ožujak 2011. (pdf format)

OŽUJAK 2011. 

3 

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E 

ISSN 1331-1476

Ugledavπi podno kriæa majku i pokraj nje ljubljenog 

uËenika, umiruÊi je Krist prepoznao u njima prvinu nove 

obitelji, zbog Ëega je i doπao da bi ustanovio na svijetu 

zaËetak Crkve i novog ËovjeËanstva. Zbog toga se 

i obratio Mariji nazvavπi je ”æenom”, a ne ”majkom”, 

izraz koji je ipak upotrijebio kad ju je povjerio uËeniku: 

”Evo ti majke!” (Iv 19, 27). 

BENEDIKT XVI.

3 

OŽUJAK 

ISSN 1331 - 1476 

s marijom po svijetu 

Split, 2011. Godina XLIX. Cijena: 7 kn 

Što se to s nama 

događa?! 

Korizmeno vrijeme obiljeæeno je pozivom 

na ispravljanje neispravna 

na Ëina æivljenja i obnovu u vjeri. Za 

to razdoblje crkvene godine posebno 

vrijedi drevna istina prema kojoj je 

Crk vi nuæna stalna obnova. Nijedan 

njezin Ëlan nije od toga izuzet. Svi 

smo, naime, pozvani svakog dana 

zaustaviti se pred samim sobom i razmisliti 

o smislu svoga æivota. To nam 

je danas potrebnije negoli ikad. 

Svjedoci smo Ëudna vremena i joπ 

Ëudnijeg ponaπanja. U naπe doba kao 

da se sve moæe i smije, pa i na podru- 

Ëju temeljnih ljudskih prava i nepromjenjivih 

vrednota. Tako se lako nije- 

Ëu i obezvreappleuju i pojedinci i obitelji, 

i narod, i domovina, pa i sam Bog. 

PoremeÊena je ljestvica osnovnih ljudskih 

vrednota, pa neki ne cijene ni 

znanje, ni rad, niti zalaganje, a 

kamoli poπtenje. Nemoralna manjina 

uporno nameÊe svoj sustav nakaznih 

vrednota Ëasnoj i poπtenoj veÊini. 

Progone se branitelji, πtoviπe stiæu 

optuænice kao da su zloËinci, a ne 

oni koji su Ëasno i hrabro, velikoduπno 

i nesebiËno branili i obranili 

narod i domovinu. Kad su napokon 

VJERSKI LIST ZA MARIJINE ŠTOVATELJE 

doπli na red komunistiËki zloËini uËinjeni 

za II. svjetskog rata i poraÊa, 

neki njihovi branitelji vjeπtim smicalicama 

pokuπavaju zableuπiti πutljivu 

veÊinu. ©to bi tek bilo da ih ona dobro 

ne poznaje i da na svojim leappleima nije 

osjetila njihovu zloÊu?! 

NeËuveno i neviappleeno! Ako bedastoÊe i 

neistine izlaze iz hrvatskih usta, treba 

li se onda Ëuditi svemu onome πto se 

Ëuje od haπkog tuæiteljstva i agresorskih 

glasnogovornika kao i svemu πto 

nam se u posljednje vrijeme kao narodu 

dogaapplea?! Sva nas ta zbivanja zbunjuju. 

Staro je etiËko naËelo da ljubav 

poËinje od sebe. Ako netko ne dræi do 

sebe i do svoga, ako ne cijeni i ne 

poπtuje Ëast, dostojanstvo i prava svoja 

osobna, svoje obitelji, svoga naroda i 

svoje domovine, otkud to moæe oËekivati 

od drugih?! Kad je Nazaretska 

Djevica Ëula neobiËan pozdrav, 

”smete se i stade razmiπljati” (Lk 1, 

29), a nakon πto je upuÊena u Boæji 

plan, svjesno i slobodno stavila se 

Bogu na raspolaganje. Bila je znaËaj! 

Imala je svoj stav i dræala svoju rijeË. 

Ostala je vjerna do kraja, sve do kriæa 

na Kalvariji, pa je sa Sinom zajedno i 

proslavljena. Primjer je i nama kako 

u Boga staviti svoje pouzdanje, biti 

Ëvrst i ustrajan te zduπno raditi na 

osobnoj izgradnji i boljitku naroda i 

domovine. 

U R E D N I K


Lurdska i fatimska slavlja 

Lurdsko Gospino svetiπte zapoËelo je s 

g. 2010. u svome godiπnjem programu 

vjerniËkih okupljanja razmiπljati o krunici, 

toËnije, poπlo je od otajstva Presv. 

Trojstva, izraæenih u znaku kriæa. 

TekuÊa godina posveÊena je u tom stilu 

OËenaπu, a g. 2012. bit Êe u znaku 

Zdravomarije. I fatimsko Gospino 

svetiπte zapoËelo je pripravu za stoljetnicu 

jubileja Gospinih ukazanja (1917.- 

2017). PoËelo je s DoπaπÊem g. 2010., a 

sedmogodiπnje slavlje zapoËinje od 

Anappleelova ukazanja. Tema je Presveto 

Trojstvo... klanjamo ti se iz dubine, pa 

tako i Fatima zapoËinje s Presv. 

Trojstvom kao i Lurd. (MdD) 

Međunarodni Gospini kongresi 

Papinska meappleunarodna marijanska akademija 

sa sjediπtem u Rimu (PAMI) 

zapoËela je priprave za XXIII. 

meappleunarodni marioloπko-marijanski 

kongres koji bi se trebao odræati od 6. 

do 9. rujna 2012. na Papinskom 

sveuËiliπtu Antonianum u Rimu, a 

82 - ”MARIJA” 3/2011. 

obraappleivat Êe temu Mariologija polazeÊi 

od II. vatikanskog sabora - prihvat, 

bilanca, pogledi. Tema i sam slijed rada 

bit Êe prouËeni i na seminaru koji Êe se 

odræati u Rimu, 4. lipnja 2011. Na njemu 

Êe se kongres oblikovati pod vidom 

metode, perspektive i dinamike. Za 

poËetak izrade programa sastalo se 

VijeÊe PAMI, a za sugestije o temi i joπ 

viπe o odvijanju samog kongresa obratilo 

se za miπljenje i predsjednicima 

na cionalnih marioloπkih druπtava. 

(PAMI) 

Radio Marija gradi crkvu 

Poljski Radio Marija, koji vode redovnici 

redemptoristi, planiraju izgraditi na 

ulazu u grad Torun, gdje se nalazi i 

sjediπte Radija Marije, crkvu u Ëast pape 

Ivana Pavla II. U nju Êe moÊi stati tri 

tisuÊe vjernika, a bit Êe znak zahvalnosti 

za njegovu papinsku sluæbu. U gornjoj 

galeriji bit Êe kapela po uzoru na 

nekadaπnju vatikansku Papinu privatnu 

kapelu sa slikom Gospe Jasnogorske. U 

tijeku su pripreme za dobivanje 

graappleevinske dozvole, a radovi Êe 

zapoËeti u svibnju. (Z) 

Utemeljen Kolbianum 

U Centru za znanosti i istraæivanja 

”Kolbianum” u Niepokalanówu (Poljska) 

zapoËelo je 27 studenata prouËa vati 

mariologiju. To su studiji za specijalizaciju, 

a imaju svrhu produbljivati teoloπku 

znanost o bl. Djevici Mariji. Tako je 

napokon ostvaren san sv. M. Kolbea, 

utemeljitelja Niepokala nówa, koji je htio 

utemeljiti Marijansku akademiju na kojoj 

bi se prouËavalo, pouËavalo i objavljivalo 

πto je Bezgre πna. Ravnatelj je o. G. 

Bartosik, predsjednik Poljskoga 

marioloπkog druπtva. Misu na poËetku 

rada novog instituta predvodio je provincijal 

fra M. Bartos iz Varπave, a uvodno 

predavanje odræao je o. S. Cecchin, 

tajnik PAMI iz Rima. “Kolbianum” je

Obnovljena Gospina slika 

Stara slika Gospe Radosne koja se πtuje u 

franjevaËkoj crkvi u BaËu obnavljana je tijekom 

proπle godine u Pokrajinskom zavodu 

u Novom Sadu. Drvo je, naime, bio napao 

crv, pa su obavljena rendgenska, ultraljubiËasta 

i infracrvena snimanja. Za obnove 

svi su ukrasi s ikone skinuti, a po zavrπetku 

je dodano staklo na koje su vraÊeni ukrasi 

(kruna, zvjezdice) kako se ne bi dalje 

oπteÊivala. Stavljena je joπ u jedan drveni 

okvir iza, a zatim u obnovljeni sanduk sa 

specijalnim anti-reflex staklom. ZapoËeli su 

radovi oko diodne rasvjete, kao i postavljanja 

novog oltara ispod ikone i kovane ograde. 

Na hodniku ispod zvonika pri tom su 

otkrivene srednjovjekovne romaniËke freske 

raspeÊa koje su bile zazidane prije turskog 

vremena, πto joπ viπe potvrappleuje starinu 

te baËke crkve. O tome su u samo stanu, 21. 

veljaËe Ministarstvo za kulturu i Zavod za 

zaπtitu spomenika kulture Vojvo dine odræali 

konferenciju za tisak. (J©) 


jedinstveni Centar marioloπkih studija u 

Poljskoj te Srednjoj i IstoËnoj Europi, a 

nudi odgojne aktivnosti na mariolo πkom 

podruËju po uzoru na rimske ateneje 

“Marianum” i “Antonianum”. 

Kanonsko priznanje bratstva 

Nakon πto su ga odobrili Zbor za Ustanove 

posveÊena æivota i Druπtva apostolskog 

æivota i nadb. Lime kardinal J. 

L. Cipriani, Marijansko bratstvo od pomirenja 

uzdignuto je 21. sijeËnja na 

Druπtvo apostolskog æivota dijecezanskog 

prava. Odobrene su mu i uredbe 

koje su put teænje prema savrπenoj ljubavi. 

Bratstvo je utemeljeno 25. oæujka 

1991. u Limi, i to za æene koje su se 

posvetile apostolatu. Ima ih u 19 biskupija 

u Peru, Kolumbiji, Ekvadoru, »ileu, 

Dominikanskoj Republici, SAD, 

Engleskoj, Italiji i Australiji. Evangelizi raju 

kulturu, rade s mladima, sluæe siromasima, 

promiËu obitelj i æivot te dostojanstvo 

i prava ljudske osobe. (Z) 

Misija, novinarstvo i istina 

Papinska meappleunarodna marijanska akademija 

upriliËila je 28. sijeËnja na 

Antonianumu u Rimu teËaj mariologije 

za djelatnike Radija Marije na temu: 

iz meappleu misije, novinarstva i istine. 

Nakon dobrodoπlice predsjednika 

Svjetske obitelji Radija Marije E. Ferraija 

i predsjednika PAMI V. Battaglie, 

nazoËnima su govorili S. Cecchin, J. 

Milan, F. Pala cios i M. Martorana. (WA) 

Susret vodiča-tumača 

HodoËasniËka sluæba fatimskog svetiπta 

u suradnji sa skupinom vodiËa pri fatimskom 

svetiπtu organizirala je 3. i 4. velja - 

Ëe XXX. susret vodiËa-tumaËa. Pr vog 

dana predstavljeni su razliËiti programi 

uz stoljetnicu fatimskih ukazanja, posebno 

oni vezani uz pastoralnu godinu 

2010./2011., a drugog dana dræana su 

razliËita predavanja o monaπtvu. (WF) 

”MARIJA” 3/2011. - 83

papa o mariji 

Duns Škot i 

novi pogled 

na utjelovljenje 

Zbog glasa svetosti koji je uæivao, njegovo 

(Ivana Duns ©kota) se πtovanje 

veoma brzo proπirilo u FranjevaËkom 

redu i sluga Boæji Ivan Pavao II. 

sveËano ga je proglasio blaæenim 20. 

oæujka 1993., opisavπi ga kao “pjesnika 

Utjelovljene RijeËi i branitelja 

Bezgreπnog zaËeÊa”. U tom je izrazu 

saæet veliki doprinos koji je Duns ©kot 

dao povijesti bogoslovlja. 

Prije svega, razmiπljao je o otajstvu utjelovljenja 

i, za razliku od mnogih 

krπÊanskih mislilaca toga doba, zastupao 

je miπljenje da bi se Sin Boæji utjelovio 

i da Ëovjek nije sagrijeπio. U “Reportata 

Parisiensa” tvrdi: “Bilo bi nerazumno 

smatrati da bi se Bog odrekao toga 

djela da Adam nije sagrijeπio! Ja tvrdim, 

dakle, da pad nije uzrok Kristova 

predodreappleenja i da bi - Ëak i da nije 

doπlo do pada, ni anappleela ni Ëovjeka - u 

toj pretpostavci Krist bio predodreappleen na 

isti naËin” (Rep. Parisiensia, in III Sent., 

d. 7, 4). Ta se misao, moæda pomalo 

iznenaappleujuÊe, rodila zato πto je za Duns 

©kota utjelovljenje Sina Boæje ga, koje je 

Bog Otac u svojem naumu ljubavi planirao 

veÊ od vjeËnosti, ispu njenje djela 

stvaranja i omoguÊuje sva kom stvorenju 

da, u Kristu i po Kristu, bude ispunjeno 

miloπÊu i da daje hvalu i slavu Bogu u 

vjeËnosti. Iako svjestan da nas je, u 

stvarnosti, zbog istoËnoga grijeha, Krist 

otkupio svojom mukom, smrÊu i uskrs- 


nuÊem, Duns ©kot tvrdi da je utjelovljenje 

najveÊe i najljepπe djelo u Ëitavoj 

povijesti spasenja i da ono nije uvjetovano 

nikakvim kontingentnim do ga appleajem, 

nego je prvobitna Boæja zami sao da na 

kraju ujedini Ëitav stvoreni svijet sa 

sobom u Sinovoj osobi i tijelu. 

Kao vjerni uËenik sv. Franje, Duns ©kot 

je volio razmatrati i propovijedati otajstvo 

Kristove spasenjske muke, taj izraz 

beskrajne ljubavi Boga, koji s velikom 

dareæljivoπÊu πiri izvan sebe zrake svoje 

dobrote i ljubavi (usp. Tractatus de pri mo 

principio, c. 4). Ta se ljubav ne ob javljuje 

samo na Kalvariji, nego takoappleer u 

Presvetoj euharistiji, prema kojoj je Duns 

©kot iskazivao silnu poboænost i koju je 

smatrao sakramentom stvarne Isusove 

prisutnosti i sakramentom jedinstva i 

zajedniπtva koji nas navodi da se uzajamno 

ljubimo i da ljubimo Boga kao 

najviπe zajedniËko dobro (usp. Rep. 

Parisiensia, in IV Sent., d. 8, q. 1, n. 3). 

Draga braÊo i sestre, taj, snaæno “kristocentriËni”, 

teoloπki pogled otvara nas 

kontemplaciji, divljenju i zahvalnosti: 

Krist je srediπte povijesti i svemira, on je 

onaj koji daje smisao, dostojanstvo i vrijednost 

naπem æivotu! Poput pape Pavla 

VI. u Manili, i ja bih danas htio doviknuti 

svijetu: “[Krist] je objavitelj Boga 

nevidljivog, on je prvoroappleenac svakog 

stvorenja, on je temelj svega; on je uËitelj 

ËovjeËanstva, on je otkupitelj; on je 

roappleen, umro i uskrsnuo za nas; on je 

srediπte povijesti i svijeta; on je onaj koji 

nas poznaje i koji nas ljubi; on nam je 

vjeran pratilac i prijatelj u æivotu… 

Najradije ne bih prestao govoriti o 

njemu” (Homilija, 29. XI. 1970.). 

(Iz kateheze na opÊem primanju, 7. srpnja 2010.) 

BENEDIKT XVI.

Postala si knjiga 

Ti si, o Marijo, postala knjiga 

u kojoj je napisano pravilo za sve nas. 

U tebi je danas napisana mudrost vjeËnoga Oca. 

U tebi se danas oËituje snaga i sloboda Ëovjeka, jer, 

ako pogledam na te, Marijo, vidim da je ruka Duha 

Svetoga upisala u te Trojstvo, oblikovanjem u tebi 

utjelovljenu RijeË, jedinoroappleenoga Sina Boæjega. 

Upisala je u te mudrost OËevu, to jest RijeË: upisala je 

snagu, jer je bio jak, da ostvari ovo veliko otajstvo, i 

upisala je blagost Duha Svetoga, buduÊi da je jedino 

boæanskom miloπÊu i blagoπÊu bilo predviappleeno i 

dovrπeno tako veliko otajstvo. 

Sv. Katarina SIJENSKA (†1380.) 

(Iz knjige MOLITVE I VAPAJI TROJSTVENOME BIΔU) 


kroz ovaj mjesec 

Osposobiti 

se za kritiku 

O blagdanu Prikazanja Gospodinova u 

hramu razmiπljali smo kako je Marija 

izloæila u pravo svetiπte - Boæji Hram u 

Jeruzalemu onoga koji je „odsjaj slave i 

otisak biÊa Boæjega“, koji je bio Svetac 

Boæji kao Sin Sveviπnjega. Marijino Ëe do, 

Tijelo tijela njezina, Svetiπte Boga æivoga 

na zemlji, bilo je prikazano kao Boæje 

remek-djelo u rukotvorenu sveti πtu u 

Jeruzalemu. Utjelovljeni Sin Mari jin i Sin 

Boæji, remek-djelo Boæje ljuba vi, izloæen 

je bio na udivljenje svih kao odraz ljepote 

VjeËnoga, istinske Ljepote koja 

ureappleuje svemir. On nije bio odraz kao 

blijeda kopija, nego istinski izvor nik, 

Bog od Boga i »ovjek od Æene ro appleen. 

Dok kao ljudi teπko shvaÊamo, joπ teæe 

traæimo rijeËi kojima izraziti kako je on 

u isto vrijeme slika i stvarnost, tj. odraz i 

stvarnost, priznajuÊi svoju ogra niËenu 

spoznaju istiËemo kako je bio savrπena 

slika i savrπen odraz i Oca ne beskoga i 

majke Marije. BirajuÊi rijeËi, pisac 

Poslanice Hebrejima opisao ga je kao 

odsjaj slave i otisak biÊa Boæjega, ali ne 

kopija, nego stvarna otajstvena boæanska 

preslika æivota, posjedujuÊi puninu 

æivota na isti naËin poput Oca. 

KORIZMA KAO ŠKOLA KRITIKE 

Svako remek-djelo postavljeno na udivljenje 

posjetitelja, ujedno je izloæeno i 

kritiËkim osvrtima pridoπlih promatraËa. 

Meappleutim, ne moæe bilo koji promatraË 


dati utemeljenu procjenu neizmjerne ljepote. 

Traæi se ocjena i procjena osposobljenih 

struËnjaka, kadrih iznijeti utemeljen 

sud i dati pravorijek o vrijednosti 

izloπka. Nakon onih prvotnih pohvala, 

upuÊenih od starca ©imuna i proroËice 

Ane, odmah je bilo nagovijeπteno kako 

Êe Isus biti znak osporavan. NeÊe svi 

razumjeti njegovu narav, ni jednoduπno 

prihvatiti njegovo poslanje. »ekale su ga 

oπtre kritike, suprotstavljanja i odbacivanja, 

na koja je on doduπe bio spreman. 

Njemu pak nije smetalo πto je bio izloæen 

kritici i propitivanju, nego mu je 

smetalo πto su ga procjenjivali i o nje mu 

odluËivali neupuÊeni pojedinci koji nisu 

imali izgraappleenih uzviπenih kriterija kojima 

donijeti sud o njegovu uzviπenu 

æivotu. Prosuappleivali su ljudskim glavama i 

kriterijima boæanski nauk i naum spasenja, 

a iz svoga zemaljskog zrenika i 

prizemljenih interesa njegovo boæansko 

djelovanje. Na æalost, kako onda tako i 

danas, mnogi prosuappleuju Gospodinovo 

djelovanje na temelju ljudske povrπnosti 

i neupuÊenosti u boæanski æivot i otajstva. 

A kako bi se moglo pristupiti razlu- 

Ëivanju o njegovu æivotu, potrebna je 

osposobljenost u boæanskoj ”umjetni- 

Ëkoj” πkoli. On sam kasnijim je 

æivljenjem ukazao da takva πkola mora 

biti sastavljena od odricanja i pokore, 

πto u korizmenim aktivnostima pronalaze 

svoj pravi izriËaj. SlijedeÊi korizmeni 

put, duπa zauzetije prihvaÊa Boæju prisutnost 

i djelovanja te se raspolaæe 

bogoljubnim djelima primiti svaki poticaj 

i pouku. Kroz æivot ærtve i pokore, Bog 

nam usaappleuje ispravne kriterije 

prosuappleivanja njegova æivota, te ljepote 

koju je on u svijetu usadio svojim 

kriæem. Zato je korizma vrijeme usvaja-

nja Boæjih kriterija kao stupova ispravna 

i uspravna æivljenja. DoraappleujuÊi sebe 

pod Boæjim vodstvom, Ëovjek postaje 

sposoban Boæjim mjerama prosuappleivati 

svoj æivot i svijet oko sebe. 

MARIJINA KORIZMA 

UvodeÊi nas u svoju πkolu, Bog nas nije 

prepustio samima sebi. Ako postoji netko 

tko bi mogao posvjedoËiti æivotom 

usklaappleenost svojih kriterija s Boæjim, 

onda je to nebeska Majka koja je bila 

tako usklaappleena da je Boæju RijeË prima la 

savrπeno i cjelovito, predajuÊi je svijetu 

u neokrnjenoj ljepoti. Nakon pri pra ve 

tijekom koje je æivjela meditirajuÊi Boæju 

rijeË, doæivjela je milosni dar susreta sa 

samom RijeËju. Njezin æivot od prvoga 

do posljednjeg dana bio je πkola osposobljavanja 

za procjenu i divljenje Boæjoj 

ljubavi, a kao takav i za razluËivanje 

boæanskog od ljudskog, nebeskog od 

zemaljskog. Skroviti æivot ponizne 

sluæbenice u Nazaretu, kojega je punina 

doπla do vrhunca anappleelovim 

navjeπtenjem, bio je veliki korizmeni 

teËaj i πkola u kojoj je Marija pokazala 

iznimne sposobnosti. Savrπena uËenica 

Boæja, na dan navjeπtenja primila je od 

samoga Boga, po anappleelovim rukama, 

potvrdu o uspjeπnu pohaappleanju te Boæje 

πkole. Navjeπtaj je trenutak kad joj 

anappleeo Gabrijel donosi diplomu ispisanu 

Prstom Boæjim, silom Duha Svetoga, da 

moæe vjerodostojno Boæju rijeË 

kroz ovaj mjesec 

prosuappleivati, æivotom tumaËiti i drugima 

navijestiti. Puna æara i gorljivosti za 

Boæju stvar, primila je ne samo dar 

prosuappleivanja i razluËivanja boæanskog 

æivota, nego je za svoju Ëistu duπu i 

savrπenu vjernost primila i sam Boæji 

Æivot - OËeva ljubljenoga Sina. 

Nakon blagoslovljene nazaretske korizme, 

uspjela je, svom snagom i dubinom, 

reÊi: Neka mi bude! Pristala je na 

Boæji plan kojem je dala doprinos svojom 

suradnjom i umjetniËkom 

originalnoπÊu koja ni u Ëemu nije odstupala 

od Boæjih kriterija. Postala je time 

uzor ko rizmi svakog krπÊanina, koja bi 

trebala, kao i Mariji ona nazaretska, biti 

πkola usvajanja Boæjih kriterija i Boæjeg 

æivota. Osposobljeni susretom s Boæjom 

Rije Ëju, postajemo kvalificirani tumaËi 

Boæje ljepote. PohaappleajuÊi korizmenu 

πkolu, ne ostajmo neupuÊeni kritiËari 

Boæjih djela ni laæni sveznalice, koji, bez 

struËnosti, s dozom drskosti, imaju 

iskrivljen sud o Boæjoj otajstvenoj ljepoti! 

Tko god æeli donositi sud o utjelovljenom 

Isusu, Boæjoj ljepoti i remek-djelu, 

treba, poput Marije, proÊi πkolu 

boæanskog æivota. To je πkola nazaretske 

korizme, proæete poniznoπÊu i posluhom 

vjere. ZahvaljujuÊi πkoli odricanja, skrovitosti 

i razmatranja, Marija je, po 

anappleelovu navjeπtenju, postala neponovljiv 

primatelj Boæje RijeËi. DajuÊi je zatim 

svijetu, bila joj je najjasniji tumaË, kao i 

najveÊi navjestitelj. Upoznavπi na neizreciv 

naËin Boæju RijeË, prema kojoj je bila 

upuÊena sva njezina korizmena nazaretska 

aktivnost, Marija je okrunila svoj 

skroviti i samozatajni æivot dajuÊi toj istoj 

RijeËi ljudsko postojanje. Svako korizmeno 

nastojanje Gospodinovih vjernika trebalo 

bi stoga iÊi njezinim stopama. 

Ivan BODROÆIΔ 


mi danas i ovdje 

Zar su imena 

za igranje?! 

Anappleeo joj reËe: “Ne boj se, Marijo! Ta 

naπla si milost u Boga. Evo, zaËet Êeπ i 

roditi sina i nadjenut Êeπ mu ime Isus” 

(Lk 1, 30-31). 

Anappleeo mu se Gospodnji ukaza u snu i 

reËe: “Josipe, sine Davidov, ne boj se 

uzeti k sebi Mariju, æenu svoju. ©to je u 

njoj zaËeto, doista je od Duha Svetoga. 

Rodit Êe sina, a ti Êeπ mu nadjenuti ime 

Isus jer Êe on spasiti narod svoj od grijeha 

njegovih” (Mt 1, 20-21). 

Kada u bogosluæju na blagdane 

Blagovijesti, 25. oæujka, i Sv. Josipa, 19. 

oæujka, budemo sluπali navedene rijeËi, 

moæda Êemo pomisliti: Blaæena vremena 

u kojima su anappleeli s neba donosili ljudima 

imena! Blago onima kojima je sam 

Bog dao ime! 

OSTAJE ZA CIJELI ŽIVOT 

Ime je - veoma vaæno. Za onoga koji ga 

nekome daje, a joπ viπe za onoga koji 

ga prima, kome se daje. Zato na poËe tku 

obreda krπtenja, veÊ na ulazu u crkvu, 

krstitelj pita: “Roditelji, koje ste ime 

dali (ili: koje Êete ime dati) svome djetetu?” 

Ima i te kako puno razloga to pitanje 

danas postavljati roditeljima sa svom 

ozbiljnoπÊu, i to ne tek u Ëasu kada 

donesu dijete na krπtenje. Uostalom, 

tada je veÊ u pravilu ime upisano u knjige 

dræavnoga matiËnog ureda. Zato je 

poæeljno, da parafraziramo pjesnika, 


poruku poslati mnogo, mnogo ranije: 

prije nego poËnu padati - imena! 

Knjiga Postanka nam kaæe (2, 20): 

“»ovjek nadjene imena svoj stoci, svim 

pticama u zraku, i æivotinjama u polju.” 

A malo naprijed (3, 20): “Svojoj æeni 

Ëovjek nadjene ime Eva, jer je majka 

svima æivima.” U biblijskom govoru dati 

nekome ime podrazumijeva gospodarenje 

nad njim. Sasvim nam je prihvatljivo 

da se Ëovjek proglaπava gospodarem 

svim ostalim stvorovima, ali s razlogom 

negodujemo kad se po imenovanju Eve 

muπkarac nameÊe kao gospodar æeni. 

Tim je Ëudnije da u ovo naπe vrijeme 

emancipacije, barem formalno teoretske, 

mnogi roditelji prisvajaju za sebe pravo 

poigravati se imenima vlastite djece i 

ponekad u tome prelaze sve granice 

dobra ukusa. Pri tom ne razmiπljaju da 

nisu vlasnici ni gospodari svoga djeteta,

niti pomiπljaju da Êe njihovo dijete 

doæivotno nositi teret “egzotiËna” ili 

“zakuËasta” imena koje su mu oni natovarili, 

dakle, i godinama poslije njihove 

smrti. 

PRETJERANO I NEPROMIŠLJENO 

Nedavno me veoma oneraspoloæila neËija 

obavijest da novine piπu o prvom 

imenu Onur u nas, koje da je nadjenuo 

djetetu netko u Zadru. Kad sam i sam to 

proËitao, ljutnja mi je malo splasnula jer 

sam po imenima roditelja zakljuËio “da 

jabuka ne pada daleko od stabla”. No, 

proradio mi je crv: A πto da netko od 

tvojih æupljana takvo ime zatraæi na 

krπtenju? Mada æupnicima prijaπnjih 

naraπtaja zamjeram πto su, zlorabeÊi svoj 

auktoritet, olako kod krπtenja mijenjali 

ime djetetu, u toj prilici neodoljivo sam 

se sjetio dobroga starog don Camila i 

njegova prijatelja te u isto vrijeme ljuta 

protivnika - komunistiËkog naËelnika 

Peponea. Peponeova æena, naime, donijela 

je sinËiÊa na krπtenje, naravno noÊu, 

i na æupnikovo pitanje kako Êe se dijete 

zvati, po nalogu muæevu, izazovno 

odgovorila: “Lenjin!” A don Camilo joj 

uzvrati kao grom: “Hajde u Rusiju pa ga 

tamo krsti!” Sve mi se Ëini, da su mi 

zatraæili krπtenje s tim imenom, da bih i 

ja one gore poslao - u Tursku! 

Za moga djeËaπtva bila je i po naπim 

malim mjestima krenula moda svakojakih 

“egzotiËnih” imena. Jedna je mlada 

trudnica, pred odlazak u rodiliπte, pitala 

od svoje majke savjet koje Êe ime dati 

djetetu. Mater je odgovorila: “KÊeri, ko je 

hoÊeπ, samo da ga mogu izgovorit!” 

Tako je neko mjesto u unutraπnjosti bila 

uhvatila zaraza imena - Jedinko! Æupnik 

upozoravao da je to nepriliËno i krπÊan- 


ski neprihvatljivo, pouËavao s oltara, 

korio, prijetio. Sve zaludu. A onda se 

dosjetio: kupio magarca i nazvao ga 

Jedinko, te goneÊi ga selom, uzvikivao: 

De, Jedinko. So, Jedinko! Nitko se viπe 

nije usudio tako nazvati dijete. 

STVARAMO PROBLEME 

U jednoj sam se æupi obradovao kad je 

nakon puno godina zatraæeno ime 

Marija, i prokomentirao sam: Hvala 

Bogu! No, pokazalo se da sam prerano 

likovao, jer me je djetetova mama 

ubrzo “tuπirala”: Ali, veleËasni, bez “j” - 

Maria! Uzalud je bilo govoriti da u hrvatskom 

jeziku izmeappleu “i” i “a” uvijek dolazi 

“j”, (Dijana, Marijana...) i da Êe to njezina 

djevojËica kad odraste, kod da vanja 

osobnih podataka, uvijek morati naglasiti: 

Maria, bez “j”, molim Vas! 

Drugi “biser”: roditelji koji su boravili u 

Nizozemskoj donijeli su mi na krπtenje 

dijete s imenom Franjo, ali po francuski: 

François. PredoËio sam im kako Êe lijepo 

“hrvatski” zazvuËati pitanje u obredu: 

“©to traæite od Crkve Boæje za - 

Françoisa?”! 

A πto tek reÊi o imenima: Kety, Nancy, 

Carla, Majk, Antoan, Dominique...? 

Kakva je to “feπta od muÊenja jaja”?! 

Nijedno nisam izmislio, a neke od tih 

morao sam izgovarati i na krπtenju! Ali 

onaj otac koji je nakon petero kÊeriju 

dobio sina pa mu nadjenuo ime 

Napokon, e taj bi zasigurno - πto se 

mene tiËe - morao iskati krstitelja po 

πumi Striborovoj! 

Takoappleer, vrlo je preporuËljivo dati djetetu 

ime kojim Êe ga se i zvati, a ne mu 

odmah poslije roappleenja i krπtenja tepati 

nekakve deminutive i kovanice za koje 

je nemoguÊe zakljuËiti iz kojeg su imena 



skovane. Nerijetko se iz takve prakse 

izrode svakojaki problemi. 

IME NIJE IGRAČKA 

ReËeno je u Dekalogu: Ne izusti imena 

Gospodina Boga svoga uzalud (usp. Pnz 

5, 11), a u Evanappleelju: ”©to god uËiniste 

jednomu od ove moje najmanje braÊe, 

meni uËiniste!” (Mt 25, 40). OËe vi i 

majke, i vaπe je dijete mali Isusov brat. 

Ne poigravajte se i ne Ëinite svetograpplee s 

njegovim imenom. “Vaπa djeca nisu 

vaπa djeca. Ona dolaze kroz vas, ali ne 

od vas, i premda su s vama, ne pripadaju 

vama” (Halil Dæubran). 

Neda vno nas je papa Benedikt XVI. 

po zvao da dajemo djeci krπÊanska 

imena. To je na tragu viπestoljetne 

krπÊanske i opÊeuljudbene tradicije. A 

ako baπ hoÊete svome djetetu dati ime 

kojega nema u popisu svetaca, onda se 

odmah dajte na posao oko njegova 

odgoja i molitvu da to dijete postane 

svetac i tako obogati katoliËki kalendar. 

Ali, i u tom sluËaju smislite ime koje se 

“moæe izgovoriti”, da ga poboæni krπÊani 

uzmognu zazivati bez zamuckivanja! 

Vaπa djeca su osobe, a ne kuÊni ljubimci. 

Ne lijepite im imena koja bi bolje pristajala 

psiÊima ili maËkama negoli ljudima. 

Razumije se da roditelji imaju i 

pravo i duænost dati ime svome djetetu, 

ali to trebaju Ëiniti, pomno promislivπi, 

odmjereno i odgovorno. 

I na kraju - buduÊi da su se donedavno 

i redovniËke poglavarice znale Ëudno 

poigravati imenima svojih potËinjenih 

novakinja - zakljuËimo jednim nagradnim 

pitanjem: HoÊe li anappleeli nebeski na 

Sudnji dan redovnike i redovnice, koji 

su pri zavjetovanju promijenili ime, prozvati 

krsnim ili redovniËkim imenom? 

Stanko JER»IΔ 


litanije 

Kraljice 

priznavalaca 

Ti si svjetlo, kraljice, meappleu onim 

svecima koji su izrazito ispoljavali 

svoju vjeru, ufanje i ljubav, 

makar da i nisu izjednaËeni s 

muËenicima. A proπirujuÊi misli 

Klementa Aleksandrijskoga, 

zovemo te kraljicom svih priznavalaca 

koji primjerno trpe osobito 

bolest ili neimaπtinu svoju i 

svojih bliænjih i ne sustaju u hvaljenju 

milosrdnog Boga koji ih 

uvodi u blaæenstvo i vjeËni æivot. 

Poπtivanje svetog stupnja priznavaoca 

osobito sja u tvome svjetlu, 

Marijo kraljice. 

Miljenko MAJETIΔ

Tražio je ruku 

Zvao se Silvije. Za deseti roappleendan 

majka mu je nabavila pisaÊi stroj. O 

raËunalu se u ono doba joπ gotovo 

nije ni govorilo. Taj dar veoma ga je 

obradovao. Sav radostan, jednim je 

prstom natipkao pisamce: ”Hvala ti, 

majko, πto si me rodila. Æivot je tako 

lijep, ja æelim æivjeti!” Bilo je to o 

BoæiÊu 1987. 

Roditelji su ga odgojili vjerski. 

Posebno se isticao u ljubavi prema 

Isusu i Mariji. 

”Ja æelim æivjeti!”, pisao je mami, ali 

je veÊ nakon godinu dana osjetio 

teπke bolove u lijevoj nozi. LijeËnici 

su otkrili rak u kostima. Nije proπlo 

puno vremena, zalegao je u postelju. 

S vremenom je onemoÊao. Zamolio 

je æupnika da mu svakog dana dono si 

sv. PriËest. Bolovi su bivali sve jaËi. U 

tim teπkim trenucima uzdisao bi: 

”Gospe moja, pomozi mi da ozdravim!” 

Molio je svakog dana sva tri 

dijela njezine krunice: radosnu, 

æalosnu i slavnu. I nalazio u tom utjehu. 

Kad su ga spopadali teπki bolovi, 

znao bi uzdisati: ”Majko Bo æja, pomozi 

mi! Utjeπi moju majku!” 

Stiglo je ljeto 1989. Potpuno je oslijepio. 

Opala mu je kosa. Oblijevao ga 

je znoj, krvario je. A u tim trenu cima 

ovako je molio: ”Isuse, sjedini moje 

boli s bolima svojim na kriæu! Budi 

uza me u mojim bolima! A ti, majko 

Marijo, budi uza me kao πto si stajala 

uz Isusa pod njegovim kriæem na 

Kalvariji!” 

SveÊenik mu je 24. rujna 1989. do nio 

sv. PriËest i podijelio bolesni Ëko 

pomazanje. Primio ih je pri punoj 

svjedoËanstvo 

svijesti. I nije skrivao istinu. Bio je 

svjestan da putuje na drugi svijet. 

Kraj njegove smrtne postelje stajala 

je njegova majka. Kad je doπao tre nutak, 

uzdahnuo je, okrenuo se pre ma 

njoj i rekao: ”Majko, daj mi ru ku!” 

Stisnuo ju je lagano i izdahnuo. 

Za teπkih bolova jednom je majci 

rekao: ”Majko, ja se penjem na 

Kalvariju. Kad stignem na njezin vrh, 

bit Êu razapet!” Tako se i dogo dilo. 

Bio je razapet na bolesniËkoj postelji. 

Bolovao je moleÊi, umirao moleÊi i 

izdahnuo moleÊi. DræeÊi majËinu 

ruku, otiπao je na drugi svijet i prihvatio 

Isusovu ruku: ”Isuse, ja znam 

da me ti voliπ!”, ËeπÊe se Ëulo iz njegovih 

usta u bolesniËkoj postelji. 

Z. P. 


s marijom kroz povijest 

Sveta Marija 

kod Ildefonza 

iz Toleda 

Marijina prisutnost u Crkvi oËituje se na 

viπe naËina, a uvijek je u sluæbi Isusa 

Krista i njegova djela spasenja koje traje 

do svrπetka vremena. Crkva kao zajednica 

vjernika prepoznaje i doæivljava tu 

spasonosnu prisutnost u æivotu pojedinaca 

i zajednice. Tako je bilo u davno 

vrijeme u kojem je æivio i djelovao 

Ildefonz iz Toleda (+667.), vrstan bogoslovac 

Pirinejskog poluotoka i promicatelj 

Gospine poboænosti. 

GOSPIN KAPELAN 

Pod navalom Saracena, πpanjolsko 

krπÊanstvo u 7. stoljeÊu proæivljavalo je 

tegobna vremena. U sjeni politiËkih 

dogaappleaja dogaappleao se æivahan rast u vjeri 

i jaka oporba protiv krivovjerja. Milosno 

razdoblje onoga vremena predstavljali su 

i pokrajinski sabori u Toledu. Ondaπnje 

krπÊanstvo iznjedrilo je vrle muæeve 

poput Izidora iz Sevilje i Iledfonza iz 

Toleda koji je predmet ovoga napisa. 

Roappleen oko g. 617. u Toledu, Iledefonz 

je pristupio redu sv. Benedikta i vrπio 

sluæbu opata u samostanu Agalia, koji se 

nalazio u blizini njegova rodnoga grada. 

Imenovan je g. 657. toledskim biskupom. 

Svoje bogoslovsko razmiπlja nje 

gradio je na temeljima otaËke predaje, 

posebno na spisima latinskih otaca 

Jeronima, Augustina i Grgura Velikoga. 

Meappleu njegovom pisanom baπtinom 

saËuvan je za nas vaæan spis o 


“DjeviËanstvu svete Marije”. Taj spis odigrao 

je veliku ulogu u kasnijoj marijanskoj 

baπtini do te mejere da je Ildef onz 

nazvan “Gospinim kapelanom”. Tako ga 

je naslovio poznati πpanjolski knjiæevnik 

Lope de Vega (+1635.). U svom æivotu i 

u svojim spisima Ildefonz je bio kapelan, 

to jest pomoÊnik, “sluæ be nik 

sluæbenice Gospodnje”. 

Rasprava o Marijinu djeviËanstvu polemiËke 

je naravi, a uperena je protiv 

onih koji su nijekali djeviËanstvo Majke 

Isusove. Meappleu protivnicima bili su i pripadnici 

æidovske vjere, koji su u ono 

vrijeme u veliku broju obitavali Pirinejski 

poluotok. Za Æidove je onda kao i 

danas djeviËanstvo, zapravo neplodnost, 

smatrana sramotnom pred Bogom i pred 

ljudima. Sjetimo se Elizabetinih rijeËi 

kad je zatrudnjela u poodmakloj dobi: 

“Evo to mi je uËinio Gospodin u dane 

kad mu se svidje skinuti s mene sramotu 

meappleu ljudima” (Lk 1, 25). 

U SLUŽBI DJELA SPASENJA 

Za Ildefonza Marijino djeviËanstvo u 

sluæbi je spasenja. Prelazi okvire tjelesnosti 

i nasljedstva, a smjeπteno je u 

povijesnospasenjsko okruæje gdje dobiva

svoje bogoslovsko znaËenje. Spis o djeviËanstvu 

sastoji se od 12 poglavlja kojima 

prethodi æarka molitva upuÊena 

Bogorodici. Toledski biskup izriËe svoje 

divljenje pred izvanrednim pozivom i 

darom Boæje naklonosti kojima je Bog 

obdario to jedinstveno ljudsko stvore nje. 

Za Ildefonza glavni dogaappleaj Mariji na 

æivota je navjeπtenje Isusova roappleenja. To 

je poËetak otkupljenja ljudskoga roda. 

Po njemu Marija postaje Isusova Majka, 

majka onoga koji je Bog i »ov jek u isto 

vrijeme i u istoj osobi. Iako je pripadnica 

ljudskog roda, Marijino djeviËansko 

majËinstvo Ëini od nje jedinstvenu osobu 

koja prednjaËi otkupljenima darom 

Boæjeg izbora i miloπÊu njegova poziva. 

Tu Marijinu ulogu i odliku Ildefonz se 

trudi izraziti: 

“Blaæena si meappleu æenama, neoskvrnjena 

meappleu djevojkama, gospoapplea meappleu 

sluπkinjama, kraljica meappleu sestrama. I, 

doista, svi te narodi zovu blaæenom, 

nebeske sile priznaju te blaæenom, 

navjestitelji te navjeπÊuju blaæenom, svi 

narodi te slave blaæenom.” … “Marija je 

posuda svetosti, vjeËno djeviËanstvo, 

Majka Boæja, svetiπte Duha Svetoga, 

jedinstveni hram svoga Stvoritelja.“ 

SVA U ODNOSU NA KRISTA 

Otajstvo djeviËanskog majËinstva nije 

odlika koja pripada samo Marijinoj 

osobi. To je dogaappleaj koji je Bog predvidio 

za spasenje ljudskog roda. 

“ZahvaljujuÊi toj Djevici, svi su ljudi 

vidjeli spasenje Boæje (Lk 3, 6). Svi krugovi 

zemaljski, zahvaljujuÊi toj Djevici, 

pokajali su se i obratili Gospodinu. Svi 

uzdiæu Gospodinu, njezinu Sinu novu 

pjesmu spasenja, koje dolazi od njega. 

Jer on je, rodivπi se od te Djevice, izveo 

s marijom kroz povijest 

stvari Ëudesne. Po toj Djevici Gospodin je 

uËinio poznatim svoje spasenje.” 

Jedinstvenost Marijine uloge za 

Ildefonza je plod Boæje odluke da doapplee 

na zemlju i da postane Ëovjekom kako 

bi spasio ljudski rod. 

“Da bi bio moj Otkupitelj, postao je tvojim 

Sinom. Da bi bio cijena moga otkupljenja, 

njegovo je utjelovljenje plod 

tvoga tijela; u njemu je iscijelio moje 

rane. Od tvog tijela uzeo je tijelo smrtno, 

da njime uniπti moju smrt. Od tijela 

tvoje smrtnosti, On uze tijelo svoje smrtno, 

da uzmogne uniπtiti moje grijehe, 

koje uze na sebe. Od tebe je uzeo tijelo 

bez grijeha da smjesti naπu ljudsku 

narav u Boæje prebivaliπte.” 

Kod Djevice Marije sve je u odnosu na 

Krista i sve ovisi o njemu. Odlike koje 

Ildefonz pripisuje Mariji zbog kojih je 

Crkva Ëasti dar su Boæji, kako bi bila 

dostojna postati Majkom Boæjom. Poboænost 

Mariji nuæno dovodi Kristu srediπtu 

sve poboænosti. U tom svjetlu Ildefonz 

se proglaπava Marijinim slugom. 

“Zbog toga sam tvoj sluga, jer je moj 

Gospodin tvoj Sin. I zbog toga si ti moja 

Gospodarica, jer si ti sluæbenica 

Gospodnja. Zbog toga sam sluæbenik 

sluæbenice Gospodnje, jer si ti bila Majka 

svoga Gospodina. Zbog toga sam uËinjen 

slugom jer si ti postala Majkom Onoga 

koji me je stvorio.” 

Taj tijesni odnos izmeappleu Krista i Marije 

Ëini da marijanska poboænost ima Krista 

kao svoj cilj i svoju svrhu. To Ildefonz 

vidi sa svom jasnoÊom kad tvrdi da 

Gospodinu pripada ono πto sluæi 

sluæbenici, tako dolazi Sinu sve ono πto 

se prinosi Majci. Jer, dok se Ëasti Majka, 

upoznaje se, Ëasti i ljubi Sin i vrπe njegove 

zapovijedi (LG 66). 

dar-ko 


duπi duπe hrvatske 

Ja molim tiho: 

o Maria ave! 

VeÊ stoljeÊe i pol proπlo je od roappleenja 

Eugenije ©ah, znaËajnije hrvatske pjesnikinje 

koja je u posljednjim desetlje- 

Êima 19. st. progovorila posebnim pjesniËkim 

jezikom. Ono πto je pjesnikinja 

i spisateljica Elizabeth Barrett 

Browning (1806.-1861.) bila za 

Engleze, dijelom je, za hrvatsku pjesniËku 

rijeË s prijelaza iz 19. u 20. st., 

bila E. ©ah. Obje su svojim radom na 

kulturnom polju krËile put ostalim 

æenama kojih je umjetniËko zauzimanje 

veoma teπko dolazilo do izraæaja u 

vremenu u kojem su æivjele. 

O E. ©ah nemamo puno podataka. 

Zbirku pjesama nije nikad objavila, ali 

njezini stihovi posveÊeni bl. Djevici 

Mariji, rasuti po hrvatskoj katoliËkoj 

periodici, govore umjesto nje snaæno i 

trajno kao rijetko Ëiji. Roappleena je g. 

1861. u Zagrebu u obitelji Knopfhard 

u kojoj je vjerski odgajana, a imuÊni 

ujak pobrinuo se da stekne kvalitetnu 

naobrazbu. Zavrπila je UËiteljsku πkolu 

u Zagrebu i posvetila se uËiteljskom 

pozivu u Bakru. Smrt ujaka i rastava 

od profesora ©aha zbog kojeg je 6 

godina provela i u zatvoru, iz temelja 

su promijenili Eugenijin æivot. 

Napuπtena i usamljena, proæivljavala je 

veoma teπke psihiËke trenutke. 

Suraappleivala je u Vrhbosni, Hrvatskom 

dnevniku i u Ëasopisu Za vjeru i dom. 

Umrla je 24. veljaËe 1928. u Bjelovaru. 


SUNČANI S NJE TREPERI ČAR 

OptereÊena æivotnim nedaÊama, Ëesto je 

Eugenija zapadala u muËna i depresivna 

stanja duha. U takvim okolnostima srce i 

svu ljubav usmjerava prema Bogorodici, 

a u njezinu liku, i opÊenito u pjesniπtvu, 

pronalazi doæivotnu utjehu. Djevici 

punoj milosti, Immaculati, najradije je 

pjevala, divila se njezinoj ljepoti i njezinu 

liku koji bijaπe usporediv jedino s 

oËima nevina djeteta: 

Sjajna zvijezda veËernjica gleda 

ko Ëista zjena nevinaπca Ëeda; 

ko zlatni pravak anappleeoske glave 

na nebu lebdi: o Maria ave! (U veËer) 

Eugenijini stihovi obiluju „sjajnim“ motivima: 

zvijezdama, nebom, anappleelima, 

cvijeÊem i djecom. Povremeno se u pjesmi 

jave i tamni, sumorni motivi autobiografskog 

karaktera kao zrcalo stanja u 

kojem se naπla pritisnuta razliËitim 

æivotnim poteπkoÊama. Spas i trajno 

utoËiπte koje je pronaπla u vjeri, napose 

u BogorodiËinu liku, nanovo su u njoj 

probudili æivot: 

I nema noÊnih sjena veÊ 

Ni ledenih grobova 

Ni razvaljenih hramova 

Ni zakopanih snova; 

Nju videÊ sve je jasni dan, 

Sve æivot sladak, ubav, 

Neoskvrnjeni oltar sve, 

Sve vjera, nada i ljubav. 

(Pred slikom Imakulate) 

»eænje lirskog subjekta da se stopi i 

preda Bogorodici, onoj kojoj je navijeπteno 

da Êe zaËeti i roditi Spasitelja, 

glavni je motiv pjesme Mariji: 

O da sam vijenac ruæiËin, 

da oltar tvoj ovijem, 

o da sam daπak ljubiËin, 

na srce da ti plinem! (Mariji)

Kao i spomenuta E. B. Browning, ponekad 

ponire u mistiËna prostranstva duπe, 

ali s vjerskim predznakom: 

Nju videÊ, ko u drugi svijet 

U rajski svijet da gledam 

I od tog Ëara mistiËnog 

Ja otkinut se ne dam; 

(Pred slikom Imakulate) 

JOŠ SVEUDILJ TEBE JA LJUBLJAH 

Nakon odsluæene zatvorske kazne, 

rastavlja se od muæa i zapoπljava kao 

privatna uËiteljica francuske kolonije 

drvne industrije u Slatini, a g. 1896. 

dolazi u Sarajevo gdje je nadb. J. Stadler 

prima u Zavod za nezbrinute osobe. 

Usput radi u osnovnoj πkoli, predaje 

francuski jezik i glazbu te 10-ak godina 

objavljuje knjiæevne radove u Vrhbosni 

pod uredniπtvom Ivana Ev. ©ariÊa. 

Proæivjevπi teπke æivotne trenutke, produbljivala 

je svoj pjesniËki senzibilitet 

nad tuappleim patnjama, pogotovo nad patnjom 

BogorodiËinom koja gleda kako 

joj muËe i razapinju sina: 

I bije ËekiÊ, zrakom se talasa 

Grozovit zvuk, o njeno srce tuËe, 

Vis nijemi nad njom drπÊe od uæasa, 

duπi duπe hrvatske 

U zemlji pod njom ko da vulkan huËe. 

Dok poput zvijeri ljudska grla riËu 

Od klete æeapplee za nevinom krvi, 

Vasioni se silne osi miËu, 

A ËekiÊ bije, njeno srce mrvi. 

(Stabat mater) 

RadeÊi za sarajevsku Vrhbosnu, odvojena 

je od rodne grude o kojoj sentimentalno 

pjeva i preporuËuje ju bl. Djevici 

Mariji: 

Zvijezda lebdi - ja ju pitam sjetna: 

Da l’ Hrvatska mi æiva, sloæna, sretna? 

A zvijezda sjevne: nema smrtne strave 

dok Hrvat πapÊe: o Maria ave! 

(U veËer) 

Oko g. 1912. u pjesnikinje se javljaju 

prvi znaci umne poremeÊenosti. Posljednje 

godine æivota provodi u Bjelovaru 

kod kume Milke Brodarac DvornikoviÊ, 

a æivi od pomoÊi sarajevske nadbiskupije 

i Ëasopisa Vrhbosna. Ipak, nikada nije 

klonula duhom: 

Zaminulo Ëarno tad doba, nebo se 

smrknulo moje, 

Ugasilo majsko se sunce, magle ga 

zaviπe guste, 

A traæila sve sam kroza njih zastrto 

obliËje tvoje 

I grobove puste. 

(…) 

Joπ sveudilj tebe ja ljubljah - majski tad 

opet bje danak, 

A moje se nemoÊne ruke dizale sve 

put nebesa, 

Kad sunËanu opet te zgledah, - bajovni 

ko da je sanak - 

U carstvu Ëudesa. 

(Immaculati) 

U ovom nadolazeÊem korizmenom vremenu 

nastojmo svojim postupcima steÊi 

milost na nebesima. 

Darijo MARKOVIΔ 


kultura 

Vjera u 

kamenu 

VeÊ od djetinjstva hrvatski kipar Ivan 

MeπtroviÊ bio je zaljubljenik u kamen. 

Ljubav prema plemenitoj prirodnoj tvari 

na kojoj je odrastao, pokazao je kao 

umjetnik u izradi sakralnoga motiva pod 

nazivom Pietà. Ljubav Æalosne Majke 

prema mrtvu Sinu utkao je tako vjerniËki 

emocionalno i umjetniËki ekspresivno 

da s pravom moæemo reÊi kako je 

u kamenu ostavio biljeg ljudske patnje i 

krπÊanske nade. 

OD OTAVICA PREKO BEČA 

Iako je roappleen u Vrpolju kraj Slavonskog 

Broda, 15. kolovoza 1883., zaviËaj djetinjstva 

u Otavicama kraj Drniπa nosio je 

MeπtroviÊ u sebi cijeloga æivota. Zato 

bismo njegov æivot mogli staviti u jedan 

kamen, koji je isklesao, i u jedan kiparski 

motiv, koji se zove Pietà. 

U svijet likovne umjetnosti krenuo je od 

Otavica, preko Splita, stigao do BeËa, i 

ostao razoËaran. Prva bol na putu 

po mo gla mu je da postigne svjetsku 

slavu. U igri politiËkih previranja, noseÊi 

patnje svoga naroda, prolazeÊi kroz agoniju 

dvaju svjetskih ratova, stvarao je 

ta kva kiparska djela da su ga kritiËati 

prozvali Michelangelom svoga doba. 

UËitelju se oduæio na dva naËina. 

Napisao mu je pismo (Moji razgovori s 

Michelangelom) i dovrπio njegov jedan 

kip (Pietà Bandini, 1550., mramor, 226 

cm, u Firenci) koji je renesansni genij 

namijenio za svoj grob. UgledajuÊi se 


upravo u to djelo, MeπtroviÊ je izradio 

svoju verziju, najprije u gipsu, a kasnije 

u mramoru i bronci. Za boravka u Rimu 

g. 1942./1943. modelirao je gipsani original. 

Prema njemu izlivena je bronËana 

Pietà Romana, izloæena u Vatikanskim 

muzejima, u prostoru suvremene sakralne 

umjetnosti, i kamena Pietà u South 

Bendu u Americi. 

PROFESOR U SOUTH BENDU 

Theodore Hesburgh, sveÊenik redovnik 

Kongregacije sv. Kriæa (CSC), koji je od 

g. 1952. do 1987. bio predsjednik katoliËkoga 

SveuËiliπta Notre Dame (Naπe 

Gospe) u South Bendu kraj Chicaga 

(dræava Indiana, SAD), pozvao je g. 

1955. MeπtroviÊa da predaje kiparstvo. I 

prije nego je postao profesor na njego vu 

SveuËiliπtu, iz poznanstva dvojice prija-

telja nastala je ideja da MeπtroviÊ iskleπe 

svoju Pietà u kamenu. Taj kip, kolosalnih 

dimenzija (247,5 x 157,5 x 124,5 

cm), teæak preko sedam tona, izraappleen 

je, kao i Michelangelov, od bijeloga 

kararskog kamena, i bio izlo æen u 

Metropolitan Museum of Art u New 

Yorku. U dogovoru s Meπtrovi Êem, T. 

Hesburgh prenio ga je g. 1955. u 

sveuËiliπni Campus u South Bendu i 

smjestio u kapelu Naπe Gospe do glavnog 

oltara neogotiËke bazilike Presv. 

Srca Isusova. Da bi kip unijeli, namjestili 

su prigodne traËnice, sruπili dio zidova 

na ulazu i podigli kameno postolje. Na 

oËigled sviju, obasjana vitrajnim svjetlom, 

bijela Pietà zablistala je kao sakralni 

kameni dragulj. 

Iako su rijetki primjeri te tematike u 

sakralnoj umjetnosti gdje netko drugi, 

osim Gospe, pridræava mrtvo Isusovo 

tijelo, MeπtroviÊeva Pietà ima Ëetiri lika: 

mrtvoga Isusa i tuænu majku Mariju, prijatelja 

Josipa iz Arimateje i uplakanu 

Mariju Magdalenu. 

Kad je ugledao Michelangelov kip u 

Firenci, MeπtroviÊ se mogao prisjetiti 

sprovodnih obreda u dalmatinskoj 

Zagori. Nakon πto su oplakale pokojnika, 

æene bi se udaljile od lijesa i samo 

su izvan groblja mogle promatrati 

po kop. To je bio posao za muπkarce, a 

ne za æene. Voappleen sjeÊanjima iz djetinjstva, 

isklesao je prizor kako muπkarac 

pripre ma pokop. Zato Josip pridræava 

Isusa. U osobnoj agoniji, daleko od rodnoga 

kraja, sve ostalo MeπtroviÊ je utkao 

u umjetnost. Zapravo, osobnu obiteljsku 

tragediju, nakon smrti prve æene i dvoje 

djece, otkrio je u toj pasionskoj temi 

kad je za Josipa iz Arimateje isklesao 

svoj lik, kao autoportret, a za Gospu lik 

svoje druge æene, Olge. 

kultura 

Tom tumaËenju pridruæimo i bogoslovsko 

opravdanje. PromatrajuÊi likovni 

mo tiv, moæemo istaknuti da je Josip iz 

Ari mateje prikazan, zapravo, kao Bog 

Otac koji ærtvuje svoga Sina i sada ga, 

preko BogorodiËinih ruku, daruje 

Mariji Magda leni, odnosno nama, kao 

pashalno Janje. 

ARIMATEJAC IZ HRVATSKE 

Monolitna kiparska kompozicija izraappleena 

je u piramidalnoj perspektivi koju 

je MeπtroviÊ rado koristio. Tako je pos tigao 

pietalni suodnos glavnih likova skidanja 

Isusa s kriæa. Uspravni Josip na 

rukama pridræava mrtvo Isusovo tijelo, 

koje se krivudavo savija prema Magdaleni, 

ne optereÊujuÊi Gospina koljena. 

Tri lika, koji oplakuju, uprla su pogled u 

Isusovo lice tako da se i naπ vjerniËki 

pogled, za promatranja toga prizora, 

spaja s njihovim oËima i spontano prenosi 

na Isusa. 

Blagi prijelazi oblih linija, koje razdvajaju 

likove, u igri svjetla i sjene, daju 

kamenu mistiËnu moÊ, gdje golo 

Isusovo tijelo, kao kontrast u sredini 

kompozicije, skladno ovijaju likovi odjeveni 

u noπnji dalmatinske Zagore. 

Posebno Josip s pastirskim ogrtaËem, a 

æene s rupcem na glavi. 

Tvorac lijepe umjetnosti, hrvatski kipar 

I. MeπtroviÊ, umro je kraj svoje Gospe, 

16. sijeËnja 1962. Misu zaduπnicu za 

78-godiπnjeg Arimatejca iz Hrvatske 

slavio je T. Hesburgh u bazilici Presv. 

Srca Isusova. Notre Dame - Naπa Gospa 

u South Bendu i danas svjedoËi da je 

Me πtroviÊ na tom kiparskom djelu ostavio 

otisak besmrtnog biÊa, kako 

je govorio. 

Ante Branko PERI©A 


æivimo u obitelji 

A što je s 

našim očevima? 

„Nije dobro da Ëovjek bude sam” (Post 

2, 18). Mariju, koju je odabrao da bude 

Majka njegova Sina, Bog nije ostavio 

samu. Nje htio ni da Isus odrasta sam s 

Marijom bez oca zemaljske obitelji. Brak 

i obitelj Boæji su naum za Ëovjeka, a 

æivot u djeviËanstvu odaziv je odabranih. 

U sv. Obitelji nalazimo primjer i za 

prve i za druge. 

UZDRMANE VREDNOTE 

Ovog mjeseca sv. Josip zasluæuje posebnu 

pozornost, tim viπe πto smo u jeku 

priprava za Nacionalni dan obitelji. Æivimo 

u vremenu kad su vrednote kao πto 

su brak, obitelj, djeviËanstvo, poslu πnost, 

marljivost, strpljivost, postojanost, odanost, 

vjernost ne samo napadnute nego i 

uzdrmane. Postala je upitna njihova 

prvotna svrha i opstojnost u naπem vremenu 

strke, uæitka i brzo ostvarivih æelja. 

Æene su se izborile za svo ja prava, osnovale 

su razliËite udruge. Postoje zavodi 

za zaπtitu majki i djece, kuÊe za prihvat 

æena koje su pretrpjele nasilje. A πto je s 

muæevima i oËevima?! Na kojem se 

podruËju oni ostvaruju? Jesu li ugroæeni, 

zlostavljani ili frustrirani nezaposlenoπÊu, 

novËanom nesta πicom? »uËe li u sjeni 

dominantnih samoostvarenih æena za πto 

su oni zasluæni? Doæivljavaju li od svojih 

supruga, koje se nisu uspjele u braku 

ostvariti ni kao majke ni kao poslovne 

æene, prijekore da su zbog njih zanemarile 

sebe i svoju karijeru? 


KRIZA OČINSTVA 

Na 39. Obiteljskoj ljetnoj πkoli, prim. dr. 

Petar Gotovac progovorio je o krizi 

oËinstva u odnosu na mentalno zdravlje 

nacije. To je poticalo da se zapitamo, 

kamo ide naπ hrvatski narod, koji je g. 

1687. sv. Josipa prihvatio i proglasio 

zaπtitnikom Hrvatskog kraljevstva, i koja 

je uloga oca u obitelji i u druπtvu. Je li 

se medicina pozabavila problemom 

oËinstva, kao πto se skrbi o majkama? 

Postoje zavodi za zaπtitu majki i djeteta, 

a za oËeve? Jesu li oni ugroæeni i treba li 

njima zaπtita? Jesu li joπ uvijek jaËi spol, 

zaπtitnici i hranitelji svojih obitelji? Tko 

muπku djecu danas odgaja za odgovorno 

roditeljstvo, prilagoappleeno okolnostima 

u kojima su se u mnogo sluËajeva promijenile 

uloge u obitelji? Tradicionalne, 

patrijarhalne obitelji u kojima je 

muπkarac, otac i hranitelj obitelji imao 

ulogu dominantne osobe i glave obitelji, 

a æena podreappleenu ulogu ponizne 

posluæiteljice, majke, odgajateljice i 

kuÊanice, danas sve viπe zamjenjuje 

”nuklearna” obitelj: muæ, æena i djeca 

sami, bez pomoÊi ostalih ukuÊana i 

pridruæenih Ëlanova obitelji. Ima situacija 

u kojima je otac kod kuÊe, a æena 

radi i hrani obitelj. Ako oboje rade, joπ 

je viπe izazova i neprilika oko Ëuvanja 

djece, kuhanja i pospremanja. Muæ, 

odrastao u obitelji u povlaπtenu poloæaju 

- jedino muπko dijete, mamin ili tatin 

miljenik, bakin mezimac, koji je nauËio 

da mu se sve servira i da prstom ne 

makne oko pripremanja hrane ili drugih 

kuÊnih poslova - Ëesto postaje nezadovoljan 

kada od svoje æene ne dobiva sve 

πto hoÊe. Jedan je od najËeπÊih izvora 

neslaganja nesklad u intimnom æivotu. 

Muæ doapplee s posla, pojede, odmori se, 

legne i naspava se te onda traæi od æene

da bude ono πto jest... A ona, mrtva 

umorna od posla, posluæivanja i pospremanja, 

nije u stanju radosno mu darivati 

sebe, nego traæi malo vremena za predah 

i poËinak. 

Ljubav ne traæi svoje! Tko je u pravu i 

tko traæi svoje? Ljubav traæi svoga zavoljenoga, 

da mu izreËe sve, od grubosti 

do njeænosti, i da ga pri tom ne povrijedi. 

Biti voljen takav kakav jesi i biti 

prihvaÊen, nije li to neostvarena æelja 

mnogih?! Treba li darivati drugom ono 

πto njemu treba, a ne samo ono πto ti 

hoÊeπ i πto je tebi viπak?! 

ŠUTLJIVI SVETAC - UZOR 

Niz je situacija u braku i u obitelji u 

kojima nam sv. Josip moæe biti uzor. On 

nije traæio svoje, mada je, kad je saznao 

za Marijinu trudnoÊu, prva njegova reakcija 

bila tipiËno muπka: htio ju je potajno 

otpustiti. Nakon πto je prepoznao 

Boæji poziv, viπe nije traæio svoje: uzeo 

je Mariju k sebi i brinuo se za nju i za 

Isusa. Nigdje ne piπe πto je govorio. 

UpuÊuje li i ta πutnja na veliku ljubav 

koja se æivi bez puno rijeËi, ali s puno 

dobrih djela i svojim radom dopri nosi 

æivimo u obitelji 

dobru obitelji? Mnoge su æene nauËile 

na svoje πutljive i radiπne muæe ve i ne 

postavljaju velike zahtjeve. Da bi muæ 

bio ono πto jest, æena treba æivjeti svoju 

ulogu supruge i omoguÊiti da kraj nje 

bude i otac i muæ. 

Biti s Marijom i s Isusom, moæe li biti 

veliËanstvenijeg poziva?! Moæe netko 

reÊi: Lako je njemu bilo, Marija nije 

ima la grijeha, ona je bila sveta, nije mu 

prigovarala... Ali Josip je bio obiËan 

Ëo vjek sa svojom muπkom naravi. 

Æivjeti pravedno moæe jedino netko tko 

je pro æet Duhom Boæjim. Pravednost je 

oso bi na svetih. MoÊi poπtivati svoje 

najbliæe i ne traæiti za sebe. Kraj Josipa 

Marija je mogla æivjeti svoj poziv djevice 

i Majke. Nisu li oni uzor mnogima 

koji traæe samo svoje, a ne poπtuju 

odluku drugoga?! 

Zdravi oËevi jamstvo su zdravih obitelji 

i zdrava naroda. Od njih se oËekuje da 

ispunjavaju svoje uloge i u svojim obiteljima 

budu predmolitelji. Mala djeca 

sklona su majkama, odraslijoj viπe 

od go vara otac. PredmoleÊi, pokazuje 

da je molitva ozbiljan i vaæan Ëin te da 

ona nije samo za æene i malu djecu. 

Uz Isu sa su bili Marija i Josip. Djetetu 

treba i otac i majka, koji se natjeËu tko 

Êe viπe ljubiti, sluæiti i doprinositi 

zajedniπtvu. 

Molimo sv. Josipa da naπe muæeve i 

oËeve, zajedno sa suprugama i majkama, 

potakne da budu pravedni, vrijedni 

i odani Ëuvari svojih obitelji. Neka 

naπi domovi postanu mjesta molitve i 

æivljene ljubav u kojima Êe i djeca 

radosno rasti u druπtvu svojih roditelja 

kao πto je i mali Isus rastao uz Mariju 

i Josipa. 

Danijela DE MICHELI VITTURI 


Zdravomarija je najpoznatija, najljepπa 

i najjednostavnija marijanska 

molitva raπirena meappleu Kristovim 

vjernicima. Mogli bismo reÊi da njezina 

povijest poËinje redakcijom 

Evanappleelja po Luki, a, liturgijski i 

pravno gledano, zavrπava g. 1568., 

kad ju papa Pio V. (+1572.) uvodi u 

Rimski Ëasoslov, obnovljen po 

zavrπetku Tridnetskog sabora (1545.- 

1563.). Time postaje i sluæbenom 

molitvom opÊe Crkve, a obrazac 

kakav danas imamo potjeËe iz 1498. 

godine. »ini se da je nastao u Italiji, 

vjerojatno u pokrajini Toskani. 

HVALBENI DIO 

Molitva Zdravomarija sastoji se od 

dvaju dijelova. Prvi je boæanski na dahnut, 

uzet iz Evan appleelja. U njemu se 

slavi Marija kao Majka Sina Boæje ga. 

To su zapravo Anappleelove rijeËi Mariji: 

”Zdravo, mi lo sti puna! Gos po din je 

stobom!” (Lk 1, 28) i Eliza betin 

poklik: ”Najbla go slovljenija si ti 

meappleu æenama! I bla goslovljen plod 

utrobe tvoje!” (Lk 1, 42). U tim rijeËima 

ukratko je sadr æa no otajstvo bl. 

Djevice Marije. Neu obiËajen pozdrav 

budi sjeÊa nje na obe Êanja o 

Gospodinovu do lasku. Pro roci koji su 

ga navjeπÊi va li, pozivali su na radost. 

Vrijeme se navrπilo, pa je i Marija na 

to pozva na. Izmeappleu svih æena izabrana 

je da postane majkom Sinu 

Bo æjem. Njegovim poslanjem poËinje 

se ostvarivati poËetak novog svijeta. 

Svetopisamski dio Zdravomarije upotrebljava 

se najprije u euharistijskom 

slavlju, i na krπÊanskom Istoku i na 

Zapadu. SaËuvano je svjedoËa n stvo 

kako na krπÊanskom Istoku veÊ od 4. 


Koja je najpoznatija 

st. postoji obiËaj ponavljanja Anappleelova 

pozdrava Mariji. »ini se da se on od 6. st. 

na veliko πiri. Postoje brojni prijepisi bo gosluænih 

tekstova iz tog doba koji spadaju na 

vjerniËku zajednicu da ih izgovara. 

I na krπÊanskom Zapadu ulazi Zdravomarija 

u bogosluæje veÊ krajem 6. stoljeÊa. 

Papa Grgur Veliki (+604.) unosi je u 

bo gosluæje 4. nedjelje doπaπÊa kao 

Prikaznu pjesmu. Za bogosluæje iste 

predboæiÊne nedjelje, s malim inaËicama, 

koristi je i ambrozijanski obred. U to doba 

nakon zdravo dodana je rijeË Marijo. 

Sabor u Narboni g. 1551. napokon prihvaÊa 

Zdravomariju sa zakljuËnicom Isus. 

PROSNI DIO 

Prvom dijelu Zdravomarije, uglavnom hvalebena 

znaËaja, nadodala je crkvena predaja 

drugi dio, preteæno prosna sadr æaja: 

”Sveta Marijo, Majko Boæja, moli za nas 

greπnike sada i na Ëas smrti naπe.” Polazi 

sve to od poboænih redovnika, a njih slijede 

vjernici. VeÊ odavna u Litani jama svih 

svetih upotrebljava se zaziv ”Sve ta Marijo, 

moli za nas!”, pa je drugi dio Zdravomarije 

zapravo samo taj pro πi reni zaziv. Tijekom 

povijesti poprima on razliËite oblike. U 13. 

st. susreÊe mo: ”Moli za nas greπnike. 

Amen”, a sredinom 14. st. dodatak: ”Sada i 

na Ëasu smrti naπe.”

marijanska molitva? 

U drugom dijelu Zdravomarije moli se 

Gospina pomoÊ i zaπtita. On je zapravo 

plod iskustva Crkve: vjere u Marijino 

boæansko majËinstvo, znak povjerenja u 

Marijin majËinski i milosrdni zagovor, 

koji prati krπÊanina, slaba i greπna, u tijeku 

æivotnog puta i u trenutku smrtnog 

Ëasa kojega se boji i sa strahom iπËeku je. 

U tim izrazima saæet je vaæan dio marijanske 

poboænosti srednjeg vijeka. 

IZ BOGOSLUŽJA MEĐU PUK 

Iako se Zdravomarija u bogosluæju Ëeπ- 

Êe upotrebljavala, trebalo je dosta vreme 

na da se ukorijeni meappleu narodom 

Boæjim. SvjedoËanstvo o prisutnosti njezina 

prvog dijela u vjerniËkom svagdanjem 

æivotu seæe tek u 10. stoljeÊe. Sinoda 

u Parizu g. 1197. odreappleuje neka se 

πiri meappleu pukom. Otada, naroËito u 13. 

st., sve se ËeπÊe moli. Mjesni i pokrajinski 

crkveni sabori, kao i pojedini biskupi 

sve je viπe preporuËu ju, a neki i 

nareappleuju da je uËe i vjernici. Sabor u 

Béziersu g. 1246. propisuje neka je uËe i 

djeca, a sliËno i sabori u Alby 1254., 

Valenciji 1255... Zdravomariju 

prihvaÊaju i mnoge redo vniËke zajednice. 

ZahvaljujuÊi njima, kroz 13. i 14. st. 

postaje ona vaænom molitvom svakog 

krπÊanina. 

Osim toga, u to doba po Europi cvatu 

zgodne poboæne priËe koje potiËu na 

poboænost prema Gospi, a neke neobiËne 

zgode joπ viπe promiËu molitvu 

Zdravomarije. Posebno se istiËu 

Gospine Ëudesne pomoÊi na Ëasu 

smrti, postignute, navodno, po molitvi 

Zdravomarije. To doprinosi joπ 

veÊem πirenju te molitve, da je u tom 

razdoblju prihvaÊaju i rado mole svi 

vjernici. 

VRELO NADAHNUĆA 

S vremenom Zdravomarija postaje 

vrelom nadahnuÊa za brojne molitve 

ne oblike Majci Gospodinovoj, 

koji postaju razliËiti izrazi Anappleelova 

pozdrava. Mnoge stare Gospine litanije 

ponavljaju rijeËi Zdravo Marijo 

u svakom zazivu. Kroz 13. i 14. st. 

Zdravomarija se poËinje ispreplitati 

s drugim molitvenim oblicima koji 

postaju popularni kao Anappleeosko 

pozdravljenje i Ruæarij ili Krunica. 

Zdravomarija Êe odigrati posebnu 

ulogu pri oblikovanju Maloga oficija 

bl. Djevice Marije i u njegovu 

sadræaju, a odzvanjat Êe uvijek kao 

najËistija hvala i najæarËa molitva 

svih koji imaju povjerenje u zagovor 

Majke Isusove. 

MoleÊi Zdravomariju mi zapravo s 

Anappleelom pozdravljamo bl. Djevicu, s 

Elizabetom je skupa nazivamo blaæenom 

te se zdruæujemo s Majkom 

Isusovom i njezinom otvorenoπÊu 

Bogu. Tako naπa molitva viπe i nije 

upravljena njoj, nego zajedno s njom 

Bogu te se ukljuËuje u molitvu Crkve, 

koja je upravljena Ocu po Sinu u 

Duhu Svetomu. 

P. LUBINA 


azgovarali smo 

Dar, a ne 

kazna 

Kriæ nam je stalan æivotni pratilac. O 

njegovu noπenju razgovarali smo s gappleom 

Marijom StojπiÊ iz Klakara kraj 

Slavonskog Broda. S Antunom StojπiÊem 

zasnovala je obitelj i donijela na svijet 

dvije kÊerke i sina Matiju, roappleena g. 

1987. s osam mjeseci. Iako im je postao 

velik kriæ, jer od roappleenja boluje od cerebralne 

paralize, smatraju ga darom od 

Boga, a ne kaznom. 

- Kako ste se osjeÊali kad ste doznali za 

Matijinu dijagnozu? 

- Bilo je to straπno. Sva sam se zaledila. 

Mislila sam da se to ne dogaapplea meni i 

da Êe sutradan biti bolje vijesti. 

- Jeste li to shvatili kao æivotnu tragediju? 

- Ne, ni tada niti ikada. Vjerujem da me 

veÊ tog dana Bog zaπtitio, jer da nije - 

ne bih mogla izdræati. OsjeÊala sam da 

moram funkcionirati, krenuti dalje, jer 

sam kod kuÊe imala i dvije kÊerkice, a i 

svom Matiji biti Êu najpotrebnija baπ ja, 

majka. 

- A posumnjali u ljubav Boæju? 

- Ne, nikada. Bol je bila straπna, 

neizdræiva, ali sam znala da moram prihvatiti 

taj kriæ i iÊi dalje poput Krista. To 

je moja Kalvarija. Morala sam se silno 

kontrolirati. Ako plaËem, nastradat Êe 

muæ i djeca. Dolazile su krize, pitanja 

zaπto baπ nama, ali jedino predanje 

Bogu spaπavalo je svaku takvu situaciju. 

- Kako je bolest primio Vaπ suprug? 

- On je zatajan i ne iskazuje baπ tako 

svoje emocije, πto to ne znaËi da nije 


osjetljiv. I te kako je tankoÊutan za 

nevoljnika, pa kako ne bi bio za svog 

sina?! Vedre je naravi i druπtven. Osobito 

ga vole stariji, jer ih zna razveseliti. 

Naravno, i za njega je to saznanje bilo 

grozno. OËevi se uvijek raduju sinu 

nasljedniku koji Êe produæiti lozu i prezime. 

Iz dana u dan privikavao se, 

prihvaÊao i zajedno sa mnom nadao se 

boljemu. Znao bi popiti u druπtvu koju 

Ëaπicu viπe negoli ranije, ali bio je i 

ostao vrijedan skrbnik obitelji. Osobito 

otkako je u mirovini, on je ponajviπe 

uza sina. 

- Kako se oËitovala Matijina bolest? 

- Nije hodao ni govorio. Puzao je godinama. 

I to smo ga uËili. Puno smo ga 

vjeæbali. OsjeÊali smo da Êe stati na 

svoje noge, a bio je i on uporan. Na 

blagdan Svih Svetih u 7. godini prvi put 

je ustao i uspravio se. Koja je to radost 

bila za sve nas! “Evo Boæjeg milosrapplea”, 

kliknula sam. Bio je to velik pomak. No, 

nije govorio. Ne moæe se sam hraniti ni

presvlaËiti. Ima oπteÊenje centra za kontrolu. 

Sve razumije i prima, ali nema 

povrata. Ima teπku mentalnu retardaciju. 

Zanimljivo je da se nikad nije opekao 

na vruÊu peÊ. Ima neke reakcije. 

Potrebna mu je 24-satna skrb, Ëitav 

Ëovjek, svaki dan iznova. I on to ima u 

nama i u naπoj ljubavi. 

- Jesu li Vas muËili ljudski obziri? 

- Bilo je i toga, ali nas nije puno brigalo. 

To je naπ æivot. Moja uæa obitelj prilagodila 

se djeËaku. I to je Boæji dar i milost. 

- Kako su sestre prihvatile brata? 

- To je bio æivot u veliku grËu. Uklopile 

su se, ali je Ëinjenica da je brat uvijek 

bio prvi, a one druge. To su njihove i 

moje bolne rane. Iako sam uvijek Matiju 

stavljala ispred njih, vide da ih sve volimo 

i da nam je stalo do njih. 

- A ostala djeca? 

- U poËetku bi se plaπila. No, mi svoje 

dijete ne moæemo zanemariti i skrivati 

od drugih. Ono je dio naπe obitelji, pa 

komu ne odgovara - nek ne dolazi. 

- Koliko Vam pomaæe vjera? 

- Ta tko bi mogao izdræati taj teret 23 

godine u takvu 24-satnom tempu, da nije 

vjere i blizine Isusa? On mi je naj bli æi 

kad mi je najteæe, kad pustinja za vlada, a 

onda iz niËega procvate cvijet: bilo da 

mi dovede dragu osobu koja me utjeπi ili 

me iznenadi neËim lijepim, obraÊenjem 

neke osobe do koje mi je stalo... 

- A Gospa, nije li ona uzor supatnice na 

kriænom putu? 

- U svemu mi je Gospa uzor. Zar nije 

pitala Anappleela kod navjeπtenja: “Kako Êe 

to biti?” I sama sam se sliËno pitala. 

Gospa je rekla: “Evo sluæbenice 

Gospodnje!” ©to je drugo preostalo meni 

da kaæem Gospdinu, nego πto i Marija i 

da u zajedniπtvu s njom prolazim svoj 

razgovarali smo 

Nazaret i Betlehem, svoj Egipat pa opet 

Nazaret i Jeruzalem, svoju Golgotu, te 

poput nje vjerujem u obeÊano spasenje i 

uskrsnuÊe?! 

- Moæete li istaknuti koji osobit trenutak? 

- Ma, ima ih na stotine. Svaki je na 

poseban naËin drag i Ëudesan. Evo, 

npr., kad Matiju uhvati bronhijalni 

napad, ja ga uzmem u naruËje i pjevam 

pjesmu: ”Danak svaki Boæjoj Majci, 

dajmo hvalu, dajmo Ëast. Ufajmo se u 

nju moÊnu, svojom Êe nas molbom 

spast….” I pjevam sve dok napad ne 

prestane, pa makar to potrajalo i vremena. 

Tako bude lakπe i njemu i meni. 

SjeÊam se, Gospi Brze pomoÊi iπla sam 

moliti za sretan porod svoje kÊeri, jer 

prvi je bio riziËan, pa se i za taj strepilo. 

Osjetila sam kao da me Gospa πalje u 

ispovjedaonicu. Bio je veliki red. Misa 

samo πto nije poËela. Kada je æupnik 

vidio puno svijeta, doπao je i rekao: 

“Vas dvije zadnje, doappleite, ja Êu vas ispovjediti, 

toliko joπ imam vremena!” Ta 

ispovijed i Euharistijska gozba ohrabrili 

su me i ojaËali za mnogo divih i nepredvidivih 

dana. Porod je sretno proπao i 

dobili smo joπ jednu unuËicu. 

- ©to biste poruËili roditeljima u sliËnoj 

situaciji? 

- Neka potraæe Gospu i sve joj reknu. 

Srce nek joj otvore. Muæ i æena kad 

zajedno izmole samo Zdravomariju, 

donosi nevjerojatan mir u srce i u kuÊu. 

Nek s Marijom stanu pod raspelo i sve 

πto ih tereti predaju Isusu koji je i do πao 

da nas oslobodi svega πto nas tiπti. 

Jednostavno neka kaæu: “Isuse, ja viπe 

ne mogu ovo nositi. Uzmi moju bol, 

uzmi moju napast, moju sumnju i daj mi 

nadu da s tobom mogu iÊi dalje.” 

Nedjeljka ANDRIΔ-NOVINC 


moja djeca i ja 

Uoči korizme 

Zvali smo je Æaba, zato πto je pet 

godina nosila jednu te istu haljinu 

zelene boje. Ne zato πto je nije mogla 

kupiti, nego zato πto se nije usudila 

muæu kazati, da joj treba nova. ©to 

god bi joj trebalo, posuappleivala je u nas 

prijateljica, od cipela do kaputa. »esto 

bismo je napale: 

- Zaπto ne kupiπ sebi neπto πto ti se 

sviapplea? Odgovor je bio uvijek isti: 

- Kad on! 

U svim naπim æenskim razovorima ona 

niπta nije znala do: ”On je uËinio, 

rekao, otiπao!” 

- Gdje si ti? Æiviπ li? Diπeπ li!? Postojiπ 

li? Nema te na ulici? Nema te u crkvi? 

Jesi li uopÊe æiva? - ljutitle smo se. 

- A, kad on! 

To nas je potpuno odijelilo od nje. Na 

proslavi 15-godiπnjice naπe mature, 

kako se nije pojavila na prozivci ni na 

zabavi, odluËile smo je posjetiti nas 

nekoliko najboljih prijateljica. 

Obradovala se naπem susretu, æaleÊi se 

kako joj je istinski æao πto nije mogla 

doÊi i ... 

Uto se pojavio njezin suprug. Pokazao 

nam je kuÊu. PriËao nam je o kuÊi na 

selu, o imanju, o vinogradima i maslinicima. 

Pokazivao nam je slike svoje 

djece i njihovih obitelji. Govorio je 

kako ih je odgojio. Ona nas je 

posluæivala obigravajuÊi oko stola, dok 

se jedna od nas nije sjetila da smo mi 

ipak doπle njoj u posjet te da bi bio 


red da i ona sjedne s nama. Posluπala 

je, ali je njezin suprug i dalje vodio 

glavnu rijeË. U jednom trenutku ona je 

htjela neπto reÊi, a on je prekine: 

- Ti πuti, ne moæeπ s nama razgovarati, 

ti nisi obrazovana kao mi. 

Nastala je tiπina. Dok smo se mi 

pogledavale, on je sjedio poput kralja 

na svom prijestolju. Zatim je ustao: 

- Spakiraj me, sutra idem na selo. I ti 

ideπ sa mnom. 

- Dobro! - odgovorila je, a mi, jedna 

za drugom, zbrisale iz kuÊe. 

Proπlo je desetak godina. Viπe je nisam 

Ëula ni vidjela, sve dok mi na 

zavrπetku proπle mise jedna ruka nije 

dotaknula rame. Stajala je sreappleena od 

glave do pete. Prepoznala sam je po 

glasu. 

- ©to se to s tobom dogodilo? 

Uhvatila me za ruku i pokazala ISUSA. 

- SjeÊaπ li se, jednom sam ti se poæalila 

traæeÊi, a ti si se na mene otresla: 

- ©to mene pitaπ? Pitaj Boga! »esto 

sam se na to vraÊala, ali nikako smoÊi 

snage. Jednom sam ipak uπla u crkvu. 

Upravo je poËinjala korizma. U to 

sveto vrijeme donijela sam i neke 

odluke. 

- Jeli ti muæ æiv? 

- O, da i dobro je. 

- Ne ljuti se? 

- Zaπto bi? On je moj muæ i kao takav 

ima svu moju paænju. A moj Bog je 

moj Bog, on me nosi na svome dlanu, 

ja njega u svome srcu. Tu je i Ona, 

Majka Marija, ona je stalno uz mene, 

uz nju sam tako sigurna. 

To sam ispriËala svojoj djeci. Buljili su 

u me kao u svemirca, sve dok mali 

Niko la, koji se igrao s kockicama, 

nije rekao:

- Moraπ sve pravilno posloæiti! - na πto 

je joπ sitniji Ivan pljesnuo rukama: 

- Bavo! 

Svi su se pogledali, pa prasnuli u smijeh. 

Tada sam shvatila da me nitko 

nije sluπao. Da me isprovocira, Romeo 

je promrmljao: 

- O Ëemu si ono priËala!? 

- O korizmi! 

- A, da! –avao vreba na svakomm 

koraku. Ako mu malo otvoriπ vrata, 

uletjet Êe da neÊete biti svjesni da je 

tu! - brzo se uozbiljio. 

- Govoriπ li to iz iskustva, kad ste se 

ono vas dvoje posvaappleali? 

- Kako vas sram nije onako se svaappleati! 

- Brige vas kako je nama tada bilo! 

- Poslije toliko godina braka oni u svaapplei! 

Djeca su nam oËitavala bukvicu. 

Pognute glave mrmljala sam kako se 

sve sruπilo onog trena kad sam ja 

zapustila molitvu. 

- Ajd, dosta! Bilo pa proπlo! - Romeo 

ih je utiπao. 

- Nema opuπtanja, zlo je jako, udara na 

sva vrata. Zar ste slijepi i ne vidite πto 

se dogaapplea u naπoj domovini?! Sve se 

izokrenulo. Dobro postalo zlo, zlo 

dobro! Molite da vam ovo sveto vrijeme 

ËiπÊenja ne proapplee uzaludno! Da poslije 

posta i molitve i vi pravilno posloæite 

svoje kockice kao mamina prijateljica! 

E, moj muæ, pravio se da ne sluπa, a 

sve je Ëuo! I nastavio: 

- Odmetnuli smo se od Boga, sagrijeπili 

protiv neba i zemlje, Gospodin zove, 

“vratite se sinovi odmetnici - jer ja sam 

vaπ Gospodar... Zato se u kostrijet ogrnite, 

kukajte, nariËite, jer rasplamtjela 

jarost Gospodinova nas nije mimoiπla.” 

(Jer 3, 14 i 4,8) 

R. T. 

moja djeca i ja

nadobudni mladi 

Učimo 

od Marije 

Na svetkovinu Blagovijesti ili 

Navjeπtenja Gospodinova, 25. oæujka, 

sjeÊamo se evanappleeoskog dogaappleaja 

kad je anappleeo Gabrijel navijestio Mariji 

da Êe po Duhu Svetom zaËeti i roditi 

Sina Boæjega, odnosno slavimo jednu 

od glavnih istina naπe katoliËke vjere 

- utjelovljenje Sina Boæjega (Lk 1, 

26-38). Vjerujemo, naime, da je Isus 

Krist pravi Bog i pravi Ëovjek. Kao 

Sin Boæji on je odvijeka Bog, a 

zaËeÊem u krilu majke Marije kad se 

navrπila punina vremena postao je 

Ëovjekom. To se dogodilo na jedinstven 

i prirodno neprotumaËiv naËin. 

Kao πto je Bog na poËetku samom 

svojom rijeËju stvorio nebo i zemlju, 

Duh Sveti oæivotvorio je krilo bl. 

Djevice Marije pa je bez Ëovjekova 

sudjelovanja zaËela Isusa Krista, koji 

je bio Sin Boæji odvijeka. Tog se 

dogaappleaja spominjemo svaki dan ujutro, 

na podne i uveËer na znak zvona 

u molitvi Anappleeo Gospodnji. Uz blagdan 

Blagovijesti, u ovom mjesecu u 

srediπte ovoga naπeg razmatranja 

stavimo Marijine rijeËi koje tako 

Ëesto ponavljamo: Neka mi bude po 

rijeËi tvojoj! 

PRISTANAK, ALI I MOLITVA 

Neka mi bude po rijeËi tvojoj! Te su 

Marijine rijeËi njezin pristanak na 

objavu koju joj je anappleeo donio. No, 


volio bih da u njima vidimo i neπto 

viπe: one su i Marijina molitva 

Gospodinu. Marija pristaje na volju 

Boæju, ali ujedno i moli Boga da se 

ta njegova volja ostvari u njezinu 

æivotu. Marija, æena puna milosti, uËi 

nas time molitvi predanja u volju 

Boæju ili, kako Êemo slikovito reÊi, u 

ruke Boæje. 

Marijina je molitva kratka, saæeta. 

PodsjeÊa nas odmah na Isusove rijeËi: 

„Kad molite, ne blebeÊite kao pogani. 

Misle da Êe zbog mnoπtva rijeËi biti 

usliπani“ (Mt 6,7). Uistinu, Bogu ne 

treba mnoπtvo mojih ni tvojih rijeËi, 

Bog zna πto je i meni i tebi potrebno 

i prije negoli ga za neπto zamolimo. 

Smisao molitve nije da ja i ti Bogu 

objasnimo πto nam treba, nego da se 

stavimo u ozraËje njegove prisutnosti, 

da ga slavimo i hvalimo, da mu predamo 

sav svoj æivot, ukratko reËeno, 

da budemo s Bogom, u njegovoj 

nazoËnosti. ©to je najvaænije, molitvom 

izraæavamo svoju ljubav prema 

Bogu. Zato nisu potrebne mnoge 

rijeËi, nego vjera i ljubav u mom i 

tvom srcu. 

U DUHU GOSPODNJEM 

Marijine rijeËi uvode nas i u duh 

molitve Gospodnje. „Budi volja 

tvoja“, tako nas je njezin sin Isus 

nauËio moliti. ©to je volja Boæja? 

Odgovara nam opet sam Gospodin: 

„Budite dakle savrπeni kao πto je 

savrπen Otac vaπ nebeski“ (Mt 5,48). 

Moje i tvoje posveÊenje, odnosno 

moj i tvoj æivot usklaappleen s Bogom, s 

njegovim planom, æivot u kojem ja i 

ti razmiπljamo, govorimo i djelujemo 

kao moj i tvoj Otac koji je na nebesi-

Veliča 

Tvoj hvalospjev 

hvali Boga, 

Svesilnoga, 

Stvoritelja, 

navjeπÊuje 

Sina Tvoga 

proroËanskog 

Spasitelja. 

Tvoj hvalospjev 

slavi Boga 

na blagov’jest 

Gabrijela 

da Êeπ rodit’ 

Sina svoga 

kog’ Êe slavit’ 

zemlja cijela, 

Marijo! 

Zdravko ©ILIΔ 

nadobudni mladi 

ma - to je volja Boæja. IzgovarajuÊi 

anappleelu neka joj bude po rijeËi Boæjoj, 

Marija moli upravo za ostvarenje 

volje Boæje u svom æivotu. 

Marija je u trenutku navjeπtenja mlada 

nazaretska djevojka, zaruËena s 

Josipom iz kuÊe Davidove. Ta njezina 

kratka, ali tako bogata reËenica 

(molitva) moæe svakoj, pogotovo 

mladoj osobi pomoÊi staviti svoj æivot 

u ruke Boæje, da se preda Boæjoj 

rijeËi i volji, da je ona oblikuje i vodi 

putem æivota. 

Dragi Ëitatelju, neka ti bude po rijeËi 

Boæjoj, jer Êeπ tada biti najzadovoljniji 

i najsretniji! 

Kristian STIPANOVIΔ 

Duljina života 

Jednog dana posla Bog mudrom 

uËitelju anappleela s porukom: 

- Traæi ako hoÊeπ milijun godina, 

dat Êu vam. Ako æeliπ i milijun milijuna! 

Koliko god æeliπ, ljudi Êe 

æivjeti! 

- 80 godina! - bez oklijevanja odgovori 

uËitelj. 

UËenici su bili zbunjeni: 

- Ali, uËitelju, da æiviπ milijun godina, 

zamisli kolika bi pokoljenja 

imala koristi od tvoje mudrosti. 

- Da æive milijun godina, ljudi bi se 

viπe trudili kako produljiti æivot 

negoli kako steÊi mudrost! - odgovori 

uËitelj. 

”Duljina dana ne Ëini satrost 

Ëasnom, niti se ona mjeri brojem 

godina. VeÊ razboritost - to su sjedine 

ljudske, i krepostan æivot - zrela 

starost” (Mudr 4, 8-9). 


prigode 

Tajna 

odgojiteljskog 

uspjeha 

VeÊ u to doba mladom je magistru 

dobro znano da nema naravna naËina 

za postizanje svetosti. Nije svetost 

ni plod nekih naroËitih postupaka 

poniranja u vlastite dubine ni 

vjeæbanja u odricanju od zemaljskih 

uæitaka. Svetost je bogolikost πto je 

proizvodi Duh Sveti kad se nastani u 

Ëovjeku, te Ëovjek zaæivi Boæjim 

æivotom. Duha pak nitko ne moæe 

primiti osim po Kristu Isusu, a Krist 

ne moæe dati Duha drukËije nego po 

svojoj smrti i uskrsnuÊu, po svojoj 

kriænoj proslavi. U Evanappleelju po 

Ivanu stoji: ”Duh, naime, ne bijaπe 

joπ dat jer Isus ne bi joπ proslavljen” 

(Iv 7, 39). To ne vrijedi samo za svijet 

povijesno-spasenjskoga dogaappleanja 

u zajednici Crkve, nego takoappleer za 

svakog pojedinog obraÊenika i za 

svaki spasenjski odnos meappleu ljudima. 

To, jednostavno reËeno, znaËi da 

nitko ne moæe uspjeπno suraappleivati s 

Kristom u posveÊivanju drugih ako 

se osobno ne solidarizira s Kristom u 

noπenju njegova kriæa, ako upravo 

svega sebe poput Krista ne stavi 

Bogu na raspolaganje za spas drugih. 

Kristovu moÊ postiæe samo onaj koji 

se s njime poistovjeti u njegovoj 

nemoÊi. Tako sveci postaju 

Ëudotvorci. Fra Ante AntiÊ ostavio 

nam je o tome dragocjeno svjedoËanstvo 

u svojoj duhovnoj 

ostavπtini. U subotu 16. listopada 


M o l i t v a 

za proglašenje blaženim o. Antića 

Boæe, OËe naπ, izvore svakoga dobra! Sin 

nas je tvoj pouËio da budemo savrπeni i 

milosrdni po uzoru na tvoju dobrotu. U 

Duhu Svetom, ti si slugu svoga o. Antu 

AntiÊa uzdigao do savrπenog vrπenja 

tvoje svete volje. Proslavi, Gospodine, 

slugu svoga i na ovoj zmelji ËaπÊu svetaca, 

a meni po njegovu zagovoru udijeli 

milost za koju te sada posebno molim... 

Nadasve mi daruj svoje svjetlo i milost da 

poput oca AntiÊa sve Ëinim i trpim iz ljubavi 

prema tebi koji si sa svojim Sinom i 

Duhom Svetim izvor svakoga dobra i 

smirenja svih srdaca. Amen. 

g. 1926. on piπe svoje prikazanje 

ærtve æivota, dariva svega sebe kao 

ærtvu za duhovni rast, upravo za 

posveÊenje svojih klerika. I to je

zapravo kljuË tajni njegova odgojiteljskoga 

uspjeha. Fra Ante piπe: 

Na Ëast Presvetog Trojstva, na veÊu 

slavu Blaæene Djevice Marije, Majke 

Boæje i Majke naπe, predajem se i 

posveÊujem sav svoj slabi æivot u 

Presvetom Srcu Blaæene Majke pod 

njezinim vodstvom, s njezinom 

pomoÊu i zaπtitom, sjedinjen s njom, 

premda nevrijedan, za duhovni 

napredak povjerene mi braÊe klerika. 

Nabrojivπi zatim sve πto Ëini u svom 

redovitom æivotu i sluæenju, AntiÊ 

nastavlja: 

Sve ti ovo obeÊajem, milosrdni Boæe, 

kao ærtvu tvojoj milosrdnoj ljubavi da 

im dadeπ: OËe nebeski - svoju svetu 

ljubav, VjeËni Sine - svoga Svetoga 

Duha, Duπe Sveti - svoju svetu 

mudrost i sedmerostruke darove svoje 

... Boæe moj, daj mi veliku jakost, 

promijeni mi srce, rasvijetli pamet, 

ojaËi volju. Sjedini me u Boæanskoj 

Majci svojoj sa sobom. »uvat Êu ih 

kao zjenicu oka svoga jer ih ti ljubiπ, 

jer si ih ti izabrao. Daj da ovo ispunim. 

PoveÊat Êu svoja odricanja, 

nastojanja, mrtvljenja za njih... 

Tu svoju posvetu æivota za svoje klerike 

fra Ante je svakodnevno obnavljao 

rijeËju i djelom. Iz toga je razumljivo 

sve πto je poduzimao za svoje 

odgajanike - i πto je noÊu ustajao 

umjesto njih i za njih molio, takoappleer 

mjesto njih meo stepenice, Ëisitio 

umivaonike i zahode. A oni su trajno 

doæivljavali kako je njegov utjecaj na 

njih mnogo veÊi od njegova izgleda, 

odluËnosti i snalaæljivosti. 

Æivko KUSTIΔ 

(Iz knjige TJE©ITELJ »UDOTVORNI, 

Zagreb 1989., str. 30-32.) 

prigode 

Sl. Božji o. Ante Antić 

Roappleen je 16. travnja 1893. u PrviÊ- 

©epurinama na PrviÊu kraj ©ibenika 

kao πesto od desetero djece u obitelji 

Tome i Tade r. Vlahov. Krπten je 8. 

svibnja 1893. u crkvi sv. Jelene u 

PrviÊ-©epurini. Nakon toga roditelji 

su se s Antom vratili u Zaton kraj 

©ibenika gdje su nastavili æivjeti. 

Po zavrπetku osnovne πkole u 

Zatonu, Ante odlazi u franjevaËko 

sjemeniπte u Sinju. Ondje zavrπava 

klasiËnu gimnaziju, a zatim ulazi 17. 

rujna 1911. u novicijat na Visovcu. 

Filozofske studije pohaapplea od g. 

1912.-1914. u Zaostrogu, a bogoslovlje 

od 1914. do 1918. u Makarskoj. 

Za sveÊenika je zareappleen 29. srpnja 

1917. u ©ibeniku, a Mladu misu slavio 

je 5. kolovoza u Zatonu. 

Nakon Mlade mise pomoÊnik je 

odgojitelju franjevaËkih bogoslova u 

Makarskoj, a zatim uËitelj franjeva- 

Ëkih novaka u Zaostrogu, da bi od g. 

1925. do 1946. vrπio sluæbu odgoji telja 

franjevaËkih bogoslova u Makarskoj 

i na Bogosloviji predavao neke 

predmete. Od g. 1946. do 1956. 

nastavio je odgojiteljsku i ispovjedniËku 

sluæbu u samostanu Gospe 

Lurdske u Zagrebu, gdje je bio 

duhovni voapplea brojnim duπama. 

Umro je na glasu svetosti 4. oæujka 

1965. u Zagrebu i pokopan 8. oæujka 

na Mirogoju, odakle mu je tijelo 15. 

prosinca 1970. preneseno u crkvu 

Majke Boæje Lurdske, gdje se i danas 

Ëuva. Postupak za njegovo proglaπenje 

blaæenim pokrenut je g. 1984. i 

zakljuËen g. 1995., a iste godine 

nastavljen je na Kongre gaciji za 

proglaπenje svetih u Rimu. 


zrnca gospine krunice 

Svjetlo u 

obiteljskoj 

zajednici 

Hrvatska obitelj prolazi danas kroz 

poteπkoÊe koje posljediËno ugroæavaju i 

buduÊnost Ëitavoga naroda. Pripremaju Êi 

se za Nacionalni susret obitelji, koji æeli 

promicati braËne i obiteljske vrijednosti, 

snaæiti zdravu samosvijest hrvatskih 

katoliËkih obitelji, pokazujuÊi im da nisu 

osamljene i prepuπtene sebi, 

razmatrajuÊi o obiteljskim vrijednostima 

kroz otajstva krunice, po preporuci 

hrvatskih biskupa, molimo kroz ove 

dane za naπe obitelji. 

1. KRŠTENJE NA JORDANU 

Kad se krstio sav narod, krstio se i Isus. I 

dok se molio, rastvori se nebo, siapplee na nj 

Duh Sveti u tjelesnom obliËju, poput 

goluba, a glas se s neba zaori: ”Ti si Sin 

moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina!” 

(Lk 3, 21-22) 

Svi mi planiramo æivot kako mislimo da 

bi za nas i naπe obitelji bilo najbolje. 

Usprkos tome, toliko puta bude svakako 

samo ne onako kako smo htjeli mi 

osobno i kao obiteljska zajednica. 

Nerijetko smo stoga nezadovoljni. 

Svatko nam je kriv, pa i Bog, a nismo ni 

svjesni da nas on uvijek voli i vodi. Zna 

bolje od nas πto nam je potrebno i πto 

je za nas dobro. Æeli nas saËuvati za 

sebe, da se nijedno od nas ne izgubi i 

da s njime zauvijek budemo sretni. 

Molimo da shvatimo kako Bog zato 

pripuπta i ono πto nama i naπim obitelji- 


ma ponekad ne odgovara, te nas viπe 

voli negoli mi sami sebe. 

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu... 

2. SAMOOBJAVLJENJE U KANI 

TeÊi dan bijaπe svadba u Kani 

Galilejskoj. ... Kad ponesta vina, Isusu Êe 

njegova majka: ”Vina nemaju.” Kaæe joj 

Isus: ”Æeno, πto ja imam s tobom? Joπ nije 

doπao moj Ëas! Nato Êe njegova mati 

posluæiteljima: ”©to god vam rekne, uËinite!” 

(Iv 2, 1-5) 

MladiÊa i djevojku u brak vodi ljubav. 

Istinska ljubav raapplea radost, pa je i poËetni 

zanos u braku velik. Uslijed briga i 

tjeskoba s godinama prvotna ljubav i 

zanos znaju splasnuti, a tako nestati i 

smisla za nastavak u meappleusobnom razumijevanju 

i zajedniπtvu. Molimo da 

Majka Isusova ima dostojno mjesto u 

æivotu svakoga od nas i u naπim obiteljima, 

kako nam nikad ne bi ponestalo 

meappleusobnog razumijevanja, sklada i ljubavi, 

radosti i zanosa. U trenucima 

ohlaappleenosti neka se zauzme i za nas i 

pripomene nam kao nekoÊ 

posluæiteljima u Kani: ”©to god vam 

rekne, uËinite!” 


3. NAVJEŠTAJ KRALJEVSTVA 

Od toga Ëasa Isus poËe propovijedati: 

”Obratite se, jer je blizu kraljevstvo nebesko!” 

(Mt 4, 17) 

Æivimo s drugima i meappleu njima se 

kreÊemo. Svaki susret Ëovjeka 

obogaÊuje, ali jednako tako i troπi. 

Uvijek se izmeappleu drugih vraÊamo prazniji, 

a da to gotovo i ne opaæamo. 

Stoga nam se svakog dana iznova

povlaËiti na koji trenutak u zajedniπtvo s 

Bogom, njemu se otvarati, osluπkivati 

njegovu volju, njemu se prepuπtati... 

Svaki Ëovjek potreban je obraÊenja. 

Kako bismo æivjeli uistinu krπÊanski, 

molimo da se moæemo obraÊati svakog 

dana kao pojedinci i kao obiteljska 

zajednica, da Boga stalno ponovno 

traæimo, s njime u druπtvu boravimo i 

ispunjavamo se njegovim Duhom. 


4. PREOBRAŽENJE NA GORI 

Nakon πest dana uze Isus sa sobom 

Petra, Jakova i Ivana i povede ih na 

goru visoku, u osamu, same, i preobrazi 

se pred njima. ... I ukaza im se Ilija s 

Mojsijem te razgovarahu s Isusom. 

A Petar prihvati i reËe Isusu: ”UËitelju, 

dobro nam je ovdje biti! NaËinimo tri 

sjenice: tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji 

jednu.” (Mk 9, 2-6) 

zrnca gospine krunice 

Kad se Isus na gori preobrazio, uËenici 

su se osjeÊali tako ugodno da su zaæeljeli 

ondje zauvijek ostati. Takvi su trenuci 

roappleenja, krπtenja, prve priËesti, 

krizme, vjenËanja... Nisu baπ Ëesti. No, u 

æivotu su puno ËeπÊi trenuci kad nam 

ne ide, kad nas ne razumiju, kad treba 

plakati, kad smo potiπteni i zbunjeni... 

Da bismo na Kalvariji svagdanjeg æivota 

mogli izdræati i vedro kroËiti u 

buduÊnost, molimo da svakog dana 

naappleemo vremena za boravak na ”gori 

preobraæenja”, i osobno i u obitelji 

zajedniËki, kad Êemo se u druπtvu s 

Isusom ispunjati snagom da moæemo 

izdræati u tegobama. 


5. USTANOVLJENJE EUHARISTIJE 

Gospodin Isus one noÊi kad bijaπe predan 

uze kruh, zahvalivπi razlomi i reËe: 

”Ovo je tijelo moje - za vas. Ovo Ëinite 

meni na spomen.” Tako i Ëaπu po veËeri 

govoreÊi: ”ova Ëaπa novi je Savez u mojoj 

krvi. Ovo Ëinite kad god pijete, meni na 

spomen.” (1 Kor 11, 23-25) 

»ovjek mora od neËega æivjeti. Ako 

neÊemo æivjeti od Boga koji nam se 

objavio u Isusu Kristu, onda Êemo boga 

sebi izmisliti. Toliki su ga tako naπli u 

drogi, alkoholu, kockanju, razvratnu 

æivljenju... U tomu osjete uæitak i sreÊu 

tek za koji trenutak i nakon toga veliko 

razoËaranje, dok u Isusu mogu biti 

zadovoljni i sretni u sve dane æivota 

svoga. Molimo da bi svi Ëlanovi naπih 

obitelji, sudjelujuÊi redovito i revno u 

nedjeljnoj i blagdanskoj svetoj misi, 

nalazili hranu za svagdanje æivljenje 

evanappleelja i radost drugovanja s Bogom. 


KAJO 


na izvorima duhovne obnove 

Neka mi bude 

po riječi tvojoj 

Prije nego je doπla ”punina vremena”, 

da se Nebo pribliæi k Zemlji, 

Duh Sveti pripravio je Mariju za 

suradnju s Bogom po poniznosti, 

posluπnosti i predanosti volji Boæjoj. 

Motrio ju je od poËetka u svojoj 

boæanskoj zamisli i izabrao za 

najveÊu ulogu u povijesti svijeta i 

svemira. Anappleeo dolazi i preko nje 

navijeπta ljudima novo doba, savez 

ljubavi Boga i Ëovjeka, milost i 

milosrapplee. Otrkiva joj veliki plan ljubavi: 

postat Êe Majka Sina Boæjega, 

koji Êe obnoviti sve πto postoji, sve 

stvoreno. 

Marija shvaÊa da i o njezinu pristanku 

ovisi spasenje svijeta, slava 

Boæja, izbavljenje ljudskog roda od 

grijeha, osloboappleenje brojnih duπa u 

Ëistiliπtu, ”koji sjede u tami i sjeni 

smrtnoj”, te izriËe svoj Neka mi 

bude po tvojoj rijeËi. 

U jednom trenutku, koji nikad neÊe 

uminuti, nego ostaje za svu vjeËnost, 

tvoja rijeË bila je rijeË ËovjeËanstva, i 

tvoje da bilo je amen svega stvorenja 

na Boæje nepoæaljeno da (Karl 

Rahner). I zbiva se najveÊi dogaappleaj 

koji je izmijenio lice Zemlje, ispunio 

oËekivanja vjekova i navjeπtaj proroka, 

kojega su oni tako zorno motrili, 

posebno prorok Izaija. Bog se 


pribliæio Ëovjeku po Mariji. Postala 

je Majka, a ostala Djevica. Postala je 

Majka Onoga koji ju je stvorio. S 

njim Êe sudjelovati u ærtvi za spasenje 

svijeta. RijeË postaje tijelo u njezinu 

krilu. Ujedinjuje sa sobom naπe 

Ëovjeπtvo, da nas uresi svojim 

boæanstvom. Bog postaje srediπte 

ljubavi povijesti i svega svijeta. 

A Marija da nosi onoga, kojega sav 

svijet ne obuhvaÊa; odreappleena da sa 

Sinom Boæjim stupi u najuæe veze; 

da bude kao krasna dûga koja spaja 

Nebo sa Zemljom; blistav oblak, koji 

u sebi krije Sunce - utjelovljenu 

mudrost Boæju; mudrost po poniznosti, 

posluπnosti, ærtvi, po kojoj Êe 

skupa sa Sinom sudjelovati u djelu 

Otkupljenja, jer je tijelo Kristovo - 

tijelo Marijino, i ima istu ulogu. 

Na otajstven naËin - po ærtvi sv. 

mise - i mi smo s njima zdruæeni. 

Zahvalimo Bogu da nas na taj naËin 

sa sobom sjedinjuje - po tijelu i krvi 

Sina svog. 

”U tebi, sveta Djevice, πto si kao 

druga Eva i majka æivih stajala 

podno Spasiteljeva kriæa, toga pravog 

drveta spoznanja dobra i zla, 

istinskog drveta æivota, stajalo je 

otkupljeno ËovjeËanstvo, Crkva, 

podno kriæa svijeta, i primila plod 

otkupljenja vjeËnog spasenja” (K. 

Rahner). 

Moli, Majko, da i mi tvojom pomoÊu 

vrπimo volju Boæju, budemo pokorni 

svome Bogu, i u svakom 

dogaappleaju, nevolji i jadu, boli i patnji 

moæemo smjerno izreÊi s tobom: 

”Budi volja tvoja!” - Neka mi bude! 

s. Marija OD PRESVETOG SRCA

Da, da, da,... 

(Kad sve izgleda naopako) 

Da strpljivosti 

Da poniznosti 

Da ljubaznosti 

Da jednostavnosti 

Da vjeri i nadi 

Da slozi i miru 

Da milosrappleu i dobroti 

Da mudrosti i zdravoj pameti 

Da ljubavi i ËistoÊi 

Da providnosti i ljepoti 

Da Majci Boæjoj i njezinu Da 

Da potpunu povjerenju u Oca 

Da oËuvanju æivota 

Sada i 

vazda! Da! 

Vinka TOKIΔ BUROLO 

na izvorima duhovne obnove 

Pozdravljenje 

Naiπla sam na nju kod kapele Majke 

Boæje Æalosne. Nekadaπnja aktivna 

omladinka, a sad kod Gospe... 

- Znaπ, dobila sam u blizini stan. 

Obilazim da vidim gdje je, pa sam 

naiπla na ovu crkvicu. 

- Baπ mi je drago da se vidimo nakon 

toliko godina... 

- Eto, ja sam ti se udala. Naiπla sam 

na Ëovjeka koji nije volio Boga. A 

kad ne voliπ Boga, ne voliπ ni njegove 

zapovijedi, sve ide naopako. Imali 

smo jednog sina. Rano sam izgubila 

majku pa ni sama pravo nisam znala 

koja je moja duænost. Tako su prolazile 

godine, a ja sam se osjetila da 

tako viπe ne mogu izdræa ti. Postao je 

ljubomoran i poËeo me tuÊi. U trenucima 

sam pomiπljala sebi oduzeti 

æivot. Popela sam se tako jednom na 

prozor na Ëetvrtom katu zgrade koja 

gleda na JelaËiÊev trg. Iza njega je 

crkva sv. Marije na Dolcu. Dijete sam 

nahranila. Ono lijepo spava, a ja se 

odluËila oprostiti sa svojim æivotom. 

Upravo je otkucavalo podne, a Ëuo se 

i pucanj topa s GriËa. U taj Ëas dijete 

je zaplakalo. Pogledala sam ga i 

saæalila se nad njim. Neki me je glas 

nagnao da siappleem dok ne bude kasno. 

Uzela sam dijete i privinula ga uz 

grudi. Nakon πto je odzvonilo, prvi 

put izmolila sam Anappleeosko pozdravljenje. 

Otada sam postala Gospina 

prava moliteljica. Zahvalila sam joj 

πto se nisam bacila kroz prozor, pa 

sam joj i danas, nakon 30 godina, 

doπla reÊi hvala za svoj æivot. 

Ana VR»EK 


oko gospe po domovini 

Kod Gospe Brze pomoći 

O svjetskoj molitvenoj osmini za jedinstvo 

krπÊana odræani su 22. sijeËnja u 

svetiπtu Gospe Brze pomoÊi u Slavonskom 

Brodu VeËernja i ekumensko 

molitveno slavlje krπÊanskih Crkava. 

Sudjelovali su predstavnici krπÊanskih 

zajednica u gradu, a predvodio je dekan 

I. ΔuriÊ. 24. sijeËnja proslavljen je 168. 

spomen roappleenja i krπtenja sl. Boæjega J. 

Stadlera. Nakon molitve kraj spomenika 

nedaleko od rodne kuÊe, u crkvi Gospe 

Brze pomoÊi misno slavlje predvodio je 

P. JuriπiÊ, voditelj postupka za 

Stadlerovo proglaπenje blaæenim. Glavno 

hodoËasniËko slavlje 8. veljaËe kod 

Gospe Brze pomoÊi predvodio je Z. 

Koren, a popodnevno V. SitariÊ. (BL) 

Seminari šutnje, posta i molitve 

Svetiπte Majke Boæje GoriËke kraj Baπke 

na Krku organizira seminare πutnje, 

posta i molitve: 14.-19. oæujka, 11.-16. 

travnja, 7.-12. lipanj (Pedesetnica), 19.- 

24. rujna i 24.-29. listopada. 

Program: poËetak prvog dana u 19, a 

zavrπetak petog dana u 10 sati. Smjeπtaj 

i tri posna obroka o kruhu, vodi, 

Ëajevima i sokovima. Euharistija, klanjanje, 

molitve, kateheze, film, rad u skupinama… 

Cijena: 450,00 kn. Prijave: 

SVETI©TE MAJKE BOÆJE GORI»KE 

51523 BA©KA, Batomalj 59 

Tel. 051 856 547; fax 051 856 171 

E-mail: marinko.barbis@ri.t-com.hr 

Otvoren Dom Imakulate 

U Vrgorcu je 23. sijeËnja nadb. M. 

BariπiÊ blagoslovio novoizgraappleeni Dom 

Imakulate za starije i nemoÊne. Ima 

Ëetrdeset postelja, a svaka soba svoj 

sanitarni Ëvor. Dio je predviappleen za stare 

i nemoÊne, a dio za stanovanje sestara 

Sluæavki Malog Isusa koje su ga izgradile. 

Pripremni radovi za gradnju zapoËeli 

su g. 1999., a kamen temeljac poloæen 

je 23. sijeËnja 2003. (IKA) 


ZA DOMOVINU 

U svetiπtu Majke Boæje na Kamenitim 

vrati ma u Zagrebu svakog petka u 10 

sati moli se krunica za hrvatski narod i 

Domovinu, a posebno za slobodu 

uhiÊenih branitelja. 

Mladi i Gospa Voćinska 

U Poæegi je 4. veljaËe odræan susret 

biskupa A. ©kvorËeviÊa sa skupinom 

sveÊenika i vjerouËitelja ukljuËenih u 

pastoral mladih sa svrhom da se programi 

Godine Gospe VoÊinske poveæu s 

pripravom za dolazak pape Benedikta 

XVI. u Hrvatsku. (IKA) 

Voćinska hodočašća 2011. 

7. svibnja - HodoËaπÊe djece 

14. svibnja - HodoËaπÊe mladih 

22. lipnja - Ministrantski susret 

Zagrepčani za Papin dolazak 

Povjerenstvo za pastoral mladih zagrebaËke 

nadbiskupije zapoËelo je poËetkom 

veljaËe pripremu za dolazak 

Benedikta XVI. naπoj domovini i molitveno 

bdjenje s mladima. Meappleu ostalim, 

devet slika Majke Boæje od Kamenitih 

vrata kruæi æupama i oko nje se na molitvenim 

susretima za mlade okupljaju i 

druge zajednice koje djeluju u æupama - 

zborovi, liturgijske zajednice, molitvene 

skupine. (IKA) 

Stalno klanjanje 

U povodu dolaska pape Benedikta XVI. 

u Hrvatsku, Molitveni vijenac Kraljice 

obitelji organizira stalno klanjanje u 

zagrebaËkom svetiπtu Corpus Domini u 

Ëetvrtak, petak i subotu. Klanjanje je 

zapoËelo 3. veljaËe, a zavrπit Êe 4. lipnja 

misnim slavljem u 6,30 sati. 

I. dani pobijenih franjevaca 

U sklopu obiljeæavanja obljetnice pobijenih 

hercegovaËkih franjevaca i naroda

Boæjega u II. svjetskom ratu i poraÊu na 

©irokom Brijegu odræani su od 4. do 7. 

veljaËe I. dani pobijenih hercegovaËkih 

franjevaca, πto je bila i duhovna obnova 

za πirokobrijeπki kraj. Zbog toga je 

naglasak stavljen prvoga dana na 

puËkoπkolce, drugog na odrasle i treÊeg 

na mlade. Uz svagdanje misno slavlje 

predstavljeni su prvog dana dosadaπnji 

brojevi glasila Vicepostulature Stopama 

pobijenih, drugog dana knjiga 

Prikrivena grobiπta i treÊeg dana knjiga 

U nebo zagledani. (GV) 

Natječaj za Papa-fest 

NatjeËaj za XIII. papa-fest otvoren je do 

24. travnja, a festival Êe se odræati 2. 

listopada u Solinu. Pravo sudjelovanja 

imaju svi crkveni vokalno-instrumentalni 

sastavi i solisti koji se prijave organizatoru: 

Æupa Gospe od Otoka, Gospin otok 

1, 21210 Solin, tel. (021) 210-646. 

Biskup s predsjednicom Vlade 

Na sastanku u Zagrebu 9. veljaËe biskup 

A. ©kvorËeviÊ upoznao je predsjednicu 

Vlade, meappleu ostalim, i sa zavrπetkom 

izgradnje crkve bl. Djevice Marije u 

VoÊinu. (IKA) 

II. festival vjerskih filmova 

U Gospinu svetiπtu na Trsatu u Rijeci od 

9.-11. lipnja odræat Êe se II. festival 

hrvatskih vjerskih filmova, koji organiziraju 

Istra film i FranjevaËki samostan. 

Okupit Êe i natjecateljskom vrednovanju 

izloæiti godiπnju produkciju vjerskih filmova 

snimljenih u Hrvatskoj i dijaspori. 

Mogu sudjelovati filmovi svih æanrova u 

kojima se iskazuju evangelizacijske i 

druπtvene vrijednosti KatoliËke Crkve u 

Hrvata - igrani, dokumentarni, animirani, 

obrazovni, amaterski - uz uvjet da ne 

traju dulje od 60 minuta. Koji æele sudjelovati 

trebaju do 18. travnja 2011. ispuniti 

prijavnicu i uvjete koji se nalaze na 

adresi http://trsat.istrafilm.hr. (IKA) 

oko gospe po domovini 

Blagoslovljena obnovljena kapelica 

U Ogulinu je 11. veljaËe T. RogiÊ blagoslovio 

obnovljenu kapelicu Gospe 

Lurdske koja se nalazi izmeappleu dviju 

ogulinskih æupa. (IKA) 

Godišnja skupština 

U Vepricu je od 14. do 17. veljaËe odræa 

na godiπnja skupπtina Nacionalnog 

vijeÊa Papinskih misijskih djela za RH. 

Otvorio ju je 15. veljaËe ravnatelj Papinskih 

misijskih djela M. ©pehar, a nazoËio 

je i nadb. M. BariπiÊ. (IKA) 

Vjeronaučna olimpijada 

VjeronauËna olimpijada, koja se ove 

godine odræava na temu Marija - 

Isusova i naπa majka, na razini biskupija 

odræana je 18. veljaËe. Prva mjesta 

osvojile su ekipe O© Bisag (bjelovarskokriæ. 

bisk.), O© Vela Luka i Biskupijske 

klas. gimnazije iz Dubrovnika (dubrovaËka 

bisk.), O© A. G. Matoπ iz 

Vinkovaca i IsusovaËke klasiËne gimnazije 

iz Osijeka (appleakovaËko-osjeËka 

nadb.), O© Karlobag i Gimnazije B. 

Frankopan iz Ogulina (gospiÊko-senjska 

bisk.), O© F. PetriÊa iz Cresa i S© A. 

HaraËiÊa iz Malog Loπinja (krËka bisk.), 

O© I. G. KovaËiÊa iz Velike i Kat. klasiËne 

gimnazije iz Virovitice (poæe πka 

bisk.), O© Zamet i Gimnazije A. 

MohoroviËiÊa iz Rijeke (rijeËka nadb.), 

O© Vrpolje i TuristiËko-ugostiteljske 

πkole iz ©ibenika (πibenska bisk.), O© 

D. TadijanoviÊa iz Petrinje i S© I. 

Trnskog iz Hrvatske Kostajnice (sisaËka 

bisk.), O© SuÊidar iz Splita i III. splitske 

gimnazije (splitsko-makarska nadb.), O© 

BraÊe RadiÊ iz Korpivnice i I. gimnazije 

iz Varaædina (varaædinska bisk.), O© 

Smiljevac i S© Biograd n/m (zadarska 

nadb.) te O© Luka iz Sesveta i III. 

gimnazije iz Zagreba (zagrebaËka 

nadb.). Oni Êe se natjecati na zavrπnici 

na dræavnoj razini u Hvaru od 23. do 

25. oæujka. (IKA) 


aforizmi πale 

Kad shvate da su ipak maleni, 

”veliki” tek onda postaju - veliki. 

»im je ”prvi među jednacima” opijen 

vlaπÊu, u tom mamurluku i 

pravednima - nanosi nepravde. 

Veoma je opasno povrijediti vladara: 

slijede osvete, katkada i - krvave. 

Ohol vladar uvijek je i - diktator. 

”Dræ’te lopova” - to je najËeπÊi povik 

- samih lopova. 

Dobrota pri vladanju razoruæava 

najoruæanije i smiruje najbjesnije. 

Ne zna li vladar svojim ”podloænicima” 

”prati noge”, potrebno mu je 

oprati mozak i srce. 

Klevetnici, po pravilu, vlastitim crnilom 

bojaju - tuđu bjelinu. 

Tko se bolesno gura na estradu, 

mjesto mu je u - zadnjem redu 

gledaliπta. 

Uspijemo li stvoriti stvarnu sliku o 

samima sebi, slijedi - poniznost. 

Savrπenost i poniznost se - iskljuËuju. 

Svijest da je moÊan, vladaru stvara 

mrenu na oËima, koja mu prijeËi 

poπten pogled u svoj i tuđi æivot. 

KrutoπÊu Ëuvati auktoritet, znaËi - ne 

imati ga. 

Traæi li vladajuÊi da mu se sluæi, 

onda - nedostojni vlada. 

Samo razapeti za Ëovjeka mogu razapete 

- skidati s kriæa. 

NadahnuÊem za darivanje, 

darovatelji su samo - Boæji poπtari. 

Umotavπi otpad u staniol, ”vrijednost” 

umotanog nije promijenjena. 

Za razliku od ostalih, revolucija na 

vlastitu bojnom polju donosi 

æivot, dok ostale - redovito smrt. 

Stanko RADIΔ 


- ©to ti je najdraæe na satu vjeronauka? 

- Zavrπna molitva! 

BEZ GLAVE 

Mali Ivica crtao Marina. Kad je Marin 

vidio joπ nedovrπen IviËin crteæ, teti Êe: 

- Mene Ivica crta bez glave... 

JEKA 

- Jao, nikad nisam vidio tolike rupe u 

zubu, nikad vidio, nikad vidio... - zubar 

Êe pacijentu. 

- Zaπto tri puta ponavljate, nisam gluh? 

- Nisam triput ponovio, nego je to jeka! 

GRIJANJE 

U gradskom autobusu nesnoπljiva 

vruÊina. Nakon πto su se putnici na to 

poËeli tuæiti, vozaË Êe ljutito: 

- Ako se ne smirite, iskljuËit Êu grijanje! 

SERENADA 

Ivica nije sloæio svoje papuËe. 

Odgojiteljica ga pita: 

- ©to rade tvoje papuËe na podu? 

- Pjevaju? 

- A πto pjevaju?! 

- Pjevaju serenadu.

nova izdanja 

Fra Ivan Damiš - SVJEDOCI EVANĐELJA - 

Sluge Božji i službenice Božje u Hrvata - 

Na 416 stranica prvi put doneseni su u jednoj 

knjizi životni putovi i djela svih slugu i 

službenica Božjih u Hrvata - njih 26 - koji su 

umrli na glasu svetosti, za koje su otvorene 

postulature i vodi se postupak za proglašenje 

svetim. Uz njihove fotografije priložena je 

i literatura. - Narudžbe: Fra Ivan Damiš, 

Franjevački trg 8, 42000 Zaraždin. 

Zdravko Šilić - SVJETLOST PLANINA - Zbir ka 

pjesama našeg suradnika koji obja vlju je u 

brojnim časopisima, uglavnom lirske i duhovne 

tematike, među kojima su polo vica marijanske, 

nadahnute po hrvatskim svetištima. 

Str. 191. - Narudžbe: Zdravko Šilić, Argentinska 

2, 10090 Zagreb. 

Marko Bubalo - VELEČASNI MARKO MAJ - 

STOROVIĆ 1928. - 2004. - Prilozi istraživanju 

života i djelovanja - U želji da se ne 

zaboravi i da taj zaborav odgodi, na 376 

stranica pisac predstavlja vlč. M. 

Majstorovića, dugogodišnjega poznatoga 

pastoralnog radnika koji je u brojnim srcima 

i obiteljima ostao u do bru i stalnu sjećanju, 

osobito na slavonskobrodskom području. 

Donosi i žrtve Stare Gradiške, među kojima 

je i vlč. Majstorović bio, s popisom svećenika 

koji su ondje robijali i njihovim svjedočan 

stvom o mučenjima koje su proživjeli - 200 

kn.- Narudžbe: Župni ured, Trg hrvatskih žrtava 

16, 32214 Tordinci. 

Fra Mario Jurišić - NAVJESTITELJ RIJEČI - 

Nedjeljne i blagdanske propovijedi ABC - 

od Pepelnice do blagdana Presv. Srca 

Isusova - 50 kn. - Narudžbe: Fra Mario 

Ju rišić, Plina-Stablina, 20340 Ploče, pp. 59. 

Ignac Munjko - HRVATSKE PLANINE I VISOVI 

- Planinar od rane mladosti, poznati prirodoslovni 

stručnjak i veliki ljubitelj prirode, donosi 

svoje zapise o hrvatskim planinama zajedno 

s njihovim fotografijama u boji, pri čemu 

navodi njihove prirodoslovne značajke, kulturno-povijesne 

i sakralne objekte te njihovu 

v až nost u fizičko-duhovnoj rekreaciji. 

Novčana dobit od prodaje ide za gladnu 

djecu Misije Zambija u Africi. - Naru džbe: Br. 

Stjepan Dilber, Palmotićeva 31, 10001 Zagreb, 

pp. 699, tel (01) 48-03-080. 

naπa izdanja 

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan 

za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn. 

MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve... - 

prikladno za mlađe i starije - 6 kn. 

P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina 

svetišta među Hrvatima - Monogra fija s 

fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn. 

M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom 

kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn. 

R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Veli kani 

duha i uma - 30 kn. 

M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Jedna 

po jedna žena opisana - 50 kn. 

J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TE R MI NO- 

LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. 

P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti krunicu 

- Kratka povijest i uzorci - 25 kn. 

P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na 

razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn. 

P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - 

Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn. 

P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne 

marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn. 

P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. 

molitve između dvaju raskola - 40 kn. 

P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne 

marijanske molitve novijeg doba - 40 kn. 

P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane marijanske 

molitve našeg doba - 40 kn. 

P. Lubina- BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Naj poznatije 

marijanske molitve - 30 kn. 

P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - 

Opis svetih mjesta s fotografijama - 50 kn. 

M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz 

marijanske blagdane i krunicu - 30 kn. 

A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. razmatranje 

o Gospi - 30 kn. 

V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor 

uvodnih članaka iz ”Marije” - 40 kn. 

Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn. 

R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života 

jedne majke i supruge - 40 kn. 

J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - 

Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn. 

R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve 

krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn. 

M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Razmatranja 

za mjesec svibanj - 30 kn. 

M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - 

Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn. 

Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, 

tel. (021) 348-184. 


zahvale 

Marina Jonjić Sikirić, Staševica: Zahvaljujem Gospi na 

svemu i preporučujem sebe i sve svoje, uz dar; - Ljubica 

Mušić, Prelog: Dobroj Majci hvala na svim milostima. Njoj 

i dalje pod okrilje stavljam svoju obitelj, uz dar; - Stana 

Hodak, Zagreb: Majko Božja, hvala ti na svemu! I dalje 

vodi mene i sve moje, uz dar; - Nevenka Mateljak, 

Staševica: Zahvaljujem ti, nebeska Majko, na svemu i 

preporučuje sebe i sve svoje, uz dar; - Marija Derežić, 

Podravske Sesvete: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim 

milostima i pod njezino okrilje stavljam svoju obitelj, uz 

dar; - Mirjana Očko, Hum na Sutli: Majko Božja, hvala ti 

na svemu! Čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - 

Anđelka Ga š parov, Podravske Sesvete: Majko Božja, na 

svemu ti hvala! Bdij i dalje nada mnom i svim mojima, uz 

dar; - Vedrana Ćendo, Staševica: Hvala ti, Gospe, na 

svemu! Tebi preporučujem sve svoje, uz dar; - Branko 

Lucić, Jarki: Gospi zahvaljujem na svim milostima i njoj 

preporučujem svoju obitelj, uz dar; - Lucija Gavranović, 

Kirchheim-Teck: Majko Božja, na svemu ti hvala! Čuvaj i 

brani mene i sve moje i ubuduće, uz dar; - Ana Cvetnić, 

Mraclin: Majko Božja, hvala ti na svemu! Čuvaj i brani 

mene i sve moje, uz dar; - Dragutin Matijašić, Zagreb: 

Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i preporučujem 

sebe i svoje najdraže, uz dar; - Ana Prša, Sesvete: 

Majko Božja, dok ti zahvaljujem na tolikim darovima, 

molim te da i dalje bdiješ nada mnom i mojima, uz dar; - 

Jadranka Musulin Jurina, Staševi ca: Zahvaljujem Gospi 

na svemu i sve svoje stavljam pod njezino okrilje, uz dar; - 

Šime Marinović, Nin: Nebeskoj Majci hvala na svmeu! 

Njoj prporučujem svoju obitelj, da nas vodi, uz dar; - Anto 

Grgić, Škofjaloka: Zahvaljujem Gospi Komušanskoj na 

svim milostima i njezinoj majčinskoj dobroti preporučujem 

suprugu Ivku i svu obitelj, posebno unučad Paula, 

Antonija, Anju i Tinu, uz dar; - Marija Rakuljić, Krilo: Gospi 

zahvaljujem na svim milostima i stavljam se pod njezino 

okrilje, uz dar; - Jelenka Martinović, Za greb: Gospe 

moja, na svemu ti hvala! Čuvaj i dalje mene i sve moje, 

uz dar; - Ružica Pogarčić, Frank furt: Hvala Nebeskoj 

Majci na svemu! Nek i dalje nada mnom bdije, uz dar; - 

Branka Bartolić, Karoj ba: Nebeska Majko, na svemu ti 

hvala! Čuvaj i brani mene i moje najmilije, uz dar; Anka 

Mustać p. Gojka, Privlaka: Hvala ti, nebeska Majko, na 

svemu! Čuvaj mene i sve moje, uz dar; - Vjera Budimir, 

Tur jaci: Gospe draga, na svemu ti hvala! Bdij nada 

mnom i svoim mojim dragima, uz dar; - Mijo Rauzm, Sveti 

Martin pod Okićem: Nebeskoj Majci zahvaljujem na 

svim milostima i pod njezino okrilje stavljam svoju obitelj, 

uz dar; - Sandra Torić, Vrgada: Hvala ti, Majko, na 

svemu! Bdij i dalje nada mnom i svim mo jima, uz dar; - 

Alojz Butko, Tribunj: Hvala ti, Gospe, na svim milostima! 

Čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Anica Grbić, 

Vetovo: Majci Mariji zahvaljujem na svemu i njoj preporučujem 

sebe i svoje najmlije, uz dar; - Stanislava Valčić, 

Preko: Gospe moja, hva la ti na svemu! Čuvaj mene i sve 

moje, uz dar. 

MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI! 


spomen 

18. veljače navršila se godina otkako je u 

Gospodinu usnula naša draga 

JANJA KOSOR 

Dok zahvaljujemo Gospodaru života što smo te 

imali, preporučujemo te Božjoj dobroti, da u blaženstvu 

njegova doma budeš jaka i vječno mlada! 

Suprug Ante, sin Hrvoje s obitelji, kćeri Anamarija i 

Katarina 

(Dar za ”Mariju”) 

Spomen 

† NIKOLA KROLO 

(20. veljače 2006. - 20. veljače 2011.) 

Uvijek si u našim mislima i molitvama. 

Počivao u miru Božjem! 

Supruga Anica i djeca s obiteljima 


Spomen na naše drage pokojne 

MARTU, ANTU, JOZU, NEDU I MARIJU EREŠ 

Mjesto cvijeća na njihove grobove, šaljemo dar za 

”Mariju”. 

Udijeli im, Gospodine, život vječni! 

Nevenka i Aleksa s obitelji 

2. ožujka navršavaju se dvije godine otkako je Gospodin 

zauvijek pozvao k sebi našega dragog 

FRANJU KULIĆA 

Dok ga zbog prerane smrti oplakujemo, s vjerom u 

uskrsnuće i ponovni susret u vječnosti zahvaljujemo 

mu za život koji je s nama dijelio i na svemu što je 

za nas učinio te molimo da mu Gospodin bude 

milosrdan i dobrostiv! 

Supruga Ružica s djecom 


11. ožujka šest je godina otkako se u ”kuću Očevu” 

zauvijek preselila naša draga 

IKICA MAROVIĆ r. Bućan 

Dok te se rado sjećamo, na svemu ti zahvaljujemo, 

a u nadi ponovnog susreta s tobom, čuvamo te u 

svojim srcima i za tebe molimo 

Ivo, Ante, Željka i Zlata s obiteljima 


14. ožujka navršava se godina otkako je Gospodin sebi 

zauvijek pozvao našega dragog 

MARKA JANČIKIĆA 

Dok mu zahvaljujemo za dorotu, preporučujemo ga 

Milosrdnom Ocu da ga primi u svoje krilo! 

Vera, Zvonimir, Ana i Vlado 


In memoriam 

† MIJO DAMIŠ 

(31. ožujka 1997. - 31. ožujka 2011.) 

Do ponovnog susreta u vječnosti, 

s ljuvalju i zahvalnošću - Tvoji najmiliji 

(Dar za ”Mariju”)

darovi 

Darovali su i tako omogućili siromašnijima primati 

”Mariju”, po: - 10 kn: Marija Dokuzović, 

Dubočac; Marija Kobetić, Sisak; Iva Vrljičak, 

Krivodol; Ivka Stojanov, Drage; Fila Bajat, Vela 

Luka; Božica Kotor, Jastrebarsko; Dragica Sadlo, 

Slavonski Brod; - 20 kn: Marija Dolančić, 

Čamagajevci; Mira Tamburović, Makarska; Luka 

Penović; - 30 kn: Agneza Tordinac, Tordinci; 

Marija Srzić, Makarska; Matija Katavić, Slivno; 

Irma Radić, Sumartin; Marija Jandrek, Gala; 

Jasenka Barić, Zagreb; Ante Prpa, Drniš; Boro 

Čovo, Sinj; Marica Tomljenović, Sesvete; Eva 

Konjevod, Šiškovci; Ceca Divić, Velika Kopanica; 

Anđela Sinčić, Karojba; Blaženka Meštrović, 

Presečno; Marija Barberić, Bjelovar; Ivan Lucin, 

Zadar; Arsenija Kratofil, Hrvatski Leskovac; Ana 

Marenić, Novska; Dragica Žaja, Sesvete; Zorica 

Šepić, Zagreb; Vjera Hodanić, Vrbnik; Sani 

Dužević, Split; Snježana Biočić, Osijek; Marija 

Žagar, Vinkovci; Ivo Jelčić, Metković; Marija 

Oštarić, Zadar; Marija Zalokar, Zagreb; Kata 

Stojanović, Šiškovci; Đuro Stojanović, Cerna; 

Irena Mišković, Zadar; Miljenka Vukušić, Katuni 

Prpuša; Marija Laković, Funtana; Zdenka 

Bjelkanović, Tribunj; Brigita Salopek, Stari 

Mikanovci; Manda Jemrić, Cerna; Nikola Vrankić, 

Cerna; Tonka Brnas, Ugljane; Toni Cvitan, Tribunj; 

Kata Jakeljić, Split; Elza Zagrajski, Sesvete; Lole 

Vuletić, Dobranje; Marija Lautar, Tršće; Lucija 

Dušević, Ljubač; Eli Dragobratović, Metković; 

Katica Jagatić, Krašić; Marica Radman, Zagreb; 

Mato Batorović, Ilok; Svetinka Pancirov, 

Primošten; Štefanija Đuranec, Varaždin; Ružica 

Fran, Jastrebarsko; Pera Norac Kljajo, Otok; Josip 

Vadlja, Goričan; Matilda Justament, Zagreb; 

Miroslava Paj, Split; Kata Vučković, Metković; 

Zorka Josipović, Baška Voda; Mladenka Vasilj, 

Kloštar Ivanić; Mira Kapitanović, Biograd; Mile 

Matanić, Ivankovo; Ivka Surjan, Vela Luka; Mara 

Dujmović, Baška Voda; Josipa Bešen, Sesvete; 

Nada Anić, Kruševo. 

MARIJA SVIMA OBILATO PLATILA! 

preporuke 

Mara Kujundžić, Berlin: Preporučujem Nebeskoj 

Majci sebe u svojim poteškoćama, osobito da 

pogled svrne na moga muža u njegovoj bolesti i 

pomogne odgojiti djecu, da ne skrenu s Božjeg puta, 

uz dar za najpotrebnije; - Ana Vrček i čiteteljice iz 

Zagreba: Majci Božjoj preporuču jemo sebe i sve 

svoje, uz dar; - Milka Talaja, Makarska: Pod okrilje 

nebeske Majke stavljam sebe i svoju obitelj, uz dar; - 

Dragica Horvat, Sesvete: Preporučujem Majci Božjoj 

sebe i svoju obitelj, da nad nama bdije, uz dar; - 

Neda Dro pulić Nevenova, Staševica: Tebi, nebeska 

Majko, preporučujem sebe i svoje najdraže, uz dar; - 

Drago Batarelo, Kaštel Stari: Gospi preporučujem 

sebe i sve svoje nakane, da nada mnom bdije, uz 

dar; - Angelina Stazić, Kirhheim-Teck: Majci Mariji 

preporučujem sebe i sve svoje, da nad nama bdije, 

uz dar; - Maša Dropulić Ju rina, Staševica: Pod tvoje 

okrilje, Majko, stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - 

Mandica Volarević, Metković: Gospi preporučujem 

sebe i svoju obi telj, da nas čuva, uz dar; - Ivanka 

Vučko, Maka rska: Nebeska Majko, bdij i dalje nada 

mnom i mojima, uz dar; - Kata Šarić, Nuštar: Preporuču 

jem se Majci Božjoj, da bdije nada mnom i mojima, 

uz dar; - Danica Musulin Tonkova, Staše vi ca: 

Gospi pod okrilje stavljam sebe i svoje najmilije, uz 

dar; - Mira Matoš, Velika: Dobroj Majci stavljam pod 

okrilje sebe i svoje najmilije, uz dar; - Zorka Uzun, 

Vrlika: Gospe moja, tebi preporu ču jem sve svoje, uz 

dar; - Lorenta Fuštin, Primo šten: Gospe od Loreta, 

pogledaj na mene i sve moje i sve nas čuvaj, uz dar; 

- Nevenka Čondić, Svib: Preporučujem Gospi sebe i 

sve svoje najmilije, uz dar; - Dominka Marević, 

Staševica: Gospe moja, tebi preporučujem sebe i 

sve svoje, uz dar; - Marija Škrabo, Ivankovo: Majko 

Božja, pod tvoje okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz 

dar; - Antun Galeković, Petrijanec: Dobroj Majci 

povjeravam sebe i sve svoje, da nad nama bdije, uz 

dar; - Ivanka Radić, Baška Voda: Majko Marijo, čuvaj 

i brani mene i moje najmilije, uz dar; - Nada Šunjić 

Živojina, Staševica: Tebi, Majko, preporučujem sebe i 

svoje najmilije, uz dar; - Joško Đurmanić, Tribunj: 

Nebeska Majko, pod tvoje okrilje stavljam sebe i sve 

svoje, uz dar. 

MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE! 

M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje 

Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split; 

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split; 

tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: petar.lubina@st.t-com.hr. 

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn; 

za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom: 

Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta. - 

Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group; 

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22; - 

Tisak: “Slobodna Dalmacija” d. d. - Split. 


poπli su pred nama u vjeËnu domovinu 

Rafo BogiπiÊ, knjiæevnik-akademik (+6. X. 2010. u 85. g. - Konavle-Zagreb; - Mirko Muæek (+31. XII. 2010. 

- Cestica, Kriæovljan); - Prof. dr. Brigita Rukavina (+4. I. 2011. u 75. g. - Rijeka); - Benedikt VinkoviÊ 

(+10. I. 2011. u 23. g. - Zagreb-Slavonski Brod); - Zora Grgat (+15. I. 2011. - Donje Mekuπje); - Vinko 

JonjiÊ (+16. I. 2011. - Grubine, Kamenmost); - Luka BabiÊ Kula (+17. I. 2011. - Split-RunoviÊi); - Josip 

Norac Kevo (+17. I. 2011. u 76. g. - Otok); - ». s. Bonifacija VlaπiÊ, ©SF (+18. I. 2011. u 74. g. - Zagreb- 

Dubrovnik); - ». s. Damjana ZoriÊ, SM (+18. I. 2011. - Dubovnik); - Boæidar Raptavi (+18. I. 2011. - 

RunoviÊi); - Nikola Baloban, otac sveÊenika Josipa i Stjepana (+19. I. 2011. u 91. g. - SlavetiÊ); - Petar 

ΔosiÊ (+22. I. 2011. u 80. g. - Vrbica, Jajce); - Ivica Tiπljar (+23. I. 2011. - Zagreb); - Terezija TomaπkoviÊ, 

majka fra Velimirova (+23. I. 2011. u 85. g. - Samobor); - Ante Tomislav JuriÊ KokiÊ (+23. I. 2011. u 58. g. 

- ©ibenik); - Jelka KovaËiÊ (+25. I. 2011. - Hvar); - Ivka Ivkuπa Zeba (+26. I. 2011. - Jstrebarsko-Zabrapplee); - 

Marija Vincens (+27. I. 2011. u 91. g. - Zagreb); - Ivan ©koro (+30. I. 2011. - RunoviÊi); - Fani JakπiÊ 

(+30. I. 2011. u 84. g. - Bol); - Dominko SuËiÊ (+2. II. 2011. u 82. g. - Gradac/Drniπ); - Ivan VidiÊ (+2. II. 

2011. u 87. g. - LuËane, Sinj); - Marija MarkaË, majka sveÊenika Leonarda (+3. II. 2011. u 89. g. - GoriËan); 

- Vedran MioπiÊ (+3. II. 2011. u 75. g. - Brist); - Ana IvkoviÊ ud. Ante (+4. II. 2011. u 72. g. - Brnaze, 

Sinj); - Ivan Gudelj (+4. II. 2011. u 78. g. - Kamenmost); - Nediljka Æuæul ud. Ante (+5. II. 2011. u 72. g. - 

Kamenmost, Podbablje); - Jure ©oπiÊ (+5. II. 2011. u 26. g. - Makarska); - ». s. Ratimira MatanoviÊ, SMI 

(+6. II. 2011. - Sarajevo-»ardak); - Ilija DamjanoviÊ, otac fra Stojanov (+8. II. 2011. - Ljuti Dolac); - Mila 

TonkoviÊ-GeneraliÊ (+8. II. 2011. - Imotski); - Duπan Jozo Dalbelo (+9. II. 2011. u 62. g. - Sinj); - Mons. 

Marin ©karica (+11. II. 2011. u 75. g. - Split-Slime); - Mara BioËiÊ ud. Ivana MatkoviÊ (+12. II. 2011. - 

RunoviÊi); - Luka Kondæa (+12. II. 2011. u 78. g. - Otok); - Ana VuËiÊ r. DeliÊ, sestra fra Franina (+13. II. 

2011. u 83. g. - Glavice, Sinj); - Iva LjubiËiÊ Rusova (+14. II. 2011. u 60. g. - Split-RunoviÊi); - Dragica 

ModriÊ (+14. II. 2011. - Glavice, Sinj); - Mons. Matija Stepinac (+16. II. 2011. - Zagreb); - Anka SrziÊ 

(+16. II. 2011. - Makarska); - Ante ©uπnjar (+17. II. 2011. - Kamenmost, Podbablje); - Marko Ajduk (+19. 

II. 2011. - Kamenmost, Podbablje); - Prof. Ante MatkoviÊ (+19. II. 2011. - Kamenmost, Podbablje). 

S A D R Ž A J 

Što se to s nama događa?! (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 

Duns Škot i novi pogled na utjelovljenje (Benedikt XVI.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 

Osposobiti se za kritiku (I. Bodrožić) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86 

Zar su imena za igranje?! (S. Jerčić) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 

Sveta Marija kod Ildefonza iz Toleda (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 

Ja molim tiho: o Maria ave! (D. Marković) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 

Vjera u kamenu (A. B. Periša) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96 

Suradnja u očuvanju zdravlja (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 

Koja je najpoznatija marijanska molitva? (P. Lubina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 

Dar, a ne kazna (N. Andrić Novinc) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 

Uoči korizme (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104 

Učimo od Marije (K. Stipanović) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 

Tajna odgojiteljskog uspjeha (Ž. Kustić) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108 

Svjetlo u obiteljskoj zajednici (Kajo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110 

Neka mi bude po riječi tvojoj (S. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112 

Pozdravljenje (A. Vrček) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113 

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 21. VELJA»E 2011. 


OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!

DOL/PRIBIĆ 

Majka 

Božja 

Dolska 

Kraj ceste od KraπiÊa prema SlavetiÊu, 

u slikovitoj dolinici prostro se Dol. 

Ponad naselja diæe se na padini brda 

svetiπte Majke Boæje Dolske, poznato 

proπteniπte toga kraja. 

Prve pouzdane podatke o kapeli sv. 

Marije susreÊemo g. 1668. za pohoda 

GoriËkog arhiappleakona. Nakon zaplijene 

imanja Zrinskih-Frankopana, 

g. 1670. kapela je prepuπtena zubu 

vremena, ali je u pomoÊ pritekla 

Barbara Sidonija Peranska (†1713.). 

Laapplea kapele g. 1740. proπirena je 

i obogaÊena trima kapelama te g. 

1767. oslikanim oltarima. Te je godine 

sazidan i 28 m visok zvonik na 

proËelju. Nova apsida sa sakristijom 

dograappleena je g. 1753., a g. 1757. 

pjevaliπte. U tom razdoblju postavljena 

je i rokoko propovjedaonica. 

Od udara groma g. 1886. izgorjeli 

su krovovi i zvonika i crkve, ali su 

ubrzo obnovljeni. Svod apside resi 

prizor Uznesenja Marijina, a svod i 

slavoluk laapplee oslikani su cvjetnim i 

vedrim motivima te brojnim crteæima 

Ëudesa koja su se dogodila po 

Gospinu zagovoru. Njih je obnovio 

g. 1921. F. BiπÊan. 

Glavni oltar u apsidi postavljen 

je g. 1753., a ispunja sav prostor. 

Baroknog je stila, a ponad 

naša marijanska svetišta 

svetohraniπta i kipova razdraganih 

anappleelËiÊa istiËe se Gospin kip. 

Majka je to koja sjedi na prijestolju s 

Djetetom na koljenu, koje podræava 

ljevicom, a u desnici ima æezlo. Na 

glavama su im krune. StruËnjaci dræe 

da je kip iz doba postavljanja oltara, 

odnosno iz prijaπnje crkve. Prekrivao 

se slikom Uznesenja Marijina, vjerojatno 

radom iz pavlinske slikarske 

radionice, danas na poboËnom zidu. 

Dolska crkva od davnine je 

proπtenjarska. Drevna isprava spominje 

kako je papa Pavao III. (†1549.) 

na molbu Stjepana Frankopana, 24. 

svibnja 1539. proglasio veliki jubilejski 

oprost crkvi Pohoappleenja Marijina 

koja se nalazi u zagrebaËkoj biskupiji, 

u ”gorju ozaljske gospoπtije” 

u posjedu S. Frankopana. Brojni 

je puk onamo hodoËastio, uvjeren 

da je upravo Gospinim zagovorom 

spaπen od Osmanlija i kako se tamo, 

po Gospinu zagovoru, svagdano 

dogaappleaju Ëudesa. Papa je podijelio 

oprost svima koji na blagdan 

Pohoappleenja 1539. onamo hodoËaste, 

ispovjede se i pomognu izgradnju 

svetiπta. StruËnjaci dræe da se isprava 

odnosi na Gospino svetiπte u Dolu. 

Majci Boæjoj Dolskoj Ëesto je u 

djetinjstvu hodoËastio bl. Alojzije 

Stepinac (†1960.). Kraj svetiπta je 

odrastao i u nj kao djeËak hodoËastio 

kardinal Franjo KuhariÊ (†2002.), 

a i vojni biskup Jurjaj Jezerinac 

Gospi u Dol Ëesto je dolazio u mladosti. 

Brojni se okupljaju i danas 

u Dolu, osobito u nedjelju po 

UzaπaπÊu, o Pohoappleenju Marijinu i na 

blagdane Velike i Male Gospe, kad 

su glavna proπtenja. 

NASLOVNA SLIKA: Majka Boæja Dolska - glavni oltar s likom Majke Božje u Dolu 

SLIKA NA OMOTU: Crkva Majke Boæje Dolske u Dolu kraj PribiÊa

ožujak 2011. (pdf format)

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?