Radio HRS 6/06 - Hrvatski Radioamaterski Savez

Otpornici
R1 R2 R3 3,3 Ω/4 W
0,33 Ω/9 W + 0,22 Ω/9 W
1 kΩ
Kondenzatori
C1 10 000 µF/40 V (elektrolitièki
kondenzator, vertikalni)
C2 0,33 µF (blok-kondenzator)
0,1 µF (blok-kondenzator)
C 3
Poluvodièi
D3 D4 D5 T1 T2 IC1 G1 1N4007
1N4007
LED zelena, 5 mm
TIP34
TIP36
7812, 1 A
Graetzov sklop KBPC2506
Ostalo
Tr1 mrežni transformator
230 V/2 × 20 V/5 A
S1 mrežni kip-prekidaè 2 × 1
F1 osiguraè tromi
5 mm × 20 mm, 0,5 A
- kuæište osiguraèa 5 mm × 20 mm
- hladnjak
170 mm × 120 mm × 30 mm
- utiènice izolirane,
4 mm, crna i crvena, 2 kom.
dva puta više energije. Znaèi, ako ne
koristimo èetiri diode, trošit æemo 50%
manje energije na ispravljanje.
Ako je na svakoj diodi pad napona
0,7 V, a struja koja prolazi kroz svaku
diodu iznosi 5 A, za Graetzov spoj trošit
æe se snaga 4 × 0,7 V × 5 A = 14 W.
S dvije diode trošit æe se snaga od
2 × 0,7 V × 5 A = 7 W, tj. upola manje u
odnosu na èetiri diode.
Radio HRS – 6/2006
praktièna elektronika
Sljedeæi vrlo važan dio svakoga
stabiliziranog izvora napajanja je
elektronièki sklop za stabiliziranje.
On se sastoji od raznih integriraca i
naponskih stabilizatora.
Obièno se integrirani sklopovi
LM741 ili LM723 upotrebljavaju u
stabiliziranim ispravljaèima s regulacijom
napona. Opisani ispravljaè
namijenjen je za napajanje radioureðaja,
pa nije potrebna regulacija
napona veæ stalan napon od oko
13 V.
Naèinio sam ispravljaè kojemu je
shema slièna onome na sl. 1., tj. nema
tranzistor T 1, nego je umjesto njega bila
dioda. Izlazni tranzistor se grijao i kad
nije bio optereæen, a pri kratkom spoju
na izlazu uništio se tranzistor (tako sam
uništio dva tranzistora BD318).
Zato sam se odluèio za ispravljaè
prema shemi na sl. 1. U njemu se prilikom
kratkog spoja neæe se uništiti izlazni
tranzistor T 2, jer je najveæa izlazna struja
ogranièena otpornikom R 2.
Važna sastavnica toga ispravljaèa je
izlazni tranzistor. U veæini se ispravljaèa
upotrebljava 2N3055, koji je vjerojatno
najèešæe upotrebljavani tranzistor u
ispravljaèima. Postoje i bolji od njega.
Ja sam upotrijebio TIP36, s najvišim
napon izmeðu kolektora i emitera od
115 V, najveæom strujom od 25 A i
najveæim gubitcima od 125 W. Tranzistor
TIP36 proizvodi se u kuæištu SOT-93 i
vrlo lako se postavlja na hladnjak.
Najveæu izlaznu struju odreðuje
otpornik R 2, po jednadžbi I = 0,7 V/R 2.
Ako se sluèajno kratko spoji izlaz, neæemo
imati najveæu struju koju transformator
može dati kad je izlaz kratko spojen,
nego onu koju smo odredili otpornikom
R 2.
Slika 2. – Kuæišta integriranoga sklopa IC 1 i
tranzistora T 1 i T 2
Vrijednost otpora R 2 izraèunava se dijeljenjem
napona izmeðu baze i emitera,
tj. 0,7 V, i najveæe izlazne struje 5,3 A,
pa je R 2 = 0,7 V/5,3 A = 0,132 Ω. Takav
se otpornik ne nalazi na tržištu pa æemo
upotrijebiti dva otpornika snage 9 W,
jedan od 0,22 Ω i jedan od 0,33 Ω.
Njihovim paralelnim spajanjem dobivamo
otpor od 0,132 Ω.
Ako se na otporniku R 2 pojavi struja
veæa od 5,3 A, pojavit æe se i viši pad
napona, pa tranzistor T 1 iskljuèuje izlazni
tranzistor T 2.
Otpornik R 1 dovodi napon na stabilizator
IC 1 7812, koji na izlazu daje stabilan
napon od 12 V. Kroz stabilizator
7812 teèe slaba struja, pa æe stabilizator
za struju 1 A biti dovoljan.
Diode D 3 i D 4 spojene se serijski s
masom stabilizatora kako bismo dobili
napon od 13,1 V (jer izlazni napon bez
tih dioda iznosi 11,7 V). Pad je napona
na svakoj diodi 0,7 V, tj. ukupno 1,4,
pa je na izlazu ispravljaèa ukupni napon
U iz = 11,7 V + 1,4 V = 13,1 V.
Pri optereæenju od 5 A napon padne
za 0,5 V, znaèi da se radioureðaj napaja
stabilnim napon od 12,6 V, bez bruma.
Slika 3. – Tiskana ploèica za stabilizirani izvor napajanja, 74 × 71 mm Slika 4. – Raspored komponenti na tiskanoj ploèici
www.hamradio.hr 19