50 GODINA POLJOPRIVREDNOG FAKULTETA

Poljoprivredni fakultet 1960 - 201050 

NASLOVNICA 

Poljoprivredni fakultet u Osijeku 

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera 

50 GODINA 

POLJOPRIVREDNOG 

FAKULTETA 

Osijek, 2010

50 

Faculty of Agriculture 1960 - 2010 

Izdavač: 


Glavni urednik: 

prof.dr.sc. Vlado Guberac 

Izvršni urednici: 

prof.dr.sc. Sonja Marić 

prof.dr.sc. Tihomir Florijančić 

Grafički i tehnički urednik: 

Ras Lužaić, dipl. ing. 

Recenzenti: 

prof.dr.sc. Jasmina Havranek 

prof.dr.sc. Josip Kovačević 

Povjerenstvo za izradu monografije: 

Marko Arežina, dipl. oec. 

prof.dr.sc. Đuro Banaj 

prof.dr.sc. Blaženka Bertić 

prof.dr.sc. Matija Domaćinović 

prof.dr.sc. Sonja Jovanovac 

prof.dr.sc. Ivan Jurić 

prof.dr.sc. Tomislav Jurić 

prof.dr.sc. Mladen Jurišić 

prof.dr.sc. Draženka Jurković 

prof.dr.sc. Irma Kalinović 

Pavo Karavidović, dipl.ing.agr. 

prof.dr.sc. Darko Kiš 

prof.dr.sc. Ivan Knežević 

prof.dr.sc. Mira Knežević 

prof.dr.sc.dr.h.c. Gordana Kralik 

prof.dr.sc. Vlado Kovačević 

prof.dr.sc. Zdenko Lončarić 

dr.sc. Julijo Martinčić, prof. emeritus 

prof.dr.sc. Pero Mijić 

dr.sc. Antun Petričević, prof. emeritus 

Biserka Stanisavljević, dipl. iur. 

prof.dr.sc. Mirko Stjepanović 

prof.dr.sc. Mate Vujčić 

Lektorica: 

Branka Horvat, prof. 

Prijevod sažetka na engleski jezik: 

Anica Perković, prof. 

Tisak: 

IBL Osijek 

Naklada: 

500 primjeraka 

ISBN: 978-953-6331-79-6 

CIP



Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 

50 GODINA 

POLJOPRIVREDNOGA 

FAKULTETA 

Osijek, 2010.



Sadržaj 

Uvod 1 

Riječ rektorice 2 

Riječ dekana 4 

Povijest Poljoprivrednoga fakulteta 

od osnutka do danas 7 

Počeci razvoja visokoga školstva i 

poljoprivredne struke u Osijeku 7 

Osnivanje visoke poljoprivredne škole u Osijeku 8 

Razdoblje od 1975. do 1991. godine 15 



Organizacija (ustrojstvo) fakulteta kroz 

povijest 29 

Ustroj i djelatnici - danas 37 

Prostor i oprema 37 

Upravljanje 39 

Fakultetsko vijeće 39 

Unutarnje ustrojstvo 43 

Broj i struktura djelatnika 56 

Nastavna aktivnost 65 

Nastavne aktivnosti na Visokoj 

poljoprivrednoj školi 65 

Nastavne aktivnosti na Poljoprivrednoprehrambeno-tehnološkome 

fakultetu 70 

Nastavne aktivnosti na Poljoprivrednome 

fakultetu 72


Znanstveno-istraživačka aktivnost 115 

Poslijediplomski studiji 128 

Međunarodna aktivnost 147 

Suradnja s gospodarstvom i 

stručna aktivnost 157 

Izdavačka djelatnost 173 

Časopis „Poljoprivreda“ 186 

Simpoziji u (su)organizaciji 

Poljoprivrednoga fakulteta 193 

Simpozij agronoma 197 

Stočarski znanstveni dani – Animal Science Days 198 

Pčelarski dani 199 

Ribarski dani 200 

Studentske aktivnosti 201 

Studenti u Domovinskome ratu 202 

Znanstvene i stručne aktivnosti studenata 203 

Sudjelovanje u međunarodnim programima 

razmjene 205 

Agronomijada 206 

Susret studenata PFOS-a 207 

Sportske aktivnosti 207 

Studentska udruga “Libertas Dicendi” 208 

Studentski list „Fenix“ (ISSN 1334-4706) 208 

Studiji u Vinkovcima 209 

Ostale aktivnosti djelatnika fakulteta 229



Priznanja i nagrade 235 

Životopisi 241 

Popis doktorata, magisterija i diploma 355 

Stekli akademski stupanj doktora znanosti 355 

Podaci o magistrima 359 

Diplomirani studenti fakulteta 365 

Diplomirani studenti stručnih studija 419 

Sažetak 441 

Summary 459 

Korišteni literaturni izvori i fotografije 477

Poljoprivredni fakultet u Osijeku 1960 - 201050 

Uvod 

Dragi prijatelji, bivši i sadašnji djelatnici i studenti našega Fakulteta, 

Pred vama je monografija o naših prvih 50 godina postojanja i rada. Period 

je to u kojem je Fakultet imao svoja dobra i manje dobra razdoblja, u kojem 

je na njemu radio veliki broj djelatnika, od profesora preko administracije do 

tehničkih službi. U tom je periodu kroz Fakultet prošlo na tisuće studenata, 

na njemu se održalo tisuće sati nastavnoga rada i obranilo nekoliko tisuća 

diplomskih, magistarskih i doktorskih radova. Provedeni su bezbrojni sati u 

laboratorijima i na pokusnim površinama, objavljeno je tisuće znanstvenih 

i stručnih radova. Svatko tko je sudjelovao u bilo kojem dijelu rada našega 

Fakulteta ugradio je u njega dio sebe i pomogao da on iz godine u godinu 

postane bolji, veći te preživi i najgora ratna stradanja. 

Ovom smo monografijom željeli na jednome mjestu prikazati sve rezultate 

našega rada kroz proteklih pola stoljeća. Nastojali smo prikupiti podatke 

iz svih izvora do kojih smo mogli doći. Pri tome smo imali veliku podršku 

i pomoć svih djelatnika Fakulteta i na tome svima puno hvala. Mišljenja 

smo da podaci koje smo prikupili zorno pokazuju intenzitet našega rada i 

kvalitetu postignutih rezultata. Ujedno, oni su i snažni poticaj za budućnost 

i za još veće i bolje rezultate u naših sljedećih pedeset godina. 

Čitajući monografiju i sami ćete vidjeti koliko je nastavnih planova 

usvojeno, projekata vođeno, studenata na sveučilišnim i stručnim studijima 

diplomiralo. Nadamo se da nikoga nismo pogreškom ispustili ili nehotice 

naveli krivi podatak o godini diplomiranja, provođenju projekata i slično. 

Ukoliko je do pogreške došlo, ona je svakako nenamjerna i iskreno se 

ispričavamo. 

Prepuštamo vas sada prelistavanju i čitanju ove monografije te se nadamo 

da ćete uživati u tome jednako kao što smo i mi uživali prikupljajući podatke 

i sastavljajući je. 

Uredništvo 

Uvod 

1


Faculty of Agriculture in Osijek 1960 - 2010 

Riječ rektorice 

Pred Vama je monografija “50 godina 

Poljoprivrednoga fakulteta”, najstarije visokoškolske 

ustanove u sastavu Sveučilišta Josipa 

Jurja Strossmayera u Osijeku, koja akademske 

2010./2011. godine obilježava svoju 50. 

obljetnicu. 

Djelatnost Poljoprivrednoga fakulteta temelji 

se na istraživanju i obrazovanju u području 

biotehničkih znanosti, odnosno znanstvenoistraživačkom, 

edukativnom i stvaralačkom 

radu u poljoprivredi, koji omogućava 

generiranje znanja te transfer modernih biotehnoloških dostignuća u 

poljoprivrednu praksu. 

Poljoprivredni fakultet, u skladu s Bolonjskom deklaracijom, izvodi sveučilišne 

preddiplomske, diplomske i stručne studije te poslijediplomske specijalističke 

i doktorske studije, koji se temelje na promicanju europske dimenzije u 

visokom obrazovanju i doprinose mobilnosti studenata i nastavnika. 

U proteklom 50-godišnjem razdoblju na Poljoprivrednome fakultetu 

više od pet tisuća polaznika steklo je stručna zvanja i različite stupnjeve 

akademskoga obrazovanja. 

Ljudski resursi temelj su opstojnosti i nezaobilazna osnovica planiranja 

budućnosti sredine u kojoj živimo i djelujemo. Upravo stoga Poljoprivredni 

fakultet u Osijeku kroz znanstvenu i obrazovnu djelatnost, istraživački 

potencijal, neprekidno doprinosi gospodarskom napretku istočne Hrvatske. 

Razvoj Poljoprivrednoga fakulteta bio je prekinut za vrijeme Domovinskoga 

rata 1991. godine i od toga vremena znanstveno-nastavno osoblje djeluje u 

neprimjerenim uvjetima, ali, unatoč tome, postiže iznadprosječne rezultate. 

Entuzijazam među generacijama mladih suradnika i njihov nesebični rad 

stvara novu paradigmu – slavonska poljoprivreda u očuvanju okoliša i 

povećanju proizvodnje kvalitetne hrane. 

Važnost poljoprivredne djelatnosti proizlazi iz tradicionalne uloge osiguranja 

prehrambenih potreba stanovništva, ali i sve veće potrebe očuvanja ruralnoga 

prostora, ekološke ravnoteže, kao i tradicijskih vrijednosti. 

2 Introduction


Raznolikost tipova klime, reljefa i tla omogućava proizvodnju širokoga 

asortimana poljoprivrednih proizvoda, a niska razina zagađenosti okoliša 

doprinosi razvoju ekološke proizvodnje, proizvodnji kvalitetnih i zdravih 

namirnica i sve značajnijem razvoju kontinentalnoga turizma. 

Zemljopisna i biološka raznolikost prostora u kojem živimo bogatstvo je koje 

pripada svima nama, ali nas istovremeno i obvezuje da ljepotu i kvalitetu 

ravničarskoga, panonskoga prostora čuvamo i očuvamo za naraštaje koji 

dolaze. 

Upravo stoga Poljoprivredni fakultet od 1960. godine kontinuirano 

obrazuje kadrove za transfer modernih biotehnologija u poljoprivrednu 

praksu te provodi znanstveno-istraživačku djelatnost, s ciljem pronalaženja 

novih znanstvenih metoda, koje će doprinijeti unaprjeđenju poljoprivredne 

proizvodnje. 

Prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik 

Uvod 

3



Riječ dekana 

Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji 

Poljoprivrednoga fakulteta! 

Prošlo je prvih pola stoljeća od utemeljenja 

našega Fakulteta, institucije koja se bavi 

obrazovanjem i promoviranjem jednoga od 

najhumanijih zanimanja kojem se čovjek bavi, 

onog agronomskog. Kako se spominje u molitvi 

Gospodnjoj „Kruh naš svagdanji, daj nam 

danas“, pred agronomskom strukom, pred našim 

Fakultetom taj cilj je od pamtivijeka, taj cilj će 

biti zvijezda vodilja i generacijama koje dolaze. 

Imamo sreću i čast da kao djelatnici Poljoprivrednoga fakulteta baštinimo 

50 godina povijesti koju su započeli neki drugi ljudi, naše starije kolegice i 

kolege, koji su vizionarski povijest razvijali, obrazovali na tisuće agronoma 

koji su svojim znanjem i radom služili domovini i pozivu, za koji su 

godinama pripremani i osposobljavani na našem Fakultetu. Nastojali smo 

da ovom monografijom odamo priznanje ljudima koji su zaslužni što danas 

upravo mi, kao najstariji fakultet osječkoga Sveučilišta, baštinimo ovaj veliki 

jubilej. Držeći se latinske izreke „verba volant, scripta manent“ („riječi 

lete, zapisi ostaju“), pokušali smo sačuvati od zaborava sve ljude koji su 

najviše doprinijeli utemeljenju i razvoju fakulteta. Pokušali smo sakupiti 

na jednome mjestu sve ono što se radilo u proteklih pola stoljeća, ali i 

olakšati generacijama i nekim novim klincima iza nas, kada budu pisali nove 

monografije i slavili nove obljetnice. 

Fakultet je u svojoj dugoj povijesti snažnoga razvoja i napretka imao 

i izrazito teška razdoblja. Najteže razdoblje nastalo je velikosrpskom 

agresijom na Republiku Hrvatsku, a rezultat je agresije da je Fakultet 20 

godina bio prognan na različitim lokacijama u gradu Osijeku, odnosno od 

ovih 50 godina povijesti čak 20 godina proveli smo kao podstanari. To smo 

najviše osjetili mi, djelatnici koji i danas radimo na Fakultetu. Stoga nam je 

izuzetno drago da ćemo, ako Bog da, sljedeće godine useliti u novu zgradu 

Poljoprivrednoga fakulteta unutar sveučilišnoga kampusa. Bit će to nova 

pokretačka snaga još jačega i bržega razvoja fakulteta i vraćanje značaja i 

važnosti, i fakultetu i agronomskoj struci, koja im i pripada, s obzirom na 

misiju i viziju koju imaju u zajednici. 

4 Introduction


Kako bi ova Monografija ugledala svjetlo dana, uloženo je mnogo truda, muke 

i zalaganja većine nas koji radimo danas na Poljoprivrednome fakultetu, 

pogotovo što je do nekih podataka iz daleke prošlosti bilo gotovo nemoguće 

doći. Upravo iz razloga što ti podaci nisu zapisani i što ih nitko nije stavio na 

papir, morali smo se koristiti usmenom predajom kolegica i kolega sudionika 

toga vremena. Stoga se, u ime Uređivačkog odbora i svih kolegica i kolega 

koji su pisali poglavlja monografije, koji su u ovu Monografiju uložili dio 

sebe, ispričavam svima za sve moguće propuste ili pogreške koje su mogle 

nastati isključivo slučajno i nenamjerno. Za sve dobro u Monografiji recite 

svima, a za sve loše recite samo nama! Velika hvala svima koji su i najmanjim 

doprinosom sudjelovali u stvaranju ove Monografije. 

U ime uprave Poljoprivrednoga fakulteta i u svoje osobno, svim bivšim i 

sadašnjim djelatnicima fakulteta, svim našim studentima, čestitam na 

ovom velikom jubileju, a Fakultetu, na kojem radimo i zarađujemo kruh naš 

svagdanji, želim još više uspjeha u radu i razvoju! 

Prof.dr.sc. Vlado Guberac 

Uvod 

5



6 Introduction


Povijest Poljoprivrednoga 

fakulteta od osnutka do 

danas 

Počeci razvoja visokoga 

školstva i poljoprivredne 

struke u Osijeku 

Povijest visokoga školstva u istočnome dijelu Hrvatske 

stara je nešto više od 300 godina, a započela je 1707. 

godine, kada je u Osijeku osnovana Bogoslovna visoka 

škola kao trogodišnji visokoškolski studij odnosno učilište 

filozofije – Studium Philosophicum Essekini. U novijoj povijesti 

visokog školstva najstarija je visokoškolska ustanova na ovim 

prostorima Poljoprivredni fakultet, osnovana pod nazivom 

Visoka poljoprivredna škola 1960. godine u gradu Osijeku, 

koji je oduvijek predstavljao gospodarsko i kulturno središte 

istočnoga dijela Hrvatske. Ove godine, uz proslavu 50 godina 

postojanja Poljoprivrednoga fakulteta, grad Osijek obilježava 35 

godina od osnutka Sveučilišta i 20 godina kako nosi ime velikoga 

prosvjetitelja, mecene i biskupa Josipa Jurja Strossmayera. 

Grad Osijek tradicionalni je nositelj i izvorište suvremene 

poljoprivredne teorije i prakse. Ove se godine navršava 135 

godina od početka organiziranog unapređivanja poljoprivrede 

na ovim prostorima. Dana 17. siječnja 1875. godine upravo je u 

Osijeku osnovano Slavonsko gospodarsko društvo, sa zadatkom 

promicanja suvremenih znanstvenih spoznaja u unapređivanju 

poljoprivredne proizvodnje. Slavonsko je gospodarsko društvo 

na svome gospodarskome pokušalištu postavljalo različite 

Povijest Poljoprivrednog fakulteta 

7



pokuse s novim sortama žitarica i ostalih ratarskih kultura, a 

izdavanjem stručnoga lista “Gospodar” promicalo agronomsku 

struku u ovome dijelu Hrvatske. Tomu je pridonijelo i 

osnivanje Marvogojskog društva 1896. godine. Sljedbenikom 

gospodarskoga pokušališta Slavonskoga gospodarskoga društva 

postala je Poljoprivredna ogledna stanica, osnovana 1916. godine, 

iz koje se nakon Drugoga svjetskoga rata razvio Poljoprivredni 

institut – danas jedna od najstarijih poljoprivrednih znanstvenih 

ustanova u Hrvatskoj, a koja je dala značajan znanstveni i 

praktični doprinos u selekciji pšenice, kukuruza, krmnoga i 

industrijskoga bilja te hranidbi stoke. Slavonsko gospodarsko 

društvo, iako je promijenilo naziv u Društvo agronoma – 

podružnica u Osijeku, djeluje i danas. 

Osnivanje visoke poljoprivredne škole 

u Osijeku 

Ideja za osnivanje visokoškolske institucije u regiji Slavonije i 

Baranje datira još iz ranih pedesetih godina prošloga stoljeća. 

Pisani dokumenti spominju prvu inicijativu koju poduzima 

podružnica Društva agronoma u Osijeku, 3. kolovoza 1956. 

godine, kada je bio izrađen i pismeni prijedlog za osnivanje i 

organizaciju Visoke poljoprivredne škole u Osijeku. U tome 

dokumentu istaknute su osnovne smjernice, organizacija 

rada, kao i relevantan sadržaj obrazovnoga procesa, u kome 

se uvijek isticalo da se nastavni proces obavlja u zatvorenome 

učioničkome prostoru, a stručna praksa – vježbe, na poljima te 

u tadašnjim poljoprivrednim kombinatima. Temeljem inicijative 

Društva agronoma Osijek i Odluke Narodnog odbora Kotara 

Osijek, osnovana je pri Ekonomsko-tehničkome zavodu Osijek 

radna skupina koja je 1959. godine izradila rukopis pod nazivom 

„Nacrt za organizaciju i rad Visoke poljoprivredne škole u 

Osijeku“, u kome se detaljno prikazuje sljedeće: karakteristike i 

perspektiva daljnjega razvoja naše poljoprivredne proizvodnje, 

potreba kadra za stručno organiziranje proizvodnje u 

poljoprivrednim organizacijama, potreba znanja stručnog 

organizatora poljoprivredne proizvodnje, nastavni programi 

i nastavni plan Visoke poljoprivredne škole, kadar za vođenje 

škole i nastave. 

8 History of the Faculty of Agriculture


Na temelju toga elaborata i dodatnih informacija koje je Radna 

skupina proslijedila Saboru Socijalističke Republike Hrvatske, 

Koordinacijska komisija Izvršnoga vijeća Sabora SR Hrvatske 

izradila je tijekom jeseni 1959. godine tekst prijedloga za načelno 

odobrenje za osnivanje Visoke poljoprivredne škole u Osijeku, 

u posebnome svesku pod naslovom: »Prijedlog za osnivanje 

i organizaciju Visoke poljoprivredne škole u Osijeku«. U tome 

materijalu detaljno su obrađeni svi potrebni elementi za otvaranje 

škole. Nakon usuglašavanja stavova s Izvršnim vijećem Sabora 

SR Hrvatske i provedene opsežne rasprave u Osijeku (koje 

je vodio inž. Đorđe Momčilović, predstavnik Koordinacijske 

komisije Sabora), Narodni odbor Kotara Osijek podnosi ponovno, 

konačno oblikovano izvješće o izvršenim pripremnim radnjama u 

svezi s osnivanjem Visoke i Više poljoprivredne škole u Osijeku. 

To izvješće sačinili su zajednički novoformirani odbor osnovan 

Odlukom Kotarskoga vijeća i Vijeća proizvođača na 34. sjednici 

dana 29. veljače 1960. godine (Službeni glasnik Kotara Osijek br. 

14, 25. ožujka 1960.) i Koordinacijska komisija Izvršnoga vijeća 

Sabora SR Hrvatske. 

Radni naslov toga Izvještaja glasio je: »Fizionomija Visoke 

poljoprivredne škole, njen specifičan karakter, nastavni plan i 

osnovni podaci«. Članovi Odbora za obavljanje radnji za osnivanje 

Visoke i Više poljoprivredne škole u Osijeku bili su: Gojko Pivar, 

inž., direktor Fitostanice Osijek, predsjednik; Zvonimir Mađarić, 

inž., direktor Zavoda za unapređenje poljoprivrede Osijek; 

Đorđe Skvorcov, inž., šef Poljoprivrednog odjela ETZ-a Osijek; 

Robert Kurbel, inž., rukovoditelj ekonomsko-analitičke grupe 

Zadružnoga saveza Kotara Osijek; dr. Miljenko Brinzej, referent 

za govedarstvo PIK-a „Belje“; Marijan Krivošić, inž., referent 

stočarstva pri Poljoprivrednoj stanici Osijek; Mato Stojanović, 

inž., šef stočarskog odsjeka Zavoda za unapređenje poljoprivrede 

Osijek, i Đorđe Prelić, inž., konstruktor poljoprivrednih strojeva 

OLT Osijek. 

Izvještaj obuhvaća poglavlja: nastavni plan i program Visoke 

poljoprivredne škole, potreban nastavni kadar, poimenično su 

nabrojani svi nastavnici potrebni za otvaranje i početak rada 

Visoke poljoprivredne škole u Osijeku, organizacija i privremeni 

smještaj škole, administrativno-tehničko osoblje i potreban 


9



proračun škole za prvu godinu rada. Vrlo su precizno istaknuti 

osnovni zadaci i oblik rada Visoke poljoprivredne škole u Osijeku 

i to: 

a) da u vremenu od 3 godine, tj. u 6 semestara od po 4 i pol 

mjeseca, osposobi studente putem teoretske i sustavne 

praktične nastave, da organizira i provodi sve suvremene 

mjere i zahvate u ratarstvu i stočarstvu, vodeći računa o 

ekonomičnosti te proizvodnje, 

b) da upoznaje i uvodi studente u neprekidno praćenje i 

primjenjivanje svih najnovijih dostignuća poljoprivredne 

nauke i prakse, 

c) da kod studenata razvija smisao za znanstveno-istraživački 

rad, 

d) da uskom suradnjom s privrednim organizacijama i 

stručnim ustanovama unapređuje rad u samoj školi, 

a ujedno tako pomogne nastojanja na privrednome i 

društvenome razvitku zemlje. 

Taj izvještaj poslužio je kasnije 

kao osnovni materijal za izradu 

Statuta škole i drugih potrebnih 

samoupravnih akata Visoke 

poljoprivredne škole u Osijeku. 

Nakon obavljenih svih pripremnih 

radova i prikupljenoga potrebnoga 

dokumentacijskoga materijala, 

Sabor NR Hrvatske donio je Zakon 

kojim se, među ostalim, osniva 

i Visoka poljoprivredna škola 

u Osijeku, (Zakon o osnivanju 

Strojarskoga fakulteta u Rijeci, 

Elektrotehničkoga fakulteta i Kemijsko-tehnološkoga fakulteta u 

Splitu i Visoke poljoprivredne škole u Osijeku — Narodne novine 

broj 31/60 od 3. kolovoza 1960. godine), a osnivači su: Narodni 

odbor Kotara Osijek i NR Hrvatska. 

Zgrada Visoke poljoprivredne 

škole u Osijeku 

Organizaciju rada Visoke poljoprivredne škole i otvaranje 

nastavnoga procesa organizirao je Odbor za osnivanje Visoke 

poljoprivredne škole, a nakon raspisivanja natječaja za izbor 

nastavnika i asistenata, koje je učinilo Sveučilište u Zagrebu, 

Sveučilišni savjet imenovao je Elektorsku komisiju iz redova 



nastavnika s Poljoprivrednoga fakulteta u Zagrebu u sastavu: 

dr. Željko Kovačević, red. prof., predsjednik, te članovi: dr. Fran 

Pasković, izv. prof., dr. Nikola Rapaić, izv. prof., dr. Marija Kump, 

izv. prof., dr. Josip Pajalić, izv. prof., te dr. Arso Škorić, doc.. 

Izbor prvih nastavnika i asistenata potvrđen je od Sveučilišnoga 

savjeta u Zagrebu 10. listopada 1960. godine. Pri prvom izboru 

nastavnika i asistenta Visoke poljoprivredne škole potvrđen je 

izbor sljedećih nastavnika: inž. Gojko Pivar. izv. prof.; dr. Marija 

Kump, honorarni izv. prof., inž. Đuro Janeković, honorani izv. 

prof., inž. Zvonko Mađarić, doc., inž. Josip Mundweil, viši 

predavač, inž. Robert Kurbel, predavač, prof. Zora Ovničević, 

predavač, inž. Stevan Crnogorac, predavač, prof. Čedomir 

Popadić, honorarni predavač, inž. Đorđe Prelić, honorarni 

predavač, inž. Ljubica Valenčić, asistent, inž. Mato Stojanović, viši 

pred., te inž. Mile Šikić, viši predavač. 

Prva sjednica nastavničkoga vijeća u šk. god. 1960./61. održana 

je 17. listopada 1960. godine. Pored članova Znanstvenonastavnoga 

vijeća, prvoj sjednici prisustvovali su svi članovi 

Elektorske komisije, generalni tajnik Sveučilišta u Zagrebu 

Bogdan Tomašić, te predstavnici Narodnog odbora Kotara Osijek 

Jugoslav Vincenc, potpredsjednik NOK Osijek, Zdenko Jurašek, 

načelnik za društvene službe NOK Osijek i gosti dr. Živojin 

Tešić, red. prof. Poljoprivrednoga fakulteta u Zemunu, dr. Nenad 

Velikonja, asistent Poljoprivrednoga fakulteta u Zagrebu, i inž. 

Đorđe Skvorcov, šef poljoprivrednog odsjeka ETZ-a Osijek. 

Na toj svečanoj sjednici Znanstveno-nastavnoga vijeća Visoke 

poljoprivredne škole u Osijeku za dekana je izabran inž. Gojko 

Pivar, izv. prof., a za prodekana inž. Zvonimir Mađarić, doc. Do 

kraja 1960. godine bili su izabrani i potvrđeni od Sveučilišnoga 

savjeta Sveučilišta u Zagrebu i sljedeći profesori: inž. Đorđe 

Prelić, dr. Nenad Velikonja i inž. Borislav Todorčić. Na sljedećoj 

sjednici Znanstveno-nastavnoga vijeća Visoke poljoprivredne 

škole, održanoj 29. listopada 1960. godine (II. sjednica), donesena 

je odluka da se najprije kompletira nastavni kadar za prvu 

godinu, zatim za drugu, a na kraju za treću godinu studija, zbog 

racionalizacije troškova i primanja nastavnika u stalni radni odnos. 

Svečano otvaranje rada u nastavi na Visokoj poljoprivrednoj 

školi u Osijeku obavljeno je 18. listopada 1960. godine i to je 

datum koji je usvojen kao »Dan Fakulteta«, kad je utemeljena 

Visoka poljoprivredna škola u Osijeku, a danas Poljoprivredni 


11



fakultet, prvo visokoškolsko učilište na području slavonskobaranjske 

regije. Redovna nastava za studente, polaznike Visoke 

poljoprivredne škole, započela je tri dana kasnije, tj. 21. listopada 

1960. godine. Organe upravljanja Visokom poljoprivrednom 

školom radni su ljudi izabrali nešto kasnije, odnosno nakon 

otvaranja i početka rada Visoke poljoprivredne škole. Prvi Savjet 

brojao je 18 članova, od kojih je iz privrede i tadašnjih društvenopolitičkih 

zajednica bilo izabrano 9, iz redova nastavnika i ostalih 

radnika Visoke poljoprivredne škole 7, a iz redova studenata 

2 delegata. U prvi Savjet Visoke poljoprivredne škole bili su 

izabrani sljedeći članovi: Andrija Šubat, generalni direktor PIK-a 

Belje, inž. Anton Debrecin, generalni direktor PIK-a Vukovar, inž. 

Petar Radmanović, generalni direktor PIK-a Đakovo, inž. Ervin 

Bešlić, direktor PIK-a Osijek, Mirko 

Skakić, predsjednik Zadružnoga 

saveza Kotara Osijek, Vjekoslav 

Cikaj, predsjednik Poljoprivrednošumarske 

komore Kotara Osijek, 

Milan Macan, potpredsjednik 

Poljoprivredno-šumarske komore 

Kotara Osijek, inž. Ivan Banić, 

delegat Društva agronoma Osijek, 

Mićo Vojvodić, delegat NO Kotara 

Osijek, inž. Gojko Pivar, dekan 

Visoke poljoprivredne škole Osijek, 

inž. Zvonimir Mađarić, prodekan, 

inž. Mato Stojanović, viši pred., 

inž. Josip Mundweil, viši pred., 

inž. Robert Kurbel, predavač, 

inž. Stevan Crnogorac, predavač, 

inž. Ljubica Valenčić, asistent, Milivoj Krstonijević, student i 

Desanka Pivar, student. Savjet je konstituiran 9. studenog 1960., 

a za prvoga predsjednika izabran je Vjekoslav Čikaj, predsjednik 

Poljoprivredno-šumarske komore Kotara Osijek. Već u samome 

početku rada škole izrađen je prvi Statut, kojim je, između 

ostaloga, bilo točno definirano da je škola u rangu fakulteta i da je 

nastava obuhvatila I. i II. stupanj studija kao jedinstvenu cjelinu. 

Škola je organizirana s dva smjera, ratarski i stočarski, nastava je 

trajala tri godine, odnosno šest semestara s po 19 radnih tjedana. 

Na školi mogu studirati redovni i izvanredni studenti, a nastavni 

plan sadrži za ratarski smjer 29, a za stočarski smjer 30 predmeta. 

Ulaz Poljoprivrednoprehrambeno 

tehnološkoga 

fakulteta 



U prvi semestar 1960./61. godine bilo je upisano 88 redovnih i 

146 izvanrednih studenata. Kandidati koji nisu imali potrebnu 

obrazovnu razinu morali su polagati dopunski prijemni ispit iz 5 

predmeta po programu gimnazije. 

Narodni odbor općine Osijek odobrio je Visokoj poljoprivrednoj 

školi korištenje objekata bivše Škole za izobrazbu radnika i 

traktorista na Vinkovačkoj cesti broj 57. Nakon adaptacije zgrada 

i prostorija učioničkoga i laboratorijskoga sadržaja (najprije za 

prvu godinu studija, a kasnije, tijekom 1961./62. godine i za ostale 

dvije godine studija), nabavljena je najnužnija oprema i u jesen, 

točnije 21. listopada 1960. godine, održan je prvi nastavni sat. 

Tada se smatralo da se cijeli nastavni plan i program 

četverogodišnjega studija, koji je inače bio propisan na ostalim 

poljoprivrednim fakultetima u zemlji, može uspješno programirati 

tako da se ugradi u 6 semestara, odnosno u 19 tjedana po semestru, 

ali s povećanim brojem radnih dana u godini i povećanim 

brojem tjednih sati predavanja. Takav režim studija omogućio 

je polaznicima – studentima brže savladavanje potrebnih znanja 

i skraćivanje studija za cijelu godinu dana. Praksa je, međutim, 

pokazala obrnuti tijek uspjeha. Tako programiran studij postao 

je nepogodan zbog preopterećenosti studenata, a prosječnome 

studentu takav način izvođenja nastavnoga plana i programa 

bio je težak i naporan. Zbog toga se 1969. godine moralo prići 

promjenama u nastavnome planu i programu studija, što je 

imalo primjeren učinak na promjenu i dopunu Statuta Visoke 

poljoprivredne škole u Osijeku. Do šk. 1968./69. godine na Visokoj 

poljoprivrednoj školi nastava je trajala 6 semestara, broj radnih 

tjedana po semestru 19, a već u 1969./70. prelazi se na 8 semestara 

s po 15 radnih tjedana u semestru i s gotovo istim ukupnim 

fondom sati nastave po pojedinim predmetima. Po odluci Sabora 

SR Hrvatske, Visoka poljoprivredna škola obavlja upis redovnih 

i izvanrednih studenata u šk. god. 1969./70. s novim nastavnim 

planom i programom četverogodišnjega studija. Tada se osnivaju 

prvi Zavodi: Zavod za agrokemiju i Zavod za zaštitu bilja. 

Brzim razvojem gospodarstva na području slavonsko-baranjske 

regije i osnivanjem Privredne komore za Slavoniju i Baranju u 

Osijeku, početkom 1970. godine, pokreće se pitanje otvaranja još 

jednog novog smjera ili odjela na Visokoj poljoprivrednoj školi 

za prehrambenu industriju, zbog stanja i potreba u toj privrednoj 


13



grani. Skupština općine Osijek donosi zaključak 30. lipnja 

1970. godine, o davanju preporuke o osnivanju prehrambenotehnološkog 

odjela na Visokoj poljoprivrednoj školi u Osijeku. 

Savjet Visoke poljoprivredne škole u Osijeku 14. srpnja 1970. 

godine donosi Odluku, kojom se, pored dva postojeća smjera, 

ratarskoga i stočarskoga, uvodi i odjel prehrambene tehnologije. 

Istom odlukom Savjeta, mijenja se i Statut Visoke poljoprivredne 

škole te mijenja naziv u Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki 

fakultet u Osijeku. 

To je druga izmjena i dopuna Statuta na Visokoj poljoprivrednoj 

školi u Osijeku, odnosno Poljoprivredno-prehrambenotehnološkome 

fakultetu. Djelatnost te ustanove proširuje se. 

Pored diplomiranih „inženjera poljoprivrede za ratarstvo i 

stočarstvo“, ustanova dobiva pravo obrazovanja i podjelu 

diploma „inženjera prehrambene tehnologije“. Ta suglasnost 

dobivena je i od Sabora SR Hrvatske na sjednici 28. prosinca 

1970., po kojoj naša ustanova od toga datuma nosi novi naziv 

Vijeće nastavnka 

Poljoprivrednoprehrambenog 

tehnološkoga 

fakulteta 



„Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku“ 

(Narodne novine SRH broj 1/71). Temeljem tih odluka obavljena 

je izmjena u sudskome registru Okružnoga privrednoga suda u 

Osijeku, a upis studenata na novome Fakultetu započinje 1. rujna 

1970. godine. Prema tadašnjoj organizaciji rada, Poljoprivrednoprehrambeno-tehnološki 

fakultet bio je upisan u registar 

Okružnoga privrednoga suda u Osijeku, kao radna organizacija 

koja u svome sastavu nema osnovne organizacije udruženoga 

rada, već samo poslovne jedinice (OUR bez OOUR-a). Poslovne 

jedinice ili zavodi na Fakultetu u 1975. godini bile su: 

• Zavod za agrokemiju, 

• Zavod za zaštitu bilja, poljoprivrednih proizvoda i 

prerađevina, 

• Zavod za stočarstvo, 

• Zavod za mehanizaciju i 

• Zavod za ekonomiku i organizaciju. 

U kompleksu zgrada Fakulteta na Vinkovačkoj 57 djelovao je i 

radio Zavod za pedologiju, ali je integracijski pripadao radnoj 

organizaciji „Poljoprivredne ustanove“ Osijek kao OOUR, 

zajedno s OOUR-om Poljoprivredni institut Osijek. Prehrambenotehnološki 

odjel imao je svoj „Odbor za studij“ i predsjednika koji 

je istovremeno obavljao funkciju prodekana na Poljoprivrednoprehrambeno-tehnološkome 

fakultetu. 

Godine 1972. na Fakultetu se prvi puta otvara poslijediplomski 

znanstveni studij i to iz Zaštite bilja i poljoprivrednih proizvoda. 

U akademsku 1972./73. godinu upisuje se 22 polaznika. 

Razdoblje od 1975. do 1991. godine 

U akademskoj 1974./75. godini fakultet je imao 101 stalno 

uposlenoga djelatnika, 41 ih je bilo u dopunskome radu. Među 

stalno uposlenim nastavnim osobljem je, osim jednoga redovitoga, 

bilo i 6 izvanrednih profesora, 6 docenata, 6 viših predavača, jedan 

predavač te 11 asistenata. Povodom 15. obljetnice od osnutka 

izdaje se publikacija pod naslovom “Spomenica i zbornik radova 

Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološkoga fakulteta u Osijeku” 

(urednik: Brinzej, M., Osijek, 1975). 


15



Razvojem Prehrambeno-tehnološkoga fakulteta i stvaranjem 

sve boljih materijalnih uvjeta u poljoprivredi i prehrambenoj 

industriji, s jedne strane, te naraslih potreba da se u gradu 

Osijeku stvore jaki znanstveno-istraživački centri koji će 

svojim radom i rezultatima istraživanja još više utjecati na 

ukupan rast materijalne proizvodnje, otvara se u 1974./75. god. 

realna perspektiva za osnivanje Prehrambeno-tehnološkoga 

fakulteta kao samostalne jedinice i zatvara se prva financijska 

konstrukcija za izgradnju novoga, modernoga, znanstvenoistraživačkoga 

kompleksa na Tenjskoj cesti bb, a kamen 

temeljac za izgradnju novoga fakulteta položen je krajem 

1974. godine. Dugogodišnja želja da se Poljoprivredni fakultet 

i Poljoprivredni institut u Osijeku nađu na jednome mjestu, 

radno i stambeno, tim činom postaje realnost te potvrda 

obostranih želja i dobrih namjera. Potrebno je istaknuti da je 

Poljoprivredni institut sudjelovao sa značajnim financijskim 

sredstvima u izgradnji novih objekata, izdvojenih iz vlastitoga 

prihoda, iz vlastite proizvodnje i domaćinskoga ponašanja u 

toj inače vrlo poznatoj znanstvenoj ustanovi. Tijekom 1974. 

godine, na području grada i regije, vode se intenzivne rasprave 

i živa aktivnost oko osnivanja Sveučilišta u Osijeku, jednog od 

tadašnja četiri sveučilišta u Hrvatskoj. Dugoročnim planom 

razvoja sveučilišta u SR Hrvatskoj, bilo je zacrtano da se, pored 

Sveučilišta u Zagrebu, sveučilišta otvore i u Rijeci, Splitu i 

Osijeku. Iste 1975. godine osnovano je u Osijeku sveučilište 

pod nazivom »Sveučilište u Osijeku«. Kako se vremenski 

sve to poklapalo, Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki 

fakultet najprije je obavio razdvajanje u dva OOUR-a (OOUR 

Poljoprivredni fakultet i OOUR Prehrambeno-tehnološki 

fakultet), a zatim se Poljoprivredni fakultet integrirao u 

RO Biotehnički znanstveno-nastavni centar i ušao u sastav 

novoosnovanoga Sveučilišta u Osijeku, kao njegov osnivač i 

redovni član. Odlukom Savjeta Poljoprivredno-prehrambenotehnološkoga 

fakulteta, 1975. godine osamostaljuje se 

Prehrambeno-tehnološki fakultet kao samostalna znanstvena 

institucija, a Poljoprivredni fakultet zaokružuje svoj obrazovni 

i znanstveno-istraživački rad u okviru poslovnih jedinica, 

zavoda i katedri. 



Zgrade BTZNC-a na Tenjskoj 

cesti 

Godine 1976. ubrzava se izgradnja novih objekata na Tenjskoj 

cesti, tako da je preseljenje s Vinkovačke ceste 57 u moderno 

sagrađene prostore obavljeno tijekom 1977. godine. Istovremeno 

se seli i dio Poljoprivrednog instituta u nove zajedničke objekte. 

Time se ostvaruje davno postavljena shema i želja zajedništva, u 

kojoj se radni ljudi, istraživači, profesori i suradnici, zajednički 

udruženi, lakše sporazumijevaju i rade na sva tri radna zadatka: 

na istraživačkome, obrazovnome programu i prijenosu rezultata 

istraživačkoga rada u praksu. Iste godine (1977.) dolazi do 

integracije s Višom poljoprivrednom školom u Vinkovcima 

te reorganizacije nastavnoga programa. U Osijeku na 

Poljoprivrednome fakultetu osniva se studij ratarstva i stočarstva, 

VI. i VII. stupanj, a u Vinkovcima studij, profil poljoprivrednoga 

strojarstva, VI. i VII. stupanj. Temeljem elaborata o potrebi i 

opravdanosti izdvajanja OOUR-a Više poljoprivredne škole u 

Vinkovcima iz sastava OUR-a Poljoprivredno-školski centar 

Vinkovci i opravdanosti integracije s OOUR-om Poljoprivredni 

fakultet Osijek, izrađenog 10. studenog 1977. godine, 

zaključen je Samoupravni sporazum o pripajanju OOUR-a 

Više poljoprivredne škole Vinkovci OOUR-u Poljoprivredni 

fakultet Osijek. Dana 22. prosinca 1977. godine taj je Sporazum 

potvrđen na referendumu te dvije institucije, što znači da je 31. 

prosinca 1977. godine, po završnome računu, obavljena konačna 

integracija, odnosno spajanje ta dva OOUR-a u jedan i postali su 

jedinstven OOUR u sastavu RO BTZNC. 


17



U razdoblju od 1975. do 1991. godine na Poljoprivrednome 

fakultetu u Osijeku obavljene su mnoge pozitivne promjene i 

prilagođavanja prilikama i trenutku vremena u kome se našao. 

Značajno je spomenuti osnivanje i udruživanje tadašnjega 

cjelokupnoga agroindustrijskoga kompleksa Slavonije i Baranje u 

Poljoprivredno-prehrambeni sistem (PPS), u čijem se sastavu našao 

Biotehnički znanstveno-nastavni centar, kao osnivač i član tog PPSa, 

sa svojim OOUR-ima: Poljoprivredni fakultet, Prehrambenotehnološki 

fakultet, Poljoprivredni institut, Institut za šećernu repu 

i Voćni rasadnik. Vrijedno je, također, istaknuti sve organiziraniji i 

kompleksniji zahtjev gospodarskih subjekata Slavonije i Baranje da 

znanost uđe u sve pore, u materijalnu proizvodnju te da studenti 

vježbaju i provode stručnu praksu u njima. Sve je to imalo utjecaja 

i na ukupan znanstveno-nastavni i znanstveni kadar na našem 

Sveučilištu i koncept udruživanja u veće znanstvene, odnosno 

znanstveno-nastavne jedinice. Osnivanjem BTZNC-a smatralo se, 

naime, da će se lakše i efikasnije postići željeni cilj, da se znanost 

nađe u materijalnoj proizvodnji i procesu rješavanja problema 

bržega i efikasnijega podizanja razine te proizvodnje. Sasvim je 

izvjesno da su se u tome pogledu postigli značajni rezultati, kako u 

vlastitoj kući na planu bržega integriranja općenito, a u razvijenim 

dijelovima BTZNC-a i na osvajanju novih kreacija visokorodnih 

selekcija kulturnoga bilja i laboratorijskih istraživanja za 

potrebe biljne i stočarske proizvodnje. Sudjelovanje Fakulteta u 

gospodarstvu osjećalo se više nego do tada na problemima oko 

dorade postojećih tehnologija u proizvodnji hrane ili modernizaciji 

poljoprivredne mehanizacije. Sva ta kretanja utjecala su da se na 

Poljoprivrednome fakultetu u njegovim poslovnim jedinicama – 

zavodima, intenzivnije poradi na poboljšanju materijalnih uvjeta 

rada i povećanju broja zaposlenih znanstvenih i stručnih djelatnika, 

posebno asistenata, docenata i suradnika u stalnome radnome 

odnosu. To je vremensko razdoblje u kome je Poljoprivredni 

fakultet nastojao da se znanstveni radnici Fakulteta što više i 

neposrednije vežu za probleme u gospodarstvu, najprije u našoj 

regiji, a zatim i dalje, i da se iz tih odnosa osiguraju dodatni izvori 

financijskih sredstava, tako potrebnih za vlastitu reprodukciju i 

proširenje materijalne baze Fakulteta. Za ilustraciju navodimo 

podatak da je u šk. 1960./61. god. na Fakultetu ostvaren ukupan 

prihod jedino iz obrazovanja, a koji je pokrivao skromne osobne 

dohotke zaposlenih i održavanje nastave i vježbi za studente. Takav 



Svečana sjednica povodom 

25 godina fakulteta 

način stjecanja dohotka i prihoda održao se sve do šk. 1965./66. 

godine, kada se osnivaju prvi zavodi: Zavod za agrokemiju i 

Zavod za zaštitu bilja u okviru Visoke poljoprivredne škole, i kada 

Fakultet bilježi prvi prihod ostvaren iz organiziranoga ugovornoga 

rada s gospodarstvom. 

To su bila prva skromna sredstva, ali toliko značajna za sagledavanje 

perspektive i daljnjega razvoja znanstveno-nastavnoga i 

znanstvenoga koncepta na Poljoprivrednome fakultetu u Osijeku. 

Od 1966. do 1975. godine ukupan prihod Fakulteta povećavao se 

od ostvarenoga prihoda iz gospodarstva. Sve veće angažiranje 

poslovnih jedinica – zavoda Poljoprivrednoga fakulteta u 

gospodarstvu, zahtijevalo je da se u zavodima ili na Fakultetu 

prime novi stručni i specijalizirani kadrovi potrebni za obavljanje 

preuzetih obveza u gospodarskim subjektima ili kod SIZ-a IV SR 

Hrvatske. U tome pravcu Fakultet je uzimao istraživače u stalni 

radni odnos, koji su cijelo radno vrijeme radili samo za potrebe 

gospodarstva, odnosno zavoda. Tako je, na primjer, Zavod za 

zaštitu bilja, poljoprivrednih proizvoda i prerađevina, povećao 

svoj opseg kapitala nekoliko puta, a broj zaposlenih od ranijih 

desetak na dvadesetpet istraživača i pomoćnog osoblja. Sličan 

trend javlja se i u drugim zavodima 

Poljoprivrednoga fakulteta. 

Preseljenjem u nove prostorije 

na Tenjskoj cesti bb 1977. godine, 

otvara se nova etapa daljnjega 

razvoja Poljoprivrednoga 

fakulteta. Fakultet je dobio na 

korištenje više od 4.000 m 2 novoga 

laboratorijskoga, učioničkoga i 

drugih prostora te znatno bolje 

uvjete za znanstveno-istraživački i 

stručni rad. U tome vremenskome 

razdoblju, od 1977. do 1991. godine, 

na Poljoprivrednome fakultetu 

vrlo se brzo razvijaju i jačaju znanstveno-nastavne i obrazovne 

jedinice. Zavodi se kadrovski dižu, materijalno ojačavaju te 

postaju potpuno sposobni za veće zahvate u istraživanjima u 

gospodarstvu. 


19



Godine 1985. izdaje se posebna edicija pod naslovom 

“25. obljetnica Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u 

Osijeku” (urednica: Gordana Kralik, Osijek, 1985.), u 

kojoj se navodi da je te godine na Poljoprivrednome 

fakultetu u stalnome radnome odnosu bilo zaposleno 

140 djelatnika, a 10 godina prije, 1975. godine, 

na Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološkome 

fakultetu bilo je ukupno zaposlenih znanstvenonastavnih 

i drugih djelatnika u stalnome radnome 

odnosu 56. U 1965. godini na Visokoj poljoprivrednoj 

školi bilo je u stalnome radnom odnosu svega 4 

doktora znanosti, bez magistara, a 20 godina kasnije 

na Poljoprivrednome fakultetu bilo je 30 doktora 

i 17 magistara znanosti. Ukupan prihod Fakulteta 

povećao se nekoliko puta, a prema strukturi prihoda 

50% stjecalo se od znanstveno-istraživačkoga 

rada i suradnje s gospodarstvom, a drugih 50% prihoda 

ostvarivalo se kod Samoupravne interesne zajednice (SlZ-a) 

za financiranje usmjerenog obrazovanja. Iz završnih 

računa Fakulteta mogao se vidjeti udio poslovnih 

jedinica – zavoda u ukupnome prihodu Fakulteta, koji 

je iz godine u godinu progresivno, prema usvojenome 

planu, rastao. Prihod fakulteta rastao je stvarno, ne 

samo iz dijela istraživanja, već i iz obrazovanja pa je 

tim više značajan dio povećanja prihoda ostvaren u 

gospodarstvu u odnosu na ostale prihode Fakulteta. 

U razdoblju od 1986. do 1991. godine Poljoprivredni 

fakultet bilježio je brojne uspjehe u znanstvenim i 

stručnim aktivnostima, koje su se ogledale u aktivnome 

sudjelovanju i organizaciji znanstvenih i stručnih 

skupova, posebice širenju međunarodne suradnje 

i obrazovanju mladih znanstvenika u inozemstvu 

te nabavci suvremene znanstvene opreme. U 1989. 

godini u okviru Biotehničkoga znanstveno-nastavnoga 

centra počinje s radom suvremeno opremljen studentski 

restoran “Gaudeamus” te moderna knjižnica. Od 1989. godine 

jača informatička opremljenost Fakulteta. U prosincu 1990. 

Naslovnica posebne edicije 

izdane povodom 25 godina 

Poljoprivrednoga fakulteta 

Naslovnica Zbornika radova s 

Prvoga znanstveno-stručnoga 

savjetovanja “Primjena 

kompjutora u poljoprivredi” 



godine Poljoprivredni fakultet 

organizira Prvo znanstvenostručno 

savjetovanje “Primjena 

kompjutora u poljoprivredi”, 

kojom prigodom izdaje Zbornik 

radova (urednik: Vladimir 

Vukadinović, Osijek, 1990.). 

Iste godine Fakultet slavi 30. 

obljetnicu postojanja, povodom 

koje izdaje posebnu ediciju 

(urednica: Marija Ivezić, Osijek, 

1990). 

Uzvanici na proslavi 30-te 

godišnjice Fakulteta 


Razdoblje od 1991. do 1994. ostat će duboko utkano u povijest 

Poljoprivrednoga fakulteta kao njegovo najteže razdoblje. 

Započelo je velikosrpskom agresijom na Republiku Hrvatsku 

1991. godine, kada je morao, zajedno s Poljoprivrednim 

institutom, Prehrambeno-tehnološkim fakultetom i srednjom 

Poljoprivrednom školom napustiti prostore na Tenjskoj cesti. 

Tijekom Domovinskoga rata ti su prostori gotovo u potpunosti 

uništeni. Neposredno pred sam početak agresije, na sjednici 

Znanstveno-nastavnoga vijeća, održanoj 15. ožujka 1991. 

godine, za novoga dekana izabran je prof.dr. Ivan Knežević, 

koji je Fakultet, kao ratni dekan, vodio tijekom njegovoga 

najtežega razdoblja, zajedno s prodekanima, prof.dr. 

Blaženkom Bertić, prof.dr. Vladimirom Vukadinovićem te prof. 

dr. Dušanom Brkićem. Prema tada prihvaćenome programu, 

započelo se s aktivnostima na uvođenju kompjutorska 

tehnike u sve djelatnosti Fakulteta. Ugrađena je LAN mreža i 

instalirana oprema te održan tečaj za sve djelatnike koji su tu 

opremu koristili. Od Fonda za obrazovanje Republike Hrvatske 

zatražena su sredstva za izgradnju krovišta, što je trebalo 

omogućiti proširenje djelatnosti Fakulteta i preseljenje studija 


21



Poljoprivredne mehanizacije u 

Osijek. Od poznatih sveučilišta 

u Europi i svijetu prikupljeni su 

nastavni programi i planovi za 

studij poljoprivrede, kako bi se, 

po uzoru na njih, osuvremenili 

postojeći planovi i izradio novi 

općega usmjerenja. Započelo se 

s uređenjem okoliša Fakulteta da 

bi se izgradili tereni za sportske i 

druge sadržaje. 

Od samoga početka Domovinskoga 

rata u Republici Hrvatskoj, 

ljeta 1991., djelatnici i studenti 

Fakulteta bili su u teškome 

položaju zbog blizine ratnih djelovanja, kako u Osijeku, tako i 

u Vinkovcima. Zgrada Fakulteta znatno je razorena prilikom 

povlačenja okupatorske armije iz osječkih vojarni i s Poligona C. 

Razaranja s mnogobrojnim i različitim projektilima nastavljena 

su nesmanjenom žestinom sve 

do dolaska snaga Ujedinjenih 

naroda, tzv. UNPROFOR-a. Znatna 

oštećenja pretrpjela je zgrada u 

Vinkovcima, na kojoj je došlo 

do oštećenja krova, centralnoga 

grijanja i stakala. U zgradama 

osječkoga dijela uništeni su 

laboratoriji, predavaonice, kabineti, 

biblioteka i restoran „Gaudeamus“. 

U prvim mjesecima velikosrpske 

agresije na Republiku Hrvatsku 

nastavna je aktivnost preseljena u 

zgradu Ekonomskoga fakulteta. 

Znanstvena djelatnost odvijala se 

tijekom ljeta i dalje na lokaciji na Tenjskoj cesti, uz organizirana 

dežurstva zaposlenih i Službe sigurnosti, kako bi se sačuvala 

imovina Fakulteta. 

Ratom uništeni restoran i 

knjižnica BTZNC-a 

Ratom uništeni prostori 




U potpunosti uništen veliki 

amfiteatar Poljoprivrednoga 

fakulteta 

Vrijedna znanstvena oprema, 

koja je početkom rata smještena u 

suterenski prostor, sukcesivno je 

izmještena na Ekonomski fakultet, 

kao i studentska arhiva i važna 

dokumentacija. Brigu o zgradi 

Poljoprivrednoga fakulteta, koju 

je do tada čuvala policija, preuzela 

je Hrvatska vojska. U zgradi 

Ekonomskoga fakulteta obavljali 

su se neophodni administrativni 

poslovi te održavali kontakti sa 

studentima kroz konzultacije, 

ispite i druge oblike aktivnosti. Od 

jeseni 1991. Fakultet je djelovao 

na nekoliko lokacija: Ekonomski fakultet, Pravni fakultet, 

Otvoreno sveučilište, Lučka kapetanija, Gradska i sveučilišna 

knjižnica, Zavod HAZU te na lokaciji u Vinkovcima. U ratnim je 

uvjetima, također, obranjeno nekoliko diplomskih, magistarskih 

i doktorskih radova. 

Unatoč svim tragičnim zbivanjima, Fakultet je djelovao tijekom 

cijeloga rata pa i za najvećih napada na grad. U prosincu 1991. 

godine, kada je u gradu ostalo malo stanovnika, organizirana je 

evakuacija znanstvene opreme na Sveučilište „Janus Panonius“ 

u Pečuhu u susjednoj Republici Mađarskoj. Istovremeno je 

organiziran prijelaz studenata s Poljoprivrednoga fakulteta u 

Osijeku na Agronomski fakultet u Zagrebu, čiji su nastavnici 

i tada, kao i nakon Domovinskoga rata značajno pomagali u 

izvođenju nastave i obrazovanju naših studenata. 

Dio bibliotečnoga fonda i autobus evakuirani su u prostore 

Poljoprivredne zadruge u Donjem Miholjcu. Literatura koja 

je neophodna studentima smještena je u zgradu Gradske i 

sveučilišne knjižnice u Osijeku. Na žalost, jedan dio knjižnoga 

fonda potpuno je uništen. Pomoć koju su tada pružili Agronomski 

fakultet u Zagrebu, Hrvatsko agronomsko društvo i Školska 

knjiga, bila je dragocjena. Oko 15 kamiona opreme smješteno je u 

skladišta Poljoprivredne zadruge Valpovo u Bizovcu, a namještaj 

Pedologije privatno, kod djelatnika Pave Karavidovića u Osijeku 


23



i IPK Tvornicu ulja u Čepinu. 

Dio arhive smješten je u kućama 

djelatnika Fakulteta. 

Dana 27. lipnja 1991. godine 

uspostavljen je Sveučilišni savjet 

za djelovanje u izvanrednim 

prilikama i ratnim uvjetima. 

Savjetom je predsjedavao rektor, 

prof.dr. Stanislav Marijanović, 

a sastav savjeta je bio: rektor, 

glavni tajnik Sveučilišta, dekani 

ili ravnatelji svih fakulteta te 

ravnatelj Studentskoga centra. 

Od vremena konstituiranja toga 

Savjeta Sveučilište u Osijeku bilo je 

izloženo minobacačkim napadima, podmetanju plastičnih mina, 

prepadima terorista na živote djelatnika članica Sveučilišta, a 

posebno na studente-dobrovoljce u Zboru narodne garde. 

Sveučilišni savjet preimenovan je 13. kolovoza 1991. godine u 

Krizni štab Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. U sastavu 

Kriznoga štaba bili su: rektor, 

glavni tajnik, dekani ili ravnatelji 

svih fakulteta te ravnatelj 

Studentskoga centra. Kriznim 

štabom rukovodio je prof.dr. 

Stanislav Marijanović. Krizni 

štab Sveučilišta bio je ovlašten 

da u uvjetima izvanrednoga 

stanja i ratne opasnosti upravlja 

i koordinira svim aktivnostima 

na Sveučilištu u izvanrednim 

uvjetima i u ratu, da daje upute i 

zadatke članicama Sveučilišta u 

svezi s nastavom, znanstvenim i 

stručnim radom, kao i u suradnji s 

državnim organima. 

U ratnim uvjetima nastava se na fakultetima izvodila po 

reduciranim nastavnim programima, koje su utvrdili fakulteti u 

Ploča na ulazu 


nakon ratnih razaranja 

Detalj fotoalbuma fakulteta 

- ratna razaranja nisu 

poštedila ni fotoarhiv 

fakulteta 



skladu sa zaključkom Znanstveno-nastavnoga vijeća od 2. rujna 

1991. godine. Izvođenje nastave u ratnim uvjetima, imajući u vidu 

specifičnost pojedinih nastavnih sadržaja, trebalo je prilagoditi 

broju studenata koji su mogli prisustvovati nastavi. 

Nakon uspostave tzv. Sarajevskoga primirja, Krizni štab 

Sveučilišta donio je Odluku o početku nastave, posebno glede 

odgovarajućega prostora, nabavke znanstvene opreme, poglavito 

zbog sigurnosnih razloga u krhkome primirju. Ipak, Krizni 

štab Sveučilišta želio je i na taj način obilježiti 15. siječnja 1992. 

godine, kao dan međunarodnoga priznanja državne neovisnosti 

demokratske Republike Hrvatske. 

Studenti Poljoprivrednoga fakulteta aktivno su se uključili 

u postrojbe Hrvatske vojske i MUP-a, a trinaest je studenata 

poginulo u obrani domovine. U ratnim je uvjetima Poljoprivredni 

fakultet objavio fotomonografiju “Pucanj u znanost” (autori: 

Vukadinović, V., Savić, B., Horvat, D., Osijek, 1991.) u kojoj ostaju 

trajno zabilježena stradanja grada Osijeka i Poljoprivrednoga 

fakulteta od neprijateljskih granata. Publikacija je prevedena i 

na engleski jezik (“Shoot in the Science”, autori: Vukadinović, 

V., Savić, B., Horvat, D., Bertić, Blaženka, Osijek, 1991.). Reakcija 

na publikaciju bila su mnogobrojna pisma podrške i ponuđena 

pomoć. Bilo je i privatnih donacija, kao donacija knjiga iz SADa, 

koju je organizirao mladi zagrebački kolega Slaven Aljinović. 

Iz Budimpešte, pomoć u literaturi poslao je akademik Georgy 

Varallyay, koji je i osobno došao na Fakutet kao gost-profesor i 

održao predavanje iz Pedologije. 


Godine 1995. Poljoprivrednome fakultetu dodijeljen je privremeni 

smještaj u zgradi bivše General-vojarne u Tvrđi, na Trgu Svetoga 

Trojstva 3. Od tada je započeo proces prostorne obnove, koji 

se sastojao u opremanju predavaonica, laboratorija, knjižnice, 

informatičkoga kabineta i kompletne infrastrukture. Obnavljanje 

i prilagođavanje skromnoga prostora obrazovnim i znanstvenim 

potrebama na lokaciji Fakulteta u Tvrđi i na stručnome studiju 

u Vinkovcima odvijao se desetak godina postupno i u skladu s 

financijskim mogućnostima Fakulteta te potporama osječkoga 

Sveučilišta, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH te 


25



ostalih institucija. 

Navedene godine, osječko Sveučilište slavilo je 20 godina 

postojanja, a Poljoprivredni fakultet, kao njegova najstarija članica, 

svoju 35. obljetnicu. Tijekom 1995. godine ponovo se osjećalo 

zadovoljstvo napretka. Tome osjećaju doprinijela je dijelom i 

skromnost na koju su se naši djelatnici i studenti navikli u osjećanju 

tereta beskućnika i života u neprimjerenim uvjetima za normalan 

znanstveni i obrazovni rad. 

Tijekom sljedećega petogodišnjega 

razdoblja (1995.-2000.) nastavlja se 

uređenje prostora (predavaonice, 

kabineti i laboratoriji) fakulteta u 

svrhu što kvalitetnijeg izvođenja 

nastave te za potrebe znanstveno 

istraživačkoga rada. Novi 

nastavni programi za smjerove 

ratarstvo, opći i zootehnika, 

u trajanju od 9 semestara, 

prihvaćeni su od Nacionalnoga 

vijeća za visoku naobrazbu 

1996., a upis studenata započeo 

u akademskoj 1996./1997.godini. 

Novi se nastavni plan za smjer 

mehanizacije u poljoprivredi počeo 

primjenjivati upisom studenata 

u akademsku 2000./2001., a 

za smjer agroekonomike od 

2003./2004. akademske godine. 

Od 1998. godine dotadašnji 

VI. stupanj nastave odvijao se 

na Poljoprivrednom odjelu u 

Vinkovcima, Veleučilišta u Požegi. 

Studenti su mogli upisivati sljedeće 

smjerove: zootehnika, bilinogojstvo, obiteljska gospodarstva, 

poljoprivredna tehnika, a od akademske 2003./2004. godine 

studenti su mogli upisati i smjer agrarno poduzetništvo. 

Na temelju prijedloga Fakultetskoga vijeća Poljoprivrednoga 

fakulteta u Osijeku i izvješća sveučilišnog Odbora za dodjelu 

Zgrada Rektorata u kojoj 

je privremeni smještaj 




Povelja Sveučilišta Josipa 

Jurja Strossmayera 

Poljoprivrednom fakultetu 

u Osijeku povodom 40. 

obljetnice njegova postojanja 

priznanja, Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera 

u Osijeku donio je Odluku o dodjeli povelje 

Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku u povodu 

obilježavanja 40. obljetnice njegova postojanja 

i djelovanja, kao znak javnoga priznanja za 

istaknut rad i postignuća u nastavnoj i znanstvenoj 

djelatnosti te promicanju ugleda Sveučilišta u zemlji 

i inozemstvu. Društvo agronoma Osijek, povodom 

pedesete obljetnice djelovanja društva, dodijelio je 20. 

listopada 2000. godine Priznanje Poljoprivrednome 

fakultetu u Osijeku za širenje znanstvenih i tehničkih 

dostignuća iz područja poljoprivrede. Iste godine 

izdana je prigodna monografija pri obilježavanju 

40. obljetnice Poljoprivrednoga fakulteta Sveučilišta 

Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Monografija 

prigodom 40. obljetnice Poljoprivrednog fakulteta u 

Osijeku, gl.ur. Mladen Jurišić, Osijek, 2000.). 

U skladu s reformom visokog obrazovanja u Hrvatskoj, dolazi 

do novih promjena u studijskim programima usklađenih s 

Bolonjskom deklaracijom. Nove studijske programe studenti 

upisuju od akademske 2005./2006. godine. 

Kao važni datumi u povijesti Poljoprivrenoga fakulteta ostat će 

zabilježeni: 

• 25. ožujka 1997. godine, kada je u Osijeku potpisan Sporazum 

o ustupanju prava korištenja i prenamjeni vojarne “Drava” 

ili tzv. Bijele vojarne za potrebe Sveučilišta Josipa Jurja 

Strossmayera. Taj prostor od tada nosi naziv Sveučilišni 

kampus. Potpisnici sporazuma bili su Ministarstvo obrane 

RH, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo 

poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo unutarnjih poslova i 

Osječko-baranjska županija. 

• 27. ožujka 1997. godine Vlada RH donijela je Odluku o 

prijenosu nekretnina u vlasništvu RH u vlasništvo Sveučilišta 

Josipa Jurja Strossmayera (NN 33/97). 

• 12. srpnja 2002. godine u Rektoratu Sveučilišta potisan je 

Ugovor o dugoročnom kreditu između Ministarstva znanosti 

i tehnologije, Sveučilišta i Slavonske banke d.d. Osijek u 


27



iznosu 180 milijuna kuna. 

Time su stvorene pretpostavke 

za izgradnju nove zgrade 

Poljoprivrednoga fakulteta na 

prostoru Sveučilišnoga kampusa, 

za koju je 28. svibnja 2008. godine 

svečano položen i blagoslovljen 

kamen temeljac. Idejni i izvedbeni 

projekt za novu zgradu bruto 

površine 18.939 m 2 izradio je 

Predrag Rechner, dipl. ing. arh. 

U jesen 2010. godine, u kojoj 

Poljoprivredni fakultet obilježava 

pola stoljeća svoga postojanja, očekuje se završetak građevinskih 

radova, a opremanje i useljenje u novu suvremeno opremljenu 

zgradu očekuje se u prvoj polovici 2011. godine. Time će se 

stvoriti nove mogućnosti i otvoriti novo poglavlje u razvoju 

Poljoprivrednoga fakulteta. 

Idejni projekt nove zgrade 


na prostoru Sveučilišnoga 

kampusa 



Organizacija (ustrojstvo) 

fakulteta kroz povijest 

Visoka poljoprivredna škola u Osijeku, od osnivanja 

do danas, doživjela je niz statusnih i organizacijskih 

promjena, dijelom prouzročenih razvojem i interesima 

šire društvene zajednice, obrazovanjem potrebnih kadrova, 

dijelom prouzročenih promjenama zakonske regulative uopće, 

posebno u području obrazovanja i znanstvenoga rada. 

Osnovana kao visokoškolska ustanova od posebnoga 

društvenoga interesa, Visoka poljoprivredna škola u Osijeku 

tada je članica Sveučilišta u Zagrebu. U okviru Škole organizirani 

su zavodi, kao organizacijske jedinice u kojima se organizira 

znanstvenoistraživački i stručni rad. Tada je bilo 5 zavoda i to: 

• Zavod za agrokemiju, 

• Zavod za zaštitu bilja, 

• Zavod za ekonomiku i organizaciju poljoprivredne 

proizvodnje, 

• Zavod za mehanizaciju i 

• Zavod za stočarstvo. 

U 1970. godini proširuje se djelatnost i mijenja status Škole - 

osniva se prehrambeno-tehnološki smjer i Škola mijenja naziv u 

Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku, koji 

je registriran kao organizacija udruženoga rada bez osnovnih 

organizacija. Unutrašnja organizacija Fakulteta ostala je kao i 

ranije, uz novi odjel za prehrambenu tehnologiju, biblioteku i 

tajništvo. 

Od 1975. godine pa nadalje provedene su znatne promjene. 

Iz Poljoprivredno-prehrambenoga fakulteta izdvaja se 

prehrambeno-tehnološki odjel i osniva se Prehrambeno 

tehnološki fakultet u Osijeku. Istodobno, Poljoprivredni fakultet, 

Poljoprivredni institut i Prehrambeno-tehnološki fakultet 

osnivaju Radnu organizaciju Biotehnički znanstveno-nastavni 

centar Osijek, a same postaju OOUR-i. 


29



U 1975. godini osnovano je Sveučilište u Osijeku i od tada je 

Poljoprivredni fakultet jedan od njegovih članova. 

U godini 1978., nakon prihvaćenog elaborata o opravdanosti 

udruživanja Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku i Više 

poljoprivredne škole u Vinkovcima, dolazi do integracije tih 

dviju institucija koje nastavljaju radom kao jedinstvena osnovna 

organizacija udruženoga rada Poljoprivredni fakultet u Osijeku. 

Po donošenju Zakona o usmjerenom obrazovanju, 1982. godine 

izvršena je reverifikacija djelatnosti te usklađivanje organizacije 

u smislu člana 245. navedenoga Zakona. Do donošenja Zakona 

o usmjerenom obrazovanju, funkciju poslovodnog organa na 

Fakultetu, ranije Visokoj poljoprivrednoj školi, obavljao je dekan. 

Na Višoj poljoprivrednoj školi u Vinkovcima inokosni poslovodni 

organ bio je direktor. Zavodima su rukovodili upravitelji. 

Zakonom o usmjerenom obrazovanju iz 1982. godine razdvojena 

je funkcija dekana od poslovodnog organa. Statutom Fakulteta 

određen je poslovodni organ, kao inokosni, a za prvoga direktora 

Fakulteta izabran je prof.dr. Borislav Todorčić. 

U okviru Fakulteta 1985. godine postoje Zavodi kao 

organizacijske, poslovne jedinice u kojima se izvodi znanstvenoistraživački 

i stručni rad, čijim radom rukovodi upravitelj te 

zajedničke službe. 

Na Fakultetu su tada bili organizirani sljedeći Zavodi: 

• Zavod za agrokemiju – upraviteljica prof. dr. Blaženka 

Bertić, 

• Zavod za zaštitu bilja, poljoprivrednih proizvoda i 

prerađevina – upravitelj prof. dr. Miroljub Dimitrijević, 

• Zavod za ekonomiku i organizaciju – upravitelj prof. dr. 

Robert Kurbel, 

• Zavod za pedologiju – upravitelj prof. dr. Mihajlo Adam, 

• Zavod za stočarstvo – upraviteljica prof. dr. Gordana 

Kralik, 

• Zavod za mehanizaciju, agrotehniku i melioraciju – 

upravitelj mr. sc. Dušan Brkić, 

• Poslovna jedinica „Ekonomija“ u Vinkovcima – upravitelj 

mr. sc. Mile Petrić i 

• Zajedničke službe - tajnica Emilija Javor, dipl. iur. 






Naslovnica monografije “40. 

obljetnica Poljoprivrednog 

fakulteta u Osijeku” 

Svi nastavnici, znanstveni radnici, suradnici u nastavi i 

drugi stručni suradnici organizacijski pripadaju pojedinim 

Zavodima. Nastavnu djelatnost obavljaju nastavnici, 

stručni suradnici i suradnici u nastavi, jedinstveno za 

cijeli Fakultet na svim profilima i stupnjevima. Stručni 

organi na Fakultetu su: Znanstveno-nastavno vijeće, 

kojim rukovodi dekan; vijeća obrazovnih programa za 

svaki obrazovni profil, kojima rukovode predsjednici, te 

komisije i odbori koje imenuje Znanstveno-nastavno vijeće 

kao svoje organe. Nastavnom djelatnošću rukovodi dekan, 

a u njegovoj odsutnosti prodekan. 

Godine 1990., povodom 30. obljetnice postojanja i 

djelovanja Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku, izdana 

je prigodna publikacija „Informator Poljoprivrednog 

fakulteta u Osijeku“ (gl. ur. Marija Ivezić, Osijek, 

1990.). U toj se publikaciji navodi da je tada od ukupno stalno 

zaposlenih 159 djelatnika, 93 bilo s visokom stručnom spremom, 

od kojih 32 doktora znanosti i 23 magistra znanosti. U najvišem 

znanstvenom zvanju, znanstveni savjetnik, bilo je 12 istraživača, 

9 u zvanju viši znanstveni suradnik, 10 znanstveni suradnik, 22 

znanstvena asistenta, 23 istraživača i 17 mladih istraživačapripravnika. 

Znanstveno-nastavno osoblje činilo je 12 

redovitih profesora, 9 izvanrednih profesora, 10 docenata, 

1 viši predavač, 5 predavača, 6 asistenata s magisterijem, 

14 asistenata bez magisterija i 19 suradnika u nastavi. Dio 

nastave rješavao se angažiranjem znanstveno-nastavnog 

osoblja s Poljoprivrednog instituta u Osijeku, Pedagoškoga 

fakulteta u Osijeku, Instituta za šećernu repu u Osijeku, 

Voćnoga rasadnika u Osijeku, Fakulteta građevinskih 

znanosti u Osijeku, Poljoprivrednoga fakulteta u Zemunu 

i Fakulteta poljoprivrednih znanosti u Zagrebu. 

Godine 2000. obilježena je 40. obljetnica postojanja i 

djelovanja Poljoprivrednoga fakulteta Sveučilišta Josipa 

Jurja Strossmayera u Osijeku, kojom je prigodom izdana 

monografija “40. obljetnica Poljoprivrednog fakulteta u 

Osijeku“ (gl. ur. Mladen Jurišić, Osijek, 2000.). 

U prigodi obilježavanja 45 godina rada, 2005. godine izdan je 

„Informator Poljoprivrednog fakulteta„ (gl. ur. Sonja Jovanovac, 

Osijek, 2005.). U 2005. godini uposleno je bilo ukupno 164 


31



djelatnika, od kojih je njih 128 uključeno u znanstvenonastavni 

proces. U 45 godina postojanja Fakultet je 

osigurao kvalitetan nastavni i znanstveni kadar - 67 

doktora i 26 magistara znanosti. Fakultet je imao 25 

redovitih i 19 izvanrednih profesora te 18 docenata. 

Fakultet u tom razdoblju bilježi relativno veliki porast u 

broju mladih djelatnika uključenih u znanstveno-nastavne 

aktivnosti. U 2005. godini Fakultet broji 40 mladih 

asistenata, među kojima su 22 znanstvena novaka. Ta 

brojka govori u prilog tome da se na Fakultetu vodi skrb 

za njegovim znanstvenim i nastavnim podmlatkom. Na 

Fakultetu su tada bile organizirane sljedeće organizacijske 

jedinice: 

Zavod za agroekologiju 

predstojnica prof.dr.sc. Blaženka Bertić 

Zavod za agroekonomiku 

predstojnica doc.dr.sc. Jadranka Deže 

Zavod za bilinogojstvo 

predstojnik prof.dr.sc. Ivan Jurić 

Zavod za kemiju 

predstojnik prof.dr.sc. Dragan Amić 

Zavod za mehanizaciju u poljoprivredi 

predstojnik prof.dr.sc. Đuro Banaj 

Zavod za stočarstvo 

predstojnik prof.dr.sc. Matija Domaćinović 

Zavod za zaštitu bilja 

predstojnica prof.dr.sc. Marija Ivezić 

Zavod za zootehniku 

predstojnica prof.dr.sc. Sonja Jovanovac 

Zajedničke službe 

voditeljica Biserka Stanisavljević, dipl.iur. 






Dekani i prodekani od 1960. do 2010. godine 

1960./61. – 1961./62. dr. Gojko Pivar dr. Zvonimir Mađarić 

1962./63. – 1963./64. Mato Stojanović dr. Gojko Pivar 

1964./65. – 1965./66. dr. Miljenko Brinzej Mato Stojanović 

1966./67. – 1967./68. dr. Miljenko Brinzej Josip Mundweil 

1968./69. – 1969./70. Marijan Krivošić dr. Miljenko Brinzej 

1970./71. – 1971./72. Marijan Krivošić Josip Mundweil 

1972./73. – 1973./74. dr. Božo Sabljić Marijan Krivošić 

1974./75. – 1975./76. dr. Borislav Todorčić Marijan Krivošić 

1976./77. – 1977./78. dr. Borislav Todorčić 

dr. Robert Kurbel 

Branko Kalajdžić - student 

Ivan Maričić 

1978./79. – 1979./80. dr. Miljenko Brinzej 

dr. Ivan Mušac 

dr. Zdravko Laktić 

1980./81. – 1981./82. dr. Miroljub Dimitrijević 

dr. Gordana Kralik 

mr. Blaženka Dimić 

dr. Dragutin Kalinović 

1982./83. – 1983./84. dr. Antun Petričević 

dr. Mira Knežević 

dr. Branko Berić 

Petar Dimić 

1984./85. dr. Dragutin Kalinović Petar Dimić, dipl.ing. 

1985./86. dr. Gordana Kralik Petar Dimić, dipl.ing 

1986./87. – 1987./88. dr. Gordana Kralik 

mr. Blaženka Dimić 

dr. Borislav Todorčić* 

1988./89. – 1990./91. dr. Marija Ivezić 

dr. Mate Vujčić (1988./1989. - 1989./1990.) 

dr. Dušan Brkić (1990./1991.) 

dr. Željko Bukvić* 

1991./92. – 1992./93. dr. Ivan Knežević 

dr. Vladimir Vukadinović 

dr. Blaženka Bertić 

dr. Dušan Brkić 

1993./94. – 1994./95. dr. Zdenko Steiner 

dr. Draženka Jurković 

dr. Željko Bukvić 


1995./96. – 1996./97. dr. Zdenko Steiner 

dr. Vlado Kovačević 



1997./98. – 1998./99. dr. Željko Bukvić 

dr. Vlado Kovačević 

dr. Ivan Jurić 

dr. Mate Vujčić 

dr. Rudolf Emert 

1999./00. – 2000./01. dr. Željko Bukvić 

dr. Blaženka Bertić 

dr. Ivan Jurić 

dr. Mate Vujčić 


2001./02. – 2002./03. dr. Rudolf Emert 

dr. Vlado Guberac 

dr. Mirko Stjepanović 

dr. Tomislav Jurić 


2003./04. – 2004./05. dr. Rudolf Emert 


dr. Sonja Marić 


2005./06. – 2006./07. 

2007./08. – 2008./09. 

2009./10. – 2012./13. 

* direktor Fakulteta 




dr. Zdenko Lončarić 

dr. Sonja Marić 

dr. Darko Kiš 


33



dr. Gojko Pivar 

Mato Stojanović, dipl.ing. 

dr. Miljenko Brinzej 

Marijan Krivošić, dipl.ing. 

1960.-1962. 

1962.-1964. 

1964.-1968., 1978.-1980. 

1968.-1972. 

dr. Božo Sabljić 

dr. Borislav Todorčić 

dr. Miroljub Dimitrijević 

dr. Antun Petričević 

1972.-1974. 

1976.-1978. 

1980.-1982. 

1982.-1984. 

dr. Dragutin Kalinović 

dr. Gordana Kralik 

dr. Marija Ivezić 

dr. Ivan Knežević 

1984.-1985. 

1985.-1988. 

1988.-1991. 

1991.-1993. 

dr. Zdenko Steiner 




1993.-1995. 

1997.-2001. 

2001.-2005. 

2005.- 



Dekanski lanac do 2001. 

godine 

Današnji dekanski lanac 


35





Ustroj i djelatnici - danas 

Poljoprivredni fakultet je znanstveno-nastavna sastavnica 

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Registriran 

je u Trgovačkome sudu u Osijeku Rješenjem 28. listopada 

1996. godine prema Zakonu o visokim učilištima (NN 59/96). 

Kao ovlaštena osoba za zastupanje i predstavljanje Fakulteta 

registriran je dekan. 

Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u 

Osijeku upisan je u Upisnik Ministarstva znanosti i tehnologije 

kao znanstveno-istraživačka pravna osoba Rješenjem 24. rujna 

2002. godine. 

Znanstvena i nastavna djelatnost odvija se u skladu sa Statutom 

Fakulteta, Statutom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u 

Osijeku, koji su usklađeni s važećim Zakonom o znanstvenoj 

djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 

174/04). Fakultetsko vijeće je na 5. redovitoj sjednici održanoj 20. 

veljače 2008. godine donijelo Odluku o izmjenama i dopunama 

Statuta Poljoprivrednoga fakulteta koje su usklađene sa Zakonom 

o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i 

visokom obrazovanju (NN 46/07.) 

Prostor i oprema 

Poljoprivredni fakultet svoju znanstvenu i nastavnu djelatnost 

obavlja u Tvrđi, na Trgu Sv. Trojstva 3, u kojoj je smješten i rektorat 

Sveučilišta. Zajedno s fakultetskom zgradom u Genscherovoj 

16 u Vinkovcima, Poljoprivredni fakultet raspolaže s ukupnim 

prostorom veličine 9 000 četvornih metara. Smještaj Fakulteta 

u Tvrđi datira od 1995. godine i privremenoga je karaktera. U 

2008. godini započela je izgradnja nove zgrade Fakulteta. Na 

novoj će lokaciji Fakultet imati na raspolaganju 18.939 četvornih 

Organizacija (ustrojstvo) fakulteta 

37



metara suvremeno uređenoga 

znanstveno-nastavnoga prostora, 

sa svom pratećom infrastrukturom, 

po uzoru na moderna europska 

visoka učilišta. 

Unutar prostora na Trgu Svetoga 

Trojstva 3 u Osijeku odvija se 

nastavna djelatnost sveučilišnoga 

preddiplomskoga, diplomskoga 

i poslijediplomskoga studija, 

znanstvena i stručna djelatnost, 

studentske aktivnosti, izdavačka 

i knjižničarska djelatnost te opći 

poslovi. Na tom se prostoru nalazi 8 predavaonica, 10 laboratorija, 

6 praktikuma, dekanat i vijećnica, prostori zajedničkih službi 

(računovodstvo, tajništvo, knjižnica, studentske službe, radionica) 

te kabineti nastavnog osoblja. Od 2004. godine vijećnica i sve 

predavaonice opremljene su LCD projektorima. 

Mora se konstatirati da je Fakultet na lokaciji u 

Osijeku limitiran brojem i veličinom pojedinih 

prostora, posebice praktikuma i laboratorija 

te predavaonica i pokušališta. Od akademske 

2005./2006., kada se započelo s paralelnim odvijanjem 

nastave po starom i novom, odnosno bolonjskome 

programu, skučenost prostora osobito je izražena, 

zbog kojega je otežano izvođenje nastave, posebice 

na prvoj godini preddiplomskoga studija. 

Na lokaciji u Vinkovcima odvijaju se stručni 

studiji. U glavnoj su zgradi veličine 2.097 četvornih 

metara smještene 4 predavaonice, 5 laboratorija, 

informatička učionica, 15 kabineta za nastavno 

osoblje, vijećnica, knjižnica, studentska služba, 

prostorije za prodekana, studentsku službu, 

administrativno osoblje, studentsku organizaciju te 

prostorije za djelatnike na održavanju. Također su 

na raspolaganju 3 praktikuma i hala za smještaj poljoprivredne 

mehanizacije. Od 2004. godine sve su predavaonice opremljene 

LCD projektorima. 

Postavljanje kamena 

temeljca za izgradnju nove 

zgrade Fakulteta 28. svibnja 

2008. 

Povelja ugrađena u 

kamen temeljac novoga 


38 Organization (structure) of the Faculty


Upravljanje 

Upravljanje Poljoprivrednim fakultetom temelji se na odredbama 

Zakona o ustanovama, Zakona o visokim učilištima, Statuta 

Sveučilišta te Statuta Poljoprivrednoga fakulteta. Čelnik ustanove 

je dekan, kojega izabire Fakultetsko vijeće za razdoblje od četiri 

godine, a za mandatno razdoblje 2009.-2013. dužnost dekana 

obavlja prof.dr.sc. Vlado Guberac, koji je ponovno izabran nakon 

prethodna dva dvogodišnja mandata. 

U radu mu pomažu sljedeći prodekani: prof.dr.sc. Tomislav Jurić 

– prodekan za nastavu, prof.dr.sc. Zdenko Lončarić – prodekan za 

znanost, prof.dr.sc. Sonja Marić – prodekanica za međunarodnu 

suradnju i opće poslove, te prof.dr.sc. Darko Kiš – prodekan za 

nastavu i suradnju na stručnome studiju. 

Dužnost tajnice Fakulteta obavlja Biserka Stanisavljević, dipl. 

iur. Dekan, prodekani i tajnica predstavljaju Ured dekana. 

Stručni kolegij Fakulteta predstavljaju dekan i prodekani, tajnica 

fakulteta i svi predstojnici zavoda. Po potrebi, na Stručni kolegij 

pozivaju se i ostali djelatnici Fakulteta. Sjednicama Stručnoga 

kolegija predsjedava dekan. 

Fakultetsko vijeće 

Stručno tijelo Poljoprivrednoga fakulteta predstavlja Fakultetsko 

vijeće. Prema Statutu Poljoprivrednoga fakulteta, u sastav 

Fakultetskoga vijeća ulaze svi redoviti i izvanredni profesori, 

docenti te izabrani predstavnici predavača, asistenata i studenata. 

U akademskoj 2009./2010. godini dana 15. srpnja 2010. godine na 

popisu su bila 94 člana Fakultetskoga vijeća. Sastav Fakultetskoga 

vijeća bio je sljedeći: 50 redovitih i 16 izvanrednih profesora, 18 

docenata, 2 predstavnika nastavnika (predavača), 3 predstavnika 

suradnika u nastavi (asistenata) i 5 predstavnika studenata. 

Sjednice Fakultetskoga vijeća održavaju se, u pravilu, redovito 

jednom mjesečno, a po potrebi se organiziraju izvanredne 

sjednice. Sjednice Fakultetskog vijeća vodi dekan. 


39



Članovi Fakultetskoga vijeća na dan 

15. srpnja 2010. 

Redoviti profesori: 

dr.sc. Dragan Amić, dr.sc. Manda Antunović, dr.sc. Zvonko 

Antunović, dr.sc. Đuro Banaj, dr.sc. Milutin Bede, dr.sc. 

Blaženka Bertić, dr.sc. Ivan Bogut, dr.sc. Gordana Bukvić, dr.sc. 

Željko Bukvić, dr.sc. Jasenka Ćosić, dr.sc. Matija Domaćinović, 

dr.sc. Rudolf Emert, dr.sc. Vlado Guberac, dr.sc. Dražen Horvat, 

dr.sc. Marija Ivezić, dr.sc. Sonja Jovanovac, dr.sc.Tomislav Jurić, 

dr.sc. Draženka Jurković, dr.sc. Mladen Jurišić, dr.sc. Irma 

Kalinović, dr.sc. Jozo Kanisek, dr.sc. Ivan Knežević, dr.sc. Mira 

Knežević, dr.sc. Davor Kralik, dr.sc. Gordana Kralik, dr.sc. 

Vlado Kovačević, dr.sc. Andrija Kristek, dr.sc. Suzana Kristek, 

dr.sc. Goran Kušec, dr.sc. Zdenko Lončarić, dr.sc. Stjepan Mađar, 

dr.sc. Sonja Marić, dr.sc. Zlata Milaković, dr.sc. Anđelko Opačak, 

dr.sc. Nada Parađiković, dr.sc. Božidar Petrač, dr.sc. Emilija 

Raspudić, dr.sc. Đuro Senčić, dr.sc. Zdenko Steiner, dr.sc. Mirko 

Stjepanović, dr.sc. Davor Šamota, dr.sc. Edita Štefanić, dr.sc. 

Ivan Štefanić, dr.sc. Luka Šumanovac, dr.sc. Tihana Teklić, dr.sc. 

Zdravko Tolušić, dr.sc. Zvonimir Tucak, dr.sc. Mate Vujčić, dr.sc. 

Vladimir Vukadinović i dr.sc. Ivan Žugec. 

Izvanredni profesori: 

dr.sc. Boris Antunović, dr.sc. Mirjana Baban, dr.sc. Mirjana 

Brmež, dr.sc. Jadranka Deže, dr.sc. Tihomir Florijančić, dr.sc. 

Goran Heffer, dr.sc. Danijel Jug, dr.sc. Darko Kiš, dr.sc. Pero 

Mijić, dr.sc. Zlatko Puškadija, dr.sc. Domagoj Rastija, dr.sc. 

Vlatka Rozman, dr.sc. Bojan Stipešević, dr.sc. Jasna Šoštarić, dr.sc. 

Marcela Šperanda i dr.sc. Krunoslav Zmaić. 

Docenti: 

dr.sc. Pavo Baličević, dr.sc. Renata Baličević, dr.sc. Drago 

Bešlo, dr.sc. Vesna Gantner, dr.sc. Irena Jug, dr.sc. Ružica 

Lončarić, dr.sc. Siniša Ozimec, dr.sc. Ljubica Ranogajec, dr.sc. 

Irena Rapčan, dr.sc. Mirta Rastija, dr.sc. Vesna Rastija, dr.sc. 

Aleksandar Stanisavljević, dr.sc. Zvonimir Steiner, dr.sc. Tihana 

Sudarić, dr.sc. Zoran Škrtić, dr.sc. Snježana Tolić, dr.sc. Karolina 

Vrandečić i dr.sc. Vesna Vukadinović. 



Predstavnici nastavnika: 

Anica Perković, prof., viši predavač, i Alka Turalija, dipl.ing., 

predavač. 

Predstavnici suradnika (asistenata): 

mr.sc. Drago Kraljević, Sonja Petrović, dipl.ing. i Ivan Plaščak, 

dipl.ing. 

Predstavnici studenata: 

Željka Bronić, Antun Marošević, Domagoj Mikulić, Marko Nekić 

i Mario Vargović. 

Povjerenstva i odbori Fakultetskoga vijeća 

U obavljanju stručnih poslova Fakultetskome vijeću pomažu 

odbori i povjerenstva, koje za dvogodišnje mandatno razdoblje 

imenuje Fakultetsko vijeće. Odlukom Fakultetskoga vijeća za 

mandatno razdoblje 2009./2011. imenovani su sljedeći članovi 

povjerenstava i odbora: 

Povjerenstvo za nastavu 

1. prof.dr.sc. Tomislav Jurić – predsjednik 

2. prof.dr.sc. Mira Knežević – član 

3. prof.dr.sc. Sonja Jovanovac – član 

4. prof.dr.sc. Zvonko Antunović – član 

5. prof.dr.sc. Gordana Bukvić – član 

6. prof.dr.sc. Dražen Horvat – član 

7. prof.dr.sc. Zdravko Tolušić – član 

8. prof.dr.sc. Darko Kiš – član 

9. prof.dr.sc. Tihana Teklić – član 

10. Biserka Stanisavljević, dipl.iur. – član 

Povjerenstvo za diplomske ispite 

1. prof.dr.sc. Jasna Šoštarić – predsjednica 

2. prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić – član 

3. prof.dr.sc. Pero Mijić – član 

4. doc.dr.sc. Irena Rapčan – član 

Povjerenstvo za poslijediplomske studije 

1. prof.dr.sc.Zdenko Lončarić – predsjednik 



41



3. prof.dr.sc. Jadranka Deže – član 

4. prof.dr.sc. Draženka Jurković – član 

5. prof.dr.sc. Zdenko Steiner – član 

6. prof.dr.sc. Željko Bukvić – član 

7. prof.dr.sc. Tihomir Florijančić – član 

8. prof.dr.sc. Gordana Kralik – član 

9. prof.dr.sc. Vlado Guberac – član 

10. prof.dr.sc. Marija Ivezić – član 

11. prof.dr.sc. Đuro Senčić – član 

12. prof.dr.sc. Goran Kušec – član 

13. prof.dr.sc. Blaženka Bertić – član 


Povjerenstvo za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbore u nastavna 

zvanja 

1. prof.dr.sc. Ivan Knežević – predsjednik 

2. prof.dr.sc. Irma Kalinović – član 


4. prof.dr.sc. Mate Vujčić – član 

5. prof.dr.sc. Đuro Senčić – član 


Odbor za izdavačku djelatnost 

1. prof.dr.sc. Tihomir Florijančić – predsjednik 

2. prof.dr.sc. Zlatko Puškadija – član 

3. prof.dr.sc. Vlatka Rozman – član 

4. prof.dr.sc. Mladen Jurišić – član 

5. Josipa Vrbanić, dipl.ing. – član 

6. Ras Lužaić, dipl.ing. – član 

Povjerenstvo za opća akta 

1. prof.dr.sc. Sonja Marić – predsjednica 

2. prof.dr.sc. Anđelko Opačak – član 




Etičko povjerenstvo 

1. prof.dr.sc. Manda Antunović – predsjednica 


3. Zoran Semialjac, dipl.ing. – član 

4. Danijela Samac, dipl.ing. – član 

5. Antonela Markulj, studentica – član 



Povjerenstvo za praćenje Bolonjskoga procesa 

Sveučilišni preddiplomski studij 

1. prof.dr.sc. Tomislav Jurić – predsjednik 

2. prof.dr.sc. Zlatko Puškadija – član 

3. prof.dr.sc. Jasenka Ćosić – član 

4. prof.dr.sc. Mirjana Baban – član 

5. Ema Predrijevac, studentica – član 

6. Antun Marošević, student – član 

7. Zdenka Jelač, studentica – član 

Stručni studij 

1. prof.dr.sc. Darko Kiš – predsjednik 

2. mr.sc. Ivan Menđušić – član 

3. mr.sc. Petar Lukač – član 

4. mr.sc. Dario Knežević – član 

5. Marina Debak, studentica – član 

6. Danijela Tomašić, studentica – član 

7. Nikola Pfaff, student - član 

Osim navedenih odbora i povjerenstava, koja u pravilu imaju 

dvogodišnji mandat, Fakultetsko vijeće prema potrebi donosi 

odluke o imenovanju i drugih stručnih povjerenstava, vezanih za 

razredbeni postupak, izbore nastavnih i znanstvenih djelatnika 

pri napredovanju u zvanju, ocjene i obrane magistarskih i 

doktorskih radova, uredništva časopisa “Poljoprivreda” i dr. 

Unutarnje ustrojstvo 

Na temelju članka 11. Statuta Poljoprivrednoga fakulteta, 

njegove ustrojbene jedinice su: zavodi, katedre, laboratoriji, 

radionice, pokušališta i tajništvo. Zavod je temeljna ustrojbena 

jedinica Fakulteta za izvođenje nastavnoga, znanstvenoistraživačkoga 

i stručnoga rada. Taj se ustroj temelji na članku 

13. Statuta Sveučilišta J.J. Strossmayera, prema kojemu zavod 

kao ustrojbena jedinica mora imati najmanje 7 zaposlenika, od 

kojih najmanje 3 moraju biti u znanstveno-nastavnome zvanju. 

Katedru čine najmanje 4 zaposlenika, od kojih najmanje 2 moraju 

biti u znanstveno-nastavnome zvanju, a laboratorij se ustrojava 

s najmanje 3 zaposlenika. Na dan 15. srpnja 2010. godine na 


43



Fakultetu je ustrojeno jedanaest zavoda s pripadajućim katedrama 

i laboratorijima, jedna samostalna katedra te tajništvo kao 

ustrojbena jedinica s pet odjeljaka za obavljanje administrativnostručnih, 

tehničkih i pomoćnih poslova (tzv. zajedničkih poslova). 

Zavodi i katedre u akademskoj 2009./2010. 

godini na dan 15. srpnja 2010. 

I. 

ZAVOD ZA AGROEKOLOGIJU 

predstojnik: prof.dr.sc. Zdenko Lončarić 

zamjenik predstojnika: prof.dr.sc. Domagoj Rastija 

Katedra za fiziologiju i ishranu bilja 

predsjednica: prof.dr.sc. Tihana Teklić 

članovi: prof.dr.sc. Zdenko Lončarić 

dr.sc. Brigita Popović 

dr.sc. Krunoslav Karalić 

Miroslav Lisjak, dipl. ing. 

Meri Engler, dipl. ing. 

Marija Špoljarević, prof. 

Darko Kerovec, dipl. ing. 

Katedra za pedologiju i primijenjenu mikrobiologiju 

predsjednik: prof.dr.sc. Domagoj Rastija 

članovi: prof.dr.sc. Suzana Kristek 

Dragana Kocevski, dipl. ing. 

Zoran Semialjac, dipl. ing. 

Vladimir Zebec, dipl. ing. 

Katica Klešić 



II. 

ZAVOD ZA AGROEKONOMIKU 

predstojnik: prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić 

zamjenica predstojnika: doc.dr.sc. Ružica Lončarić 

Katedra za agroekonomiku 

predsjednica: doc.dr.sc. Tihana Sudarić 

članovi: prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić 

doc.dr.sc. Snježana Tolić 

prof.dr.sc. Božidar Petrač 

Katedra za management 

predsjednik: prof.dr.sc. Jozo Kanisek 

članovi: prof.dr.sc. Jadranka Deže 

doc.dr.sc. Ljubica Ranogajec 

mr.sc. Davorin Turkalj 

mr.sc. Jelena Kristić 

Ana Crnčan, dipl. ing. 

Katedra za tržište i financije 

predsjednik: prof.dr.sc. Zdravko Tolušić 

članovi: prof.dr.sc. Ivan Štefanić 

doc.dr.sc. Ružica Lončarić 

mr.sc. Martin Takalić 

mr.sc. Igor Kralik 


45



III. 

ZAVOD ZA KEMIJU, BIOLOGIJU I FIZIKU TLA 

predstojnica: prof.dr.sc. Zlata Milaković 

zamjenica predstojnice: doc.dr.sc. Vesna Vukadinović 

Katedra za ishranu bilja i fertilizaciju 

predsjednica: prof.dr.sc. Blaženka Bertić 

članovi: prof.dr.sc. Vladimir Vukadinović 

doc.dr.sc. Irena Jug 

Boris Đurđević, dipl. ing. 

Larisa Bertić 

Katedra za mikrobiologiju i zemljišne resurse 

predsjednica: doc.dr.sc. Vesna Vukadinović 

članovi: prof.dr.sc. Zlata Milaković 

dr.sc. Gabriella Kanižai Šarić 

Helena Ristić 

IV. 

ZAVOD ZA BILINOGOJSTVO 

predstojnik: prof.dr.sc. Andrija Kristek 

zamjenica predstojnika: prof.dr.sc. Jasna Šoštarić 

Katedra za žitarice i industrijsko bilje 

predsjednik: prof.dr.sc. Vlado Kovačević 

članovi: prof.dr.sc. Manda Antunović 

prof.dr.sc. Andrija Kristek 

doc.dr.sc. Mirta Rastija 

Dario Iljkić, dipl. ing. 



Katedra za krmno bilje 

predsjednica: prof.dr.sc. Gordana Bukvić 

članovi: prof.dr.sc. Mirko Stjepanović 

Ranko Gantner, dipl.ing. 

Natalija Bestvina, dipl.ing. 

Katedra za opću proizvodnju bilja i poljoprivredne melioracije 

predsjednik: prof.dr.sc. Ivan Žugec 

članovi: prof.dr.sc. Stjepan Madjar 

prof.dr.sc. Jasna Šoštarić 

prof.dr.sc. Danijel Jug 

prof.dr.sc. Bojan Stipešević 

Miro Stošić, dipl.ing. 

Bojana Brozović, dipl. ing. 

Monika Marković, dipl. ing. 

Katedra za agrikulturu i hortikulturu 

predsjednica: Alka Turalija, dipl.ing., predavač 

članovi: prof.dr.sc. Nada Parađiković 

doc.dr.sc. Aleksandar Stanisavljević 

mr.sc. Mirko Puljko, viši predavač 

mr.sc. Vladimir Jukić, viši predavač, 

Mato Drenjančević, dipl.ing. 

Ivan Kelava, dipl.ing. 

Tomislav Vinković, dipl.ing. 


47



Katedra za genetiku, oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo 

predsjednik: prof.dr.sc. Milutin Bede 

članovi: prof.dr.sc. Vlado Guberac 

prof.dr.sc. Sonja Marić 

Sonja Petrović, dipl.ing. 

Željka Greger, dipl.ing. 

Marija Guberac 

Mara Šubarić 

V. 

ZAVOD ZA MEHANIZACIJU 

predstojnik: prof.dr.sc.Đuro Banaj 

zamjenik predstojnika: doc.dr.sc. Irena Rapčan 

Katedra za mehanizaciju biljne proizvodnje 

predsjednik: prof.dr.sc. Đuro Banaj 

članovi: mr.sc. Ivan Menđušić, viši predavač 

Vjekoslav Tadić, dipl.ing. 

Željka Banaj, ing. 

Katedra za strojeve i uređaje u ratarstvu i vrtlarstvu 

predsjednik: prof.dr.sc. Luka Šumanovac 

članovi: prof.dr.sc. Darko Kiš 

mr.sc. Petar Lukač, viši predavač 

mr.sc. Dario Knežević 

Katedra za agrotehniku i preciznu poljoprivredu 

predsjednik: prof.dr.sc. Mladen Jurišić 

članovi: doc.dr.sc. Irena Rapčan 

mr.sc. Miroslav Dadić, viši predavač 

Darija Galić-Subašić, dipl.ing. 

Ivanka Vlaketić 



VI. 

ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU TEHNIKU 

predstojnik: prof.dr.sc. Goran Heffer 

Katedra za motore, održavanje i eksploataciju 

predsjednik: prof.dr.sc. Tomislav Jurić 

članovi: prof.dr.sc. Rudolf Emert 

mr.sc. Drago Kraljević 

Ivan Plaščak, dipl.ing. 

Katedra za poljoprivredno strojarstvo 

predsjednik: prof.dr.sc. Mate Vujčić 

članovi: prof.dr.sc. Goran Heffer 

doc.dr.sc. Pavo Baličević 

mr.sc. Tomislav Pandurović 

VII. 

ZAVOD ZA LOVSTVO, RIBARSTVO I PČELARSTVO 

predstojnik: prof.dr.sc. Anđelko Opačak 

zamjenik predstojnika: prof.dr.sc. Zlatko Puškadija 

Katedra za pčelarstvo, zoologiju i zaštitu prirode 

predsjednik: prof.dr.sc. Zlatko Puškadija 

članovi: prof.dr.sc. Zvonimir Tucak 

doc.dr.sc. Siniša Ozimec 

Ras Lužaić, dipl.ing. 

Karolina Tucak 


49



Katedra za lovstvo, ribarstvo i ekologiju 

predsjednik: prof.dr.sc. Tihomir Florijančić 

članovi: prof.dr.sc. Anđelko Opačak 

mr.sc. Ivica Bošković 

Dinko Jelkić, dipl.ing. 

VIII. 

ZAVOD ZA SPECIJALNU ZOOTEHNIKU 

predstojnik: prof.dr.sc. Goran Kušec 

zamjenik predstojnika: prof.dr.sc. Ivan Bogut 

Katedra za opću i specijalnu zootehniku 

predsjednica: prof.dr.sc.dr.h.c. Gordana Kralik 

članovi: prof.dr.sc. Sonja Jovanovac 

doc.dr.sc. Zoran Škrtić 

doc.dr.sc. Vesna Gantner 

mr.sc. Vladimir Margeta 

mr.sc. Zlata Kralik 

mr.sc. Dalida Galović 

Nikola Raguž, dipl.ing. 

Danica Hanžek, dipl.ing. 

Manuela Grčević, dipl. ing. 

Katedra za animalne proizvode 

predsjednik: prof.dr.sc. Ivan Bogut 

članovi: prof.dr.sc. Goran Kušec 

mr.sc. Zlata Maltar 

Ivona Đurkin, dipl.ing. 

Žarko Radišić, dipl.ing. 

Boris Lukić, dipl.ing. 

50 Organization (structure) of the Faculty


IX. 

ZAVOD ZA STOČARSTVO 

predstojnik: prof.dr.sc. Zvonko Antunović 

zamjenica predstojnika: prof.dr.sc. Marcela Šperanda 

Katedra za hranidbu, fiziologiju i anatomiju domaćih životinja 

predsjednik: prof.dr.sc. Zdenko Steiner 

članovi: prof.dr.sc. Matija Domaćinović 

prof.dr.sc. Marcela Šperanda 

doc.dr.sc. Zvonimir Steiner 

Mislav Đidara, dr.vet.med. 

Ivana Klarić, dipl.ing. 

Katedra za mehanizaciju i zdravstvenu zaštitu u stočarstvu 

predsjednik: prof.dr.sc. Davor Kralik 

članovi: prof.dr.sc. Željko Bukvić 

prof.dr.sc. Boris Antunović 

Daria Jovičić, dipl. ing. 

Branka Bede 

Katedra za stočarstvo i ekološko stočarstvo 

predsjednik: prof.dr.sc. Đuro Senčić 

članovi: prof.dr.sc. Zvonko Antunović 

Danijela Samac, dipl.ing. 

Josip Novoselec, dipl.ing. 

Katedra za govedarstvo i konjogojstvo 

predsjednik: prof.dr.sc. Ivan Knežević 

članovi: prof.dr.sc. Pero Mijić 

prof.dr.sc. Mirjana Baban 

Maja Sakač, dipl.ing. 

Tina Bobić, dipl.ing. 


51



X. 

ZAVOD ZA ZAŠTITU BILJA 

predstojnica: prof.dr.sc. Emilija Raspudić 

zamjenica predstojnice: prof.dr.sc. Marija Ivezić 

Katedra za agrobotaniku i fitofarmaciju 

predsjednica: prof.dr.sc. Mira Knežević 

članovi: prof.dr.sc. Davor Šamota 

prof.dr.sc. Edita Štefanić 

doc.dr.sc. Renata Baličević 

mr.sc. Stjepan Pančić 

Sanda Rašić, dipl.ing. 

Ivan Gregić, dipl.ing. 

Silvija Buhin 

Katedra za entomologiju i nematologiju 

predsjednica: prof.dr.sc. Marija Ivezić 

članovi: prof.dr.sc. Emilija Raspudić 

prof.dr.sc. Mirjana Brmež 

dr.sc. Ivana Majić 

Ankica Sarajlić, dipl.ing. 

Vera Zujić, ing. 

Katedra za fitopatologiju 

predsjednica: prof.dr.sc. Jasenka Ćosić 

članovi: prof.dr.sc. Draženka Jurković 

doc.dr.sc. Karolina Vrandečić 

Jelena Poštić, dipl.ing. 

Rajka Latković, dipl.ing. 



Katedra za uskladištenje i tehnologiju ratarskih proizvoda 

predsjednica: prof.dr.sc. Vlatka Rozman 

članovi: prof.dr.sc. Irma Kalinović 

Anita Liška, dipl.ing. 

Nikola Puškarić 

XI. 

ZAVOD ZA KEMIJU 

predstojnik: prof.dr.sc. Dragan Amić 

zamjenik predstojnika: doc.dr.sc. Drago Bešlo 

članovi: doc.dr.sc. Vesna Rastija 

Dejan Agić, prof. 

Laboratorij za kemiju 

voditeljica: Dušanka Davidović-Amić, dipl.ing. 

članovi: Dragica Grčić 

Branka Lončar 

Vladimir Štulac 

XII. 

KATEDRA ZA INFORMATIKU I STRANE JEZIKE 

predsjednica: Darija Kuharić, prof., viši predavač 

članovi: prof.dr.sc. Dražen Horvat 

Andrijana Eđed, dipl.ing. 

Anica Perković, prof., viši predavač 


53



XIII. 

TAJNIŠTVO 

Odjeljak općih i kadrovskih poslova 

Biserka Stanisavljević, dipl.iur., tajnica 

Danijel Berger 

Gorana Heffer 

Danijela Lijić 

Nataša Rigljan Stanisavljević 

Odjeljak za studente (studentska služba) Osijek i Vinkovci 

Mirjana Lukačević, voditeljica 

Anđelka Čolić 

Branka Kevo 

Blaženka Lederer 

Ružica Marković 

Ivanka Poštić 

Odjeljak računovodstveno-financijskih poslova 

Marko Arežina, dipl. oec., voditelj 

Aleksandra Bosnić-Jukić, oec. 

Aleksandra Hasenay 

Katarina Karlović, dipl. oec. 

Anka Keri 

Katica Mihić 

Verica Mijić, oec. 

Andrej Stošić 

Dubravko Trušćek, dipl.oec. 



Odjeljak knjižnica 

Josipa Vrbanić, dipl.ing., voditeljica 

Mirela Šetka 

Sara Teklić Ward, prof. i dipl.bibl. 

Ljilja Vučković-Vizentaner, prof. i dipl.bibl. 

Odjeljak tehničkih poslova i održavanje 

Željko Baran 

Ksenija Bereš 

Mara Driksler 

Amalija Hovanjec 

Kata Lucijanić 

Kaja Marić 

Vlado Marković 

Ivanka Nikolić 

Dragutin Opačić 

Davor Petrović 

Marica Petrović 

Katica Plazonja 

Ivan Rebekić 

Stjepan Ribarić 

Davor Šego 

Marija Šimić 

Marijana Štern 

Renata Vidaković 

Mirjana Vujeva 

Marija Zamečnik 

Marina Zveržina 


55



Broj i struktura djelatnika 

Dana 15. srpnja 2010. godine na Poljoprivrednome fakultetu bilo 

je uposleno 219 djelatnika. Od toga je 158 djelatnika bilo uključeno 

u znanstveno-nastavni proces, a 61 djelatnik u izvannastavne 

poslove. 

Struktura djelatnog osoblja prema obrazovnoj strukturi, odnosno 

stručnoj spremi, znanstvenome, nastavnome i stručnome zvanju 

Obrazovna struktura 

15. srpnja 2010. 

Broj % 

Doktori znanosti 88 40,2 

Magistri znanosti 18 8,2 

Visoka stručna sprema 40 18,3 

Viša stručna sprema 5 2,3 

Srednja stručna sprema 60 27,4 

Nekvalificirani djelatnici 8 3,6 

UKUPNO 219 100,0 

Struktura prema nastavnome, 

znanstvenome ili stručnome zvanju 

15. srpnja 2010. 

Broj % 

Redoviti profesori 50 22,8 

Izvanredni profesori 16 7,3 

Docenti 18 8,2 

Viši predavači 9 4,1 

Predavači 2 0,9 

Asistenti 28 12,8 

Znanstveni novaci 20 9,1 

Stručni suradnici 7 3,2 

Stručni savjetnici 5 2,3 

Tehnički suradnici u nastavi 19 8,7 

Tehničko osoblje (održavanje) 21 9,6 

Administrativno i računovodstveno 

osoblje 

24 11,0 

UKUPNO 219 100,0 



Abecedni popis djelatnika Poljoprivrednog 

fakulteta po ustrojbenim jedinicama na dan 

15. srpnja 2010. 

ZAVOD ZA AGROEKOLOGIJU 

1. Meri Engler, stručni savjetnik 

2. Krunoslav Karalić, znanstveni novak 

3. Darko Kerovec, tehnički suradnik 

4. Katica Klešić, tehnički suradnik 

5. Dragana Kocevski, znanstveni novak 

6. Suzana Kristek, redoviti profesor 

7. Miroslav Lisjak, asistent 

8. Zdenko Lončarić, redoviti profesor 

9. Brigita Popović, znanstveni novak 

10. Domagoj Rastija, izvanredni profesor 

11. Zoran Semialjac, tehnički suradnik 

12. Marija Špoljarević, stručni suradnik 

13. Tihana Teklić, redoviti profesor 

14. Vladimir Zebec, znanstveni novak 

ZAVOD ZA AGROEKONOMIKU 

1. Ana Crnčan, asistent 

2. Jadranka Deže, izvanredni profesor 

3. Jozo Kanisek, redoviti profesor 

4. Igor Kralik, asistent 

5. Jelena Kristić, asistent 

6. Ružica Lončarić, docent 

7. Božidar Petrač, redoviti profesor 

8. Ljubica Ranogajec, docent 

9. Tihana Sudarić, docent 

10. Ivan Štefanić, redoviti profesor 

11. Martin Takalić, asistent 

12. Snježana Tolić, docent 

13. Zdravko Tolušić, redoviti profesor 

14. Davorin Turkalj, asistent 

15. Krunoslav Zmaić, izvanredni profesor 


57



ZAVOD ZA BILINOGOJSTVO 

1. Manda Antunović, redoviti profesor 

2. Milutin Bede, redoviti profesor 

3. Natalija Bestvina, tehnički suradnik 

4. Bojana Brozović, znanstveni novak 

5. Gordana Bukvić, redoviti profesor 

6. Mato Drenjančević, asistent 

7. Ranko Gantner, znanstveni novak 

8. Željka Greger, tehnički suradnik 

9. Marija Guberac, tehnički suradnik 

10. Vlado Guberac, redoviti profesor 

11. Dario Iljkić, znanstveni novak 

12. Danijel Jug, izvanredni profesor 

13. Vladimir Jukić, predavač 

14. Ivan Kelava, asistent 

15. Vlado Kovačević, redoviti profesor 

16. Andrija Kristek, redoviti profesor 

17. Stjepan Mađar, redoviti profesor 

18. Sonja Marić, redoviti profesor 

19. Monika Marković, asistent 

20. Nada Parađiković, redoviti profesor 

21. Sonja Petrović, asistent 

22. Mirko Puljko, predavač 

23. Mirta Rastija, docent 

24. Aleksandar Stanisavljević, docent 

25. Bojan Stipešević, izvanredni profesor 

26. Mirko Stjepanović, redoviti profesor 

27. Miro Stošić, znanstveni novak 

28. Jasna Šoštarić, izvanredni profesor 

29. Mara Šubarić, tehnički suradnik 

30. Alka Turalija, predavač 

31. Tomislav Vinković, asistent 

32. Ivan Žugec, redoviti profesor 



ZAVOD ZA KEMIJU, BIOLOGIJU I FIZIKU TLA 

1. Blaženka Bertić, redoviti profesor 

2. Larisa Bertić, tehnički suradnik 

3. Boris Đurđević, asistent 

4. Irena Jug, docent 

5. Gabriella Kanižai Šarić, znanstveni novak 

6. Goran Kovačić, tehnički suradnik 

7. Zlata Milaković, redoviti profesor 

8. Helena Ristić, tehnički suradnik 

9. Vesna Vukadinović, docent 

10. Vladimir Vukadinović, redoviti profesor 

ZAVOD ZA LOVSTVO, RIBARSTVO I PČELARSTVO 

1. Ivica Bošković, asistent 

2. Tihomir Florijančić, izvanredni profesor 

3. Dinko Jelkić, asistent 

4. Ras Lužaić, stručni suradnik 

5. Anđelko Opačak, redoviti profesor 

6. Siniša Ozimec, docent 

7. Zlatko Puškadija, izvanredni profesor 

8. Karolina Tucak, tehnički suradnik 

9. Zvonimir Tucak, redoviti profesor 

ZAVOD ZA MEHANIZACIJU 

1. Đuro Banaj, redoviti profesor 

2. Željka Banaj, tehnički suradnik 

3. Miroslav Dadić, viši predavač 

4. Darija Galić-Subašić, stručni suradnik 

5. Mladen Jurišić, redoviti profesor 

6. Darko Kiš, izvanredni profesor 

7. Dario Knežević, asistent 

8. Petar Lukač, viši predavač 

9. Ivan Menđušić, viši predavač 


59



10. Irena Rapčan, docent 

11. Luka Šumanovac, redoviti profesor 

12. Vjekoslav Tadić, znanstveni novak 

13. Ivanka Vlaketić, tehnički suradnik 

ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU TEHNIKU 

1. Baličević Pavo, docent 

2. Rudolf Emert, redoviti profesor 

3. Goran Heffer, izvanredni profesor 

4. Tomislav Jurić, redoviti profesor 

5. Drago Kraljević, asistent 

6. Tomislav Pandurović, asistent 

7. Ivan Plaščak, znanstveni novak 

8. Mate Vujčić, redoviti profesor 

ZAVOD ZA SPECIJALNU ZOOTEHNIKU 

1. Ivan Bogut, redoviti profesor 

2. Ivona Đurkin, asistent 

3. Dalida Galović, asistent 

4. Vesna Gantner, docent 

5. Manuela Grčević, stručni suradnik 

6. Danica Hanžek, stručni savjetnik 

7. Sonja Jovanovac, redoviti pofesor 

8. Gordana Kralik, redoviti profesor 

9. Zlata Kralik, znanstveni novak 

10. Goran Kušec, redoviti profesor 

11. Boris Lukić, znanstveni novak 

12. Zlata Maltar, stručni savjetnik 

13. Vladimir Margeta, asistent 

14. Žarko Radišić, stručni suradnik 

15. Nikola Raguž, asistent 

16. Zoran Škrtić, docent 



ZAVOD ZA STOČARSTVO 

1. Boris Antunović, izvanredni profesor 

2. Zvonko Antunović, redoviti profesor 

3. Mirjana Baban, izvanredni profesor 

4. Branka Bede, tehnički suradnik 

5. Tina Bobić, asistent 

6. Željko Bukvić, redoviti profesor 

7. Matija Domaćinović, redoviti profesor 

8. Mislav Đidara, asistent 

9. Daria Jovičić, stručni suradnik 

10. Ivana Klarić, znanstveni novak 

11. Ivan Knežević, redoviti profesor 

12. Davor Kralik, redoviti profesor 

13. Pero Mijić, izvanredni profesor 

14. Josip Novoselec, znanstveni novak 

15. Maja Sakač, asistent 

16. Danijela Samac, asistent 

17. Đuro Senčić, redoviti profesor 

18. Zdenko Steiner, redoviti profesor 

19. Zvonimir Steiner, docent 

20. Marcela Šperanda, izvanredni profesor 

ZAVOD ZA ZAŠTITU BILJA 

1. Renata Baličević, docent 

2. Mirjana Brmež, izvanredni profesor 

3. Silvija Buhin, laborant 

4. Jasenka Ćosić, redoviti profesor 

5. Ivan Gregić, znanstveni novak 

6. Marija Ivezić, redoviti profesor 

7. Draženka Jurković, redoviti profesor 

8. Irma Kalinović, redoviti profesor 

9. Mira Knežević, redoviti profesor 

10. Rajka Latković, stručni savjetnik 


61



11. Anita Liška, znanstveni novak 

12. Ivana Majić, znanstveni novak 

13. Stjepan Pančić, stručni suradnik 

14. Jelena Poštić, znanstveni novak 

15. Nikola Puškarić, tehnički suradnik 

16. Emilija Raspudić, redoviti profesor 

17. Sanda Rašić, asistent 

18. Vlatka Rozman, izvanredni profesor 

19. Ankica Sarajlić, znanstveni novak 

20. Davor Šamota, redoviti profesor 

21. Edita Štefanić, redoviti profesor 

22. Karolina Vrandečić, docent 

23. Vera Zujić, viši tehnički suradnik 

ZAVOD ZA KEMIJU 

1. Dejan Agić, asistent 

2. Dragan Amić, redoviti profesor 

3. Dušanka Amić-Davidović, stručni savjetnik 

4. Drago Bešlo, docent 

5. Dragica Grčić, tehnički suradnik 

6. Branka Lončar, tehnički suradnik 

7. Vesna Rastija, docent 

8. Vladimir Štulac, laborant 

KATEDRA ZA INFORMATIKU I STRANE JEZIKE 

1. Andrijana Eđed, asistent 

2. Dražen Horvat, redoviti profesor 

3. Darija Kuharić, viši predavač 

4. Anica Perković, viši predavač 

USTROJBENA JEDINICA ZA TJELESNU I ZDRAVSTVENU 

KULTURU 

1. Krešimir Ižaković, viši predavač 

2. Mario Keškić, predavač 



TAJNIŠTVO 

Odjeljak općih i kadrovskih poslova 

1. Danijel Berger, dostavljač 

2. Gorana Heffer-Živić, administrativni referent 

3. Danijela Lijić, administrativni referent 

4. Nataša Rigljan-Stanisavljević, administrativni referent 

5. Biserka Stanisavljević, tajnica Fakulteta 

Odjeljak za studente (studentska služba) 

1. Anđelka Čolić, referent u studentskoj službi sveučilišnoga 

studija 

2. Branka Kevo, referent u studentskoj službi stručnoga 

studija 

3. Blaženka Lederer, referent u studentskoj službi sveučilišnoga 

studija 

4. Mirjana Lukačević, voditelj Odjeljka 

5. Ružica Marković, referent u studentskoj službi sveučilišnoga 

studija 

6. Ivanka Poštić, referent u studentskoj službi sveučilišnoga 

studija 

Odjeljak računovodstveno-financijskih poslova 

1. Marko Arežina, voditelj Odjeljka 

2. Aleksandra Bosnić-Jukić, računovodstveni referent 

3. Aleksandra Hasenay, računovodstveni referent 

4. Katarina Karlović, računovodstveni referent 

5. Anka Keri, računovodstveni referent 

6. Kata Mihić, računovodstveni referent 

7. Verica Mijić, računovodstveni referent 

8. Andrej Stošić, ekonom 

9. Dubravko Trušćek, planer-analitičar 


63



Odjeljak knjižnica 

1. Mirela Šetka, knjižničar 

2. Sara Teklić Ward, knjižničar 

3. Josipa Vrbanić, voditelj Odjeljka 

4. Ljilja Vučković-Vizentaner, knjižničar 

Odjeljak tehničkih poslova i održavanja 

1. Željko Baran, poslovi održavanja 

2. Ksenija Bereš, spremačica 

3. Mara Driksler, spremačica 

4. Amalija Hovanjec, spremačica 

5. Kata Lucijanić, spremačica 

6. Kaja Marić, spremačica 

7. Vlado Marković, domar 

8. Ivanka Nikolić, spremačica 

9. Dragutin Opačić, voditelj radionice III. 

10. Davor Petrović, voditelj radionice II. 

11. Marica Petrović, spremačica 

12. Katica Plazonja, spremačica 

13. Ivan Rebekić, tehnički suradnik 

14. Stjepan Ribarić, voditelj radionice I. 

15. Davor Šego, tehnički suradnik 

16. Marija Šimić, telefonist 

17. Marijana Štern, spremačica 

18. Renata Vidaković, spremačica 

19. Mirjana Vujeva, spremačica 

20. Marija Zamečnik, telefonist 

21. Marina Zveržina, spremačica 



Nastavna aktivnost 

Tijekom pedeset godina postojanja Poljoprivrednoga fakulteta 

veliki je broj aktivnosti vezan za provođenje i unapređenje 

nastavnoga procesa. Od izrade studijskih programa, 

promjena trajanja studija, preko promjena u smjerovima studija te 

promjena nastavnih planova pojedinih studija. Promjene su pratile 

razvoj poljoprivredne znanosti i proizvodnje u zemlji i svijetu. 

One odražavaju želju znanstveno-nastavnog osoblja Fakulteta za 

prilagodbom studijskih programa najnovijim spoznajama, kako 

bi studenti i budući stručnjaci dobili najnovije spoznaje i bili u 

potpunosti spremni za posao koji ih očekuje. 

Nastavne aktivnosti na Visokoj 

poljoprivrednoj školi 

Legitimacija prvoupisanoga 

studenta Fakulteta tadašnje 

Visoke poljoprivredne škole 

Na Poljoprivrednome fakultetu, 

tadašnjoj Visokoj poljoprivrednoj 

školi, redovna nastava započela je 21. 

listopada 1960. Nastava se odvijala na 

dva smjera – ratarskom i stočarskom, u 

trajanju od tri godine ili šest semestara s 

19 radnih tjedana. U zadnja tri semestra 

izvodila se proizvodna praksa u trajanju 

od četiri radna tjedna. Nastava je 

organizirana za redovne i izvanredne 

studente. Nastavni plan je sadržavao 29 

predmeta na ratarskome i 30 predmeta 

na stočarskome smjeru. U prvi semestar 

akademske godine 1960./61. bilo je 

upisano 88 redovnih i 146 izvanrednih studenata. Kandidati 

koji nisu imali odgovarajuću školsku spremu polagali su na 

prijamnom ispitu 5 predmeta po programu za gimnaziju. 


65



U akademskoj godini 1961./62. došlo je do 

izmjena u nastavnome planu u pogledu 

broja i sadržaja pojedinih predmeta. Na 

stočarskome smjeru ukinuti su predmeti 

Uzgoj šumskoga drveća u poljoprivredi, 

Fitopatologija i Entomologija. Uvedeni 

su novi predmeti: na stočarskome 

smjeru Uzgoj divljači, sa satnicom 2 + 1 

u četvrtom semestru, a na ratarskome 

smjeru predmeti Lovna privreda, sa 

satnicom 2 + 1 u četvrtome semestru 

i Uzgoj divljači sa satnicom 2 + 1 u 

trećemu semestru. Povećan je tjedni fond 

sati za sljedeće predmete: Matematiku 

na 4 + 2, Ishranu bilja na 2 + 2 i 3 + 2 sata, 

Posebno stočarstvo na 5 + 4, 3 + 2 i 4 + 3 sata, Veterinarstvo i 

zoohigijenu na 3 + 2 i 2 + 2 i Tehnologiju stočnih proizvoda na 4 

+ 2 i 2 + 1 sat. Predmet Proizvodnja krmnoga bilja promijenio je 

naziv u Proizvodnja i zaštita krmnoga bilja, ali je broj sati ostao 

nepromijenjen. Umjesto predmeta Politička ekonomija uveden 

je predmet Osnove društvenih nauka, sa satnicom u drugome 

semestru 3 + 1 i trećemu semestru 2 + 1. Usvojenim izmjenama 

smanjene su satnice predmeta na stočarskome smjeru: Pedologija 

na 2 + 0 i 2 + 2, Opće stočarstvo na 3 + 2 i 2 + 2 i Ishrana domaćih 

životinja na 3 + 3 i 3 + 2. 

Sljedeće izmjene nastavnih planova obavljene su u akademskoj 

godini 1964./65., s ciljem prilagode potrebama obrazovanja 

suvremenih stručnjaka za krupnu poljoprivrednu proizvodnju. 

Značajna promjena u nastavnome planu i programu provedena 

je u akademskoj godini 1969./70. kada je došlo do promjene u 

trajanju studija. Trogodišnji studij produžen je na četverogodišnji 

te je akademska godina 1969./70. započela po modelu 

četverogodišnjega studija u trajanju od osam semestara s 30 

radnih tjedana godišnje i 20 dana proizvodne prakse semestralno, 

u zadnja tri semestra. Raspored izvođenja proizvodne prakse 

bio je usklađen sa sezonskim poslovima u ratarstvu i s različito 

usmjerenim proizvodnjama pojedinih grana u stočarstvu. 

Sukladno tomu, izvršene su izmjene u nastavnome planu i 

programu. 

Indeks prvoupisanog 

studenta Fakulteta tadašnje 

Visoke poljoprivredne škole 

66 Educational activity


Nastavni plan ratarskoga smjera akademske godine 1960./61. 

Predmeti 

Tjedni broj sati po semestru 

1 2 3 4 5 6 

1. Anorganska kemija 3+2 - - - - - 

2. Organska kemija - 3+2 - - - - 

3. Biokemija 3+2 - - - - 

4. Pedologija 2+2 2+2 - - - - 

5. Mikrobiologija - 3+2 - - - - 

6. Agrobotanika 3+2 3+2 - - - 

7. Osnovi genetike s biometrikom 3+1 - - - - - 

8. Matematika 2+1 - - - - - 

9. Agrometeorologija 2+1 - - - - 

10. Osnove strojarstva i elektrotehnike 4+2 - - - - - 

11. Politička ekonomija 2+1 2-1 - - - - 

12. Predvojnička obuka 2+0 2+0 2+0 2+0 - - 

13. Proizvodnja krmnoga bilja - - - 3+2 - - 

14. Građevinarstvo u polj. - 2+1 - - - 

15. Uzgoj šum. drveća u polj. - - 2+1 - - - 

16. Kalkulacija i knjig. u polj. - - - - 2+2 - 

17. Ekonomika poljopr. - - - - 3+2 3+2 

18. Organizacija i uprava polj. pr. i rada - - - - 3+2 3+2 

19. Strani jezik — izborni predmet 2-0 2-0 2+0 2+0 - - 

20. Fitopatologija - - - 2+2 2+2 

21. Entomologija - - - - 2+2 2+2 

22. Ishrana bilja - - 2+2 2+2 - - 

23. Opće ratarstvo - - 4+2 2+2 - - 

24. Posebno ratarstvo - - - 3+2 3+2 3+2 

25. Poljopr. stroj. ured. i oprema - - 4+3 3+3 

26. Uređenje zemlj. s melioracijama i 

geodezija 

- - 3+2 3+2 - - 

27. Osnovi stoč. i ishrana stoke - - - - 3+2 

28. Tehnologija ratar, proizvod. - - - - - 3+2 

29. Oplemenjiv. bilja i sjemena - - - - 2+2 - 

Ukupno 25+12 20+11 21+11 21+13 17+14 19+14 


67



Nastavni plan stočarskoga smjera akademske godine 1960./61. 

Predmeti 

Tjedni broj sati po semestru 

1 2 3 4 5 6 

1. Anorganska kemija 3+2 - - - - - 

2. Organska kemija - 3+2 - - - - 

3. Biokemija - 3+2 - - - - 

4. Pedologija 2+2 2+2 - - - - 

5. Mikrobiologija - 3+2 - - - - 

6. Agrobotanika 3+2 3+2 - - - - 

7. Osnovi genetike sa biometr. 3+1 - - - - - 

8. Matematika 2+1 - - - - - 

9. Agrometeorologija 2+1 - - - - - 

10. Osnove stroj, i elektroteh. 4+2 - - - - - 

11. Politička ekonomija 2+1 2+1 m - - - 

12. Predvojnička obuka 2+0 2+0 2+0 2+0 - - 

13. Proizvodnja krmnog bilja - - - 3+2 - 

14. Građevinarstvo u polj. - - 2+1 - - - 

15. Uzgoj šum. drveća u polj. - - 2+1 - - - 

16. Kalkulacije i knjig. u polj. - - - - 2+2 - 

17. Ekonomika poljoprivrede - - - - 3+2 3+2 

18. Organizacija i uprava - - - - 3+2 3+2 

19. Strani jezik — izborni predmet 2-0 2-0 2+0 2+0 - - 

20. 

Anatomija i fiziologija domaćih 

životinja 

- 3+2 4+2 - - - 

21. Osnovi ratarstva - - 3+1 - - - 

22. Opće stočarstvo - - 3+2 4+3 - - 

23. Posebno stočarstvo - - - 3+2 3+2 4+4 

24. Ishrana dom. životinja - - 3+3 3+3 - - 

25. Polj. strojevi ured. i opr. _ - 3+3 3+3 - - 

26. Veterinarstvo i zoohigijena - - - - 4+2 - 

27. Tehnolgija stoč. proizv. - - - - 3+2 - 

28. Osnovi ured. zemljišta sa mel. i geo. - - - - - 3+1 

29. Fitopatologija - - - - - 1+1 

30. Entomologija - - - - - 2+1 

Ukupno 25+12 23+13 22+12 20+13 18+12 18+12 



Nastavni planovi ratarskoga i stočarskoga smjera u akademskoj godini 1969./70. 

Zajednički predmeti 

Ukupan fond sati 

Opća kemija 155 

Biokemija 60 

Mikrobiologija 75 

Agrobotanika 150 

Genetika 75 

Matematika i statistika 150 

Osnove strojarstva 95 

Predvojnička obuka (Osnove narodne obrane) 145 

Strani jezik 150 

Osnove društvenih nauka 100 

Proizvodnja krmnog bilja 75 

Ekonomika poljoprivrede 190 

Organizacija poljoprivredne proizvodnje i tržište 180 

Kalkulacije i knjigovodstvo u poljoprivredi 75 

Ratarski smjer 

Pedologija 150 

Agrometeorologija 50 

Mehanizacija u ratarstvu 250 

Ishrana bilja 155 

Opće ratarstvo 175 

Proizvodnja žitarica 180 

Proizvodnja industrijskog bilja 120 

Osnove građevinarstva u ratarstvu 55 

Melioracije i uređenje zemljišta 75 

Fitopatologija s fitofarmacijom 135 

Entomologija s fitofarmacijom 135 

Poznavanje ratarskih proizvoda 75 

Stočarstvo 120 

Uzgoj drveća 45 

Oplemenjivanje i sjemenarstvo 60 

Proizvodna praksa: 

Proizvodnja pšenice 

24 radna dana 

Proizvodnja kukuruza 

18 radnih dana 

Proizvodnja šećerne repe 


Proizvodnja lucerne 


Stočarski smjer 

Anatomija i fiziologija domaćih životinja 210 

Mehanizacija u stočarstvu 155 

Opće stočarstvo 200 


69



Ishrana domaćih životinja 185 

Osnove građevinarstva u stočarstvu 75 

Zoohigijena i veterinarstvo 170 

Poznavanje stočnih proizvoda 150 

Peradarska proizvodnja 60 

Ribogojska proizvodnja 45 

Svinjogojska proizvodnja 75 

Govedarska proizvodnja 135 

Ratarstvo 135 

Proizvodna praksa: 

Peradarska proizvodnja 


Ribogojska proizvodnja 


Svinjogojska proizvodnja 

24 radna dana 

Govedarska proizvodnja 

24 radna dana 

Nastavne aktivnosti na 

Poljoprivredno-prehrambenotehnološkome 

fakultetu 

Analizom i projekcijom razvoja Slavonije i Baranje pokazala se, 

također, i potreba razvoja industrije za preradu poljoprivrednih 

proizvoda, kao i potreba za stručnjacima toga profila. 

Zato je Savjet Visoke poljoprivredne škole 14. srpnja 1970. 

godine odobrio uvođenje u nastavu novoga, trećega smjera, 

Prehrambeno-tehnološki smjer, koji je pokrenut za potrebe 

prehrambene industrije. Programe za pojedine predmete 

izradili su predmetni nastavnici. Skup katedri razmotrio ih je i 

uskladio po srodnosti i povezanosti te ih predložio Nastavnoznanstvenome 

vijeću na usvajanje. Prije utvrđivanja nastavnoga 

programa bilo je omogućeno svim zainteresiranim ustanovama 

i organizacijama da daju svoja mišljenja o prijedlozima te 

su tako isti bili podvrgnuti reviziji i usklađivanju sa stanjem 

poljoprivredne i prehrambeno-tehnološke znanosti i prakse. 

Uvođenjem novoga smjera, Visoka poljoprivredna škola mijenja 

i ime. Odlukom Sabora SR Hrvatske od 28. prosinca 1970. godine 

ona postaje Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki fakultet, 

a, uz obrazovanje diplomiranih inženjera ratarstva i stočarstva, 

djelatnost se proširuje i na obrazovanje diplomiranih inženjera 

prehrambene tehnologije. 



Pored nastave za redovne studente, na Fakultetu od samoga 

početka organizirana je i nastava za izvanredne studente. Ona 

se izvodila uglavnom subotom i u tijeku zimskih semestralnih 

praznika. Organizacija te nastave odvijala se po posebnome 

pravilniku, kojim je predviđeno da izvanredni studenti imaju 

trećinu sati predavanja, polovicu sati vježbi i dvije trećine dana 

proizvodne prakse od predviđenoga fonda sati za redovne 

studente. Takav način rada s izvanrednim studentima pokazao je 

dobre rezultate u studiranju i polaganju ispita. 

Nastavni plan prehrambeno-tehnološkoga smjera akademske godine 1970./71. 

Zajednički predmeti za sva tri smjera 

Ukupan fond sati 

Predvojnička obuka 145 

Strani jezik 150 

Osnove društvenih nauka 100 

Predmeti prehrambeno-tehnološkoga smjera 

Opća i anorganska kemija 105 

Analitička kemija I i II 240 

Viša matematika I i II 180 

Tehnička fizika 150 

Biologija s mikroskopijom I i II 120 

Organska kemija I i II 315 

Fizikalna kemija I i II 210 

Opća mikrobiologija 120 

Termodinamika 60 

Osnove strojarstva s tehničkim crtanjem 120 

Biokemija 210 

Opća i prehrambena tehnologija 120 

Opće operacije prehrambene industrije 150 

Analitika namirnica 180 

Proizvodnja sirovina 90 

Mjerenje, regulacija i automatizacija 120 

Tehnologija vode 60 

Procesi konzerviranja i tehnologija prerađevina voća i povrća 165 

Tehnologija mesa i riba 135 

Tehnologija ugljikohidrata konditorijskih proizvoda 120 

Mlinarstvo i prerada brašna 120 

Tehnologija lipida 120 

Tehnologija mliječnih proizvoda 90 

Osnove industrijskih fermentacija 75 

Ekonomika i organizacija industrijskih poduzeća 90 

Ferijalna praksa 

2 mjeseca 


71



Nastavne aktivnosti na 

Poljoprivrednome fakultetu 

Iz Poljoprivredno-prehrambenotehnološkoga 

fakulteta 1975. godine 

izdvaja se Prehrambeno-tehnološki 

fakultet, čime nastava iz područja 

prehrambene tehnologije prelazi na 

novonastali fakultet. U skladu sa 

Zakonom o visokom obrazovanju 

donesenom 18. travnja 1977. godine, u 

nastavne planove uvode se novi predmeti 

“Općih programskih osnova”, kao i 

niz drugih inovacija u već postojećim 

predmetima. Poljoprivrednome fakultetu 

je rješenjem tadašnjega Republičkoga 

sekretarijata za prosvjetu, kulturu 

i fizičku kulturu broj 4189/2 - 1976. 

godine odobreno otvaranje smjera poljoprivredno strojarstvo. U 

akademskoj godini 1976./77. upisana je prva generacija studenata 

toga smjera. 

U 1977. godini provedena je integracija 

Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku i 

Više poljoprivredne škole u Vinkovcima 

u jedinstvenu osnovnu organizaciju 

udruženoga rada visokog obrazovanja 

- Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u 

Osijeku. Prema rješenju Republičkoga 

komiteta za prosvjetu, kulturu i fizičku 

kulturu SR Hrvatske broj 5335/2-78. od 8. 

studenog 1978. godine, Poljoprivrednome 

fakultetu u Osijeku odobreno je 

organiziranje studija za stjecanje više 

(VI) i visoke (VII) stručne spreme u 

skladu sa samoupravnim sporazumom 

o stručnim programskim osnovama 

studija visokog obrazovanja u području poljoprivrednih i 

šumarskih znanosti od 7. travnja 1978. godine za profile: inženjer 

poljoprivrede - ratar, inženjer poljoprivrede - stočar, inženjer 

poljoprivrede - mehanizator te diplomirani inženjer poljoprivrede 

- ratar, diplomirani inženjer poljoprivrede - stočar i diplomirani 

inženjer poljoprivrede - poljoprivredni mehanizator. Od tada 

se na Poljoprivrednome fakultetu u Osijeku obrazuju kadrovi 

Predavanja na Visokoj 

poljoprivrednoj školi 

Studenti na vježbama 

iz Organske kemije na 

Poljoprivredno-prehrambeno 

tehnološkome fakultetu 



navedenih profila više i visoke stručne spreme, s tim da se u 

dijelu Fakulteta u Osijeku provodi nastava za VI. i VII. stupanj 

ratarskoga i stočarskoga smjera, a za smjer poljoprivredna 

mehanizacija, VI. i VII. stupanj, nastava se izvodi u Vinkovcima. 

Donošenjem Zakona o usmjerenom obrazovanju 1982. godine, 

utvrđena je jedinstvena ljestvica usmjerenog obrazovanja od 

prvoga do sedmoga stupnja i programi za osposobljavanje 

i usavršavanje. Sukladno novom zakonu, započela je izrada 

novih nastavnih planova te su tadašnji Programski savjet za 

poljoprivrednu, šumarsku i prehrambenu struku i Skupština 

USIZ-a usmjerenog obrazovanja na sjednici održanoj 18. srpnja 

1984. godine donijeli okvirni obrazovni program za profile: 

1. ratarski VI. i VII. stupanj 

2. stočarski VI. i VII. stupanj 

3. poljoprivredni mehanizator VI. i VII. stupanj 

Aneksima nastavnih planova usvojenih 6. lipnja 1985. godine 

na Programskome savjetu i Skupštini USIZ-a usmjerenoga 

obrazovanja, utvrđen je program i satnica stručne prakse 

i proizvodnoga rada te se od akademske godine 1985./86. 

obrazovanje na Poljoprivrednome fakultetu provodi prema 

sljedećim nastavnim planovima. 

Obrazovni profil: inženjer — ratar (VI. stupanj) 

Red. 

broj 

Naziv predmeta 

Ukupno sati 

Semestar 

P+V S. prak 1. 2. 3. 4. 

1. Marksizam 60 1+1 1+1 

2. 

Općenarodna obrana i društvena 

samozaštita 

120 1+1 1+1 1+1 1+1 

3. Socijalizam i samoupravljanje 60 1+1 1+1 

4. Strani jezik 120 0+4 0+4 

5. Opća kemija 75 3+2 

6. Poljoprivredna botanika 75 16 3+ 2 

7. Stočarstvo 60 16 3+ 1 

8. Pedologija 90 30 2+0 2+2 

9. Osnove ratarske proizvodnje 150 32 3+2 3+2 

10. Poljoprivredne melioracije 60 16 2+2 

11. Troškovi i kalkulacije 75 3+2 


73



12. Agrokemija 120 16 2+2 2+2 

13. Mehanizacija u ratarskoj proizvodnji 150 40 3+2 3+2 

14. Industrijsko bilje 120 30 3+1 2+2 

15. Žitarice 150 30 3+2 3+2 

16. Krmno bilje 60 8 3+1 

17. Zaštita bilja 105 16 3+1 2+1 

18. 

Osnove oplemenjivanja bilja sa 

sjemenarstvom 

60 24 3+1 

19. Ekonomika polj oprivrede 45 2+1 

20. 

Organizacija OUR-a poljoprivredne 

proizvodnje 

45 2+1 

21. Stručna praksa 180 90 90 

Ukupno sati nastave i stručne prakse 1800 454 

Tjedno sati nastave 19+11 17+13 15+15 17+13 

Tjelesna i zdravstvena kultura izvodi se u I., II., III. i IV. semestru, s ukupno 120 sati. 

Plan stručne prakse (ratari, VI. stupanj) 

Predmet 

Sati stručne prakse 

I. god. II. god. 

1. Poljoprivredna botanika 16 - 

2. Stočarstvo 16 - 

3. Pedologija 30 - 

4. Osnove ratarske proizvodnje 32 - 

5. Poljoprivredne melioracije 16 - 

6. Agrokemija - 16 

7. Mehanizacija u ratarskoj proizvodnji - 40 

8. Industrijsko bilje - 30 

9. Žitarice - 30 

10. Krmno bilje - 8 

11. Zaštita bilja - 16 

12. Osnove oplemenjivanja bilja sa sjemenarstvom - 24 

UKUPNO : I + II god. ukupno 274 sata 110 164 



Obrazovni profil: diplomirani inženjer — ratar (VII. stupanj) 

Redni 

str. 

Semestar 

Predmet 

P+V 

broj 

pr. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 

1. Marksizam 60 1+1 1+1 

2. Općenarodna obrana i društvena samozaštita SFRJ 120 1+1 1+1 1+1 1+1 

3. Kemija 150 6+4 

4. Matematika 75 3+2 

5. Poljoprivredna botanika 135 20 3+2 2+2 

6. Agroklimatologija 60 3+1 

7. Fiziologija bilja 60 3+1 

8. Strani jezik 120 0+2 0+2 0+2 0+2 

9. Biokemija 90 5+1 

10. Pedologija 150 60 4+2 2+2 

11. Poljoprivredne melioracije 135 16 3+2 2+2 


13. Mikrobiologija 90 4+2 

14. Ishrana bilja 105 16 5+2 

15. Opća proizvodnja bilja 105 16 5+2 

16. Ekonomika poljoprivrede 105 3+0 3+1 

17. Genetika 120 16 2+2 2+2 

18. Planiranje i statistička analiza pokusa 120 16 3+2 2+1 

19. Entomologija s fitofarmacijom 120 16 3+1 2+2 

20. Fitopatologija s fitofarmacijom 120 16 2+1 2+3 

21. Polj oprivredna fitocenologija 45 8 2+1 

22. Mehanizmi u ratarskoj proizvodnji 165 60 5+1 3+2 

23. Oplemenjivanje bilja 150 32 2+2 4+2 

24. Krmno bilje 150 16 3+1 4+2 

25. Osnove stočarstva i ishrane stoke 105 20 2+1 3+1 

26. Agrarna sociologija 60 2+2 

27. Specijalno ratarstvo 195 40 4+2 4+3 

28. Industrijsko bilje 135 40 2+3 2+2 

29. Sjemenarstvo i proizvodnja sjemena 90 24 2+1 2+1 

30. Uskladištenje i tehnologija ratarskih proizvoda 120 16 3+1 3+1 

31. Metode primjene znanosti u poljoprivredi 30 0+2 

32. Organizacija OUR-a u poljoprivredi 105 3+1 2+1 


34. Izborni sadržaji: 45 2+1 

a) Osnove povrtlarstva 

b) Tržište poljoprivrednih proizvoda 

c) Osnove VVV proizvodnje 

d) Automatska obrada podataka (AOP) 

35. Fakultativni sadržaji: Pčelarstvo 

Ukupno: 3600 900 900 900 900 

Tjelesna i zdravstvena kultura izvodila se u I., II., III. i IV. semestru, s ukupno 120 sati. 


75



Plan stručne prakse (ratari, VII. stupanj) 

Semestar (sati) 

Predmet 

Ukupno 

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 

1. Poljoprivredna botanika 20 20 

2. Pedologija 60 60 

3. Poljoprivredne melioracije 16 16 

4. Ishrana bilja 16 16 

5. Ekonomika poljoprivrede 8 8 16 

6. Opća proizvodnja bilja 16 16 

7. Genetika 16 16 

8. Planiranje i statistička analiza pokusa 16 16 

9. Fitopatologija s fitofarmacijom 8 8 16 

10. Entomologija s fitofarmacijom 16 16 

11. Poljoprivredna fitocenologija 8 8 

12. Mehanizacija u ratarskoj proizvodnji 30 30 60 

13. Oplemenjivanje bilja 32 32 

14. Krmno bilje 16 16 

15. Osnove stočarstva i ishrana stoke 20 20 

16. Specijalno ratarstvo 20 20 40 

17. Industrijsko bilje 20 20 40 

18. Sjemenarstvo i proizvodnja sjemena 12 12 24 

19. 

Uskladištenje i tehnologija ratarskih 

proizvoda 

8 8 16 

UKUPNO 20 100 24 86 94 80 60 

Obrazovni profil: inženjer — stočar (VI. stupanj) 

Red. 

Ukupno sati 

Semestar 

Naziv predmeta 

broj 

P+V 1. 2. 3. 4. 

1. Marksizam 60 1+1 1+1 

2. Općenarodne obrana i društvena samozaštita 120 1+1 1+1 1+1 1+1 


4. Strani jezik 120 2+2 2+2 

5. Opća kemija 75 3+2 

6. Botanika 60 2+2 

7. Fiziologija i anatomija domaćih životinja 135 5+1 1+1 

8. Opće stočarstvo 75 3+2 

9. Osnove agrikulture 60 3+1 

10. Hranidba domaćih životinja 90 4+2 

11. Sitno stočarstvo 255 7+3 2+1 3+1 

12. Mehanizacija u stočarstvu 120 5+3 



13. Govedarstvo 105 2+2 2+1 

14. Konjogojstvo 45 2+1 

15. Ribarstvo 60 3+1 

16. Zdravstvena zaštita domaćih životinja 60 3+1 

17. Proizvodnja krmnog bilja 60 3+1 

18. Proizvodnja animalnih proizvoda 75 3+2 


20. Ekonomika poljoprivrede 45 2+1 

21. Organizacija OUR-a stočarske proizvodnje 45 2+1 

Broj sati predavanja i vježbi 450 450 450 450 

Tjelesna i zdravstvena kultura izvodi se od I. do IV. semestra, s ukupno 120 sati. 

Plan stručne prakse (stočari, VI. stupanj) 

Red. 

Semestar (sati) 

Nastavni predmet 

broj 

I. II. III. IV. 

1. Osnove agrikulture 28 

2. Hranidba domaćih životinja 28 

3. Sitno stočarstvo 14 21 14 

4. Govedarstvo 14 14 

UKUPNO: 28 56 35 14 

Obrazovni profil: diplomirani inženjer — stočar 

Stupanj stručne spreme: VII., trajanje obrazovanja: 4 godine 

Redoslijed po godinama - semestrima 

Red. 

Naziv nastavnoga predmeta, discipline P+V 

I. II. 

broj 

1. 2. 3. 4. 

1. Marksizam 60 1+1 1+1 

2. Općenarodna obrana i DSZ SFRJ 60 2+0 2+0 

3. Kemija 150 6+1 0+3 

4. Matematika 75 3+2 

5. Osnove agrikulture 90 4+2 

6. Mehanizacija u stočarstvu 120 5+3 

7. Zoologija 60 2+2 

8. Botanika 60 2+2 

9. Biokemija 105 5+0 2+0 

10. Hranidba domaćih životinja 180 5+1 3+3 

11. Genetika 120 2+2 2+2 

Tjelesna i zdravstvena kultura (120) 30 30 30 30 

Ukupno sati nastave i vježbi 450 450 

Ukupno sati prakse po predmetu 14 


77



12. Fiziologija i anatomija domaćih životinja 210 6+3 135 4+1 75 

13. Socijalizam i samoupravljanje 60 1+1 30 1+1 30 

14. Općenarodna obrana i DSZ SFRJ 60 2+2 30 2+0 30 

15. Proizvodnja i korištenje krmnog bilja 75 2+1 45 1+1 30 

16. Mikrobiologija 90 4+2 90 

17. Opće stočarstvo 60 (ukupno 135 sati) 1+1 60 

18. Metodika istraživanja u stočarstvu 105 (ukupno 150 sati) 4+3 105 

19. Strani jezik 60 (ukupno 135 sati) 1+1 30 1+1 30 


Ukupno sati prakse po predmetu 14 21 

Red. 

broj 

Naziv nastavnoga predmeta, disciplina 

P+V 

Redoslijed po godinama - semestrima 

III 

IV 

5. 6. 7. 8. 

17. Opće stočarstvo 3+2 75 

18. Metodika istraživanja u stočarstvu 45 2+1 

19. Strani jezik 60 1+1 1 + 1 

20. Govedarstvo 150 3+3 2+2 

21. Ekonomika poljoprivrede 105 3+0 2+2 

22. Agrarna sociologija 60 2+2 

23. Peradarstvo i krznaši 150 3+1 3+3 

24. Svinjogojstvo 135 2+1 4+2 

25. Konjogojstvo 45 2+1 

26. Pčelarstvo 75 3+2 



27. Ovčarstvo i kozarstvo 90 4+2 

28. Tehnologija mlijeka i mlječnih proizvoda 150 4+2 3+1 

29. Ribarstvo 120 3+2 2+1 

30. Organizacija OUR-a stočarske proizvodnje 135 4+3 1+1 

31. Zdravstvena zaštita domaćih životinja 90 4+2 

32. Poljoprivredno graditeljstvo 60 2+2 

33. Tehnologija mesa 75 3+2 

34. Ratarstvo 75 3+2 

35. Tržište 45 2+1 




37. Praksa 182 sata ili 26 radnih dana 

38. Diplomski rad 

Izborni predmeti: 

39. Lovna privreda 45 2+1 

40. Uzgoj i proizvodnja lovne divljači 45 2+1 

Napomena: 

Tjelesna i zdravstvena kultura izvodi se od I. do IV. semestra, s ukupno 120 sati. 

Diplomski rad se upisuje u VIII. semestru. 



Plan stručne prakse za predmete 

Red. 

broj 

Nastavni predmet 

semestar (sati) 

I. II. III. IV. V. VI VII. VIII. 

Ukupno 

1. Ekonomika poljoprivrede 14 14 

2. Organizacija OUR-a stoč. proizvodnje 7 7 

3. Botanika 7 7 

4. Proizvodnja i korištenje krmnog bilja 7 7 

5. Zdravstvena zaštita domaćih životinja 7 7 

6. Hranidba domaćih životinja 7 14 21 

7. Opće stočarstvo 14 14 28 

8. Govedarstvo 7 21 28 

9. Svinjogojstvo 7 21 28 

10. Ovčarstvo i kozarstvo 28 28 

11. Perad i krznaši 14 14 28 

12. Konjogojstvo 21 21 

13. Ribarstvo 14 14 28 

14. Pčelarstvo 14 14 

15. Tehnologija mesa 14 14 

16. Tehnologija mlijeka i mlječnih proizvoda 14 14 28 

Ukupno po semestrima 14 14 21 42 105 63 49 308 

Ukupno po godinama: 1. godina 14 sati, 2. godina 35 sati, 3. godina 147 sati i 4. godina 112 sati. 

Velikosrpskom agresijom na Hrvatsku grubo je prekinuto 

kontinuirano provođenje nastavnoga procesa. Tijekom 

Domovinskoga rata Fakultet je ostao bez svojih prostora, jer 

je zgrada na Tenjskoj cesti u potpunosti uništena. Od 1991. 

godine do ljeta 1995. godine nastava za studente izvodila se 

na više lokacija u gradu i to ovisno o sigurnosnome stanju u 

gradu – redovito ili u vidu konzultacija. Nastava je realizirana 

u prostorima Ekonomskoga fakulteta, Pravnoga fakulteta, 

Otvorenoga sveučilišta i Kapetanije pristaništa u Osijeku. Od 

početka akademske godine 1994./95. Poljoprivredni fakultet je 

smješten u dio zgrade “General-vojarne” u Tvrđi. Nastava se do 

1995./96. akademske godine izvodila po programima iz razdoblja 

prije Domovinskoga rata, s tim što su ideološki predmeti 

(Marksizam, Teorija i praksa samoupravnoga socijalizma, 

Općenarodna obrana i društvena samozaštita) zamjenjeni 

predmetom Sociologija. Donošenjem Zakona o visokim učilištima 

iz 1993. godine u Republici Hrvatskoj, nalaže se reorganizacija 

nastavnih planova i programa studija te njihovo usklađivanje 


79



s istim ili sličnim studijima na sveučilištima razvijenijih 

zemalja svijeta, prvenstveno zapadne Europe i SAD-a. Nadalje, 

Zakon nalaže da na fakultetima može opstati samo sveučilišni 

dodiplomski i poslijediplomski studij s doktoratima. Stručni 

studiji (VI. stupanj) trebaju preseliti na visoke škole i veleučilišta. 

Tako su stručni studiji Poljoprivrednoga fakulteta prešli u 

nadležost novoosnovanoga Veleučilišta u Požegi od akademske 

godine 1998./99. 

Sukladno Zakonu, akademske godine 1996./97., uvode se novi 

nastavni planovi i programi za zajedničke prve dvije godine za 

sve smjerove. Nakon zajedničkih osnova -Temeljni studij u daljnih 

2,5 godine studenti mogu izabrati smjer ratarstva, zootehnike te 

novouvedeni opći smjer. Smjer mehanizacije u poljoprivredi nakon 

zajedničke prve dvije godine završava se u daljne dvije godine. 

Zajednički (temeljni) dio studija 

R.br. 

Nastavni predmeti 

Semestri i tjedna satnica 


UKUPNO 

1. Matematika 3+2 3+2 

2. Osnove strojarstva 2+2 2+2 

3. Zoologija 3+2 3+2 

4. Kemija 3+2 3+2 6+4 

5. Agrobotanika 3+2 3+2 6+4 

6. Agrarna sociologija 2+2 2+2 

7. Agroklimatologija 3+1 3+1 

8. Biometrika 2+2 2+2 4+4 

9. Biokemija 2+0 2+2 4+2 

10. Primjena računala u poljoprivredi 1+4 1+4 

11. Agrarna ekonomika 3+0 2+2 5+2 

12. Genetika 2+2 2+2 4+4 

13. Mikrobiologija 2+2 3+2 5+4 

14. Pedologija I 4+2 4+2 

15. Zaštita tla i voda 2+2 2+2 

16. Strani jezik 0+2 0+2 0+2 0+2 0+8 

17. Tjelesna i zdravstvena kultura 0+2 0+2 0+2 0+2 0+8 

UKUPNO 14+1 15+1 12+1 13+1 54+5 



Nastavni plan smjera Ratarstvo u akademskoj godini 1996./97. 

R. br. Nastavni predmeti 


V. VI. VII. VIII. IX. 

UKUPNO 

18. Pedologija II 2+2 2+2 

19. Poljoprivredne melioracije 4+2 4+2 

20. Fiziologija bilja 3+2 3+2 

21. Opća proizvodnja bilja 4+2 2+1 6+3 

22. Entomologija 3+2 2+2 5+4 

23. Meh. u ratarskoj proizvodnji 3+3 2+2 5+5 

24. Stočarstvo 2+1 2+1 4+2 

25. Fitopatologija 3+2 2+2 5+4 

26. Krmno bilje 2+2 2+1 4+3 

27. Ishrana bilja 3+1 2+1 5+2 

28. Industrijsko bilje 2+2 3+2 5+4 

29. Fitofarmacija 3+2 3+2 

30. Oplemenjivanje ratarskih kultura 2+2 3+2 5+4 

31. Fertilizacija 2+2 3+2 5+4 

32. Žitarice 3+2 3+2 

33. Sjemenarstvo ratarskih kultura 3+2 3+2 

34. Skladištenje i tehn. ratar. proizv. 2+2 2+2 4+4 

35. Uprava poljop. gospodarstava 2+2 2+2 4+4 

36. Kalkulacije 2+2 2+2 

37. Marketing poljop. proizvoda 3+1 3+1 

38. Izborni predmet I 2+1 2+1 

39. Izborni predmet II 2+1 2+1 

40. Izborni predmet III 2+1 2+1 

Diplomski rad* 

Neobvezni predmeti** 

Stručna praksa*** 

* Student uzima temu diplomskoga rada prije upisa u VIII. semestar. 

** Student može upisati jedan ili više predmeta sa sveučilišnih studija Fakulteta i/ili sveučilišta. 

*** Obvezna je stučna praksa u trajanju od tri (3) tjedna iza VI. i VIII. semestra. 


81



Nastavni plan smjera Zootehnika u akademskoj godini 1996./97. 

R. 

br. 




UKUPNO 

18. Popul. genetika dom. životinja 3+2 3+2 

19. Krmno bilje i travnjaštvo 3+2 3+2 

20. Opće stočarstvo 3+2 2+1 5+3 

21. Anat. i fiziol. domaćih životinja 4+2 2+2 6+4 

22. Ribarstvo 2+1 2+2 4+3 

23. Mehanizacija u stočarstvu 2+1 2+1 4+2 

24. Osnove agrikulture i ratarstva 2+1 3+1 5+2 

25. Pčelarstvo 3+2 3+2 

26. Hranidba domaćih životinja 3+2 3+2 6+4 

27. Peradarstvo 4+2 2+1 6+3 

28. Svinjogojstvo 3+2 3+2 6+4 

29. Govedarstvo 3+2 3+2 6+4 

30. Zdrastvena zaštita dom. životinja 3+2 3+2 6+4 

31. Tehnologija mesa 3+2 3+2 

32. Mljekarstvo 2+2 2+2 4+4 

33. Ovčarstvo i kozarstvo 2+1 2+1 4+2 

34. Uprava poljop. gospodarstava 2+2 2+2 4+4 

35. Konjogojstvo 2+1 2+1 

36. Lovstvo 3+2 3+2 


38. Marketing poljop. proizvoda 3+1 3+1 

39. Izborni predmet i 2+1 2+1 







** Student može upisati jedan ili više predmeta sa sveučilišnih studija našega fakulteta i/ili sveučilišta. 




Nastavni plan Općega smjera u akademskoj godini 1996./97. 

R. br. Nastavni predmeti 



UKUPNO 

18. Opće stočarstvo 4+2 4+2 

19. Anatomija i fiziol. domaćih životinja 3+2 3+2 

20. Ekofiziologija bilja 3+2 3+2 

21. Hranidba domaćih životinja 3+2 3+2 

22. Zaštita bilja 3+2 3+2 6+4 

23. Mehanizacija u stočarstvu i biljnoj proizvodnji 2+2 3+2 2+1 7+5 

24. Osnove bilinogojstva 4+2 4+2 

25. Agrokemija 2+2 2+2 

26. Krmno bilje i travnjaštvo 2+2 2+2 

27. Stočarstvo I 2+1 3+2 5+3 

28. Stočarstvo II 2+1 3+1 5+2 

29. Industrijsko bilje 3+2 3+2 

30. Zdrastvena zaštita domaćih životinja 3+2 2+2 5+4 

31. Tehnologija animalnih proizvoda 2+2 4+2 6+4 

32. Voćarstvo i vinogradarstvo 2+2 3+2 5+4 

33. Žitarice 2+2 2+2 

34. Povrćarstvo 3+1 3+1 

35. Skladištenje i tehn. biljnih proizvoda 2+2 2+2 

36. Poljoprivredne melioracije 2+1 2+1 4+2 

37. Uprava poljoprivrednih gospodarstava 2+2 2+2 

38. Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo 1+1 1+1 


40. Marketing poljoprivrednih proizvoda 3+1 3+1 









*** Obvezatna je stučna praksa u trajanju od tri (3) tjedna iza VI. i VIII. semestra. 


83



Nastavni plan smjera Mehanizacije u poljoprivredi u akademskoj godini 1996./97. 

R. 

br. 



V. VI. VII. VIII. 

UKUPNO 

18. Stočarstvo 3+1 3+1 

19. Ratarstvo i vrtlarstvo 3+1 2+2 5+3 

20. Poljoprivredne melioracije 3+2 3+2 

21. Elektroteh. i automat. u poljop. 2+2 2+1 4+3 

22. Strojni materijali i obrada 3+1 2+1 5+2 

23. Mehanika 2+2 2+2 4+4 

24. Elementi poljop. strojeva 2+2 2+1 4+3 

25. Voćarstvo i vinogradarstvo 3+1 3+1 

26. Termodinamika i hidraulika 2+1 2+1 4+2 

27. Poljoprivredni traktor 2+2 2+1 4+3 

28. Strojevi i uređaji u stočarstvu 3+2 3+2 

29. Strojevi i uređaji u rat. i vrtlarstvu 3+2 3+2 6+4 

30. Str. i uređaji u voćarstvu i vinog. 2+1 2+1 4+2 

31. Tehnika dorade i uskladištenja 2+1 2+1 4+2 

32. Održavanje i popravak poljop. str. 2+1 2+1 4+2 

33. Org. i uprava poljop. gospodarstva 2+1 2+1 4+2 

34. Eksploatacija poljop. strojeva 2+2 2+2 










Studenti su izborne predmete mogli izabrati s liste izbornih 

predmeta za smjerove. 



Izborni predmeti za Opći smjer, Ratarstvo i Zootehniku 

R. br. Naziv predmeta R. br. Naziv predmeta 

1. Cvjećarstvo 13. Ribarstvo 

2. 

Osnove biljne proizvodnje u tropskim i 

suptropskim uvjetima 

14. Tropske kulture 

3. Seoski turizam 15. Poslovna politika 

4. Teorija informacija i komunikacija 16. Uzgoj ljekovitog i aromatskog bilja 

5. Zadrugarstvo 17. Nematologija 

6. Poslovne financije 18. Agrarno pravo 

7. Regionalni razvoj 19. Kućni ljubimci 

8. Alternativna poljoprivreda 20. Opća i lovna kinologija 

9. Poljoprivredna fitocenologija 21. Pčelarstvo 

10. Integrirana zaštita bilja 22. Lovstvo 

11. 

Stočarstvo u tropskim i suptropskim 

uvjetima 

12. Poljoprivredno graditeljstvo 

23. Sociologija 

Izborni predmeti za smjer Mehanizacija u poljoprivredi 

R.br. Naziv predmeta R.br. Naziv predmeta 

1. Transport u poljoprivredi 5. Tehnika navodnjavanja 

2. Metodika ispitivanja poljoprivrednih 

strojeva 

3. Mehanizmi poljoprivrednih strojeva 7. Kalkulacije 

6. Ergonomija traktora i poljoprivrednih 

strojeva 

4. Elektrifikacija poljoprivrede 8. Marketing u poljoprivredi 

Nastavni plan smjera Mehanizacije u poljoprivredi revidiran je za 

akademsku godinu 2000./01. Početkom 2000. godine oformljena 

je radna grupa za izradu novoga studija Agroekonomike. 

Dvogodišnji rad tee grupe i svih djelatnika Fakulteta rezultirao je 

uvođenjem novoga, petoga smjera Agroekonomike u trajanju od 

osam semestara. Dopusnica MZOiŠ dobivena je 2002. godine. Od 

akademske godine 2003./04., uz postojeća četiri smjera, upisana 

je prva generacija studenata dodiplomskoga studija, smjer 

Agroekonomika. 


85



Nastavni plan smjera Agroekonomika u akademskoj godini 2003./04. 

Br. Predmet 

Semestar 

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. 

1. Osnove ekonomike 3+1 

2. Kemija 3+2 

3. Matematika 2+1 2+1 

4. Zemljišni resursi 2+1 2+1 

5. Agroekologija 3+1 3+1 

6. Hrvatsko gospodarstvo 3+1 

7. Agrobotanika 3+2 

8. Statistika 1+2 1+2 

9. Strani jezik 1+2 1+2 1+1 1+1 

10. Osnove poljoprivrednog strojarstva 2+1 

11. Informatika 1+2 1+2 

12. Osnove biljne proizvodnje 4+2 2+1 

13. Osnove stočarske proizvodnje 4+2 2+1 

14. Agrarna ekonomika 3+1 3+2 

15. Agromarketing 3+1 

16. Agrarna sociologija 3+1 

17. Mehanizacija u poljoprivredi 2+1 2+1 2+1 

18. Bankarstvo i krediti u poljoprivredi 3+1 

19. Poslovne komunikacije i savjetodavni rad 3+1 

20. Računovodstvo u poljoprivredi 3+1 

21. Zaštita bilja 2+1 3+2 

22. Biljna proizvodnja 4+2 4+2 

23. Tržište poljoprivrednih proizvoda 2+1 2+1 

24. Poduzetništvo 3+1 

25. Prerada poljoprivrednih proizvoda 2+1 

26. Izborni predmet** 2+1 

27. Pravo u agraru 3+1 

28. Financije i financijsko poslovanje 3+1 

29. Troškovi i kalkulacije 2+1 2+1 

30. Stočarska proizvodnja 4+2 4+2 

31. Management biljne proizvodnje 2+2 2+2 

32. Management stočarske proizvodnje 2+2 2+2 



UKUPNO 14+8 15+10 16+11 17+10 19+8 18+9 16+9 14+9 



Imenovanjem Povjerenstva za provedbu Bolonjske deklaracije 

2. prosinca 2002. godine, Poljoprivredni fakultet započeo je s 

pripremama vezanim uz reformu studija prema Bolonjskome 

procesu. Članovi povjerenstva bili su: doc.dr. Sonja Marić 

(predsjednik povjerenstva), prof.dr. Vlado Kovačević, dr.sc. 

Marcela Šperanda, doc.dr. Zdenko Lončarić, doc.dr. Goran 

Kušec, doc.dr. Jadranka Deže, prof.dr. Mladen Jurišić, prof.dr. 

Tomislav Jurić, dr.sc. Vlatka Rozman i prof.dr. Vlado Guberac. 

Tijekom akademskih godina 2003./04. i 2004./05. odvijale su 

se brojne aktivnosti Povjerenstva, Zavoda i Fakultetskoga 

vijeća vezane za izradu novih studijskih programa u skladu s 

Bolonjskom deklaracijom. Tijekom 2004. godine Fakultetsko 

vijeće usvojilo je strukturu preddiplomskih i diplomskih studija, 

te su na Fakultetskome vijeću 25. studenog 2004. godine usvojeni 

moduli preddiplomskoga i diplomskoga studija. U lipnju 2005. 

godine Nacionalno Vijeće za visoku naobrazbu MZOŠ izdalo je 

dopusnicu za predložene preddiplomske i diplomske studije, 

te su od akademske 2005./2006. na Poljoprivrednome fakultetu 

upisom u prvu godinu započeli studij „bolonjski studenti“. Taj 

se popularni naziv koristio za studente koji su se među prvima 

suočili sa studijskim programima utemeljenim na principima 

Bolonjske deklaracije. Takvi studijski programi u skladu su s 

novim konceptom studija u cijeloj Hrvatskoj, u sklopu kojega 

su značajne novine sljedeće: prihvaćanje tri stupnja studija 

(preddiplomski - 3 godine, diplomski - 2 godine i poslijediplomski 

studij - 3 godine), te europskoga sustava za prijenos i prikupljanje 

bodova ili ECTS sistem (European Credit Transfer System). 

Preddiplomski i diplomski studiji od akademske godine 2005./06. 

Preddiplomski studij (3 godine) 

1. Agroekonomika 

2. Bilinogojstvo 

3. Mehanizacija 

4. Zootehnika 

Diplomski studij (2 godine) 


2. Bilinogojstvo 

2.1. Biljna proizvodnja 

2.2. Ishrana bilja i tloznanstvo 

2.3. Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo 

2.4. Zaštita bilja 

3. Ekološka poljoprivreda 

4. Mehanizacija 

5. Zootehnika 

5.1. Hranidba domaćih životinja 

5.2. Lovstvo i pčelarstvo 

5.3. Specijalna zootehnika 


87



Preddiplomski studij traje šest semestara, a koncipiran je tako 

da student upisuje pet modula po semestru. Svaki modul je 

opterećen sa 75 sati, što donosi 6 ECTS bodova. Prva je godina 

preddiplomskog studija zajednička za sve smjerove i sastoji se od 

deset obveznih modula. Za upis u drugu i treću godinu student 

je dužan prikupiti 42 ECTS bodova. Na drugoj godini studija 

studenti se upisuju po smjerovima i slušaju deset obveznih modula 

smjera. U trećoj godini studenti upisuju četiri obvezna modula, 

pet izbornih modula te modul završnoga rada. Završetkom 

preddiplomskoga studija (polaganjem svih ispita i obranom 

završnoga rada) pristupnik stječe 180 ECTS bodova i akademski 

naziv: prvostupnik (ili baccalaureus) poljoprivrede s naznakom 

smjera. S tom diplomom prvostupnici se mogu zaposliti u struci 

ili nastaviti diplomski studij na Poljoprivrednome fakultetu u 

Osijeku ili drugdje u Hrvatskoj i izvan nje. 

Preddiplomski studij, smjer AGROEKONOMIKA, od akademske godine 2005./06. 

Sati nastave 

Modul 

ECTS 

Semestri 

I. II. III. IV. V. VI. 

Strani jezik I 6 75 

Kemija 6 75 

Opća botanika i zoologija 6 75 

Matematika 6 75 

Agroklimatologija i osnove fizike 6 75 

Strani jezik II 6 75 

Principi uzgoja životinja 6 75 

Osnove poljoprivrednog strojarstva 6 75 

Osnove agroekonomike 6 75 

Osnove tloznanstva i biljne proizvodnje 6 75 

Osnove ekonomske teorije 6 75 

Ruralna sociologija 6 75 

Hrvatsko gospodarstvo 6 75 

Informacijske tehnologije u poljoprivredi 6 75 



Troškovi i kalkulacije u poljoprivrednoj 

proizvodnji 

6 75 

Biljna proizvodnja 6 75 

Stočarstvo 6 75 

Agrarna i ruralna politika 6 75 

Tržište i agromarketing 6 75 

Agrobiznis menadžment 6 75 

Regionalni razvoj 6 75 

Korporativno računovodstvo u 

poljoprivredi 

6 75 

Financije i financijsko poslovanje 6 75 

Planiranje u poljoprivredi 6 75 

Izborni modul 6 75 





Završni rad 6 75 

Izborni moduli smjera Agroekonomika 

Modul ECTS Sati nastave 

Bankarstvo i krediti 6 75 

Zadrugarstvo 6 75 

Seoski turizam 6 75 

Sredstva vanjsko trgovinske zaštite 

poljoprivrednih proizvoda 

6 75 

Agrarno poduzetnišvo 6 75 

Izborni moduli smjera Agroekonomika za studente drugih smjerova 


Tržište i marketing hrane 6 75 

Agrarna politika 6 75 

Organizacija i troškovi poljoprivredne 

proizvodnje 

6 75 


89



Preddiplomski studij, smjer BILINOGOJSTVO, od akademske godine 2005./06. 

Modul 

ECTS 

Sati nastave 

Semestri 



Kemija 6 75 






Osnove poljoprivrednog 

strojarstva 

6 75 


Osnove tloznanstva i biljne 

proizvodnje 

6 75 

Opća mikrobiologija 6 75 

Genetika 6 75 

Pedologija 6 75 

Fiziologija bilja 6 75 

Poljoprivredne melioracije 6 75 

Sistematika bilja 6 75 

Ishrana bilja 6 75 

Fitopatologija I 6 75 

Osnove bilinogojstva 6 75 

Oplemenjivanje bilja i 

sjemenarstvo 

6 75 

Osnove proizvodnje žitarica 6 75 

Osnove proizvodnje 

industrijskog i krmnog bilja 

6 75 

Entomologija I 6 75 

Skladištenje i tehnologije 

ratarskih proizvoda 

6 75 









Izborni moduli smjera Bilinogojstvo 


Zaštita ratarskih kultura 6 75 

Zaštita povrća 6 75 

Povrćarstvo i cvjećarstvo 6 75 

Voćarstvo i vinogradarstvo 6 75 

Integralni projekti u biljnoj 

proizvodnji 

6 75 

Mikrobiologija hrane 6 75 

Izborni moduli smjera Bilinogojstvo za studente drugih smjerova 


Zaštita bilja I 6 75 

Osnove proizvodnje žitarica, 

industrijskog i krmnog bilja 

6 75 

Osnove agroekologije 6 75 

Preddiplomski studij, smjer MEHANIZACIJA, od akademske godine 2005./06. 

Sati nastave 

Modul 

ECTS 

Semestri 



Kemija 6 75 









Materijali poljoprivrednih strojeva 6 75 

Inženjerska mehanika I 6 75 


91



Motori SUI 6 75 

Stočarstvo 6 75 

Bilinogojstvo 6 75 

Elementi poljoprivrednih strojeva 6 75 

Poljoprivredni traktor 6 75 

Strojevi i uređaji u stočarstvu 6 75 

Strojevi i uređaji u ratarstvu i vrtlarstvu I 6 75 

Strojevi i uređaji u voćarstvu i 

vinogradarstvu 

6 75 

Održavanje i popravak poljoprivrednih 

strojeva 

6 75 

Tehnike dorade i uskladištenja I 6 75 

Eksploatacija poljoprivrednih strojeva 6 75 

Strojevi i uređaji u ratarstvu i vrtlarstvu II 6 75 







Izborni moduli smjera Mehanizacija 


Gospodarenje i recikliranje poljop. 

otpada 

6 75 

Ispitivanje poljoprivrednih strojeva 6 75 

Agrotehnika povrćarskih kultura 6 75 

Mehanički prijenosnici poljop. strojeva 6 75 

Strojevi i uređaji za pripremu tla za 

6 75 

zasnivanje nasada 

Izborni moduli smjera Mehanizacija za studente drugih smjerova 


Eksploatacija i održavanje 

poljoprivrednih strojeva 

6 75 

Tehnika dorade, skladištenja i transport 

u poljoprivredi 

6 75 



Preddiplomski studij, smjer ZOOTEHNIKA, od akademske godine 2005./06. 

Sati nastave 

Modul 

ECTS 

Semestri 



Kemija 6 75 









Osnove biokemije i mikrobiologije 6 75 

Anatomija i fiziologija domaćih životinja 6 75 

Osnove hranidbe i proizvodnje krmnog 

bilja 

6 75 

Osnove genetike i selekcije 6 75 

Oprema i uređaji u stočarstvu 6 75 

Govedarstvo I 6 75 

Svinjogojstvo I 6 75 

Peradarstvo I 6 75 

Ovčarstvo i kozarstvo I 6 75 

Specijalna hranidba 6 75 

Zoohigijena i zdravstvena zaštita životinja 6 75 

Ribarstvo I 6 75 

Konjogojstvo I 6 75 

Animalni proizvodi I 6 75 





93






Izborni moduli smjera Zootehnika 


Lovstvo I 6 75 

Pčelarstvo I 6 75 

Ekološka zootehnika 6 75 

Savjetodavna služba u zootehnici 6 75 

Obnovljivi izvori energije 6 75 

Izborni moduli smjera Zootehnika za studente drugih smjerova 


Specijalna zootehnika 6 75 

Hranidba životinja i proizvodnja hrane 6 75 

Lovstvo i kinologija 6 75 

Analizom provođenja nastave i potreba tržišta rada u regiji došlo 

se do zaključka kako na Fakultetu nedostaje obrazovanje kadra 

iz područja hortikulture. Na taj nedostatak ukazala je i lokalna 

samouprava, točnije Osječko-baranjska županija. Stoga se 2006. 

godine krenulo u izradu novoga preddiplomskoga smjera - 

Hortikultura. Na sjednici Fakultetskoga vijeća 13. srpnja 2007. 

godine usvojen je prijedlog nastavnoga plana preddiplomskoga 

studija poljoprivrede - smjera Hortikultura, kao petoga smjera 

preddiplomskoga studija poljoprivrede. Prijedlog je načinjen 

na temelju 20% izmjena postojećega preddiplomskoga studija 

poljoprivrede smjera Bilinogojstvo. Poljoprivredni fakultet dobio 

je 28. svibnja 2008. godine dopusnicu Ministarstva znanosti, 

obrazovanja i športa za izvođenje sveučilišnoga preddiplomskoga 

studija, smjer Hortikulture. Upis prve generacije studenata na taj 

smjer započeo je u akademskoj 2008./2009. godini. 



Preddiplomski studij, smjer HORTIKULTURA, od akademske godine 2008/09. 

Modul 

ECTS 

Sati nastave 

Semestri 



Kemija 6 75 









Genetika 6 75 

Pedologija i mikrobiologija 6 75 

Poljoprivredne melioracije 6 75 

Ekofiziologija i ishrana bilja 6 75 

Entomologija I 6 75 

Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo 6 75 

Povrćarstvo i cvjećarstvo 6 75 

Sistematika bilja 6 75 

Voćarstvo i vinogradarstvo 6 75 

Fitopatologija I 6 75 

Osnove proizvodnje žitarica 6 75 

Mehanizacija u hortikulturi 6 75 

Oblikovanje krajobraza i dendrologija 6 75 

Skladištenje i tehnologije proizvoda 6 75 







Izborni moduli smjera Hortikultura 


Zaštita ratarskih kultura 6 75 

Zaštita povrća 6 75 

Osnove bilinogojstva 6 75 

Osnove proizvodnje industrijskog i krmnog bilja 6 75 

Integralni projekti u biljnoj proizvodnji 6 75 

Mikrobiologija hrane 6 75 

Izborni moduli smjera Hortikultura za studente 

drugih smjerova 


Zaštita bilja I 6 75 

Osnove proizvodnje žitarica, industrijskog i 

krmnog bilja 

6 75 

Osnove agroekologije 6 75 


95



Diplomski studij traje četiri semestra, svi su moduli u trajanju 

od 75 sati i 6 ECTS bodova, a slušaju se u bloku. Osim obveznih 

modula, studentima su na raspolaganju brojni izborni moduli. Po 

završetku diplomskoga studija (polaganjem svih ispita i obranom 

diplomskoga rada), stječe se 120 ECTS bodova i akademski naziv: 

magistar (engl. Master) poljoprivrede s naznakom studija i smjera. 

Nakon diplomskoga studija pristupnici mogu nastaviti studij na 

jednom od doktorskih studija na Poljoprivrednome fakultetu u 

Osijeku, srodnim doktorskim studijima na osječkome Sveučilištu 

ili drugdje u Hrvatskoj i izvan nje. Prva generacija studenata 

diplomskih studija upisana je akademske godine 2008./09. 

Diplomski studij AGROEKONOMIKA od akademske godine 2008./09. 

Modul 

ECTS 

Sati nastave 

Semestri 


Ekonometrija 6 75 

Ekonomika resursa i teorija proizvodnje 6 75 

Pravo i legislativa u agraru 6 75 

Agrarna politika i ruralni razvoj Europske Unije 6 75 

Agromarketing 6 75 

Upravljanje troškovima 6 75 

Poduzetnički management 6 75 

Vođenje i ocjena razvojnih projekata 6 75 

Međunarodni tržišni odnosi 6 75 

Vanjskotrgovinsko poslovanje 6 75 






Diplomski rad 6 75 



Diplomski studij BILINOGOJSTVO, smjer Biljna proizvodnja, od akademske godine 2008./09. 

Modul 

ECTS 

Sati nastave 

Semestri 


Biometrika 6 75 

Agrotehnika i sustavi biljne proizvodnje 6 75 

Navodnjavanje poljoprivrednih kultura 6 75 

Žitarice 6 75 

Industrijsko bilje 6 75 

Krmno bilje 6 75 

Oplemenjivanje ratarskih kultura 6 75 

Sjemenarstvo ratarskih kultura 6 75 

Modeli proizvodnje povrća i cvjeća 6 75 

Tehnika u bilinogojstvu 6 75 







Diplomski studij BILINOGOJSTVO, smjer Ishrana bilja i tloznanstvo, od akademske godine 2008./09. 

Modul 

ECTS 

Sati nastave 

Semestri 



Pedogeneza i sistematika tla 6 75 

Hidropedologija 6 75 

Mikroorganizmi i biljke 6 75 

Fiziologija mineralne ishrane 6 75 

Modeliranje biljne proizvodnje 6 75 

Zemljišni resursi 6 75 

Mineralna gnojiva 6 75 

Organska gnojiva 6 75 

Produktivnost tla i tvorba prinosa 6 75 








97



Diplomski studij BILINOGOJSTVO, smjer Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo, od akademske 

godine 2008./09. 

Modul 

ECTS 

Sati nastave 

Semestri 



Planiranje oplemenjivačkih programa 6 75 

Genetika populacije 6 75 

Biotehnologija u oplemenjivanju bilja 6 75 

Biljna biokemija i fiziologija 6 75 

Genetski izvori i biodivergentnost 6 75 

Metode selekcije 6 75 

Oplemenjivanje na stresne uvjete 6 75 

Sjemenarstvo 6 75 

Oplemenjivanje i sjemenarstvo u praksi 6 75 







Diplomski studij BILINOGOJSTVO, smjer Zaštita bilja, od akademske godine 2008./09. 

Sati nastave 

Modul 

ECTS 

Semestri 



Fitopatologija II 6 75 

Fitonematologija 6 75 

Fitofarmacija 6 75 

Savjetodavna služba u zaštiti bilja 6 75 

Bolesti ratarskih kultura 6 75 

Entomologija II 6 75 

Skladištenje poljoprivrednih proizvoda 6 75 

Praktični tečaj iz zaštite bilja 6 75 

Korovi 6 75 









Diplomski studij EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA od akademske godine 2008./09. 

Modul 

ECTS 

Sati nastave 

Semestri 


Ekološka poljoprivreda i standardi 6 75 

Ekosustavi u ekološkoj poljoprivredi 6 75 

Osnove ekološke biljne proizvodnje 6 75 

Ekološko ratarstvo i hortikultura 6 75 

Mehanizacija u ekološkoj poljoprivredi 6 75 

Fertilizacija u ekološkoj poljoprivredi 6 75 

Zaštita bilja u ekološkoj proizvodnji 6 75 

Ekološka zootehnika 6 75 

Tržište i marketing ekoloških proizvoda 6 75 

Mikroorganizmi u ekološkoj proizvodnji 6 75 







Diplomski studij MEHANIZACIJA od akademske godine 2008./09. 

Modul 

ECTS 

Sati nastave 

Semestri 


Inženjerska mehanika II 6 75 

Bilinogojstvo – precizna poljoprivreda 6 75 

Tehnika dorade i uskladištenja II 6 75 

Integralna tehnika pri obradi tla i sjetvi 6 75 

Održavanje i popravak polj. strojeva II 6 75 

Organizacija i upravljanje polj. gospodarstvima 6 75 

Ergonomija poljoprivrednih strojeva 6 75 

Metodika ispitivanja polj. strojeva 6 75 

Transport u poljoprivredi 6 75 

Eksploatacija polj. strojeva II 6 75 








99



Diplomski studij ZOOTEHNIKA, smjer Hranidba domaćih životinja, od akademske godine 2008./09. 

Modul 

ECTS 

Sati nastave 

Semestri 


Biokemija i fiziologija životinja 6 75 

Mikrobiologija stočne hrane 6 75 

Poznavanje krmiva 6 75 

Tehnologija proizvodnje krmnih smjesa 6 75 

Proizvodnja krmiva 6 75 

Hranidba preživača 6 75 

Hranidba nepreživača 6 75 

Tehnologija stočarske proizvodnje 6 75 

Uređaji i oprema u hranidbi životinja 6 75 

Zdravstvena zaštita životinja 6 75 







Diplomski studij ZOOTEHNIKA, smjer Specijalna zootehnika, od akademske godine 2008./09. 

Modul 

ECTS 

Sati nastave 

Semestri 


Biokemija 6 75 

Kvantitativna genetika i selekcija životinja 6 75 

Fiziologija domaćih životinja 6 75 

Tehnologija u proizvodnji mljeka i mesa goveda 6 75 

Konjogojstvo II 6 75 

Biološki zootehnički principi u svinjogojstvu 6 75 

Biološki zootehnički principi u peradarstvu 6 75 

Ovčarstvo i kozarstvo II 6 75 

Zdravstvena zaštita životinja 6 75 

Animalni proizvodi – osiguranje kakvoće 6 75 









Diplomski studij ZOOTEHNIKA, smjer Lovstvo i pčelarstvo, od akademske godine 2008./09. 

Sati nastave 

Modul 

ECTS 

Semestri 


Lovstvo II 6 75 

Lovna kinologija 6 75 

Gospodarenje lovištem 6 75 

Flora i vegetacija lovišta 6 75 

Zdravstvena zaštita divljači 6 75 

Pčelarstvo II 6 75 

Medonosno bilje 6 75 

Tehnologija pčelarskih proizvoda 6 75 

Ekonomika u pčelarstvu i lovstvu 6 75 

Tržište i marketing u pčelarstvu i lovstvu 6 75 







Pokretanjem preddiplomskoga smjera Hortikultura i velikim 

interesom studenata za taj smjer ukazala se potreba za 

razvojem diplomskih studija iz područja hortikulture, kako 

bi preddiplomski studenti mogli nastaviti s obrazovanjem i 

specijalizacijom u tom vrlo značajnom području poljoprivredne 

proizvodnje. Tako je Fakultetsko vijeće na sjednici održanoj 27. 

studenog 2008. godine prihvatilo ustroj novoga diplomskoga 

studija „Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo“ sa smjerovima: 

Voćarstvo te Vinogradarstvo i vinarstvo. Senat Sveučilišta J.J. 

Strossmayera u Osijeku na 9. sjednici u akademskoj 2008./2009. 

godini održanoj 20. srpnja 2009. godine, pod točkom 8.3. 

dnevnog reda, donio je odluku da Poljoprivredni fakultet u 

sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ustrojava 

i izvodi sveučilišni diplomski studij Voćarstvo, vinogradarstvo i 

vinarstvo: smjerovi: Voćarstvo te Vinogradarstvo i vinarstvo od 

akademske godine 2009./2010. godine. 


101



Diplomski studij VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO I VINARSTVO, smjer Voćarstvo, od akademske 

godine 2009./10. 

Modul 

ECTS 

Sati nastave 

Semestri 



Vrednovanje zemljišnih resursa 6 75 

Mehanizacija u VVV-u 6 75 

Oplemenjivanje voćaka, vinove loze i rasadničarstvo 6 75 

Ekonomika proizvodnje voća, grožđa i vina 6 75 

Voćarstvo I 6 75 

Voćarstvo II 6 75 

Ekološko voćarstvo 6 75 

Tehnologija berbe i skladištenja 6 75 

Zaštita od bolesti i štetnika u voćarstvu 6 75 

Stručna praksa 6 75 






Diplomski studij VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO I VINARSTVO, smjer Vinogradarstvo i vinarstvo, 

od akademske godine 2009./10. 

Modul 

ECTS 

Sati nastave 

Semestri 



Vrednovanje zemljišnih resursa 6 75 

Mehanizacija u VVV-u 6 75 

Oplemenjivanje voćaka, vinove loze i rasadničarstvo 6 75 

Ekonomika proizvodnje voća, grožđa i vina 6 75 

Vinogradarstvo I 6 75 

Vinogradarstvo II 6 75 

Tehnologija vina 6 75 

Mikrobiologija vina 6 75 

Zaštita od bolesti i štetnika u vinogradarstvu 6 75 









Paralelno s izradom studija Voćarstva, vinogradarstva i vinarstva 

izrađen je i plan diplomskoga studija Povrćarstvo i cvjećarstvo, 

kao potpuno novoga studija Fakulteta, koji će doprinjeti razvoju 

fakulteta i mladoga znanstveno-nastavnoga kadra u ovome 

području te razviti stručnjake specijalizirane za područje 

povrćarstva i cvjećarstva. Na sjednici Fakultetskoga vijeća održanoj 

16. prosinca 2008. godine prihvaćeno je pokretanje sveučilišnoga 

diplomskoga studija Povrćarstvo i cvjećarstvo. Senat Sveučilišta 

Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, na 9. sjednici u akademskoj 

2008./2009. godini održanoj 20. srpnja 2009. godine pod točkom 

8.4. dnevnog reda, donio je odluku da Poljoprivredni fakultet u 

sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ustrojava 

i izvodi sveučilišni diplomski studij Povrćarstvo i cvjećarstvo od 

akademske godine 2009./2010. godine. 

Diplomski studij POVRĆARSTVO I CVJEĆARSTVO, od akademske godine 2009./10. 

Sati nastave 

Modul 

ECTS 

Semestri 


Fiziologija bilja u povrćarstvu i cvjećarstvu 6 75 

Modeli proizvodnje povrća 6 75 

Suvremene metode uzgoja florikulture 6 75 

Navodnjavanje u povrćarstvu i cvjećarstvu 6 75 

Mehanizacija u povrćarstvu i cvjećarstvu 6 75 

Sjemenarstvo u povrćarstvu i cvjećarstvu 6 75 

Fertilizacija u povrćarstvu i florikulturi 6 75 

Parazitski uzročnici bolesti povrća i cvijeća 6 75 

Kukci i ostali štetnici povrća i cvijeća 6 75 

Ekonomika proizvodnje povrća i cvijeća 6 75 








103



Studenti svih diplomskih studija u trećemu semestru odabiru 

izborne module sa zajedničke liste. Svi izborni moduli nose 6 

ECTS bodova i imaju 75 sati nastave. Odabirom izbornih modula 

studenti zaokružuju svoj obrazovni profil i specijaliziraju se za 

specifičnu problematiku unutar područja studija. Studenti mogu 

izabrati sljedeće izborne module: 

1. Agrotehnika u sjemenarstvu ratarskih kultura 

2. Analize biljaka 

3. Analize tla i gnojiva 

4. Berba i skladištenje povrća i cvijeća 

5. Biometrika 

6. Biometrika u zootehnici 

7. Bolesti povrća i cvijeća 

8. Ekološka poljoprivreda 

9. Ekološki prihvatljiva zaštita bilja 

10. Ekološko krmno bilje 

11. Ekološko pčelarstvo 

12. Ekološko povrćarstvo 

13. Ekonomika alternativne poljoprivrede 

14. Ekonomika prerade 

15. Etologija životinja 

16. Fitoekologija 

17. Gen-banke 

18. Genomika u zootehnici 

19. Geoinformacijski sustavi i analiza prostornih podataka 

20. Hidraulički uređaji poljoprivrednih strojeva 

21. Informacijske tehnologije u poljoprivredi 

22. Ispitivanje kakvoće sjemena 

23. Izrada gnojidbenih preporuka u hortikulturi 

24. Izrada gnojidbenih preporuka u ratarstvu 

25. Kanali distribucije poljoprivredno-prehrambenih 

proizvoda 

26. Kartografija i pedološka daljinska istraživanja 

27. Kompjutorski sustavi odlučivanja 

28. Lovstvo i kinologija 

29. Ljekovito i začinsko bilje 

30. Mediteransko voćarstvo i vinogradarstvo 



31. Mehanizmi i metode fitoregulacije 

32. Mehanizmi poljoprivrednih strojeva 

33. Metode i planovi selekcije životinja 

34. Mikrobiologija tla 

35. Monitoring i zaštita okoliša 

36. Mužnja i muzni uređaji 

37. Nematologija 

38. Objekti i sustavi ventiliranja u stočarskoj proizvodnji 

39. Obnovljivi izvori energije u poljoprivredi 

40. Očuvanje animalnih genetskih resursa 

41. Održive tehnologije uzgoja bilja 

42. Održivi ruralni razvitak 

43. Oplemenjivanje industrijskog bilja 

44. Oplemenjivanje krmnog bilja 

45. Oplemenjivanje žitarica 

46. Osnove digitalnog kartiranja 

47. Osnove palinologije 

48. Osnovi bakteriologije i virologije 

49. Politika proizvoda i usluga 

50. Poljoprivredna fitocenologija 

51. Poslovne komunikacije i savjetodavni rad 

52. Poslovni strani jezik – Engleski jezik 

53. Poslovni strani jezik – Njemački jezik 

54. Prerada voća 

55. Primjena biopreparata u proizvodnji povrća i cvijeća 

56. Primjena GIS-a u hortikulturi 

57. Primjena pesticida u poljoprivredi 

58. Primjenjena pedologija 

59. Principi znanstvenog rada 

60. Procjena pogodnosti zemljišta 

61. Programi zaštite voćaka i vinove loze 

62. Razvoj tehničkih sustava u povrćarstvu i cvjećarstvu 

63. Ruralni turizam 

64. Samonikle jestive i otrovne biljke 

65. Stočarstvo u tropskim i suptropskim uvjetima 

66. Strojevi i uređaji u ekološkoj zaštiti i njezi bilja 

67. Sustavi gospodarenja u voćarstvu i vinogradarstvu 


105



68. Sustavi potpore odlučivanja u poljoprivredni 

69. Štetnici povrća i cvijeća 

70. Štetnici ratarskih kultura 

71. Štetočinje u voćnjacima i vinogradima 

72. Tehnički sustavi u navodnjavanju 

73. Tehničko eksploatacijska ekspertiza uređaja u zaštiti 

trajnih nasada 

74. Tehnika spremanja kabaste krme 

75. Terenska istraživanja 

76. Tradicionalne i autohtone višegodišnje kulture u VV-u 

77. Transportni sustavi u VVV proizvodnji 

78. Trenje i trošenje poljoprivrednih strojeva 

79. Tropske kulture 

80. Tržište i marketing u hortikulturi 

81. Uporaba i održavanje tehničkih sustava 

82. Uzgoj bilja u zaštićenom prostoru 

83. Uzgoj i zaštita divljači 

84. Uzgoj u zaštićenim prostorima 

85. Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo 

86. Zaštita bilja II 

87. Zaštita tla i voda 

Kako bi provedba novih studija bila što kvalitetnija, poduzeto je 

nekoliko aktivnosti. U cilju što boljeg informiranja studenata o 

novim studijskim programima (preddiplomski i diplomski studij) 

i uvjetima studiranja, Poljoprivredni fakultet izdao je za studente 

publikaciju „Vodič kroz studij – akademska 2005./2006.“. Tijekom 

akademske godine 2005./2006. održane su dvije izvanredne 

sjednice FV-a na kojima se analizirala uspješnost studija po 

bolonjskome modelu. Početkom akademske 2005./2006. godine 

Odlukom Fakultetskoga vijeća ustrojeno je Povjerenstvo za 

praćenje Bolonjskoga procesa, koje prati kvalitetu i uspješnost 

izvedbe svakoga modula na preddiplomskome i stručnome 

studiju. U Povjerenstvo su uključeni predstavnici studenata po 

studijskim godinama koji zajedno s nastavnicima zaduženim 

za svaku godinu studija i voditeljem studija daju prijedloge za 

poboljšanje izvođenja nastavnoga procesa i moguće korekcije. 



Tijekom 50 godina djelovanja Poljoprivrednoga 

fakulteta tisuće studenata prošle su kroz nastavni 

proces, veliki dio njih diplomirao je i svoje znanje 

prenio u praksu. Ukupno je na Poljoprivrednome 

fakultetu od osnutka do danas diplomiralo 3416 

studenata sveučilišnih studija i 1198 stručnih studija. 

Dio njih nastavio je svoje školovanje za stjecanje 

titule magistra ili doktora znanosti na našem 

Fakultetu ili na drugim fakultetima i sveučilištima 

u zemlji i inozemstvu. Svi su oni pokazatelj prave 

vrijednosti onoga što djelatnici Fakulteta rade i daju 

u obrazovanju mladih naraštaja poljoprivrednih 

stručnjaka, a ujedno su i neprocjenjivi izvor 

informacija o mogućnosti daljnjega poboljšanja 

našega rada. 

Vodič kroz studij akademske 

godine 2005./06. 


107



Pregled novoupisanih redovitih studenata u I. godinu sveučilišnih dodiplomskih studija po 

smjerovima od akademske godine 1960./61. do 2004./05. 

Akademska 

godina 

Ratarstvo Stočarstvo Mehanizacija Opći smjer Agroekonomika UKUPNO 

1960./61. 49 39 - - - 88 

1961./62. 48 24 - - - 72 

1962./63. 52 52 - - - 104 

1963./64. 35 20 - - - 55 

1964./65. 18 9 - - - 27 

1965./66. 44 34 - - - 78 

1966./67. 68 71 - - - 139 

1967./68. 108 90 - - - 198 

1968./69. 107 86 - - - 197 

1969./70. 95 69 - - - 164 

1970./71. 85 48 - - - 133 

1971./72. 99 48 - - - 147 

1972./73. 64 47 - - - 111 

1973./74. 67 31 - - - 98 

1974./75. 69 37 - - - 106 

1975./76. 85 65 - - - 150 

1976./77. 117 68 104 - - 289 

1977./78. 228 164 204 - - 599 

1978./79. 218 202 128 - - 548 

1979./80. 246 153 97 - - 496 

1980./81. 189 131 90 - - 410 

1981./82. 301 178 191 - - 670 

1982./83. 270 121 179 - - 570 

1983./84. 196 128 153 - - 477 

1984./85. 228 145 163 - - 536 

1985./86. 245 165 129 - - 539 

1986./87. 216 154 124 - - 494 

1987./88. 221 151 118 - - 490 

1988./89. 221 155 128 - - 504 

1989./90. 214 164 124 - - 502 

1990./91. 195 136 115 - - 446 

1991./92. 198 71 50 - - 319 



1992/93. 213 99 87 - - 399 

1993/94. 215 163 113 - - 491 

1994/95. 177 112 74 - - 363 

1995/96. 139 82 61 - - 282 

1996/97. 122 112 75 49 - 358 

1997/98. 97 90 85 53 - 325 

1998/99. 82 76 65 64 - 287 

1999/00. 70 64 68 68 - 270 

2000/01. 118 110 105 106 - 439 

2001/02. 69 71 69 76 - 285 

2002/03. 71 71 69 70 - 281 

2003/04. 52 57 56 54 61 280 

2004/05. 56 63 59 64 73 315 

UKUPNO 6077 4226 3083 604 134 14124 

Pregled novoupisanih redovitih studenata u I. godinu preddiplomskih studija po smjerovima od 

akademske godine 2005./06. do 2009./10. 

Akademska 

godina 

Agroekonomika Bilinogojstvo Zootehnika Mehanizacija Hortikultura UKUPNO 

2005./06. 78 62 66 64 - 270 

2006./07. 127 90 71 63 - 351 

2007./08. 88 74 71 55 - 288 

2008./09. 85 66 56 39 50 296 

2009./10. 76 57 51 48 63 295 

UKUPNO 454 349 315 269 113 1500 


109



Prof. Ivan Maričić sa 

studentima na vježbama iz 

Mehanizacije u ratarstvu 

Strojarski praktikum u prvoj 

zgradi Poljoprivrednoga 

fakulteta 

Vježbe iz Agrobotanike 1968. 



Promocija studenata 

fakulteta 2. veljače 1974. 

Studenti fakulteta na 

Agronomijadi u Brezovici na 

Kosovu, 14. svibnja 1988. 

Dodjela diploma na 62. 

promociji 27. prosinca 1989. 

(prof.dr.sc. Marija Ivezić - 

tadašnja dekanica i 

Vlado Guberac, tadašnji 

diplomant, a današnji dekan) 


111



Predavanja na lokaciji 

Fakulteta u Tvrđi 

Terenska nastava na ribnjaku 

Donji Miholjac 1998. 

Terenske vježbe iz Pčelarstva 

2009. godine 



Terenske vježbe na 

Državnoj ergeli lipicanaca 

Đakovo 2010. godine 

Promocija studenata 

fakulteta 2010. godine 


113





Znanstveno-istraživačka 

aktivnost 

Laboratorij biokemije 

na lokaciji prvoga 


Znanstveno-istraživačka aktivnost institucije utemeljena 

je na brojnosti i kvaliteti visokoobrazovanoga kadra 

koji predstavlja znanstveni potencijal institucije i njenu 

pokretačku snagu. Uspješnost znanstveno-istraživačkoga rada 

ogleda se u brojnosti projekata koji se provode na instituciji te u 

intenzitetu i kvaliteti publiciranja ostvarenih rezultata. 

Znanstveno-istraživačka aktivnost na 

Poljoprivrednome fakultetu u Osijeku ima 

dugu tradiciju, a započela je osnivanjem 

pojedinih zavoda i razvitkom znanstvenonastavnoga 

kadra. Nakon osnivanja 

Fakulteta na njemu je bio zaposlen 

vrlo mali broj znanstveno-nastavnog 

osoblja. Međutim, s godinama rada 

i razvoja sustavno se povećavao broj 

znanstveno-nastavnog osoblja, tako da 

danas Poljoprivredni fakultet ima najveći 

broj znanstveno-nastavnog osoblja na 

Sveučilištu J.J. Strossmayera. 

Broj stalno zaposlenih djelatnika u znanstveno-nastavnim zvanjima 

Zvanje 1960./61. 1984./85. 2009./2010. 

Docent - 12 17 

Izvanredni profesor 2 1 17 

Redoviti profesor - 11 49 

UKUPNO 2 24 83 

Znanstvena aktivnost 

115



Osim stalno zaposlenih djelatnika, veliki doprinos znanstvenoistraživačkoj 

aktivnosti Fakulteta dao je veliki broj vanjskih 

suradnika s različitih znanstveno-istraživačkih institucija u 

Hrvatskoj, s područja bivše Jugoslavije, ali i šire. 

U početku razvoja Fakulteta znanstveno-istraživački rad 

na unapređivanju poljoprivredne proizvodnje odvijao se u 

katedrama, kao organizacijskim jedinicama, i zavodima kao 

radnim jedinicama. Tako su počeci znanstveno-istraživačkoga 

rada vezani i za najstarije zavode Fakulteta: Zavod za agrokemiju, 

Zavod za Ekonomiku i organizaciju poljoprivrede, Zavod za 

zaštitu bilja, poljoprivrednih proizvoda i prerađevina te Zavod 

za pedologiju koji je nastao 1963. godine, ali je do 1977. godine 

djelovao kao samostalna jedinica Poljoprivrednog instituta. 

Osnivanjem novih Zavoda i proširenjem postojećih razvijala se 

i znanstveno-istraživačka aktivnost Fakulteta. S razvojem, došlo 

je i do razvoja istraživanja koja su zahtjevala udio djelatnika 

više katedri i zavoda, odnosno interdisciplinarnih istraživanja, 

koja danas čine značajni dio istraživanja na Fakultetu. Gotovo 

je nemoguće nabrojiti sva područja istraživanja kojima su se 

bavili ili se danas bave djelatnici Fakulteta, ali je sigurno da 

ona obuhvaćaju gotovo sva područja poljoprivredne znanosti. 

Broj znanstvenih projekata na Fakultetu godinama se sustavno 

povećavao, a u novije vrijeme sve je više i međunarodnih 

projekata koji su odraz orijentacije Poljoprivrednoga fakulteta 

ka internacionalizaciji. Pri izradi ove monografije pokušali smo 

prikupiti podatke o svim znanstvenim projektima koji su se 

vodili od osnutka Fakulteta do danas. 

Znanstveni projekti prema abecedi voditelja projekta u periodu 1960.-1985. godina 

Voditelj projekta 

Naziv projekta 

1. Vladimir Beck Povećanje produktivnosti rada i raciona¬lizacija radnih procesa 

osnovnih ratarskih kultura na društvenom sektoru Slavonije i Baranje 

2. Branko Berić Istraživanja hranidbene vrijednosti različitih hibrida kukuruza u tovu 

3. Miljenko Brinzej Ispitivanje genoma i fiziološko ekonomskih osobina pasmine ovaca 

i kri¬žanaca s virtemberškoim i cigaja ovcom u cilju intenzivnije 

ovčarske proiz¬vodnje 

4. Miljenko Brinzej Ekonomska i strateška opravdanost proizvodnje konja za klanje 

(namije¬njenih izvozu) na osnovi efekta heterozisa 

5. Željko Bukvić Iznalaženja novih rješenja iz oblasti kondirioniranja mikroklime u 

prasilištima i odgajivalištima 

116 Scientific activity


6. Miroljub Dimitrijević Prognoza pojave i toka evolucije parazita Cercospora beticola i 

signalizacija vremena i obima intervencija 

7. Miroljub Dimitrijević Glavni prouzrokovači truleži korijena i stabla kukuruza na pod¬ručju 

Baranje 

8. Miroljub Dimitrijević Proučavanje otpornosti sorata i hibrida kukuruza na ekonomski 

značajnije bolesti, te mogućnost njihovog suzbijanja 

9. Miroljub Dimitrijević Ispitivanje pojave i intenziteta napada parazita Dothichiza populea – 

rak kore na topoli 

10. Marija Ivezić Proučavanje fitoparazitnih nematoda glavnih ratarskih kultura i 

vinograda na području Slavonije i Baranje 

11. Marija Ivezić Fitoparazitne nematode vinove loze 

12. Dragutin Kalinović Proučavanje djelovanja pesticide na promjenu i sastav mikroflore tla 

13. Dragutin Kalinović Utjecaj agrotehničkih mjera — obrade na dinamiku mikropopula-cije 

u tlu i rizosferi kukuruza 

14. Dragutin Kalinović Mikrobiološke osobine lakustričnih (jezerskih biotopa) i osnovnih 

tipova tala 

15. Irma Kalinović Faunističko-ekološka istraživanja prašnih uši (Psocoptera) u 

skla¬dištima poljoprivrednih proizvoda i prerađevina, te na polju 

16. Irma Kalinović Faunističko-ekološka istraživanja insekata, nematoda i gujavica na 

području Kopačkog rita 

17. Gordana Kralik Ispitivanje utjecaja uvjeta uskladištenja na kvalitetu konzumnih jaja 

18. Gordana Kralik Rangiranje nerastova po potomstvu pomoću metode diskriminacione 

analize 

19. Gordana Kralik Procjena uzgojno proizvodnih vrijednosti nerastova na osnovi 

performans testa 

20. Gordana Kralik Kvalitativne osobine jaja različitih hibrida kokoši 

21. Marijan Krivošić Utjecaj nekih mikroklimatskih faktora na perzistenciju nosivosti u 

pro¬izvodnji konzumnih jaja 

22. Marijan Krivošić Ispitivanje utjecaja smanjenja visokih temperatura ljeti na koncepciju 

krmača 

23. Marijan Krivošić Utjecaj načina hranidbe i količine dnevnog obroka na produktivnu 

spo¬sobnost, kvantitativne i tehnološke osobine mesa tovljenih svinja 

24. Olga Kurbel Utvrđivanje ekonomske efikasnosti primjene mineralnih gnojiva pri 

proizvodnji šećerne repe na društvenom sektoru slavonsko-baranjske 

ma¬kroregije 

25. Robert Kurbel Ispitivanje društveno-ekonomskih promjena u selima Slavonije 

i Baranje, kao osnova za unapređenje robne proizvodnje u 

poljoprivredi indi¬vidualnog sektora 

26. Robert Kurbel Proučavanje društveno-ekonomskih odnosa i promjena u selima 

Slavonije i Baranje kao osnova za unapređenje robne proizvodnje na selu 

27. Zdravko Laktić Ispitivanje podobnosti mikroklimatskih prilika i higijena smještaja 

svi¬nja u svinjogojsikoj farmi PIK-a ‘Belje’ 

28. Antun Petričević Prilog poznavanju održivosti upakovanih proizvoda od mesa 

29. Antun Petričević Komparativno ispitivanje vrijednosti polutki po težinskim grupama 


117



30. Antun Petričević Utjecaj frigotermičke obrade, način pakovanja i držanja na održivost 

konfekcioniranog goveđeg mesa 

31. Antun Petričević Utvrđivanje parametara učešća pojedinih dijelova svinjskih polutki, te 

njihova ekonomska i tehnološka vrijednost pri različitim težinama 

32. Antun Petričević Tov muških nekastriranih svinja, kvalitativne osobine njihovog mesa i 

mogućnost upotrebe za industrijsku preradu 

33. Gojko Pivar Biološka uloga ptica u prirodi na rješavanju zagađenja čovjekove 

okoline pesticidima s posebnim osvrtom na gačca (Corvus frugilegus L.) 

34. Gojko Pivar Proučavanje mogućnosti sprečavanja zagađenja brašna i proizvoda 

brašna biološkim agensima tokom proizvodnje, skladištenja i prerade 

35. Gojko Pivar Proučavanje kompleksa mogućnosti sprečavanja kontaminacije 

pšenice biološkim agensima i pesticidima u polju i tokom skladištenja 

36. Gojko Pivar Proučavanje važnijih štetnika žitarica tokom vegetacije, uskladištenja i 

prerade, te mogućnost njihovog suzbijanja 

37. Gojko Pivar Ekološka istraživanja u prirodnom rezervatu ‘Kopački rit’ 

38. Tomo Rastija Ispitivanje genoma i fiziološko-ekonomskih osobina pasmina ovaca 

texel i križanaca s virtemberškom i cigaja ovcom u cilju intenziviranja 

ovčarske proizvodnje 

39. Tomo Rastija Ispitivanje efekata heterozisa na osnovi uporabnog križanja 

pasmina ovaca cigaje, texel i virtemberške uz maksimalno korištenje 

voluminoznih krmiva 

40. Božo Sabljić Postupak s tovljenim govedima na kraju tova i njegov utjecaj na boju 

mesa 

41. Božo Sabljić Mogućnost poboljšanja kvalitativnih osobina mesa goveda 

vrednovanjem na liniji klanja 

42. Božo Sabljić Međusobna ovisnost boje i sposobnosti vezanja vode mesa tovljenih 

ju¬nadi u okviru ocjene kvalitete mesa prema standardu 

43. Ana Skender Zubača (Cynodon dactylon Pers.) kao korovska vrsta na 

poljoprivrednim površinama i kao antieroziona vrsta na suhozemnim 

dijelovima profila hidromelioracionih objekata u Banatu. 

44. Ana Skender Utjecaj ogriza jelena i resurekcione sječe, te kemijskog sastava na 

stupanj korištenja i regeneracije žbunaste flore u Kopačkom ritu 

45. Zdenko Steiner Upotreba kukuruzne silaže u hranidbi rasplodnih krmača 

46. Zdenko Steiner Utvrđivanje mogućnosti što svestrani je primjene siliranog kukuruza 

u hranidbi monogastričnih životinja — svinja i peradi 

47. Borislav Todorčić Istraživanje kompleksne ishrane šećerne repe u svrhu podizanja 

njenog kvaliteta, povišenja digestije uz vidoke prinose i postizanje 

visoke tehnološke zrelosti u kraćoj vegetaciji 

48. Borislav Todorčić Istraživanja biokemijsko-fizioloških promjena koje determiniraju 

pri¬nos i kvalitetu šećerne repe 

49. Borislav Todorčić Utvrđivanje optimalnih koncentracija hraniva u tlu i biljci za 

proiz¬vodnju visokih prinosa kvalitetne šećerne repe 

50. Ljubica Valenčić 

Proučavanje važnijih štetnika žitarica tokom vegetacije, uskladištenja i 

prerade te mogućnost njihovog suzbijanja 



Prema prikupljenim podacima u periodu od osnutka Fakulteta 

do 1985. godine vođeno je 50 domaćih znanstvenih projekata, 

a težišta istraživanja bila su u području stočarstva, zaštite bilja, 

ishrane bilja, pedologije i ekonomike poljoprivredne proizvodnje. 

Znanstveni projekti prema abecedi voditelja projekta u periodu 1986.-2000. godina 



1. Dragan Amić Modeliranje flavonoidnih spojeva 

2. Blaženka Bertić Interpretacijska baza tala istočne Hrvatske 

3. Dušan Brkić Racionalno opremanje i korištenje mehanizacije na obiteljskim 

gospodarstvima 

4. Dušan Brkić Održavanje i remont poljoprivredne tehnike u funkciji uštede 

5. Miroljub Dimitrijević Ispitivanje otpornosti sorata i hibrida pšenice, soje i suncokreta na 

dominantne uzročnike bolesti 

6. Miroljub Dimitrijević Noviji problemi u zaštiti bijelih žitarica 

7. Miroljub Dimitrijević Ispitivanje uzročnika bolesti i štetnika kukuruza tokom vegetacije, 

te uskladištenja, uz mogućnosti njihovog suzbijanja kao i ispitivanje 

herbicida i njihovih ostataka u tlu 

8. Rudolf Emert Održavanje i popravak poljoprivrednih strojeva u funkciji uštede i ekologije 

9. Vlado Guberac Sjemenarstvo ratarskih kultura 

10. Dražen Horvat Računalska obrada podataka u nematološkim istraživanjima 

11. Marija Ivezić Integralna zaštita u biljnoj proizvodnji 

12. Marija Ivezić Biološko – tehnološki i ekonomični sustav biljne proizvodnje 

13. Marija Ivezić Nematode kao pokazatelji stanja agroekosustava 

14. Sonja Jovanovac Selekcija u funkciji unapređenja proizvodnje mlijeka i mesa goveda 

15. Ivo Jurić Prihrana pšenice prema N min metodi 

16. Mladen Jurišić Uvođenje i primjena suvremene agrotehnike te informatizacija na 

obiteljskim gospodarstvima 

17. Draženka Jurković Mikoflora najznačajnijih korovnih vrsta ratarskih usjeva 

18. Draženka Jurković Zaštita povrća od štetočinja na obiteljskim gospodarstvima 

19. Irma Kalinović Alternativni insekticidi 

22. Ivan Knežević Suvremeni postupci u oplemenjivanju goveda, konja i ovaca 

23. Ivan Knežević Suvremeni postupci u oplemenjivanju goveda i konja 

24. Ivan Knežević Postupci eliminiranja važnijih okolišnih faktora na proizvodnju mlijeka 

kod ocjene uzgojne vrijednosti goveda 

20. Mira Knežević Korovna flora i mogućnosti njenog suzbijanja u fitocenozama na 

oranicama i kanalima 

21. Mira Knežević Integrirana zaštita ratarskih kultura od korova 

25. Vlado Kovačević Genotipske i ekološke osnove mineralne ishrane kukuruza 


119



26. Vlado Kovačević Stupanj otpornosti genotipova kukuruza prema stresu u tlu 

27. Gordana Kralik Čimbenici proizvodnje visokokvalitetnog pilećeg i svinjskog mesa 

28. Gordana Kralik Iskorištavanje kapaciteta rasta svinja i peradi u cilju poboljšavanja 

kakvoće mesa 

29. Gordana Kralik Kapacitet rasta i kakvoća mesa svinja i peradi 

30. Andrija Kristek Oplemenjivanje šećerne repe 

31. Stjepan Mađar Uređenje poljoprivrednog zemljišta suvremenom poljoprivrednom 

proizvodnjom 

32. Stjepan Mađar Odvodnja i natapanje u održivoj poljoprivredi ist. Hrvatske 

33. Julijo Martinčić Oplemenjivanje i genetika pšenice 

34. Zlata Milaković Utjecaj organskih gnojiva na mikrofloru i mikrobiološke procese u tlu pri 

proizvodnji šećerne repe 

35. Zlata Milaković Mikrobiološka aktivnost tla uvjetovana sjetvom bez obrade 

36. Zlata Milaković Očuvanje biogenosti tala Hrvatskog podunavlja primjenom izravne sjetve 

37. Anđelko Opačak Unapređivanje reprodukcije i uzgoja toplovodnih riba 

38. Božidar Petrač Projektiranje razvitka obiteljskih gospodarstava 

39. Emilija Raspudić Tolerantnost kukuruza na napad kukuruznog moljca Ostrinia nubilalis 

Hübner 

40. Tomo Rastija Ispitivanje utjecaja križanja cigaje s plemenitim pasminama ovaca u cilju 

poboljšanja ovčarske proizvodnje na području Slavonije i Baranje 

41. Ana Skender Proučavanje korovske flore i njenog suzbijanja u važnijim ratarskim 

kulturama i na hidromelioracionim objektima 

42. Zdenko Steiner Utvrđivanje probavljivosti i hranidbena vrijednost krmiva, te iznalaženje 

racionalne hranidbe domaćih životinja 

43. Zdenko Steiner Hrana, hranidba i zootehnika kao činilac stabilnosti stočarske 

proizvodnje Slavonije i Baranje 

44. Zdenko Steiner Hranidba i zootehnika - stabilizatori stočarske proizvodnje 

45. Ivan Stević Intenziviranje mirnovodnog ribogojstva 

46. Davor Šamota Integrirana zaštita povrća 

47. Edita Štefanić Modeliranje sustavnog suzbijanja alergogenog bilja 

48. Zvonimir Tucak Ispitivanje fizioloških osobina osjetila njuha lovnih pasa 

49. Ljubica Valenčić Integralna zaštita u biljnoj proizvodnji 

50. Ljubica Valenčić Štetnici, bolesti i korovi industrijskog bilja 

51. Ljubica Valenčić Kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis Hubner) i fitocenoza kukuruza kao 

utjecajni faktori u proizvodnj kukuruza 

52. Mate Vujčić Vibracijsko opterećenje vozača traktorskih agregata 

53. Robert Zimmer Nova tehnika u ekološkoj i ekonomičnoj biljnoj proizvodnji 

54. Ivan Žugec Istraživanje reducirane obrade tla na glavne ratarske kulture 

55. Ivan Žugec Istraživanje racinalne obrade tla za kukuruz i ozimu pšenicu 



Podaci pokazuju da su u periodu od 15 godina od 1986.-2000. na 

Fakultetu vođena 54 domaća znanstvena projekta. Vidljivo je da 

je u odnosu na prethodni period došlo i do širenja tema projekata 

i istraživanja u području biljne proivodnje, kemije, agrokemije, 

integralne zaštite, genetike i oplemenjivanja bilja, poljoprivredne 

mehanizacije i informatike. Za taj je period potrebno posebno 

naglasiti ratna događanja, zbog kojih je u potpunosti uništena 

zgrada Fakulteta i sva znanstvena oprema. No, djelatnici 

Fakulteta nisu ni u tim, najtežim trenucima dvojili u svome radu 

te su se istraživanja nastavila provoditi prema predloženim 

projektima. Istraživački rad odvijao se na područjima izvan 

ratnih djelovanja u Slavoniji, na srodnim fakultetima u Hrvatskoj 

i Sloveniji, a jednim su dijelom preseljena u Istru. Smještanjem 

Fakulteta u prostorije General vojarne u Tvrđi započelo je 

opremanje laboratorija novom znanstvenom opremom te se 

glavnina istraživanja ponovno provodila na Fakultetu. 

Za period 1986. do 2000. godine značajno je i intenziviranje udjela 

djelatnika Fakulteta u međunarodnim istraživačkim projektima. 

Međunarodni projekti na Fakultetu u razdoblju 1982.-2000. prema abecedi voditelja projekta 



1. Marija Ivezić Plant parasitic nematodes in vineyards.(SAD-YU) 

2. Marija Ivezić Integrated pest management of vegetables (ALIS) 

3. Gordana Kralik 

Effect of dietary omega-3 polyunsaturated fatty acids on meat quality in 

pigs and broilers 

4. Davor Šamota Reconstructions and Development of Agriculture in CroatianPodunavlje 

5. Davor Šamota 

6. Davor Šamota 

Introduction and development of Organic production in Slavonija and 

Baranja 

Using organic agriculture production to integrate and strenghteen 

ethnically diverse communities 

7. Edita Štefanić Perennial weed management in vegetables (ALIS) 


121



Znanstveni projekti prema abecedi voditelja projekta u razdoblju 2001.-2009. 



1. Dragan Amić Modeliranje flavonoidnih spojeva 

2. Dragan Amić Odnos strukture i aktivnosti flavonoida 

3. Manda Antunović Korištenje industrijskog otpada za poboljšanje plodnosti tla 

4. Zvonko Antunović Hranidbeni aspekti modeliranja proizvodnosti i metaboličkog profila 

ovaca 

5. Mirjana Baban Analiza i genetsko unapređivanje sportskih pasmina konja u Republici 

Hrvatskoj 

6. Đuro Banaj Inovativne tehnike aplikacije pesticida u funkciji uštede i zaštite 

okoliša 

7. Ivan Bogut Optimalizacija udjela 18:3n3, ribljeg ulja i aminokiselina u hrani mlađa 

soma 

8. Ivan Bogut Skraćenje uzgojnog razdoblja šarana (Cyprinus carpio) i poboljšanje 

kakvoće mesa 

9. Mirjana Brmež Nematode kao bioindikatori ekološkog stanja tla 

10. Gordana Bukvić Selekcija crvene djeteline za poboljšanje nodulacije, prinosa i kakvoće 

11. Željko Bukvić Leguminoze za silažu u sustavu niskog inputa u stočarstvu 

12. Željko Bukvić Katalog hrvatskih autohtonih proizvoda 

13. Jasenka Ćosić Utjecaj roka i gustoće sjetve na fuzarijske bolesti pšenice 

14. Jasenka Ćosić Fuzarijska palež klasova i sadržaj DON-a u zrnu i brašnu 

15. Jadranka Deže Poduzetničkim upravljanjem prema razvoju agroturizma 

16. Matija Domaćinović Noviji postupci oplemenjivanja hranjive vrijednosti krmiva u hranidbi 

životinja 

17. Matija Domaćinović Čiste hranjive tvari u optimalizaciji obroka monogastričnih životinja 

18. Marija Đurkić Ekološki prihvatljiv model suzbijanja korova u krumpiru 

19. Rudolf Emert Suvremene metode održavanja, popravka i eksploatacije strojeva 

20. Tihomir Florijančić Epizootiološka istraživanja nametničkih bolesti divljači u istočnoj 

Hrvatskoj 

21. Tihomir Florijančić Utjecaj teških metala u mesu divljači na zdravlje potrošača 

22. Vlado Guberac Sjemenarstvo i proizvodnja kukuruza 

23. Vlado Guberac Genotip i stresni učinci u proizvodnji i kvaliteti sjemena pšenice i 

ječma 

24. Marija Ivezić Tolerantnost hibrida kukuruza na ličinke kukuruzne zlatice 

25. Marija Ivezić Nematode kao pokazatelji stanja agroekosustava 

26. Marija Ivezić Nematode kao indikatori promjena u agroekosustavu 

27. Sonja Jovanovac Selekcija u funkciji unapređivanja proizvodnje mlijeka i mesa goveda 



28. Sonja Jovanovac Izbor optimalne metode u kontroli mliječnosti goveda 

29. Sonja Jovanovac Analiza i genetsko vrednovanje dugovječnosti u mliječnih goveda 

30. Ivo Jurić Gnojidba pšenice dušikom u različitim načinima obrade tla 

31. Ivo Jurić Emisija amonijaka u govodearskoj i svinjogojskoj proizvodnji istočne 

Hrvatske 

32. Tomislav Jurić Efektivnost tehničkih sustava i očuvanje okoliša 

33. Mladen Jurišić Primjena GIS tehnologije u uzgoju bilja – digitalne tematske karte 

34. Draženka Jurković Parazitna mikopopulacija korova u okopavinama 

35. Draženka Jurković Uloga korova u epidemiologiji bolesti okopavinskih kultura 

36. Irma Kalinović Botanički insekticidi u zaštiti uskladištenih žitarica 

37. Irma Kalinović Zaštita uskladištenih žitarica fizikalnim mjerama 

38. Mira Knežević Integrirana zaštita ratarskih kultura od korova (do 2005) 

39. Mira Knežević Integrirana zaštita ratarskih kultura od korova (od 2006-) 

40. Vlado Kovačević Izbor hibrida i gnojidbe za održivi uzgoj kukuruza u uvjetima stresa 

41. Vlado Kovačević Prevladavanje stresa uzgoja kukuruza na kiselom tlu gnojidbom i 

oplemenjivanjem 

42. Davor Kralik Korištenje gnojovki i leguminoza u proizvodnji energije 

43. Gordana Kralik Specifičnost rasta i kakvoća mesa peradi i svinja 

44. Gordana Kralik Specifičnosti rasta svinja i peradi i kakvoća proizvoda 

45. Andrija Kristek Povećanje prinosa i kvalitete šećerne repe oplemenjivanjem 

46. Andrija Kristek Povećanje sadržaja šećera u repi izborom genotipa i agrotehničkih 

mjera 

47. Suzana Kristek Povećanje poljske klijavosti sjemena šećerne repe 

48. Suzana Kristek Ishrana šećerne repe dušikom ovisno o osobinama tla i genotipu 

49. Goran Kušec Rano predviđanje kakvoće svinjskih trupova i mesa 

50. Zdenko Lončarić Modeliranje produktivnosti tala istočne Hrvatske 

51. Zdenko Lončarić Agroekološki model interpretacije analize tla i biljke 

52. Zdenko Lončarić Utjecaj kondicioniranja tla na hraniva i teške metale u sustavu tlobiljka 

53. Zdenko Lončarić Proizvodnja povrća i prijenos teških metala iz tla u prehrambeni lanac 

54. Stjepan Mađar Navodnjavanje povrća u istočnoj Hrvatskoj 

55. Sonja Marić Identifikacija germplazme pšenice SSR markerima 

56. Julijo Martinčić Molekularni markeri u oplemenjivanju pšenice 

57. Pero Mijić Značajke protoka mlijeka pri strojnoj mužnji krava 

58. Zlata Milaković Učinkovitost simbioze između Galega orientalis Lam. i Rhizobium 

galegae 


123



59. Zlata Milaković Uzgoj Galega orientalis – nove krmne leguminoze u Hrvatskoj 

60. Anđelko Opačak Monitoring ribljeg fonda 

61. Božidar Petrač Prilagođavanje resursa u funkciji razvitka obiteljske poljoprivrede 

62. Božidar Petrač Identifikcaija gospodarskih aktivnosti u funkciji ruralnog razvitka 

63. Emilija Raspudić Štete od kukuruznog moljca na kukuruzu u Slavoniji i Baranji 

64. Emilija Raspudić Biološko suzbijanje kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis Hübner) 

65. Tomo Rastija Morfološka i reprodukcijska svoojstva lipicanske pasmine konja 

66. Vlatka Rozman Bioaktivnost komponenti eteričnih ulja u zaštiti uskladištenih žitarica 

67. Đuro Senčić Marketinška priprema svježe svinjetine od crne slvonske svinje 

68. Zdenko Steiner Hranidba i zootehnika kao stabilizatori stočarske proizvodnje 

69. Bojan Stipešević Postrni usjevi u ekološkom ratarenju 

70. Mirko Stjepanović Oplemenjivanje graška za zrno (Pisum sativum) za potrebe stočarstva 

71. Mirko Stjepanović Dobivanje kultivara poljskog grašks (Pisum sativum) visokog prinosa 

i kvalitete 

72. Davor Šamota Zaštita povrća u ekološkoj proizvodnji 

73. Davor Šamota Ispitivanje mjera zaštite bilja u ekološkoj poljoprivredi 

74. Jasna Šoštarić Gospodarenje vodnim resurdima u navodnjavanju istočne Hrvatske 

75. Marcela Šperanda Prirodni imunomodulatori i antioksidansi u optimalizaciji proizvodnje 

svinja 

76. Edita Štefanić Minitoring alergogena i model sustavnog suzbijanja alergogenog bilja 

77. Tihana Teklić Fiziološki mehanizmi otpornosti biljaka na abiotski stres 

78. Zdravko Tolušić Agroekonomska analiza stanja i potencijala ekonološke poljoprivrede 

79. Zdravko Tolušić Tržišni i ekonomski aspekti animalnih proizvoda poboljšane kvalitete 

80. Zvonimir Tucak Utjecaj genetskog faktora kolostruma na učinkovitost lovnih pasa 

81. Zvonimir Tucak Mogućnost poboljšanja radnih osobina lovačkih pasa gonića 

82. Vladimir 

Vukadinović 

Model procjene pogodnosti zemljišta za trajne nasade 

83. Robert Zimmer Strojevi za izravnu sjetvu ratarskih kultura 

84. Robert Zimmer Ekološko, ekonomsko-tehnički aspekti uzgoja i uskladištenja silažnog 

kukuruza 

85. Krunoslav Zmaić Razvoj multisektorskog modela obiteljske poljoprivrede ruralnih 

područja 

86. Krunoslav Zmaić Model vrednovanja tradicijskih proizvoda Vukovarsko-srijemske 

županije 

87. Ivan Žugec Istraživanje reducirane obrade tla za ozimu pšenicu i soju 

88. Ivan Žugec Reducirana obrada tla i gnojidba za pšenicu i soju u sjeveroistočnoj 

Hrvatskoj 



Ti su projekti bili značajni za pozicioniranje Fakulteta na 

međunarodnoj razini te su omogućili uključivanje u najnovija 

svjetska istraživanja i ostvarivanje trajne suradnje s inozemnim 

znanstveno-istraživačkim institucijama. Ujedno su doprinjeli 

vrhunskoj edukaciji istraživača, ali i mladih naraštaja asistenata – 

budućega znanstveno-nastavnoga kadra Fakulteta. 

Broj projekata u periodu 2001.-2009. jasno ukazuje na ekspanziju 

istraživačkoga rada djelatnika Fakulteta i njihovu jasnu 

orijentaciju ka istraživanju i istraživačkoj budućnosti Fakulteta. 

Tako veliki broj projekata u 10-tak godina rada rezultat je i 

razvoja laboratorija na privremenoj lokaciji, nabavke veće količine 

znanstvene opreme, ali i upošljavanja asistenata i znanstvenih 

novaka koji su zadovoljili sve uvjete postavljene pred njih i stasali 

kao mladi istraživači i nova znanstvena snaga Fakulteta. Osim 

gore navedenih projekata, u tome razdoblju postoji i mogućnost 

prijave za tehnologijske projekte koju su djelatnici Fakulteta 

također iskoristili. 

Tehnologijski projekti prema abecedi voditelja projekta u periodu 2001.-2009. godina 



1. Đuro Banaj Primjena novih konstrukcijskih oblika lemeša pluga za oranje 

2. Gordana Kralik Omega pilići 

3. Andrija Kristek Proizvodnja soje uz korištenje kvržičnih bakterija i mikoriznih gljiva 

4. Suzana Kristek Uvođenje starter kultura u proizvodnji kiselog kupusa 

5. Zlata Milaković Bio uzgoj Galega orientalis – nove leguminoze u Hrvatskoj 

6. Zlatko Puškadija LR podnica za ekološku pčelarsku proizvodnju 

7. Zlatko Puškadija „BICRO“ Spremnik za selidbeno pčelarenje i privođenje pčelarske 

proizvodnje ekološkim načelima 

8. Marcela Šperanda Mineralni adsorbenti u prevenciji mikotoksikoza svinja 

9. Edita Štefanić Proizvodnja sikavice za potrebe farmaceutske industrije 

Trend prijavljivanja i sudjelovanja na međunarodnim projektima, 

koji je započeo u prethodnome razdoblju, višestruko je 

intenziviran u razdoblju od 2001. do 2009. godine. Djelatnici 

Fakulteta bili su uključeni u različite međunarodne projekte, od 

bilateralnih projekata do projekata Šestoga okvirnoga programa 

(FP6). Takvim aktivnostima značajno je povećana međunarodnja 

suradnja Fakulteta sa srodnim institucijama u svijetu, napose 


125



u članicama Europske unije i zemljama u okruženju. Takav tip 

suradnje značajno doprinosi kvaliteti istraživanja i znanstvenoga 

rada koji se provodi na Fakultetu, a ujedno znači i prenošenje 

najnovijih svjetskih znanja studentima, budućim poljoprivrednim 

stručnjacima. 

Međunarodni projekti na Fakultetu u periodu 2001.-2009. godina prema abecedi voditelja projekta 



1. Boris Antunović Genetic distance and genetic diversity between and within different 

strains of Pramenka sheep breed on Balkan 

2. Boris Antunović Impacts of EU Integration in the Field of Consumer Protection: Croatian 

Expectations and Irish Experiences 

3. Marija Ivezić Harmonise the strategies for fighting Diabrotica virgifera virgifera, 

zadatak „Resistance breeding” (FP6 projekt) 

4. Sonja Jovanovac Kontrola proizvodnosti u stočarstvu 

5. Sonja Jovanovac Analiza mitohondrijske DNA, masnokiselinskog sastava mlijeka i 

masnog tkiva u autohtonih pasmina-hrvatske buše i slovenske cike 

6. Danijel Jug Sustavi obrade tla i mineralne gnojidbe u uzgoju ratarskih kultura 

7. Vlado Kovačević 

Mirko Stjepanović 

Education, Research and Training for Global Environmental Change and 

Sustainable Management of Natural Resources in Western Balkans 

8. Vlado Kovačević Prevladavanje nekih ekoloških ograničenja za uzgoj ratarskih kultura u 

Mađarskoj i Hrvatskoj 

9. Gordana Kralik Unification and improving of selection of domestic animals in SEE 

10. Gordana Kralik Identification and conservation of animal genetic resources in SEE 

11. Gordana Kralik Curriculum Development in Animal Breeding and Animal Husbandry 

Goran Kušec Identification and conservation of animal genetic resources in SEE 

12. Zdenko Lončarić Soil chemical properties impact on heavy metals availability and 

concentrations in field crops 

13. Zdenko Lončarić Heavy metals from farm to fork (protection of food chain) 

14. Sonja Marić COST akcija FA0604 – TritiGen 

15. Sonja Marić Microsatelite markers in wheat breeding 

16. Sonja Marić Assesing genetic and phenotypic diversity in wheat breeding materials 

adapted to the environmental conditions of the Carpathian Basin 

17. Pero Mijić Conservation, improvement and utilisation of animal genetic resources 

in Serbia and Croatia 

18. Anđelko Opačak Upravljanje ribolovnim resursima na graničnim rijekama 

19. Nada Parađiković Program održivog razvoja obiteljskih farmi u Baranji 

20. Nada Parađiković Očuvanje i održive uporabe biljnih genetskih izvora kroz mrežu za 

razvoj biljnih genetskih izvora u jugoistočnoj Europi 



21. Emilija Raspudić Upotreba biotehničkih sredstava pri kontroli rasprostranjenosti 

gospodarsko važnih vrsta kukaca 

22. Vlatka Rozman Development of a non-toxic, ecologically compatible, natural-resource 

based insecticide from diatomaceous earth deposits of South Eastern 

Europe to control stored-product insect pests 

23. Zdenko Steiner Selenium, heavy metals and radionucleids in soil-plants-animals 

continuum 

24. Zdenko Steiner Improving nutritional quality and safety of food and fodder crops in 

South Eastern Europe (SEE) countries 

25. Bojan Stipešević Improvement of plant production, soil fertility and environment 

protection by legumes inclusion in crop rotation 

26. Marcela Šperanda Immunomodulators in swine meet production 

27. Marcela Šperanda COST action FA0802: Feed for Health 

28. Ivan Štefanić Modeling the impact of EU accession on Croatian agriculture (ALIS) 

29. Tihana Teklić 

COST akcija FA0605 - „Signaling control of stress tolerance and 

production of stress protective compounds in plants“ 

Rezultate postignute istraživanjima na projektima djelatnici 

Fakulteta prezentirali su na brojnim domaćim i međunarodnim 

skupovima, objavljivanjem radova u znanstvenim časopisima 

te sudjelovanjem u regionalnim i nacionalnim znanstvenim 

odborima i povjerenstvima iz područja biotehničkih znanosti, 

polja poljoprivrede. Publiciranje postignutih rezultata od velike 

je važnosti za napredovanje svakoga znanstvenika, a među 

znanstvenicima Fakulteta u tome postoji jednako duga i bogata 

tradicija, kao i u radu na projektima. Na žalost, nemoguće je 

navesti sve znanstvene radove koje su djelatnici Fakuleta objavili 

u proteklih 50 godina, jer bi oni mogli činiti zasebnu monografiju. 

Tako je, na primjer, samo u razdoblju između 1960. i 1970. godine 

objavljeno 405 znanstvenih radova u domaćim i inozemnim 

časopisima. Ako analiziramo petogodišnje razdoblje u novijoj 

povijest Fakulteta, od 2003. do 2007. godine, tada možemo 

zamjetiti da je 2006. godine u znanstvenim časopisima publicirano 

140 radova indeksiranih u CC ili CAB bazama, što čini prosječno 

1,9 znanstvenih radova po uposlenome doktoru znanosti. 

Tijekom 2007. godine publicirano je prosječno manje radova 

(1,53), a prosjek objavljenih znanstvenih radova po uposlenome 

doktoru znanosti tijekom analiziranoga petogodišnjega razdoblja 

je 1,47 radova godišnje ili 7,3 rada tijekom pet godina. Vrlo 

značajan doprinos znanstvenoj učinkovitosti čine i sudjelovanja 


127



na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim 

skupovima, a aktivnost znanstvenika Fakulteta prosječno je 

u 2006. i 2007. godini iznad 200 priopćenja godišnje, s većim 

udjelom sudjelovanja u Republici Hrvatskoj (2006. godina) ili 

u inozemstvu (2007. godina), ovisno o dinamici znanstvenostručnih 

skupova. Međutim, jasna je orijentacija znanstvenika i ka 

publiciranju rezultata širega znanstvenoga interesa u inozemstvu, 

ali i ka transferu znanstvenih dostignuća i rezultata u proizvodne 

procese, što je zastupljenije na domaćim skupovima. 

Broj publikacija i sudjelovanja na znanstvenim skupovima djelatnika Fakulteta u razdoblju od 

2003. do 2007. godine 

Postignuća 

Razdoblje 

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 

UKUPNO 

Radovi u znanstvenim časopisima 107 70 56 140 122 495 

Radovi i priopćenja u zbornicima 

kongresa i savjetovanja u RH 

Radovi i priopćenja u zbornicima 

kongresa i savjetovanja u inozemstvu 

62 46 80 164 81 433 

62 50 49 93 96 350 

UKUPNO 231 166 185 397 299 

Poslijediplomski studiji 

Znanstveno-istraživačka djelatnost Fakulteta ogleda se i u 

provođenju poslijediplomskih studija za stjecanje stupnja 

magistra znanosti te vođenjem doktorskih disertacija, a kasnije 

i provođenjem doktorskih studija za stjecanje stupnja doktora 

znanosti. Kao rezultat predanoga rada znanstveno-nastavnog 

osoblja Fakulteta, do danas je na Fakultetu obranjeno 180 

magistarskih radova i 114 doktorskih disertacija. Brojna 

istraživanja koja su provedena u sklopu magistarskih i doktorskih 

radova značajno su doprinjela unapređenju poljoprivredne 

znanosti i rješavanju problema poljoprivredne proizvodnje 

u našoj zemlji, ali i u inozemstvu. Brojni su znanstveni radovi 

nastali kao rezultat obranjenih magistarskih i doktorskih radova 

objavljenih u vodećim domaćim i inozemnim znanstvenim 

časopisima, što dodatno potvrđuje njihovu kvalitetu i važnost. 



Poslijediplomski studiji na Poljoprivrednome fakultetu imaju 

bogatu tradiciju. Prvi poslijediplomski studij “Zaštita bilja i biljnih 

proizvoda” osnovan je 1972. godine. Nakon njega, 1977. godine, 

osniva se poslijediplomski studij „Lovstvo i zaštita prirode“, a 

1980. godine “Hranidba domačih životinja s proizvodnjom i 

doradom krme“. Sva tri studija trajala su četiri semestra, a nastava 

se odvijala u obliku predavanja, vježbi, seminara i konzulatacija. 

Nastavni plan poslijediplomskoga studija „Zaštita bilja i biljnih proizvoda“ akademske godine 

1972./73. 

UKUPAN BROJ SATI PREDAVANJA PO 

NASTAVNI KOLEGIJ 

SEMESTRU 


1. Viša entomologija s poljoprivrednom zoologijom 20 20 20 — 

2. Viša fitopatologija 20 20 20 — 

3. Strojevi i uređaji u zaštiti bilja 20 20 — — 

4. Metode nauč. istr. rada 15 — — — 

5. Biometrika u biologiji 15 — — — 

6. Fitofarmacija 30 — — 70 

Izrada magistarskog rada — — — 

Izborni predmeti: 

Tehnologija uskladištenja 30 — — — 

Botanika 30 — — — 

Svega predavanja 300 60 40 — 

Svega vježbe 120 145 100 70 

Nastavni plan poslijediplomskoga studija „Lovstvo i zaštita prirode“ akademske godine 1977./78. 


UKUPAN BROJ SATI PREDAVANJA PO SEMESTRU 


1. Uvod u znanstveno-istraživački rad 25 _ 

2. Matematika i statistika 50 — — 

3. Biološke osnove lovnog gospodarenja 25 50 25 — 

4. Organizacija i ekonomika lovnog gospodarenja — 50 25 50 

5. Uzgoj i zaštita divljači — — 50 50 

Svega predavanja 100 100 100 100 

Terenske vježbe 30 30 30 30 

Seminarski rad 50 50 50 50 


129



Nastavni plan poslijediplomskoga studija „Hranidba domaćih životinja s proizvodnjom i doradom 

krme“ akademske godine 1980./81. 

UKUPAN BROJ SATI PREDAVANJA PO 


SEMESTRU 


1. Fiziologija s biokemijom 50 

2. Opća hranidba 55 

3. Uvod u metode znanstveno¬istraživačkog rada 

sa statistikom 


4. Tehnologija i mehanizacija proizvodnje, 

konzerviranja i korištenja hrane 

75 

5. Specijalna hranidba (goveda, svinja, peradi i riba) 50 

6. Strojevi i uređaji za industriju stočne hrane 25 

7. Organizacija i ekonomika proizvodnje stočne 

hrane s linearnim programom 

25 

8. Patologija, patofiziologija i higijena hranidbe 45 

9. Seminarski rad 15 

10. Magistarski rad 50 

UKUPNO: Predavanja: 105 125 100 110 

Vježbe: 30 30 30 30 

Uz djelatnike Poljoprivrednoga fakulteta studije su uglavnom 

pohađali studenti uz rad, koji su bili zaposleni u tadašnjim 

proizvodnim organizacijama udruženoga rada. Na prvoj godini 

studija „Zaštita bilja i biljnih proizvoda“, u akademskoj 1972./73., 

bilo je 22 polaznika. U prvoj akademskoj godini postojanja studija 

„Lovstvo i zaštita prirode“, 1977./78., upisano je 23 polaznika, 

dok je na prvoj godini studija „Hranidba domaćih životinja s 

proizvodnjom i doradom krme“, 1980./81., upisano 22 polaznika. 

Poslijediplomski studiji mijenjali su se s razvojem poljoprivredne 

znanosti i razvijali u skladu sa svjetskim trendovima. Osnovni cilj 

izmjene postojećih i razvoja novih studija bio je razvoj i prijenos 

najnovijih dostignuća poljoprivredne znanosti u poljoprivrednu 

praksu, s ciljem poboljšanja kvalitete i konkurentnosti 

poljoprivredne proizvodnje. Razvojem dio studija je omogućavao 

stjecanje magisterija i doktorata, a razvijeni su i prvi specijalistički 

studiji. Tako su u akademskoj godini 2001./02. na Fakultetu bili 

organizirani sljedeći poslijediplomski studiji: 



Za stjecanje akademskoga stupnja magistra i doktora znanosti 

1. Zaštita bilja 

2. Fiziologija i ishrana bilja 

3. Hranidba životinja i tehnologija stočne hrane 

4. Specijalno stočarstvo 

5. Meso i proizvodi od mesa 

Za stjecanje akademskoga stupnja magistra znanosti 

1. Sjemenarstvo ratarskih kultura 

2. Mehanizacija u poljoprivredi 

3. Lovna i opća kinologija 

Stručni poslijediplomski studij – specijalizacija 

1. Stočarstvo u obiteljskim gospodarstvima 

Navedeni poslijediplomski studiji trajali su 4 semestra, u 

prva tri semestra bila su organizirana predavanja, vježbe i 

seminari, a u četvrtome semestru uglavnom su se provodile 

konzultacije za izradu magistarskoga rada. Poslijediplomski 

studenti s prosjekom ocjena iz svih predmeta većom od 4,5 

imali su mogućnost na dijelu studija pristupiti izradi doktorske 

disertacije, bez obveze izrade magistarskog rada. Ostali studenti 

mogli su pristupiti izradi doktorske disertacije tek nakon izrade 

i obrane magistarskoga rada. 

Poslijediplomski studij za stručno – specijalističko usavršavanje 

organiziran je u trajanju od 2 semestra. Pristupnici koji su položili 

predmete iz prve godine specijalističkoga studija, s prosjekom 

ocjena najmanje 4,0, mogli su nastaviti poslijediplomski studij 

za znanstveno usavršavanje u trećem i četvrtom semestru, 

uz uvjete upisa nekih predmeta iz prvog i drugoga semestra 

znanstvenog studija u dogovoru s mentorom, ovisno o smjeru 

nastavka studija. 


131



Nastavni plan poslijediplomskoga studija „Zaštita bilja“ u akademskoj godini 2001./02. 

Obvezni predmeti Bodovi I. II. III. 

Metodologija znanstvenoistraživačkog rada 1,0 8+0+2 

Biometrika 1,5 8+0+2 

Fitofarmacija-toksikologija, ekotoksikologija 2,0 10+5+5 

Kinetika fluida i strojevi za zaštitu bilja 1,0 5+5+0 

Sustavi integrirane zaštite 2,5 10+5+5 

Izborni predmeti 

Skupina “Zoologija” 

Nematologija 1,0 8+2+0 

Akarologija 1,0 8+2+0 

Entomologija (sistematika) 1,5 0+10+5 

Entomologija (ekologija i fiziologija) 2,0 10+3+2 

Ratarska entomologija 2,0 15+5+5 

Štetnici u skladištima poljoprivrednih proizvoda 1,0 8+2+2 

Urbana entomologija 1,5 6+2+2 

Vrtlarska entomologija 1,5 8+2+2 

Zoocidi 15+3+2 

Skupina “Fitopatologija” 

Opća mikologija 1,0 10+5+2 

Patomorfologija i patofiziologija biljaka 1,5 15+3+2 

Bolesti ratarskih usjeva 2,0 15+5+5 

Vrtlarska fitopatologija 1,0 8+2+2 

Fungicidi 2,5 12+4+4 

Skupina “Herbologija” 

Viša herbologija 2,0 15+3+2 

Zaštita ratarskih kultura od korova 2,0 15+5+5 

Herbicidi 2,5 15+5+5 

Izborni predmet izvan skupina 

Kompjutorski modeli u zaštiti bilja 1,0 5+5+0 



Nastavni plan poslijediplomskoga studija „Fiziologija i ishrana bilja“ u akademskoj godini 

2001./02. 


Metode znanstvenog rada 1,5 (10+0+5) 

Biometrika 1,5 (10+0+5) 

Kemija okoliša 2,0 (15+0+5) 

Ekofiziologija 2,0 (15+0+5) 

Mikrobiologija tla 2,0 (15+5+0) 

Fiziologija bilja 2,5 (15+7+3) 

Zemljišni resursi 2,5 (15+7+3) 

Fertilizacija 3,0 (15+7+3) 

Ishrana bilja 3,0 (15+7+3) 

Kontrola plodnosti tla 3,0 (15+7+3) 


Ekološka poljoprivreda 2,0 (8+0+2) 

Primjena kompjutora u poljoprivredi 2,0 (5+0+5) 

Ishrana bilja u stresnim uvjetima 2,0 (8+0+2) 

Instrumentalna analitika 2,0 (5+5+0) 

Ishrana bilja u kontroliranim uvjetima 2,0 (8+0+2) 

Organska gnojiva i kondicioneri 2,0 (8+0+2) 


133



Nastavni plan poslijediplomskih studija „Hranidba životinja i tehnologija stočne hrane“, „Specijalno 

stočarstvo“ i „Meso i prerada mesa“ u akademskoj godini 2001./02. 


Biokemija - odabrana poglavlja 2,0 20 

Fiziologija - odabrana poglavlja 2,0 20 

Opća hranidba 3,0 20 

Uvod u znanstveni rad 1,0 10 

Biometrika i planiranje pokusa 2,0 20 


Populacijska genetika i selekcija dom. životinja – o.p. 4,0 40 

Specijalna hranidba 4,0 40 

Mikrobiologija u stočarstvu 2,0 20 

Štetnici stočne hrane 0,6 6 

Patologija hranidbe životinja –odabrana poglavlja 2,0 20 

Oprema u pripremi i proizvodnji stočne hrane 2,0 20 

Ekonomika u stočarskoj proizvodnji 2,5 25 

Razmnažanje životinja –odabrana poglavlja 2,0 20 

Primjena mehanizacije u stočarstvu 2,0 20 

Uzgoj i oplemenjivanje konja –odabrana poglavlja 1,5 15 

Suvremeni postupci u oplem. domaćih životinja 4,0 40 

Svinjogojstvo – odabrana poglavlja 3,0 30 

Ovčarstvo i kozarstvo –odabrana poglavlja 2,0 20 

Animalna biotehnologija 2,0 20 

Higijena i sanitacija u proizvodnji i preradi mesa 3,0 30 

Kakvoća i prerada mesa 4,0 40 

Krmno bilje 1,5 15 

Suvremene tehnologije u govedarstvu – odabr. poglavlja 4,0 40 

Peradarstvo – odabr. poglavlja 3,0 30 

Ekologija u stočarstvu 2,0 20 

Tehnologija proizvodnje krmnih smjesa 1,5 15 

Tržište i marketing u stočarstvu 3,0 30 

Marketing i poduzetništvo u stočarskoj proizvodnji 3,0 30 



Studiji „Hranidba životinja i tehnologija stočne hrane“, 

„Specijalno stočarstvo“ i „Meso i prerada mesa“provodili su se 

na način da polaznik upisuje u prvome semestru tri obvezna 

predmeta u vrijednosti sedam bodova. U drugome semestru 

upisivao je preostala dva obvezna predmeta u vrijednosti tri boda 

i izborne predmete s najmanje ukupno sedam bodova u ovisnosti 

o izabranome smjeru usavršavanja. U trećem i četvrtom semestru 

polaznik je upisivao izborne predmete u ovisnosti o izabranome 

smjeru usavršavanja i to minimalno sedam bodova po semestru. 

Odabir izbornih predmeta pristupnik je obavljao u dogovoru s 

mentorom. 

Nastavni plan poslijediplomskoga studija „Sjemenarstvo ratarskih kultura“ u akademskoj godini 

2001./02. 


Metodologija znanst. istraživačkog rada sa statistikom 1,5 15 

Fiziologija sjemena 2,0 20 

Genetika 2,0 20 

Oplemenjivanje bilja 2,0 15 

Entomologija 1,5 15 

Bolesti sjemena 1,5 15 

Načela proizvodnje sjemena 15 

Tehnologija proiz. sjemena žitarica 2,5 25 

Tehnologija proiz. sjemena industr. bilja 2,5 25 

Tehnologija proiz. sjemena krmnog bilja 2,5 25 

Tehnika proiz. i dorade sjemena 2,5 30 


Navodnjavanje sjemenskih kultura 1,5 15 

Tehnologija proizvodnje sjemena povrća 2,5 25 

Fertilizacija 1,5 15 

Agroindustrijski marketing 2,5 25 


135



Nastavni plan poslijediplomskoga studija „Mehanizacija u poljoprivredi“ u akademskoj godini 

2001./02. 


Metode znanstveno-istraživačkog rada 1,0 10 

Izabrana poglavlja matematičko-statističkih metoda 2,0 20 

Operacijska istraživanja tehničkih sustava u 

poljoprivredi 

3,0 30 

Predmeti modula Tehnički sustavi u bilinogojstvu 

Izabrana poglavlja strojeva i uređaja u ratarstvu i 

vrtlarstvu 

4,0 40 

Izabrana poglavlja strojeva i uređaja u voćarstvu i 

vinogradarstvu 

2,0 20 

Izabrana poglavlja eksploatacija tehničkih sustava u 

bilinogojstvu 

3,0 30 

Predmeti modula Tehnički sustavi u stočarstvu 

Izabrana poglavlja strojeva i uređaja u stočarstvu 4,0 40 

Izabrana poglavlja strojeva i uređaja u spremanju 

voluminozne stočne hrane 

2,0 20 

Objekti i klimatizacija u stočarstvu 3,0 30 

Predmeti modula Efektivnost tehničkih sustava u poljoprivredi 

Izabrana poglavlja motora i traktora 3,0 30 

Teorija održavanja tehničkih sustava u poljoprivredi 4,0 40 

Teorija pouzdanosti tehničkih sustava u poljoprivredi 2,0 20 

Izborni predmeti (biraju se tri jedan u II. semestru i dva u III. semestru) 

Ispitivanje traktora i poljoprivrednih strojeva 2,0 20 

Automatsko upravljanje u bilinogojstvu 2,0 20 

Teorija rada poljoprivrednih strojeva 2,0 20 

Automatsko upravljanje u stočarstvu 2,0 20 

Informacijski sustavi u održavanju 2,0 20 

Ergonomija traktora i poljoprivrednih strojeva 2,0 20 

Tehnički sustavi transporta u poljoprivredi 2,0 20 

Geoinformacijski sustavi u poljoprivredi 2,0 20 

Osnove ekološke tehnologije iskorištenja biljnih i 

animalnih ostataka 

2,0 20 

Robotizacija u poljoprivredi 2,0 20 



Nastavni plan poslijediplomskoga studija „Lovna i opća kinologija“ u akademskoj godini 2001./02. 


Uvod u znanstveni rad 1,0 10 

Odabrani matematičko-statistički modeli u biologiji 3,0 30 

Biokemija 1,0 10 

Kinološka zoologija 6,0 20 20 20 

Uzgoj i bolesti pasa 3,0 30 


Fiziologija reprodukcije kuja 1,0 10 

Citogenetika 1,5 15 

Obuka pasa 3,0 30 

Biološke osnove lovnog gospodarenja 3,0 30 

Nastavni plan stručnog poslijediplomskoga studija „Stočarstvo u obiteljskim gospodarstvima“ u 

akademskoj godini 2001./02. 

Predmeti Semestar Sati Bodova 

A) OBVEZATNI PREDMETI 

1. Opća i specijalna hranidba I. 30 3,0 

2. Priprema krmiva u obiteljskim gospodarstvima I. 10 1,0 

3. Proizvodnja krmnog bilja I. 15 1,5 

4. Primjena mehanizacije u stočarstvu I. 5 0,5 

5. Ekologija u stočarstvu I. 5 0,5 

B) IZBORNI PREDMETI 

6. Suvremene tehnologije u svinjogojstvu i peradarstvu II. 20 2,0 

7. Ovčarstvo i kozarstvo II. 10 1,0 

8. Suvremene tehnologije u govedarstvu II. 20 2,0 

9. Uzgoj i oplemenjivanje konja - odabrana poglavlja II. 10 1,0 

10. Suvremeni postupci u oplemenjivanju domaćih životinja II. 10 1,0 

11. Ekonomika stočarske proizvodnje II. 10 1,0 

12. Tržište i marketing u stočarstvu II. 20 2,0 

13. Higijena, sanitacija, vrednovanje i tehnologija 

proizvodnje, obrade i prerade mlijeka u domaćinstvu 

II. 35 3,5 

14. Klanje stoke, klasiranje, obrada i prerada mesa u 

domaćinstvu 

II. 35 3,5 

15. Seminarski rad i konzultacije za izradu specijalističkoga 

rada 

II. 15 1,5 

16. Savladavanje praćenja i sudjelovanje u visokostručnom 

radu 

II. 25 2,5 


137



Izmjenom nastavnih planova i programa te provedbom 

Bolonjskoga procesa došlo je i do izmjene nastavnih planova i 

cijeloga sustava poslijediplomskih studija. Novim ustrojem 

studija gubi se titula magistra znanosti, a uvodi se doktorski 

studij. Polaznici upisani na „stare“ poslijediplomske studije mogli 

su se od akademske godine 2005./2006. opredijeliti ili za nastavak 

i okončanje studija za stjecanje akademskoga stupnja magistra 

znanosti ili pristupiti novoustrojenim doktorskim studijima. 

Na 2. redovitoj sjednici Fakultetskoga vijeća akademske godine 

2005./2006., na prijedlog Povjerenstva za poslijediplomske 

studije, donesena je Odluka o uvjetima koje polaznici „starog“ 

poslijediplomskoga studija moraju steći za odobrenje prijave 

izrade doktorskoga rada, bez stjecanja akademskoga stupnja 

magistra znanosti, te o uvjetima za ocjenu i obranu disertacije. 

Prihvaćeni su sljedeći uvjeti: 

1. Uvjeti za pokretanje postupka za prihvaćanje teme 

doktorskoga rada: 

a) položeni svi ispiti iz programa poslijediplomskog 

magistarskoga studija 

b) upisana dva dopunska predmeta iz popisa izbornih 

predmeta studija ili drugih poslijediplomskih studija u 

dogovoru s mentorom 

2. Uvjeti za ocjenu i obranu doktorskoga rada: 

a) položeni svi ispiti (program za stupanj mr.sc. i 2 

dopunska izborna predmeta) 

b) u koautorstvu ili samostalno objavljen 1 rad kategorije 

a1 (rad zastupljen u bazama podataka Science Citation 

Index – Expanded ili Current Contents) ili 2 rada 

kategorije a2 (rad zastupljen u bazama CAB Abstracts, 

Agris, Agricola, Aquatic Sciences and Fisheries 

Abstracts, Biological Abstract, BIOSIS, Biotechnology 

Citation Index, Chemical Abstracts, Food Sciences and 

Technology Abstracts, GEOBASE) 

c) usmena prezentacija pristupnika na dva domaća ili 

jednom međunarodnom znanstvenom skupu 

d) održano javno predavanje o znanstvenoj temi u 

dogovoru s mentorom. 



Uvođenjem novoga sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj 

prema Bolonjskoj deklaraciji, započele su tijekom 2005. godine 

pripreme za ustroj novih poslijediplomskih doktorskih studija 

na Poljoprivrednome fakultetu u trajanju od tri godine te 

specijalističkih poslijediplomskih studija u trajanju jedne do dvije 

godine. U akademskoj godini 2005./2006. godini Senat Sveučilišta 

Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku odobrio je Poljoprivrednome 

fakultetu osam studijskih programa za stjecanje akademskoga 

stupnja doktora znanosti te pet poslijediplomskih specijalističkih 

studija: 

Poslijediplomski doktorski studiji 


2. Agrokemija – tlo i biljka 



5. Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo 

6. Stočarstvo 

7. Tehnički sustavi u poljoprivredi 


Poslijediplomski specijalistički studiji 

1. Kakvoća i sigurnost animalnih proizvoda 

2. Proizvodni sustavi u stočarstvu 

3. Svinjogojstvo 

4. Upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom 


Nedugo nakon uvođenja novih studija pokazala se potreba za 

objedinjavanjem doktorskih studija i definiranjem zajedničkih 

kriterija. Tako su navedeni poslijediplomski doktorski studiji 

prema zahtjevu Fakultetskog vijeća objedinjeni u jedinstveni 

poslijediplomski doktorski studij s osam smjerova. Senat 

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na sjednici 

održanoj 27. studenog 2006. donio je Odluku o ustroju i izvedbi 

sveučilišnoga poslijediplomskoga doktorskoga studija pod 

nazivom „Poljoprivredne znanosti” na Poljoprivrednome 

fakultetu u Osijeku iz znanstvenoga područja biotehničkih 

znanosti, znanstvenoga polja poljoprivreda. Navedenom 


139



Odlukom Poljoprivrednome fakultetu u Osijeku daje se ovlaštenje 

za ustroj i izvedbu sveučilišnog poslijediplomskoga doktorskog 

studija Poljoprivredne znanosti sa smjerovima: 


2. Agrokemija 

3. Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo 


5. Stočarstvo 



8. Tehnički sustavi u poljoprivredi 

Odobreni doktorski studij ima modularnu strukturu koja se 

sastoji od obveznih i izbornih modula. Program studija vrednuje 

se bodovnim ECTS sustavom (European Credit Transfer System), 

a tijekom studija polaznik mora skupiti 180 ECTS bodova. 

ECTS bodovi tijekom poslijediplomskoga doktorskoga studija 

prikupljaju se aktivnostima koje su svrstane u 6 grupa, od kojih 

su prve 4 obvezne, a preostale dvije dopunske. 

Obvezne grupe aktivnosti 

1. Obvezni i izborni moduli – polaznik upisuje sve propisane 

obvezne module smjera i izbornih modula, toliko da 

ukupna vrijednost svih modula bude najmanje 30, a najviše 

60 ECTS bodova. 

2. Znanstveno usavršavanje 

3. Znanstvena prezentacija 

4. Disertacija 

Dopunske grupe aktivnosti 

1. Stručne aktivnosti 

2. Nastavne aktivnosti 

Svaka grupa aktivnosti posebno je bodovana i polaznik treba iz 

svake prikupiti određeni broj bodova. Aktivnosti predviđene 

studijskim programom poslijediplomskoga doktorskoga studija 

traju 6 semestara (tri godine). Preporuka završetka studiranja je 4 

godine za “full time” studente angažirane samo u znanstvenome 

radu, a 6 godina za “full time” studente koji sudjeluju u nastavi 

na preddiplomskim i diplomskim studijima, kao i za “part time” 

polaznike studija. 



Moduli smjera Agroekonomika: 

Obvezni i izborni moduli poslijediplomskoga doktorskoga studija 

Poljoprivredne znanosti koji se danas izvodi na Poljoprivrednom 

fakultetu su: 

Naziv modula 

sati nastave 

broj ECTS 

bodova 

Obvezni moduli 

1. Metode i izvori ekonomskih i proizvodnih teorija 60 6 

2. Instrumenti i politika agrarnog i ruralnog razvoja 60 6 

Izborni moduli 

1. Matematičko-statistički modeli u agroekonomici 40 4 

2. Povijest poljoprivrede i sociologija agrara 40 4 

3. Ekonomika agrokompleksa 40 4 

4. Upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom 40 4 

5. Poduzetništvo u agraru 40 4 

6. Tržište poljoprivrednih proizvoda 40 4 

7. Financijski managment u poljoprivredi 40 4 

8. Poduzetničko računovodstvo 40 4 

9. Marketing hrane 40 4 

10. Ekonomika nacionalnih resursa 40 4 

Moduli smjera Agrokemija: 

Naziv modula 

sati nastave 

broj ECTS 

bodova 


1. Zemljišni resursi 60 6 

2. Biologija tla 60 6 

3. Fiziologija bilja 60 6 

4. Gnojiva i gnojidba 60 6 


1. Terenska istraživanja tla 30 3 

2. Utvrđivanje potreba u gnojidbi 30 3 

3. Modeliranje agroekosustava 30 3 

4. Ishrana drvenastih kultura 30 3 

5. Fertilizacija u ekološkoj proizvodnji 30 3 

6. Fertilizacija u zaštićenim prostorima 30 3 

7. Kakvoća biljnih proizvoda 30 3 


141



Moduli smjera Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo: 

Naziv modula 

sati nastave 

broj ECTS 

bodova 


1. Kvantitativna genetika 50 5 

2. Populacijska genetika II 50 5 

3. Oplemenjivanje bilja 50 5 

4. Metode proizvodnje sjemena 50 5 


1. Fiziologija sjemena 40 4 

2. Proizvodnja sjemena žitarica 40 4 

3. Biljni genetski izvori 40 4 

4. Biometrika 40 4 

5. Dorada i uskladištenje sjemena 40 4 

6. Fertilizacija 40 4 

7. Karantenski štetnici i bolesti 40 4 

8. Marketing i tržište u sjemenarstvu 40 4 

9. Navodnjavanje sjemenskih usjeva 40 4 

10. Oplemenjivanje strnih žitarica 40 4 

11. Oplemenjivanje kukuruza 40 4 

12. Oplemenjivanje industrijskog bilja 40 4 

13. Oplemenjivanje krmnog bilja 40 4 

14. Proizv. sjemena industrijskog bilja 40 4 

15. Proizvodnja sjemena krmnog bilja 40 4 

16. Proizvodnja sjemena u hortikulturi 40 4 

17. Tehnika u proizv. i doradi sjemena 40 4 

18. Uvod u znanstveni rad 40 4 

Moduli smjera Zaštita bilja: 

Naziv modula 

sati nastave 

broj ECTS 

bodova 


1. Metode znanstveno istraživačkog rada u zaštiti bilja 60 6 

2. Ekologija u zaštiti bilja 60 6 


Skupina ZOOLOGIJA 

1. Morfologija i fiziologija kukaca 20 2 



2. Sistematika kukaca 20 2 

3. Ratarska entomologja 40 4 

4. Vrtlarska entomologija 40 4 

5. Štetnici voćaka i vinove loze 40 4 

6. Štetnici u skladištima 30 3 

7. Metode suzbijanja skladišnih štetnika 20 2 

8. Otpornost biljaka na štetnike 20 2 

9. Urbana entomologija 20 2 

10. Karantenski štetnici 10 1 

11. Akarologija 20 2 

12. Nematologija 40 4 

13. Ekologija nematoda 20 2 

14. Zoocidi 40 4 

Skupina FITOPATOLOGIJA 

1. Laboratorijske metode u mikologiji 20 2 

2. Karantenske bolesti 10 1 

3. Bolesti sjemena 20 2 

4. Vrtlarska fitopatologija 40 4 

5. Ratarska fitopatologija 40 4 

6. Toksikogene gljive i mikotoksini 20 2 

7. Bolesti voćaka i vinove loze 40 4 

8. Ekološka mikrobiologija 40 4 

Skupina HERBOLOGIJA 

1. Herbologija 40 4 

2. Specijalna herbologija 40 4 

3. Zaštita ratarskih kultura od korova 40 4 

4. Herbicidi (nove spoznaje) 20 2 

5. Interakcija herbicid – tlo – biljka 10 1 

6. Aplikacija i legislativa pesticida 20 2 

7. GMO u zaštiti bilja 20 2 

8. Zaštita voćnjaka i vinograda od korova 40 4 

9. Zaštita povrća od korova 40 4 

10. Alergogene biljke monitoring i suzbijanje 20 2 

11. Korovne zajednice u poljoprivrednim usjevima 20 2 

Izvan skupina 

1. Zaštita bilja u ekološkoj proizvodnji 40 4 

2. Toksikologija i ekotoksikologija 20 2 


143



Moduli smjera Stočarstvo: 

Naziv modula 

sati nastave 

broj ECTS 

bodova 


1. Biokemija i fiziologija - odabrana poglavlja 60 6 


3. Biometrika u zootehnici 30 3 


1. Suvremeni postupci u selekciji životinja 30 3 

2. Zdravstvena zaštita i dobrobit životinja 30 3 

3. Metode ocjenjivanja uzgojne vrijednosti životinja 30 3 

4. Endokrinologija i reprodukcija domaćih životinja 30 3 

5. Govedarstvo – odabrana poglavlja 30 3 

6. Svinjogojstvo – odabrana poglavlja 30 3 

7. Peradarstvo – odabrana poglavlja 30 3 

8. Ovčarstvo i kozarstvo - odabrana poglavlja 30 3 

9. Konjogojstvo – odabrana poglavlja 30 3 

10. Kakvoća animalnih proizvoda (meso i mlijeko) 30 3 

11. Rast i razvoj domaćih životinja 30 3 

12. Molekularne metode u zootehnici 30 3 

13. Upravljanje kakvoćom i sigurnošću hrane 20 2 

14. Animalni proizvodi u humanoj prehrani 20 2 

15. Etologija domaćih životinja 30 3 

16. Etika uzgoja i eksperimentalnog rada s domaćim životinjama 30 3 

Moduli smjera Hranidba životinja i tehnologija stočne hrane: 

Naziv modula 

sati nastave 

broj ECTS 

bodova 


1. Uvod u znanstveni rad s biometrikom 60 6 

2. Fiziologija s biokemijom 60 6 

3. Opća hranidba 60 6 


1. Krmno bilje 40 4 

2. Specijalna hranidba I - herbivori 40 4 

3. Specijalna hranidba II- omnivori 40 4 

4. Ekonomika u stočarskoj proizvodnji 40 4 

5. Tehnologija u proizvodnji smjesa 40 4 

6. Patologija hranidbe 40 4 

7. Objekti i oprema u stočarstvu 40 4 

8. Mikropopulacija u probavnom sustavu domaćih životinja 40 4 



Moduli smjera Lovstvo i kinologija: 

Naziv modula 

sati nastave 

broj ECTS 

bodova 


1. Principi uzgoja i zaštita divljači 60 6 

2. Kinološka zoologija 30 3 


1. Uzgoj, bolesti i obuka pasa 30 3 


3. Odabrani stat. mat. modeli u biologiji 30 3 

4. Odabrana poglavlja iz biokemije i fiziologije 30 3 

5. Botanika i fitocenologija 30 3 

6. Ekologija ihtofagne pernate divljači 30 3 

7. Tehnologija mesa i proizvoda od divljači 30 3 

8. Reprodukcija pasa 30 3 

9. Prehrana pasa 30 3 

10. Citogenetika 30 3 

11. Bolesti divljači 30 3 

12. Managemet u lovstvu 30 3 

13. Inventarizacija i uređenje lovišta 30 3 

14. Higijensko sanitarne mjere u lovištu 30 3 

15. Lovno zakonodavstvo 30 3 

Moduli smjera Tehnički sustavi u poljoprivredi: 

Naziv modula 

sati nastave 

broj ECTS 

bodova 


1. Metode znanstvenog istraživanja tehničkih sustava u poljoprivredi 60 6 

2. Tehnički sustavi u agroekološkom okruženju 60 6 


1. Strategije održavanja tehničkih sustava u poljoprivredi 40 4 

2. Tehnološko projektiranje radionica 40 4 

3. Tehnički sustavi u spremanju voluminozne krme 40 4 

4. Teorija rada poljoprivrednih strojeva 40 4 

5. Teorija pouzdanosti tehničkih sustava u poljoprivredi 40 4 

6. Strojevi i uređaji za gnojidbu, njegu i zaštitu bilja 40 4 

7. Tehnički sustavi za ubiranje poljoprivrednih kultura 40 4 

8. Upravljanje procesima u stočarstvu 40 4 

9. Projektiranje i klimatizacija stočarskih objekata 40 4 

10. Operacijska istraživanja tehničkih sustava u poljoprivredi 40 4 


145



11. Efektivnost tehničkih sustava u funkciji očuvanja tla 40 4 

12. Ergonomska načela u konstrukciji poljoprivrednih strojeva 40 4 

13. Tehnički sustavi vrtlarstva, voćarstva i vinogradarstva 40 4 

14. Tehnički sustavi transporta u poljoprivredi 40 4 

15. Geoinformacijski sustavi u poljoprivredi 40 4 

16. Tribologija tehničkih sustava u poljoprivredi 40 4 

17. Alternativni izvori energije u poljoprivredi 40 4 

18. Tehnički sustavi u proizvodnji mlijeka 40 4 

19. Razvoj i konstrukcija poljoprivrednih strojeva i uređaja 40 4 

20. Sustavi umjetnog sušenja i konzerviranja poljoprivrednih proizvoda 40 4 

21. Kakvoća poljoprivrednih proizvoda i mediji sušenja 40 4 

22. Roboti i manipulatori u poljoprivredi 40 4 

U akademskoj godini 2009./2010. bilo je upisano na 

poslijediplomski doktorski studij 55 polaznika, dok je nove 

poslijediplomske specijalističke studije pohađalo 10 polaznika. 

Novi doktorski studij pruža velike mogućnosti specijalizacije 

mladim znanstvenicima, kompatibilan je sa studijima u EU, 

odnosno daje mogućnost kroz izborne module uske specijalizacije 

u određenome području, koje je moguće provesti na Fakultetu, 

ili je moguć izbor modula na drugim hrvatskim i europskim 

sveučilištima. Fakultet će kroz taj studij sigurno nastaviti svoju 

bogatu praksu obrazovanja doktora znanosti kao vrhunskih 

stručnjaka u različitim područjima poljoprivredne znanosti. 



Međunarodna aktivnost 

Važna aktivnost Poljoprivrednoga fakulteta je suradnja s 

drugim znanstveno-nastavnim institucijama. Intenzitet 

suradnje pokazatelj je aktivnosti i kvalitete istraživačkoga 

rada na instituciji. Ujedno, suradnja doprinosi razmjeni iskustava 

i stvaranju novih ideja i znanja koje direktno dovode do daljnjega 

razvoja institucije i društva u cjelini. U današnje je vrijeme 

naročito važna suradnja s institucijama u inozemstvu, odnosno 

međunarodna suradnja institucije, jer omogućava usvajanje 

najnovijih dostignuća u znanosti i njihovo prenošenje na nove 

naraštaje asistenata i poljoprivrednih stručnjaka. U ovome 

poglavlju navedeni su međunarodni kontakti, suradnje, ugovori i 

različiti projekti s inozemnim institucijama u proteklih 50 godina, 

dok su međunarodni znanstveni projekti navedeni u poglavlju 

Znanstvene aktivnosti. Na žalost, nemoguće je nabrojati sve 

kontakte koji su ostvareni u proteklih 50 godina. Samo ako 

pogledamo inozemne specijalizacije i boravke naših djelatnika 

na inozemnim sveučilištima ostvareno ih je nekoliko stotina, u 

trajanju od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, pa i nekoliko 

godina u slučaju doktorskih studija. 

Međunarodna aktivnost Poljoprivrednoga fakulteta ima dugu 

tradiciju, a neki kontakti ostvareni još 70-tih godina prošloga 

stoljeća održavaju se vrlo intenzivno i danas. Tako je, na primjer, 

još 1978. godine započela suradnja tadašnjeg Zavoda za stočarstvo 

sa Zavodom s Mezogazdasagi foiskola Kaposvar iz Mađarske. Ta 

suradnja kontinuirano traje do danas, s time što ju danas uspješno 

provodi Zavod za specijalnu zootehniku. U razdoblju 70-tih i 

80-tih godina prošloga stoljeća vrlo aktivni na međunarodnome 

planu bili su i Zavod za ekonomiku i organizaciju poljoprivrede te 

Zavod za zaštitu bilja, poljoprivrednih proizvoda i prerađevina. 

Na međunarodnome planu Zavod za ekonomiku i organizaciju 

poljoprivrede uspostavio je i održavao kontakte i suradnju u 

obliku razmjene posjeta znanstvenih istraživača i literature sa 

stranim poljoprivrednim fakultetima u Hohenheimu, Münchenu, 

Medunarodna aktivnost 

147



Gottingenu, Kielu, Beču, Nitri, Gvongvosu, Gödölőu i Kaposváru, 

s Ekonomskim fakultetom u Pečuhu, Pravnim fakultetom i 

Univerzitetom u Augsburgu te Poljoprivrednim fakultetom u 

Wroclawu. Zavod za zaštitu bilja, poljoprivrednih proizvoda i 

prerađevina imao je znanstveno-tehničku suradnju s institucijama 

iz bivšeg SSSR-a: Poljoprivredna akademija Timirjazeva 

iz Moskve te Svesavezni znanstvenoistraživački institut 

poljoprivredne mikrobiologije Vashnil iz tadašnjeg Lenjingrada; 

s institucijama iz tadašnje NR 

Mađarske: Poljoprivredni fakultet 

Mosotnmagvarovar te Fakultet 

poljoprivrednih znanosti, Kesthelv. 

Isti zavod imao je vrlo intenzivnu 

znanstvenu suradnju s: IAC- 

Internacionalnim poljoprivrednim 

centrom u Wageningenu, 

Nizozemska, gdje je prof.dr. 

Marija Ivezić tijekom 1975. i 1978. 

godine imala tri studijska boravka; 

Institutom poljoprivrednih 

kultura, Dundee, Škotska, Velika 

Britanija; DEGESCH - firmom za 

suzbijanje štetnika poljoprivrednih 

proizvoda i prerađevina Frankfurt/ 

Main, tadašnja Zapadna Njemačka; Prirodoslovnim muzejom 

Humboldt Univerziteta, Berlin, tadašnja Istočna Njemačka; 

Institutom za povrće, Skieraicwice, tadašnja NR Poljska. 

Domovinski rat početkom 90-tih godina prošloga stoljeća 

značajno je poremetio sve aktivnosti pa tako i međunarodnu 

aktivnost Fakulteta. Tih je godina bila značajnija borba djelatnika 

Fakulteta za očuvanje i opstanak Fakulteta. Međutim, i u 

tom periodu, zahvaljujući upornosti i entuzijazmu djelatnika 

Fakulteta međunarodna aktivnost nije u potpunosti prestala. 

Štoviše, ostvareni su novi kontakti i suradnje, ostvareni su 

studijski boravci naših djelatnika na najprestižnijim sveučilištima 

Europske unije, ali i svijeta. Većina kontakata i suradnji ostvarenih 

u tome periodu traje i danas. U ratnome periodu od 1990. do 1995. 

godine ostvareno je 18 studijskih boravaka djelatnika Fakulteta te 

je ostvarena suradnja sa sveučilištima i fakultetima u Australiji 

(University of Queensland i University of Canbera), Austriji 

(Universitat fur Bodenkultur: Institut fur Agraroekonomic, Institut 

Djelatnici Fakulteta na 

radionici TEMPUS JEP 

projekta 17108 14. studenog 

2003. godine 

148 International activity


fur Agrarbotanik, Institut für Nutztierwissenschaften, Institut fur 

Land, Umwelt und Energietechnik), Belgiji (Universite Catholice 

de Louvain, Faculte des sciences agronomiques), Mađarskoj 

(University of Agricultural Sciences, Department of Zoology 

and Ecology, Godollo), Nizozemskoj (Wageningen University), 

Njemačkoj (Univesitat Hohenheim, Universitat Gottingen, 

FAL Braunschweig i Bayerische 

Landesanstalt fur Bodenkultur 

und Pflanzenbau -LBP, Freising, 

Munchen), SAD-u (South Carolina 

University, Columbia; University 

of Texas, Austin) i Velikoj Britaniji 

(University of Glasgow, Scotland). 

Smještanjem Fakulteta na privremenu 

lokaciju u Tvrđi, formiranjem 

laboratorija te uspostavom 

normalnog odvijanja nastavnoga 

procesa i međunarodna je aktivnost 

intenzivirana. 

Predstavnici Sveučilišta 

u Hohenheimu, BOKU-a, 

Agronomskog fakulteta u 

Zagrebu i Poljoprivrednog 

fakulteta u Osijeku – 

sudionici TEMPUS radionice 

održane na Poljoprivrednom 

fakultetu 14. studenog 2003. 

godine 

Značajnu ulogu u razvoju fakulteta 

imalo je i pokretanje projekta 

o doktorskome studiju u inozemstvu. Ministarstvo znanosti 

i tehnologije i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 

u suradnji sa županijama Osječko-baranjskom, Vukovarskosrijemskom 

i Požeško-slavonskom, potpisivanjem Ugovora o 

međusobnim pravima i obvezama u stipendiranju doktorskoga 

studija u inozemstvu 26. listopada 1995. godine, pokrenuli 

su projekt doktorskoga studija u inozemstvu, s ciljem obnove 

znanstveno-nastavnog kadra osječkog Sveučilišta, s obzirom na 

to da je ulaganje u znanstveno-nastavni potencijal Republike 

Hrvatske ključno za dugoročni akademski i gospodarski razvitak 

zemlje. U tome projektu značajnu ulogu imali su i kandidati s 

Poljoprivrednoga fakulteta: 

1. Tomislav Hengl (doktorska disertacija na Sveučilištu u 

Wageningenu, Nizozemska) 

2. Nela Peša (doktorska disertacija na Sveučilištu Hull, Velika 

Britanija) 

3. Goran Kušec (doktorska disertacija na Faculty of Agricultural 

science, Georg August Universität Göttingen, Njemačka) 


149



4. Bojan Stipešević (doktorska disertacija na Purdue 

University, Department of Agronomy, Indiana, Sjedinjene 

Američke Države). 

Za znanstveni razvoj Fakulteta i njegovu međunarodnu 

afirmaciju značajno su doprinjeli i djelatnici fakulteta koji su 

dobili stipendije Fulbrightovog programa: 

• prof.dr. Marija Ivezić – 2001. godine, Iowa State University 

• prof.dr. Edita Štefanić - 1995. godine, University of South 

Carolina 

• prof.dr. Edita Štefanić – 1995./1996., North Carolina State 

University 

• prof.dr. Ivan Štefanić – 1995. godine, University of Texas at 

Austin 

• prof.dr. Ivan Štefanić – 1995./1996., North Carolina State 

University 

• dipl.ing. Jelena Poštić – od 1. kolovoza 2009., Kansas State 

University 

Poljoprivredni fakultet bio je 

uključen u CEEPUS (Central 

European Exchange Program 

for University Studies) program 

čiji je koordinator bila Anica 

Perković, prof., viši predavač. 

Tijekom 2001./02. godine potpisan 

je Ugovor o suradnji i partnerstvu 

te je realizirano niz aktivnosti 

vezanih za razmjenu i posjete 

studenata i profesora.U okviru 

programa, Anica je Perković 

boravila u Temišvar u, a Karolina 

Vrandečić, zn. novak, u Češkim 

Budjeovicama (10.-24.10.2001.). 

Za razvoj Fakulteta i usavršavanje djelatnika Fakulteta u 

znanstvenome i nastavnome procesu, važnu ulogu imali su 

i TEMPUS projekti. Fakultet je u periodu od 2000. godine 

sudjelovao u četiri TEMPUS projekta: 

Dio donirane opreme 

1. TEMPUS JEP – 17108 „Reform of Agriculture Studies in 

Croatia (koordinator za Poljoprivredni fakultet Sonja Marić) 

150 International activity


Boravci u sklopu TEMPUS JEP projekta 17108 

2. TEMPUS CD – 19052 „Development of Professional 

BSc and Msc Course and short proffesional courses in 

Farm Production and Management“ (koordinator za 

Poljoprivredni fakultet Sonja Marić) 

3. TEMPUS JEP - 41143 „Support Network for Improvement 

of the Strategic Planning” (koordinator za Poljoprivredni 

fakultet Sonja Marić) 

4. TEMPUS IV - 158875 “International joint Mater degree 

in Plant Medicine (IPM)” (koordinator za Poljoprivredni 

fakultet Edita Štefanić) 

TEMPUS projekt 17108 imao je vrlo značajan utjecaj na 

razvoj Fakulteta, jer je njegova provedba uvelike pomogla u 

procesu reforme studija u sklopu Bolonjskoga procesa. Veliki 

broj djelatnika Fakulteta u sklopu toga projekta boravio je 

na inozemnim sveučilištima, partnerima u projektu i stekao 

izuzetno važna iskustva o načinu provođenja studija po 

Bolonjskim pravilima, ali i ostvario znanstvene kontakte koji 

su kasnije rezultirali i prijavom i provođenjem znanstvenih 

(napose bilateralnih) projekata. U sklopu toga projekta održan je 

i veći broj radionica na Fakultetu te je nabavljena i informatička 

oprema, koja je značajno unaprijedila nastavni proces i omogućila 

uvođenje suvremenih nastavnih metoda na Fakultetu. 

Ime i prezime Vrijeme boravka Mjesto boravka 

1. Renata Baličević 19.05. 2004. – 19.06.2004. Sveučilište Hohenheim 

2. Karolina Vrandečić 19.05. 2004. – 19.06.2004. Sveučilište Hohenheim 

3. Goran Heffer 01.06.2004. – 30.06.2004 BOKU Beč 

4. Bojan Stipešević 01.06.2004. – 30.06.2004 BOKU Beč 

5. Damir Rimac 01.06.2004. – 30.06.2004 BOKU Beč 

6. Tomislav Hengl 20.06. 2004. – 23.07.2004. Sveučilište Hohenheim 

7. Edita Štefanić 01.07. 2004 – 17.07.2004. Sveučilište Hohenheim 

8. Ivan Štefanić 01.07. 2004 – 17.07.2004. Sveučilište Hohenheim 

9. Goran Heffer 02.11.2004. – 30.11.2004. Sveučilište Hohenheim 

10. Irena Rapčan 02.11.2004. – 30.11.2004. Sveučilište Hohenheim 

11. Drago Kraljević 02.11.2004. – 30.11.2004. Sveučilište Hohenheim 

12. Ivana Majić 30.03.2005. – 30.05.2005. Sveučilište Hohenheim 


151



13. Tomislav Hengl 02.05.2005. - 27.05.2005. BOKU Beč 

14. Marcela Šperanda 09.05. 2005.- 23.05.2005. Sveučilište Hohenheim 

15. Bojan Stipešević 09.05. 2005.-06.06.2005. Sveučilište Hohenheim 

16. Sonja Marić 11.05. 2005.-15.05.2005. Sveučilište Hohenheim 

17. Vlado Guberac 11.05. 2005.-15.05.2005. Sveučilište Hohenheim 

18. Gordana Bukvić 19.06. 2005.-19.07. 2005. Sveučilište Hohenheim 

19. Vlatka Rozman 19.06. 2005.-19.07. 2005. Sveučilište Hohenheim 

20. Anita Liška 19.06. 2005.-19.07. 2005. Sveučilište Hohenheim 

21. Edita Štefanić 04.07. 2005.-18.07.2005. BOKU Beč 

22. Ivan Štefanić 04.07. 2005.-18.07.2005. BOKU Beč 

23. Pero Mijić 12.09. 2005.-26.09.2005. Sveučilište Hohenheim 

24. Zlatko Puškadija 12.09. 2005.-26.09.2005. Sveučilište Hohenheim 

25. Davor Kralik 01.11. 2005.-31.11.2005. Sveučilište Hohenheim 

26. Goran Kušec 14.11. 2005.-14.12.2005. BOKU Beč 

27. Ivona Đurkin 14.11. 2005.-14.12.2005. BOKU Beč 

28. Sonja Marić 09.01.2006.-09.02.2006. BOKU Beč 

29. Sonja Petrović 09.01. 2006.-09.02.2006. BOKU Beč 

30. Gabriella Kanižai 10.01. 2006.-07.02.2006. Sveučilište Hohenheim 

31. Marcela Šperanda 25.04. 2006.-10.05.2006. Sveučilište Hohenheim 

32. Goran Kušec 01.05. 2006.-30.05.2006. Sveučilište Hohenheim 

33. Ivona Đurkin 01.05. 2006.-30.05.2006. Sveučilište Hohenheim 

34. Mato Drenjančević 12.06. 2006.-22.09.2006. Sveučilište Hohenheim 

Nadalje, kao rezultat suradnje na tome projektu i upoznavanja 

sa situacijom u kojoj su se djelatnici Fakulteta, zbog ratnih 

djelovanja, našli, Fakultet je dobio i vrijednu donaciju znanstvene 

opreme. Opremu vrijednu preko 25.000 eura donirao je Centar za 

istočnu Europu Sveučilišta Hohenheim u Stuttgartu iz Savezne 

Republike Njemačke, po nalogu Njemačke rektorske konferencije. 

Zahvaljujući toj donaciji, opremljen je laboratorij Zavoda za 

bilinogojstvo, jedinoga zavoda Fakulteta koji do tada nije imao 

svoj laboratorijski prostor. Svečana primopredaja opreme i 

otvaranje prostorija laboratorija obavljena je 23. rujna 2004. godine 

u nazočnosti predstavnika Sveučilišta u Hohenheimu (prof.dr. 

Reiner Dolushitz i Norbert Hohn), Regionalnoga povjerenika 

za poljoprivredu Njemačkoga veleposlanstva (Dr. Burkhardt 

Schmied), zamjenika voditelja odjela za kulturu Njemačkoga 

veleposlanstva (Jochen Olbricht), predstavnika rektorata 



Prof.dr. Reiner Dolushitz 

i dr. Burkhardt Schmied 

na primopredaji donirane 

opreme 

Posjet delegacije Fakulteta 

Ege Sveučilištu u Izmiru, 

Turska, od 4. do 8. rujna 

2006. 

Sveučilišta J.J. Strossmayera, 

Dekana i djelatnika Fakulteta. 

Zbog poveć anja obima i 

intenziteta kontakata i suradnji s 

inozemnim znanstveno-nastavnim 

institucijama te zbog prepoznate 

potrebe za internacionalizacijom 

Fakulteta i njegove međunarodne 

prepoznatljivosti, Odlukom 

Fakultetskoga vijeća o izmjenama 

i dopunama Statuta 

Poljoprivrednoga fakulteta, 

koja je usvojena na 8. redovitoj 

sjednici 21. srpnja 2005. godine, 

ustrojena je funkcija prodekana 

za međunarodnu suradnju i opće poslove. Tom su Odlukom 

usvojeni sljedeći zadaci prodekana: promidžba, razvoj i 

realizacija međunarodne suradnje; ugovaranje, prijavljivanje, 

vođenje i realizacija međunarodnih projekata; organiziranje 

i promidžba međunarodne razmjene studenata i profesora; 

dogovaranje i sklapanje bilateralnih međunarodnih ugovora o 

studiranju; promidžba fakulteta u inozemstvu; vođenje ureda za 

međunarodnu suradnju fakulteta; 

sudjelovanje u vođenju protokola 

prigodom posjeta stranih gostiju 

i gostiju s drugih sveučilišta; 

koordinacija djelatnosti na 

praćenju i izmjenama općih akata 

u skladu sa zakonom i predlaganje 

odgovarajućih izmjena. 

Za Fakultet vrlo važna međunarodna 

aktivnost provedena je 

2008. godine. Naime, u sklopu 

TEMPUS JEP projekta 41143, 

24. lipnja 2008. godine, po prvi 

je put na Fakultetu provedena 

međunarodna, eksterna evaluacija 

Fakulteta. Evaluatorsko provjerenstvo bilo je u sastavu: prof. 

dr. Hans-Peter Liebig, rektor Sveučilišta Hohenheim, dr. Simon 

B. Heat, generalni tajnik ICA-e i prof.dr. Cosmin Salasan sa 


153



Sveučilišta u Temišvaru. Provedena evaluacija obuhvatila je 

razgovore s djelatnicima Fakulteta, studentima i upravom 

Fakulteta. Izvješće koje je na osnovi svih obavljenih razgovora, 

dokumenata i prikupljenih podataka tijekom samoanalize, načinilo 

evaluatorsko povjerenstvo vrlo je značajno za daljnji razvoj 

Fakulteta, jer ukazuje na pravce daljnjega razvoja, ali i na područja 

u radu Fakulteta koje je potrebno bitno mijenjati. Ta je evaluacija i 

podloga za izradu Strateškoga plana razvoja Fakulteta. 

Za buduće međunarodne aktivnosti Fakulteta značajno je 

naglasiti i članstvo u „Interuniversity Conference on Agricultural 

and Related Sciences in Europe” (ICA), čiji je punopravni član 

Fakultet postao krajem 2008. godine. 

Fakultet, trenutno, ima potpisano 14 ugovora o suradnji 

s fakultetima i sveučilištima u inozemstvu, a u tijeku je 

intenziviranje te aktivnosti i potpisivanje ugovora s nekoliko 

sveučilišta s kojima postoji dugogodišnja suradnja. S dijelom 

sveučilišta i fakulteta s kojima Fakultet ima intenzivnu suradnju 

potpisani su ugovori na razini Sveučilišta J. J. Strossmayera pa se 

suradnja uspješno odvija u okviru njih. 

Potpisani ugovori o akademskoj suradnji 

Zemlja Grad Institucija 

Bosna i Hercegovina Sarajevo Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Sarajevu 

Bosna i Hercegovina Banja Luka Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banja Luci 

Bosna i Hercegovina Bihać Biotehnički fakultet 

Mađarska Budimpešta Research Institute for Soil Science and Agricultural 

Chemistry of the Hungarian Academy of Sciences 

Mađarska Debrecen University of Debrecen, Centre of Agricultural Sciences, 

Faculty of Agriculture 

Mađarska Gödöllo Szent István University, Faculty of Agricultural and 

Environmental Sciences 

Makedonija Skopje Poljoprivredni fakultet Univerziteta S. Ćirila i Metoda 

Norveška Aas Norvegian University of Life sciences (UMB) 

Poljska Pulawy IUNG-Institute of Soil Science and Plant Cultivation in 

Pulawy 

Rumunjska Cluj-Napoca University of Agricultural Sciences and Veterinary 

Medicine 

Rumunjska Oradea University of Environmental Protection 

SAD Ames Iowa State University 

Thailand Bangkok King Mongkut’s University of Technology Thonburi 

Turska Bornova-Izmir Ege University, Faculty of Agriculture 



Asistentice Andrijana 

Eđed i Ivona Đurkin na 

specijalizaciji 2007. godine 

na Ege University iz Izmira, 

Turska 

Današnje međunarodne aktivnosti 

djelatnika i uprave Fakulteta 

brojne su i raznovrsne. Djelatnici 

Fakulteta danas sudjeluju u većem 

broju međunarodnih projekata 

te su vrlo aktivni u prijavljivanju 

novih. Kao pozvani predavači, 

djelatnici Fakulteta održali su veći 

broj predavanja na sveučilištima u 

inozemstvu, ali je zadnjih godina 

povećan i broj pozvanih predavanja 

profesora iz inozemstva na 

Fakultetu. Međutim, taj je dio 

međunarodne aktivnosti Fakulteta 

još uvijek skroman i u budućnosti, 

otvaranjem novih mogućnosti, kao što je ERASMUS program, za 

očekivati je da će i u tome dijelu međunarodne aktivnosti doći do 

značajnijega napretka. Sve je prisutniji odlazak na specijalizacije 

i studijske boravake u inozemstvu, pogotovo asistenata i 

znanstvenih novaka, što osigurava njihovo vrhunsko obrazovanje 

i specijaliziranje u najvažnijim područjima poljoprivredne 

znanosti. Brojna su članstva u organizacijskim odborima 

skupova i radionica, sudjelovanja kao recenzenti i eksperti u 

evaluaciji projekata te članstva u međunarodnim organizacijama 

(EUCARPIA, FAPC-NATO, EFSA i druge). 


155





Suradnja s gospodarstvom 

i stručna aktivnost 

Pored nastavnoga procesa i znanstveno-istraživačkoga 

rada, djelatnici Fakulteta gotovo od samih početaka 

njegovoga postojanja nastoje razviti što bolje veze s 

gospodarstvom u regiji te, na taj način, s jedne strane, omogućiti 

direktan transfer novih znanja u proizvodnju i osigurati razvoj 

poljoprivredne proizvodnje, a, s druge strane, osigurati i dodatni 

prihod Fakultetu. Prihod se uglavnom koristio za nabavu nove 

opreme i daljnje poboljšanje uvjeta istraživanja te za usavršavanje 

djelatnika u zemlji i inozemstvu. 

Već se u prvome desetogodišnjeme razdoblju nastojalo što više 

i neposrednije vezati za probleme u tadašnjim organizacijama 

udruženoga rada, ponajprije u regiji, ali i šire. U tim prvim 

godinama cilj je bio osigurati dodatni izvori financijskih sredstava, 

koja su bila od velikoga značaja za vlastitu reprodukciju i 

proširenje materijalne baze Fakulteta. Za ilustraciju može se 

navesti podatak da je u akademskoj godini1960./61. ostvaren 

ukupan prihod jedino iz obrazovanja, a koji je pokrivao skromne 

osobne dohotke zaposlenih i održavanje predavanja i vježbi 

za studente. Takav način stjecanja prihoda održao se sve do 

akademske godine 1965./66., kada se osnivaju prvi Zavodi koji 

bilježe i prve prihode ostvarene iz organiziranoga ugovornoga 

rada s gospodarstvom. Prva su sredstva bila skromna, ali jako 

značajna, jer su ukazivala na perspektivu daljnjega razvoja 

znanstveno-nastavnoga i znanstvenoga koncepta Fakulteta. Od 

1966. pa do 1975. godine ukupan prihod Fakulteta povećavao se 

od ostvarenoga prihoda iz privrede postupno do 20%, što je bilo 

vrlo značajno za tadašnje prilike. Sve veće angažiranje poslovnih 

jedinica – zavoda Fakulteta u organizacijama udruženoga rada 

zahtijevalo je prijem novih stručnih i specijaliziranih kadrova 

potrebnih za izvršenje preuzetih obaveza u organizacijama 

Suradnja s gospodarstvom i strucna š aktivnost 

157



udruženoga rada ili kod tadašnje Samoupravne interesne 

zajednice (SIZ - IV) SR Hrvatske. Shodno tomu, Fakultet je 

uzimao istraživače u stalni radni odnos, koji su cijelo radno 

vrijeme radili samo za ugovorene suradnje. Tako je, primjerice, 

Zavod za zaštitu bilja, poljoprivrednih proizvoda i prerađevina 

povećao svoj opseg kapitala nekoliko puta, a broj zaposlenih 

od ranijih desetak na dvadesetak istraživača i pomoćnog 

osoblja. Sličan trend bilježe i drugi zavodi. Time je suradnja s 

gospodarstvom doprinjela i razvoju znanstvenoga potencijala 

Fakulteta. S druge strane dovela je i do nastavka školovanja dijela 

zaposlenih u tadašnjim organizacijama udruženoga rada, koji 

su završili magistraski studij, neki od njih i doktorirali. Time se 

značajno poboljšala i kvaliteta i stručnost rada u poljoprivrednim 

organizacijama u regiji. U periodu do 1990. godine suradnja je 

ostvarena s gotovom svim jačim gospodarskim subjektima koji 

su se bavili različitim oblicima poljoprivredne proizvodnje ili su 

se bavili proizvodnjom vezanom za poljoprivrednu proizvodnju. 

Ugovorena suradnja s gospodarstvom u periodu 1965. do 1990. godine 

Zavod Naziv suradnje Gospodarski partner 

Zavod za agrokemiju 

Ispitivanje fizikalnih svojstava repinog 

tkiva važnih za dobivanje repinih rezanaca 

dobrih mehaničkih osobina te ispitivanje 

normalnog soka še¬ćerne repe 

Utvrđivanje zavisnosti prinosa i kvaliteta 

šećerne repe od sadržaja pojedinih oblika 

dušika i drugih osobina tla 

Istraživanja osnovnih karakteristika 

»Škrobamida« te kontrola sirovina za 

proizvodnju stočne hrane 

Rad na ispitivanju kvalitete crnog luka 

Rad na ispitivanju tla i biljnog materijala 



Primjena atomske apsorpcije na prašenje 

teških metala u procesu pri-ređivanja 

detergenata, glicerina, sapuna i kozmetike 

Ispitivanje uvjeta proizvodnje i kvaliteta 

novih krmiva 

Poslovno udruženje šećerana 

Jugoslavije 

INA-Petrokemnja, Tvornica dušičnih 

gnojiva Kutina 

IPK — Tvornica stočne hrane Osijek 

Kombinat Belišće 

PIK Belje, RO Karanac 

PIK Belje, RO Brestovac 

PIK Đakovo 

158 Cooperation with Economy and Expert activity


Zavod za ekonomiku 

i organizaciju 

poljoprivrede 

Zavod za mehanizaciju, 

agrotehniku i melioracije 

Istraživanje opremljenosti individualnih 

po¬ljoprivrednika strojevima, opremom i 

uređajima (voditelj Pero Zelinski) 

Kooperacija kao oblik udruživanja rada i 

sredstava individualnih poljoprivrednika 

sa ci¬ljem unapređenja poljoprivredne 

proizvodnje (voditelj Ilonka Bede) 

Istraživanje organizacijsko - ekonomski 

i prirodnih čimbenika pri proizvodnji 

pšenice; planiranje optimalne strukture 

sjetve (voditelj Jozo Kanisek) 

Poboljšanje biljne proizvodnje na 

dreniranim tlima 

Tvornica opreme i poljoprivrednih 

stro¬jeva u Kneževu 

RO »Kooperacija« u sklopu SOUR IPK 

Osijek 

VUPIK Vukovar 

PPK Županja 

Zavod za pedologiju Kontrola plodnosti tla PIK Donji Miholjac, PIK Belje, PIK 

Đakovo, PIK Našice, PK Borinci,. PPK 

Đuro Salaj Valpovo, PPK Slavonska 

Orahovica, PIK Vuko¬var, PK Pakrac, 

PIK Nova Gradiška, PIK Jasinje 

Slavonski Brod 


Izrada osnovne pedološke karte u mje¬rilu 

1:50.000 

Provjeravanje ispravnosti metode ocjene 

svinja na liniji klanja po JUS-u i mogućnosti 

unapređenja te ocjene (voditelj Antun 

Petričević) 

Ispitivanje vrijednosti svinjskih polutki za 

proizvodnju polutrajnih i trajnih konzervi, 

kobasica, suhomesnatih proizvoda i ostalih 

proizvoda od svinjskog mesa (voditelj 

Antun Petričević) 

Mogućnost proizvodnje prasadi od mladih 

nazimica oplođenih s 80—85 kg težine i 

nesuprasnih prvorotkinja do 135 kg težine u 

cilju dobivanja siro¬vina (mesa) za preradu 

u trajne kobasičarske proizvode (voditelj 

Miljenko Brinzej) 

Primjena nusproizvoda prehrambene 

industrije u tovu svinja s poseb-nim 

osvrtom na homogenizaciju obroka i utjecaj 

na kvalitativne osobine me¬sa (voditelj 

Gordana Kralik) 

Ekonomska vrijednost pojedinih težinskih 

kategorija svinjskih polutki (voditelj Antun 

Petričević) 

Republička samoupravna interesna 

zajednica i SIZ-IV 

Insti¬tut za stočarstvo - Poljoprivredni 

fakultet, Novi Sad; Jugoslaven¬ski 

institut za tehnologiju mesa; 

Privredna komora Ju¬goslavije 


159



Zavod za zaštitu 

bilja, poljoprivrednih 

proizvoda i prerađevina 

Ribolovna gospodarska osnova – Plan 

gospodarenja ribolovnim vodama (voditelj 

Tomo Rastija) 

Suradnja u svezi s ishranom i uzgojem 

domaćih životinja 

Zdravstveno ispitivanje sjemenskog 

materijala u vezi s pojavom bolesti na zrnu 

ratarskih kultura 

Zdravstveni pregledi glavnih ratarskih 

kultura na bolesti i davanje preporuka za 

suzbijanje 

Zaštita vinograda 

Mikrobiološka istraživanja tla 

Zdravstveni pregled vinograda 

Praćenje pojave i intenziteta štetnika glavnih 

ratarskih kultura i davanje preporuka za 

suzbijanje 

Inventarizacija zemljišta insekata i davanje 

preporuka za suzbijanje, kao i dugoročnih 

prognoza opasnosti od štetnika 

Ispitivanje štetnika i korova u ratarskim 

kulturama i suzbi¬janje korova u kanalskoj 

mreži 

Zdravstveni pregled loznog i voć¬nog 

sadnog materijala 

Športska ribolovna društvena 

općina: Podravska Slatina, Vinkovci 

i Županja, Osijek, Donji Miholjac, 

Našice, Orahovica, Nova Gradiška, 

Valpovo, Beli Manastir, Slavonska 

Požega, Slavonski Brod, Đakovo i 

Jezero Borovik. 

Belje PIK, RO Stočna hrana, OOUR 

Tvornica stočne hrane Darda; Belje 

PIK, RO Tvornica opreme i strojeva; 

PPK Đuro Salaj, OOUR Valpovka; IPK 

Osijek, RO Poljopriv¬reda, OOUR 

»Stočarstvo« Donji Miholjac; IPK 

Osijek, RO Tvornica mlijeka u prahu 

i drugi 

SOUR Belje PIK, RO MPI OOUR 

Sjemenarstvo; IPK Osijek, RO 

Oranica; PPK Kutjevo; VUPIK 

Vukovar;BTZNC, OOUR 

Poljoprivredni institut 

SOUR Belje PIK, RO Poljoprivreda, 

OOUR-i Karanac, Mirkovac, 

Brestovac, Kneževo i Širine 

SOUR Belje PIK, OOUR 

Vinogradarstvo, Kneževi Vinogradi 

SOUR Belje PIK, OOUR-i Karanac, 

Mirkovac, Brestovac, Kneževo; 

IPK Osijek, RO Institut za razvoj i 

informatiku, OOUR Poljo¬privredna 

služba, OOUR-i Bare i Klisa 

IPK Osijek, RO Ratarstvo, OOUR 

Vinogradi 

Kombinat Đuro Salaj, Valpovo, OOUR 

Ratarstvo 

PIK Đakovo, OOUR Ratarstvo, Drenje 

i Slašćak; AIK 1. maj, Apatin 

PTK Tuzla, RO Agropromet, OOUR 

Poljoprivreda, Bosanski Sa¬mac 

Agrokombinat Jasinje, OOUR 

Vinovoće, Slavonski Brod; BTZNC, 

OOUR Voćni rasadnik 



Praćenje štetnika i mikroorganizama tokom 

uskladištenja žitarica, brašna i drugih 

prerađevina, uz izvođenje mjera suzbijanja 

Praćenje štetnika i suzbijanje istih u 

duhanskoj industriji 

Suzbijanje korova na obaloutvrdama 

Ispitivanje nematoda na kulturnom bilju 

Belje PIK, RO MPI, OOUR 

Mlinarstvo i pekarstvo, OOUR 

Sjemenarstvo; Belje PIK, Tvornica 

stočne hrane; Kombinat Đuro Salaj, 

OOUR Industrija;PPK Županja, 

OOUR Slavonija; PPK Orahovica, 

OOUR Prerada;AIK 1. maj Apatin, 

OOUR Jedinstvo;BTZNC OOUR 


Duhan, Podravska Slatina 

Opće vodoprivredno poduzeće za 

slivove Drava i Dunav 

PIK Donji Miholjac, OOUR Staklenici; 

Poljoprivredna stanica, Vukovar; AIK 

1. maj, OOUR Jedinstvo; PTK Pljevlja, 

Titograd; Zemljodelski kombinat 

Strumica 

Zočetkom velikosrpske agresije na Hrvatsku i tijekom 

Domovinskoga rata suradnja s gospodarstvom i stručna 

aktivnost djelatnika Fakulteta značajno je smanjenja. U godinama 

nakon ratnih djelovanja došlo je i do velikih promjena u 

organizaciji poljoprivredne proizvodnje te do nestanka velikih 

poljoprivrednih kombinata, s kojima je postojala dugogodišnja 

suradnja. Suradnja s gospodarskim subjektima na teritoriju bivše 

Jugoslavije u potpunosti je prekinuta. Period Domovinskoga rata 

i neposredno nakon njega bio je za to područje rada Fakulteta, 

kao i za ostala područja djelovanja, najteži u 50 godina postojanja. 

No, ni ovdje djelatnici Fakulteta nisu izgubili volju i želju za 

nastavkom stručnoga rada i direktnoga transfera znanja u 

poljoprivrednu praksu. Rezultat takvoga stava i aktivnoga rada 

na iznalaženju ugovora o suradnji s novonastalim gospodarskim 

subjektima brojnost je ugovora o suradnji u razdoblju 1991-2009. 

godine. 


161



Suradnja s gospodarstvom u periodu od 1991. do 2009. godine 

Voditelj suradnje Naziv suradnje Gospodarski partner 

1. Dragan Amić Analiza fizikalno-kemijskih parametara mošta i 

vina 

2. Blaženka Bertić 

i Vladimir 

Vukadinović 

Kontrola plodnosti tla na obiteljskim 

gospodarstvima za unapređenje ratarske i 

povrtlarske proizvodnje 

IURIS d.o.o. Osijek 

Osječko-baranjska županija – 

Upravni odjel za poljoprivredu i 

gospodarstvo 

3. Željo Bukvić Projektiranje razvitka obiteljskih gospodarstava Hrvatska Gospodarska Komora 

4. Jasenka Ćosić Ocjena zdravstvenog stanja pšenice Agrokor, Belje d.d. 

5. Jasenka Ćosić Ocjena zdravstvenog stanja soje i šećerne repe Meretine d.d. Županja 

6. Jasenka Ćosić Utjecaj fungicida na intenzitet pojave fuzarijske 

paleži klasa 

Bayer CropScience Hrvatska 

7. Jasenka Ćosić Praćenje zdravstvenog stanja rajčice Ruris d.o.o. Županja 

8. Jasenka Ćosić Ocjena zdravstvenog stanja šećerne repe Sladorana d.d. Županja 

9. Miroslav Dadić Znanstveno-stručna suradnja u izradi idejnih 

projekata sustava navodnjavanja „Penave“, 

„Ervenica“ i „Kajiševac“ 

Vodoprivreda Vinkovci d.d. 

10. Miroslav Dadić Poljoprivredne melioracije i tehnike navodnjavanja 

u smislu izrade agroekoloških uvjeta proizvodnje 

te agronomskih osnova proizvodnje 

11. Jadranka Deže Poslovno planiranje za mala i srednja 

poljoprivredna gospodarstva 

12. Jadranka Deže Uvođenje i razvoj organske poljoprivrede Slavonije 

i Baranje 

Centar za poduzetništvo, 

Hrvatski zavod za zapošljavanje 

i NOA-štedno kreditna banka 

BIOPA - Udruga za organskobiološku 

proizvodnju 

13. Jadranka Deže Održivi razvoj obiteljskih farmi u Baranji BIOPA - Udruga za organskobiološku 

proizvodnju 

14. Jadranka Deže Poduzetničko upravljanje i planiranje tržišta 

organsko-bioloških proizvoda 

15. Jadranka Deže Obrazovanje poljoprivrednog stanovništva 

na području Slavonije i Baranje za ekološku 

proizvodnju, savjetnik za Ekonomiku ekološke 

proizvodnje 

16. Tihomir 

Florijančić 

Uzgoj jelena običnog (Cervus elaphus L.) na OPG 

“Jelen” 

17. Marija Ivezić Pregled tla i biljnog materijala na fitoparazitne 

nematode 


proizvodnju 


proizvodnju 

OPG “Jelen” Široko Polje 

Obiteljska poljoprivredna 

gospodarstva; Rasadnici; Iločki 

podrumi d.d. itd. 

18. Marija Ivezić Štetnici ratarskih i povrtlarskih kultura IPK Osijek d.d., PPK Valpovo 

d.d., Belje d.d. i dr. 

19. Marija Ivezić Ispitivanje insekticida u suzbijanju kukuruzne zlatice Bayer CropScience 

20. Marija Ivezić Ispitivanje insekticida u suzbijanju kukuruzne zlatice Syngenta 



21. Marija Ivezić Ispitivanje štete od kukuruzne zlatice Državni zavod za zaštitu bilja 

22. Draženka Ocjena zdravstvenog stanja suncokreta i soje Agrokor, PIK Vinkovci 

Jurković 

23. Draženka Jurković Prognoza pojave Cercospora beticola Agrokor, Belje d.d. 

24. Draženka Jurković Ocjena zdravstvenog stanja povrća Agrokor, Belje d.d. 

25. Draženka Jurković Ispitivanje tolerantnosti hibrida suncokreta i sorata 

soje na najznačajnije bolesti 

Agrokor-trgovina d.o.o. Zagreb 

26. Irma Kalinović Monitoring štetnika u “Kandit” Osijek Kandit 

27. Vlado Kovačević Melioracijska gnojidba ratarskih kultura u plodoredu Petrokemija d.d. Kutina 

28. Vlado Kovačević Značaj genetske specifičnosti mineralne ishrane 

kukuruza u zavisnosti od gnojidbe 

29. Davor Kralik Proizvodnje bioplina iz svinjske gnojovke i 

kompostiranja svinjske gnojovke 

Žito d.o. 

30. Davor Kralik Proizvodnje bioplina iz stajskog gnoja i gnojovke Bioplin-Baranja d.o.o. 

31. Davor Kralik Proizvodnje bioplina iz kanalizacijskog mulja i ECO-TEHPROJECT Ltd. 

biomase 

32. Davor Kralik Proizvodnja bioplina iz svinjskog gnoja, silaže i 

klaoničkog otpada 

33. Davor Kralik Proizvodnje bioplina iz mješavina animalnog gnoja 

i klaoničkog otpada 

34. Davor Kralik Proizvodnja i uporaba bioplina za energetske 

namjene iz poljoprivredne proizvodnje na području 

Republike Hrvatske 

Belje d.d. 

Farma Jozić 

EKONERG – Institut za 

energetiku i zaštitu okoliša, 

d.o.o. 

35. Gordana Kralik Znanstveno-stručna suradnja PPK Valpovo, PPK Kutjevo, Žito 

d.o.o. 

36. Andrija Kristek Istraživanje povećanja sadržaja šećera u repi 

izborom genotipa i agrotehničkih mjera 

37. Andrija Kristek Utjecaj gnojidbe magnezijem i borom na prinos i 

kvalitetu korijena šećerne repe 

38. Goran Kušec Znanstvena, stručna i poslovna suradnja - 

edukacija djelatnika HSC-a 

Goran Kušec Znanstvena, stručna i poslovna suradnja Belje d.d. 

39. Pero Mijić Analiza stanja i perspektiva razvoja govedarske 

proizvodnje na području Primorsko-goranske 

županije 

Sladorana Županja d.d. i Kandit 

Premijer d.o.o. 

Petrokemija d.d. Kutina 

Hrvatski stočarski centar 

Primorsko-goranska županija, 

Centar za brdsko-planinsku 

poljoprivredu 

40. Pero Mijić Razvoj stočarstva Gorskog kotara i zaobalja Primorsko-goranska županija, 

Centar za brdsko-planinsku 

poljoprivredu 

41. Anđelko Opačak Struktura, distribucija i abundancija ihtiofaune 

Kopačkog rita za 2007. godinu 

42. Anđelko Opačak Hidrobiološki aspekti reprodukcije ihtiofaune u 

Kopačkom ritu za 2007. godinu 


163



43. Anđelko Opačak Revizija ribolovno-gospodarske osnove za zonu 

grada Kutine 

44. Nada Parađiković Utjecaj nepravilne gnojidbe i primjene pesticida u 

uzgoju povrća 

45. Nada Parađiković Hidroponski uzgoj rajčice i paprike uz primjenu 

bioloških metoda zaštite 

46. Nada Parađiković Hidroponski uzgoj rajčice u stakleniku 

47. Nada Parađiković Hidroponski uzgoj povrća i cvijeća u staklenicima 

48. Brigita Popović Utvrđivanje koncentracije teških metala u tlima 

Slavonije 

49. Ljubica Ranogajec Investicijsko projektiranje za mala i srednja 

poljoprivredna gospodarstva 

50. Ljubica Ranogajec Obrazovanje poljoprivrednog stanovništva 

na području Slavonije i Baranje za ekološku 

proizvodnju, savjetnik za Organizaciju i 

udruživanje proizvođača 

51. Domagoj Rastija Izrada pedološke osnove za izgradnju sustava 

navodnjavanja Ivankovo-Slatine 

Centar za poduzetništvo, 

Hrvatski zavod za zapošljavanje 

i NOA - štedno kreditna banka 


proizvodnju 

PZ Osatina 

52. Mirko Stjepanović Poljoprivredne površine, Studija prirodne baštine i 

krajobraza grada Osijeka (elaborat) 

53. Davor Šamota Kontrola štenika u uskladištenim žitaricama Minstarstvo gospodarstva 

54. Davor Šamota Suzbijanje korova na kanalima sliva Karašica- 

Vučica 

Hrvatske vode dd 

55. Davor Šamota Suzbijanje štetnika u silosima i skladištima Sanitacija Osijek 

56. Jasna Šoštarić Izrada revizije plana navodnjavanja u Dubrovačkoneretvanskoj 

županiji 

57. Marcela Šperanda Pružanje istraživačko-razvojnih usluga Divisma d.o.o. Zagreb 

58. Edita Štefanić Monitoring aeroalergena za grad Zagreb Pliva 

59. Ivan Štefanić Poslovno planiranje za OPG Centar za poduzetništvo 

60. Ivan Štefanić Farm data information network UN FAO - SEUR 

61. Snježana Tolić Stvaranje pretpostavki za razvitak agroturističkog 

klastera u Osječko-baranjskoj županiji 

Grad Valpovo 

62. Vesna 

Vukadinović 

63. Vesna 

Vukadinović 

64. Vesna 

Vukadinović 

65. Vesna 

Vukadinović 

Idejni projekt odvodnje i navodnjavanja 

Povljanskog polja (pedološki dio) 

Idejni projekt odvodnje i navodnjavanja Kolanskog 

polja (pedološki dio) 

SN Stonsko polje – Idejni projekt za lokacijsku 

dozvolu (pedološki dio) 

Idejni projekt navodnjavanja Lič polja (pedološki 

dio) 

IGH d.d. PC Rijeka 






66. Vesna 

Vukadinović 

67. Vesna 

Vukadinović 

68. Vesna 

Vukadinović 

69. Vesna 

Vukadinović 

70. Vesna 

Vukadinović 

71. Vesna 

Vukadinović 

72. Vesna 

Vukadinović 

73. Vladimir 

Vukadinović 

74. Vladimir 

Vukadinović i 

Blaženka Bertić 

75. Vladimir 



76. Vladimir 



77. Vladimir 



Idejni projekt navodnjavanja Novljanskog polja 

(pedološki dio) 

Idejni projekt navodnjavanja Mrkopaljsko- 

Sungerskog polja (pedološki dio) 

Izrada dijela Studije Nultog stanja na području 

budućeg odlagališta otpada Stari Jankovci 


odlagališta Drenovci 


odlagališta Lovas-Šljivici 


budućeg odlagališta otpada „Kraplja“ Gunja 



IGH d.d. Zavod za ekološki 

inženjering 


inženjering 


inženjering 


inženjering 

Utvrđivanje pogodnosti zemljišta za trajne nasade Osječko-baranjska županija – 


gospodarstvo 

Utvrđivanje pogodnosti zemljišta za trajne nasade Osječko-baranjska županija – 


gospodarstvo 

Analiza tla kao temelj efikasnije i profitabilnije 

proizvodnje šećerne repe 

Analiza tla kao temelj efikasnije i profitabilnije 

proizvodnje šećerne repe 

Ugovor o suradnji u provedbi davanja preporuke 

gnojidbe na dostavljenim kemijskim analizama 

Analiza tla kao temelj gnojidbe i povećanja 

poljoprivredne proizvodnje kod podizanja 

dugogodišnjih 

78. Robert Zimmer Ispitivanje deponatora granuliranih pesticide na 

PSK sijačici 

79. Krunoslav Zmaić Analiza postojećega stanja u poljoprivrednoj 

proizvodnji i preradi - prehrambenoj industriji na 

području Vukovarsko-srijemske županije 

80. Krunoslav Zmaić Sustav navodnjavanja Venje-Hrnjevac na max. 103 

ha 

81. Zavod za 

agroekologiju 

82. 

Zavod za 

agroekologiju 

Zaštita tla na području grada Osijeka 

Analiza tla kao temelj gnojidbe i povećanja 

poljoprivredne proizvodnje kod podizanja 

višegodišnjih nasada na području Osječkobaranjske 

županije 

Kandit Premijer d.o.o. 

Sladorana Županja d.o.o. 

Inspecto d.o.o. 

Osječko-baranjska županija – 


gospodarstvo 

Vukovarsko-srijemska županija, 

Upravni odjel za međunarodnu 

suradnju i kapitalna ulaganja 

Požeško-slavonska županija, 

Zajednički projektni ured 

Tamara Rusović i Lidija Jug 

Grad Osijek 


165



U periodu nakon Domovinskoga rata značajno mjesto u području 

stručnih aktivnosti Fakulteta zauzimaju projekti Ministarstva 

poljoprivrede (MPŠiVG; MPRiRR) te Vijeća za istraživanja u 

poljoprivredi, pri Ministarstvu poljoprivrede. Ti su projekti 

vezani za poboljšanje proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima, 

a djelatnici Fakulteta u proteklih su desetak godina značajno u 

njima participirali. 

Projekti Ministarstva poljoprivrede u periodu od 2000. do 2009. godine 



1. Zvonko Antunović Unapređenje kvalitete ekoloških kozjih proizvoda 

2. Zvonko Antunović Mogućnosti poboljšanja proizvodnosti ovaca u ekološkom uzgoju 

3. Đuro Banaj Unapređenje tehnike aplikacije pesticida 

4. Željko Bukvić Iskorištavanje sporednih proizvoda za proizvodnju bioplina 

5. Željko Bukvić Racionalizacija obnove i razvitka poljoprivredne proizvodnej na 


6. Jasenka Čosić Proizvodnja kukuruza šećerca i konkurentnost OPG-a 

7. Tihomir Florijančić Farmski uzgoj divljači na OPG u funkciji ruralnog razvoja 

8. Tihomir Florijančić Učinak hranidbe na rast i operjavanje fazana 

9. Vesna Gantner Metode procjene laktacijske količine i sastava mlijeka krava 

10. Vlado Guberac Sinergija dušika i suše u okolišu i proizvodnji pšenice i ječma 

11. Marija Ivezić Tolerantnost hibrida kukuruza na kukuruznu zlaticu 

12. Sonja Jovanovac Izbor optimalne metode u kontroli mliječnosti goveda 

13. Danijel Jug Reducirana obrada tla u uzgoju ratarskih kultura 

14. Ivo Jurić Ekološki prihvatljiva uporaba gnojovke u ratarstvu 

15. Mladen Jurišić Održive tehnologije uzgoja bilja i primjena GIS-a 

16. Mladen Jurišić Izrada tematskih GIS karata i priručnika za uzgoj bilja 

17. Draženka Jurković Zaštita povrća od štetočinja na obiteljskim gospodarstvima 

18. Vlado Kovačević Analize tla i pokusi u funkciji preporuka za gnojidbu 

19. Davor Kralik Proizvodnja bioplina na obiteljskim gospodarstvima 

20. Gordana Kralik Ekološka proizvodnja svinja na obiteljskom gospodarstvu 

21. Andrija Kristek Utjecaj humifikacije, kalcizacije i herbicida na šećernu repu 

22. Andrija Kristek Rodnost kultivara šećerne repe u zavisnosti od osobina tla 



23. Andrija Kristek Prostorna distribucija gnojidbe šećerne repe primjenom GIS-a 

24. Zlata Milaković Očuvanje biogenosti tala Hrvatskog podunavlja primjenom izravne 

sjetve 

25. Zlata Milaković Krmne leguminoze visoke kakvoće u sustavu eko-stočarstva 

26. Antun Petričević Optimalni modeli svinjogojstva u obiteljskim gospodarstvima 

istočne hrvatske 

27. Antun Petričević Utvrđivanje udjela mišićnog tkiva u trupu svinja 

28. Antun Petričević Kakvoća svinjskih trupova u funkciji povećanja konkurentnosti 

svinjogojstva 

29. Zlatko Puškadija Uzroci i posljedice nemedenja suncokreta 

30. Đuro Senčić Aspekti popravljanja mesnatosti svinja na OPG 

31. Tomo Rastija Revitalizacija konjogojstva u istočnoj Hrvatskoj 

32. Davor Šamota Ekološki prihvatljivi model suzbijanja korova u krumpiru 

33. Edita Štefanić Uvođenje i proizvodnja buhača za svjetsko tržište 

34. Ivan Štefanić Knjigovodstvo i financijska analiza poljoprivrednih gospodarstava 

Republike Hrvatske 

35. Zdravko Tolušić Tržišni potencijal ekološke poljoprivrede istočne Hrvatske 

36. Vladimir Vukadinović Ekspertni sustav za racionalizaciju gnojidbe 

37. Robert Zimmer Integrirani agregati u proizvodnji žitarica i okopavina 

38. Robert Zimmer Racionalizacija tehnike za obradu tla i sjetvu 

39. Ivan Žugec Obrada tla i gnojidba dušikom za ječam i soju 

Osim suradnje s gospodarskim subjektima i projekata 

Ministarstva poljoprivrede, potrebno je naglasiti i značajnu 

suradnju s lokalnom samoupravom, naročito Osječko-baranjskom 

županijom. Ta je suradnja pretočena u pedesetak projekata u 

periodu od 2003. do 2009. godine. Svi su projekti razvijeni u svrhu 

rješavanja konkretnih problema u poljoprivrednoj proizvodnji na 

obiteljskim gospodarstvima. 


167



Projekti s Osječko-baranjskom županijom ostvareni u razdoblju 2003.-2009. 



1. Dragan Amić Praćenje kakvoće vina 

2. Zvonko Antunović Monitoring hranidbenog statusa koza u ekološkoj proizvodnji 

3. Đuro Banaj Poznavanje tehnologije i sustava navodnjavanja kao jedinog relevantnog 

čimbenika pri njihovom odabiru implementaciji i optimizaciji 

4. Đuro Banaj Obuka rukovatelja i provjera ratarskih prskalica za smanjenje onečišćenja okoliša 

na području Osječko –baranjske županije 

5. Ivan Bogut Uzgoj ličinaka i mladunaca šarana u kontroliranim uvjetima 

6. Ivan Bogut Poboljšanje kakvoće mesa šarana 

7. Željko Bukvić Uporaba bioloških inokulanata u konzerviranju krmnih leguminoza 

8. Jasenka Ćosić Značaj primjene fungicida na pojavu bolesti suncokreta 

9. Matija Domaćinović Modernizacija hranidbe na mliječnim obiteljskim farmama 

10. Matija Domaćinović Novo tehnološko rješenje u hranidbi odojaka i prasadi za pečenicu 

11. Tihomir Florijančić Istraživanja fascioloidoze jelena običnog (Cervus elaphus) u Osječko-baranjskoj 

županiji 

12. Tihomir Florijančić Epizootiološki monitoring trihineloze divljači u Osječko-baranjskoj županiji 

13. Vlado Guberac Genetska predispozicija genotipova ozime pšenice za usvajanje teških metala u 

ekološkoj proizvodnji 

14. Vlado Guberac Smanjenje troškova u proizvodnji ozime pšenice 

15. Danijel Jug Primjena novih tehnoloških postupaka obrade tla u uzgoju ratarskih kultura 

16. Mladen Jurišić Geoinformatizacija za potrebe unapređenja poljoprivredne proizvodnje na 

području Osječko-baranjske županije 

17. Mladen Jurišić Karta namjene kao pilot projekt “Vinogradi u GIS tehnologiji“ 

18. Mladen Jurišić Održive tehnologije uzgoja bilja u primjeni GIS-a 

19. Davor Kralik Izrada modela pogona za proizvodnju bioplina na obiteljskim gospodarstvima 

20. Davor Kralik Iskorištavanja nusprodukta iz stočarske proizvodnje i klaoničkog otpada za 

proizvodnju energije 

21. Gordana Kralik Ekološka proizvodnja svinja na obiteljskim gospodarstvima 

22. Gordana Kralik Karnozin-funkcionalni sastojak mesa peradi 

23. Suzana Kristek Korištenje prirodnih resursa protiv uzročnika bolesti korijena šećerne repe 

24. Goran Kušec Proizvodnja tradicinalnih autohtonih proizvoda od svinjskog mesa na 


25. Pero Mijić Učinkovito iskorištenje genetskog potencijala mliječnih krava sustavom Lacto- 

Cordera 

26. Pero Mijić Unapređenje ratarsko-stočarske proizvodnje u funkciji povećanja mliječnosti 

krava na obiteljskim gospodarstvima Osječko-baranjske županije 



27. Zlata Milaković Bio uzgoj Galega Orientalis - nove leguminoze 

28. Zlata Milaković Ekološki uzgoj krmnih leguminoza 

29. Anđelko Opačak Analiza tržišta i tržne prognoze mesa i mesnih proizvoda divljači i slatkovodne 

ribe u Osječko-baranjskoj županiji 

30. Nada Parađiković Primjena bioloških kontrola i mikrorizalnih gljiva u proizvodnji i zaštiti povrća i 

cvijeća 

31. Nada Parađiković Utjecaj metode navodnjavanja na prinos i kvalitetu povrća 

32. Nada Parađiković Povećanje konkurentnosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava uvođenjem 

novih tehnologija i inovacija 

33. Antun Petričević Utvrđivanje udjela mišićnog tkiva i trupu svinja 

34. Zlatko Puškadija Ogledno pčelarsko obiteljsko gospodarstvo 

35. Zlatko Puškadija Slavonska pčela 

36. Zlatko Puškadija i 

Edita Štefanić 

Katastar medonosne pčele 

37. Bojan Stipešević Naknadni usjevi u eko-ratarenju i zaštiti okoliša 

38. Jasna Šoštarić Navodnjavanje povrća na obiteljskim gospodarstvima 

39. Marcela Šperanda Kako smanjiti posljedice stresa u intenzivnoj proizvodnji svinja? 

40. Marcela Šperanda Praćenje proizvodnosti krava na OPG na području Osječko-baranjske županije 

41. Marcela Šperanda Proizvodnja svinjskog mesa obogaćenog selenom 

42. Snježana Tolić Unaprijeđenje ekonomske učinkovitosti u proizvodnji mlijeka na obiteljskim 

poljoprivrednim gospodarstvima u Osječko-baranjskoj županiji 

43. Snježana Tolić Edukacija i poslovno povezivanje malih obiteljskih poljoprivrednih 

gospodarstava 

44. Zdravko Tolušić Razvoj tržišnog lanca ekološke hrane u Osječko-baranjskoj županiji 

45. Vesna Vukadinović Utvrđivanje pogodnosti zemljišta za trajne nasade 

46. Vladimir Vukadinović Kontrola plodnosti tla na obiteljskim gospodarstvima 

47. Vladimir Vukadinović Utvrđivanje pogodnosti zemljišta za trajne nasade 

48. Vladimir Vukadinović i 


Utvrđivanje pogodnosti zemljišta za trajne nasade 

49. Robert Zimmer Ispitivanje tehničkih rješenja deponiranja pesticida za suzbijanje kukuruzne 

zlatice na obiteljskim gospodarstvima 

50. Robert Zimmer 

Racionalizacija tehnike pri obradi tla i sjetvi važnijih ratarskih kultura na 



169



Fakultet je u posljednje vrijeme započeo i sa suradnjom u drugim 

županijama. Za sada je realiziran samo jedan projekt s Brodskoposavskom 

županijom „Unapređenje proizvodnje kravljega 

mlijeka na obiteljskim imanjima Brodsko – posavske županije“ 

(voditelj Matija Domačinović). Ostvarena je i stručna suradnja s 

Gradom Osijekom kroz projekt 

Model praćenja proizvodnosti 

muznih krava na obiteljskim 

gospodarstvima na području 

grada Osijeka (voditeljica Marcela 

Šperanda). Sigurni smo da će 

se uspješna suradnja s Osječkobaranjskom 

županijom nastaviti 

i dalje, a da će se intenzivirati 

suradnja s drugim, naročito 

slavonskim županijama te gradom 

Osijekom. 

Stručna aktivnost djelatnika 

Fakulteta ogleda se i u velikom 

broju stručnih predavanja i tečajeva 

edukacije za poljoprivredne proizvođače koji su provedeni u 

proteklih pedeset godina. Kao i u slučaju objavljenih znanstvenih 

radova u jednoj ih je monografiji nemoguće sve navesti, jer mogu 

činiti zasebno izdanje. Počeci stručnih predavanja i stručne 

edukacije sežu do samih početaka postojanja Fakulteta. Zanimljivo 

je istaknuti kako se stručna edukacija nije provodila samo za domaće 

poljoprivrednike, već je provođena i za strance. Tako je u okviru 

Zavoda za ekonomiku i organizaciju poljoprivrede organiziran 

1973. godine seminar za stručno usavršavanje poljoprivrednih 

stručnjaka iz Tanzanije, s 23 polaznika, u trajanju od 6 mjeseci. 

Seminar je organiziran u okviru Zavoda, pod rukovodstvom prof. 

dr. Roberta Kurbela, a pod naslovom: »Organizacija i uprava 

poljoprivrednoga poduzeća«. U izvođenju seminara, osim profesora 

Fakulteta, sudjelovali su i stručnjaci s International Agricultural 

Center, Wageningen, Nizozemska. Uspješno provedeni seminar 

doveo je i do organizacije sljedećega, 1976. godine, “Ekonomika 

agrara“ za 25 polaznika, iz Bangladeša (15) i Sri Lanke (10), uz 

sufinanciranje Nizozemske i Jugoslavije. Nositelji pojedinih 

predmeta bili su, pored nastavnika našega Fakulteta i nastavnici 

Ekonomskoga fakulteta u Osijeku, Poljoprivrednoga fakulteta u 

Polaznici seminara stručnog 

usavršavanja iz Tanzanije 

(1973.) poslije svečanog 

uručenja diploma 



Profesori Vlado Kovačević 

i Ivan Knežević u Etiopiji, 

svibnja 1987., u okviru 

međunarodnoga projekta 

unapređenja poljoprivredne 

proizvodnje u Etiopiji 

(lokalitet Horro Aleltu, 

pokrajina Wollega) 

Zagrebu, nekih drugih institucija te 

predavači i profesori iz Nizozemske. 

Polaznicima je nastava održavana 

na engleskome jeziku, a pored 

nastave organizirani su izlasci 

poljoprivrednih kombinata. Nakon 

završetka nastave polaznicima 

su izdane posebne diplome na 

engleskome jeziku. U novije vrijeme 

održani su tečajevi iz područja 

poljoprivredne mehanizacije - Biljna 

proizvodnja – Agrotehnika (voditelj 

Mladen Jurišić), Obuka rukovatelja 

poljoprivredne mehanizacije u PZ 

“Lovas” (voditelj Đuro Banaj); iz 

područja melioracija - Praćenje efekata drenaže, Održavanje sustava 

odvodnje, Dodatne melioracijske mjere, Potrebe i mogućnosti 

navodnjavanja poljoprivrednih kultura – pod voditeljstvom 

Miroslava Dadića; iz područja ekonomike poljoprivrede - Nove 

ruralne politike i LEADER pristup (voditelj Snježana Tolić) i drugi. 

Djelatnici Fakulteta vrlo su aktivni u održavanju stručnih 

predavanja i sudjelovanjima u medijima, s ciljem popularizacije 

poljoprivredne struke. Broj stručnih predavanja i sudjelovanja u 

medijima u posljednjih 6 godina, u svakoj godini prelazi brojku 100. 

Održana stručna predavanja i sudjelovanja u medijima u periodu 

2003.-2008. godina 

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 

135 182 171 281 214 115 

Iz svih podataka navedenih u ovome poglavlju, vidljiva je stalna 

stručna aktivnost Fakulteta. Iako su djelatnici Fakulteta orijentirani 

prema istraživanju i razvoju Fakulteta u pravcu istraživačkoga 

Fakulteta, veza s praksom ne prestaje, već je svakom godinom sve 

bolja. Prikazana stručna aktivnost Fakulteta pokazuje opredjeljenje 

djelatnika Fakulteta ka transferu postignutih rezultata i stečenih 

znanja u poljoprivrednu praksu i gospodarstvo. Iz toga se može 

iščitati želja za doprinosom razvoju zemlje, ali i odgovornost prema 

zajednici, koja omogućava rad i daljnji napredak Fakulteta. 


171



Potpisivanje ugovora 

o suradnji s Markom 

Pipunićem, ing. 

poljoprivrede, vlasnikom i 

direktorom Žita d.o.o. 

Potpisivanje ugovora o 

suradnji s predsjednikom 

Uprave Belje d.d. Goranom 

Pajnićem, dipl. oec. 

Potpisivanje ugovora o 

suradnji s Mirkom Ervačićem, 

dipl. ing. poljoprivrede, 

vlasnikom i direktorom PZ 

Osatina 



Izdavačka djelatnost 

Izdavačka djelatnost Poljoprivrednoga fakulteta rezultat 

je znanstvene i stručne aktivnosti njegovih djelatnika i 

kao takva je od osnutka pridonosila njegovom razvitku i 

afirmaciji. Obuhvaća izdavanje udžbenika, znanstvenih knjiga, 

zbornika radova sa znanstvenih i stručnih skupova te periodičkih 

publikacija, koji su namijenjeni prvenstveno studentima, kao i 

znanstvenicima i stručnjacima u praksi. Navedene publikacije 

izdaju se u vlastitoj nakladi ili u suradnji s drugim nakladnicima, 

visokoškolskim, znanstvenim i nastavnim ustanovama. 

Izdavanje udžbenika i skripata u razdoblju od 1960. do 1985. 

nije vođeno jedinstveno, nego ovisno o organizacijskim i drugim 

okolnostima. Budući da je Visoka poljoprivredna škola, i kasnije 

Poljoprivredno-prehrambeno tehnološki fakultet, do 1975. 

djelovao u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, izdavačka djelatnost 

bila je u nadležnosti sveučilišne Komisije za skripta i udžbenike u 

Zagrebu, a fakultet je zastupao prof.dr. Robert Kurbel (u razdoblju 

1960—1964.). Godine 1977. na fakultetu je izabrana Komisija za 

izdavačku djelatnost, koja je u suradnji s Komisijom za izdavačku 

djelatnost Sveučilišta dalje vodila brigu o politici izdavanja 

udžbenika i skripata. U skladu s odredbama sveučilišnoga 

Pravilnika o izdavačkoj djelatnosti, Komisija je svake godine 

izrađivala Plan izdavačke djelatnosti za sljedeću godinu, koji je 

poslije usvajanja na Znanstveno-nastavnome vijeću upućivan 

na odobrenje Sveučilištu u Osijeku. Sveučilište je, također, 

odobravalo dotaciju za svaki naslov skripata, odnosno udžbenika, 

kako bi prodajna cijena za studente bila što pristupačnija. 

Od 1998. godine smjernice izdavaštva Poljoprivrednoga fakulteta 

određene su Pravilnikom o izdavačkoj djelatnosti i usklađene s 

odredbama Pravilnika o izdavačkoj djelatnosti Sveučilišta Josipa 

Jurja Strossmayera u Osijeku iz 1995. godine. Izdavačke aktivnosti 

odvijaju se preko Odbora za izdavačku djelatnost, koje imenuje 

Izdavacka š djelatnost 

173



Fakultetsko vijeće. Na prijedlog nastavnika, Odbor svake godine 

donosi “Plan izdavačke djelatnosti”, koji usvaja Fakultetsko vijeće 

te, potom, i sveučilišni Senat. Ime i žig Fakulteta i Sveučilišta mogu 

nositi samo ona izdanja koja odgovaraju odredbama Pravilnika o 

izdavačkoj djelatnosti navedenih institucija. U suradnji s autorima, 

pojedinim ministarstvima (Ministarstvom znanosti, obrazovanja 

i športa te Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga 

razvoja), sponzorima i donatorima iz gospodarstva, Fakultet preko 

Odbora za izdavačku djelatnost vodi brigu o tome da izdanja budu 

što je više moguće financijski dostupna studentima. Odbor je, 

također, zadužen za promidžbu izdanja putem dostavljanja istih 

svim članicama Sveučilišta, Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci te 

bibliotekama svih visokoškolskih ustanova i veleučilišta na kojima 

se odvija studij poljoprivrede. Sve informacije i aktivnosti vezane 

za izdavačku djelatnost od 2006. godine mogu se naći na web 

stranici http://izdavacka.pfos.hr. 

Od osnutka Fakulteta do danas objavljeno je stotinjak naslova 

udžbenika (tiskanih knjiga, skripata, praktikuma i zbirki 

zadataka), među kojima ima onih koji su rezultat suradnje 

između više fakulteta i sveučilišta, a namijenjenih prvenstveno 

studentima za pripremanje ispita, kao i primjeni znanstvenih i 

stručnih saznanja u praksi. 

Poljoprivredni fakultet bio je izdavač sljedećih publikacija: 

Autori 

Naslov 

Godina 

izdavanja 

Gojko Pivar Entomologija s fitofarmacijom 1967. 

Branko Berić 

Petar Dimić 

Olga Čiča 

Mirko Potočnjak 

Stočarska proizvodnja 1970. 

Petar Dimić Opće stočarstvo sa selekcijom 1972. 

Anton Sefčik Osnove poljoprivrednog strojarstva I. 1976. 

Ivan Knežević Govedarska proizvodnja (Odabrana poglavlja) 1978. 

Mira Knežević 

Stanislav Volenik 

Atlas korovne, ruderalne i travnjačke flore 

(I. izdanje) 

Ljubica Valenčić Entomologija s fitofarmacijom 1981. 

Petar Dimić Osnove stočarske proizvodnje 1982. 


Atlas korovne, ruderalne i travnjačke flore 

(II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje) 

1981. 

1988. 

174 Publishing activity


Ivan Knežević Uvod u znanstveni rad 1988. 

Mate Vujčić Tehnička mehanika I. 1989. 

Ana Skender Fitocenologija u spontanim i antropogenim ekosistemima 1990. 

Vladimir Vukadinović Ishrana bilja – mineralna i organska gnojiva 1993. 

Mate Vujčić Tehnička mehanika II. 1994. 

Rudolf Emert 

Tomislav Jurić 

Dubravko Filipović 

Emil Štefanek 

Vladimir Vukadinović 

Dražen Horvat 

Zdenko Lončarić 

Josip Babić 

Ivan Menđušić 

Ivan Babić 

Održavanje poljoprivrednih strojeva 1995. 

Primjena kompjutora u poljoprivredi 1995. 

Elektrotehnika u funkciji proizvodnje poljoprivrednih proizvoda 1996. 

Ana Skender 

Marija Ivezić 

Robert Zimmer 

Đuro Banaj 

Dušan Brkić 

Silvio Košutić 

Ivica Mandić 

Tomo Rastija 

Rudolf Emert 

Željko Bukvić 


Dubravko Filipović 

Imenik korovne, ruderalne travnjačke, močvarne, vodene i nizinske 

šumske flore Hrvatske 

1997. 

Mehanizacija u ratarstvu 1997. 

Matična knjiga lipicanskih pasmina konja ergele Đakovo 1855.-1997. 1997. 

Popravak poljoprivrednih strojeva 1997. 

Sonja Jovanovac Opće stočarstvo 1997. 

Ana Skender 


Julijo Martinčić 

Andrija Kristek 



Draženka Jurković 

Irma Kalinović 

Dravko Matotan 

Ivan Šilješ 

Davor Šamota 

Marija Đurkić 

Emilija Raspudić 

Gordana Bukvić 

Vlado Guberac 


Vladimir Vukadinović 

Zdenko Lončarić 

Sjemenje i plodovi poljoprivrednih kultura i korova na području 

Hrvatske 

1998. 

Ishrana bilja 1998. 


175



Krsto Benčević 

Antun Petričević 

Slavonski domaći kulen i kobasice (mala škola povijesti i proizvodnje) 1999. 

Đorđe Mirčetić Agrarna sociologija 1999. 

MateVujčić 

Rudolf Emert 


Goran Heffer 

Pavo Baličević 

Marijan Karić 

Ivan Štefanić 

Zvonimir Tucak 

Tomislav Bačić 

Slavko Horvat 

Zlatko Puškadija 

Dušan Brkić 

Mate Vujčić 

Luka Šumanovac 

Mladen Jurišić 

Osnove strojarstva 1999. 

Troškovi i kalkulacije u poljoprivrednoj proizvodnji 1999. 

Pčelarstvo 1999. 

Strojevi i uređaji za spremanje silaže 2000. 

Vlado Guberac Sjemenarstvo ratarskih kultura 2000. 

Dušan Brkić 



Tihomir Florijančić 

Marijan Grubešić 

Jasenka Topić 

Jan Brna 

Pavao Dragičević 

Tatjana Tušek 

Ksenija Vukušić 

Strojevi i uređaji za vađenje šećerne repe 2001. 

Lovstvo 2001. 

Đorđe Mirčetić Podučavanje, samopodučavanje i mentorstvo na visokim učilištima 2002. 



Marijan Grubešić 


Jan Brna 

Pavao Dragičević 

Tatjana Tušek 

Ksenija Vukušić 

Lovstvo 

II. prošireno izdanje 

2002. 

Božidar Petrač Agrarna ekonomika 2002. 



Dušan Brkić 

Mate Vujčić 


Poslijediplomski znanstveni studij „Zaštita bilja“ (1972.-2002.) 2002. 

Strojevi za žetvu i berbu zrnatih plodina 2002. 




Teodor Wikerhauser 

Slavko Cvetnić 

Ivica Bošković 

Antun Tomašković 

Antun Alegro 

Ljiljana Bedrica 

Vera Cesar 

Mirjana Baban 

Hrvoje Lepeduš 

Lovna kinologija 2003. 


Petar Šmrčković 

Đuro Banaj 

Đuro Senčić 

Zvonko Antunović 



Slavko Horvat 


Entomologija s fitofarmacijom. 

Kukci i ostali štetnici u ratarstvu 

2003. 

Upravljanje poljoprivrednom tehnikom 2003. 

Ekološko stočarstvo 2003. 

Pčelarstvo, II. prošireno izdanje 2004. 

Edita Štefanić Priručnik za izvođenje vježbi iz agrobotanike 2004. 

Tihomir Florijančić Trihineloza 2004. 



Slavko Horvat 


Pčelarstvo, III. prošireno izdanje 2005. 

Dragan Amić Kemijsko računanje za studente agronomske struke 2005. 



Biometrika u poljoprivredi 2005. 

Dušan Brkić 

Mate Vujčić 


Petar Lukač 

Darko Kiš 


Dario Knežević 

Eksploatacija poljoprivrednih strojeva 2005. 

Sonja Jovanovac Populacijska genetika domaćih životinja 2005. 



Pavle Vratarić 

Nino Frančeski 

Zaštita divljači 2006. 


Atlas korovne, ruderaralne i travnjačke flore, III. Izmijenjeno i 

dopunjeno izdanje 

2006. 

Anica Perković English in Agriculture I 2006. 

Ivan Knežević 

Pero Mijić 

Uvod u znanstveni rad 

II. dopunjeno i izmijenjeno izdanje 

2006. 


177



Matija Domaćinović Hranidba domaćih životinja 2006. 

Zdravko Tolušić Tržište i distribucija poljoprivredno prehrambenih proizvoda 2007. 


Davor Kralik 

Zlata Milaković 

Gordana Kralik 

Goran Kušec 

Davor Kralik 

Vladimir Margeta 

Hrvatski autohtoni proizvodi 2007. 

Svinjogojstvo - biološki i zootehnički principi 2007. 

Marija Ivezić Entomologija – Kukci i ostali štetnici u ratarstvu 2008. 

Krunoslav Zmaić Osnove agroekonomike 2008. 



AgBase - Priručnik za uzgoj bilja; 

I Tehnologija (agrotehnika) važnijih ratarskih kultura 

AgBase - Priručnik za uzgoj bilja; 

II Tehnologija (agrotehnika) važnijih povrćarskih kultura 

2008. 

2008. 


Robert Zimmer 

Marijana Tucak 


Svetisav Popović 

Zvonimir Štafa 


Ivan Plaščak 

Robert Zimmer 


Domagoj Zimmer 

Ivan Knežević 

Pero Mijić 


Mirjana Baban 

Lucerna 2009. 

Geoinformacijski sustavi GIS u poljoprivredi i zaštiti okoliša 2009. 

Poljoprivredna tehnika u ratarstvu 2009. 

Stočarstvo u tropskim i suptropskim uvjetima 2009. 

Đuro Senčić Slavonska šunka-hrvatski autohtoni proizvod 2009. 


Elizabeta Has-Schon 

Davor Kralik 

Marcela Šperanda 

Peradarstvo - biološki i zootehnički principi 2009. 

Nada Parađiković Opće i specijalno povrćarstvo 2009. 


Jasenka Ćosić 

Karolina Vrandeić 

Bolesti cvijeća i ukrasnog bilja 2010. 



Djelatnici fakulteta objavljivali su publikacije i kod drugih izdavača: 

Autori 

Gojko Pivar 

Naslov 

Biološko ekonomski značaj vrane gačca 

(Corvus frugilegus frugilegus L.) za 

ratarske kulture na području istočne 

Slavonije 

Godina 

izdavanja 

Izdavač 

1962. Larus 


D. Bošnjak 

Priručnik za proizvodnju sjemena lucerne 1979. „Seme“ Beograd 

Miljenko Brinzej Konjogojstvo 1979. Školska knjiga Zagreb 


Svetislav Popović 

D. Bošnjak 

Miodrag Dimitrijević 

Ljubica Valenčić 




Alphey, T. J. W., Taylor, 

C. E., De Waele, D., 

Coomans, A., Choleva, B., 

Agostinelli, A., Capusso, 

A., Roca, F., Lamberti, 

F., Kurppa, S. L. A., 

Scotto, G., La Massese, 

Brown, D. J. F., Boag, 

B., Ivezić, M., Dandria, 

D., Seinhorst, J. W., Van 

Hoof, H.,Stooen, M., 

Markussen, E., Szczygiel, 

A., Brseski, M. W., Bello, 

A., Arias, M., Eriksson, 

K. B., Benck, A. S. C., 

Klinger, J.,Valloton, R. 


D. Bošnjak 

Anica Matijašević 

Jozo Kanisek 

Dragutin Bodakoš 

Ivan Bogut 

Krmne kulture u proizvodnji Slavonija 

1985. (monografija) 

Monografija Slavonije i Baranje - Zaštita 

bilja 

Atlas of Plant Parasitic Nematodes of 

Jugoslavia 

European Atlas of the Longidoridae and 

Trichodridae 

1985. 

Privredna komora 

Slavonije i Baranje i IC 

„Revija“ Radničkog 

Sveučilišta „Božidar 

Maslarić“ 

1985. Privredna komora Osijek 

1985. 

1986. 

Scottish Crop Research 

Institute, Invergowrie, 

Dundee, Scotland, UK 

Scottish Crop Research 

Intitute, Dundee, 

Scotland, UK 

Lucerka 1988. „Zadrugar“ Sarajevo 

Privređivanje agroindustrijskog 

kompleksa Slavonije i Baranje u 1988.god. 

- studija 

Osnovi poljoprivredne proizvodnjestočarska 

proizvodnja 

1989. 

1989. 

Privredna komora 

Slavonije i Baranje 

Poljoprivredni školski 

centar Osijek 


179



Ivan Bogut Ribogojstvo 1990. 

Miljenko Brinzej 

Pavo Caput 

Zahid Čaušević 

Ivan Jurić 


Stjepan Mužic 

Miodrag Nikolić 


Aleksandar Srećković 

Zdenko Steiner 

Tomislav Treer 


Milan Vojvodić 

Dušan Brkić 

Petar Lukač 

Ferdo Bašić 

Butorac A., 

Racz Z., 

Zvonimir Ostojić 


Stočarstvo 1991. 

Agrarna zoologija 

(I. izdanje) 

Mehanizacija poljoprivredne proizvodnje 1992. 

Program zaštite tala Hrvatske 1993. 

Poljoprivredni školski 

centar Osijek 

Školska knjiga Zagreb 

Sveučilište u Zagrebu 

Sveučilište Josipa Jurja 

Strossmayera u Osijeku 

1991. Školska knjiga Zagreb 

Proagrar Zemun- 

Vinkovci 

Agronomski fakultet u 

Zagrebu 

Đuro Senčić Peradarstvo 1994. Gospodarski list Zagreb 


Željko Pavičić 


Intenzivno svinjogojstvo 1996. Nova zemlja Osijek 

Dragutin Bodakoš 

Ivan Bogut 

Trihineloza – opasna bolest ljudi i 

životinja 

1997. 

Hrvatska gospodarska 

komora 

Mirko Stjepanović Lucerna 1998. Nova zemlja Osijek 



Melita Mihaljević (gl.ur.) 

Mihaljević, M., Getz, D., 

Živanović, B., Gucunski, 

D., Topić, J., Kalinović,I., 

Mikuška, J. 


Ivan Bogut 

Jozo Grbavac 


Nematode community structure of 

natural wet grassland vegetation of 

Kopački rit in Croatia 

Kopački rit, pregled istraživanja i 

bibliografija, 

Ivezić, M, Poglavlje: beskralježnjaci: oblići 

(Nematoda) 

Kopački rit, pregled istraživanja i 

bibliografija 

Agronomi sudionici i svjedoci vremena 

1951.-2000., poglavlje Krmno bilje 

1998. 

1999. 

1999. 

Anatomija i fiziologija domaćih životinja 2001. 

Focus Verlag, Giessen, 

Njemačka 

Zavod za znanstveni rad, 

HAZU, Osijek 

HAZU,Zavod za 

znanstveni rad Osijek 

2000. Društvo agronoma Osijek 

Sveučilište u Mostaru, 

Sveučilište J.J. 

Strossmayera u Osijeku 




Zdenko Steiner 

Matija Domaćinović 


Marijan Karić 

Zdravko Tolušić 

Z. Lacković 

Konzerviranje i korištenje krme 2002. 

Ekonomika voćarske i vinogradarskovinarske 

proizvodnje 

Marija Ivezić Štetnici vinove loze i voćaka. 2003. 



Tomislav Treer 


Marija Vratarić 



Milan Pospišil 


Aleksandra Sudarić 

Marko Josipović 


Stjepan Mađar 


D. Vrgoč 

Marija Vratarić 



Penavin 

Janečić 

Kolega 

Novak 

Marcel Meler 

Savica Singer 

Ivan Štefanić 

Boris Antunović 

M. Bosnić 


H. Fulgosi 

Krunoslav Capak 

Irina Župan 

Jelena Žafran-Novak 

Sanela Ljubenko-Mihelj 

Zaštita vinograda i voćnjaka od uzročnika 

bolesti 

Agroekološko društvo 

Osijek 

2002. Veleučilište u Požegi 

Veleučilište u Požegi i 

Rijeci 

2003. Veleučilište u Požegi 

Agrarna zoologija, II. prošireno izdanje 2004. Školska knjiga-Zagreb 

Suncokret 

(Helianthus annuus L.) 

2004. 

Proizvodnja suncokreta. 2005. 

Robna burza poljoprivrednih proizvoda 

kao infrastrukturna potpora razvitku 

hrvatskog gospodarstva 

Country profile on food safety, FAO 

project TCP/RER/3002 Strenghtening 

National Food Safety in South East 

Europe Transition Countries: A Regional 

Approach to Food Legislation and Control 

Okviri za razvoj nacionalne strategije 

biološke sigurnosti u Hrvatskoj (The 

National Biosafety Framework for 

Croatia) 

2005. 


Osijek 


Osijek 

Ekonomski fakultet u 

Osijeku 

2005. FAO, Rome 

2005 

Državni institut za 

zaštitu prirode, Zagreb 


181



Ivan Bogut 

Laszlo Horvath 

Zdenek Adamek 

Ivan Katavić 

Ivan Bogut 

Danijela Novoselić 

Jerko Pavličević 

Ribogojstvo 2006. 

Biologija riba 2006. 

Sveučilište u 

Mostaru i Sveučilište 

J.J.Strossmayera u 

Osijeku 

Sveučilište u 

Mostaru i Sveučilište 

J.J.Strossmayera u 

Osijeku 


Bela Njari 

Goran Kušec 

Tomislav Anđelić 


Bela Njari 

Goran Kušec 

Tomislav Anđelić 

Dragan Amić 

Priručnik za ocjenu kakvoće svinjskih 

trupova 

Priručnik za ocjenu kakvoće goveđih 

trupova 

Organska kemija za studente agronomske 

struke 

2006. Hrvatski stočarski centar 

2006. Hrvatski stočarski centar 

2008. Školska knjiga, Zagreb 


Progressive Impacts of EU Accession 

on Food Safety – Croatian Views. In: 

Communicating Integration Impact 

in Croatia and Ireland (Ed. Višnja 

Samardžija and Alan Dukes), pp. 213-232. 

2008. 

Institute for International 

Relations – IMO, Zagreb, 

Croatia and Institute 

for International and 

European Affairs – IIEA, 

Dublin 


Zvonimir Štafa 


Trave za proizvodnju krme i sjemena 2008. 

Hrvatska mljekarska 

udruga Zagreb 

Stanko Ivanković 

Goran Kušec 

Zlatan Sarić 

Priručnik o provođenju zaštite 

geografskog podrijetla i originalnosti 

proizvoda 

2009. Fram - Ziral, Mostar 

Georgeta Rata 

Anica Perković 

Alina Andreea 

Dragoescu 

How to write a scientific paper 2009. 

Grafika Osijek 

Mirton Timisoara 



Za potrebe pripremanja ispita, posebice u ranijim godinama postojanja Poljoprivrednog fakulteta 

tiskane su sljedeće skripte: 

Autori Naslov Godina izdavanja 

M. Panjan Fitopatologija 1963. 

G. Pivar Entomologija 1963. 

V. Medanić Politička ekonomija za agronome 1965. 

G. Pivar 

Preventivne mjere zaštite uskladištenih poljoprivrednih 

proizvoda i prerađevina od štetočina 

1965. 

B. Ilić, G. Pivar Čuvanje žita u skladištima od napada štetočina 1966. 

J. Herljević Veterinarstvo i zoohigijena za agronome (Bolesti riba) 1970. 

I. Kalinović Uskladištenje i tehnologija ratarskih proizvoda 1970. 

Z. Mađarić Biologija pšenice I 1974. 

S. Kovać, M. Caclc Pregled važnijih prirodnih karb. kiselina 1975. 

O. Muftić Teorija mehanizama 1977. 

I. Knežević Govedarska proizvodnja 1978. 

N. Faller Biokemija 1978. 

S. Crnogorac Opća i anorganska kemija 1980. 

B. Jugo Agroklimatologija 1980. 

M. Dimitrijević Metode nauučnoistraživačkog rada u fitopatologiji 1980. 

R. Kurbel Ekonomika poljoprivrede 1980. 

Ž. Tefilc Fermentaciona mikrobiologija 1981. 

S. Crnogorac Opća i anorganska kemija — dotiskavanje 1981. 

P. Dimić Osnove stočarstva 1981. 

S. Crnogorac Organska kemija 1981. 

M. Vujćić Međunarodni sustav jedinica SI 1982. 

O Muftić Tehnička mehanika 1982. 

M. Knežević, S. Volenik Atlas korovskih, ruderalnih i travnjačkih biljnih vrsta 1982. 

L. Purkat Teorija i praksa socijalističkog samoupravljanja 1983 

V. Vukadinović Praktikum iz agrokemije 1984. 

D. Sekultć Zaštita na radu, zaštita od požara i eksplozija 1984 

V. Vukadinović, B. Bertić Praktikum iz agrokemije i ishrane bilja 1989. 

I. Žugec i sur. Bilinogojstvo – Opći dio. I. Poglavlje: Ekofiziologija 1997. 

I. Žugec i sur. Vježbe. I. dio, Agroklimatski pokazatelji 1997. 

I. Žugec i sur. 

Vježbe. II. dio, Gnojidba, sjetva-sadnja, tehnika uvođenja i izrade 

plodoreda, evidencija agrotehničkih mjera na gospodarstvu 

1997. 

I. Žugec i sur. Vježbe. III. dio, Fizikalno-mehanička svojstva tla 1997. 

M. Domaćinović Praktikum vježbi hranidbe domaćih životinja 1999. 

L. Kraljević, A. Perković, A. 

Biskupović 

English for Civil Engineering 2003. 

Lj. Ranogajec Osnove računovodstva u poljoprivredi 2009. 


183



Za potrebe seminara za strane studente iz zemalja u razvoju izdane su sljedeće skripte nositelja 

pojedinih disciplina: 

Autori Naslov Godina izdavanja 

A. Grle 

Organization and management of agricultural 

production and enterprises 

1973. 

T. Salitrežić Agricultural engineering 1973. 

B. Matić Elements of statistics 1973. 

R. Kurbel Methods of economic analyses in agriculture 1973. 

O. Kurbel Elements of book-keeping in agriculture 1973. 

I. Mandić Human relations 1973. 

O. Kristiforović Building-constructions in agriculture 1973. 

Đ. Dokmanović Organization of an agricultu¬ral enterprise 1973. 

Z. Vincek Planing in agriculture 1976. 

B. Lalić Organization of livestock production 1976. 

V. Beck Organization of crop production 1976. 

Priručnici u suradnji s Osječko-baranjskom 

županijom 

U listopadu 2007. godine Poljoprivredni fakultet potpisao je s 

Osječkom-baranjskom županijom Ugovor o provedbi projekta 

„Obrazovanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“. U 

sklopu toga projekta na Poljoprivrednome fakultetu u Osijeku 

pripremljeno je jedanaest neperiodičnih publikacija – priručnika, 

kojima je cilj na točan i razumljiv način prenijeti znanstvene 

i stručne informacije poljoprivrednim proizvođačima s 

ciljem edukacije i osposobljavanja obiteljskih poljoprivrednih 

gospodarstava na području Osječko-baranjske županije, u svrhu 

razvoja poljoprivrede na znanstvenim temeljima. Tijekom 2009. i 

2010. godine tiskani su sljedeći priručnici: 






Davor Šamota 

Irma Kalinović 

Vlatka Rozman 

Anita Liška 

Ljubica Ranogajec 



Karolina Vrandečić 


Davor Šamota 

Vlatka Rozman 

Anita Liška 


Mirjana Brmež 

Jadranka Deže 

Jozo Kanisek 


Zdravko Tolušić 

Ružica Lončarić 

Krunoslav Zmaić 

Snježana Tolić 

Tihana Sudarić 

Igor Kralik 

Davorin Turkalj 

Jelena Kristić 

Ana Crnčan 



Davor Kralik 

Pero Mijić 




Zvonimir Steiner 

Danijela Butko 

Mislav Đidara 

Josip Novoselec 

Matija Domaćinović 

Pero Mijić 


Davor Kralik, 


Mislav Đidara 


Stjepan Mađar 

Jasna Šoštarić 

Nada Parađiković 

Željko Kraljičak 

Najznačajniji štetnici, bolesti i korovi u 

ratarskoj proizvodnji 


uzgoju povrća 


voćarstvu i vinogradarstvu 

2009. Osječko baranjska županija 

2009. Osječko-baranjska županija 

2009. Osječko-baranjska županija 

Agroekonomika 2009 Osječko baranjska županija 

Proizvodnja mesa 2009. Osječko baranjska županija 

Proizvodnja mlijeka 2009. Osječko baranjska županija 

Navodnjavanje poljoprivrednih kultura 2009. Osječko baranjska županija 

Zaštićeni prostori – staklenici i 

plastenici 

2009. Osječko baranjska županija 


185



Tijekom 2010. godine planira se izdavanje preostala tri priručnika: 

1. Plodnost tla i gnojidba u ratarskoj proizvodnji (gl. urednik: 

prof.dr.sc. Zdenko Lončarić) 

2. Plodnost tla i gnojidba u uzgoju povrća (gl. urednik: prof. 

dr.sc. Zdenko Lončarić) 

3. Kondicioniranje i gnojidba tala u voćarsko-vinogradarskoj 

proizvodnji (gl. urednik: prof.dr.sc. Zdenko Lončarić) 

Časopis „Poljoprivreda“ 

Od 1975. ustrojen je časopis kao periodična publikacija 

Poljoprivrednoga fakulteta, pod nazivom “Zbornik 

radova Poljoprivredno-prehrambeno tehnološkoga 

fakulteta u Osijeku”. Kasnije je promijenjen naziv u 

“Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambenoj 

tehnologiji”. Časopis je predstavljao zajedničku 

periodičnu publikaciju s Poljoprivrednim institutom u 

Osijeku, a jedno vrijeme i s Prehrambeno-tehnološkim 

fakultetom. Od 1995. godine promijenjen je naziv 

časopisa u “Poljoprivreda” i pojavljuje se kao periodična 

publikacija, koja izlazi dva puta godišnje, a u kojoj 

znanstvenici i stručnjaci Poljoprivrednoga fakulteta i 

Poljoprivrednog instituta prezentiraju rezultate 

svojih znanstvenih i stručnih aktivnosti, ali isto 

tako i svi zainteresirani znanstvenici iz drugih 

institucija pa i izvan Hrvatske. Do 2009. godine 

tiskano je 14 svezaka, svaki svezak s dva broja. 

Iznimno, u 1995. i 1996. godini, tiskani su dvobroji. 

Časopis izlazi redovito, prvi broj u godini izlazi 

u lipnju, a drugi u prosincu. Naklada po broju 

iznosi 300 komada. Časopis se ne prodaje, već se 

cjelokupna naklada donira domaćim knjižnicama 

te stručnim i znanstvenim institucijama u zemlji 

i inozemstvu. Dio se naklade razmjenjuje sa 

sedam domaćih i 22 inozemna časopisa. Svi 

objavljeni članci (cjeloviti tekst) mogu se čitati 

na web stranici Poljoprivrednoga fakulteta u 

Osijeku, kao i na stranicama HRČK-a (portal 

znanstvenih i stručnih časopisa RH http:/hrcak. 



srce.hr). Objavljeni radovi indeksirani su u CAB Internationalu, 

SCOPUS-u (Elsevier Bibliografic Databases) te Nacionalnoj i 

sveučilišnoj knjižnici. 

Uređivački odbor časopisa čine domaći i inozemni znanstvenici. 

Svi radovi podliježu recenziji (obvezno dvije), a u recenzentski 

postupak nastoji se uključiti što više inozemnih znanstvenika (u 

tome slučaju rad mora biti na engleskome jeziku). Za evaluaciju 

časopisa u MZOŠ-u (Povjerenstvo za izdavaštvo) ozbiljnost 

recenzija jedan je od ključnih čimbenika te se zbog toga posebna 

važnost pridaje odabiru recenzenata. 

Pregled objavljenih članaka u časopisu “Poljoprivreda” po institucijama 

GODINA PFO PIO INOZEMNI DRUGI U RH* UKUPNO 

1995. 10 4 1 1 16 

1996. 7 3 - 1 11 

1997. 12 4 - 3 19 

1998. 22 3 - 2 27 

1999. 14 2 1 3 20 

2000.** 12 3 33 6 54 

2001. 15 3 - 2 20 

2002. 13 4 2 1 20 

2003. 12 6 3 3 24 

2004. 10 2 - 9 21 

2005. 11 4 1 6 22 

2006. 12 5 1 5 23 

2007.** 17 1 31 12 61 

2008. 15 1 1 3 20 

2009. 8 5 1 4 18 

UKUPNO 190 (50,5 %) 50 (13,3 %) 75 (19,9 %) 61 (16,2 %) 376 (100 %) 

Napomena: 

* prvi autori su iz drugih znanstvenih i stručnih instituciija u RH (Agronomski fakultet 

Zagreb, Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek, Visoko gospodarsko učilište 

Križevci, Veleučilište u Požegi, Institut za jadranske kulture Split, Filozofski 

(Pedagoški fakultet Osijek, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Zavod za 

Zaštitu bilja Zagreb, MPŠVG – HZPSS Zagreb, Agrokor Zagreb) 

** radovi s International Symposium Animal Science Days 

PFO Poljoprivredni fakultet Osijek 

PIO Poljoprivredni institut u Osijeku 


187



Pregled članaka objavljenih u časopisu “Poljoprivreda” po kategorijama 

Godina Br. Znanstveni Stručni Preth.pripć. 

Znan. 

pregled. 

Ostalo 

1995. 1 12 3 - 1 4 

1996. 1-2 9 2 - - 5 

1997. 1 7 - 2 - 6 

2 8 2 - - 2 

1998. 1 13 - 1 - - 

2 9 2 1 1 - 

1999. 1 7 1 - 1 - 

2 6 3 2 - - 

2000. 1 28 7 5 4 - 

2 8 1 - 1 5 

2001. 1 11 - 1 - 1 

2 7 - 1 - - 

2002. 1 8 - - 2 1 

2 8 2 - - - 

2003. 1 8 1 2 1 - 

2 11 - - 1 - 

2004. 1 11 - - 1 4 

2 5 1 3 - 2 

2005. 1 8 2 - 1 - 

2 9 2 - - - 

2006. 1 10 1 - 1 - 

2 9 1 - 1 2 

2007. 1 43 1 1 6 - 

2 7 1 1 - 1 

2008. 1 5 2 3 - - 

2 9 1 1 - 1 

2009. 1 7 - 1 1 - 

2 8 - 1 - 7 



Godišnja izvješća 

Od 2003. godine Fakultet je započeo s izdavanjem publikacije 

kojoj je bio cilj javnosti predstaviti nastavne, znanstvene i stručne 

aktivnosti djelatnika Fakulteta u jednogodišnjemu razdoblju, sa 

željom da takva vrsta izvješća postane periodična publikacija. 

Glavna urednica svih dosadašnji izvješća bila je prof.dr.sc. Sonja 

Jovanovac, a do sada su izdana sljedeća izvješća: 

• “Godišnje izvješće Poljoprivrednog fakulteta za 2002. 

godinu”, 


godinu”, 


godinu”; 

• “Godišnje izvješće Poljoprivrednog fakulteta za akademsku 

2005/06. godinu” 


2006/07. godinu 


2007/08. godinu”. 


2008/09. godinu”. 


189



Poslovnik 

U okviru izdavačke djelatnosti, od 2004. godine 

izdaje se krajem svake kalendarske godine Poslovnik 

za sljedeću kalendarsku godinu, u kojemu se pored 

osnovnih i općih informacija, koje sadržava tipičan 

rokovnik, nalaze i podaci o povijesti i ustroju 

Fakulteta, prikaz novoustrojenih studija usklađenih 

s Bolonjskim procesom, telefonski imenik djelatnika 

i sl. Urednici poslovnika bili su prof.dr.sc. Tihomir 

Florijančić i Ras Lužaić, dipl.ing.agr. 

Studentski list „Fenix“ (ISSN 1334- 

4706) 

Studentski list “Fenix” periodična je publikacija koju 

pripremaju i objavljuju studenti Poljoprivrednoga 

fakulteta u Osijeku. Prvi broj se pojavio iz tiska 1995. 

godine zajedničkim radom studenata i nastavnika, 

a nakon kraćega prekida nastavio je s redovitim 

izlaženjem od 2002. godine, isključivim zalaganjem 

i radom samih studenata. Kao najstarija studentska 

publikacija na osječkome Sveučilištu, list ove godine 

obilježava petnaestu obljetnicu izlaženja. Registriran 

je kao periodična publikacija s ISSN (1334-4706) 

brojem u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci i izlazi 

u pravilu, dva puta godišnje. Taj list predstavlja 

odraz studentskoga života na Fakultetu te služi kao 

informator događanja u znanosti i struci. Njegove 

stranice bilježe priče o studentskim uspjesima i 

problemima. 

Ostale aktivnosti izdavačke 

djelatnosti 

Odbor za izdavačku djelatnost sudjelovao je u 

dizajniranju i kreiranju različitih promocijskih 

materijala za Fakultet (brošure, zastavice, sportski 

dresovi i dr.), uređivanju štandova na različitim 

sajmovima, sveučilišnim smotrama i sl. Tako se, 

u organizaciji Odbora za izdavačku djelatnost, 



Poljoprivredni fakultet u Osijeku predstavljao svojim izdanjima 

na specijaliziranim sajmovima poljoprivrede, prehrane, 

hortikulture, lovstva, ribolova, ekologije i seoskoga turizma, kao 

i na Simpoziju agronoma u Opatiji. 


191





Simpoziji u 

(su)organizaciji 

Poljoprivrednoga 

fakulteta 

Poljoprivredni fakultet u Osijeku u pola je stoljeća svoga 

postojanja postigao zavidne rezultate, kako u nastavnoedukacijskome, 

tako i u znanstveno-stručnome smislu. 

Kako bi rezultate svojih djelatnika na znanstveno istraživačkim 

i stručnim projektima predstavio drugim istraživačima i 

institucijama, kao i transferom znanja prenio nove spoznaje 

potencijalnim korisnicima, odnosno poljoprivrednim 

proizvođačima, Fakultet je organizirao brojne skupove. Ti 

skupovi imali su veliki značaj za razvoj poljoprivrede u Hrvatskoj 

s obzirom na prezentaciju najnovijih znanstvenih rezultata iz svih 

područja poljoprivredne proizvodnje te izravni kontakt znanosti 

i struke. Organizacijom međunarodnih skupova, poljoprivredni 

proizvođači imali su priliku upoznati se i sa znanstvenim 

dostignućima u svijetu. Jedan od ciljeva takvih skupova bila je 

i promocija te ukazivanje na važnost zaštite domaćih proizvoda 

i domaće proizvodnje te očuvanje autohtonih hrvatskih 

poljoprivrednih proizvoda, kao važne sastavnice hrvatskog 

identiteta i kao doprinosa bogatstvu u različitosti zemalja Europe. 

Isti su se uvijek iskoristili i za prezentaciju hrvatskoga sela, 

kao značajne turističke destinacije u sklopu ruralnoga turizma. 

Izmjenom iskustava na skupovima koristi su imali poljoprivredni 

proizvođači, znanstvenici, ali i predstavnici zakonodavne i 

izvršne vlasti. Skupovi su često ukazivali i na najznačajnije 

probleme hrvatske poljoprivrede te predložili njihova moguća 

rješenja, s obzirom na to da se na jednom mjestu nalaze svi 

predstavnici i sukreatori poljoprivredne politike – proizvođači, 

znanstvenici te predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti. 

Simpoziji u (su)organizaciji fakulteta 

193



U prvim desetljećima postojanja fakulteta organizacija 

znanstvenih i stručnih skupova bila je u operativnome smislu 

vezana za Zavode, iako je, u pravilu, organizator bio Fakultet. 

Zavod za pedologiju 

Zavod za pedologiju bio je organizator i suorganizator nekoliko 

znanstvenih skupova koji su okupljali stručnjake i znanstvenike s 

prostora tadašnje države: 

• „III. kongres JDPZ“ – Zadar, 1967. 

• „O organiziranoj materiji u tlu“ – Osijek, 1968. 

• „O tumačenju rezultata analize tla i metodama za 

određivanje graničnih vrijednosti“ – Rodice, 1968. 

• „O obradi tla“ – Osijek, 1970. 

• „Oštećenja i zaštita tla“ – Varaždin, 1983. 

• “International Syposium on Solonetz Soils – Problems 

utilization” – Osijek, 1988. 

Zavod za mehanizaciju, agrotehniku i melioracije 

Članovi Zavoda, u suradnji s Kolegijem mehanizatora Slavonije 

i Baranje, a kasnije Hrvatskim društvom poljoprivredne tehnike 

(osnovanom 1985. godine u Splitu), davali veliki doprinos u 

organiziranju tradicionalnih Savjetovanja mehanizatora Slavonije 

i Baranje. Savjetovanja su po nazivu i organizaciji bila regionalna, 

ali po izboru tema i aktivnim sudionicima u referatima i 

raspravama prelazila su republičke i tada savezne okvire. 

Zavod za mehanizaciju, agrotehniku i melioracije je 1980.-ih, s 

Kolegijem mehanizatora Slavonije i Baranje, organizirao četiri 

savjetovanja, kojom prilikom su izdani zbornici radova. Teme 

savjetovanja su bile: 

• “Razvoj tehničkih sistema poljoprivrede Slavonije i Baranje” 

- Vinkovci, 1981. 

• “Primjena ergonomskih načela u mehanizaciji 

poljoprivrede” - Vinkovci, 1982. 

• “Transport u poljoprivredi” - Vinkovci. 1983. 

• “Mehanizacija poljoprivredne proizvodnje malih 

gospodarstava” - Vin¬kovci, 1984. 

194 Symposiums (co)organized by Faculty


Od godine 1994. pa nadalje Zavod sudjeluje kao suorganizator 

tradicionalnoga međunarodnoga savjetovanja pod nazivom 

“International Symposium on Agricultural Engineering”, koji se 

svake godine održava u Opatiji. 

Hrvatski lipicanski simpozij, 

Đakovo, 8. prosinca 2007. 


Zavod za stočarstvo bio je organizator sljedećih savjetovanja: 

• Jugoslavensko savjetovanje o problemima kvalitete mesa: 

“Kvaliteta mesnatih svinja za industrijsku preradu”, Osijek 1972. 


“Primjena standarda za mesnate svinje JUS E. Cl. 021”, 

Novi Sad, 1973. 

• Jugoslavensko savjetovanje o problemima kvalitete mesa, 

Beograd, 1974. 


“Kvaliteta mesa goveda i ocjena na liniji klanja”, Zagreb, 1975. 

• Jugoslavensko savjetovanje o problemima kvalitete mesa 

posvećeno standardizaciji na liniji klanja, Sarajevo, 1977. 

• Jugoslavensko savjetovanje o problemima kvalitete mesa i 

standardizacije, Velika Plana, 1981. 

• Jugoslavensko savjetovanje o 

problemima kvalitete mesa i 

standardizaciji, Bled, 1983. 

• Jugoslavensko savjetovanje o 

problemima kvalitete mesa i 

standardizaciji, Osijek, 1985. 

• VIII. jugoslavensko savjetovanje 

„Kvaliteta mesa i 

standardizacija“, Osijek, 2005. 

• Prvi hrvatski lipicanski simpozij, 


• Drugi hrvatski simpozij 

o lipicanskoj pasmini s 

međunarodnim sudjelovanjem, 


• Prvi međunarodni simpozij o konjičkoj industriji i treći 

hrvatski simpozij o lipicanskoj pasmini, Slavonski Brod, 12. 

prosinca 2009. 


195



Zavod za zaštitu bilja 

Zavod za zaštitu bilja bio je organizator i suorganizator nekoliko 

znanstvenih i stručnih skupova u sklopu suradnje (Jugoslavija, 

Mađarska, Češka, Slovenija, Hrvatska): 

• Drugi kongres o korovima, Osijek, 1984. 

• struč ne radionice na 


s područja Baranje (VIP 

projekt 1998.- 2000.), 

• radionice u polju održavane 

su u suradnji s Hrvatskim 

zavodom za poljoprivredno 

savjetodavnu službu u 2003. 

• međunarodna radionica 

„Oplemenjicvanje kukuruza 

u svrhu stvaranja otpornih 

hibrida na kukuruznu 

zlaticu“ (DIABR-ACT FP6). 

Specific Support Action 

(SSA), Osijek 12. i 13. travnja 

2007. godine. 

• 2 nd International Symposium “Intractable Weeds and Plant 

Invaders”, organizatori EWRS i Edita Štefanić, Osijek 14.- 

18. 9. 2008. 

Sudionici radionice održane 

u Osijeku 2007. godine u 

sklopu FP 6 projekta DIABR- 

ACT 

Zavod za bilinogojstvo 

• 8. Konferencija ISTRO-e, Međunarodne organizacije iz 

područja obrade tla, Osijek, 1982. (izvršni tajnik prof.dr.sc. 

Ivan Žugec) 

Zavod za agrokemiju 

• Primjena kompjutora u poljoprivredi, Osijek, 1990. 

(predsjednik organizacijskog odbora prof. dr. sc.Vladimir 

Vukadinović) 



Simpozij agronoma 

Otvaranje 41. hrvatskog i 1. 

međunarodnoga Simpozija 

agronoma u Opatiji 2006. 

Predsjednik Organizacijskog 

odbora prof. dr. Vlado 

Guberac, predsjednici 

Znanstvenog odbora, prof. dr. 

Sonja Marić i prof. dr. Zdenko 

Lončarić, i tajnik simpozija, 

prof. dr. Tihomir Florijančić, 

na svečanoj večeri Simpozija 

2009. godine 

Simpozij agronoma najveći 

je znanstveni i stručni skup 

s najdužom povijesti. Prvo 

savjetovanje održano je u 

Višoj poljoprivrednoj školi u 

Vinkovcima 1964. godine zajedno 

s Danom polja kukuruza, kada je 

sudjelovalo oko 250 agronoma, a 

prvi predsjednik Organizacijskog 

odbora bio je prof.dr.sc. Josip 

Gotlin. Kasnije je simpozij mijenjao 

svoje ime i mjesto održavanja pa 

su tako gradovi domaćini skupova 

bili Dubrovnik, Stubičke Toplice i Pula, a od 1998. godine 

stalno mjesto održavanja je Grand hotel Adriatic u Opatiji. Na 

inicijativu našega Fakulteta, simpozij je 2006. godine dobio 

predznak međunarodnoga, kada se, pored Poljoprivrednoga 

fakulteta u Osijeku, Agronomskoga fakulteta u Zagrebu i ostalih 

suorganizatora iz Republike 

Hrvatske, u organizaciju 

uključ uje međ unarodna 

asocijacija (Balkan Environmental 

Association). Podizanjem 

Simpozija na međunarodnu 

razinu, znanstvenici, napose 

poljoprivredni proizvođači, dobili 

su mogućnost upoznavanja ne 

samo s rezultatima istraživanja 

u Hrvatskoj, već s rezultatima 

svjetskih znanstvenika te s 

moguć nostima rješavanja 

problema u kompleksnoj poljoprivrednoj proizvodnji na 

globalnoj razini. Istovremeno, dolaskom većega broja inozemnih 

znanstvenika, povećana je i međunarodna suradnja i kontakti te 

je Simpozij postao i mjesto pregovora i izrade prijedloga novih 

znanstvenih projekata. Nadalje, tijekom rada Simpozija potpisani 

su i ugovori o suradnji sa sveučilištima iz inozemstva (npr. Iowa 

State University, SAD). Tako je Simpozij doprinio, a sigurno 

će u budućnosti još više doprinjeti, internacionalizaciji našega 


197



Fakulteta i njegovom boljem 

pozicioniranju na svjetskoj razini. 

Radovi prezentirani na simpoziju 

bili su objavljivani u časopisima 

„Agroinovacije“ i „Poljoprivredne 

aktualnosti“, zatim od 1995. do 

2001. godine objavljivani su samo 

sažeci, od 2003. do 2006. kratka 

priopćenja, a od 2007. godine 

tiskaju se i zbornik cjelovitih 

radova i zbornik sažetaka, ovisno 

o želji autora. Godine 2009. prelazi 

se na digitalno izdavanje zbornika 

radova i sažetaka na USB-stiku za sve sudionike simpozija, a tiska 

se samo manji broj zbornika za arhivu i distribuciju po knjižnicama 

diljem Hrvatske, ali se sudionicima ostavlja mogućnost njihove 

narudžbe. U veljači 2010. godine, kada Poljoprivredni fakultet 

obilježava 50 godina postojanja, u njegovoj organizaciji održan 

je jubilarni 45. hrvatski i 5. međunarodni simpozij agronoma, na 

kojem je bilo preko 450 sudionika i 396 prezentiranih radova. U 

radu su sudjelovali znanstvenici iz 22 zemlje. 

Ras Lužaić, Sonja Petrović, 

Anita Liška, Boris Lukić 

i Darko Kerovec članovi 

organizacijskoga tima za 

registracijskim deskom 

Simpozija 2010. 

Stočarski znanstveni dani – Animal 

Science Days 

Zavod za zootehniku te kasnije Zavod za specijalnu zootehniku 

bio je osnivač i suorganizator međunarodnoga simpozija 

„Stočarski znanstveni dani“ – „Animal science days“. Simpozij je 

prvi puta održan 1993. godine u Kapošvaru u Mađarskoj. Pored 

Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku, u organizaciju su bili 

uključeni Agronomki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet 

animalnih znanosti u Sveučilita u Kapošvaru u Mađarskoj i 

Biotehnički fakultet Sveučilišta u Ljubljani u Sloveniji, tako da 

je simpozij organizacijski funkcionirao kao trilaterala, tj. svake 

je godine organizator bila jedna od tri zemlje, da bi se kasnije 

uključio Agronomski fakultet Sveučilišta u Padovi u Italiji, tako 

da sada simpozij djeluje kao kvadrilaterala. Poljoprivredni 

fakultet bio je glavni organizator simpozija 1994., 2000. i 2007. 

godine, a predsjednici organizacijskog odbora bili su prof. 



Sudionici simpozija 

“Stočarski znanstveni dani” 

održanog u Osijeku 2007. 

dr.sc. Antun Petričević (1994.) i 

prof.dr.sc.dr.h.c. Gordana Kralik 

(2000. i 2007.). Prihvaćeni se 

radovi tiskaju u časopisu fakulteta 

organizatora: Poljoprivreda 

(izdavač Poljoprivredni fakultet 

u Osijeku); Poljoprivredna 

znanstvena smotra (izdavač 

Agronomski fakultet Sveučilišta 

u Zagrebu); Acta Agriculturae 

Slovenica (izdavač Biotechnical 

Faculty, University of Ljubljana, 

Slovenia); Acta Agraria 

Kaposvariensis (Faculty of Animal 

Science, Kaposvár University, 

Hungary) te Italian Journal of Animal Science (Department of 

Animal Science, University of Padova, Italy). 

Pčelarski dani 

Pčelarski dani 2009. 

U cilju unapređenja i promocije 

pčelarstva, pčelarske proizvodnje 

te gospodarskog okupljanja 

pčelara, u Vinkovcima je u 

organizaciji našega Fakulteta 

organiziran znanstvenostručni 

skup s međunarodnim 

sudjelovanjem pod nazivom 

„Pčelarski dani“. Predsjednici 

Znanstveno-stručnog odbora bili 

su prof.dr.sc. Zvonimir Tucak 

(2004., 2005. i 2006. godine) i prof. 

dr.sc. Zlatko Puškadija (2007., 

2008., 2009. i 2010. godine). 


199



Ribarski dani 

U cilju unapređenja i promocije 

ribarstva, u Bizovcu i Osijeku, 

u organizaciji našega Fakulteta, 

organiziran je znanstvenostručni 

skup s međunarodnim 

sudjelovanjem pod nazivom 

„Ribarski dani“. Predsjednik 

Programskog odbora bio je prof. 

dr.sc. Anđelko Opačak (1996., 

1999., 2002. i 2006. godine) te 

predsjednik Organizacijskog 

odbora doc.dr.sc. Tihomir 

Florijančić (2006. godine). 

Ribarski dani “Osijek ‘99” 



Studentske aktivnosti 

Ekskurzija apsolvenata u 

Krakow, Poljska, 1986. 

U 

proteklih pedeset godina aktivni u radu na Fakultetu bili 

su i njegovi studenti. Aktivnosti studenata protežu se od 

znanstvenoga djelovanja i usavršavanja u inozemstvu do 

vrlo uspješnih sportskih aktivnosti, naročito u zadnjem desetljeću 

djelovanja Fakulteta. Studenti su, ovisno o vremenu i društvenopolitičkom 

sustavu, bili okupljeni u organizacije različitoga 

naziva, ali su uvijek nastojali doprinjeti kvaliteti studentskoga 

života, kao i kvaliteti rada samoga Fakulteta. Kroz Fakultet su 

prošle tisuće studenata. Samo ih je u akademskoj godini 2007./08. 

na svim studijima, smjerovima 

i godinama bilo 1635. Mnogi 

od njih značajno su doprinjeli 

podizanju ugleda Fakulteta kroz 

svoj aktivan doprinos djelovanju 

Fakulteta, kroz nagrade koje su 

dobili za vrijeme studija, kroz 

uspješno sudjelovanje na stručnoj 

praksi u zemlji i inozemstvu, 

kroz sudjelovanje na znanstvenim 

skupovima te kroz svoj kvalitetan 

i uspješan rad nakon završetka 

studija. 

Tijekom sedamdesetih godina prošloga stoljeća studenti su bili 

organizirani kroz tadašnji Savez socijalističke omladine koji je 

imao tri aktiva — ratarski, stočarski i poljoprivredna mehanizacija. 

Rad organizacije ogledao se nizom aktivnosti koje su se provodile 

kroz komisiju za sport, kulturno-zabavnu komisiju, foto klub te 

komisiju za radne akcije. Važne aktivnosti koje su započele u tom 

periodu, a održale su se s manjim prekidima sve do danas su: 

„Agronomijada“ — susreti studenata poljoprivrednih fakulteta i 

viših poljoprivrednih škola i „Brucošijada“ — kulturno-zabavni 

susret studenata prve godine Fakulteta. 


201



Studenti su osamdesetih godina pa sve do 1996. godine svoja 

prava i aktivnosti ostvarivali putem Zbora studenata u dogovoru 

ili na zahtjev Vijeća godišta kao izvršnog organa Zbora studenata. 

U radu Vijeća godišta sudjelovali su studenti i jedan 

od nastavnika sa svake godine studija i smjera. 

Sveukupne aktivnosti studenata, uključujući 

znanstveni rad, osnivanje pojedinih sekcija, 

tiskanje časopisa te sudjelovanje na različitim 

skupovima, studenti su ostvarivali preko Studentske 

organizacije. 

Odlukom Sabora Republike Hrvatske, 1996. godine 

na svim hrvatskim sveučilištima formiran je 

Studentski zbor, kao pravna, apolitička i nestranačka 

organizacija, s temeljnim zadacima sudjelovanja 

studenata u tijelima sveučilišta, organiziranja 

programa naobrazbe, sporta, kulture, organiziranja 

i izvođenja programa koji utječu na socijalnoekonomski 

položaj studenata te davanje propisa 

od interesa za studente. Studenti Poljoprivrednoga 

fakulteta uključeni su u rad Studentskoga zbora 

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera preko 

svojih predstavnika u podružnici Studentskoga 

zbora Poljoprivrednoga fakulteta. Studenti su preko svojih 

predstavnika uključeni u rad Fakultetskoga vijeća s pravom glasa 

te na taj način mogu iznositi svoja mišljenja i prijedloge vezane 

za nastavu i uvjete studiranja. Podružnica Studentskoga zbora 

Poljoprivrednoga fakulteta ima osigurani prostor i opremu za 

svoj rad. Prostor je preuređen i predan studentima na korištenje 

u rujnu 2005. godine. 

Naslovnica prvoga broja 

omladinskoga lista 

Mehanizator 1982. godine 

Studenti u Domovinskome ratu 

Studenti Fakulteta su se u vrijeme agresije na Hrvatsku i 

Domovinskog rata aktivno uključili u obranu Domovine. Iako je 

Fakultet u potpunosti uništen tijekom rata, ono što je najbolnije 

je gubitak života naših studenata na bojištima, palih u obrani 

Domovine. Uz veliki oprez da popis smrtno stradalih studenata 

nije potpun, navodimo imena samo onih za koje smo sigurni da 

su svoje mlade živote ugradili u našu slobodu. 

202 Student Activities


Vlatko ANDABAK 

Ivica BEKAVAC 

Branko ŠMUC 

Slavko BARE 

Ninoslav MARIJANOVIĆ 

Jure LUKAČ 

Tihomir NOVAKOVIĆ 

Mata ABJANOVIĆ 

Ivica BRIZANAC 

Zdenislav GRGUREVIĆ 

Zoran ŽULJEVIĆ 

Damir ŠUSTIĆ 

Damir POLHERT 

Neka im je vječna slava i neizmjerna hvala što sada uživamo u 

slobodnoj Domovini, za koju nisu žalili dati svoje živote! Trajnu 

uspomenu na njih sačuvat će sve buduće generacije studenata i 

nastavnika našeg fakulteta! 

Znanstvene i stručne aktivnosti 

studenata 

Znanstvene aktivnosti studenata ogledaju se kroz njihov 

istraživački rad, sudjelovanja na skupovima i prezentaciji rezultata 

istraživanja, sudjelovanjem i prezentacijama na Festivalu znanosti, 

te kroz pokretanje različitih projekata s profesorima Fakulteta. 

Jedan od takvih je i pilot-projekt: „Znanjem do zdrave hrane“, 

koji je nastao početkom rujna 2006. godine, na inicijativu prof. 

dr.sc. Roberta Zimmera i studenata IX. semestra, Branimira 

Bagarića, Luke Jovića, Vladimira Zebeca i Mirka Kufnera. 

Projekt se realizira kroz suradnju Poljoprivrednoga fakulteta u 

Osijeku i tvrtke Žito d.o.o. iz Osijeka, a obuhvaća poljski pokus 

na površini od 4,2 ha. Projekt je od velikoga značaja za studente 

Poljoprivrednoga fakulteta, jer omogućava direktnu primjenu 

znanja stečenoga na Fakultetu, s jedne strane, a s druge strane 

uvodi studente u znanstveno-istraživački rad. 


203



Studenti Fakulteta aktivni su u sudjelovanju na Festivalu znanosti 

te su na njemu postigli i zapažene rezultate. Tako je na Festivalu 

znanosti 2007. godine apsolvent Boris Lukić osvojio nagradu za 

najbolju prezentaciju pod naslovom “Riba važnija nego ikad” 

na radionici “Zašto samo svejedi”. Na istome Festivalu student 

Vladimir Galjar osvojio je nagradu za najbolju radionicu pod 

nazivom “Fritezom na put oko svijeta”. Studentice Željka Klir i 

Kristina Budimir usmeno su prezentirale rad „Evolucija konja“ 

na radionici Festivala znanosti 2009. godine. 

Izuzetnu motiviranost za znanstvenim i stručnim radom pokazali 

su studenti na 1. Hrvatskome lipicanskome simpoziju (Đakovo, 

8. prosinca 2007.), gdje su radove usmeno izlagali: Boris Lukić, 

Marija Đidara i Barica Majić. Na 3. Međunarodnome simpoziju 

o konjičkoj industriji i 3. Hrvatskome simpoziju o lipicanskoj 

pasmini (Slavonski Brod, 12. prosinca 2009.) čak devet radova su 

usmeno i putem postera prezentirale studentice: Đurđica Plavšić, 

Kristina Budimir, Željka Klir, Marijana Ač Rapčan, Elena Ćosić, 

Marijeta Dežo i Kristina Matijašević. 

Vrlo važna za studente, ali i cijeli Fakultet, je godišnja Rektorova 

nagrada najboljim studentima. Ponosni smo što su studenti 

Fakulteta svake godine dobitnici te nagrade, čime pokazuju svoju 

vrijednost i stečena znanja, ali su i pokazatelj uspješnoga rada 

njihovih asistenata i profesora. 

Dobitnici rektorove nagrade od 2001./02. do 2007./08. akademske godine 

Akademska godina 

Ime i prezime dobitnika 

2001./02. Andrija Brkić 

Ivana Majkovčan 

2002./03. Miroslav Lisjak 

Miroslava Jaramaz 

2003./04. Miroslav Lisjak 

Valentina Španjić 

2005./06. Boris Lukić 

Jelena Poštić 

2006./07. Maja Kovačević 

Blagica Guljaš Tomac 

2007./08. Marija Ravlić 

Ivan Grgić 



Sudjelovanje u međunarodnim 

programima razmjene 

Studentica iz Turske sa 

sveučilišta EGE iz Izmira, Elif 

Ceylan, na praksi - posjet 

lovištu Podunavlje-Podravlje 

Boris Lukić na studentskoj 

praksi preko IAESTE-a, 

Modlikowice, Poljska, 2006. 

Studenti Poljoprivrednoga fakulteta redovito se 

uključuju u rad međunarodnih udruga i programa 

za razmjenu studenata. Izdvajamo sljedeće: 

IAESTE (International Association for the Exchange 

of Students for Technical Experience) – najveća 

svjetska organizacija za razmjenu studenata 

prirodnih i tehničkih znanosti, putem koje odlaze na 

stručnu praksu u inozemstvo; 

IAAS (International Association of Agricultural 

Students) – Međunarodna udruga studenata agronomije – u 

sklopu koje se, također, uključuju u programe stručnih praksi; 

CEEPUS program (Central European Exchange Program for 

University Studies) – u sklopu kojega je realizirano 

niz aktivnosti vezanih za razmjene i posjeta studenata 

i nastavnika agronomske struke te održavanja 

seminara iz znanosti i nastave. Studenti su pokazali 

veliki interes za odlazak na stručnu praksu i do sada 

su boravili na sveučilištima u Grčkoj, Njemačkoj, 

Velikoj Britaniji, Kolumbiji, Izraelu, SAD-u, Turskoj 

i drugim zemljama. 

Za istaknuti je i aktivno sudjelovanje studenata 

Fakulteta s radovima na konferencijama u 

organizaciji ICA (Association for European Life 

Science Universities). Tako su 1992. godine u 

Montpellieru, Francuska, sudjelovali studenti 

Slavica Vidović, Bojan Stipešević i Ksenija Kekanović 

s profesoricama prof.dr.sc. Marijom Ivezić, prof. 

dr.sc. Blaženkom Bertić i asistentima mr.sc. Emilijom 

Raspudić i mr.sc. Draženom Horvatom. U radu 4. 

ICA konferencije u Firenci, Italija, 1993. godine 

sudjelovali su studenti Bojan Stipešević, Zvonimir Zdunić i 

Željko Pančić s profesoricama prof.dr.sc. Marijom Ivezić, prof. 


205



dr.sc. Draženkom Jurković i 

asistenticom mr.sc. Emilijom 

Raspudić. U ožujku 1995. godine 

na ICA konferenciji u Leuvenu, 

Belgija, sudjelovali su studenti 

Vesna Vrbanjac, Zvonimir Zdunić, 

Zlatko Puškadija i Krunoslav 

Dugalić, zajedno s profesoricama 

prof.dr.sc. Marijom Ivezić i prof. 

dr.sc. Draženkom Jurković. 

Agronomijada 

Agronomijada je tradicionalno 

godišnje okupljanje studenata 

agronomskih i poljoprivrednih fakulteta. Kao što je na početku 

ovoga poglavlja navedeno, s njenom se organizacijom započelo 

u bivšoj Jugoslaviji, kada su bili zastupljeni svi fakulteti bivše 

države. Nakon Domovinskoga 

rata tradicija Agronomijade je 

nastavljena, ali kao okupljanje 

studenata agronomskih i 

poljoprivrednih fakulteta i 

veleučilišta iz Hrvatske te 

gostiju iz inozemstva. Svake 

godine domaćin Agronomijade 

je druga visokoškolska ustanova 

u Hrvatskoj pa se, prema tome, 

mijenja i mjesto održavanja. Kao 

gosti iz inozemstva do sada su na 

Agronomijadi sudjelovali studenti 

fakulteta iz nekoliko država: 

Biotehnički fakultet u Ljubljani, Slovenija; Poljoprivredni fakultet, 

Cluj-Napoca, Rumunjska; Poljoprivredni fakultet, Poljska; 

Agronomski fakultet Mostar, BiH; Poljoprivredni fakultet u 

Sarajevu, BiH. Agronomijada se sastoji od sportskih aktivnosti, 

prezentacije znanstveno-istraživačkih radova te prezentacije 

umjetničkoga stvaralaštva studenata. Studenti Fakulteta u svim 

navedenim aktivnostima zabilježili su zapažene rezultate. 

Stjepan Gregić na studenskoj 

tromjesečnoj praksi preko 

IAESTE, Ecuador, 2005. 

Profesori Brkić i Mirčetić sa 

studentima prilikom odlaska 

na Agronomijadu 1997. 



Susret studenata PFOS-a 

Sportska momčad 

Poljoprivrednog odjela 

Vinkovci predvođena mr. M. 

Dadićem na Agronomijadi 

2001. 

Susret studenata Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku projekt 

je nastao zajedničkom inicijativom studenata i nastavnika. 

Cilj je projekta okupiti prvenstveno studente i nastavnike 

Poljoprivrednoga fakulteta, kao i ostale studente, zbog 

zajedničkoga druženja, promicanja 

športa i natjecateljskoga duha te 

ostvarivanju međusobne bolje 

povezanosti. Prvi susreti održani 

su 2004. godine u Osijeku. Na 

drugim susretima, održanima 

2005. godine u Vinkovcima, 

okupilo se više od 250 sudionika, 

a studentima Poljoprivrednoga 

fakulteta sa smjerova koji se 

održavaju u Osijeku, Vinkovcima 

i Slavonskome Brodu pridružili su 

se i studenti stručnih studija Elektrotehničkoga, Građevinskoga 

i Filozofskoga fakulteta koji se održavaju u Vinkovicma. 

Organizacija tih susreta pokazala se kao pravi potez, jer je 

pobudila veliki interes studenata i djelatnika Fakulteta te je 

potreba za njenom organizacijom u budućnosti neupitna. 

Sportske aktivnosti 

Studenti Poljoprivrednoga fakulteta ostvaruju športske aktivnosti 

putem svojega športskog kluba “Poljos”, koji je član Zajednice 

sportskih klubova Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera. Na taj 

se način aktivno uključuju u sportska natjecanja na sveučilišnim 

prvenstvima na regionalnoj i nacionalnoj te međunarodnoj razini. 

Do sada su bili aktivni u malome nogometu, košarci, odbojci, 

rukometu, stolnome tenisu, plivanju, šahu, tenisu, kuglanju, 

odbojci na pijesku te judu. 


207



Studentska udruga “Libertas Dicendi” 

Studenti su uključeni u rad udruge studentskih novinara, 

nevladinu, nestranačku i neprofitabilnu udrugu studenata, 

koja štiti studentska prava, slobode, promovira i primjenjuje 

kreativne metode u rješavanju problema, uz pomoć metoda na 

individualnoj i grupnoj razini. Misija udruge je unapređivanje 

studentskoga života i standarda studiranja, okupljanje studenata 

i poticanje na njihovo aktivno djelovanje u društvu, promicanje 

ideja koje mogu podići kulturu života. 

Izdavačka aktivnost studenata - 

Studentski list „Fenix“ (ISSN 1334-4706) 

Studentski list “Fenix” periodična je publikacija koju 

pripremaju i objavljuju studenti Poljoprivrednoga 

fakulteta u Osijeku. Prvi se broj pojavio iz tiska 1995. 

godine zajedničkim radom studenata i nastavnika, 

a nakon kraćega prekida nastavio je s redovitim 

izlaženjem od 2002. godine, isključivim zalaganjem 

i radom samih studenata. Kao najstarija studentska 

publikacija na osječkome Sveučilištu, list ove godine 

obilježava petnaestu obljetnicu izlaženja. Registriran 

je kao periodična publikacija, s ISSN (1334-4706) 

brojem u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci i 

izlazi, u pravilu, dva puta godišnje. List predstavlja 

odraz studentskoga života na Fakultetu te služi kao 

informator događanja u znanosti i struci. Njegove 

stranice bilježe priče o studentskim uspjesima i 

problemima. 



Studiji u Vinkovcima 

Poljoprivredno obrazovanje u Vinkovcima ima dugu 

tradiciju. Tako je 5. studeni 1960. godine službeno 

započela s radom Viša poljoprivredna škola. U vrijeme 

osnivanja Više poljoprivredne škole u području poljoprivrednog 

obrazovanja i stručnog unapređivanja u Kotaru Vinkovci 

djeluju Poljoprivredna škola s praktičnom obukom sa školskom 

ekonomijom i đačkim domom, Centar za obrazovanje odraslih, 

Poljoprivredna stanica, Veterinarski zavod i Veterinarska 

stanica. Tadašnje stanje u poljoprivrednoj proizvodnji tražilo je 

objedinjavanje svih raspoloživih stručnih kadrova, sredstava i 

opreme u zajedničkome nastojanju unapređenja poljoprivrede. 

Slijedom toga, sredinom se 1962. godine osniva Poljoprivredni 

školski centar Vinkovci, u čiji sastav ulaze Viša poljoprivredna 

škola, Poljoprivredna škola s praktičnom obukom, Centar za 

stručno obrazovanje poljoprivrednih radnika, Đački dom, Školska 

ekonomija ili praktikum (102 ha zemljišta) – objekti za praktičnu 

obuku i pokusni rad. U prostorijama Više poljoprivredne škole 

smješta se Poljoprivredna stanica (u sastavu PIK-a Vinkovci) 

kao posebna cjelina, ali s mogućnošću korištenja njene opreme u 

stručne i nastavne svrhe. 

Uklapajući se u intencije reforme usmjerenog obrazovanja 

(srednjeg, višeg i visokog) u tadašnjoj SR Hrvatskoj, na temelju 

elaborata “Horizontalne i vertikalne integracije u usmjerenom 

obrazovanju” od svibnja 1977. godine, koju je izradila stručna 

služba SIZ-ova odgoja i obrazovanja tadašnje Zajednice općine 

Osijek, Viša poljoprivredna škola i Poljoprivredni fakultet Osijek 

integriraju se u jedinstvenu znanstveno-nastavnu organizaciju. 

Popratni dokument integracije je Samoupravni sporazum, u 

kojem je utvrđeno da se VI. i VII. stupanj nastave ratarstva i 

stočarstva od akademske godine 1977./78. izvodi u Osijeku, a da 

je sjedište poljoprivrednoga strojarstva u Vinkovcima. 

Studiji u Vinkovcima 

209



Službeno je rad Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku, u prostoru 

bivše Više poljoprivredne škole Vinkovci, pod nazivom Smjer 

poljoprivredno strojarstvo Vinkovci, započeo 1. siječnja 1978. 

godine. Kasnije, iste godine, naziv poljoprivredno strojarstvo 

zamijenjen je nazivom poljoprivredna mehanizacija. Nastavni<br /&

50 GODINA POLJOPRIVREDNOG FAKULTETA

Create successful ePaper yourself