klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika prodaje u trgovini na malo ...

1 

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA 

Sektor za trgovinu - Udruženje trgovine 

KLASIFIKACIJA PRODAVAONICA I OSTALIH OBLIKA 

PRODAJE U TRGOVINI NA MALO U HRVATSKOJ 

Zagreb, srpanj 2004.

2 

S A D R Ž A J 

1. Uvod......................................................................................................................3 

2. Komparativni pregled klasifikacije prodavaonica i ostalih oblika prodaje...........5 

2.1. Klasifikacija prodavaonica prema Europskom statističkom sustavu.................5 

2.1.1. Prodavaonice s pretežno prehrambenim asortimanom..................................5 

2.1.2. Prodavaonice s pretežno neprehrambenim asortimanom..............................7 

2.1.3. Ostali oblici prodaje........................................................................................8 

2.2. Klasifikacija prodavaonica u Njemačkoj............................................................8 

2.3. Klasifikacija prodavaonica u Sloveniji.............................................................10 

3. Klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika prodaje u trgovini na malo u 

Hrvatskoj...............................................................................................................12 

3.1. Metodološka pojašnjenja..................................................................................12 

3.2. Klasifikacija prodavaonica i ostalih tipova prodaje tabelarni prikaz................13 

3.3. Definiranje temeljnih obilježja prodavaonica i ostalih oblika prodaje.............14 

3.3.1. Prodavaonice..................................................................................................14 

3.3.2. Ostali oblici prodaje........................................................................................18 

3.3.3. Trgovački centar.............................................................................................21 

3.3.4. Tržnica............................................................................................................22 

4. ZAKLJUČAK...........................................................................................................23 

Literatura..................................................................................................................24

3 

1. UVOD 

Već se dulje vremena ističe potreba za poboljšanjem informacijskog sustava i 

izradom usporedive baze podataka u hrvatskoj maloprodaji. To se prije svega odnosi na izradu 

tipologije i popis prodavaonica prema prepoznatljivim međunarodnim kriterijima. 

U Hrvatskoj je okvir za statističko praćenje vrsta prodavaonica neprimjeren. Iako se 

dio definicija nalazi Hrvatskom statističkom sustavu i u Pravilniku o minimalnim tehničkim 

uvjetima za poslovne prostorije u kojima se obavlja trgovina i posredovanje u trgovini i uvjetima 

za prodaju robe izvan prostorija (NN br. 37/1998), postojeća klasifikacija i definicije su zastarjeli 

i nisu prilagođeni dinamičnim promjenama i terminologiji Europskog statističkog sustava. Podaci 

o maloprodajnoj strukturi su procjena specijaliziranih agencija za istraživanje tržišta. Državni je 

Zavod za Statistiku posljednji puta napravio popis prodajnih kapaciteta u trgovini na malo 

godine 1989. (Republički Zavod za statistiku, 1991). 

Nedovoljno usporediva baza podataka s razvijenim zemljama EU-a i nedovoljan broj 

kvalitetnih podataka za odlučivanje uzrok su tome da se često donose pogrešne odluke, 

temeljene prije svega na procjenama, a ne stvarnom stanju. Slabiji je nadzor nad zaštitom 

potrošača i regionalnim razvojem. Zbog nepotpune i zastarjele tipologije stručne službe u 

postupku izdavanja dozvola za rad često prihvaćaju prijedlog poduzetnika o svrstavanju u 

pojedinu kategoriju. Posljedica je korištenje naziva u promidžbene svrhe (npr. diskont ili 

trgovački centar) iako to tipom prodavaonice i načinom rada nije opravdano. Na razini 

znanstvenih i obrazovnih institucija stručnjaci analiziraju maloprodaju na temelju procjena i 

pojedinačno prikupljaju podatke na neizravan način. 

Svrha je ovog projekta izraditi klasifikaciju prodavaonica i ostalih oblika prodaje u 

Hrvatskoj, a koja bi bila usporediva s Europskim statističkim sustavom i s terminologijom ostalih 

zemalja u okruženju. Glavni ciljevi projekta su klasificirati i definirati prodavaonice prema 

određenim zajedničkim obilježjima. 

Namjera je izrađenu tipologiju koristiti kao osnovicu za standardizaciju i 

harmonizaciju koncepata i definicija na razini HGK-a, DZS-a, lokalne uprave i poduzetnika. Ona 

je temelj za uspostavu razvidnih kriterija kod planiranja razvoja maloprodaje, izdavanja dozvola, 

provedbu popisa kapaciteta u maloprodaji, prezentaciju i diseminaciju podataka. Namjera je i 

jasno profilirati aktivnu ulogu Hrvatske gospodarske komore kao stručne institucije koja pomaže 

svoje članice. 

Očekivani učinci projekta su koristi za poduzetnike, jedinice lokalne samouprave, 

Središnju državu i znanost. Primjena tipologije prodavaonica omogućiti će međunarodnu 

usporedivost podataka i pokazatelja, kvalitetniju analizu trgovine, jednostavnije i lakše 

interpretiranje podataka, efikasnije i ekonomičnije davanje podataka, lakše donošenje odluka i 

efektivnije planiranje razvoja trgovine. 

Klasifikacija prodavaonica u djelatnosti trgovine na malo bitna je za analizu rasta i 

razvoja maloprodaje. Ona je temelj za popis prodavaonica i oblika prodaje u trgovini na malo i 

omogućuje praćenje promjena u maloprodajnoj strukturi prema pojedinim vrstama 

prodavaonica. Kao takva bitna je za menadžment, državnu upravu i ostale subjekte, jer

4 

omogućuje razvrstavanje trgovinskih oblika, računanje tržišnih udjela, ocjenu konkurentne 

pozicije pojedinih tipova prodavaonica i razvoj konkurentnih trgovinskih oblika. 

Sadržaj istraživanja obuhvatio je analizu tipologije prodavaonica prema 

definicijama Europskog statističkog sustava (“Eurostat”), tipologiju prodavaonica u Njemačkoj i 

Sloveniji. Dana je klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika prodaje u trgovini na malo u 

Hrvatskoj. U ovom dijelu projektnog zadatka definirane su pojedine vrste prodavaonica, dok su 

definicije ostalih oblika prodaje predmet sljedećeg projektnog zadatka. 

Nositelj projekta jest Hrvatska gospodarska komora. Prijedlog tipologije 

prodavaonica i ostalih oblika prodaje za Hrvatsku izradili su članovi “Radne grupe za izradu 

tipologije prodavaonica”: 

1. Ivan-Damir Anić, Ekonomski institut, Zagreb 

2. Dubravka Aunedi, Hrvatska gospodarska komora 

3. Vesna Brčić-Stipčević, Ekonomski fakultet, Zagreb. 

4. Ema Culi, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva 

5. Tomislav Čović, Getro d.d., Zagreb 

6. Manuela Ćelić, Agrokor d.d. 

7. Silvija Drvarek, Quelle d.o.o. 

8. Sandra Dumančić, CBA International d.o. 

9. Silvia Ferenac, Fliba d.o.o., Mercatone Emmezeta 

10. Jadranka Huten, Neckermann d.o.o., 

11. Anka Javor, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 

12. Irena Kostelac Zrnić, Spoin d.o.o. 

13. Vlatka Kučević, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva 

14. Zdravko Krpan, Tržnice Zagreb d.o.o. 

15. Dražen Lulić, Getro d.d., Zagreb 

16. Drago Munjiza, Konzum d.d. 

17. Marija Novak Ištok, Gendar d.o.o. 

18. Milica Rakuša-Martulaš, Hrvatska gospodarska komora 

19. Sanja Takač-Fröhlich, Komora Zagreb 

20. Damir Vragović, Neckermann d.o.o. 

21. Željko Vugrić, CBA International d.o. 

22. Milutin Zrnić, Spoin d.o.o. 

♦ 

Konačna verzija klasifikacije prodavaonica i ostalih oblika prodaje u trgovini na 

malo u Hrvatskoj doprinos je svih članica Udruženja trgovine HGK-a.

5 

2. KOMPARATIVNI PREGLED KLASIFIKACIJE PRODAVAONICA I 

OSTALIH OBLIKA PRODAJE 

2.1. KLASIFIKACIJA PRODAVAONICA PREMA EUROPSKOM STATISTIČKOM SUSTAVU 

Terminologija i definicije prodavaonica koje se koriste unutar Europskog statističkog 

sustava (“European Statistical System”) navedeni su u Bazi podataka CODED (“The Eurostat 

Concepts and Definitions Database”) i publikacijama Eurostata (vidi literaturu). CODED 

djeluje kao nezavisan informacijski sustav, ali je i dio Eurostata. Baza podataka CODED je 

osnovica za standardizaciju i harmonizaciju koncepata i definicija u području trgovine. 

Svrha joj je poticati konzistentno korištenje postojećih standarda u zemljama EU-a. 

Od oblika trgovine razlikuju se prodaja u prodavaonicama i ostali oblici prodaje. U 

sklopu prodaje u prodavaonica razlikuju se prodavaonice koje nude pretežno prehrambene 

proizvode i prodavaonice s pretežno ne-prehrambenim proizvodima. Definicije pojedinih vrsta 

prodavaonica razlikuju se u zemljama EU-a, a baza podataka CODED obuhvaća njihova 

zajednička obilježja. 

2.1.1. PRODAVAONICE S PRETEŽNO PREHRAMBENIM ASORTIMANOM 

U ovoj grupi razlikuju se slijedeće vrste prodavanica: mini market, supermarket, 

hipermarket, diskontna prodavaonica i prodavaonica susjedstva. 

• Mini market (“Mini-market”, “superette”) 

Mini-market je samoposlužna prodavaonica u kojoj se nude prehrambeni proizvodi. 

2 

Površina prodajnog prostora kreće se od 100 do 400 m (Vidi tablicu 1). 

Tablica 1. Prodajna površina mini marketa u zemljama EU-a 

Zemlja Površina prodajnog prostora u m 2 

1. Njemačka, Belgija 100 – 400 

2. Francuska, Španjolska 120 – 400 

3. Velika Britanija 186 i više 

4. Grčka i Portugal manje od 200 

• Supermarket (“Supermarket”) 

Supermarket je samoposlužna prodavaonica u kojoj se nude uglavnom prehrambeni 

proizvodi i u manjem opsegu i neprehrambeni proizvodi. Prodajna površina supermarketa 

2 

razlikuje se od zemlje do zemlje i kreće se od 200 do 2500 m (vidi tablicu 2).

6 

Tablica 2. Prodajna površina supermarketa u zemljama EU-a 

Zemlja Prodajna površina u m 2 

1. Grčka i Portugal 200 i više 

2. Nizozemska prosječno 300 

3. Belgija, Danska, Francuska, Italija, Luxemburg, Španjolska 400 – 2500 

4. Njemačka 400 – 1000 

5. Velika Britanija i Irska do 2323 

• Hipermarket (“Hypermarket”, “superstore”) 

Hipermarket je samoposlužna prodavaonica s parkiralištem koja nudi široki asortiman 

prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. Površina prodajnog prostora je navedena u tablici 3. 

Tablica 3: Prodajna površina hipermarketa 

Zemlja 

Prodajna površina u 

m 2 

Njemačka 

1500 –5000 i više 

Velika Britanija i Irska 2323 

Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, 

Nizozemska, Portugal, Španjolska 

2500 i više 

U Njemačkoj se hipermarketi nalaze pod nazivom Potrošačko tržište 

2 

(“Verbrauchermarkt”), koji imaju prodajnu površinu od 1500 do 4999 m , Samoposlužna robna 

2 

kuća (“SB-Warenhaus”) s prodajnom površinom više od 5000 m . U Velikoj Britaniji i Irskoj 

hipermarketi su Super prodavaonice (“Superstore”), koje u odnosu na kontinentalne 

hipermarkete imaju ograničeni asortiman neprehrambenih proizvoda. 

• Diskontna prodavaonica (“Discount store”) 

Glavna obilježja diskontne prodavonice jesu ograničeni asortiman proizvoda s velikim 

koeficijentom obrtaja i niže cijene u odnosu na ostalu maloprodaju. Diskontne prodavaonice 

posluju gotovo bez usluga. 

• Prodavaonica susjedstva (“Convenience store”) 

Asortiman konvencionalne prodavaonice čine uglavnom prehrambeni proizvodi 

namijenjeni kupcima koji stanuju u blizini prodavaonice, dolaze pješke u kupnju i obavljaju brzu 

i neplaniranu dnevnu kupnju. Prodajna površina je mala ili srednje velika. Radno vrijeme je 

dugo u zemljama s liberalnijom polikom radnog vremena.

7 

2.1.2. PRODAVAONICE S PRETEŽNO NEPREHRAMBENIM ASORTIMANOM 

U ovoj grupi prodavaonica razlikuju se slijedeće vrste prodavaonica: robna kuća, 

prodavaonica mješovite robe, specijalizirane prodavaonice, trgovački centar. 

• Robna kuća (“Department store”) 

Robna kuća je prodavaonica s velikom prodajnom površinom na pristupačnoj lokaciji - 

uglavnom u centru grada. Robna kuća pod jednim krovom nudi vrlo široki i relativno duboki 

asortiman proizvoda za konačnu potrošnju (“consumer goods”), među kojima su obavezno 

zastupljeni kućne potrepštine i odjeća. 

Proizvodi i ponuđene usluge prodaju se uz pomoć prodajnog osoblja u različitim 

odjelima, od kojih svaki funkcionira kao specijalizirana prodavaonica. Standard robne kuće je 

kombinacija slobode izbora i usluge prodajnog osoblja. Odjeli za prodaju prehrambenih 

proizvoda obično posluju na bazi samoposluživanja u supermarketu u sklopu robne kuće, dok se 

odjeća, obuća i delikatesni proizvodi nude metodom samoizbora ili na klasičan način. 

• Prodavaonica mješovite robe (“Variety store”) 

Prodavaonica mješovite robe posluje na bazi bazi samoposluživanja i nudi relativno 

široki ali i ne previše duboki asortiman proizvoda svakodnevne potrošnje (“every day consumer 

goods”) po niskim cijenama i sa smanjenom razinom usluga. 

• Specijalizirana prodavaonica (“Specialised trade”) 

Specijalizirana prodavaonica nudi jednu ili manje grupa proizvoda. Primjeri su 

prodavaonice odjeće, obuće ili parfumerije. Specijalizirane prodavaonice s velikom prodajnom 

površinom (“Large-area specialist”) su obično velike prodavaonice s prodajnom površinom od 

2 

2500 i više m . Primjeri ovih vrsta prodavaonica jesu prodavaonice namještaja, prodavaonice 

uradi sam asortimana, prodavaonice bijele tehnike, prodavaonice koje nude proizvode za sport i 

rekreaciju, prodavaonice auto dijelova. 

• Trgovački centar (“Shopping centre”, ”mall”) 

Trgovački centar je veći broj prodavaonica i različitih uslužnih poduzeća na 

jedinstvenoj lokaciji izgrađen kao arhitektonska cjelina. Trgovački centar je obično dizajniran, 

planiran, konstruiran i upravljan kao jedna jedinica i u većini slučajeva ima vlastito parkiralište. 

Djelatnost i veličina prodavaonica u trgovačkom centru prilagođeni su broju potrošača na 

određenom prostoru ili ciljanom potrošačkom segmentu.

8 

2.1.3. OSTALI OBLICI PRODAJE 

• Cash&carry prodaja je prodavaonica u kojem se roba nudi iz veleprodajnog skladišta na 

bazi samoposluživanja (prehrambeni proizvodi) ili uzoraka (pretežito neprehrambeni 

proizvodi). Kupci (trgovci na malo, obrtnici, institucionalni kupci) plaćaju odmah nakon 

kupnje i odvoze robu s vlastitim prijevozom. 

• Prodaja putem pošte i prodaja na daljinu (“Mail-order”, “distance selling”) je oblik 

prodaje u kojem se roba nudi putem kataloga, prospekata, reklamiranjem (tisak, radio, 

televizija) ili putem trgovačkih predstavnika. Naručena roba se šalje kupcu poštom ili nekom 

drugom metodom. Ovaj oblik prodaje provode i proizvođači i maloprodajne tvrtke. Treba 

razlikovati opću i specijaliziranu prodaju putem kataloga. 

• Prodaja na klupama, od vrata do vrata prodaja, prodaja putem automata 

(“trading through fixed market stands and/or stalls”, “Itinerant trading”, “Vending 

machines”). 

2.2. KLASIFIKACIJA PRODAVAONICA U NJEMAČKOJ 

U Njemačkoj su definirane slijedeće vrste prodavaonica (Vidi Begriffsdefinitionen aus 

der Handels-und Absatzwirtschaft', Veröffentlichungen der Kommission zur Förderung der 

Handels-und Absatzwirtschaflichen Forschungen, 1975): 

• Specijalizirana prodavaonica jedne robne grupe (“Fachgeschäft”) nudi pretežno 

proizvode jedne robne grupe sa širom ponudom usluga. Metoda prodaje je klasična prodaja 

s posluživanjem. 

• Specijalizirana prodavaonica (“Spezialgeschäft”) je prodavaonica čiji je asortiman uzak, 

odnosno ograničen na dio ponude jedne robne grupe (uži od asortimana specijalizirane 

prodavaonice jedne robne grupe). Ove prodavaonice imaju duboku sortiranost asortimana 

(viša varijacija jednog proizvoda), nude višu razinu usluga, a metoda prodaje je klasična 

metoda s posluživanjem. 

• Prodavaonice mješovitom robom (“Gemischtwarengeschäft”) su prodajnom površinom 

manje prodavaonice širokog i plitkog asortimana u kojima se primjenjuje klasična metoda 

prodaje s posluživanjem. Ovaj tip prodavaonice najčešći je u seoskim naseljima i ima 

asortiman prilagođen potrebama seoskog stanovništva (pretežito prehrambeni proizvodi, 

odjeća obuća, pribor za pisanje, proizvodi potrebni za poljoprivrednike). 

• Univerzalna robna kuća je velika prodavaonica (više od 2.000 m²), smještena na 

trgovački povoljnoj lokaciji i nudi široki asortiman različitih robnih grupa. Kao metoda 

prodaje primjenjuje se samoposluživanje (za prehrambene proizvode), samoizbor (za 

odjeću, obuću i sl.) i posluživanje za sav ostali asortiman. 

• Specijalizirana robna kuća je velika prodavaonica (više od 2.000 m²) u kojoj se nude 

proizvodi više robnih grupa (od čega najmanje jedna u dubljoj sortiranosti), ne nude se 

prehrambeni proizvodi. Najčešće su to robne kuće odjeće, tekstila, auto dijelova i pribora.

9 

• “Basement Store” je prodavaonica smještena u suterenu zgrade u kojoj se nalazi, a 

karakteristična je za robne kuće u SAD-u. U ovim prodavaonicama prodaju se pretežito 

proizvodi nižih cijena čija ponuda ovisi o sezonskoj potražnji. Potrošači u ovim 

prodavaonicama ne dobivaju gotovo nikakve trgovačke usluge, a metoda prodaje je 

samoposluživanje. 

• “Boutique” je mala prodavaonica čija upadljiva oprema i ekstravagantni asortiman 

odgovara određenom krugu kupaca (tržišnom segmentu). U ovim prodavaonicama prodaju 

se pretežito odjeća, obuća, predmeti unutrašnjeg uređenja, antikviteti, nakit i sl. Ove se 

prodavaonice često organiziraju kao ''Shop in the Shop'' (prodavaonica u prodavaonici) u 

velikim robnim kućama. Asortiman čine proizvodi poznatih robnih marki, a metoda prodaje 

je klasičan način usluživanja kupaca. 

• Trgovački lanac s više podružnica (“Filialunternehmen”) je poduzeće koje ima najmanje 

pet lokacijski odvojenih prodavaonica kojima se upravlja iz jedne uprave. Postoji i 

mogućnost osnivanja podružnica na više razina s 10 i više podružnica, tako da su u prodaju 

izravno uključeni proizvođači, veletrgovci i maloprodavači. 

• Otpremna trgovina (“Versandshandel”) odvija se putem kataloga, oglasa, interneta ili 

zastupnika i prema narudžbama kupcima isporučuje proizvode poštom ili na neki drugi 

način. Inačicu ovog načina prodaje predstavljaju prodajna mjesta u robnim kućama, 

supermarketima ili specijaliziranim prodavaonicama; dakle u stacionim prodavaonicama 

otvaraju se otpremna mjesta. Kupac bira željeni proizvod razgledavanjem uzorka, a kupljeni 

proizvod doprema se na kućnu adresu. 

• Diskontne prodavaonice su one u kojima se proizvodi izvrsne kvalitete tijekom cijele 

godine prodaju po cijenama nižim nego u ostalim prodavaonicama. Niže cijene moguće su 

zbog nižih troškova poslovanja. Prehrambeni proizvodi prodaju se kao jedinice pakiranja, a 

ne jedinice proizvoda, ili u pakiranjima posebno proizvedenim za prodaju u diskontnim 

prodavaonicama (primjerice čokolada težine 300 gr., cijeli kolut sira i sl.). Diskontne 

prodavaonice uglavnom su smještene na perifernim lokacijama, moraju imati vlastito 

parkiralište, kupci nemaju nikakve usluge, metoda prodaje je samoposluživanje, a plaća se 

u gotovini. 

• Supermarket je prodavaonica proizvoda dnevne potrošnje čija je prodajna površina 

najmanje 400 m², 2/3 asortimana su prehrambeni proizvodi (uz obavezno svježe voće i 

povrće, svježe meso i mesne prerađevine), a 1/3 asortimana su neprehrambeni proizvodi. 

Metoda prodaje je samoposluživanje, a poželjno je da prodavaonica ima vlastito parkiralište. 

• Hipermarket (“Verbrauchermarkt”) je velika samoposlužna prodavaonica s najmanje 1000 

m² prodajne površine. Oko 50% asortimana čine prehrambeni proizvodi, a ostalih 50% 

asortimana su prilagođeni potražnji na tržištu na kojem hipermarket nudi svoje proizvode. 

Hipermarket je u osnovi namijenjen velikim kupcima na malo prehrambenih proizvoda 

(obiteljima koje rjeđe kupuju, ali veće količine). U sklopu prodavaonice nude se razne vrste 

usluga (tehničke, osobne, ugostiteljske), a obavezno je parkiralište. 

• “Drug-store” je poseban tip prodavaonice koji određuje radno vrijeme (obično od 0-24 

sata) i asortiman (knjige časopisi, konditorski proizvodi,igračke, jeftini nakit, lijekovi,

10 

proizvodi za osobnu higijenu, ugostiteljski sadržaji). Ovakve su prodavaonice smještene na 

aerodromima, željezničkim i autobusnim postajama, pothodnicima i sl. dakle na mjestima 

na kojima cijeli dan prolazi veliki broj potrošača. U Republici Hrvatskoj za sada zbog 

zakonskih ograničenja (zabrana prodaje lijekova izvan ljekarni) nije moguće otvoriti ovakvu 

vrstu prodabvaonice (drogerije), ali u razvijenim zemljama zapadne Europe, a posebice 

SAD-u su ovakve prodavaonice sastavni dio ponude na tržištu. 

• Samoposlužna veleprodaja (“Cash&Carry”), odnosno prodajna skladišta su namijenjena 

malim poduzetnicima (trgovcima, ugostiteljima) kojima se ne isplati poslovati pojedinačno s 

dobavljačima zbog malih količina jedinične nabave. Kupci moraju dokazati da su registrirani 

na određenu vrstu djelatnosti, dobivaju karticu bez koje nije moguća kupovina u C&C. U 

ovim prodavaonicama su usluge kupcima minimalne, prodajni prostor više liči na skladište 

nego na prodavaonicu, a pojedinačne cijene proizvoda su na razini cijena ili niže nego 

cijene fco skladište proizvođača. 

2.3. KLASIFIKACIJA PRODAVAONICA U SLOVENIJI 

U Sloveniji su prodavaonice definirane 'Pravilnikom o minimalnih tehničnih in drugih 

pogojih, ki se nanašajo na prodajne objekte za opravljanje trgovinske dejavnosti, in pogojih za 

prodajo blaga zunaj prodajaln'. Provodi se popis kapaciteta u maloprodaji u suradnji 

između Statističkog ureda Slovenije, općina i Ministarstva gospodarstva. 

Definirane su sljedeće vrste prodavaonica: 

• Kiosk (“Kiosk”) je prodavaonica u kojoj se roba prodaje kroz prozor. Kiosk u kojem se 

prodaju samo časopisi, revije, papir, marke, vrijednosna pisma, razglednice, duhan, i 

duhanski proizvodi ne treba imati registar blagajnu. Kiosk u kojem se prodaju povrće, 

svježe voće, te hrana biljnog i životinjskog porijekla, mora imati prostor za skladištenje robe 

i ambalaže u samom kiosku ili u blizini, te sanitarije za zaposlene. 

• Klasična prodavaonica (“Klasična prodajalna”) je prodavaonica prehrambenim i 

neprehrambenim proizvodima različitih trgovinskih djelatnosti. Prodaja se može obavljati na 

klasični način ili po sistemu samoizbora. Površina prodajnog prostora ne može biti manja od 

12 m². 

• Specijalizirana klasična prodavaonica (“Specializirana klasična prodajalna”) je 

prodavaonica s posebnim izborom robe prema vrsti (npr. cipele, meso ili slično ) ili po 

namjeni upotrebe (npr. sportska prodavaonica, za dojenčad, delikatesna ili slično). Površina 

prodajnog prostora ne smije biti manja od 6 m²; ukoliko je prodajni prostor u dvije ili više 

etaža, njegova površina ne smije biti manja od 30 m². 

• Mini market (“Mini samopostrežna prodajalna”) je prodavaonica pretežno prehrambenim 

prooizvodima, među kojima je obavezno kruh, mlijeko, također i svježe voće i povrće, te 

kućnim potrebštinama. Prodajna površina ne smije biti manja od 40 m². 

• Supereta (“Supereta”) je samoposluživanje sa kućnim potrepštinama, pićem i 

prehrambenim proizvodima, među kojima su obavezni kruh, mlijeko, svježe meso, voće i

11 

povrće. U supereti se na nekim odjelima prodaja može obavljati na klasičan način. Površina 

prodajnog prostora ne smije biti manja od 120 m². 

• Supermarket (“Supermarket”) je prodavaonica s prehrambenim proizvodima, među 

kojima su obavezni kruh, mlijeko, svježe meso, svježe voće i povrće, te pića, kućne 

potrepštine, tekstil, konfekcija, staklo, porculan, keramika, proizvodi od plastike, papir i 

školske potrepštine. U supermarketu se može na nekim odjelima prodaja obavljati i na 

klasičan način. Površina prodajnog prostora ne smije biti manja od 400 m². 

• Hipermarket (“Samopostrežna blagovnica”) je prodavaonica s raznovrsnim izborom 

prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. Roba se prodaje po sistemu samoposluživanja, 

a na nekim odjelima se može prodavati također na klasičan način. Prodajna površina ne 

smije biti manja od 1000 m². 

• Robna kuća ("Blagovnica") je robna kuća u kojoj se prodaje roba širokog izbora. Prodaja 

se može obavljati na klasični način ili po sistemu samoposluživanja, te se može organizirati 

po odjelima. Prodajna površina ne smije biti manja od 1000 m². 

• "Veleblagovnica" je robna kuća, u kojoj se prodaje roba najšireg izbora. Prodaja je 

organizirana po odjelima, također na klasični način ili po sistemu samoposluživanja. U njoj 

je odjel s prehranom i kućnim potrepštinama. Prodajna površina ne smije biti manja od 

2500 m². 

• Specijalizirana roba kuća (“Specijalizirana blagovna hiša”) je prodavaonica istih 

karakteristika kao i “blagovnica” i “veleblagovnica”, s robom za ciljanu skupinu kupaca ili za 

zadovoljavanje različitih potreba (sportska kuća, centar za gradnju i opremanje doma). 

Prodajna površina ne smije biti manja od 400 m². 

• Trgovački centar (“Nakupovalni center”) je posebno uređen i natkrit poslovni prostor s 

prodajnom površinom od najmanje 3000 m². U trgovačkom centru nalaze se različiti tipovi 

prodavaonica (specijalizirane prodavaonice, samoposlužne prodavaonice, robne kuće i dr.), 

kao i drugi objekti kao naprimjer: ekspoziture banaka, poštanski uredi, objekti za slobodno 

vrijeme i slično. Upravitelj trgovačkog centra daje poslovni prostor u najam ili ga prodaje. 

Trgovački centar mora imati jednostavan pristup parkiralištu. 

• Diskontna prodavaonica (“Prodajalna za diskontno prodajo blaga”) je prodavaonica s 

robom po diskontnim cjenama i količinama većim od maloprodajnih količina. Obično se roba 

prodaje u izvornom pakiranju u kojem je bio obavljen promet na veliko. Diskontna 

prodavaonica može biti specijalizirana za jednu robnu skupinu ili za robu širokog 

asortimana. Prodajni prostor ove prodavaonice ne smije biti manji od 50 m² i mora biti 

funkcionalno odvojen od drugog prostora za prodaju robe na malo i od skladišta za prodaju 

robe na veliko.

12 

3. KLASIFIKACIJA PRODAVAONICA I OSTALIH OBLIKA PRODAJE U 

HRVATSKOJ 

3.1. Metodološka pojašnjenja 

Klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika prodaje u trgovini na malo u Hrvatskoj 

temelji se na teorijskom okviru i definicijama Europskog statističkog sustava. Polazište za 

klasifikaciju jest Nacionalna klasifikacija djelatnosti (sektor G 52 – Trgovina na malo) koja je 

statistički standard Europske unije. Kod definiranja prodavaonica vodi se računa o razlikama 

koje postoje između zemalja EU-a i hrvatskim specifičnostima. 

Tijekom izrade tipologije korišteni su sljedeći kriteriji: 

♦ 

♦ 

♦ 

♦ 

♦ 

♦ 

Mjesto prodaje – prodaja u i izvan prodavaonice 

Asortiman proizvoda 

Metoda prodaje 

Površina prodajnog prostora 

Raspoloživost parkirališta 

Razina usluga i cijena. 

Radi razumijevanja tipologije u nastavku se navode dodatna pojašnjenja nekih važnijih 

kriterija u izradi tipologije prodavaonica: 

• Prodavaonica je prostorija u koju ulaze potrošači s ciljem kupnje proizvoda i usluga. 

• Prodaja izvan prodavaonica su svi oblici prodaje koji nisu vezani uz stacionarni tip 

prodaje u prodavaonici. 

• Po kriteriju asortimana razlikuju se prodavaonice koje nude pretežno prehrambene 

proizvode i prodavaonice pretežito neprehrambenim proizvodima. Daljnja raščlamba 

prodavaonica prema asortimanu je na specijalizirane i nespecijalizirane prodavaonice. 

• Metode prodaje u prodavaonici mogu biti slijedeće: klasičan način prodaje posredovanjem 

prodavača, samoizbor, samoposluživanje ili kombinacija više prodajnih metoda. 

• Površina prodajnog prostora prodavaonice definira se kao površina prodavaonice koja 

se koristi samo za prodaju i izlaganje robe i kojoj potrošači imaju pristup. Ona ne uključuje 

uredske prostore, skladišta, prostore za rukovanje proizvodima i proizvodnju, stepenice i 

pomoćne prostorije. Ako prodavaonica ima više katova obuhvaćen je prodajni prostor svih 

katova. 

• Primjeri usluga u prodavaonici su: preuzimanje narudžbi putem telefona, pošte, 

interneta, radno vrijeme, uređenje prodavaonice, oglašavanje, isporuka kući, montaža, 

pakiranje, različiti oblici plaćanja, informacije, parkiranje i dr. 

Prodaja proizvoda u prodavaonicama i izvan njih obavlja se sukladno Zakonu o 

trgovini, važećim propisima o minimalnim tehničkim uvjetima za prodaju proizvoda, 

zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru namirnica, sanitarskim i veterinarskim 

uvjetima propisanim zakonom, i drugim relevantnim propisima.

13 

3.2. Klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika prodaje – tabelarni prikaz 

1. PRODAJA U PRODAVAONICAMA 

1.1. Prodavaonice pretežno prehrambenim proizvodima 

1.1.1. Specijalizirana prodavaonica prehrambenim proizvodima 

1.1.1.1. Specijalizirana prodavaonica prehrambenim proizvodima 

1.1.1.2. Tvornička prodavaonica prehrambenim proizvodima 

1.1.2. Nespecijalizirana prodavaonica pretežno hranom, pićem i duhanskim 

proizvodima 

1.1.2.1. Klasična prodavaonica 

1.1.2.2. Mini market 

1.1.2.3. Supereta 

1.1.2.4. Supermarket 

1.1.2.5. Hipermarket 

1.1.2.6. Diskontna prodavaonica pretežno prehrambenim proizvodima 

1.1.2.7. “Cash&carry” prodavaonica 

1.1.2.8. Prodavaonice na benzinskim postajama 

1.2. Prodavaonice pretežno neprehrambenim proizvodima 

1.2.1. Specijalizirana prodavaonica neprehrambenim proizvodima 

1.2.1.1. Specijalizirana prodavaonica neprehrambenim proizvodima 

1.2.1.2. Specijalizirana robna kuća 

1.2.1.3. Tvornička prodavaonica neprehrambenim proizvodima 

1.2.1.4. Ljekarna 

1.2.2. Nespecijalizirana prodavaonica pretežno neprehrambenim proizvodima 

1.2.2.1. Nespecijalizirana prodavaonica pretežno neprehrambenim proizvodima 

1.2.2.2. Univerzalna robna kuća 

1.2.2.3. Diskontna prodavaonica pretežno neprehrambenim proizvodima 

2. PRODAJA IZVAN PRODAVAONICA 

2.1. Kiosk 

2.2. Benzinske postaje 

2.3. Otvoreni prodajni prostor 

2.4. Prodaja putem automata 

2.5. Štandovi i klupe 

2.6. Pokretna prodaja 

2.7. Direktna prodaja 

2.8. Prodaja na daljinu 

2.8.1. Prodaja putem kataloga 

2.8.2. TV prodaja 

2.8.3. Prodaja putem interneta 

2.8.4. Prodaja putem telefona 

2.9. Ostali oblici prodaje izvan prodavaonica 

3. Trgovački centar 

4. Tržnica

14 

3.3. Definiranje temeljnih obilježja prodavaonica i ostalih oblika prodaje 

3.3.1. Prodavaonice 

3.3.1.1. Prodavaonice pretežno prehrambenim proizvodima 

3.3.1.1.1. Specijalizirane prodavaonice prehrambenim proizvodima 

NAZIV 

PRODAVAONICE 

SPECIJALIZIRANA 

PRODAVAONICA 

PREHRAMBENIM 

PROIZVODIMA 

TVORNIČKE 

PRODAVAONICE 

PREHRAMBENIM 

PROIZVODIMA 

DEFINICIJA 

• Specijalizirana prodavaonica nudi specijalizirani asortiman 

hrane, pića i duhanskih proizvoda. 

• Asortiman prodavaonice može biti voće i povrće, meso i mesni 

proizvodi, ribe, školjke i rakovi, kruh, pecivo, kolači, tjestenine, 

bomboni i slatkiši, alkoholna i druga pića, duhanski proizvodi, 

mlijeko, mliječni proizvodi, jaja i sl. 

• Prodavaonica ima višu razinu usluge, a metoda prodaje je 

najčešće klasična prodaja posredovanjem prodavača. 

• Površina prodajnog prostora prodavaonice je najmanje 6 m². 

• Tvornička prodavaonica je direktna/vlastita prodaja proizvođača 

prehrambenih proizvoda po niskim cijenama. 

• Uglavnom se radi o poznatim markama prehrambenih 

proizvoda. 

3.3.1.1.2. Nespecijalizirane prodavaonice pretežno hranom, pićem i duhanskim 

proizvodima 

NAZIV 

PRODAVAONICE 

KLASIČNA 

PRODAVAONICA 

MINI MARKET 

SUPERETA 

DEFINICIJA 

• Klasična prodavaonica je prodavaonica koja nudi ograničeni 

asortiman proizvoda s velikim koeficijentom obrtaja, uglavnom 

proizvode dnevne, ali i povremene potrošnje. 

• Prodaja se obavlja na klasičan način posredovanjem prodavača. 

• Površina prodajnog prostora je najmanje 12 m². 

• Mini market je prodavaonica koja uglavnom nudi osnovne 

prehrambene proizvode, među kojima kruh, mlijeko, svježe 

voće i povrće i pića. 

• Metoda prodaje je samoposluživanje. 

• Površina prodajnog prostora ne smije biti manja od 30m². 

• Supereta je samoposluživanje sa kućnim potrepštinama, pićem i 

prehrambenim proizvodima, među kojima su obavezni kruh, 

mlijeko, svježe meso, voće i povrće. U supereti se na nekim 

odjelima prodaja može obavljati na klasičan način. 

• Površina prodajnog prostora ne smije biti manja od 120 m².

15 

3.3.1.1.2. Nespecijalizirane prodavaonice pretežno hranom, pićem i duhanskim 

proizvodima - nastavak 

NAZIV 

PRODAVAONICE 

SUPERMARKET 

HIPERMARKET 

DISKONTNA 

PRODAVAONICA 

PRETEŽNO 

PREHRAMBENIM 

PROIZVODIMA 

CASH&CARRY 

PRODAVAONICA 

PRODAVAONICE NA 

BENZINSKIM 

POSTAJAMA 

DEFINICIJA 

• Supermarket je prodavaonica u kojoj se nude uglavnom 

prehrambeni proizvodi (kruh, mlijeko, svježe voće, povrće, 

svježe meso i mesne prerađevine, pića), ali i neprehrambeni 

proizvodi (kućne potrepštine, tekstil, konfekcija, staklo, 

porculan, papir, školske potrepštine) 

• Metoda prodaje je najčešće samoposluživanje ili 

samoposluživanje kombinirano s poslugom. 

• Površina prodajnog prostora kreće se od 400 do 2500m². 

• Prodavonice s površinom prodajnog prostora većom od 1000 

m² moraju imati vlastito parkiralište sukladno važećim 

propisima. 

• Hipermarket je prodavaonica koja nudi široki asortiman 

prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. U sklopu 

hipermarketa nude se i razne vrste usluga. 

• Metoda prodaje je samoposluživanje ili samoposluživanje 

kombinirano s posluživanjem. 


• Obavezno je parkiralište sukladno važećim propisima. 

• Prodavonica nudi prehrambene proizvode s velikim obrtajem. 

• Cijene su niže od ostalih prodavaonica u toku cijele godine zbog 

nižih troškova poslovanja i minimalne razine usluga. 



• “Cash and Carry” je oblik prodavaonice (prodajno skladište) u 

kojoj se roba prodaje na bazi samoposluživanja za daljnju 

prodaju, preradu i krajnju potrošnju. 

• Kupci koji kupuju robu za daljnju prodaju i preradu dobivaju 

karticu bez koje nije moguća kupovina u “Cash and Carry” 

prodavaonici. 

• Usluge su minimalne. 

• To su prodavaonice u kojima se nude različiti prehrambeni i 

neprehrambeni proizvodi. Nalaze se u prostoru benzinskih 

postaja i prate kao poseban tip prodavaonice – prodavaonica 

na benzinskoj postaji. 

• Asortiman prodavaonica na benzinskim postajama uglavnom 

sačinjavaju prehrambeni proizvodi, proizvodi za osobnu 

higijenu, kozmetički proizvodi, deterdženti, cigarete, pića, 

dijelovi za automobile i sl.

16 

3.3.1.2. Prodavaonice pretežno neprehrambenim proizvodima 

3.3.1.2.1. Specijalizirane prodavaonice neprehrambenim proizvodima 

NAZIV 

PRODAVAONICE 


PRODAVAONICA 

NEPREHRAMBENIM 

PROIZVODIMA 


ROBNA KUĆA 

TVORNIČKA 

PRODAVAONICA 


PROIZVODIMA 

LJEKARNA 

DEFINICIJA 

• Specijalizirana prodavaonica nudi specijalizirani asortiman 

proizvoda, tj. usku liniju proizvoda i duboki asortiman unutar te 

linije. 

• Asortiman prodavaonice mogu sačinjavati: kozmetički i toaletni 

proizvodi, tekstil, odjeća, obuća, namještaj, oprema za rasvjetu 

i proizvodi za kućanstvo, električni aparati za kućanstvo, 

radiouređaji, TV uređaji, željezna roba, boje i staklo, knjige, 

novine, papirnata roba, pisaći pribor, uredska oprema, 

računala, satovi, nakit, fotografska, optička oprema, sportska 

oprema, igračke, cvijeće i sl. 

• U grupu specijaliziranih prodavaonica ubrajaju se i 

prodavaonice velikih prodajnih površina koje su specijalizirane, 

primjerice, u prodaji namještaja, uradi sam asortimana, bijele 

tehnike, proizvoda za sport i rekreaciju, dijelova za automobile 

ili proizvoda za odmor i rekreaciju, i sl. 

• Prodavaonica ima višu razinu usluge. 

• Metoda prodaje je najčešće klasična prodaja posredovanjem 

prodavača. 

• Površina prodajnog prostora specijalizirane prodavaonice je 

najmanje 6 m². 

• Specijalizirana robna kuća je velika prodavaonica na više etaža 

u kojoj se nude proizvodi više robnih grupa (od čega najmanje 

jedna u dubljoj sortiranosti). Ne nude se prehrambeni proizvodi. 

• Najčešće su to robne kuće odjeće, tekstila, auto dijelova i 

pribora. 

• Specijalizirane robne kuće su locirane najčešće u centralnim 

gradskim zonama. 

• Tvornička prodavaonica je direktna/vlastita prodaja proizvođača 

po niskim cijenama, prije svega jakih marki (primjerice odjeće i 

obuće) kao način prodaje prekomjerne proizvodnje, robe s 

greškom koja ne zavodoljava standard kvalitete, kao i prodaja 

izvansezonskih artikala iz vlastite djelatnosti. 

• U ljekarnama se obavlja promet na malo lijekovima i 

medicinskim proizvodima sukladno Zakonu o ljekarništvu.

17 

3.3.1.2.2. Nespecijalizirane prodavaonice pretežno neprehrambenim proizvodima 

NAZIV 

PRODAVAONICE 

NESPECIJALIZIRANA 

PRODAVAONICA 

PRETEŽNO 


PROIZVODIMA 

UNIVERZALNA 

ROBNA KUĆA 

DISKONTNA 

PRODAVAONICA 

PRETEŽNO 


PROIZVODIMA 

DEFINICIJA 

• Prodavaonica nudi relativno široki ali i ne previše duboki 

asortiman raznovrsnih proizvoda. U asortimanu ne 

prevladavaju hrana, pića i duhanski proizvodi. 

• Univerzalna robna kuća je prodavaonica koja pod jednim 

krovom nudi široki i relativno duboki asortiman. Asortiman 

obuhvaća neprehrambene proizvode kao što su odjeća, 

obuća, namještaj, kozmetika, aparati, nakit, igračke, sportska 

oprema, željeznu robu, ali i prehrambene proizvode. 

• Prodaja je organizirana po specijaliziranim odjelima. 

• Viša je razina usluge. 

• Metoda prodaje je samoposluživanje (za prodaju 

prehrambenih proizvoda), samoizbor (za prodaju odjeće, 

obuće), i klasičan način prodaje (za sav ostali asortiman). 


• Prodavonica nudi neprehrambene proizvode s velikim 

obrtajem. 

• Cijene su niže od ostalih prodavaonica u toku cijele godine 

zbog nižih troškova poslovanja i minimalne razine usluga. 


• Površina prodajnog prostora je najmanje 50 m².

18 

3.3.2. Ostali oblici prodaje 

NAZIV 

PRODAJNOG 

OBLIKA 

KIOSK 

BENZINSKE 

POSTAJE 

OTVORENI 

PRODAJNI 

PROSTOR 

PRODAJA PUTEM 

AUTOMATA 

DEFINICIJA 

• Kiosk je prodajno mjesto, posebno projektiran montažni i mobilni 

objekt u kojem se proizvodi prodaju kroz odgovarajući otvor na 

kiosku bez ulaska kupca u prodajni prostor. 

• Asortiman uglavnom čine duhanske prerađevine, novine, časopisi, 

voće, povrće i sl. 


• Benzinska postaja je prodajno mjesto čija je osnovna djelatnost 

prodaja naftnih derivata, dijelova za automobile i plina u plinskim 

bocama. 

• Pod benzinskom postajom podrazumijeva se samo dio prostora 

benzinske postaje, tj. prodajni prostor na kojem se prodaju benzin 

i sl. proizvodi. 

• Prodavaonice u prostoru benzinskih postaja koje prodaju robu 

široke potrošnje prate se kao poseban tip prodavaonice – 

prodavaonica na benzinskoj postaji. 

• Otvoreni prodajni prostor jest prodajni prostor s kojeg se neki 

proizvodi (npr. ogrjevni i građevinski materijal, plinske boce) 

prodaju na malo izravno sa skladišta jer se ti proizvodi uskladištuju 

na otvorenome skladišnom prostoru. Kako se na takvim prostorima 

prodaje krajnjim potrošačima ti se prostori smatraju prodajnim 

mjestom. 

• Prodaja putem automata jest prodaja koja se odvija putem aparata 

u koji se ubacuju kovani novac/žetoni i sl. 

• Na taj se način uglavnom prodaju cigarete, bezalkoholna pića, 

statkiši, novine, toplih napici, sladoled, higijenski proizvodi. 

• Pravne i fizičke osobe mogu obavljati prodaju putem automata 

samo na mjestima za koje je odobrenje izdalo nadležno tijelo 

lokalne samouprave, odnosno vlasnik ili korisnik prostora na kojem 

se smješta automat. 

• Na automatu trebaju biti isktanuti podaci o pravnoj i fizičkoj osobi 

vlasniku automata.

19 

3.3.2. Ostali oblici prodaje - nastavak 

NAZIV PRODAJNOG 

OBLIKA 

ŠTANDOVI I KLUPE 

POKRETNA 

PRODAJA 

DIREKTNA 

PRODAJA 

DEFINICIJA 

• Štandovi i klupe su prodajna mjesta na javnim površinama, na 

tržnicama ili izvan njih. Prodaja proizvoda na štandovima i 

klupama može se obavljati na mjestima za koje je tijelo lokalne 

samouprave dalo prethodno odobrenje i na tržnicama. 

• Na štandovima i klupama mogu se prodavati samo oni proizvodi 

koji se prema svojim svojstvima prodaju izvan prodavaonica. 

Asortiman uglavnom čine namirnice, voće, povrće, sredstava 

osobne higijene, njegu i uljepšavanje (lica i tijela), smrznuti 

asortiman (rashladne škrinje), prigodna prodaja (npr. Božićna i 

Uskrsna prodaja, seoska proštenja i sl.). Na klupama se ne 

mogu prodavati kava, alkoholna pića i duhanske prerađevine, 

elektrotehnički i elektronski aparati, radio i TV-prijemnici, 

strojevi te njihovi dijelovi i pribor, i sl. 

• Na štandu i klupi mora biti istaknuta tvrtka pravne ili fizičke 

osobe koja obavlja trgovinu. 

• Pokretna prodaja je prodaja bez stalnog prodajnog mjesta, koja 

se može realizirati putem (1) posebno uređenog i opremljenog 

vozila za prodaju robe; (2) kolica koja se prevoze od mjesta do 

mjesta; (3) plovnog objekta koji je opremljen za prodaju na 

malo određenih grupa proizvoda. 

• Asortiman mogu sačinjavati prehrambeni i neprehrambeni 

proizvodi. 

• Direktna prodaja je neposredna prodaja proizvoda potrošačima 

i to najčešće u njihovim domovima ili domovima drugih, na 

njihovom radnom mjestu i ostalim mjestima izvan stalnih 

maloprodajnih lokacija, u pravilu putem objašnjavanja ili 

demonstracija proizvoda koji se prodaju. 

• Prodaja se ostvaruje putem ugovora koje mogu sklapati samo 

pravne osobe registrirane za tu djelatnost. Radi se o 

trgovačkom društvu koje se bavi direktnom prodajom proizvoda 

povezanih sa svojim trgovačkim robnim znakom ili usluge ili 

drugim znakom kojim se utvrđuje identitet društva. 

• Direktni prodavač je osoba koja je član distribucijskog sustava 

pravne osobe koja se bavi direktnom prodajom. Direktni 

prodavač može biti neovisni trgovački agent, neovisni 

poduzetnik, trgovac i distributer, zaposlen ili samozaposlen 

predstavnik, primatelj franšize i sl. 

• Pravna osoba izdaje direktnom prodavaču identifikacijsku 

karticu radi nastupa kod potrošača. Direktni prodavači moraju 

se prije početka prezentacije predstaviti identifikacijskom 

karticom. 

• Asortiman u direktnoj prodaji mogu sačinjavati prehrambeni i 

neprehrambeni proizvodi, i usluge.

20 


NAZIV 

PRODAJNOG 

OBLIKA 

PRODAJA NA 

DALJINU 

PRODAJA 

PUTEM 

KATALOGA 

TV PRODAJA 

PRODAJA 

PUTEM 

INTERNETA 

PRODAJA 

PUTEM 

TELEFONA 

DEFINICIJA 

• Prodaja na daljinu je ponuda poizvoda ili usluga potencijalnim 

kupcima, ugovor se sklapa između trgovca i potrošača putem 

sredstava za daljinsku komunikaciju. Proizvodi se dostavljaju kupcu 

putem pošte ili na neki drugi način. 

• Oblici prodaje na daljinu jesu sljedeći: (1) Prodaja putem kataloga, (2) 

TV prodaja, (3) Prodaja putem Interneta i (4) Prodaja putem telefona. 

• Obuhvaća poduzeća koja su uglavnom uključena u prodaju trgovačke 

robe koristeći katalog kao sredstvo za izlaganje robe i stjecanje 

kupaca. 

• Asortiman mogu sačinjavati prehrambeni i neprehrambeni proizvodi. 

• Glavne vrste prodaje putem kataloga jesu sljedeće: 

(1) Kataloška prodaja putem pošte, u sklopu koje prodavač šalje 

poštom katalog potencijalnim kupcima i upoznaje ih s uvjetima 

prodaje. Naručena se roba šalje kupcu poštom ili na neki drugi način. 

(2) Prodaja na osnovu oglasa u tiskanim medijima se 

najčešće,ostvaruje tako da kupci reagiraju na oglas i naruče proizvod 

pismovno ili telefonom. 

(3) Direktna prodaja putem pošte, se ostvaruje tako da poduzeće 

šalje pisma, letke, i sl. potencijalnim kupcima. 

• Televizijska prodaja jest prodaja pri kojoj poduzeće putem televizije 

kao komunikacijskog sredstva nudi određene proizvode. Prilikom 

sklapanja ugovora između kupca i prodavača nema fizičkog kontakta, 

već se prodaja obavlja pozivom potrošača na određeni telefonski broj 

prikazan na TV ekranu (u velikom broju slučaja riječ je o besplatnom 

pozivu). Tom prilikom se naručuje i ostavljaju se osobni podaci te 

informacija o načinu plaćanja robe. 

• U ovu grupu su uključeni prodaja putem video teksta, “teleshopping” i 

sl. 

• Internetska prodaja jest prodaja koja se ostvaruje tako da se 

proizvodi naručuju internetom. 

• Asortiman mogu sačinjavati prehrambeni i neprehrambeni proizvodi. 

• Oblici prodaje putem Interneta jesu: 

(1) Prodaja putem interneta, bez izravnog kontakta prodavača i 

kupca, dok istodobno nije bitno gdje se oni nalaze. Kupac ima 

mogućnost nabave putem ponude koja se nalazi na internetskoj 

stranici prodavača; 

(2) Kombinacija internetske i klasične prodaje, tj. postoji prodajni 

prostor i mogućnost klasičnog načina kupnje, ali i one putem 

interneta, kada se nakon pregleda ponude kupnja može obaviti putem 

interneta bez dolaska u prodavaonicu. 

• Prodaja putem telefona je prodaja na daljinu bez izravnog kontakta 

između kupca i ponuđene robe. 

• Komunikacija između prodavača i potencijalnog kupca odvija se 

putem telefona.

21 



OBLIKA 

OSTALI OBLICI 

PRODAJE IZVAN 

PRODAVAONICA 

Obuhvat 

• Ostali oblici prodaje izvan prodavaonica jesu rashladne 

škrinje i vitrine, izložbeno prodajni prostor, kolporteri, 

prodajna mjesta u institucijama (npr. poštanskim uredima), i 

sl. 

3.3.3. Trgovački centar 


OBLIKA 

TRGOVAČKI 

CENTAR 

DEFINICIJA 

• Trgovački centar je građevinska cjelina. Glavna obilježja 

trgovačkog centra su: koncentracija prodavaonica različitih 

trgovinskih struka, i ponuda usluga (ugostiteljske usluge, kina i 

sl.) različitih fizičkih i pravnih osoba na jednom mjestu, 

obavezno vlastito parkiralište, centralno planiranje i upravljanje, 

određeni broj zajedničkih funkcija (primjerice reklamiranje i 

radno vrijeme). 

• Ukupni poslovni prostor trgovačkog centra obuhvaća poslovne 

prostore, parkiralište, uredski prostor i sanitarni prostor. 

• Veličina trgovačkog centra i njegove funkcije određene su 

karakteristikama tržišta i broju kupaca koji mu gravitiraju. 

• Trgovački centri mogu biti otvorenog ili zatvorenog tipa. Glavne 

vrste trgovačkih centara jesu sljedeće: 

(1) Trgovački centar susjedstva nudi kupcima iz susjedstva 

proizvode dnevne i povremene potrošnje. Površina prodajnog 

prostora iznosi najmanje 2.000 m². 

(2) Općinski trgovački centar nudi proizvode dnevne i 

povremene potrošnje, a površina prodajnog prostora mu iznosi 

najmanje 8.000 m². 

(3) Regionalni centar nudi proizvode dnevne i povremene 

potrošnje. Prodajna površina regionalnog centra iznosi 

najmanje 36.000 m². 

(4) Ostale vrste trgovačkih centara su: superregionalni centar 

(“Superregional center”), specijalizirani trgovački centar 

(“Fashion/specialty center”), “diskontni center”, 

“tematski/festivalskil centar”, “proizvođački trgovački center”. 

• Prodajna mjesta u trgovačkom centru jesu prodavaonice. 

• Uobičajeno je da se u sklopu trgovačkog centra nalazi veći broj 

specijaliziranih prodavaonica različitih trgovinskih grupa, 

zajedno sa jednim ili više dominantnih tipova prodavaonica, kao 

što su primjerice robna kuća, supermarket ili hipermarket. 

• Pravne i fizičke osobe u okviru trgovačkog centra koriste 

prateću infrastrukturu i usluge centra (parkiralište, zajedničko 

promidžba i sl.) uz naknadu koju plaćaju vlasniku trgovačkog 

centra. 

• Prodavaonice koje posluju u sklopu trgovačkog centra 

statistički se prate i uključuju u oblike prodaje u 

prodavaonicama.

22 

3.3.4. Tržnica 


OBLIKA 

TRŽNICA 

DEFINICIJA 

• Tržnica je otvoreni ili zatvoreni posebno uređeni, opremljeni i 

organizirani poslovno-prodajni prostor, sa pratećom 

infrastrukturom. 

• Na tržnicama se potrošačima nude ponajprije poljoprivredno - 

prehrambeni proizvodi i drugi proizvodi, u skladu sa Tržnim 

redom i ostalim propisima. 

• Tržnicom upravlja trgovačko društvo, koje pruža sljedeće 

usluge: iznajmljivanje prodajnih mjesta, tehničkih sredstava i 

opreme potrebne za obavljanje prodaje, iznajmljivanje 

skladišnog i rashladnog prostora, davanje u zakup prostora, 

organiziranje prigodnih i sezonskih prodaja na određenim 

mjestima. 

• Za korištenje ovih usluga fizičke i pravne osobe (korisnici 

usluga) dužni su trgovačkom društvu (vlasniku) plaćati 

naknadu. 

• Fizičke i pravne osobe mogu obavljati prodaju sa sljedećih 

prodajnih mjesta: 

(1) Klupe (obično se prodaju na taj način voće, povrće, cvijeće) 

(2) Štandovi (obično se na taj način prodaju neprehrambeni 

proizvodi) 

(3) Rashladne vitrine (obično za prodaju mlječnih proizvoda i 

jaja) 

(4) Ostala prodajna mjesta – prodajni automati, rashladne 

škrinje, boksovi, kiosci, izložbeno prodajni i uredski prostor. 

• Prodajna mjesta koja posluju u sklopu tržnica 

statistički se prate i uključuju u oblike prodaje izvan 

prodavaonica.

23 

4. ZAKLJUČAK 

Iz analize je razvidno sljedeće: 

• U trgovinskoj strukturi zemalja EU-a definirano je više vrsta oblika prodaje, koje se 

međusobno razlikuju s obzirom na svoja različita obilježja. U bazi podataka CODED i 

publikacijama EUROSTAT-a navedena su zajednička obilježja glavnih vrsta prodavaonica, 

kao osnovica za standardizaciju koncepata i definicija u području trgovine, i konzistentno 

korištenje postojećih standarda u zemljama EU-a. 

• U Sloveniji su definicije prodavaonica dio “Pravilnika o minimalnih tehničnih in drugih 

pogojih, ki se nanašajo na prodajne objekte za opravljanje trgovinske dejavnosti, in pogojih 

za prodajo blaga zunaj prodajaln”. Provodi se popis kapaciteta u maloprodaji u suradnji 

između Statističkog ureda Slovenije, općina i Ministarstva gospodarstva. 

• Klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika prodaje u trgovini na malo u Hrvatskoj uvažava 

teorijske spoznaje, klasifikaciju Europskog statističkog sustava i hrvatske specifičnosti. 

Polazište za klasifikaciju jest Nacionalna klasifikacija djelatnosti (sektor G 52 – Trgovina na 

malo) koja je statistički standard Europske unije. Korišteni kriteriji za definiranje 

prodavaonica jesu asortiman, metoda prodaje, površina prodajnog prostora, raspoloživost 

parkirališta, razina usluga i cijena. 

Predlaže se da izrađena tipologija prodavaonica u Hrvatskoj 

♦ 

♦ 

♦ 

♦ 

Postane dio “Pravilnika o minimalnim tehničkim uvjetima za poslovne prostorije 

u kojima se obavlja trgovina i posredovanje u trgovini i uvjetima za prodaju robe 

izvan prostorija” 

Primjenjuje na razini Državnog zavoda za Statistiku prilikom popisa kapaciteta u 

trgovini na malo 

Primjenjuje na razini Državne uprave prilikom izdavanja dozvola i planiranja 

razvoja trgovine 

Primjenjuje na razini poduzetnika.

24 

ODABRANA LITERATURA 

1. ''Begriffsdefinitionen aus der Handels-und Absatzwirtschaft''. Veröffentlichungen der 

Kommission zur Föfderung der Handels-und Absatzwirtschaflichen Forschungen, drugo 

izdanje, listopad 1975. 

2. CODED - “The Eurostat Concepts and Definitions Database”, 

http://forum.europa.eu.int/irc/dsis/coded/info/data/coded/en.htm, category - Industry, 

Trade and Services 

3. Commission of the European Communities, Green Paper on Commerce, Office for Official 

Publications of the European communities, Luxembourg, 1996, COM (96)530. 

4. European Commission, Eurostat, Glossary, u: Retailing in the European Economic Area 

1997, Office for Official Publications of the European Communities (Luxembourg), 1998. 

5. European Commission, Eurostat, Glossary, u: Retailing in the European Single Market, 

Eurostat 1993, Office for Official Publications of the European Communities (Luxembourg). 

6. Mason, J. B. i M. L. Mayer: Modern Retailing: Theory and Practice, BPI i IRWIN, 

(Homewood, Boston), 1990. 

7. Nieslen Croatia, definicije maloprodajnih prodavaonica. 

8. Pravilniku o minimalnim tehničkim uvjetima za poslovne prostorije u kojima se obavlja 

trgovina i posredovanje u trgovini i uvjetima za prodaju robe izvan prostorija (NN br. 

37/1998) 

9. Pravilnik o minimalnih tehničnih in drugih pogojih, ki se nanašajo na prodajne objekte za 

opravljanje trgovinske dejavnosti, in pogojih za prodajo blaga zunaj prodajaln, Uradni list 

RS, št. 28-1254/1993, RS 34-1/1993 (popravek), RS 57-2098/1993 (spremembe in 

dopolnitve) 

10. Privredna Komora Hrvatske, Udruženje trgovine, 1989, Osnove standardizacije i obilježja 

maloprodajnih trgovinskih prostora sa analizom kapaciteta prodaje u trgovini na malo. 

11. Republički Zavod za statistiku, Prodajni kapaciteti u trgovini na malo 1989, Republički zavod 

za statistiku (Zagreb), 1991.

klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika prodaje u trgovini na malo ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?