Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
papa o mariji<br />
Duns Škot i<br />
novi pogled<br />
na utjelovljenje<br />
Zbog glasa svetosti koji je uæivao, njegovo<br />
(Ivana Duns ©kota) se πtovanje<br />
veoma brzo proπirilo u FranjevaËkom<br />
redu i sluga Boæji Ivan Pavao II.<br />
sveËano ga je proglasio blaæenim 20.<br />
oæujka 1993., opisavπi ga kao “pjesnika<br />
Utjelovljene RijeËi i branitelja<br />
Bezgreπnog zaËeÊa”. U tom je izrazu<br />
saæet veliki doprinos koji je Duns ©kot<br />
dao povijesti bogoslovlja.<br />
Prije svega, razmiπljao je o otajstvu utjelovljenja<br />
i, za razliku od mnogih<br />
krπÊanskih mislilaca toga doba, zastupao<br />
je miπljenje da bi se Sin Boæji utjelovio<br />
i da Ëovjek nije sagrijeπio. U “Reportata<br />
Parisiensa” tvrdi: “Bilo bi nerazumno<br />
smatrati da bi se Bog odrekao toga<br />
djela da Adam nije sagrijeπio! Ja tvrdim,<br />
dakle, da pad nije uzrok Kristova<br />
predodreappleenja i da bi - Ëak i da nije<br />
doπlo do pada, ni anappleela ni Ëovjeka - u<br />
toj pretpostavci Krist bio predodreappleen na<br />
isti naËin” (Rep. Parisiensia, in III Sent.,<br />
d. 7, 4). Ta se misao, moæda pomalo<br />
iznenaappleujuÊe, rodila zato πto je za Duns<br />
©kota utjelovljenje Sina Boæje ga, koje je<br />
Bog Otac u svojem naumu ljubavi planirao<br />
veÊ od vjeËnosti, ispu njenje djela<br />
stvaranja i omoguÊuje sva kom stvorenju<br />
da, u Kristu i po Kristu, bude ispunjeno<br />
miloπÊu i da daje hvalu i slavu Bogu u<br />
vjeËnosti. Iako svjestan da nas je, u<br />
stvarnosti, zbog istoËnoga grijeha, Krist<br />
otkupio svojom mukom, smrÊu i uskrs-<br />
84 - ”MARIJA” 3/<strong>2011.</strong><br />
nuÊem, Duns ©kot tvrdi da je utjelovljenje<br />
najveÊe i najljepπe djelo u Ëitavoj<br />
povijesti spasenja i da ono nije uvjetovano<br />
nikakvim kontingentnim do ga appleajem,<br />
nego je prvobitna Boæja zami sao da na<br />
kraju ujedini Ëitav stvoreni svijet sa<br />
sobom u Sinovoj osobi i tijelu.<br />
Kao vjerni uËenik sv. Franje, Duns ©kot<br />
je volio razmatrati i propovijedati otajstvo<br />
Kristove spasenjske muke, taj izraz<br />
beskrajne ljubavi Boga, koji s velikom<br />
dareæljivoπÊu πiri izvan sebe zrake svoje<br />
dobrote i ljubavi (usp. Tractatus de pri mo<br />
principio, c. 4). Ta se ljubav ne ob javljuje<br />
samo na Kalvariji, nego takoappleer u<br />
Presvetoj euharistiji, prema kojoj je Duns<br />
©kot iskazivao silnu poboænost i koju je<br />
smatrao sakramentom stvarne Isusove<br />
prisutnosti i sakramentom jedinstva i<br />
zajedniπtva koji nas navodi da se uzajamno<br />
ljubimo i da ljubimo Boga kao<br />
najviπe zajedniËko dobro (usp. Rep.<br />
Parisiensia, in IV Sent., d. 8, q. 1, n. 3).<br />
Draga braÊo i sestre, taj, snaæno “kristocentriËni”,<br />
teoloπki pogled otvara nas<br />
kontemplaciji, divljenju i zahvalnosti:<br />
Krist je srediπte povijesti i svemira, on je<br />
onaj koji daje smisao, dostojanstvo i vrijednost<br />
naπem æivotu! Poput pape Pavla<br />
VI. u Manili, i ja bih danas htio doviknuti<br />
svijetu: “[Krist] je objavitelj Boga<br />
nevidljivog, on je prvoroappleenac svakog<br />
stvorenja, on je temelj svega; on je uËitelj<br />
ËovjeËanstva, on je otkupitelj; on je<br />
roappleen, umro i uskrsnuo za nas; on je<br />
srediπte povijesti i svijeta; on je onaj koji<br />
nas poznaje i koji nas ljubi; on nam je<br />
vjeran pratilac i prijatelj u æivotu…<br />
Najradije ne bih prestao govoriti o<br />
njemu” (Homilija, 29. XI. 1970.).<br />
(Iz kateheze na opÊem primanju, 7. srpnja 2010.)<br />
BENEDIKT XVI.
Change language