Sintaksa 5.pdf

DALJE RAZVIJANJE TEORIJE
- Umetnute rečenice, nevidljive leksičke jedinice,
- Umetnute rečenice, nevidljive leksičke jedinice,
struktura NP, teorija X-sa crtom -

UMETNUTE REČENICE
Različite forme rečenica:
Marko je došao. deklarativna
Da li je Marko došao? upitna (da-ne pitanje)
Kada je Marko došao? upitna (K-pitanje)
Kakav je on genije! eksklamativna

UMETNUTE REČENICE
Rečenice unutar rečenica (umetnute rečenice):
Ivan je rekao da je Marko došao.
Ivan je pitao da li je Marko došao.
Ivan je pitao kada je Marko došao.
Ivan je rekao Ani da je pitao kada je Marko došao...
- Svi tipovi rečenica mogu biti umetnute rečenice, a
moguće je i usložnjavanje

UMETNUTE REČENICE
Ivan je rekao da je Marko došao.
Ivan je rekao da je Marko došao, a Petar otišao.
Ivan je rekao da je Marko došao. Ana je znala to.
Ivan je rekao da je Marko došao. Ana je znala Ø.
Na osnovu konstituentnosti, struktura:
S → NP VP VP → V S

UMETNUTE REČENICE
Tip umetnute rečenice zavisi od glavnog
glagola
Ivan je verovao da je Marko došao.
*Ivan je verovao kada je Marko došao.
Ivan je pitao kada je Marko došao.
*Ivan je pitao da je Marko došao.

UMETNUTE REČENICE
verovati, V, [+ _ S]
pitati, V, [+ _ S]
[+Q]
[+D]
znati, V, [+ _ S], [+ _ S]
[+D] [+Q]

UMETNUTE REČENICE
KOMPLEMENTIZATORI (C): reči koje uvode
dopunske (umetnute) rečenice: da, da li, kada,
kako ...
Budući da tip komplementizatora određuje tip
dopunske rečenice (+D, +Q...) i da (prema principu
F) fraza nasleđuje obeležja svog centra, onda se
može zaključiti da C ima svoju projekciju CP
Sada je S rečenica, a CP klauza

UMETNUTE REČENICE
VP → V CP CP → C S
da, C, [+D] kada, C, [+Q]
verovati, V, [+ _ CP] pitati, V, [+ _ CP]
[+D] [+Q]
znati, V, [+ _ CP], [+ _ CP]
[+D] [+Q]

UMETNUTE REČENICE
Lične i bezlične rečenice:
Marge believes that Bart skates well.
Marge believes Bart to skate well.
Marge hopes that Bart will win the race.
Marge hopes for Bart to win the race.

UMETNUTE REČENICE
Pored očigledne sličnosti, između ličnih i bezličnih
rečenica postoje i razlike:
1. Samo lične rečenice mogu stajati same:
Bart skates well.
*Bart to skate well.
2. Samo se infinitivne konstrukcije mogu pojaviti bez
subjekta:
Marge expects ___ to win the race.
*Marge expects that ___ will win the race.

UMETNUTE REČENICE
Šta određuje ličnost / bezličnost rečenice?
Rečenica je (u engleskom) lična ako sadrži (glavni ili
pomoćni) glagol u određenom vremenu ili modalni glagol, a
bezlična je ako sadrži to
Slično ponašanje modalnog glagola i reči to:
1. Pojavljuju se na istom mestu u rečenici (između subjekta i
glagola), te se otuda nikada ne mogu zajedno pojaviti u
rečenici, dok se to i glavni glagol u infinitivu mogu zajedno
pojaviti:

UMETNUTE REČENICE
*Marge expects Bart to can/may/might/must go.
Marge expects Bart to go/walk/eat/sleep.
2. Kada se u rečenici pojave ili modalni glagol ili
reč to, glagol ne može biti u nekom vremenu
Pretpostavka da se ove osobine modalnih glagola i
reči to mogu pripisati istoj kategoriji T (vreme), koja
je neposredni konstituent čvora S
S → NP T VP

UMETNUTE REČENICE
Da li će rečenica biti lična (“vremenska”) ili bezlična
(“bezvremenska”) zavisi od kategorije vremena –
da li je u pitanju +T (kao kod ličnih rečenica) ili –T
(kao u slučaju bezličnih rečenica)
Imajući u vidu Princip F (da su osobine kategorije
nasleđene od njenog centra), onda se nameće
zaključak da kategorija vremena (T) jeste centar
rečenice (S)
odnosno: REČENICA JE TP
TP → NP T VP

UMETNUTE REČENICE
Ova pretpostavka funkcioniše ukoliko su na poziciji
T modalni glagol ili reč to. Šta je međutim sa
glavnim glagolima u određenom vremenu?
Pretpostavka da glagole u određenom
vremenskom obliku treba podeliti na nevremensku
osnovu i “apstraktno” vreme (u engleskom postoje
dva takva vremena PRES i PAST), koje je na
poziciji T (poput modalnog glagola ili reči to)
walks = walk + PRES = walk + -s
walked = walk + PAST = walk + -ed
is = be + PRES
won = win + PAST

UMETNUTE REČENICE
TP → NP T VP VP → V CP CP → C TP
Element koji se pojavljuje na poziciji T određuje da
li je rečenica lična ili bezlična:
can, T, [+TNS]
PAST, T, [+TNS]
to, T, [-TNS]

UMETNUTE REČENICE
Koji će se element pojaviti na poziciji T zavisi od
komplementizatora:
that, C, [+ _ TP]
[+TNS]
for, C, [+ _ TP]
[-TNS]
whether, C, [+ _ TP], [+ _ TP]
[+TNS] [-TNS]

NEVIDLJIVE LEKSIČKE JEDINICE
Samo se infinitivne konstrukcije mogu pojaviti bez
subjekta:
Marge expects (for) herself to win the race
Marge expects ___ to win the race.
*Marge expects that ___ will win the race.
Bezsubjekatsko objašnjenje ili uvođenje
“skrivenog” subjekta?

NEVIDLJIVE LEKSIČKE JEDINICE
Prednosti analize koja uvodi kategoriju PRO
(fonetski nerealizovana kategorija):
1. PRO pojednostavljuje tumačenje selekcije
expect, V, [+ _ CP]
[+D]
expect, V, [+ _ XP]
[+D]

NEVIDLJIVE LEKSIČKE JEDINICE
2. PRO pojednostavljuje objašnjenje semantičke
identičnosti rečenice sa i bez vidljivog subjekta
3. Činjenice vezane za konjunkciju
Marge expects herself to win the race and Bart to
place second.
Marge expects to win the race and to take home
the trophy.
Marge expects to win the race and Bart to place
second.
Marge expects [TPPRO to win the race] and [TPBart to place
second].

NEVIDLJIVE LEKSIČKE JEDINICE
4. Drugi slučajevi nevidljivih subjekata:
Express yourself!
(You express yourself!)
Taroo-wa ikimashita ka. Japanski
Taroo otišao Q
“Da li je Taroo otišao”
Hai, ikimashita.
“Da, otišao je”

NEVIDLJIVE LEKSIČKE JEDINICE
Expect nasuprot persuade
Naizgled identična struktura dveju rečenica:
V NP to VP
Homer expected Marge to win the race.
Homer persuaded Marge to win the race.
Da li je zaista tako?

NEVIDLJIVE LEKSIČKE JEDINICE
Pleonastične kategorije (prazne kategorije)
It certainly is a tall building.
What certainly is a tall building?
It is a hot day.
*What is a hot day?
There is the place I was talking about.
Where is the place I was talking about?
There is a fly in my soup.
??Where is a fly in my soup?

NEVIDLJIVE LEKSIČKE JEDINICE
Razlike između rečenice sa expect i rečenice sa
persuade:
1. Pleonastične zamenice se pojavljuju samo na poziciji
subjekta
Homer bought it. (What did Homer buy?)
Homer lives there. (Where does Homer live?)
Ako se pojavljuju van pozicije subjekta onda se moraju
shvatiti kao referencijalne kategorije, a ne pleonastične

NEVIDLJIVE LEKSIČKE JEDINICE
Homer expected it to be a hot day.
Homer expected there to be a fly in my soup.
# Homer persuaded it to be a hot day.
* Homer persuaded there to be a fly in my soup.
SUBJEKAT
expect NP to VP
NIJE SUBJEKAT
expect NP to VP

NEVIDLJIVE LEKSIČKE JEDINICE
2. Rečenice-idiomi imaju idiomsku interpretaciju samo
uz glagol expect:
Homer expected the chickens to come home to roost.
Homer expected the cat to get out of the bag.
Homer persuaded the chickens to come home to roost.
Homer persuaded the cat to get out of the bag.

NEVIDLJIVE LEKSIČKE JEDINICE
expect NP to VP
REČENICA
persuaded NP to VP
NIJE REČENICA

NEVIDLJIVE LEKSIČKE JEDINICE
3. Upotreba uz finitne rečenice kao dopune:
Homer expected that Marge would win the race.
Homer persuaded Marge that she should win the
race.
ZAKLJUČAK: rečenice sa expect i persuade izgledaju
slično zbog PRO!

NEVIDLJIVE LEKSIČKE JEDINICE
Struktura je zapravo sledeća:
V NP to VP
Homer expected Marge to win the race.
V NP NP to VP
Homer persuaded PRO Marge to win the race.

STRUKTURA NP
Marge predicted [CPthat Bart would destroy the
evidence].
Marge predicted [NPBart’s destroying (of) the
evidence].
GERUND
Marge predicted [NPBart’s destruction of the
evidence].
DERIVIRANA IMENICA

STRUKTURA NP
Kao i u slučaju glagola, dopuna imenice mora se
pojaviti u okviru fraze čiji je centar ta imenica
imenica i dopuna se nalaze u okviru imeničkog
“međučvora” N’
Bart’s destruction of the evidence
NP → Det N’ N’ → N PP Det → NP Poss

STRUKTURA NP
Razlike između glagolskih i imeničkih dopuna:
1. Dopune glagola mogu biti u obliku NP, dok
dopune imenica moraju biti PP (discussed the
evidence vs. discussion of the evidence)
2. Dopune imenica nisu obavezne (?):
*Homer discussed. It was revealing.
Homer’s discussion was revealing.

STRUKTURA NP
Kao i kod glagola, odredbe imenica su van fraze u
kojoj se nalaze imenica i njena dopuna
Dok se kod glagola proširuje VP, kod imenica se
proširuje N’
Bart’s destruction of the evidence in the evening
NP → Det N’ N’ → N’ PP
N’ → N PP Det → NP Poss

Struktura PP: kategorija P’
TEORIJA XX-SA
SA CRTOM
three miles down the road
PP → MP P’ P’ → P NP NP → Det N

Opšti oblik za sve fraze:
TEORIJA XX-SA
SA CRTOM
XP → YP (Spec) X’ X’ → X ZP*
Pretpostavka da se deca rađaju sa X crtom
obrascem, i sve što im preostaje jeste da
nauče konkretna PS pravila datog jezika, koja
uvek moraju biti u skladu sa X crtom obrascem

Opšti oblik za sve fraze:
TEORIJA XX-SA
SA CRTOM
XP → YP (Spec) X’ X’ → X ZP*
Pretpostavka da se deca rađaju sa X crtom
obrascem, i sve što im preostaje jeste da
nauče konkretna PS pravila datog jezika, koja
uvek moraju biti u skladu sa X crtom obrascem

TEORIJA XX-SA
SA CRTOM
Moguće varijacije u skladu sa obrascem:
ENGLESKI:
Homer may leave.
Homer may visit Marge.
Homer may give an apple to Marge.

TEORIJA XX-SA
SA CRTOM
Moguće varijacije u skladu sa obrascem:
JAPANSKI:
Taroo-wa deru daroo.
Taroo-TOP depart may
Taroo-wa Hanako-o tazuneru daroo.
Taroo-TOP Hanako-ACC visit may
Taroo-wa ringo-o Hanako-ni ageru daroo.
Taroo-TOP apple-ACC Hanako-DAT give may

TEORIJA XX-SA
SA CRTOM
Engleski i japanski su kao predmet i njegov odraz u
ogledalu
ZAKLJUČAK:
Svi jezici prate X crtom obrazac, ali je moguća
razlika u redosledu centra i dopuna

KORELACIJE U PORETKU
KONSTITUENATA
→ Lehmann (1973, 1978):
VO OV
Predlog + imenica Imenica + predlog
Imenica + genitiv Genitiv + imenica
Imenica + pridev Pridev + imenica
Imenica + relativna rečenica Relativna rečenica + imenica
Prefiksi Sufiksi
Pomoćni + glavni glagol Glavni + pomoćni glagol
Glagol + prilog Prilog + glagol
Negativ + glagol Negativ + glagol
(...)

TEORIJA XX-SA
SA CRTOM
Teorija X-sa crtom nudi objašnjenje za
predstavljene sistemske razlike među jezicima
sveta
Jezici se mogu razlikovati, ali su te razlike
sistemske i u skladu sa X crtom obrascem