ČAROBNE BOJE RENESANSNOG SLIKARSTVA VENECIJE

Slike su trebale biti smještene u vojvodine privatne
odaje u formi hodnika (Sl. 17) (tal. galleria odakle i
dolazi današnji naziv galerija) koji je povezivao
palaču i dvorac.
Ciklus započet sa 'Bakanalijama bogova' trebao se
sastojati od pet slika čije je teme osmislio Mario
Equicola, humanist koji je djelovao na Alfonsovom
dvoru.
Sl. 17 Vojvodina galerija
1568. god. 'Bakanalije bogova' spominje Vasari te navodi da su sliku naslikala dva
umjetnika: Giovanni Bellini (1427.-1516.) i Tizian (1490.-1576.), koji je preslikao
većinu Bellinijeva krajolika. Međutim, istraživanja slike provedena 1950-tih u National
Gallery of Art u Washingtonu pokazala su drugačiju situaciju od one koju navodi
Vasari: uočen je Bellinijev krajolik skriven ispod Tizianovog, ali također i potpuno novi,
treći krajolik, koji se ne navodi u povijesnim izvorima koji spominju sliku.
3. 1. Prikaz
Slika 'Bakanalije bogova' donosi temu poznatu u talijanskim humanističkim krugovima
tog doba, a baziranu na Ovidijevim djelima. Slika prikazuje niz događaja kojima se
opisuje osnovna tema. Klasična božanstva - Apolon, Jupiter, Neptun ... - odjeveni kao
onodobna venecijanska gospoda blaguju u šumi u društvu satira i polugolih nimfi.
Bakho obilazi prisutne dolijevajući im vino; pripiti, svi ubrzo padaju u polusan, osim
Prijapa koji se sprema napastovati nimfu Lotis. U tom trenu se oglasi Silenov magarac
i svih probudi, a Lotis uspije otjerati Prijapa kojega potom svi ismiju.
Priča govori o pravdi i nepravdi i njihovim posljedicama: Prijap biva kažnjen, a Lotis
pretvorena u stablo rogača.
3. 2. Istraživanja provedena na slici
Povijesni izvori (Vasari) navode dvostruko autorstvo slike, što je vidljivo već i samim
pogledom na djelo. Dok su figure naslikane konzervativnim stilom prvog desetljeća
16. st., krajolik u pozadini slikan je dinamičnim stilom drugog desetljeća istog stoljeća.
7