziteta u Srbiji.<br />

[20]


G-đa Jasmina Gajić iz <strong>Tempus</strong> kancelarije je objasnila koja je svrha izveštavanja kada je projekat na sredini<br />

sprovođenja i tom prilikom navela sledeće razloge: prvi - što će se svi učesnici projekta upoznati sa njegovim<br />

napretkom na drugim partnerskim institucijama; drugi - što će tako koordinator a i ostali učesnici u projektu, moći<br />

da provere da li su i dalje na dobrom putu u radu; treći - podnošenje srednjoročnog izveštaja je potrebno kako bi<br />

Izvršna agencija imala uvid dokle se sa projektom stiglo i kako se isti sprovodi do datog momenta.<br />

Kada je u pitanju sadržaj uzveštaja, posebno je naglašeno da mora postojati doslednost izveštaja u odnosu na radni<br />

plan. Ukoliko nešto nije urađeno, ili ako je nešto urađeno dodatno, sve se mora navesti. Takođe, ukoliko je došlo do<br />

revizije nekog segmenta projekta u odnosu na radni plan, srednjoročni izveštaj je poslednja prilika da se to<br />

predstavi. G-đa Gajić je u tom smislu dala preporuku da se uvek prati logička matrica iz prijave projekta.<br />

U nastavku radionice, kratku prezentaciju održao je i profesor Miladin Stefanović, ispred Univerziteta u Kragujevcu.<br />

Projekat ISIS, čiji je koordinator, predstavlja primer dobre prakse. Profesor Stefanović je preporučio prisutnima da<br />

počnu sa pisanjem izveštaja na vreme, vode uredne beleške o dešavanjima na projektu i redovno ih dopunjavanju,<br />

kako ne bi bilo problema kada se približi rok za predaju izveštaja. Čim srednjoročni izveštaj bude odobren, treba<br />

početi sa pisanjem finalnog izveštaja. Profesor je takođe savetovao da se, kada stigne odgovor na podneti izveštaj<br />

od Izvršne agencije, svi akteri konzorcijuma obaveste o eventualnim zamerkama i savetima koje je dala Agencija, a<br />

sve u cilju unapređenja projekta. Zarad javnosti u radu i preglednosti, preporučljivo je da se sve aktivnosti i sva<br />

dokumenta redovno kače na sajt projekta. Takođe, nakon svake mobilnosti, treba odmah sve ubaciti u tabele, i tako<br />

sprečiti da se kasnije neka aktivnost pogrešno zabeleži ili zaboravi.<br />

Do sada su samo dva projekta iz Srbije podnela završni izveštaj, te je smisao druge radionice bio da se pomogne<br />

onima koji se tek nalaze pred ovim zahtevnim zadatkom. Svoje iskustvo u pisanju završnog izveštaja predstavila je<br />

prof. Vera Marković sa Univerziteta u Nišu, koja je učestovala u pisanju izveštaja za projekat SIQAS. Prof.<br />

Marković je istakla da je neophodno čuvati sva dokumenta na jednom mestu, budući da period od dva meseca koliko<br />

je dato za pisanje izveštaja, nije dovoljan da bi se oni naknadno pribavljali. Ukazala je i na važnost timskog rada, tj.<br />

da koordinator projekta delegira zadatke drugim članovima svog tima, kao i partnerskim institucijama, budući da je<br />

teško da samo jedna osoba vodi računa o svemu. Prof. Marković je savetovala učesnicima da, pored ljudskih, dobro<br />

organizuju i svoje prostorne i tehničke resurse. Ona je zatim pažnju posvetila finansijskom delu završnog izveštaja.<br />

Detaljan zapisnik i sve prezentacije sa trećeg koordinativnog sastanka možete preuzeti na sledećem linku: http://<br />

www.tempus.ac.rs/news/242/85/Treci-koordinativni-sastanak-<strong>Tempus</strong>-projekata/<br />

[21]


MASTER IZ EVROPSKIH STUDIJA<br />

Univerziteti u Novom Sadu i Nišu, u saradnji sa Univerzitetom „Sofija Antipolis“ u Nici (Francuska)<br />

i Univerzitetom u Frajbergu (Nemačka) uskoro će, po dobijanju rešenja o akreditaciji, raspisati<br />

konkurs za upis studenata na master akademske studije pod nazivom „Evropske studije“ koje su<br />

razvijene u okviru istoimenog <strong>Tempus</strong> projekta. Studije traju jednu godinu (dva semestra). Prvi<br />

semestar se pohađa na Univerzitetu u Novom Sadu ili na Univerzitetu u Nišu, u zavisnosti od toga<br />

koji je univerzitet student upisao, a drugi na jednom od dva evropska univerziteta - Univerzitetu u<br />

Nici ili Univerzitetu u Frajbergu. Nastava će se odvijati na srpskom i engleskom jeziku. Uslov za upis<br />

je da kandidat ima najmanje 240 ESPB. Obavezno je znanje engleskog jezika, a prednost pri upisu<br />

imaju kandidati koji znaju i francuski i/ili nemački jezik.<br />

Šest najboljih studenata sa Univerziteta u Novom Sadu, odnosno četiri studenta sa Univerziteta u<br />

Nišu, koji ispune sve neophodne uslove, dobiće stipendije za finansiranje jednosemestralnog<br />

studijskog boravka na jednom od dva evropska partnerska univerziteta. Dodatne informacije su<br />

dostupne na sajtu projekta http://www.europeanstudies.rs.<br />

Specijalističke studije<br />

“Puštanje leka u promet”<br />

Na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu započela<br />

je realizacija novog studijskog programa akademskih<br />

specijalističkih studija, razvijenog u skladu sa potrebama znanja<br />

za obavljanje poslova odgovorne osobe za puštanje leka u promet<br />

u skladu sa odredbama Zakona o lekovima i medicinskim<br />

sredstvima Republike Srbije i EU Direktive 2001/83/EC<br />

”Medicinal products for human use”.<br />

Program je razvijen kao deo projektnih aktivnosti <strong>Tempus</strong><br />

projekta „Poslediplomsko usavršavanje farmaceuta – korak<br />

napred“ (http://pqpharm.ac.rs), čiji je nosilac Univerzitet u Beogradu, a u saradnji sa kolegama sa Univerziteta u<br />

Griniču, Univerziteta u Dablinu, Univerziteta u Ljubljani i BE-i Instituta iz Ljubljane, kao i uz podršku kolega iz<br />

farmaceutske industrije, Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije i Ministarstva zdravlja Republike Srbije.<br />

U saradnji sa kolegama sa evropskih univerziteta, osmišljeni su nastavni sadržaji i metode koje uključuju elemente<br />

e-učenja, učenja na radnom mestu, uz pristup zasnovan na rešavanju problema i rad u malim grupama. Prva<br />

generacija od 20 polaznika, čija je školarina finansirana iz sredstava Projekta, uspešno privodi kraju aktivnosti na<br />

prvoj godini studija. Mišljenje i komentari polaznika prve generacije predstavljaju dragocen doprinos daljem radu<br />

na unapređenju nastave, a planirano je i njihovo uključivanje u realizaciju nastavnih aktivnosti kao saradnika iz<br />

prakse i mentora za učenje na radnom mestu budućih generacija studenata.<br />

Prof. dr Jelena Parojčić, Farmaceutski fakultet, Univerzitet u Beogradu, koordinator projekta<br />

[22]


Programi za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju<br />

U Beogradu je, krajem septembra, održana završna konferencija projekta Master programi za prekvalifikaciju i<br />

dokvalifikaciju. Do sada je diplomiralo 68 studenata od ukupno 258 upisanih, koliko ih je bilo upisano na novih<br />

osam master programa u dve generacije. Svi univerziteti iz Srbije, koji su učestvovali na ovom projektu, potrudili su<br />

se da kroz saradnju sa Nacionalnom službom za zapošljavanje pruže što bolju podršku studentima. Univerzitet u<br />

Kragujevcu je bio dosta uspešan u ovom pogledu i do sada se zaposlilo 15 od 20 diplomiranih studenata master<br />

studija. Za potrebe projekta je nabavljena i oprema, u iznosu od oko 140.000 evra, koja je sada vlasništvo<br />

Univerziteta u Novom Sadu, Beogradu, Nišu i Kragujevcu.<br />

Ono što razlikuje ove master programe, razvijene u okviru navedenog projekta od ostalih, jeste jedinstvena struktura<br />

studijskih programa, gde polovinu predmeta čine stručni predmeti, a drugu polovinu oni koji su se iz ugla<br />

poslodavaca pokazali kao najpotrebniji, a to su tzv. veštine. Predstavnici poslodavaca koji su takođe učestvovali u<br />

radu na ovom projektu su tokom konferencije istakli da je dragoceno što su dobili opise kompetencija svršenih<br />

studenata. Naveli su, takođe, da bi bilo odlično ukoliko bi dodatak diplome i opisi kompetencija o studijskim<br />

programima koji postoje na univerzitetima i visokim školama uvek bili dostupni, jer samo iz naziva programa ne<br />

mogu da dokuče šta sve diplomirani student zna i gde bi mogao da radi.<br />

PROGRAM PODRŠKE SREDNJOŠKOLCIMA ZA UPIS NA<br />

FAKULTETE U SRBIJI<br />

<strong>Tempus</strong> projekat „Jednak pristup za sve: osnaživanje socijalne dimenzije u cilju jačanja Evropskog<br />

prostora visokog obrazovanja“ će tokom školske 2012/13. godine pilotirati program podrške<br />

učenicima srednjih škola za upis na fakultet, kao deo aktivnosti razvijanja sistemske i dugoročne<br />

podrške poboljšanju šansi za dostupnost visokog obrazovanja deci iz rizičnih grupa. Program<br />

podrške će obuhvatiti psiho-socijalne i obrazovne radionice, pripremu učenika za polaganje<br />

prijemnog ispita, kao i kontinuiranu psiho-pedagošku podršku. Realizacija programa će započeti u<br />

decembru 2012. Na univerzitetima u Beogradu (Univerzitet u Beogradu i Univerzitet umetnosti u<br />

Beogradu), Nišu, Novom Sadu i Novom Pazaru.<br />

U okviru projekta će biti odabrano 50 učenika IV razreda srednjih stručnih škola i škola za decu sa<br />

smetnjama u razvoju. Kriterijumi za izbor učenika su: obrazovni nivo, socio-ekonomski status<br />

porodice, školski uspeh učenika, kao i motivisanost učenika za studiranje. Prednost će imati učenici<br />

iz ruralnih oblasti, učenici romske nacionalnosti, učenici sa hendikepom, učenici bez roditeljskog<br />

staranja i iz porodica sa jednim roditeljem. Svi troškovi učešća u programu podrške biće pokriveni<br />

projektom, odnosno biće besplatni za sve izabrane učenike. Nedavno je završen konkurs za učešće u<br />

Programu za one koji žele da upišu Univerzitet u Beogradu ili Univerzitet umetnosti i očekuje se da<br />

se process izbora kandidata završi do 30. novembra.Više informacija o projektu, kao i o konkursu za<br />

upis na ovaj program je dostupno na sajtu projekta www.equied.ni.ac.rs<br />

[23]


Specijalističke studije<br />

Multimedijalne tehnologije i<br />

digitalna televizija<br />

Specijalističke studije Multimedijalne tehnologije i digitalna televizija<br />

(MTDTV) otpočele su 15.10.2012. godine. Školovanje prve generacije<br />

studenata na ovom studijskom programu se finansira iz sredstava <strong>Tempus</strong><br />

projekta kojim koordinira Visoka škola elektrotehnike i računarstva<br />

strukovnih studija.<br />

Izbor studenata za specijalističke studije Multimedijalne tehnologije i<br />

digitalna televizija izvršen je putem javnog konkursa. U skladu sa<br />

propozicijama konkursa, obavljen je prijemni ispit i izvršeno rangiranje<br />

kandidata na osnovu uspeha na prethodnim osnovnim studijama, testa znanja<br />

iz oblasti multimedija i intervjua. Prvu generaciju studenata specijalističkih<br />

studija MTDTV čine 19 najboljih studenata koji su diplomirali na osnovnim<br />

studijama na studijskom programu Audio i video tehnologije Visoke škole<br />

elektrotehnike i računarstva strukovnih studija u poslednjih desetak<br />

generacija, a koji su u međuvremenu stekli zavidno iskustvo u oblasti audio i<br />

video produkcije i zaposleni su u poznatim organizacijama iz navedene<br />

oblasti. Specijalističke studije MTDTV omogućiće im unapređivanje znanja<br />

i u korišćenju i primeni najnovijih tehnologija.<br />

Nastava će se izvoditi u specijalističkim laboratorijama sudijskog programa<br />

MTDTV: audio studiju, TV studiju, studiju za animaciju i obradu slike,<br />

multimedijalnoj laboratoriji, kao i u multimedijalnom digitalnom<br />

televizijskom studiju, koji je u završnoj fazi realizacije, a čije je opremanje<br />

pomognuto sredstvima iz projekta.<br />

Prof. Ana Savić, koordinator projekta<br />

[24]<br />

PROJEKAT RICUM


KONFERENCIJA<br />

LEANTECH’12<br />

Prva međunarodna naučna<br />

konferencija o Lean<br />

tehnologijama,<br />

LeanTech’12, održana je u<br />

Novom Sadu, u<br />

prostorijama Istraživačkog i<br />

tehnološkog centra pri<br />

Fakultetu tehničkih nauka,<br />

13. i 14. septembra 2012.<br />

godine. Konferenciju je, u<br />

okviru <strong>Tempus</strong> projekta<br />

LeanEA, organizovao<br />

Fakultet tehničkih nauka<br />

Univerziteta u Novom Sadu,<br />

u saradnji sa Univerzitetima<br />

u Beogradu i Kragujevcu.<br />

Na konferenciji je<br />

prisustvovalo oko 50<br />

učesnika, među kojima su<br />

bili izlagači iz Velike<br />

Britanije, Italije, Švedske,<br />

Slovenije, Hrvatske,<br />

Makedonije, Poljske,<br />

Rumunije, Kine, Hrvatske i<br />

Španije.<br />

Svi radovi izloženi na<br />

konferenciji će biti štampani<br />

u celosti u zborniku radova,<br />

koji će biti dostupan i u<br />

elektronskoj formi na<br />

stranici -<br />

www.leanea.uns.ac.rs.<br />

Master studije iz primenjene<br />

statistike<br />

Master studijski program “Primenjena statistika” razvijen je u okviru<br />

<strong>Tempus</strong> projekta “Master programme in Applied Statistics – MAS” na<br />

univerzitetima u Novom Sadu, Beogradu i Nišu, a za sada je završen proces<br />

akreditacije na Univerzitetu u Novom Sadu. Ovaj master program traje dve<br />

godine i nosi 120 ESPB bodova. Student može da izabere jedan od četiri<br />

modula: Biomedicina, Ekonomija, Društvene nauke i Tehničke nauke. Na<br />

kraju odslušanih kurseva i odrađene prakse brani se master rad.<br />

Prva generacija studenta upisana je školske 2011/12. godine (22 studenta).<br />

Uslov za drugu godinu je steklo 17 studenata, a trenutno je u toku upis druge<br />

generacije studenata na prvu godinu. Raspisan je konkurs za 20 budžetskih<br />

mesta. Za studente druge godine organizuje se obavezna praksa u<br />

Republičkom zavodu za statistiku. Master radovi treba da budu fokusirani na<br />

realne probleme i da daju rezultate primenjive u praksi. Iz tih razloga,<br />

planiran je i drugi deo prakse koji studenti provode u odgovarajućoj ustanovi<br />

u odnosu na temu završnog rada. Na studije se primaju studenti koji su<br />

završili osnovne studije na bilo kom fakultetu, i uspeh na prethodnim<br />

studijama nosi 10 bodova (od ukupno 100). Prijemni ispit koji se sastoji od<br />

50 zadataka iz matematike, 20 zadataka iz opšte kulture i 20 zadataka iz<br />

engleskog nosi 90 poena.<br />

Ovaj program je široko interdisciplinaran i nastavu izvode profesori sa osam<br />

fakulteta novosadskog univerziteta u okviru Centra za primenjenu statistiku.<br />

Studenti prve generacije su prethodno završili osnovne studije na nekoliko<br />

različitih fakulteta, najveći broj njih je završilo Filozofski fakultet,<br />

Ekonomski fakultet, Prirodno-matematički fakultet, Fakultet tehničkih nauka<br />

i dr. U okviru <strong>Tempus</strong> projekta kupljena je oprema i statistički softver i tako<br />

je opremljena specijalizovana učionica za izvođenje ovog programa.<br />

Image courtesy of ddpavumba at FreeDigitalPhotos.net<br />

[25]


MASTER PROGRAM RURALNI RAZVOJ I<br />

AGROTURIZAM<br />

U okviru <strong>Tempus</strong> projekta „Western Balkan Rural Extension Network<br />

trough Curriculum Reform – WBREN“ oformljen je i ove godine<br />

akreditovan master program “Ruralni razvoj i agroturizam” na<br />

Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Ovaj studijski program<br />

namenjen je obrazovanju stručnjaka koji su u svojoj budućoj<br />

profesionalnoj orijentaciji zainteresovani za doprinos razvoju ruralnih<br />

zajednica, njihovih (ruralnih) ekonomija, doprinos modelu održivog<br />

razvoja društva, „zelenog rasta“ i multifunkcionalnosti poljoprivrede<br />

kao i razvoju agroturizma.<br />

Studenti će kroz ovaj master steći multidisciplinarno znanje iz većeg<br />

broja društvenih, naročito ekonomskih, agroekonomskih, socioloških,<br />

ali i poljoprivrednih nauka. Po završetku mastera, oni će biti<br />

osposobljeni za donošenje odluka u skladu sa potrebama ostvarenja<br />

društvenog razvoja ruralnih područja, kao i za sistematsko kreiranje<br />

adekvatnih politika ruralnog razvoja, planiranje, projektovanje i<br />

upravljanje procesima na polju ruralnog razvoja i agroturizma i<br />

relativno brzog profesionalnog uključivanja u rešavanje realnih<br />

problema u vezi sa ruralnim razvojem u Srbiji.<br />

Master program traje godinu dana i usaglašen je sa evropskim<br />

standardima u pogledu uslova upisa, trajanja studija, sticanja diplome<br />

i načina studiranja. Studenti su obavezni da polože ukupno deset<br />

predmeta, šest obaveznih (Ruralni razvoj, Ruralna ekonomija,<br />

Sociologija sela, Ruralna ekologija, Ruralni turizam i Menadžment<br />

turističkih destinacija) i četiri izborna. Lista izbornih predmeta sastoji<br />

se od više od četrdeset predmeta iz ekonomske, agroekonomske i<br />

agronomske oblasti kao i iz drugih oblasti po izboru. Svi predmeti su<br />

jednosemestralni. Student na kraju studija, položivši sve ispite i<br />

odbranivši master rad, stiče zvanje master menadžer sa bližom<br />

odrednicom u diplomi Ruralni razvoj i agroturizam.<br />

Trenutno je u toku upis prve generacije studenata master studija<br />

“Ruralni razvoj i agroturizam”.<br />

[26]<br />

Photo credit: Martin LaBar /<br />

Foter / CC BY-NC


REFLESS PROJEKAT - NOVI MASTER PROGRAMI IZ<br />

FILOLOGIJE<br />

U okviru <strong>Tempus</strong> projekta REFLESS (Reforming foreign language studies in Serbia<br />

(www.refless.rs), formirana su dva nova master programa koji se nalaze u procesu akreditacije i<br />

očekuje se da do kraja zimskog semestra raspišu konkurs za upis studenata. To su master program<br />

Konferencijsko prevođenje i prevođenje i Master program za srpski jezik kao strani.<br />

Nakon usklađivanja ishoda učenja, odlučeno je da Master iz konferencijskog prevođenja i<br />

prevođenja bude zajednički master pet univerziteta (Univerzitet u Beogradu, Univerzitet u Novom<br />

Sadu, Univerzitet u Kragujevcu, Univerzitet u Strazburu i Univerzitet u Gracu). Master će trajati<br />

dve godine i nositi ukupno 120 ESPB. Predviđeno je da prve godine bude upisano oko 50 kandidata<br />

u prvu godinu studija na master za prevođenje, s tim što će se na drugoj godini odvojiti grupa od 10<br />

najboljih studenata za konferencijsko prevođenje. Na prvoj godini studija, koja će biti opšteg<br />

karaktera, predmeti su: Srpski kao A jezik, engleski/ nemački/francuski kao B ili C jezik, Teorija<br />

prevođenja i usmenog prevođenja, Tehnike prevođenja i usmenog prevođenja, Prevođenje,<br />

Konsekutivno prevođenje, Uvod u profesionalno polje, Evropski pravni sistem i institucije,<br />

Istraživanje u procesu prevođenja i usmenog prevođenja. Na drugoj godini studenti će moći da<br />

biraju između tri modula: 1) Konferencijsko prevođenje (ukoliko polože kvalifikacioni ispit), 2)<br />

Stručno prevođenje i 3) Audiovizuelno prevođenje. Obavezni predmeti na drugoj godini su: 1)<br />

Prevodilačke tehnologije, 2) Vodič za razvoj karijere i radna etika, 3) Priprema za završni rad i<br />

stručna praksa. Oprema koja će se koristiti na predavanjima je u skladu sa svim standardima<br />

preporučenim od strane Evropske komisije. Struktura i sadržaj ovog master programa prate u<br />

najvećoj mogućoj meri strukturu i sadržaje EMCI (European Masters in Conference Interpreting).<br />

Master studije iz srpskog jezika kao stranog sprovode univerziteti u Beogradu i Novom Sadu i<br />

trajaće godinu dana sa ukupno 60 ESPB. Obavezni predmeti u prvom semestru su: Akademsko<br />

pisanje, Metodika nastave srpskog kao stranog, Primenjena gramatika, Govorna kompetencija u<br />

srpskom kao stranom. Student će birati jedan od sledećih izbornih predmeta: 1) Specijalni kurs:<br />

Lingvokulturologija, 2) Specijalni kurs: Leksikologija srpskog jezika, 3) Nacionalno u književnosti,<br />

4) Kulturna istorija Srba i odnos prema drugim kulturama. U drugom semestru student je dužan da<br />

uradi Studijski istraživački rad (20 časova nedeljno) i diplomski rad.<br />

Photo credit: Shawn Econo / Foter / CC BY-NC-SA<br />

[27]


2.3 Erazmus Mundus za<br />

institucije - rezultati<br />

konkursa<br />

U poslednjem konkursu za projekte, u okviru Akcije 1<br />

Erazmus Mundus programa, lista zajedničkih master<br />

programa proširena je za 30 novih, tako da je za<br />

konkurisanje za stipendije sada dostupno 138 programa.<br />

U okviru iste akcije, postojećem broju od 34 programa<br />

zajedničkih doktorskih studija dodato je 9 novoizabranih<br />

programa, što čini ukupno 43 programa za doktorske<br />

studije.<br />

Erazmus Mundus Akcija 2 (ili tzv. „mreže razmene“) u<br />

ovom konkursu sadrži dva nova projekta. Pored projekta<br />

JoinEU-SEE, koji je reizabran i ove godine, studenti,<br />

nastavnici i saradnici iz Srbije imaće mogućnost da odu<br />

na cele studije ili na razmenu u okviru jos dve mreže -<br />

BASILEUS IV i SIGMA. U okviru mreže JoinEU SEE<br />

partneri iz naše zemlje su univerziteti iz Novog Sada i<br />

Beograda, u mreži BASILEUS IV univerziteti iz<br />

Beograda, Novog Sada i Kragujevca (Univerzitet u Nišu<br />

je pridruženi partner), a u novoizabranoj mreži SIGMA<br />

učestvuju univerziteti iz Beograda, Niša i Novog Sada.<br />

U Akciji 3 programa Erazmus Mundus, koja za cilj ima<br />

pružanje podrške projektima usmerenim ka promovisanju<br />

vidiljivosti, prepoznatljivosti i dostupnosti Evropskog<br />

prostora visokog obrazovanja u svetu, kao partner iz naše<br />

zemlje, u okviru projekta EM-ACE: Promoting Erasmus<br />

Mundus Towards European Students: Activate,<br />

Communicate, Engage, uključen je Univerzitet u<br />

Beogradu.<br />

Novi konkurs za projekte u okviru programa Erazmus<br />

Mundus biće objavljen na sajtu Izvršne agencije<br />

http://eacea.ec.europa.eu/erasmus_mundus/funding/<br />

higher_education_institutions_en.php<br />

Erasmus Mundus Akcija 3 – projekat EM-iDEA<br />

EM–iDEA (Bringing the Erasmus Mundus community<br />

together to disseminate, exchange and act) je projekat<br />

izabran za finansiranje 2011. godine u okviru Akcije 3<br />

Erazmus Mundus programa. U projektu, koji vodi<br />

Univerzitet u Bordou, učestvuje Univerzitet u Novom<br />

Sadu.<br />

[28]<br />

Početkom oktobra na Univerzitetu u Novom Sadu<br />

organizovana je regionalna konferencija, kao deo<br />

aktivnosti ovog projekta. Glavne teme konferencije bile<br />

su zajednički studijski programi uspostavljeni kroz<br />

<strong>Tempus</strong> i Erazmus Mundus projekte na teritoriji<br />

Zapadnog Balkana. Drugi deo konferencije bio je<br />

okrenut ka rezultatima anketa i istraživanja koji će biti<br />

korišćeni kao alati za upravljanje i ocenjivanje kvaliteta<br />

zajedničkih studijskih programa.<br />

Projekat je namenjen, pre svega, akademskom i<br />

administrativnom osoblju kao i koordinatorima<br />

međunarodnih zajedničkih programa, a zatim i<br />

predstavnicima visokoškolskih institucija koje imaju<br />

razvijenu međunarodnu saradnju. Studenti i doktorski<br />

kandidati iz zemalja EU i Zapadnog Balkana indirektno<br />

će imati koristi od ovog projekta kroz unapređene<br />

zajedničke studijske programe.<br />

Planirano je da se kroz projekat uspostavi i nezavisna<br />

asocijacija EM koordinatora – Erasmus Mundus<br />

Concilium, koja bi razvila i biznis plan kako bi se<br />

aktivnosti, započete na ovom projektu, nastavile i posle<br />

završetka projekta.<br />

Više informacija o ovom projektu može se naći na sajtu<br />

projekta: http://www.em-concilium.eu.<br />

Erazmus Mundus Akcija 3 – projekat ACE<br />

Od 2012. godine Univerzitet u Beogradu prvi put<br />

učestvuje u projektu Akcije 3, Erazmus Mundus<br />

programa. U okviru Evropske unije javio se problem pri<br />

izjednačavanju termina Erazmus Mundusa sa originalnim<br />

Erazmus programom zbog sličnosti u imenu. Naime,<br />

veliki procenat studenata u EU ne zna da su to različiti<br />

programi. Jedna od posledica ove situacije je da se<br />

mnogo manji broj studenata iz EU prijavljuje za Erazmus<br />

Mundus master i doktorske studije u odnosu na studente<br />

iz zemalja koje nisu članice EU. Cilj Erasmus Mundus<br />

ACE (Activate Communicate Engage) projekta je<br />

promovisanje Erazmus Mundus stipendija među EU<br />

studentima i povećanje svesti o stipendijama i projektima<br />

u okviru Erazmus Mundus programa, naročito o<br />

programima na nivou master studija.<br />

Partneri na projektu su: La Sapienza Univerzitet iz Rima,<br />

kao koordinator projekta, UNICA, Kapums Franciske,<br />

Univerzitet u Gentu, Alumni Erazmus Mundus studenata<br />

(EMA), Univerzitet u Beogradu i Univerzitet u<br />

Melburnu.


2.5 PROGRAM ZA CELOŽIVOTNO UČENJE - REZULTATI<br />

PRETHODNOG KONKURSA I NOVI KONKURSNI ROKOVI<br />

Izvršna agencija Evropske komisije za praćenje programa iz oblasti obrazovanja, kulture i medija objavila je<br />

spiskove prijava projekata odobrenih za finansiranje za sve delove Programa za celoživotno učenje-<br />

Komenijus, Erazmus, Grundvig, Leonardo, Transverzalni potprogram i Žan Mone. Pregled prijava u kojima<br />

učestvuju i organizacije iz Srbije možete pogledati u nastavku.<br />

PROJECT<br />

REFERENCE<br />

NUMBER<br />

527585-<br />

LLP-1-2012-1-<br />

NO-COMENIUS-<br />

CMP<br />

527525-<br />

LLP-1-2012-1-<br />

DE-COMENIUS-<br />

CNW<br />

528117-<br />

LLP-1-2012-1-<br />

FR-LEONARDO-<br />

LMP<br />

527860-<br />

LLP-1-2012-1-SI-<br />

GRUNDTVIG-<br />

GMP<br />

526752-<br />

LLP-1-2012-1-<br />

BE-<br />

GRUNDTVIG-<br />

GMP<br />

PROJECT TITLE SUB-<br />

PROGRA<br />

MME<br />

Identifying the Logic structure<br />

of languages by use of new<br />

Interactive mobile services, new<br />

diagnostic training methods for<br />

development of Key<br />

competences, and new<br />

Evaluation methods introducing<br />

assessment for learning<br />

practices<br />

Science Holiday Camps in<br />

Europe<br />

ECVET Earthbuilding Europe -<br />

Provide Instructions and<br />

Resources for Assessment<br />

and Training in Earthbuilding<br />

[29]<br />

COORDINATOR PARTNERS<br />

FROM RS<br />

Comenius HiST Contract<br />

Research, NO<br />

Comenius Martin-Luther-University<br />

Halle-Wittenberg, DE<br />

Leonardo<br />

da Vinci<br />

Financial Literacy for the Roma Grundtvig<br />

Telecentre Multimedia<br />

Academy<br />

Centre international de<br />

la construction en terre,<br />

FR<br />

Razvojno izobraņevalni<br />

center Novo mesto, SI<br />

Grundtvig Telecentre-Europe<br />

AISBL, BE<br />

Osnovna škola<br />

"Drinka<br />

Pavlovic"<br />

Centar za<br />

promociju nauke<br />

Kuća Čuvarkuća<br />

Ekonomski<br />

fakultet,<br />

Univerzitet u<br />

Nišu<br />

Međunarodna<br />

mreža pomoći


527855-<br />

LLP-1-2012-1-<br />

UK-ERASMUS-<br />

ENW<br />

526259-<br />

LLP-1-2012-1-FR-<br />

ERASMUS-ENW<br />

527696-<br />

LLP-1-2012-1-<br />

DE-ERASMUS-<br />

ENW<br />

Networking to enhance the use<br />

of economics in animal health<br />

education, research and policy<br />

making in Europe and beyond<br />

European Chemistry and Chemical<br />

Engineering Education Network 2<br />

Children's Rights Erasmus<br />

Academinc Network<br />

528692 Enhancement of Education and<br />

Continuous<br />

530-971-<br />

LLP-1-2012-1-<br />

BE-KA3-KA3NW<br />

531134-<br />

LLP-1-2012-1-<br />

BG-KA3-KA3MP<br />

531192-<br />

LLP-1-2012-1-SE-<br />

KA4-KA4MP<br />

531194-<br />

LLP-1-2012-1-LV-<br />

KA4-KA4MP<br />

Training in European Economic<br />

Integration<br />

in the Region South Serbia<br />

Uniting Europe through Digital<br />

Empowerment<br />

Serious Games for Social &<br />

Creativity Competencies<br />

Possibilities - The social<br />

economy innovation marketing<br />

toolbox<br />

Dissemination and Exploitation<br />

via Libraries: for Success and<br />

Sustainability of LLP Results<br />

Image courtesy of Ambro at FreeDigitalPhotos.net<br />

Erasmus The Royal Veterinary<br />

College, UK<br />

Erasmus Ecole Supérieure de<br />

CHimie Physique<br />

Electronique de Lyon, FR<br />

Erasmus Freie Universität Berlin,<br />

DE<br />

Jean<br />

Monnet<br />

Transversal<br />

subprogramme<br />

Transversal<br />

subprogramme<br />

Transversal<br />

subprogramme<br />

Transversal<br />

subprogramme<br />

[30]<br />

Univerzitet u Nišu,<br />

Prof Boban Stojanović<br />

Telecentre-Europe<br />

AISBL, BE<br />

ПУ "Паисий<br />

Хилендарски" - клон<br />

Смолян, BG<br />

LO-distriktet<br />

Västsverige, SE<br />

SIA Baltic Bright<br />

Mācību un konsultāciju<br />

centrs, LV<br />

Ministarstvo<br />

poljoprivrede<br />

Univerzitet u<br />

Beogradu<br />

Pravni fakultet,<br />

Univerzitet Union<br />

Međunarodna<br />

mreža pomoći<br />

Beogradska<br />

otvorena škola<br />

Savez<br />

samostalnih<br />

sindikata<br />

Vojvodine<br />

Bibiloteka grada<br />

Beograda


Izvršna agencija je otvorila i novi, poslednji konkurs za projekte unutar Programa za celoživotno<br />

učenje - LLP 2013. Sve vrste institucija formalnog i neformalnog obrazovanja i razne druge<br />

institucije iz Srbija, kao i prethodne godine, mogu da učestvuju u centralizovanim delovima<br />

programa, tj. u multilateralnim projektima, mrežama i pratećim merama za koje se prijave šalju u<br />

Izvršnu agenciju Evropske komisije (EACEA). U fokusu projekata nalazi se uvek jedan ili više nivoa<br />

obrazovanja, obuke i saradnja zaposlenih u oblasti obrazovanja i obuka za rad razvoja inovativnih<br />

metoda i podsticanja učenja kroz ceo život. Zvanični vodič za konkurisanje i prateća dokumentacija<br />

nalaze se na sledećem linku:<br />

http://eacea.ec.europa.eu/llp/funding/2013/index_en.ph<br />

Konkurs za potprograme Komenijus, Leonardo da Vinči, Erazmus i Grundvig otvoren je do 31.<br />

januara 2013. godine. Konkurs za potprogram Žan Mone otvoren je do 15. februara 2013. godine, a<br />

za Transverzalni potprogram do 28. februara 2013. godine.<br />

Srbija je po prvi put ove godine mogla da učestvuje i u specifičnom konkursu unutar Transvezalnog<br />

potprograma (KA1 – saradnja u oblasti obrazovnih politika – LLP ECET 2012). Bilo je moguće<br />

prijaviti projekte koji su usmereni ka:<br />

1.Podizanju svesti o strateškim ciljevima Evrope za oblasti obrazovanja i obuka (ET 2020)<br />

2.Uvođenju inovativnog okruženja za učenje uz korišćenje ICT (“kreativne učionice”), a u vezi sa<br />

prioritetima ET 2020 i Evropa 2020.<br />

Specifičnost LLP ECET konkursa je u tome što je bio usmeren na nacionalna i regionalna<br />

ministarstva u čijoj nadležnosti se nalaze obrazovanje, obuke i celoživotno učenje. U projekte se ipak<br />

mogle uključiti i druge organizacije, javne i privatne institucije aktivne u razvoju i sprovođenju<br />

politike celoživotnog učenja (razni socijalni partneri), kao i organizacije čije su aktivnosti direktno<br />

povezane sa sektorom obrazovanja i obuka, kao i sve vrste institucija formalnog i neformalnog<br />

obrazovanja.<br />

Image courtesy of Clare Bloomfield at FreeDigitalPhotos.net Image courtesy of photostock at FreeDigitalPhotos.net<br />

[31]


2.6 Komenijus projekat iLIKE:<br />

(The Interactive Language Casting Initiative - development<br />

of knowledge and Entrepreneurship in basic writing skills)<br />

Kažu da se dobar glas daleko čuje, pa je dobar glas o Osnovnoj školi<br />

“Drinka Pavlović” stigao čak do Norveške. Pre godinu dana primili smo<br />

mejl od koordinatora projekta iLike, sa HiST Univerziteta iz Trondhajma, u<br />

Norveškoj, sa predlogom za saradnju i partnerstvo u navedenom projektu.<br />

Tokom prepiske koja je usledila, izrazili smo entuzijazam i veliku želju za<br />

saradnjom zbog čega smo, nakon selekcije, i izabrani za jednog od partnera<br />

na projektu, a ujedno smo i jedina smo škola iz zemlje koja nije članica EU.<br />

Inače, HiST Univerzitet tradicionalno sarađuje sa Univerzitetom u<br />

Beogradu, ali je ovo prvi put da se radi o projektu koji se tiče nastave<br />

engleskog jezika.<br />

U Evropi postoji tendencija da se obrazovanje bazira na kompetencijama, što<br />

odgovara socijalno-političkom kontekstu 21. veka. Evropski okvir<br />

kvalifikacija za celoživotno učenje osmišljen je sa namerom da utiče na<br />

promene u obrazovnom sistemu. Ključne, preporučene kompetencije ili<br />

kvalifikacije za celoživotno učenje tiču se komunikacije na maternjem i<br />

ostalim jezicima, zatim matematičke, naučne i tehnološke kvalifikacije,<br />

veštine učenja, digitalne veštine, preduzetničke, interpersonalne,<br />

interkulturalne i društvene veštine i sposobnosti kulturalne adaptacije.<br />

Većina navedenih veština je u direktnoj vezi sa jezikom što ukazuje na<br />

njegov značaj u obrazovanju, naročito kada su u pitanju veštine<br />

komunikacije i učenja.<br />

Kada govorimo u učenju stranih jezika, nameću se tri metode učenja u<br />

smislu rasprostranjenosti i upotrebe. Prva je tzv. interaktivna dinamička<br />

metoda (DM) koja se bazira na aktivnom učešću učenika u pričanju i<br />

slušanju novog jezika u realnim, svakodnevnim situacijama. Usvajanje<br />

gramatičkih struktura i reči je postepeno, a od učenika se očekuje da radije<br />

razmišlja na ciljnom jeziku nego da prevodi (da čuje i koristi jezik pre nego<br />

što ga vidi u pisanom obliku). Pisanje se moze realizovati kroz izradu<br />

domaćih zadataka koji utvrđuju ono što je naučeno tokom časa. Metoda<br />

strukturalnog gramatičkog prevoda (GTM) sastoji se u analizi pisanog jezika<br />

uz upotrebu vežbanja prevođenja, čitanja sa razumevanjem i pisanom<br />

imitacijom teksta. Učenje zahteva odlično poznavanje gramatičkih pravila i<br />

memorisanje listi reči. Strukturalna audio-lingvalna metoda (ALM) se bazira<br />

na čestom ponavljanju dijaloga uz podražavanje originalnog dijaloga kako bi<br />

odgovor bio automatski. Čitanje i pisanje su u službi onoga što učenici<br />

vežbaju. U nastavi jezika kombinujem ove tri metode jer sam, kao i većina<br />

nastavnika, u večitoj potrazi za univerzalnom metodom koja bi bila od<br />

pomoći pri učenju stranog jezika. Danas u Evropi nema metode koja se<br />

bazira na adekvatnoj i relevantnoj onlajn alata (metoda) koja bi na<br />

jednostavan način omogućila učenicima da zapaze, razumeju i usvoje<br />

logičke strukture jezika. Takva metoda vodila bi ka razvijanju analitičkog<br />

mišljenja koje olakšava transverzalno učenje jezika.<br />

[32]


Ovakva interaktivna metoda logičkog jezika trebalo bi<br />

da pomogne pojedincima da znatno poboljšaju čitanje i<br />

pisanje, jer jezici, kao i matematika, imaju logičku<br />

građu. Poželjno je koristiti metodu dijagnostičkog<br />

jezičkog obučavanja, pri kojoj bi učenici, koristeći<br />

uslugu logičkog jezika usvajali osnovne veštine i<br />

kompetencije uvidom u realne životne situacije. Oni bi<br />

usvajali jezik kroz interaktivnu, dinamičku izolaciju<br />

“dijagnoza” zasnovanih na slučajevima, kao doktori<br />

prilikom analize bolesti pacijenata.<br />

Metoda logičkog jezika bila bi osmišljena tako da<br />

olakša prepoznavanje problematičnih struktura i<br />

unapredi veštine čitanja i pisanja. Ova metoda bi imala<br />

za cilj da podstakne analitičko razmišljanje (nezavisno<br />

od tematske celine), rešavanje problema, evaluaciju<br />

jezičkih slučajeva i logičko donošenje odluka. Takođe<br />

bi pomagala pojedincima da postave ciljeve, analiziraju<br />

i razvijaju alternative čime se unapređuje<br />

logička struktura jezika.<br />

Mobilna tehnologija, sa jednostavnim pristupom onlajn<br />

resursima orjentisanim ka korisnicima, a koju učenici<br />

imaju na svojim mobilnim uređajima, predstavlja novi<br />

medij za razvoj analitičkog mišljenja koje se odnosi na<br />

bolje razumevanje logičkih struktura u jeziku. To se<br />

može postići kroz razvoj inovativnih, onlajn dijagnostičkih<br />

metoda koje su precizne, struktuirane,<br />

postepene i zahtevaju postavljanje ciljeva, iznalaženje<br />

alternativnih rešenja i evaluaciju implementacionih<br />

pristupa u rešavanju problema.<br />

Mobilna tehnologija nudi dodatne pogodnosti uključujući<br />

upotrebu vizuelnih rečenja na mobilnim<br />

uređajima koja mogu biti osmišljena tako da inspirišu<br />

radoznalost učenika, promovišu kreativnost i povećaju<br />

motivaciju kroz učeničku saradnju u učenju, pri čemu<br />

se proces učenja pomoću testova unapređuje kroz<br />

trenutnu evaluaciju.<br />

Jedan od partnera na projektu biće zadužen za<br />

kreiranje pomenute onlajn metode, a Osnovna škola<br />

“Drinka Pavlović” će biti prva koja će isprobati<br />

program, učestvovati u njegovoj evaluaciji, podnositi<br />

izveštaje i kasnije pratiti sprovođenje pilot-programa u<br />

različitim grupama i zemljama (najverovatnije i u<br />

nekim školama u Srbiji). Učenici ce dobiti neophodne<br />

mobilne uređaje koji će biti u službi sprovođenja<br />

programa. Koristeći mobilne uređaje moći će pojedinačno,<br />

ili u saradnji sa ostalim učenicima ili nasta-<br />

[33]<br />

vnikom, manipulisati rečenicama, kombinovati reči na<br />

razne načine, kreirati nove rečenice na jednostavan i<br />

efikasan način, posmatrati strukturu i značenja glagola<br />

u rečenici i razvijati i ocenjivati novu metodu. Zahvaljujući<br />

najmodernijoj tehnologiji, biće u prilici da koriste<br />

novi kanal za distribuciju i restruktuiranje jezičkog<br />

sadržaja. Evaluaciju i potvrdu će dobijati na licu mesta<br />

od učenika iz odeljenja ili nastavnika. Interakcija,<br />

učenička saradnja, komunikacija i trenutna evaluacija,<br />

neće biti ograničene samo na čas i učionicu, već će biti<br />

moguće i van časa. Program i didaktička metodologija<br />

biće prilagodjeni učenicima starosnog doba od 13-18<br />

godina i za cilj će imati unapređenje logičkog razmišljanja<br />

prilikom usvajanja jezika.<br />

Postoje mnoge debate na temu “Tehnologija neće<br />

zameniti nastavnike, ali će nastavnici koji koriste<br />

tehnologiju zameniti one koji je ne koriste”. Ne znači<br />

nužno da će nastava engleskog jezika postati drastično<br />

bolja ako svi budemo koristili pametne table, mobilne<br />

telephone, iPod uređaje i ostale tehničke proizvode.<br />

Međutim, važno je da se usavršavamo, budemo u toku<br />

sa evropskim obrazovnim trendovima, isprobavamo<br />

nove i drugačije pristupe, ali samo sa jednim ciljem, a<br />

to je da učenike naučimo ciljnom jeziku. Možda ćemo,<br />

na tom putu ka cilju, biti manje ili više kreativni,<br />

staromodni ili moderni u pristupu, ali će nam cilj uvek<br />

biti isti - pružanje znanja.<br />

Kristina Radojičić, nastavnica engleskog jezika,<br />

OŠ „Drinka Pavlović“


2.7 ŽAN MONE MODUL<br />

U okviru potprograma Žan Mone (Key Activity 1, European Module) na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Nišu<br />

od 1. oktobra 2012. godine sprovodi se trogodišnji projekat tj. Žan Mone modul, pod nazivom „Unapređenje<br />

edukacije i kontinuirane obuke iz oblasti evropskih ekonomskih integracija u Južnoj Srbiji“ (Enhancement of<br />

Education and continuous Training in European Economic Integration in the Region South Serbia). Modul će voditi<br />

prof. Boban Stojanović.<br />

Projekat obuhvata niz nastavnih i vannastavnih aktivnosti sa ciljem da se obavi edukacija i kontinuirana obuka iz<br />

oblasti evropske ekonomske integracije, u saglasnosti sa evropskim standardima. Područje na kome će se realizovati<br />

aktivnosti je prostor Južne Srbije na kome vlada ozbiljan deficit u edukaciji iz ove oblasti. Projekat obuhvata izradu<br />

veb-sajta, nastavnog materijala, usavršavanje postojećih i uvođenje novih nastavnih aktivnosti na Univerzitetu u<br />

Nišu i njegovom okruženju. Za ostvarenje pomenutih ambicioznih ciljeva planirana je razmena iskustva sa kolegama<br />

iz regiona i EU sa kojima je već ostvarena saradnja u okviru realizacije <strong>Tempus</strong> projekata. Važnu ciljnu grupu čine<br />

napredni studenti osnovnih studija ekonomije, diplomirani ekonomisti, studenti master i doktorskih studija koji već<br />

rade ili svoju karijeru nameravaju da grade u preduzećima i institucijama koje sarađuju sa EU, kao i studenti<br />

društvenih nauka (filozofija, sociologija, psihologija, istorija, filologija) koji u svom nastavnom programu nemaju<br />

dovoljno obrazovnih sadržaja iz oblasti evropskih integracija.<br />

Nastavne aktivnosti su usmerene i ka novinarima Južne Srbije koji izveštavaju o ekonomskim aspektima evropskih<br />

integracionih procesa, kao i prema organizacijama za zaštitu potrošača. Uz to, deo ciljne grupe je i asocijacija<br />

ekonomista, prvenstveno onih koji rade na poslovima direktno ili indirektno povezanih sa poslovanjem preduzeća ili<br />

institucija iz EU. Projektom je predviđena i serija obuka zaposlenih u državnim i lokalnim organima, javnim<br />

službama i nevladinom sektoru. Forma i sadržina kurseva biće kreirana prema potrebama i zahtevima polaznika. Cilj<br />

projekta je da se navedenim grupama pruži edukacija i trening kako bi se povećali institucionalni i ljudski<br />

potencijali na putu Srbije ka EU. Time bi se dao doprinos ekonomskom razvoju južne Srbije i njenom lakšem<br />

uključivanju u ekonomske integracione procese.<br />

Projektom je predviđeno 180 časova nastave u tri školske godine. Deo projekta će se sprovoditi u okviru nastavnih i<br />

vannastavnih aktivnosti na osnovnim, master i doktorskim studijama Univerziteta u Nišu. Drugi značajan deo će se,<br />

prema utvrđenoj dinamici, realizovati u udruženjima novinara, ekonomista, organizacijama za zaštitu potrošača i<br />

vladinim i nevladinim organizacijama sa područja Južne Srbije. Izuzetan ugled koji imaju nosioci Žan Mone<br />

programa obavezuje na izvrsnost. Činjenica da je pomenuti projekat i jedini odobreni projekat ove vrste u Srbiji<br />

nameće dodatni izazov nosiocu da svojim iskustvom, inventivnošću i kreativnošću da dorinos poboljšanju nivoa<br />

znanja i veština ciljnih grupa iz različitih oblasti evropske ekonomske integracije.<br />

Prof. Boban Stojanović, Ekonomski fakultet Univerziteta u Nišu<br />

[34]<br />

„Unapređenje<br />

edukacije i<br />

kontinuirane obuke<br />

iz oblasti evropskih<br />

ekonomskih<br />

integracija u Južnoj<br />

Srbiji“


DEO III<br />

PREDSTAVLJENJE TEMPUS PROJEKATA IZ<br />

ČETVRTOG KONKURSNOG ROKA (2011. GODINA)<br />

NAZIV PROJEKTA ECBAC – Građenje kapaciteta za osnivanje Akademije strukovnih studija južne<br />

Srbije i nacionalne Konferencije visokog strukovnog obrazovanja<br />

KOORDINATOR KaHo Sint Lieven, Gent, Belgija<br />

UKUPAN BUDŽET 790.000 EUR<br />

SAJT PROJEKTA www.ecbac-tempus.com<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

Cilj projekta je da se osnaže kapaciteti već postojeće Konferencije akademija strukovnih<br />

studija, kao i da se na regionalnom nivou integriše osam visokih škola strukovnih studija<br />

kako bi se konstituisala Akademija strukovnih studija južne Srbije u cilju unapređenja<br />

kvaliteta visokog obrazovanja strukvne orijentacije u Republici Srbiji.<br />

Urađena je objektivna komparativna analiza postojećeg stanja u oblasti visokog<br />

obrazovanja strukovne orijentacije u Srbiji sa istom vrstom obrazovanja u Belgiji,<br />

Nemačkoj i Portugaliji. Uspostavljeni su okviri osiguranja kvaliteta Akademije i njenih<br />

službi, kao i okviri kvaliteta studentskog parlamenta pri Akademiji.<br />

Urađeni su prvi koraci ka objedinjenom unpređenju kvaliteta u oblasti<br />

naučnoistraživačkog, izdavačkog i pedagoškog rada.<br />

Planirana je kupovina opreme koja će biti namenjena budućoj Akademiji, a koju će<br />

članice Akademije slobodno moći da koriste po potrebi.<br />

Partneri u projektu su predstavnici privrednog sektora kao što je Regionalna privredna<br />

komora u Nišu i Dom zdravlja u Ćupriji. Oni su imali ulogu konsultanata u definisanju<br />

željenog stepena kompetencija kod svršenih studenata strukovnih škola.<br />

[35]<br />

ECBAC


NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

TEKST<br />

PRIPREMILA<br />

Do sada su održana tri sastanka konzorcijuma: prvi u Nišu, u prostorijama Regionalne<br />

privredne komore, drugi u Kruševcu, u organizaciji Visoke hemijske škole i Visoke škole<br />

za obuku vaspitača i treći u Vranju, na Visokoj školi primenjenih stukovnih studija. Sva<br />

tri sastanka su propraćena od strane lokalnih medija, a izveštaji sa sastanaka i obavljenih<br />

aktivnosti tokom sastanaka dostupne su široj javnosti preko sajta projekta. Nekoliko<br />

nastupa na loklanim TV stanicama i novinski izveštaj u „Prosvetnom pregledu“ samo su<br />

početak ozbiljne promocije projekta.<br />

Planira se intenzivnija saradnja sa Ministarstvom prosvete i nauke kao i uključivanje<br />

Konferencije akademija strukovnih studija kao novog partnera u projektu. U planu je i<br />

publikovanje i formiranje zajedničke platforme za politike kvaliteta u svim oblastima<br />

rada viskoškolskih ustanova, partnera.<br />

Danica Milošević, Visoka tehnička škola strukovnih studija u Nišu<br />

[36]


NAZIV PROJEKTA RICUM - Inoviranje i implementiranje nastavnog programa strukovnih studija u<br />

oblasti Digitalne televizije i multimedija<br />

KOORDINATOR Visoka škola elektrotehnike i računarstva strukovnih studija, Beograd<br />

UKUPAN BUDŽET 737.005,30 EUR<br />

SAJT PROJEKTA www.ricum.edu.rs<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

Projekat RICUM je pokrenut sa ciljem razvoja studija digitalne televizije i multimedija<br />

na prostoru Zapadnog Balkana (Srbija, Crna Gora, Albanija). Postojeće osnovne<br />

strukovne studije će biti inovirane, a biće razvijene i specijalističke strukovne studije iz<br />

oblasti digitalne televizije i multimedija.<br />

Visoka škola elektrotehnike i računarstva strukovnih studija iz Beograda akreditovala je<br />

inovirani studijski program osnovnih strukovnih studija Audio i video tehnologije i novi<br />

studijski program specijalističkih strukovnih studija pod nazivom Multimedijalne<br />

tehnologije i digitalna televizija (MTDTV). Studenti upisani na specijalističke strukovne<br />

studije MTDTV u školskoj 2012/13. godini biće finansirani iz sredstava <strong>Tempus</strong><br />

projekta. Visoka poslovno-tehnička škola iz Užica inovirani nastavni program strukovnih<br />

studija iz oblasti digitalne televizije i multimedija priprema za akreditaciju.<br />

Radio-televizija Srbije i Televizija „Lav“ učestvovali su u definisanju kompetencija<br />

studenata i nadzoru projekta opremanja Regionalnog studija za multimediju i digitalnu<br />

televiziju u Visokoj školi elektrotehnike i računarstva. Zajednica srednjih<br />

elektrotehničkih škola Srbije radi istraživanje ostvarenih ishoda nastavnog procesa<br />

svojih učenika u oblasti multimedije.<br />

Nabavljena je kompletna oprema potrebna za formiranje Regionalnog studija za<br />

multimediju i digitalnu televiziju pri Visokoj školi elektrotehnike i računarstva, u kojem<br />

će studenti iz regiona imati mogućnost da se upoznaju sa najnovijom tehnologijom i<br />

trendovima u razvoju digitalnih TV sistema. Korišćenje ovakve opreme u nastavnom<br />

procesu podrazumeva vežbe za produkciju TV emisija, muzičkih spotova i kratkih<br />

igranih formi. Realizovaće se i produkcija za studentsku televiziju Visoke škole u skladu<br />

sa najsavremenijim tehničkim zahtevima. Pod mentorskim vođstvom renomiranih<br />

stručnjaka iz oblasti TV tehnike i produkcije, studentima je omogućeno da i u<br />

vannastavnim terminima realizuju ideje, projekte i diplomske radove. Osim studenata<br />

tehničkog usmerenja, učešće u radu ovog studija uzimaju i studenti umetničkih<br />

akademija, režiseri, glumci, scenografi, muzičari itd.<br />

[37]<br />

R<br />

I<br />

C<br />

U<br />

M


OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

TEKST<br />

PRIPREMILA<br />

Zavaljujući saradnji sa Radio-televizijom Srbije, Televizijom „Lav“, Radio-difuznim<br />

centrom Crne Gore i Zajednicom srednjih elektrotehničkih škola Srbije, obezbeđena je<br />

stručna praksa za studente pomenutih studijskih programa. Visoka škola elektrotehnike i<br />

računarstva u Beogradu ima kontinuiranu saradnju sa velikim brojem institucija i<br />

pojedinaca koji uzimaju aktivno učešće u svim fazama rada sa studentima, od edukacije,<br />

preko realizacije stručnih praksi do zapošljavanja svršenih diplomaca.<br />

Projekat i teme kojima se on bavi do sada su prezentovane na nekoliko stručnih skupova<br />

u zemlji i regionu. Na skupu Strukovnog udruženja audio-inženjera 2012. (Audio<br />

Engineering Society) održanoj u Budimpešti, u okviru panel diskusije na temu<br />

obrazovanja u svetlu najnovijih tehnoloških trendova, predstavljen je projekat opremanja<br />

Regionalnog TV studija. Istom prilikom razmotrene su i strategije podizanja efikasnosti<br />

nastavnog procesa u ovako specifičnom tehnološkom okruženju.<br />

Na sličan način projekat je predstavljen i na seminaru koji je Visoka škola elektrotehnike<br />

i računarstva održala u saradnji sa Berkli univerzitetom iz Bostona.<br />

Visoka škola elektrotehnike i računarstva strukovnih studija iz Beograda oformila je tim<br />

za programiranje studentske produkcije. Pravilnim usmeravanjem aktivnosti u<br />

Regionalnom TV studiju moguće je realizovati visokokvalitetnu i medijski interesantnu<br />

produkciju koja svoje mesto može veoma lako naći na festivalima i TV programima<br />

nacionalnih i lokalnih televizija. Naša vizija je da u periodu od dve godine od početka<br />

rada Regionalnog TV studija ova produkcija preraste okvire Srbije i regiona i postane<br />

relevantan faktor na mapi kulturnih dešavanja Evrope. Tehničku bazu ove produkcije će<br />

činiti svi studenti visokoškolskih institucija u regionu koje se bave obukom za potrebe<br />

rada u sistemima digitalne televizije.<br />

dr Ana Savić, Visoka škola elektrotehnike i računarstva strukovnih studija iz<br />

Beograda<br />

[38]


InMusWB<br />

NAZIV<br />

PROJEKTA<br />

InMusWB - Uvođenje interdisciplinarnosti u studije muzike na<br />

Zapadnom Balkanu u skladu sa modernim evropskim<br />

perspektivama<br />

KOORDINATOR Univerzitet umetnosti u Beogradu, Fakultet muzičke umetnosti<br />

UKUPAN<br />

BUDŽET<br />

1.076.505,60 EUR<br />

SAJT PROJEKTA www.inmuswb.net<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/<br />

CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA<br />

SVAKOJ OD<br />

INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

− Modernizacija kurikuluma prvog i drugog nivoa studija, razvoj<br />

i uvođenje novih, modernih i fleksibilnih studijskih programa<br />

na sva tri ciklusa studija.<br />

− Razvoj i implementacija permanentnog obrazovanja na<br />

regionalnom nivou.<br />

− Formiranje alumni baze podataka.<br />

Na Fakultetu muzičke umetnosti Univerziteta umetnosti u<br />

Beogradu otvoren je nov studijski program za džez i popularnu<br />

muziku. U saradnji sa partnerskim institucijama definisani su<br />

ishodi učenja i kompetencije i sačinjena je knjiga predmeta za<br />

odsek Džez i popularna muzika. U školskoj 2012/13. godini<br />

upisana je prva generacija od 18 studenata. Na odseku je zaposleno<br />

osam nastavnika i izabrano devet gostujućih profesora. Na master<br />

akademskim studijama za muzikologiju i etnomuzikologiju<br />

urađena je revizija postojećih nastavnih kurikuluma, uvedeni su<br />

novi izborni predmeti koji će biti realizovani sa partnerskim<br />

institucijama, počevši od školske 2012/2013. godine. Na<br />

reformisane studijske programe upisano je ukupno 10 studenata.<br />

Fakultet je akreditovao, posredstvom svog Centra za permanentno<br />

obrazovanje, ukupno 12 kurseva kod Zavoda za unapređenje<br />

obrazovanja i vaspitanja. Do sada je održano četiri kursa sa<br />

ukupno 75 polaznika. Na Akademiji umetnosti Univerziteta u<br />

Novom Sadu izvršena je analiza i revizija studijskih programa za<br />

muzikologiju i etnomuzikologiju i definisani su ishodi učenja i<br />

kompetencije. Pripremljeno je šest kurseva permanentnog<br />

obrazovanja koji su u procesu akreditovanja. Na Univerzitetu u<br />

Kragujevcu, njegovom Filološko-umetničkom fakultetu, radi se na<br />

uvođenju doktorskih studija na studijskim programima za muziku<br />

u medijima i harmoniku, kao i master akademskih studija na<br />

studijskom programu za duvačke instrumente. Akreditacija<br />

studijskih programa za harmoniku i muziku u medijima koji se<br />

uvode na trećem nivou studija trebalo bi da bude okončana u<br />

novembru 2012. Pripremljena su četiri kursa permanentnog<br />

obrazovanja koja bi trebalo da uskoro budu akreditovana. U planu<br />

je objavljivanje Strategije razvoja odseka za muzičku umetnost<br />

kroz <strong>Tempus</strong> projekat.<br />

[39]


NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U SRBIJI<br />

Na Fakultet umetnosti Univerziteta u Prištini, sa privremenim sedištem u Kosovskoj<br />

Mitrovici, otvoren je novi Studijski program za violu na osnovnim akademskim<br />

studijama. Neakademski partneri na projektu su Muzička omladina Beograda,<br />

Udruženje kompozitora Srbije, Radio-televizija Srbije i Zavod za kulturu Vojvodine.<br />

Ove institucije su takođe radile na akreditaciji kurseva permanentnog obrazovanja čija<br />

bi realizacija trebalo uskoro da počne. Pored toga, komunikacija sa akademskim<br />

institucijama povodom tematskog profilisanja kurseva čini se jako dragocenom.<br />

KUPLJENA OPREMA Za Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu iz sredstava projekta kupljeni su<br />

polukoncertni klaviri, marke YAMAHA i KAWAI i četiri nove klavinove. Očekuje se<br />

nabavljanje udaračkih instrumenata. Dopremljeni su takođe i kompjuteri, softver i<br />

studijska oprema. Sva oprema u prostorijama FMU na raspolaganju je svim studentima<br />

i profesorima Fakulteta. Na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu (UNS)<br />

nalaze se profesionalna kamera i digitalni snimač zvuka kao oprema koja će<br />

umnogome doprineti nastavi na modernizovanim kursevima muzikologije i<br />

etnomuzikologije. Na Filološko-umetničkom Fakultetu Univerziteta u Kragujevcu<br />

(UKG) očekuje se isporuka instrumenata (klavira, harmonika i duvačkih instrumenata)<br />

i dopremanje studijske opreme, kamera, softvera, te prateće opreme za duvačke<br />

instrumente. Na Fakultetu umetnosti Univerziteta u Prištini (UP) očekuje se nabavka<br />

računarske i studijske opreme kao i novog YAMAHA pijanina. U toku su dogovori<br />

predstavnika partnerskih akademskih institucija u zemlji oko nabavke literature.<br />

OBLICI SARADNJE<br />

SA NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

Tokom oktobra 2012. planirano je da studenti muzikologije i etnomuzikologije FMU<br />

realizuju stručnu praksu u UKS prilikom organizovanja tribine kompozitora. Radiotelevizija<br />

Srbije napravila je nekoliko priloga o promovisanju <strong>Tempus</strong> projekta u<br />

okviru emisija Ad Libitum autora Silvane Grujić. Saradnja sa Zavodom za kulturu<br />

Vojvodine podrazumevala bi i objavljivanje studentskih radova u okviru publikacija<br />

Zavoda.<br />

Tokom aprila i maja 2012. godine, projekat je predstavljen na susretu dekana regiona<br />

Balkana, na muzikološkom simpozijumu „Music and Paper, Music and Screen“ i na<br />

skupu EPARM European Platform for Artistic Research in Music, održanom u Rimu.<br />

Na dan otvorenih vrata, 19. maja 2012. godine, održan je promotivni koncert<br />

nastavnika novog studijskog programa za džez i popularnu muziku i predstavljen je<br />

dvojezični Informator za buduće studente svih nivoa studija na FMU.<br />

Organizovana je i promotivna džez turneja od 12. do 17. maja 2012.godine, tokom<br />

koje su bile posećene srednje muzičke škole u Skoplju, Podgorici, Leskovcu, Subotici<br />

i Beogradu. FMU u Beogradu je ponudio budućim studentima besplatne pripreme za<br />

prijemne ispite za studijski program Džez i popularna muzika od 20. maja do 10. juna<br />

2012. godine.<br />

Konsultacije i savetodavne posete partnerskih institucija i spoljna evaluacija svih<br />

novootvorenih i modernizovanih studijskih programa od strane Evropske asocijacije<br />

konzervatorija planirana je uskoro. Realizovanje kurseva permanentnog obrazovanja i<br />

kreiranje alumni baze podataka su tekuće aktivnosti. Veruje se da će upis novih<br />

generacija na modernizovane i novootvorene studijske programe i kurseve obezbediti<br />

finansijsku održivost projektnih razultata.<br />

TEKST PRIPREMILE Prof. dr Dubravka Jovičić, dekan FMU, Ana Živčić, saradnik na projektu<br />

[40]


NAZIV<br />

PROJEKTA<br />

CONGRAD - sprovođenje istraživanja o diplomiranim studentima i unapređenje<br />

alumni organizacija u cilju poboljšanja strateškog menadžmenta i povećanja kvaliteta<br />

KOORDINATOR Univerzitet u Bilefeldu, Fakultet za sociologiju, Nemačka<br />

UKUPAN<br />

BUDŽET<br />

SAJT<br />

PROJEKTA<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/<br />

CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

CONGRAD<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA<br />

SVAKOJ OD<br />

INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

988.843 EUR<br />

http://www.congrad.org/<br />

CONGRAD se bavi potrebama visokoškolskih institucija u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i<br />

Hercegovini za unapređenjem strateškog menadžmenta i kapaciteta samoocenjivanja tako<br />

što će ustanoviti sistem prikupljanja kontakt podataka o diplomiranim studentima i<br />

uspostaviti sistem redovnih istraživanja zasnovanih na njihovom anketiranju. Krajnji cilj<br />

ovih istraživanja je poboljšanje kvaliteta studija i evaluacija reforme na visokoškolskim<br />

institucijama. Uzimajući u obzir uslove studiranja i radnu karijeru diplomiranih studenata,<br />

projekat će doprineti boljem uvidu u proces prelaza studenata sa visokog školstva na tržište<br />

rada. Istraživanje o diplomiranim studentima će uključivati prikupljanje, proveru i analizu<br />

podataka nakon čega će uslediti izrada izveštaja. CONGRAD rezultati će biti iskorišćeni za<br />

razvoj plana za buduća istraživanja o diplomiranim studentima koja će uključivati i druge<br />

visokoškolske institutcije na Zapadnom Balkanu. Širenje informacija o projektu planirano je<br />

kroz internet prezentaciju, centre za karijerno savetovanje, događaje kojima će prisustvovati<br />

alumnisti, kao i kroz predstavljanje projekta u medijima. Regionalna konferencija, završni<br />

seminar i publikacija u kojoj će biti objavljeni rezultati istraživanja o diplomiranim<br />

studentima takođe su predviđeni.<br />

Sprovedena je analiza postojećih sistema za prikupljanje podataka na institucijama koje su<br />

deo CONGRAD projekta na osnovu koje je izrađen izveštaj Contact data collection<br />

practices koji je potom dostavljen svim partnerima na projektu.<br />

Održane su obuke zaposlenih u studentskim službama koji rade na prikupljanju i ažuriranju<br />

kontakt podataka. Učesnici projekta iz Srbije su Univerziteti u Beogradu, Novom Sadu i<br />

Kragujevcu i Univerzitet Singidunum, kao i tri visoke tehničke škole u Užicu, Nišu i<br />

Subotici. Institucije učesnice već rade na sistematskom prikupljanju i ažuriranju kontakt<br />

podataka koje će biti zaključeno početkom 2013. godine. Do sada su održana dva važna<br />

seminara. Prvi, na temu Types, modes and relevance for graduate surveys for HEI održan je<br />

u aprilu 2012. godine na Bielefild Univerzitetu i drugi, Conducting graduate surveys in<br />

transition countries, održan u septembru 2012. godine u Pragu.<br />

[41]


KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

TEKST<br />

PRIPREMILA<br />

Planirana je nabavka opreme za fakultete koji učestvuju na projektu. Oprema<br />

(kompjuteri i štampači) će biti raspoređena po fakultetima i koristiće je studentske i<br />

druge službe koje su direktno uključene u realizaciju projekta za kontinuirano<br />

prikupljanje podataka o diplomiranim studentima.<br />

U projektu učestvuje Centar za obrazovne politike kao deo analitičkog tima projekta.<br />

Centar za obrazovne politike je uključen u organizaciju i koordinaciju aktivnosti vezanih<br />

za obuku studentskih službi, kreiranje baza podataka, razvoj upitnika, terenski rad,<br />

analizu podataka, kreiranje izveštaja i razvoj plana za sprovođenje istraživanja o<br />

diplomiranim studentima u budućem periodu.<br />

− Predstavljanje projekta na Univerzitetima u Beogradu, Tuzli, Banja Luci, Nišu,<br />

Novom Sadu i na Univerzitetu Singidunum.<br />

− Predstavljanje projekta u okviru okruklog stola TEMPUS projekta CAREERS u<br />

junu 2012.<br />

− Učešće na Konferenciji Employability of Graduates & Higher Education<br />

Management Systems i predstavljanje CONGRAD projekta u Ljubljani, u<br />

Sloveniji.<br />

Zaposleni u studentskim službama na partnerskim institucijama obučeni su za<br />

prikupljanje i ažuriranje kontakt podataka diplomiranih studenata. Prikupljanje i<br />

ažuriranje kontakt podataka obavlja se simultano na svim partnerskim insitutcijama i<br />

očekuje se da će biti završeno do januara 2013. godine.<br />

Od trenutka priključivanja projektu svi fakulteti su uveli redovnu praksu uzimanja<br />

kontakt podataka od diplomiranih studenata preko formulara koje popunjavaju kada<br />

diplomiraju. Ti kontakt podaci će se koristiti za sprovođenje budućih istraživanja o<br />

diplomiranim studenatima, a u skladu sa potrebama visokoobrazovne institucije.<br />

Formulari kojima se prikupljaju kontakt podaci o diplomiranim studentima deliće se na<br />

fakultetima koji učestvuju u projektu i nakon završetka projekta.<br />

Ivana Živadinović, istraživač, Centar za obrazovne politike<br />

[42]


NAZIV PROJEKTA HEARTS – Razvoj obrazovanja u oblasti ljudskih prava „u srcu visokog<br />

obrazovanja“<br />

KOORDINATOR Univerzitet u Rohemptonu, London, Velika Britanija<br />

UKUPAN BUDŽET 1.049.400,10 EUR<br />

SAJT PROJEKTA Izrada u toku<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

HEARTS<br />

− Širenje ideje o obrazovanju u oblasti ljudskih prava, kao jezgru društvenih vrednosti<br />

na nivou regiona i uspostavljanje osnova za zajedničko ostvarivanje obrazovanja u<br />

ovoj oblasti i jedinstveno delovanje na nivou svih učesnika u projektu - studenata,<br />

nastavnika i ostalih zainteresovanih pojedinaca;<br />

− Realizacija interdisciplinarnih i praktično orijentisanih nastavnih programa i kurseva<br />

za ljudska prava u svakoj partnerskoj instituciji, u skladu sa orijentacijama aktuelnog<br />

Bolonjskog procesa; razvijanje mreže interdisciplinarnih studija na nivou regiona<br />

Univerzitet u Kragujevcu:<br />

Istraživanje je sprovedeno na Pedagoškom fakultetu u Jagodini o ostvarivanju ljudskih<br />

prava (fokus grupe sa studentima, nastavnicima i administrativnim osobljem fakulteta) o<br />

tome tome koliko zaposleni poznaju sadržaje o ljudskim pravima i kakva iskustva, želje i<br />

stavove o mogućnostima ostvarivanja ljudskih prava na Univerzitetu (fakultetu) i široj<br />

društvenoj zajednici imaju. Radi se na obogaćivanje postojećih kurikuluma (pri<br />

akreditovanim studijskim programima) sadržajima iz oblasti ljudskih prava u cilju<br />

njihovog promovisanja. Izmene u silabusima su urađene za sedam nastavnih programa<br />

(pet programa na osnovnim akademskim studijama i dva programa na diplomskim<br />

akademskim studijama – master; pet programa su obaveznog, a dva programa izbornog<br />

karaktera). Realizacija izmenjenih i dopunjenih akreditovanih studijskih programa<br />

započela je školske 2012/13. godine.<br />

Univerzitet u Novom Sadu:<br />

Identifikovane su aktivnosti u vezi sa obrazovanjem za ljudska prava, a pripremljeni su<br />

novi izborni predmeti i revizija postojećih uvođenjem sadržaja o ljudskim pravima. U<br />

toku je izbor i priprema literature za sledeće izborne kurseve na osnovnim, master i<br />

doktorskim studijama: Obrazovanje za ljudska prava, Komunikacija i ljudska prava,<br />

Konflikti, medijacijacioni procesi i rad sa različitostima, Mediji i ljudska prava, Uloga<br />

medija u procesu mirovnog rešavanja konflikata i Obrazovanje za ljudska prava i<br />

demokratija.<br />

Univerzitet u Beogradu:<br />

Na Fakultetu političkih nauka je formiran tim profesora i saradnika čiji je zadatak<br />

unapređenje obrazovanja o ljudskim pravima na fakultetu, sa jasnom namerom da se<br />

postojeći programi i kursevi učine što interdiciplinarnijim. Urađena je analiza postojećih<br />

silabusa, a u fokusu unapređivanja je master programa Međunarodno humanitarno pravo<br />

i ljudska prava. Studenti su uključeni u proces istraživanja potreba za unapređenjem<br />

obrazovanja o ljudskim pravima, a sproveden je i konkurs za studente pod nazivom<br />

Dizajniramo logo projekta.<br />

Predstoji objedinjena nabavka opreme, a biće kupljene digitalne kamere, softver za<br />

obradu filma, dokumentarni filmovi o ljudskim pravima, literatura i akademski časopisi.<br />

Koristiće ih članovi istraživačkog tima u okviru svojih zaduženja i optimalizacije rada na<br />

projektu. Oprema će omogućiti prikupljanje podataka, kreiranje kurikuluma, snimanje,<br />

menaždment projekta, diseminaciju rezultata i sl.<br />

[43]


OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

TEKST<br />

PRIPREMILI<br />

Univerzitet u Kragujevcu planira saradnju sa opštinskim i nevladinim organizacijama.<br />

Plan (ciljevi, zadaci, aktivnosti i njihova vremenska artikulacija) će biti konkretizovan<br />

do kraja oktobra meseca 2012. Univerzitet u Novom Sadu sarađuje sa NVO Helsinški<br />

odbor za ljudska prava u Novom Sadu. Univerzitet u Beogradu, tj. Fakultet političkih<br />

nauka Univerziteta u Beogradu ostvaruje plodnu saradnju sa Međunarodnim komitetom<br />

Crvenog krsta, Beogradskim centrom za ljudska prava, Građanskim inicijativama,<br />

CESID-om i drugim istaknutim nevladinim organizacijama aktivnim u Srbiji.<br />

Univerzitet u Kragujevcu:<br />

Teme projekta su promovisane u radovima učesnika (nastavnici koji od ove školske<br />

godine realizuju pomenute kurikulume sa studentima) nacionalnog skupa sa<br />

međunarodnim učešćem, održanog na Pedagoškom fakultetu u Jagodini na temu Škola<br />

kao činilac razvoja nacionalnog i kulturnog identiteta i proevropskih vrednosti:<br />

obrazovanje i vaspitanje – tradicija i savremenost.<br />

Univerzitet u Novom Sadu:<br />

Učešće na Drugom Kongresu pedagoga Hrvatske Pedagogy and Culture, u Opatiji u<br />

septembru 2012. godine gde je predstavljen rad Education for democracy and human<br />

rights in curriculum, autorki S. Budić, M. Andevski i O.Gajić.<br />

Univerzitet u Beogradu:<br />

Iako je projekat još uvek u relativno ranoj fazi, projektni ciljevi i aktivnosti su<br />

promovisani na Regionalnoj školi o međunarodnom humanitarnom pravu tokom<br />

septembra 2012. godine u Beogradu.<br />

Univerzitet u Kragujevcu:<br />

Odlukom Nastavno naučnog veća Pedagoškog fakulteta u Jagodini, utvrđene su dopune<br />

sadržaja nastavnih predmeta, kao i preporučene literature u akreditovanim studijskim<br />

programima na osnovnim i master studijama što obezbeđuje njihovu realizaciju u<br />

narednim godinama, a time i održivost projekta.<br />

Planirana je saradnja sa drugim univerzitetima, učesnicima u projektu, pri čemu će<br />

nastavnici biti realizatori nastavnih i drugih aktivnosti sa studentima sa drugih fakulteta.<br />

U toku je priprema video-biblioteke za realizaciju nastavnih aktivnosti (pomenutih<br />

programa) na Pedagoškom fakultetu u Jagodini.<br />

Predstoje istraživačke aktivnosti studenata i nastavnika, u funkciji pripreme<br />

međunarodne naučne konferencije o ljudskim pravima, čija je realizacija planirana u<br />

2014. godini, na Pedagoškom fakultetu u Jagodini.<br />

Univerzitet u Novom Sadu:<br />

Priprema objavljivanja monografske publikacije partnera na projektu.<br />

Univerzitet u Beogradu:<br />

Fakultet političkih nauka će u predstojećem ciklusu akreditacije (jesen 2012.)<br />

akreditovati revidirane silabuse kurseva (Ljudska prava I i II, Kultura ljudskih prava,<br />

Međunarodno javno pravo, Međunarodno humanitarno pravo). Članovi tima će biti<br />

obučeni za upotrebu filma u obrazovanju za ljudska prava, a značajno će biti unapređena<br />

bibliotečka građa u oblasti ljudskih prava. Međunarodna saradnja sa ostalih deset<br />

partnera u konzorcijumu HEARTS projekta značajno je unapređena, a podrazumeva i<br />

međuuniverzitetsku razmenu po dva nastavnika unutar regiona Zapadnog Balkana.<br />

mr Dejan Pavlović, Univerzitet u Beogradu<br />

Prof dr Emina Kopas-Vukašinović, Univerzitet u Kragujevcu<br />

Prof dr Olivera Gajić, Univerzitet u Novom Sadu<br />

[44]


NAZIV PROJEKTA CAREERS - Razvoj karijernog vođenja u cilju unapređenja<br />

visokog obrazovanja u Srbiji<br />

KOORDINATOR Univerzitet u Beogradu, Centar za razvoj karijere<br />

UKUPAN BUDŽET 849.557,32 EUR<br />

SAJT PROJEKTA www.careers.ac.rs<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

− razvoj usluga karijernog informisanja, savetovanja i edukacije u cilju unapređenja<br />

zapošljivosti mladih;<br />

− veća dostupnost i raznovrsnost programa karijernog vođenja u institucijama visokog<br />

obrazovanja;<br />

− povećano prepoznavanje značaja karijernog vođenja od strane države, Univerziteta i<br />

socijalnih partnera i razvoj Programa za karijerno vođenje i savetovanje za mlade<br />

između 19 i 30 godina (studente) i Metodologije karijernog vođenja i savetovanja<br />

Centara na visokoškolskim ustanovama.<br />

Svi univerzitetski timovi učestvovali su u izradi publikacije objavljene u martu 2012.<br />

godine pod nazivom Karijerno vođenje na univerzitetima u Srbiji (na srpskom i na<br />

engleskom dostupno na sajtu projekta) u kojoj su, između ostalog, predstavljene sve<br />

postojeće usluge karijernih centara na univerzitetima koje stoje na raspolaganju<br />

studentima, diplomcima i poslodavcima.<br />

Uz učešće predstavnika Ministarstva omladine i sporta predstavnici univerzitetskih<br />

timova boravili su nedelju dana u Velikoj Britaniji u maju 2012. godine i bavili se<br />

analizom tamošnje metodologije rada, elektronskim servisima i usvajali osnovna i<br />

napredna znanja o karijernom informisanju, savetovanju i edukaciji studenata.<br />

Ključno osoblje sa svih univerziteta učesnika zaduženo za realizaciju aktivnosti<br />

karijernog vođenja i savetovanja studenata upoznato je sa pozitivnim primerima i<br />

modelima saradnje sa poslodavcima koji imaju za cilj unapređenje zapošljivosti<br />

studenata i njihovih veština upravljanja karijerom, i to putem publikacije (dostupne na<br />

sajtu projekta), prezentacije i diskusije tokom organizovanog okruglog stola na<br />

Univerzitetu u Novom Sadu (juni 2012. godine).<br />

[45]<br />

CAREERS


NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

TEKST<br />

PRIPREMILA<br />

Formirane su radne grupe za izradu Programa i Metodologije KViS-a za uzrast 19-30<br />

godina koje čine predstavnici Univerziteta, Ministarstva omladine i sporta, Ministarstva<br />

prosvete i Beogradske otvorene škole. Formirana je i Mreža karijernih centara pod<br />

nazivom AKCENT čiji je cilj osnaživanje karijernih univerzitetskih servisa i dugoročno<br />

unapređenje karijernog vođenja u Srbiji.<br />

Planirana oprema treba da omogući modernizaciju veb-sajtova univerzitetskih karijernih<br />

centara i uvođenje e-servisa koji će obezbediti veću i lakšu dostupnost karijernog<br />

vođenja za sve zainteresovane. Pored toga biće opremljen i testiran jedan broj<br />

CAREERS punktova na više lokacija na fakultetima pri univerzitetima koji će biti<br />

dostupan i namenjen studentima, nastavnom i vannastavnom osoblju univerziteta. Nov<br />

portal za osmatranje i orijentaciju, pod nazivom Opservatorija, po isteku projekta ostaje<br />

otvoren i aktivan kroz mrežu saradnika na akademskim i vanakademskim punktovima i<br />

radom članova Asocijacije karijernih centara univerziteta u Srbiji (AKCENT).<br />

U cilju pilotiranja radionica u domenu „soft skills“, ostvarena je saradnja sa agencijom<br />

HRDOnline. Isproban je onlajn upitnik u saradnji sa skolom računara OMEGA;<br />

uspostavljeni su različiti oblici saradnje sa Unijom poslodavaca učešćem u programu<br />

Lekcije iz prakse, pilotiranjem novih programa u saradnji sa kompanijama Coca-Cola<br />

Hellenic, VAST, Google i dr. Predstavljene su mogućnosti saradnje sa poslovnom<br />

zajednicom predstavnicima AmCham-a, IBMa...Equilibrio, Veću Autonomne pokrajine<br />

Vojvodine, NIS-a, Nacionalne službe za zapošljavanje i različitih medija.<br />

− 2nd DEHEMS International Conference 1: Employability of Graduates & Higher<br />

Education Management Systems, Univerzitet u Ljubljani, Slovenija, septembar 2012.<br />

godine<br />

− 3 rd BAYHOST-Donauform, an international conference of career services in the<br />

Danube region and the neighbouring countries, Univerzitet u Regensburgu,<br />

Nemačka, maj 2012. godine;<br />

− Konferencija o povezanosti sistema visokog obrazovanja i tržišta rada u vezi sa<br />

tržištem, Beograd, 22. februar 2012. godine;<br />

− Konferencija Privreda i visoko obrazovanje – preduzetništvo, studentska praksa i<br />

karijerno vođenje, Privredna komora Srbije, Beograd, 11. april 2012. godine.<br />

Studentska konferencija Univerziteta Srbije i Konferencija Univerziteta Srbije podržali<br />

su osnivanje mreže koja će kroz projekat CAREERS inicirati Akademsku resursnu mrežu<br />

Srbije i predstavljati visokoškolski deo sistema karijernog vođenja i savetovanja u Srbiji.<br />

Metodologija programa karijernog vođenja i savetovanja u Srbiji moći će, uz podršku<br />

Ministarstva omladine i sporta i Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja da<br />

postane visokoškolski primer za sistem karijernog vođenja i savetovanja u Srbiji uopšte.<br />

Inicitive na nivou visokoškolskih ustanova povodom prepoznavanja šireg obima<br />

vannastavnih aktivnosti kao relevantnog sadržaja dodatku diplome, biće pokrenute od<br />

strane ovog konzorcijuma. Nacionalna univerzitetska mreža karijenih centara pod<br />

nazivom AKCENT pomoći će dalje osnaživanje karijernih centara.<br />

Dejana Lazić, koordinator projekta<br />

[46]


NAZIV PROJEKTA EDUECO – Obrazovanje nastavnika u oblasti ekološke proizvodnje<br />

hrane i menadžmenta<br />

KOORDINATOR Van Hall Larenstein Fondacija,Univerzitet u Vageningenu, Holandija<br />

UKUPAN BUDŽET 806.799,85 EUR<br />

SAJT PROJEKTA http://edueco.edu.rs/<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

Cilj projekta je razvoj obrazovnih kapaciteta visokoškolskih ustanova u Srbiji, Bosni i<br />

Hercegovini i Crnoj Gori u oblasti održivog ekonomskog razvoja proizvodnje hrane na<br />

osnovu ekoloških principa. U okviru projekta radiće se na razvijanju programa kursa za<br />

srednjoškolske profesore o menadžmentu i proizvodnji ekološke hrane. Pored toga, biće<br />

razvijen sličan kurs namenjen preduzetnicima, menadžerima i savetnicima uključenim u<br />

rad na farmama koje se bave proizvodnjom ekološke hrane. Jedan od rezultata projekta<br />

je i organizovanje mreže u koju će biti uključeni svi učesnici projekta kao i ostale<br />

zainteresovane strane (nevladine organizacije, preduzetnici i proizvođači) pri proizvodnji<br />

organske hrane.<br />

Predstavnici svih akademskih ustanova iz Srbije učestvovali su tokom 2012. godine na<br />

radionicama koje su bile tematski podeljene na Menadžment u ekološkoj proizvodnji<br />

(februar, Vageningen, Holandija), Agrobiznis u ekološkoj proizvodnji (mart, Plovdiv,<br />

Bugarska) i Transfer nauke u praksi u oblasti ekološke proizvodnje (april, Kopošvar,<br />

Mađarska). U okviru svake od ovih radionica prikazana su stanja razvoja menadžmenta i<br />

proizvodnje ekološke hrane u partnerskim EU zemljama. Na prvoj radionici su formirane<br />

radne grupe koje su počele izradu kurikuluma za kurs za srednjoškolske profesore.<br />

Na radionici koja je održana u junu, u Podgorici, predstavljeno je stanje u ekološkoj<br />

proizvodnji hrane u regionu zemalja Zapadnog Balkana. U radu ove učionice učestvovali<br />

su predstavnici srednjih škola iz Srbije. Diskutovalo se o sadržaju kurikuluma, koji je<br />

modifikovan prema zaključcima diskusije.<br />

U okviru projekta je planirana nabavka opreme koja će omogućiti usvajanje novih znanja<br />

u oblasti ekološke proizvodnje hrane na principu očiglednosti, odnosno praktičnih vežbi<br />

u okviru kursa.<br />

Na Univerzitetu Edukons biće instalirana sledeća oprema: sistem za testiranje<br />

zdravstvene bezbednosti hrane i vode, sistem za testiranje kvaliteta hrane i portabl<br />

sistem za testiranje kvaliteta zemljišta.<br />

Na Agronomskom fakultetu u Čačku (Univerzitet u Kragujevcu) biće nabavljena oprema<br />

za demonstraciju uzorkovanja i utvrđivanja kvaliteta zemljišta na kojem se planira<br />

organska biljna proizvodnja.<br />

Biće nabavljena i pomoćna oprema (personalni kompjuteri, prateći softver, video<br />

projektori i štampači, plazma TV) koja će se koristiti u pripremi i izvođenju kursa, kao i<br />

u izradi nastavnog materijala, a biće raspoređena na sve tri visokoškolske ustanove<br />

učesnice u projektu (Visoka poljoprivredna škola strukovnih studija u Šapcu,<br />

Agronomski fakultet u Čačku i Univerzitet Edukons u Sremskoj Kamenici).<br />

Pored partnera sa kojima se direktno sarađuje na projektu, srednjih poljoprivrednih škola<br />

iz Svilajnca i Šapca i nevladine organizacija Zelena mreža Vojvodine, Univerzitet<br />

Edukons je potpisao Ugovor o saradnji sa nevladinom organizacijom Serbia Organica sa<br />

kojom organizuje zajednička promovisanja ekološke poljoprivrede u široj društvenoj<br />

zajednici.<br />

[47]<br />

EDUECO


NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

TEKST<br />

PRIPREMILA<br />

Projekat se promoviše u okviru svih marketinških aktivnosti Univerziteta Educons.<br />

Posebna promocija projekta je bila na Konferenciji povodom početka projekta kada je<br />

objavljen i članak u dnevnim novinama „Dnevnik“. Projekat je predstavljen na tribini<br />

povodom Dana planete Zemlje, pod nazivom Novi EU fondovi za projekte u oblasti<br />

životne sredine, koju je Univerzitet Edukons organizovao u Galeriji Matice Srpske u<br />

Novom Sadu u aprilu 2012. godine.<br />

Održivost projekta se planira kroz akreditaciju modifikovanog kursa, koji će proizaći<br />

kao rezultat rada učesnika ovog <strong>Tempus</strong> projekta a koji bi bio namenjen<br />

srednjoškolskim profesorima u Srbiji. Takođe se planira i održavanje sličnog<br />

edukativnog kursa za poljoprivredne proizvođače. Pored toga, jedan od rezultata projekta<br />

je i organizovanje mreže u koju će biti uključeni svi učesnici projekta kao i ostale<br />

zainteresovane strane u proizvodnji organske hrane, kao što su nevladine organizacije,<br />

preduzetnici i proizvođači, što bi trebalo da obezbedi održivost projekta.<br />

Prof. dr Dejana Panković, Univerzitet Educons<br />

[48]


NAZIV<br />

PROJEKTA<br />

KOORDINATOR Univerzitet u Nišu<br />

UKUPAN<br />

BUDŽET<br />

SAJT<br />

PROJEKTA<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/<br />

CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

EQUI-ED<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA<br />

SVAKOJ OD<br />

INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

EQUI-ED Jednak pristup za sve: Osnaživanje socijalne dimenzije u cilju jačanja<br />

Evropskog prostora visokog obrazovanja<br />

1.050.697,20 EUR<br />

http://www.equied.ni.ac.rs<br />

Osnovni cilj projekta je uspostavljanje strukturnih pretpostavki za povećanje šansi<br />

nedovoljno zastupljenih grupa mladih ljudi da steknu visoko obrazovanje na univerzitetima<br />

u Srbiji kroz:<br />

− povećanje broja i proširenje obuhvata državnih mera (i zakonskog okvira za<br />

sprovođenje ovih mera) usmerenih na izjednačavanje šansi svih grupa potencijalnih<br />

studenata,<br />

− uspostavljanje i institucionalizacija prakse sistematičnog prikupljanja i analize podataka<br />

u oblasti socijalne dimenzije visokog obrazovanja i<br />

− uspostavljanje mreže službi podrške potencijalnim i aktuelnim studentima na<br />

univerzitetima u Srbiji.<br />

− Dve serije treninga u Velikoj Britaniji: prva u oblasti britanskog iskustva u<br />

izjednačavanju šansi za visoko obrazovanje za široku populaciju omladine i druga u<br />

oblasti prikupljanja i korišćenja podataka o visokom obrazovanju, finansiranju visokog<br />

obrazovanja i promovisanju jednakog pristupa visokom obrazovanju kroz nacionalne<br />

insitucije u Velikoj Britaniji.<br />

− Ostvaren je snimak stanja u oblasti prikupljanja podataka, pravne regulative,<br />

diskrecionih prava institucija u oblasti prijema i finansiranja studenata, raspoloživosti<br />

asistivne tehnologije, postojanja službi studnetske podrške, i mera podrške studentima<br />

na partnerskim univerzitatima u Srbiji.<br />

− Radilo se na razvoju kriterijuma selekcije i instrumenata za pripremu potencijalnih<br />

studenata kroz pilot radni paket. Završen je razvoj i priprema radionica, obuka mentora i<br />

volontera koji ce raditi sa potencijalnim studnetima.<br />

− Inicirano je ustanovljavanje informacionog sistema na insitucijama koje to već nisu<br />

uradile, i usklađivanje univerzitetskih informacionih sistema međusobno i sa<br />

procedurama Republičkog zavoda za statistiku.<br />

− Na nekim insitucijama ciljevi projekta su uzeti u obzir prilikom pripreme dokumentacije<br />

za reakreditaciju studijskih programa.<br />

[49]<br />

Image courtesy of<br />

renjith krishnan at<br />

FreeDigitalPhotos.net


KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

TEKST<br />

PRIPREMILA<br />

Planirana je kupovina asistivne tehnologije za studente sa invaliditetom. Oprema će biti<br />

nabavljena za svaki partnerski univerzitet u Srbiji i biće postavljena tamo gde, prema<br />

proceni projektnog tima (uključujući nalaze Studije osnovnog stanja, preporuke<br />

Udruženja studentata sa hendikepom i eksperata u oblasti ergonomije), može biti<br />

najlakše dostupna i najčešće korišćena.<br />

U Srbiji projektni tim sarađuje sa velikim brojem institucijama: Republičkim zavodom<br />

za statistiku, Timom za socijalno uključenje, Kancelarijom poverenika za zaštitu<br />

ravnopravnosti, Centrom za obrazovne politike, studentskim udruženjima, Ministarstvom<br />

prostvete i nauke koji su i partneri na projektu. Glavni oblik saradnje je rad na<br />

realizaciji projektnih ciljeva, srednje stručne škole su uključene u radni paket posvećen<br />

uključivanja slabije zastupljenih grupa u visoko obrazovanje.<br />

Do sada je ostvarena saradnja sa sledećim britanskim organizacijama:<br />

− HESA - britanska Agencija za prikupljanje statističkih podataka o visokom<br />

obrazovanju,<br />

− HEFCE - britanski Savet za finansiranje visokog obrazovanja,<br />

− OFFA - britanska Kancelarija za jednak pristup obrazovanju (transfer znanja).<br />

− Predstavljanje osnovih nalaza Studije osnovnog stanja na nacionalnoj konferenciji.<br />

− Konferencija na Filozofskom fakultetu u Nišu posvećena socijalnom uključivanju u<br />

obrazovanju.<br />

− Predstavljanje projekta u Medija Centru u Beogradu (i u pojedinim medijima u više<br />

navrata).<br />

U projekat su uključene gotovo sve interesne grupe: studenti i njihove potrebe, državne<br />

institucije i stručnjaci za politike visokog obrazovanja koji mogu da ponude najbolja<br />

rešenja s obzirom na iskazane potrebe i deklarisane ciljeve. Vodeću ulogu imaju<br />

univerziteti koji kroz implementaciju projekta unapređuju svoju ponudu usluga<br />

studentima i proširuju bazu iz koje „regrutuju“ svoje studente. Republički zavod za<br />

statistiku biće aktivno uključen u deo koji se tiče unapređenja prikupljanja statističkih<br />

podataka o socijlanoj dimenziji visokog obrazovanja.<br />

Veći broj službenika biće obučen da koristi asistivne tehnologije koje služe za podršku<br />

studentima. Instaliranje asistivne tehnologije omogućiće pristup visokom obrazovanju<br />

grupama sa invaliditetom. Obezbeđenje vidljivosti projektnih rezultata, posebno<br />

rezultata pilotiranja mera, kroz internet prezentaciju projekta, medija i skupove za<br />

akademsku i širu javnost.<br />

Prof. dr Gorana Đorić, koordinator projekta<br />

[50]<br />

Image courtesy of Jeroen<br />

van Oostrom at<br />

FreeDigitalPhotos.net


NAZIV PROJEKTA DIAUSS – Razvoj i poboljšanje studijskih programa urbanog i automobilskog<br />

inženjerstva u Srbiji<br />

KOORDINATOR Univerzitet u Kragujevcu, Fakultet inženjerskih nauka<br />

UKUPAN BUDŽET 733.301 EUR<br />

SAJT PROJEKTA www.diauss.kg.ac.rs<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

Оpšti cilј prојеktа је dа sе rаzviјu i uspоstаvе nоvi kvаlitеtni intеrdisciplinаrni nаstаvni<br />

prоgrаmi zа pоdršku аutоmоbilskој industriјi u Srbiјi (pоtеnciјаlnо nајvеćеm izvоzniku<br />

u zеmlјi) i urbаnоm rаzvојu zarad boljeg kvаlitеta јаvnih uslugа i kvаlitеta živоtа u<br />

urbаnim nаsеlјimа.<br />

Spеcifični cilјеvi se оdnоsе nа modernizaciju studiја аutоmоbilskоg i urbаnоg<br />

inžеnjеrstvа nа nivоu оsnоvnih i mаstеr studiја nа čеtiri držаvnа univеrzitеtа u Srbiјi<br />

(Krаguјеvаc, Nоvi Sаd, Niš i Nоvi Pаzаr) pоštuјući spеcifičnоsti rеgiоnаlnih pоtrеbа zа<br />

rаdnоm snаgоm.<br />

Pоrеd tоgа, prојеkаt је usmеrеn nа оbuku nаstаvnikа u srеdnjim škоlаmа iz spеcifičnih<br />

disciplinа аutоmоbilskоg i urbаnоg inžеnjеrstvа i nа rаzvој kursеvа zа dоživоtnо učеnjе<br />

zа pоtrеbе аutоmоbilskе industriје i јаvnih kоmunаlnih prеduzеćа.<br />

[51]<br />

DIAUSS


NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

TEKST<br />

PRIPREMIO<br />

U dosadašnjom radu na projektu definisane su strukture, ishodi i sadržaji kurseva<br />

akademskih studijskih programa Urbanog inženjerstva (četvorogodišnje studije na nivou<br />

osnovnih studija, koje su razvijene uz podršku Univerziteta u Novom Sadu) i<br />

Automobilskog inženjerstva (na nivou osnovnih i master studija, u strukturi 3+2) na<br />

Univerzitetu u Kragujevcu (Fakultetu inženjerskih nauka). Novi studijski programi su<br />

formalno usvojeni i u toku je priprema materijala za njihovu akreditaciju.<br />

Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu je u okviru projekta kreirao master<br />

modul - Automobilsko inženjerstvo (ukupno 11 kurseva, od kojih su 7 potpuno novih, uz<br />

razvoj dva nova kursa sa modula za Projektni menadžment).<br />

Cilj Univerziteta u Nišu je da unapredi postojeće studijske programe na Elektronskom i<br />

Građevinsko-arhitektonskom fakultetu unapređenjem odabranih kurseva, tako da svršeni<br />

studenti steknu kvalitetnija znanja iz oblasti automobilskog i urbanog inženjerstva.<br />

Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru, pokrenut je postupak za formiranje<br />

jednogodišnjeg studijskog programa Mehatronika na vozilima, master akademske studije<br />

na departmanu za Multidisciplinarne studije. Do sada su određeni predmeti, a trenutno se<br />

izvode aktivnosti na definisanju sadržaja kurseva.<br />

Planira se kupovina hardverske i softverske edukativne opreme za potrebe realizovanja<br />

studijskih programa, modula i unapređenih kurseva na partnerskim univerzitetskim<br />

institucijama u Srbiji. Očekuje se da će postupak nabavke opreme biti završen u prvoj<br />

polovini 2013. godine. Planira se kupovina hardverske i softverske edukativne opreme<br />

za potrebe realizovanja studijskih programa, modula i unapređenih kurseva na<br />

partnerskim univerzitetskim institucijama u Srbiji. Očekuje se da će postupak nabavke<br />

opreme biti završen u prvoj polovini 2013. godine.<br />

U toku definisanja strukture i ishoda kurseva, ostvarena je saradnja sa sledećim<br />

neakademskim institucijama: Inženjerskom komorom, Stalnom konferencijom gradova i<br />

opština, Privrednom komorom Kragujevca, Regionalnim automobilskim klasterom<br />

Centralne Srbije i FIAT-om.<br />

Do sada ih nije bilo.<br />

Pošto će novorazvijeni ili modifikovani studijski programi na državnim univerzitetima<br />

biti formalno akreditovani, održivost projekta je potpuno obezbeđena.<br />

Prof. dr Dušan Gordić, koordinator projekta<br />

[52]


NAZIV PROJEKTA HAMOC – Harmonizacija i modernizacija kurikuluma<br />

za obrazovanje učitelja<br />

KOORDINATOR Univerzitet u Novom Sadu<br />

UKUPAN BUDŽET 813.683,64 EUR<br />

SAJT PROJEKTA www.hamoc.pef.uns.ac.rs<br />

UKRATKO O<br />

CILJU/CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U<br />

SRBIJI<br />

Osnovni cilj projekta je modernizacija kurikuluma za obrazovanje učitelja u Srbiji prema<br />

EU standardima i doprinos povezivanju visokog obrazovanja sa osnovnim<br />

obrazovanjem.<br />

Specifični ciljevi su:<br />

− harmonizacija postojećih kurikuluma za obrazovanje učitelja na osnovnim, master i<br />

doktorskim studijama i uvođenje novih kureseva i modula i<br />

− uvođenje novih programa stručnog usavršavanja učitelja.<br />

Akreditovanje novog modula na master studijama za obrazovanje učitelja, Inkluzija u<br />

razrednoj nastavi, pružiće učiteljima mogućnost za razvoj neophodnih kompetencija za<br />

rad sa decom sa posebnim potrebama.<br />

− Urađene su komparativne analize postojećih kurikuluma za obrazovanje učitelja na<br />

učiteljskim i pedagoškim fakultetima u Srbiji za sva tri nivoa studija.<br />

− Dogovorene su zajedničke kompetencije za učitelje nakon master nivoa studija.<br />

− Urađena je preliminarna struktura kurikuluma za osnovni nivo studija za obrazovanje<br />

učitelja.<br />

− U toku je izrada kurikuluma za modul na master studijama za učitelje – Inkluzija u<br />

razrednoj nastavi.<br />

[53]<br />

HAMOC


KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

TEKST<br />

PRIPREMILA<br />

Najveći deo opreme biće korišćen za opremanje pedagoških laboratorija (didaktičkometodičkih<br />

laboratorija) koje treba da postanu centralne vežbaonice studenata, budućih<br />

učitelja. One će biti modeli savremenih učionica razredne nastave u kojima studenti<br />

organizuju časove sa učenicima i rade uz pomoć nove informacione tehnologije<br />

(interaktivne table, tablet računari, obrazovni računarski softveri, asistivne tehnologije).<br />

Ove učionice biće opremljene mobilnim nameštajem za lako aranžiranje učionice u cilju<br />

organizacije kooperativnih oblika rada i radionica, primenu savremenih strategija učenja<br />

i poučavanja i posedovaće centre za učenje (prirodnjački centar, bibliotečki centar).<br />

Pedagoške laboratorije predstavljaće i resurse za obuku učitelja - profesionalaca.<br />

Ostvarena je saradnja sa:<br />

− Ministarstvom prosvete i nauke Republike Srbije radi podrške reformi i<br />

modernizaciiji kurikuluma za obrazovanje učitelja na nacionalnom nivou;<br />

− Zavodom za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja (ZUOV) u cilju akreditovanja<br />

programa stručnog usavršavanja učitelja;<br />

− osnovnim školama, vežbaonicama učiteljskih i pedagoških fakulteta kroz učešće u<br />

definisanju kompetencija i ishoda i u oblikovanju strukture kurikuluma i učešće u<br />

oblikovanju programa stručnog isavršavanja za učitelje.<br />

Konferencija pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvete i nauke RS pod nazivom Dobre<br />

prakse i partnerstva – ključ efikasnog, kvalitetnog i pravednog obrazovanja, Beograd,<br />

mart 2012.<br />

− Akreditovanje kurikuluma za obrazovanje učitelja za sva tri nivoa studija.<br />

− Akreditovanje kurseva stručnog usavršavanja (profesionalnog razvoja) učitelja.<br />

− Ozvaničena saradnja sa Društvom učitelja Srbije.<br />

− Donošenje marketing plana za tržište rada.<br />

prof. dr Nataša Branković, koordinator projekta<br />

[54]


QinR<br />

NAZIV PROJEKTA QinR - Kvalitet u naučnim<br />

istraživanjima<br />

KOORDINATOR Univerzitet u Sarajevu, Bosna i<br />

Hercegovina<br />

UKUPAN BUDŽET 563.692 EUR<br />

SAJT PROJEKTA Još uvek u pripremi.<br />

UKRATKO O CILJU/<br />

CILJEVIMA<br />

PROJEKTA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

REZULTATI<br />

OSTVARENI DO<br />

SADA NA SVAKOJ<br />

OD INSTITUCIJA<br />

UČESNICA U SRBIJI<br />

KUPLJENA<br />

OPREMA<br />

[55]<br />

Opšti cilj projekta jeste usklađivanje<br />

standarda u naučnim istraživanjima<br />

zemalja Zapadnog Balkana sa<br />

zemljama Evropske unije.<br />

Ovaj cilj se može postići kroz različite<br />

mere koje uključuju: uvođenje kvalieta<br />

u naučnim istraživanjima i njihovo<br />

osiguranje u regionu koji je ciljni za<br />

ovaj projekat, razvoj internacionalnih<br />

odnosa kako bi se stvorila mreža<br />

univerziteta i institucija koje su<br />

uključene ovim projektom, podrška i<br />

promocija mladih istraživača, kao i<br />

njihovo dalje usavršavanje, kako bi se<br />

ojačale njihove veštine i kapaciteti u<br />

ovoj oblasti.<br />

Aktivnosti koje su do sada preduzete<br />

uključuju radionicu u Novom Pazaru u<br />

sklopu radnog paketa WP2, koja je<br />

održana 10. i 11. septembra 2012.<br />

godine na Državnom univerzitetu u<br />

Novom Pazaru.<br />

Radionica je obuhvatala istraživanje<br />

postojećeg stanja, iskustva i<br />

prezentacije svih partnerskih<br />

institucija i određivanje inicijalnih<br />

odrednica ovog projekta.<br />

10 računara za mlade istraživače, 2<br />

računara za kancelariju,<br />

multifunkcionalni uređaj i projektor.<br />

Opremu mogu da koriste mladi<br />

istraživači i radnici kancelarije.


OBLICI SARADNJE<br />

SA<br />

NEAKADEMSKIM<br />

INSTITUCIJAMA<br />

NAJVAŽNIJI<br />

SKUPOVI NA<br />

KOIMA JE<br />

PROJEKAT<br />

PROMOVISAN U<br />

AKADEMSKOJ I<br />

ŠIROJ JAVNOSTI<br />

AKTIVNOSTI<br />

PREDUZETE/<br />

PLANIRANE U<br />

CILJU<br />

OBEZBEĐENJA<br />

ODRŽIVOSTI<br />

PROJEKTA<br />

-­‐ World University Service,<br />

Austrija<br />

-­‐ Federalno ministarstvo za<br />

nauku i obrazovanje Bosne i<br />

Hercegovine<br />

-­‐ Ministarstvo za obrazovanje i<br />

sport Crne Gore<br />

− Radionica WP2 održana na<br />

Državnom univerzitetu u<br />

Novom Pazaru.<br />

− Učešće televizija i šire javnosti<br />

kako bi projekat bio<br />

predstavljen na adekvatan<br />

način i bio uspešno<br />

implementiran.<br />

Održivost će biti obezbeđena kroz rad<br />

kancelarije, sprovođenjem prakse<br />

obezbeđivanja kvaliteta u istraživanju,<br />

kao sastavnog dela pravilnika<br />

Univerziteta. Dugoročno, mladi<br />

istraživači će nastaviti projekat kroz<br />

rad, objavljivanje naučnih istraživanja<br />

i predstavljanje široj javnosti.<br />

TEKST PRIPREMILI Projektni tim Državnog<br />

Univerziteta u Novom Pazaru:<br />

prof. dr Žarko Barbarić<br />

Sabina Zejnelagić<br />

Edis Mekić<br />

Jasmin Delimeđac<br />

Image courtesy of jscreationzs at FreeDigitalPhotos.net<br />

[56]<br />

Image courtesy of akeeris at FreeDigitalPhotos.net<br />

Image courtesy of Salvatore Vuono at<br />

FreeDigitalPhotos.net<br />

Image courtesy of posterize at FreeDigitalPhotos.net


Fondacija <strong>Tempus</strong> - <strong>Tempus</strong> kancelarija u Srbiji<br />

Kneginje Zorke 77/6, 11000 Beograd, Srbija<br />

Telefon/faks: 011/344 3442; 344 3342<br />

E-mail: office@tempus.ac.rs<br />

www.tempus.ac.rs

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!