Kvaliteta hrvatskog osnovnog obrazovanja u meÄunarodnoj ...
Kvaliteta hrvatskog osnovnog obrazovanja u meÄunarodnoj ...
Kvaliteta hrvatskog osnovnog obrazovanja u meÄunarodnoj ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
10. godišnjica Centra za istraživanje i razvoj <strong>obrazovanja</strong><br />
28. listopad, 2011.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> <strong>hrvatskog</strong> <strong>osnovnog</strong> <strong>obrazovanja</strong> u<br />
međunarodnoj perspektivi<br />
Prof. dr. sc. Nikola Pastuović
<strong>Kvaliteta</strong> <strong>obrazovanja</strong> i njeno vrednovanje<br />
• <strong>Kvaliteta</strong> nacionalnog sustava <strong>osnovnog</strong> <strong>obrazovanja</strong> utvrđuje se<br />
vanjskim vrednovanjem koje se sastoji u međunarodnoj usporedbi<br />
kvalitete obrazovnih i odgojnih ishoda (znanja, zadovoljstva<br />
učenika, vrijednosti, stavova, itd.) petnaestogodišnjaka.<br />
• Najobuhvatnije međunarodno istraživanje kvalitete <strong>osnovnog</strong><br />
<strong>obrazovanja</strong> je PISA (Programme for International Student<br />
Assessment), OECD: 2000., 2003., 2006., 2009.<br />
• Svrha PISA istraživanja je pružiti nacionalnim prosvjetnim<br />
vlastima informacije o školskim postignućima petnaestogodišnjih<br />
učenika u međunarodnoj usporedbi, radi poboljšanja sustava<br />
<strong>osnovnog</strong> <strong>obrazovanja</strong>.<br />
2
Rezultati vrednovanja hrvatskih učenika i moguća<br />
objašnjenja<br />
• Hrvatski učenici postižu ispodprosječne rezultate u sve tri vrste<br />
pismenosti: čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj (Zagreb:<br />
PISA centar 2007. i 2010.).<br />
• Mogući uzroci ispodprosječnih postignuća hrvatskih učenika su:<br />
- strukturni<br />
- nedostatni resursi (novac, nizak i neujednačen pedagoški<br />
standard, programi i osobine osoblja, itd.)<br />
- procesi u školi (vođenje, poučavanje, trajna izobrazba učitelja,<br />
nedostatno samovrednovanje škola kao osnove za autonomni<br />
razvoj škole).<br />
3
Analiza strukturnih uzroka<br />
• Pitanje: je li struktura <strong>hrvatskog</strong> sustava <strong>osnovnog</strong> <strong>obrazovanja</strong><br />
optimalna?<br />
• Hrvatski model <strong>osnovnog</strong> <strong>obrazovanja</strong>: 4+4<br />
- 4 godine primarnog <strong>obrazovanja</strong> (razredna nastava)<br />
- 4 godine nižeg srednjeg <strong>obrazovanja</strong> (predmetna nastava).<br />
• Optimalna struktura <strong>osnovnog</strong> <strong>obrazovanja</strong> je 6+3<br />
(prema ISCED – u, Međunarodnoj standardnoj klasifikaciji<br />
<strong>obrazovanja</strong>, UNESCO. 1997.):<br />
- 6 godina primarnog <strong>obrazovanja</strong><br />
- 9 godina obveznog <strong>osnovnog</strong> <strong>obrazovanja</strong>.<br />
4
Zaključak i preporuke<br />
• Hrvatski petnaestogodišnjaci su u odnosu na učenike<br />
većine OECD zemalja (i zemalja partnera) zakinuti za jednu<br />
godinu općeg obveznog <strong>obrazovanja</strong>, i to je glavni<br />
strukturni razlog ispodprosječnih postignuća<br />
petnaestogodišnjaka.<br />
• Zaključak: treba produžiti obvezno osnovno obrazovanje.<br />
• Prema kojem modelu produžiti obrazovanje?<br />
a) Produljenjem <strong>osnovnog</strong> <strong>obrazovanja</strong> za 1 godinu<br />
b) Pretvaranjem srednjeg <strong>obrazovanja</strong> u obvezno, uz zadržavanje<br />
osmogodišnje osnovne škole.<br />
5
Zaključak i preporuke 2<br />
• Istodobno, treba optimizirati resurse i procese u školi čime se<br />
dodatno poboljšava kvaliteta obrazovnih i odgojnih ishoda.<br />
• Navedeno se postiže prvenstveno:<br />
- reformom kurikuluma<br />
- reformom poučavanja<br />
- poboljšanjem postupaka interne i eksterne evaluacije.<br />
6
Change language