Večernji list, subota, 12.02.2011. – Prilog Obzor

"
!
i A
postotak srednjoškolskih
učenika koji uzimaju instrukcije
u europskim zemljama
FINSKA. manje od 5%
V. BRITANIJA1110%
NjEMAČKA .15%
AUSTRIJA _ 20%
PORTUGAL
HRVATSKA
SLOVAČKA
UTVA
GRČKA 80%
--------------------------------------------
učenici na instrukcijama u završnom
razredu srednjeg obrazovanja (%)
• studenti prvih godina studija
28,5 0 /0
polaznici pripremnih
tečajeva
--------------------------------------------
Tko su davatelji instrukcija?
mstruktor je
srednjoškolski
nastavnik iz
druge škole
student
_180/0
_1701.
501.
Vlastiti 10 501.
nastavnik , 70
Stručnt~k
u području 70
sveučiliš~i 11801.
nastavnik 70
.5 Na~tav~ik iz
Iste škole ,70
51 0 /0
24 :: Obzor:: Večernji list

,"
AKO SVAKI DRUGI
UČENIK TREBA PRIVA1NU
PODUKU, ŠKOISIVO
JE TRULO IZ TEMELJA
'!jI I I I I I I I I I I I I II III I I I I I III III I I 11;1;
~ piše ::::: ~
~ IRENA KUSTURA ~
1111I II I II I I II I I II III I I I II I I II I 1/ //1;,
v
injenica da gotovo svaki
drugi srednjoškolac uzima
instrukcije iz nekog predmeta,
najčešće matematike,
stranog jezika i kemije,
dovodi u pitanje kvalitetu,
organizaciju i nastavne programe ne samo
u srednjim nego još više u osnovnim školama,
iz kojih, prema iskustvu profesora, ali i
procjeni roditelja djeca ne dolaze s dovoljnim
znanjem za teško srednjoškolsko gradivo.-
Naravno da mnogo toga ovisi o profesoru,
ali i predispozicijama učenika, ali
osnovni je problem prema mom mišljenju
preopsežno gradivo koje se mora obraditi u
kratkom razdoblju. Ima kvalitetnih nastavnika
i profesora, no čini mi se da u osnovnim
školama učenicima popuštaju i oni u
srednje škole ne dođu s dovoljnim predznanjem
i radnim navikama - procjenjuje
Apolonija:Veličkov,mama učenice drugog
razreda gimnazije. Kćeri instrukcije plaća
od prvog razreda, a poduka joj kontinui-
rano treba iz matematike te povremeno iz
kemije. - Na takvu pomoć sad se već navikla,
a da se malo više potrudi, mislim dajoj
ne bi ni trebala - kaže Apolonija.
Slična:su iskustva i ostalih roditelja s kojima
smo razgovarali. Preopširno gradivo,
zastarjeli programi i metode poučavanja,
nebriga mjerodavnih, neopremljenost škola,
preveliki razredi, rad škola u dvije smjene
- samo su neki od problema na koje roditelji
upozoravaju. Slične bolne točke našeg
obrazovnog sustava u svom istraživanju
otkrili su i znanstvenici Instituta za društvena
istraživanja dr. Boris Jokić i Zrinka
Ristić Dedić. Prema njihovoj procjeni, na
rašireno st uzimanja privatnih instrukcija
utječe šest razloga - nedovoljna usklađenost
odgojno-obrazovnih razina i ciklusa,
"diktatura" nastavnog plana i programa i
udžbenika, kompliciranost i zahtjevnost
matematike, neprikladno obrazovanje
predmetnih nastavnika, učeničke slabo- e
sti, odnosno nerazvijene navike i vještine
Obwr
II Večernji list II25

,! ZNANS1VENICI PREDlAŽU .
i RJEŠENJA: VRŠNJAČKU POMOĆ,
Q AKREDmRANE 1VRTKE 'ZA
INSTRUKCIJE,. DOPUNSKE SATE
učenja, niska motivacija te nedovoljna komunikacija
između roditelja, nastavnika i
učenika.
- Istraživanja su pokazala da se instrukcije
češće uzimaju pri prijelazu u drugu obrazovnu
razinu i ciklus. Zahtjevi koji se postavljaju
pred učenike izrazito se razlikuju
u pojedinim obrazovnim razdobljima, što
upućuje na neusklađenost odgojno-obrazovnog
procesa od početka do završetka
obrazovanja - komentira dr. Jokić. Tako su,
dodaje, učenici pri prelasku u višu obrazovnu
razinu suočeni sa zahtjevima koji ne odgovaraju
njihovim znanjima, vještinama i
sposobnostima usvojenima u prethodnom
razdoblju. Kako bi to nadoknadili, roditelji
i učenici odlučujuse za instrukcije. Istraživanje
upozorava i na raslojavanje nastavnika
i profesora, i to po obrazovnim razdobljima
u kojima predaju.
- Svi o prethodnoj fazi govore daje neadekvatna
i da nije zadovoljavajuća. Nastavnici
predmetne nastave tako govore o razrednoj
nastavi, profesori u srednjoj školi
isto misle o predmetnoj nastavi u osnovnoj
školi, smatrajUći te svoje.kolege manje
vrijednima. Sve to govori o nepostojanju
komunikacije, homogenosti, koherentnosti
i povjerenja među nastavnicima na svim
razinama te nedefiniranosti obrazovnih
postignuća i različitim očekivanjima. Uz
to, situaciju otežava prevelik broj predmeta,
posebno u gimnazijama, te preopširno
gradivo čiji pojedini dijelovi više ne služe
ničemu, odnosno od kojih učenici više nemaju
koristi. Dodatnom opterećenju učenika
pridonose i neodgovarajući i najčešće
nekvalitetni udžbenici koji ionako zbrkane
i preopširne programe dodatno kompliciraju.
Djeca nisu ni lijena ni glupa
- Nije istina da su djeca lijena. Moje dijete
uči, i to mnogo. Djeca ne idu na instrukcije
zato što su lijena. Djeca u njihovoj dobi
imaju i neke druge potrebe, a oni samo uče.
MOje dijete nikamo ne izlazi - samo škola
- ručak - učenje, i ako se prošeta po parku
- njima se cijeli život svede na školu, a ne bi
trebao. Trebamo li djecu "nabildati" gomilom
nepotrebnih informacija ili iz njih izvući
ono najbolje, najkvalitetnije? Usmjeriti ih.
u ono u čemu su dobri, a ne ih bombardirati
svim mogućim znanjem koje je.netko gore
smislio i spustio, a ovi dolje ne znaju kako
to prenijeti i kako doći u kontakt s djecom.
Program je pun klišeja koje moraju ispuniti
i zato dolazi do velikog rascjepa - upozorio
je u istraživanju jedan roditelj.
Matematika, pokazali su i rezultati na državnoj
maturi, najveći je problem. Programi
su ne samo prastari nego ineusklađeni
s kognitivnim razvojem učenika. Zbog toga
je dijelu učenika gradivo nerazumljivo, as
vremenom se razvija i snažan otpor prema
tom predmetu. O neodgovarajučem obrazovanju
nastavnika govori se godinama, a
isto toliko traju i rasprave kako motivirati
učenike za učenje i kako ih naučiti kako
učiti. Sudionici istraživanja upozorili su na
kampanjsko i neredovito učenje te štrebanje
činjenica. - Sudionici istraživanja navodili
su da učenici uče uglavnom kampanjski,
pripremajući se za testove i provjere
znanja koji se odvijaju u određenim ciklusima.
Prepoznali su također da učenici u
učenju nisu samostalni, da ne znaju organizirati
vrijeme potrebno za učenje niti se
~
ji
Učenici. rade kampanjsld, štrebaju za
testove i provjere znanja, mnogi nisu
naučili kako učiti, ana J.mgu se sve to
odrazi. i na njihovo znanje i «>