Postoji li veza izmeÄu vrijednosti i nasilja? - Institut za druÅ¡tvena ...
Postoji li veza izmeÄu vrijednosti i nasilja? - Institut za druÅ¡tvena ...
Postoji li veza izmeÄu vrijednosti i nasilja? - Institut za druÅ¡tvena ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
oj 41-42 • Zagreb· 16. prosinca 2008.<br />
te<br />
U povodu šezdesete<br />
obljetnice<br />
Opće deklaracije o<br />
tjudskim pravima,<br />
Ministarstvo znanosti,<br />
obrazovanja<br />
i športa organiziralo<br />
je tematski<br />
okrug<strong>li</strong> stol koji je<br />
imao <strong>za</strong>datak ispitati<br />
vezu izmedu<br />
.vrijednosnih<br />
orijentacija mladih<br />
i meduvršnjačkog<br />
<strong>nasilja</strong>, naročito u<br />
školskim klupama.<br />
Stručnjaci raznih<br />
profila <strong>za</strong>ključi<strong>li</strong> su<br />
da bi škola trebala<br />
usađivati i nečinjenične<br />
<strong>vrijednosti</strong><br />
poput ljubavi, odgovornosti,<br />
dobročinstva,<br />
so<strong>li</strong>darnosti.<br />
Početi bi valjalo<br />
već od predškolske<br />
dobi, dok bi<br />
istodobno trebalo<br />
redefinirati i <strong>za</strong>štititi<br />
instituciju obitelji i<br />
učitelja<br />
<strong>Postoji</strong> <strong>li</strong> <strong>ve<strong>za</strong></strong><br />
između<br />
<strong>vrijednosti</strong><br />
i <strong>nasilja</strong>?<br />
Piše Branko<br />
Nad<br />
Unovom prijedlogu<br />
nacionalnog okvirnog<br />
kurikuluma <strong>vrijednosti</strong><br />
su istaknute kao<br />
nešto od čega počinje planiranje<br />
odgojno-obrazovnih sadržaja.<br />
Posebno je izdvojeno znanje<br />
kao pokretač društva, a<strong>li</strong><br />
smo svjesni da nas znanje čini<br />
jaćima, ne nužno i boljima,<br />
rekla je u uvodu U okrug<strong>li</strong> stol<br />
Vini Rakić, ravnateljica Uprave<br />
<strong>za</strong> nacionalni kurikuJwn. Stoga<br />
su u prijedlog kurikuluma, u<strong>za</strong><br />
znanje, inkorporirane osnovne<br />
<strong>vrijednosti</strong>. koje mladi kroz<br />
obrazovni sustav moraju usvojit.i<br />
- so<strong>li</strong>darnost' kao tradicionalna<br />
vrijednost. koja nas potiče<br />
da čuvamo ljudskost, <strong>za</strong>tim<br />
identitet, kao vrijednost koja<br />
nam pomaže da sačuvamo<br />
korijene, a postanemo građani<br />
.svijeta, te naposljetku, odgovornost<br />
kao vrijednost koja je<br />
često <strong>za</strong>postavljena i nadjačana<br />
spram nečijih prava Rakić<br />
je podsjetila na Stjepan<br />
Basaričeka, ve<strong>li</strong>koga hrvatskog<br />
pedagoga koji je prije stotinjak<br />
godina rekao: "Ako u ško<strong>li</strong><br />
učimo samo pravopis i malematiku,<br />
a pritom ne progovorimo<br />
i ne naučimo ništa o ljubavi,<br />
životu i smrti, prijateljstvu,<br />
so<strong>li</strong>darnosti, onda ta odgojnoobrazovna<br />
ustanova ne<br />
<strong>za</strong>služuje epitet koji nosi."<br />
Okrug<strong>li</strong> stoije moderirao Vlado<br />
Šakić, ravnatelj <strong>Institut</strong>a <strong>za</strong><br />
društvena istraživanja "Ivo<br />
Pilar", podsjetivši da je pravo<br />
na <strong>za</strong>štitu od <strong>nasilja</strong> jedno od<br />
<strong>za</strong>jamčenih Općom deklaracijom<br />
UN-a o ljudskim pravima.<br />
Iako Deklaracija nije bila <strong>za</strong>mišljena<br />
kao pruvru akt, mnogi<br />
poznati pravnici smatraju daje<br />
ona sa svojih tridesetak članaka<br />
vrlo brzo dostigla tu snagu,<br />
jer je manje-više ugrađena u<br />
sva nacionalna <strong>za</strong>konodavstva.<br />
Opća je deklaracija sama po<br />
sebi <strong>za</strong>padnncivi<strong>li</strong><strong>za</strong>eijska<br />
vrjednota i premda se bavi<br />
ljudskim pravima, ne izravno<br />
<strong>vrijednosti</strong>ma, ona imp<strong>li</strong>cira<br />
vrednote koje bi trebale biti<br />
univer<strong>za</strong>lne.<br />
Nismo nauči<strong>li</strong><br />
lekc<strong>li</strong>e iz povijesti<br />
Suprotno <strong>vrijednosti</strong>ma je<br />
nasilje, a i jedno i drugo su<br />
sadržani u prirodi čovjeka. A<br />
kad se raspravlja O ljudskoj<br />
prirodi, mora se ući u područje<br />
filozofije, jer su o ljudskoj prirodi<br />
raspravlja<strong>li</strong> već i ve<strong>li</strong>ki<br />
-antićki filozofi. Postoje, naime,<br />
tri mita o čovjeku. Ve<strong>li</strong>ki mis<strong>li</strong>lae<br />
Platon čovieka je usporedio<br />
s kuglom. Međutim, dol, je<br />
kugla savršeno tijelo, čovjek j"<br />
Nastouot: na 12. stranici
školsk~,<br />
tema broja<br />
broj 41-42 • Zagreb' 16. prosinca 2008.<br />
NClS/.Iwak sa, 11. stnmice<br />
kao napuknuta kugla, Bib<strong>li</strong>jski<br />
je čoviek puistovjećen s gr<strong>li</strong>ehomo<br />
Obje teorije govore daje<br />
čovjek biće u kojem je u nekakvo<br />
praskozorje vremena nešto<br />
naprsnulo, napuklo. I ota~ Je<br />
on biće koje ima antropolosku<br />
sklonost nasilj U. Treća perspektiva<br />
rođena je tijekom<br />
prosvjetiteljslva - prema Il,JoJ,<br />
čovjek je savršeno biće, a<strong>li</strong> je<br />
okruženo "ztočestim" uvjetima,<br />
sredinom, Ta perspektiva<br />
živi i danas i tu je jedan od<br />
korijena problema, jer se<br />
uglavnom izgovori <strong>za</strong> nekakvo<br />
devijantno ponašanje traže (i<br />
pronalaze) negdje drugdje. Baš<br />
iz potrebe da se ostavi mogućnost<br />
da je čovjek ipak savršeno<br />
inenasilno stvorenje.<br />
Vlado Šakić je u svom uvodnom<br />
obraćanju govorio o tome<br />
kako je iz povijesti vidljivo da<br />
nemamo naviku učiti iz pogrešaka:<br />
- Čovječanstvo je bilo uvjereno<br />
da ·će nakon Drugoga<br />
svjetskog rata biti "naučena<br />
lekcija", a<strong>li</strong> smo svjedoci da su<br />
se krajem 20. stoljeća ponovile<br />
brojne strahote i ratovi. Bi<strong>li</strong><br />
smo svjedoci da je tehnološki<br />
razvoj "prouzročio" rast vojnih<br />
sukoba, -sa sve većom urbani<strong>za</strong>cijom<br />
sve je više <strong>nasilja</strong> na<br />
u<strong>li</strong>cama gradova Dakle, napredak<br />
tehnike očito ne ide ruku<br />
pod ruku s napredovanjem<br />
ljudske sv~estil ..<br />
Prema Sakiću, postoje tri<br />
izvora. spoznaje () nasilju ~<br />
znanstvena, javna (među\judska)<br />
i medijska prezentacija.<br />
<strong>Institut</strong> "Ivo Pilar" već petnaestak<br />
godina n,,: uzorcima mjeri<br />
javno mrojen]e. Objašnjava d~<br />
je cijela atmosfera u Hrvatskoj<br />
nekako depresivna zbog pojedinih<br />
nasilnih događanja, naročito<br />
u Zagrebu, pa se u javnoj<br />
perpeciji zbog medijske prezentacije<br />
stvorio sud da Je<br />
nasilje u Hrvatskoj mnogo izraženije<br />
nego što je to <strong>za</strong>ista<br />
tako. Istina je malo drukčija,<br />
pa se nasilno ponašanje percipira<br />
kao srednje izražen problem,<br />
i Jia ljestvici se nalazi<br />
ispod ne<strong>za</strong>poslenosti, siromaštva<br />
i životnog standarda.<br />
Epidemija <strong>nasilja</strong><br />
je rezultat <strong>nasilja</strong><br />
nad mladima<br />
Zlatko Mi<strong>li</strong>ša, profesor sociologije<br />
na Fi<strong>li</strong>zofskom fakultetu<br />
u Zadru, pak, predlaže da<br />
Sabor otvori tematsku sjednicu<br />
o nasilju. i <strong>vrijednosti</strong>ma<br />
među mladima. Ako bismo<br />
želje<strong>li</strong> biti vjerodoslojni i učinkoviti:<br />
- Ja sam još prije dvije godine<br />
u jednom članku istaknuo<br />
tezu daje <strong>za</strong> dio mlade generacije<br />
nasilje postalo stil života<br />
Nasilje je postala i <strong>za</strong>bava, A<strong>li</strong><br />
su me metodološki puritanci<br />
napa<strong>li</strong>, iako je to vrlo b<strong>li</strong>zu istilnicijai!va<br />
Ministarstva <strong>za</strong> orcgan'icj;aoje<br />
'ov~kvih okrug<strong>li</strong>h<br />
stolova Qdbll;i. je .pctporu svi!l'.<br />
nazočnih, uključujući i,:predstavniRe<br />
mla?.ih. -<strong>li</strong>it!'lrJ;Jis.Čip<strong>li</strong>narnim<br />
prištiJgom eminentnih<br />
• 'uvodničara osvij~tJiIi su s~ uzr:·<br />
ci pojava<br />
naSilja među J;!'ladim,a o<br />
" na :uloglJ vrtjedl'losnih' or.ijen<strong>li</strong>leija'<br />
SKup je obrazložio zn;itaj'<br />
_p~isutnosti, odnosno, od~\ltn(jst!<br />
sustavnog·(n:e)vrije~no.sl)dg<br />
dj~Iq'(iania obitelji i drl)~tve.na<br />
'Zaja~nice, pa ti~oi o~g()jnoobrazovnih'<br />
usiahova_ . p.oivr·<br />
.đena jE;>po<strong>ve<strong>za</strong></strong>nost <strong>vrijednosti</strong><br />
~oje njeguju Obiteljska <strong>za</strong>jedni.<br />
ca, odgoj,;o~obrazov!,a ustane-<br />
,<br />
Ve<strong>li</strong>ki mis<strong>li</strong>lac Platon je čovjeka usporedio s kuglom. Međutim,.<br />
dok je kugla savršeno tijelo, čovjek je kao napuknuta kugla. Bil»<br />
<strong>li</strong>jski je čovjek poistovjećen s grIJehom, Obje teorue govore d~<br />
je čovjek biće u kojem je u nekakvo praskozorje vremena nesto<br />
naprsnulo, napuklo. I otad je on biće koje ima antropološku sklonost<br />
nasilju.<br />
ne, što vidimo po sve čestijim<br />
incidentima. Moram se OSVITlUti<br />
na 'blasfemičnu poruku' koja<br />
je ispisana' na pročelju <strong>za</strong>darske<br />
nadbiskupije - tamo gdje<br />
umire autoritet, rađa se sloboda!<br />
Jačanje anarhističkog<br />
pokreta, oslobađanje od rada i<br />
odgovornosti, pretvara slobodno<br />
vrijeme u sivu zonu. Mi<strong>li</strong>ša<br />
stoga vjeruje da bi bilo jako<br />
dobro, gotovo nužno kada bi<br />
svaki grad osnovao centar <strong>za</strong><br />
mlade, kva<strong>li</strong>tetno okupljaiište<br />
u kojem bi se konstruktivno<br />
provodilo slobodno vrijeme i<br />
prornovirale <strong>vrijednosti</strong> koje<br />
su pože<strong>li</strong>ne. Mlade moramo<br />
'povjerenja, urrije~io suprotsia:v-<br />
.-Ijenog.- izme!'ilj Obitelji iŠkole;<br />
potreb 4Poznavanja roditelja<br />
s internetskom ~omunikacijbin,<br />
~,!kO'bi !!log<strong>li</strong> uSf]ljeravati 'svoje _<br />
oi 41·42 • Zagreb' 16. prosinca 2008.<br />
tema broja<br />
školsk~<br />
No,oSta.voJo sa<br />
14. sl.1·o,n·;ce<br />
to je najgora vrsta <strong>nasilja</strong>, a da<br />
bismo djecu <strong>za</strong>štiti<strong>li</strong> od toga<br />
potrebne su škole <strong>za</strong> roditelje,<br />
koji bi onda zna<strong>li</strong> prepoznati i<br />
ukloni<strong>li</strong> internetsko nasilje.<br />
Maknuti roditelje<br />
i učitelje s<br />
optuženičke klupe<br />
Da je problem eskalacije<br />
<strong>nasilja</strong> među mladima <strong>ve<strong>za</strong></strong>n uz<br />
obitelj smatra i<br />
Gordan Črpić iz Centra <strong>za</strong><br />
socijalni nauk Crkve. Živimo u<br />
vremenu dekonstrukcije instituciie<br />
obitelji i učitelja, a zbog<br />
toga možemo očekivati sve<br />
više <strong>nasilja</strong>:<br />
- <strong>Postoji</strong> te<strong>za</strong> da je obitelj<br />
jedno od najopasnijih mjesta, i<br />
ako će se nasilje negdje dogoditi,<br />
najvjerojatnije će se dogoditi<br />
u obitelji. A<strong>li</strong>, danas <strong>za</strong>pravo<br />
nema jasnih mehani<strong>za</strong>ma<br />
nadzora dječje agresivnosti,<br />
dječjeg <strong>nasilja</strong>. Pa štogod<br />
napravite u obitelji u smislu da<br />
roditelj pokuša nametnuti<br />
svoju volju djetetu, naš <strong>za</strong>konodavac<br />
to smatra nasiljem.<br />
Prema hrvatskom <strong>za</strong>konu,<br />
nasilje je sve - vikanje, ograničavanje<br />
mogućnosti kretanja,<br />
čak i <strong>za</strong>brana gledanja televizije,<br />
govori Črpić i dodaje da<br />
roditelji onda pribjegavaju<br />
strategiji dislociranja <strong>nasilja</strong><br />
izvan obitelji. Ovakvo ekstenzivno<br />
definiranje <strong>za</strong>kona istodobno<br />
<strong>za</strong>trpava naše sudove,<br />
pa se pravi nasilnici i kriminalci<br />
prikrivaju U moru tužbi, i<br />
zbog banalnih slučajeva ."nasi- .<br />
.lja"uživaju blagodati slobode.<br />
Druga institucija koja je<br />
narušena je - učitelj. Učitelj je<br />
na ovim prostorima nekad bio<br />
iznimno važan, podsjeća Črpić.<br />
Danas, međutim, učitelji nemaju<br />
jasnih mehani<strong>za</strong>ma <strong>za</strong> nadzor<br />
i sankcioniranje <strong>nasilja</strong> u<br />
ško<strong>li</strong>.<br />
- To društvo znanja b kojem<br />
tako često govorimo, o želji da<br />
škole budu i odgojne i obrazovne<br />
institucije, postaje nemoguće<br />
provesti u praksi, jer umjesto<br />
kva<strong>li</strong>tetnog rada s cije<strong>li</strong>m<br />
razredom učitelj većinu vremena<br />
provodi "boreći se" s dva-tri<br />
razredna nasilnika, da ih barem<br />
malo smiri kako bi sat mogao<br />
proteći planiranim tijekom. Pa<br />
se onda ne bavi predavanjem i<br />
učenjem nego održavanjem prividnog<br />
reda u razredu! .<br />
Kada, pak, školski sat <strong>za</strong>vrši,<br />
učitelji se povlače s hodnika,<br />
jer nemaju nikakvih mehani<strong>za</strong>ma<br />
reagirati na nasilje i jednostavno<br />
se u većini slučajeva ne<br />
žele petJjati u to. Toje problem<br />
strukturalne naravi, problem<br />
<strong>za</strong>konodavstva. Problem resornog<br />
ministarstva, koje je pre-<br />
Josipa Bašić Gordan Črpić<br />
životU krugu oDiielji,materija:lni<br />
.položsjj doko<strong>li</strong>care"je te protesionaini.uspjeh<br />
u sV,
ško!skemviJne<br />
t~Jll(l!>lr()Jt·~čl~~~mm"~EZB29m~me~9Bb.rO=jE4~lm-4m2.·mZma.g.remb2B.~1~6 •.p.r.O.Si.nc~a.2.0~0~8.<br />
NastrwaJc<br />
.sa 19. stmmice<br />
Preventivno<br />
kažnjavati zbog svake<br />
prevrnute kante<br />
Nasilje je ujedno svojevrstan<br />
odraz <strong>za</strong>nemarivanja sve<br />
češćeg uništavaniajavnih površina.<br />
Gradovi su nam išarani<br />
grafitima, po parkovima porušene<br />
kante i polupana javna<br />
rasvjeta, škole uništenih sanitarnih<br />
čvora I to se ne sankcionira.<br />
Pa mladi na neki način<br />
iskušavaju granice. Da vide<br />
ko<strong>li</strong>ko sustav trpi nepoželjne<br />
ob<strong>li</strong>ke ponašanja. Ne bi stoga<br />
bilo naodmet razmotriti<br />
newyorški model kojeg je<br />
pokrenuo bivši gradonačelnik<br />
Rudy Giul<strong>li</strong>anL On je uveo<br />
striktne kontrole i kažnjavao<br />
zbog svake prevrnute kante,<br />
razbijene klupice u parku, čak<br />
i prelaženja ceste mimo pješačkog.<br />
prijela<strong>za</strong>. Smatrao je i<br />
doka<strong>za</strong>o da kada uredite<br />
sustav, onda pravi kriminalci i<br />
nasilnici jednostavno isp<strong>li</strong>va ju<br />
ria površinu, Lakše ih je primijetiti<br />
i sankcionirati.<br />
I možda bi stvarno u<br />
H.rvatskoj trebalo primijeniti<br />
taj newyorški model pa sve te<br />
"sitne" prekršaje oštro sankcionirati.<br />
Odmah napraviti jasan<br />
rez i reći da je to neprihvatljivo.<br />
A ne da sustav reagira tek<br />
kad se dogodi ubojstvo.<br />
Ovakav radikalan vid prevencije,<br />
koji <strong>za</strong>govara Goran<br />
Črpić, nije po volji Josipe Bašić<br />
s Edukacijsko-rehabi<strong>li</strong>tacijskog<br />
fakulteta, a<strong>li</strong> se i ona<br />
<strong>za</strong>laže <strong>za</strong> prevenciju, ane gašenje<br />
požara Bašić je uvjerena<br />
da je potrebno proučiti rizike<br />
odrastanja današnjih mladih<br />
generacija, i ob<strong>li</strong>ke ponašanja<br />
koji su rezultat tih rizika.<br />
- Pitanje je tko će nam danas<br />
najbolje socija<strong>li</strong>zirati djecu.<br />
Kada otkrijemo u kojoj su<br />
mjeri mladi sami akteri vlastite<br />
socija<strong>li</strong><strong>za</strong>cije, ko<strong>li</strong>ko i<strong>li</strong> možemo<br />
prepustiti same sebi, da<br />
budu odgovorni, onda smo već<br />
na pola puta, <strong>za</strong>ključuje Bašić.<br />
Najveći problem i<br />
korijen svih nedaća<br />
u kojima grca<br />
moderno društvo<br />
predstavlja nasilje<br />
nad mladima. I tu<br />
moramo djelovati<br />
preventivno. Izgleda<br />
da se više bavimo<br />
vatrogasnim<br />
mjerama; nego pravom<br />
preventivnom<br />
i rješavanjem problema.<br />
Istraživanja<br />
nerijetko pokazuju<br />
daje svako<br />
dijete-zlostavljač<br />
barem jednom bilo<br />
zlostavljano. Zbog<br />
toga se nemamo<br />
prava ni vremema<br />
više baviti samo<br />
posljedicama,<br />
nemamo pokrića<br />
biti i dalje loši<br />
vatrogasci<br />
Škola je .tu ne<strong>za</strong>obila<strong>za</strong>n<br />
segment, ako ne i najvažniji,<br />
jer škole u kojima se promiče<br />
zdrav život i pozitivan razvoj<br />
utjecat će na čitavu generaciju<br />
mladih i prika<strong>za</strong>ti im nasilje u<br />
negativnom svjetlu, kakvo oni<br />
sami ne vide. Skole, međutim,<br />
trebaju imati dovoljno prograrua<br />
socijalno-emocionalnog<br />
učenja, - Osim znanja i aka-<br />
demskih postignuća, kod učenika<br />
postoji potreba i <strong>za</strong> onime<br />
što nisu činjenice iz svijeta<br />
znanja, nego unutar nas samih.<br />
Zašto se smijemo, <strong>za</strong>što i kada<br />
plačemo te što nam treba <strong>za</strong><br />
utjehu? Sve to bi na djecu utjecalo<br />
pozitivnije da se preveniraju<br />
ekstremni ob<strong>li</strong>ci ponašanja<br />
Kada mlade naučimo vještinama<br />
nošenja sa stresovima,<br />
traumama, kada ponudimo<br />
odgovore na bezbroj pitanja<br />
koje mladi čovjek ima, <strong>nasilja</strong><br />
bi među mladima trebalo biti<br />
znatno manje.<br />
- Svaki ob<strong>li</strong>k ponašanja je<br />
ob<strong>li</strong>k izbora, pa tako i nasilje.<br />
Mlade moramo naučiti da pravilno<br />
i<strong>za</strong>beru.<br />
Ono što je, nadamo se <strong>za</strong>sad,<br />
nepobitna činjenica jest da se<br />
previše bavimo nasiljem "izvana",<br />
nastupamo kao "vatrogasci",<br />
gasitelji kad se nešto<br />
već dogodi. No, znamo da kva<strong>li</strong>tetna<br />
prevencija počinje<br />
puno ranije. Vrijednosti je<br />
potrebno usaditi u djecu već <strong>li</strong><br />
vrtićkoj dobi, i na njima inzistirati<br />
sve jače i dublje kako.<br />
ona rastu. Kada dijete dostigne<br />
dob u kojoj je sposobno<br />
počiniti pravi nasilni čin, tada<br />
bi zbog usadenih <strong>vrijednosti</strong><br />
trebalo odbaciti takve obrasce<br />
ponašanja. Nadamo se da<br />
je tako.
Change language