Investitori grade tek na prol - BeÄejski mozaik
Investitori grade tek na prol - BeÄejski mozaik
Investitori grade tek na prol - BeÄejski mozaik
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
30. oktobar 2009.<br />
broj 478.<br />
RACIONALIZACIJA U LOKALNOJ ADMINISTRACIJI<br />
Bez posla 50 službenika?<br />
NAJAVLJENA ULAGANJA U INDUSTRIJSKOJ ZONI<br />
<strong>Investitori</strong> <strong>grade</strong> <strong>tek</strong><br />
<strong>na</strong> <strong>prol</strong>eće?<br />
Nije dovoljno sticati z<strong>na</strong>nje, već<br />
ga treba i upotrebljavati.<br />
Ciceron<br />
Parkiranje<br />
Treba da se z<strong>na</strong> red i treba <strong>na</strong>plaćivati parkiranje i u Bečeju, ali ne<br />
bi taj posao trebalo raditi ofrlje.<br />
Jer da se mislilo kada se radilo, ne bi se „privremeno“ zaboravilo<br />
<strong>na</strong> to da u Bečeju žive i osobe sa invaliditetom koje, kao i ostali građani,<br />
voze automobile i da je potrebno predvideti parking mesta i za<br />
njih.<br />
Da se mislilo, ne bi se desilo da u Zelenoj ulici imamo parking<br />
mesta <strong>na</strong> koja ne mogu da se „uguraju“ veći automobili od „fiće“ i<br />
„pande“.<br />
To će stvoriti problem pre svega direktorima javnih preduzeća i<br />
STRANA 7<br />
lokalnim političarima, jer oni ne voze „fiće“ i „pande“, pa će nepropisno<br />
parkirati službene automobile.<br />
U tom slučaju trebalo bi da ih - automobile, a ne direktore i političare<br />
- odnese „pauk“.<br />
K.D.F.<br />
STRANA<br />
2<br />
STRANA<br />
3<br />
OPŠTINSKA VLADA DONELA ODLUKU O CENI PARKIRANJA<br />
Sat vreme<strong>na</strong> - 25 di<strong>na</strong>ra<br />
STRANA<br />
4<br />
NOVEMBER ELEJÉN ÜLÉSEZIK A KÉPVISELŐ-TESTÜLET<br />
Ismét módosítják a<br />
költségvetést<br />
5.<br />
OLDAL<br />
LAP ZA OBRAZOVANJE ROMA<br />
U opštini Bečej samo dva posto<br />
romske dece ide u obdanište,<br />
obavezan pripremni predškolski<br />
program pohađa 38 posto,<br />
osnovnu školu 58, srednju trogodišnju<br />
školu pet, četvorogodišnju<br />
šest posto, a 37 posto<br />
romske dece nije uključeno u<br />
obrazovni sistem<br />
OKRUGLI STO RADIJA NOVI BEČEJ U SKUPŠTINI OPŠTINE<br />
Građanin ima pravo da<br />
z<strong>na</strong> sve<br />
STRANA 2<br />
FOTO: S. Malešev<br />
Donošenjem ovog kupo<strong>na</strong> u redakciju Bečejskog <strong>mozaik</strong>a stičete pravo <strong>na</strong> besplatan<br />
mali oglas <strong>na</strong> dva jezika za broj 479. Kupon doneti do srede do 12 časova.<br />
Amennyiben elhozza ezt a szelvényt a Becsei Mozaik szerkesztőségébe, lapunk 479.<br />
számában ingyenes (szerb és magyar nyelvű) apróhirdetésre jogosul. A szelvényt<br />
szerdáig (12 óráig) kell eljuttatni a Becsei Mozaik szerkesztőségébe.
2 broj 478. 30. oktobar 2009.<br />
POČELA VAKCINACIJA PROTIV GRIPA<br />
Za Bečejce 700<br />
vakci<strong>na</strong><br />
PREMA PODACIMA Instituta Torlak,<br />
u Srbiji je do 23. oktobra potvrđeno<br />
134 slučaja obolevanja od<br />
gripa izazvanog novim tipom virusa<br />
A (H1N1), a prošle nedelje jed<strong>na</strong><br />
osoba je umrla od ove bolesti.<br />
Ipak, stručnjaci kažu da nema<br />
razloga za strah i paniku, međutim,<br />
savetuju da simptome gripa kao<br />
što su visoka temperatura, kašalj,<br />
kijavica i otežano disanje, ne treba<br />
NUNS<br />
Dan<br />
podsećanja<br />
ignorisati, već se treba obratiti lekaru.<br />
U Srbiji još ne postoji vakci<strong>na</strong><br />
protiv gripa H1N1, ali je iz Ministarstva<br />
zdravlja <strong>na</strong>javljeno da će biti<br />
<strong>na</strong>bavlje<strong>na</strong> početkom iduće godine<br />
i da je započeta procedura definisanja<br />
prioritetnih grupa. U prvoj<br />
grupi će svakako biti osobe koje<br />
boluju od hroničnih bolesti i oni koji<br />
spadaju u osetljive grupe, zatim će<br />
vakci<strong>na</strong>cijom biti obuhvaćeni svi<br />
oni od kojih zavisi funkcionisanje<br />
zajednice, vojska, policija, zdravstveni<br />
radnici, a preporuka je da se<br />
i zdrave osobe vakcinišu.<br />
Prema informacijama iz Doma<br />
zdravlja, u bečejskoj opštini nije registrovan<br />
nijedan slučaj oboljevanja<br />
od novog gripa.<br />
Što se tiče vakci<strong>na</strong>cije protiv<br />
sezonskog gripa, o<strong>na</strong> je u bečejskoj<br />
opštini počela prošle srede.<br />
Obezbeđeno je 700 doza vakci<strong>na</strong>,<br />
koje su raspoređene prema ustaljenoj<br />
proceduri <strong>na</strong> Bečej i <strong>na</strong>selje<strong>na</strong><br />
mesta opštine.<br />
Pravo <strong>na</strong> besplatnu vakcinu<br />
imaju osobe starije od 65 godi<strong>na</strong> i<br />
određene grupe hroničnih bolesnika<br />
(dijabetičari koji primaju insulin,<br />
osobe koje boluju od malignih oboljenja<br />
i osobe obolele od plućnih<br />
bolesti).<br />
Vakci<strong>na</strong>cija građa<strong>na</strong> se u Bečeju<br />
obavlja u medicini rada od 10 do<br />
12 časova, a u okolnim mestima u<br />
ambulantama Doma zdravlja.<br />
LJ.M.<br />
IZVRŠNI ODBOR NUNS-a odlučio<br />
je da, zbog učestalih <strong>na</strong>pada <strong>na</strong><br />
izveštače i niza nerešenih incide<strong>na</strong>ta<br />
među kojima su <strong>na</strong>jteži ubistva<br />
Dade Vujasinović, Slavka Ćuruvije i<br />
Mila<strong>na</strong> Pantića, uvede Dan podsećanja.<br />
Svakog poslednjeg petka u mesecu<br />
NUNS će javnim saopštenjem<br />
podsećati <strong>na</strong>dležne državne organe<br />
i javnost <strong>na</strong> aktuelne <strong>na</strong>pade <strong>na</strong> novi<strong>na</strong>re<br />
i neprocesuirane slučajeve.<br />
Izvršni odbor poziva glavne urednike<br />
svih medija da se pridruže akciji<br />
Dan podsećanja.<br />
NUNS PODSEĆA<br />
da još nije razreše<strong>na</strong> smrt Radislave<br />
Dade Vujasinović koja je<br />
pro<strong>na</strong>đe<strong>na</strong> mrtva 8. aprila 1994. godine.<br />
NUNS PODSEĆA<br />
da još nije okonča<strong>na</strong> istraga ubistva<br />
Slavka Ćuruvije, iako se z<strong>na</strong> da<br />
je 11. aprila 1999. godine ubijen po<br />
<strong>na</strong>logu vlasti.<br />
NUNS PODSEĆA<br />
da još nije istraže<strong>na</strong> smrt Mila<strong>na</strong><br />
Pantića, iako je za razliku od dvoje<br />
kolega koji su stradali u vreme režima<br />
Sloboda<strong>na</strong> Miloševića, on ubijen<br />
posle demokratskih prome<strong>na</strong> u<br />
Srbiji 11. ju<strong>na</strong> 2001. godine.<br />
NUNS PODSEĆA<br />
da je Srbija ponovo opasno mesto<br />
za rad izveštača jer je tokom<br />
prvih sedam meseci 2008. zabeleženo<br />
35 <strong>na</strong>pada <strong>na</strong> novi<strong>na</strong>re, fotoreportere<br />
i snimatelje, što daleko<br />
<strong>na</strong>dilazi statistički godišnji prosek.<br />
NUNS PODSEĆA<br />
da su i tokom septembra u više<br />
<strong>na</strong>vrata <strong>na</strong>padane kolege širom Srbije,<br />
kao i da su militantne grupe,<br />
nezadovoljne uređivačkom politikom<br />
medija, <strong>na</strong>stavile da upadaju u<br />
više redakcija.<br />
NUNS PODSEĆA<br />
da proces privatizacije medija<br />
još nije pokrenut sa mrtve tačke do<br />
koje je doveden političkom voljom<br />
vladajuće većine krajem prošle godine.<br />
NUNS PODSEĆA<br />
da je nedavno izreče<strong>na</strong> i prva<br />
sudska presuda za mobing čija je<br />
žrtva jed<strong>na</strong> novi<strong>na</strong>rka, i upozorava<br />
da će divlja privatizacija, u kojoj medije<br />
preuzimaju ljudi sumnjivog kapitala,<br />
dovesti do mnogih sudskih<br />
postupaka.<br />
FOTO: www.novigrip.com<br />
IZMEĐU DVA BROJA<br />
PREDSTAVLJEN AKCIONI PLAN ZA UNAPREĐENJE OBRAZOVANJA ROMA<br />
U Bečeju dva posto romske<br />
dece ide u obdanište<br />
ROMI SU, po svim pokazateljima,<br />
<strong>na</strong>jugroženija populacija u Srbiji,<br />
ali i u Bečeju.<br />
U opštini Bečej samo dva posto<br />
romske dece ide u obdanište, obavezan<br />
pripremni predškolski program<br />
pohađa 38 posto, osnovnu<br />
školu 58, srednju trogodišnju školu<br />
pet, četvorogodišnju šest posto, a<br />
37 posto romske dece nije uključeno<br />
u obrazovni sistem.<br />
„Romska deca se suočavaju<br />
s brojnim preprekama kao što su<br />
nedostatak osnovnih sredstava za<br />
život, neadekvatni stambeni uslovi,<br />
nedostatak udžbenika i pribora za<br />
školu, nedovoljno poz<strong>na</strong>vanje jezika<br />
okoline, teškoće u savladavanju<br />
gradiva, nedostatak podrške i pomoći<br />
u porodici, pa i diskrimi<strong>na</strong>cija<br />
od strane pojedinih učenika i <strong>na</strong>stavnika“,<br />
rekla je Angela Slavnić,<br />
koordi<strong>na</strong>torka za romska pitanja u<br />
opštini Bečej, prošlog petka <strong>na</strong> javnoj<br />
raspravi o <strong>na</strong>crtu Lokalnog akcionog<br />
pla<strong>na</strong> (LAP) za u<strong>na</strong>pređenje<br />
obrazovanja Roma u opštini Bečej.<br />
O<strong>na</strong> je objasnila da su <strong>na</strong> osnovu<br />
pokazatelja o uključenosti dece<br />
romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti u obrazovni<br />
sistem i predložene mere u <strong>na</strong>crtu<br />
LAP-a kojim treba da se motivišu<br />
roditelji da svoju decu uključe u<br />
predškolsko vaspitanje i obrazovanje,<br />
a potrebno je i da se obezbedi<br />
besplatan boravak u predškolskoj<br />
ustanovi, uži<strong>na</strong>, udžbenici i školski<br />
pribor <strong>na</strong> svim nivoima obrazovanja,<br />
da se angažuju romski asistenti<br />
u obrazovnim institucijama, da se<br />
obezbedi stručno obrazovanje vaspitača<br />
i <strong>na</strong>stavnog osoblja, kao i stipendija<br />
za srednjoškolce i studente<br />
romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti. Neophod<strong>na</strong><br />
je i izrada baze podataka o uslovima<br />
stanovanja i socijalno-ekonomskom<br />
statusu Roma.<br />
O <strong>na</strong>crtu Lokalnog akcionog<br />
pla<strong>na</strong> za u<strong>na</strong>pređenje obrazovanja<br />
Roma govorile su Angela Slavnić<br />
i Mile<strong>na</strong> Ćuk, predstavnica Novosadskog<br />
humanitarnog centra<br />
(NSHC) koji je pomogao izradu<br />
predloga LAP u Bečeju. Ova humanitar<strong>na</strong><br />
organizacija je pomogla<br />
izradu lokalnih akcionih planova za<br />
u<strong>na</strong>pređenje obrazovanja Roma u<br />
još deset vojvođanskih opšti<strong>na</strong>.<br />
Javnoj raspravi, osim članova<br />
Opštinskog veća za obrazovanje i<br />
socijal<strong>na</strong> i među<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> pitanja<br />
U OPŠTINSKOJ administraciji u<br />
Bečeju radi ukupno 230 ljudi (uključujući<br />
i organe opštine, ustanove<br />
koje se fi<strong>na</strong>nsiraju iz budžeta -<br />
osim ustanova u oblasti obrazovanja,<br />
zdravstva i predškolskih ustanova<br />
- privred<strong>na</strong> društva i druge<br />
oblike organizovanja čiji je jedini<br />
osnivač jedinica lokalne samouprave<br />
- osim javnih preduzeća): 125 u<br />
Opštinskoj upravi, 11 funkcionera,<br />
5 osoba u Turističkoj organizaciji,<br />
ombudsman (to je ukupno 142), u<br />
mesnim zajednicama zaposleno je<br />
23 osobe, u biblioteci 16, u pozorištu<br />
12, u muzeju 9, u OSC-u „Mladost“<br />
26...<br />
Ilone Varnju i Pala Šandora, prisustvovali<br />
su i predstavnici organizacija<br />
i institucija u kojima se radi<br />
i sa decom romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti,<br />
predstavnici škola, vrtića, romskih<br />
udruženja, Izabela Šormaz, koordi<strong>na</strong>torka<br />
Lokalnog pla<strong>na</strong> akcije za<br />
decu, Svetla<strong>na</strong> Gagić, direktorica<br />
Centra za socijalni rad i predstavnici<br />
CARE Inter<strong>na</strong>tio<strong>na</strong>la, organizacije<br />
koja je bila do<strong>na</strong>tor izrade LAP-a<br />
o zapošljavanju Roma.<br />
Lokalni akcioni plan za u<strong>na</strong>pređenje<br />
obrazovanja Roma u opštini<br />
Bečej obuhvata pet oblasti:<br />
predškolsko, osnovno i srednje<br />
obrazovanje, os<strong>na</strong>živanje romske<br />
zajednice, poštovanje razlika i multikulturalnosti<br />
i sadrži mere kojima<br />
bi se koordinisano i sistemski rešavali<br />
problemi u svakoj od <strong>na</strong>vedenih<br />
oblasti u periodu od tri godine.<br />
Plan je rađen u skladu sa Strategijom<br />
za smanjenje siromaštva,<br />
Jedinstvenim akcionim planom za<br />
FOTO: LJ.M.<br />
Mile<strong>na</strong> Ćuk i Angela Slavnić<br />
u<strong>na</strong>pređenje obrazovanja Roma,<br />
Strategijom Ministarstva prosvete<br />
za 2005-2010. godinu, Nacio<strong>na</strong>lnim<br />
planom akcije za decu i u obzir<br />
su uzete specifičnosti lokalne zajednice<br />
prilikom predlaganja mera<br />
za sprovođenje akcionog pla<strong>na</strong>.<br />
Nastojalo se što konkretnije<br />
odrediti koliko je novca potrebno<br />
za jednu godinu sprovođenja predviđenih<br />
mera, kako bi lokal<strong>na</strong> samouprava<br />
mogla u budžetu planirati<br />
sredstva.<br />
RACIONALIZACIJA U LOKALNOJ ADMINISTRACIJI<br />
Bez posla 50<br />
službenika?<br />
Prema Predlogu zako<strong>na</strong> o određivanju<br />
maksimalnog broja zaposlenih<br />
u lokalnoj administraciji koji<br />
je Vlada Srbije utvrdila 22. oktobra,<br />
predviđeno je da maksimalan broj<br />
zaposlenih u opšti<strong>na</strong>ma i gradovima<br />
ne može biti veći od četiri stalno<br />
zaposle<strong>na</strong> činovnika <strong>na</strong> 1.000 stanovnika.<br />
Po tom merilu u lokalnoj<br />
administraciji u Bečeju višak je 50<br />
zaposlenih.<br />
Opšti<strong>na</strong> koja do kraja 2009. godine<br />
ne smanji broj zaposlenih, od<br />
1. januara 2010. godine će biti kažnje<strong>na</strong>:<br />
srazmerno će dobijati manje<br />
transfere iz republičkog budžeta<br />
u zavisnosti od broja zaposlenih<br />
„Postojanje LAP-a povećava<br />
šanse za dobijanje neophodnih<br />
sredstava kod među<strong>na</strong>rodnih<br />
fondacija i do<strong>na</strong>tora, i mogućnost<br />
učešća <strong>na</strong> domaćim konkursima,<br />
što je veoma z<strong>na</strong>čajno, imajući u<br />
vidu trenutnu situaciju i to da lokal<strong>na</strong><br />
samouprava nije u mogućnosti<br />
da obezbedi sva sredstva za sprovođenje<br />
predviđenih mera“, rekla<br />
je Mile<strong>na</strong> Ćuk i dodala da Lokalni<br />
akcioni plan za obrazovanje Roma<br />
može uspešno da se realizuje<br />
samo ako se pored lokalne samouprave,<br />
romskog koordi<strong>na</strong>tora i civilnih<br />
romskih udruženja u njegovu<br />
realizaciju aktivno uključe i sve institucije<br />
i ustanove.<br />
Učesnici <strong>na</strong> javnoj raspravi sugerisali<br />
su da je potrebno da se<br />
Lokalni akcioni plan za u<strong>na</strong>pređenje<br />
obrazovanja Roma više uskladi<br />
sa već postojećim i usvojenim<br />
strategijama u opštini Bečej, da bi<br />
fi<strong>na</strong>nsijski okvir trebalo definisati <strong>na</strong><br />
tri godine koliko traje projekat i <strong>na</strong>vesti<br />
optimalan broj potrebnih romskih<br />
asiste<strong>na</strong>ta za realizaciju projekta,<br />
što su neke od preporuka pri<br />
podnošenju zahteva za dobijanje<br />
do<strong>na</strong>cija iz među<strong>na</strong>rodnih fondacija.<br />
Čula se i zamerka da <strong>na</strong> javnoj<br />
raspravi nije prisustvovalo više građa<strong>na</strong><br />
romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti, s obzirom<br />
<strong>na</strong> to da se radi o pitanjima<br />
koja su veza<strong>na</strong> za rešavanje njihovih<br />
problema.<br />
LJ.M.<br />
koji prelazi maksimalan broj, piše<br />
u Predlogu zako<strong>na</strong> o određivanju<br />
maksimalnog broja zaposlenih u<br />
lokalnoj administraciji.<br />
Po nezvaničnim informacijama<br />
iz opštine Bečej, u lokalnoj administraciji<br />
biće otpuštanja, jer opšti<strong>na</strong><br />
ne može da priušti sebi smanjenje<br />
transfera novca iz republike. Visi<strong>na</strong><br />
transfernih sredstava u 2009. godini<br />
za opštinu Bečej utvrđe<strong>na</strong> je u<br />
iznosu od 176.317.129 di<strong>na</strong>ra, koja<br />
su umanje<strong>na</strong> prilikom rebalansa republičkog<br />
budžeta za 55.410.685<br />
di<strong>na</strong>ra. Tako je „novi“ godišnji transfer<br />
za opštinu Bečej 120.906.444<br />
di<strong>na</strong>ra.<br />
K.D.F.
Na 19. sednici Skupštine<br />
opštine, 3. novembra, odbornici<br />
će raspravljati o 26 tačaka<br />
dnevnog reda. Lokalni poslanici<br />
trebalo bi da donesu<br />
odluku o drugom rebalansu<br />
budžeta opštine za 2009. godinu.<br />
Ukupni prihodi i primanja<br />
budžeta predviđe<strong>na</strong> su u iznosu<br />
od 682,8 milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra, a<br />
rashodi i izdaci u iznosu od<br />
737,5 milio<strong>na</strong>, te je budžetski<br />
deficit 159,6 milio<strong>na</strong> (deficit<br />
se planira obezbediti iz kreditnog<br />
zaduženja od 120 milio<strong>na</strong>,<br />
kao i iz privatizacionih primanja,<br />
prenetih sredstava iz<br />
ranijih godi<strong>na</strong> itd.). Izmene u<br />
opštinskom budžetu nužne<br />
su, <strong>na</strong>vodi se u obrazloženju<br />
odluke o rebalansu, jer su<br />
smanjeni prihodi opštine zahvaljujući<br />
manjim transferima<br />
od republike i smanjenju poreza<br />
<strong>na</strong> zarade. Naime, umesto<br />
planiranog transfera za 2009.<br />
godinu u iznosu od 176,3 milio<strong>na</strong><br />
di<strong>na</strong>ra, u opštinski budžet<br />
će stići samo 120,9 milio<strong>na</strong>.<br />
Pored toga, u odnosu <strong>na</strong> planirano,<br />
za 74,2 milio<strong>na</strong> smanjen<br />
je i iznos poreza <strong>na</strong> dohodak<br />
građa<strong>na</strong> zbog kašnjenja plata<br />
zaposlenima <strong>na</strong> teritoriji opštine.<br />
Od ukupno uplaćenog<br />
poreza <strong>na</strong> dohodak 40 posto<br />
se vraća u opštinski budžet<br />
- od početka godine do kraja<br />
septembra ostvareno je 133,3<br />
milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra.<br />
Pred odbornicima Skupštine<br />
opštine biće i odluka o<br />
s<strong>na</strong>bdevanju vodom u Bečeju.<br />
S<strong>na</strong>bdevanje vodom <strong>na</strong><br />
teritoriji opštine vrši Javno<br />
preduzeća Vodoka<strong>na</strong>l - <strong>na</strong>seljeno<br />
mesto Bečej s<strong>na</strong>bdeva<br />
vodom za piće, a <strong>na</strong>selje<strong>na</strong><br />
mesta Bačko Petrovo Selo,<br />
Bačko Gradište, Radičević,<br />
Mileševo i Poljanice tehničkom<br />
vodom, dok se ne s<strong>tek</strong>nu<br />
uslovi da se isporučuje voda<br />
kvaliteta vode za piće u ovim<br />
<strong>na</strong>seljenim mestima.<br />
Bečejski poslanici treba<br />
da usvoje program izrade i<br />
donošenja planskih dokume<strong>na</strong>ta<br />
opštine za 2009-2010.<br />
godinu, odluke o izradi Pla<strong>na</strong><br />
detaljne regulacije komercijalne<br />
banje, industrijske zone,<br />
Kamp <strong>na</strong>selja i stanovanja sa<br />
poslovanjem u Bečeju.<br />
Potom odbornici treba da<br />
daju saglasnost <strong>na</strong> izveštaj o<br />
poslovanju Toplane u 2008.<br />
godini.<br />
Predviđeno je i da se razreše<br />
članovi komisije za<br />
izradu predloga Godišnjeg<br />
programa za gazdovanje državnom<br />
zemljom za 2009.<br />
godinu. Članovi komisije bili<br />
su Tibor Balzam (predsednik),<br />
Sneža<strong>na</strong> Bašić, Andraš<br />
Boja, Julija Popić, Veljko Radojević,<br />
Ljubomir Pejović i<br />
Blaža Stajić. Sledi imenovanje<br />
nove (stare) komisije za<br />
izradu Godišnjeg programa<br />
za 2010. godinu koji bi trebalo<br />
da bude upućen lokalnom<br />
parlamentu do 15. januara.<br />
Za članove komisije predloženi<br />
su Julija Popić (predsednica),<br />
Tibor Balzam, Ljubomir<br />
Pejović, Slavko Doroslovački,<br />
Vasa Džigurski, Blaža Stajić<br />
i Andraš Boja. Pošto je predsednik<br />
opštinske Komisije<br />
za statutar<strong>na</strong> pitanja Siniša<br />
Momčilović podneo ostavku,<br />
Laslo Vince će preuzeti njegovo<br />
mesto, a članica komisije<br />
biće Tamara Perišić.<br />
IZMEĐU DVA BROJA<br />
NAJAVLJENA ULAGANJA U INDUSTRIJSKOJ ZONI<br />
<strong>Investitori</strong> <strong>grade</strong> <strong>tek</strong> <strong>na</strong> <strong>prol</strong>eće?<br />
OPŠTINA Bečej je sa pet<strong>na</strong>est<br />
projekata konkurisala<br />
u Nacio<strong>na</strong>lnom investicionom<br />
planu za iduću godinu koji su<br />
vredni 1,083 milijarde di<strong>na</strong>ra.<br />
U slučaju da NIP odobri sve<br />
projekte (što je malo verovatno)<br />
opšti<strong>na</strong> Bečej bi trebalo<br />
da učestvuje u troškovima<br />
sa 493 milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra. Pretstavnici<br />
lokalne vlasti su <strong>na</strong>javili<br />
da u projekciju budžeta<br />
za <strong>na</strong>rednu godinu mogu da<br />
„Hovalova“ zgrada u industrijskoj zoni<br />
predvide samo 200 milio<strong>na</strong><br />
di<strong>na</strong>ra za sufi<strong>na</strong>nsiranje -<br />
eventualno - odobrenih projekata.<br />
Ipak, ova cifra bi mogla<br />
i da se poveća jer je, prema<br />
rečima Duša<strong>na</strong> Radivojevića,<br />
čla<strong>na</strong> Opštinskog veća zaduženog<br />
za privredu i investicije,<br />
Vlada Republike Češke<br />
zainteresova<strong>na</strong> za ulaganje<br />
u projekte u opštini Bečej, pogotovo<br />
za projekat izgradnje<br />
ka<strong>na</strong>lizacije otpadnih voda u<br />
Bačkom Gradištu (vrednost<br />
362,7 milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra, učešće<br />
opštine 181,35 milio<strong>na</strong>).<br />
„Već dve godine preko<br />
češkog ambasadora u Srbiji<br />
i firmi iz ove zemlje razgovaramo<br />
o pomoći za projekat<br />
u Bačkom Gradištu, i oni su<br />
spremni da učestvuju sa pet<br />
milio<strong>na</strong> dolara. Deo tog novca,<br />
oko 60 posto, bio bi do<strong>na</strong>cija,<br />
a preostali deo bi bio<br />
kredit <strong>na</strong> 15 ili 17 godi<strong>na</strong>, uz<br />
SLEDEĆE NEDELJE<br />
Rebalans opštinske<br />
kase<br />
Potom bi trebalo da se<br />
smene članovi političke stranke<br />
„Kao jed<strong>na</strong> kuća“ iz upravnih<br />
odbora javnih preduzeća<br />
i opštinskih ustanova, jer je<br />
ova stranka nedavno prestala<br />
da bude deo vladajuće koalicije,<br />
i da se <strong>na</strong> njihova mesta<br />
imenuju članovi stra<strong>na</strong>ka koje<br />
su <strong>na</strong> vlasti.<br />
Tako bi trebalo da se razreši<br />
član Upravnog odbora<br />
Stankoma Robert Kiš, a da<br />
se <strong>na</strong> njegovo mesto imenuje<br />
Ljubomir Pavlović (inženjer<br />
geologije). Na mesto članice<br />
Upravnog odbora Komu<strong>na</strong>lca<br />
Gabrijele Vorgić imenuje<br />
se Aleksandra Stakić (maturantkinja<br />
Gim<strong>na</strong>zije). Mesto<br />
Slavka Brkića u Upravnom<br />
odboru Gradskog muzeja zauzeće<br />
Ber<strong>na</strong>det Juhas Dupak<br />
(vaspitačica u dečjem vrtiću).<br />
Pošto je Katari<strong>na</strong> Glavaški<br />
podnela ostavku <strong>na</strong> mesto<br />
predsednice Upravnog odbora<br />
Gradskog pozorišta, <strong>na</strong><br />
njeno mesto se imenuje Radovan<br />
Stojanović (inženjer<br />
informatike). Smenjuje se i<br />
Brankica Stojšić, predsednica<br />
Nadzornog odbora Gradskog<br />
pozorišta, a njeno mesto zauzima<br />
Dia<strong>na</strong> Sabo Be<strong>na</strong>k<br />
(elektrotehničarka). Na mesto<br />
Radomira Jelića (predsednik<br />
Upravnog odbora Turističke<br />
organizacije) dolazi Aleksandar<br />
Kekić (inženjer poljoprivrede).<br />
Na kraju sednice biće razreše<strong>na</strong><br />
Dušica Dudvarski<br />
(otišla je u penziju), članica<br />
Školskog odbora škole „Petefi<br />
Šandor“, a upražnjeno mesto<br />
će zauzeti Ibojka Banko.<br />
K.D.F.<br />
FOTO: S. Malešev<br />
CENTRALNI TRG je ogledalo<br />
svakog grada, pa se veći<strong>na</strong><br />
lokalnih samouprava trudi da<br />
obezbedi svojim građanima<br />
lep ambijent u koji će rado dolaziti<br />
i okupljati se. Trgovi su<br />
i mesta za odmor, razonodu<br />
i opuštanje, a prvi preduslov<br />
za to je da ljudi imaju gde da<br />
sednu, dakle klupe.<br />
Trg Oslobođenja izgleda<br />
o<strong>na</strong>ko kako izgleda, svaki komentar<br />
je suvišan, ali ne može<br />
a da se ne azapazi da <strong>na</strong> Pogači<br />
ima samo dve klupe.<br />
A ne tako davno, krajem<br />
2004. i početkom 2005. godine<br />
u centru Bečeja bile se<br />
postavljene 34 klupe (do<strong>na</strong>cija<br />
ADF-a). Za četiri godine je<br />
uništeno 93 proce<strong>na</strong>ta klupa<br />
<strong>na</strong> Pogači. To <strong>na</strong>jviše govori<br />
o mentalitetu onih Bečejaca<br />
koji ne z<strong>na</strong>ju da čuvaju svoje<br />
i koji žele da unište sve lepo<br />
i korisno. Zamerke, <strong>na</strong>ravno,<br />
idu i <strong>na</strong> račun onih koji su<br />
trebali da vode brigu o gradskom<br />
inventaru, čuvanju i popravljanju<br />
klupa. U pokušaju<br />
da <strong>na</strong>đemo instituciju čija je<br />
odgovornost briga o klupama<br />
<strong>na</strong> Pogači nismo stigli daleko<br />
- ispostavilo se da klupe nisu<br />
ničija odgovornost.<br />
Naime, prema odluci Opštinskog<br />
veća o održavanju<br />
čistoće, brigu o zelenim površi<strong>na</strong>ma<br />
vodi Komu<strong>na</strong>lac, pa<br />
se tako ovo javno preduzeće<br />
stara o klupama u parkovima<br />
(šest u Malom parku, tri<br />
u Gornjem parku, 20 <strong>na</strong> Zelenom<br />
korzou i 18 <strong>na</strong> dolmi).<br />
Međutim, u odluci ne postoji<br />
deo koji se odnosi <strong>na</strong> komu<strong>na</strong>lni<br />
red, pa tako za klupe <strong>na</strong><br />
Pogači koje nisu <strong>na</strong> zelenoj<br />
grejs period od pet godi<strong>na</strong>.<br />
Nadam se da će <strong>na</strong>m projekat<br />
za ka<strong>na</strong>lizaciju u Bačkom<br />
Gradištu proći u NIP-u,<br />
pa ćemo onda moći da fi<strong>na</strong>lizujemo<br />
dogovor sa vladom<br />
Češke. Ako sve bude dobro<br />
prošlo, od pet milio<strong>na</strong> dolara<br />
ostaće <strong>na</strong>m novca i za sufi<strong>na</strong>nsiranje<br />
drugih projekata<br />
koje odobri NIP . I<strong>na</strong>če, interes<br />
Čeha je da uposle svoje<br />
firme da izvode poslove, što<br />
<strong>na</strong>ma neće smetati jer će raditi<br />
po evropskim standardima“,<br />
rekao je Radivojević.<br />
On je u junu <strong>na</strong>javio da bi<br />
do kraja godine u Bečej trebalo<br />
da dođe određen broj investitora<br />
koji bi gradili fabrike<br />
u industrijskoj zoni i zaposlili<br />
bi oko 500 radnika („Kataduzo“,<br />
fabrika za preradu creva<br />
i hrane za pse, „Favorit bajk“,<br />
„Union“, hladnjača za poljoprivredne<br />
proizvode, „Termikonstruktor“,<br />
proizvodnja<br />
vrata i prozora, „Varomont“,<br />
proizvodnja briketa, „Kovaks“,<br />
proizvodnja plastike, „Hoval“,<br />
distribucija i servis grejnih i<br />
ventilacionih uređaja).<br />
Međutim, do kraja oktobra,<br />
osim firme „Hoval“, niko<br />
od zainteresovanih investitora<br />
nije započeo proizvodnju.<br />
„’Kataduzo’ priprema tehničku<br />
dokumentaciju, tender za<br />
izdavanje 16.000 kvadratnih<br />
metara zemljišta <strong>na</strong> 80 godi<strong>na</strong><br />
je završen, uplatili su 10 posto<br />
sredstava, a ostatak treba<br />
da plate ovih da<strong>na</strong> (kvadrat je<br />
bio 5 evra, treba da plate ukupno<br />
80.000 evra). ’Favorit’ je<br />
isplatio ceo iznos za zakup<br />
13.700 kvadrata zemljišta<br />
(3 evra po kvadratu, ukupno<br />
41.100 evra) i spremaju se<br />
za izradu projekata. I ostale<br />
firme koje su <strong>na</strong>vedene, platile<br />
su zakup zemljišta, neki<br />
spremaju dokumentaciju, neki<br />
je već imaju, a svi bi trebali<br />
da počnu da <strong>grade</strong> proizvodne<br />
hale <strong>na</strong> <strong>prol</strong>eće. Sa ’Varomontom’<br />
je došlo do zastoja<br />
jer se čeka odluka Trgovinskog<br />
suda u Novom Sadu o<br />
hipoteci <strong>na</strong>d ’8. oktobrom’,<br />
jer ova firma želi da zakupi<br />
deo prostora fabrike. Ako sve<br />
bude povoljno rešeno po ’8.<br />
oktobar’, pregovori sa ’Varomontom’<br />
će biti <strong>na</strong>stavljeni“,<br />
objasnio je Radivojević.<br />
Član Opštinskog veća zadužen<br />
za privredu i investicije<br />
izrazio je <strong>na</strong>du da će i nemački<br />
trgovinski la<strong>na</strong>c „Balkan<br />
površini nije zadužen Komu<strong>na</strong>lac,<br />
ali ni Stankom, kao ni<br />
Odeljenje za urbanizam, građevi<strong>na</strong>rstvo,<br />
komu<strong>na</strong>lne poslove<br />
i zaštitu životne sredine<br />
opštine Bečej.<br />
„Nažalost, te klupe nisu<br />
imale adekvatnog subjekta za<br />
zaštitu. Vaše interesovanje za<br />
ovu tematiku podstaklo <strong>na</strong>s je<br />
da idemo u izradu nove odluke<br />
koja bi obuhvatila mnogo<br />
širu problematiku i koja<br />
bi rešila problem održavanja<br />
gradskog inventara u centru.<br />
Nadam se da će u skorijoj<br />
budućnosti biti osnova<strong>na</strong> i komu<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />
policija koja bi mogla<br />
da sprovodi sve odluke“,<br />
rekla je Marija Šagi, <strong>na</strong>čelnica<br />
opštinskog Odeljenja za urbanizam,<br />
građevi<strong>na</strong>rstvo, komu<strong>na</strong>lne<br />
poslove i zaštitu životne<br />
sredine.<br />
Lokal<strong>na</strong> samouprava razmišlja<br />
o novom izgledu Pogače<br />
i u tu svrhu je <strong>prol</strong>etos<br />
broj 478. 30. oktobar 2009. 3<br />
land“ <strong>na</strong> <strong>prol</strong>eće investirati<br />
u Bečeju, kao i da će „Delta<br />
real estate“ i „Valdi“ početi sa<br />
gradnjom marketa u centru<br />
Bečeja.<br />
Podsetimo, ta ulaganja<br />
su već trebala da budu započeta.<br />
Za ovu nedelju iz lokalne<br />
samouprave je <strong>na</strong>javljeno<br />
da će biti upućen javni poziv<br />
za prikupljanje ponuda za<br />
bušenje nove termalne bušotine,<br />
međutim, rok je <strong>prol</strong>ongiran.<br />
„Imamo nedoumica<br />
kako da postavimo neke sitnice<br />
u tenderskom zadatku,<br />
a on će sigurno biti raspisan<br />
iduće nedelje. I<strong>na</strong>če, dobili<br />
smo dozvolu za bušenje od<br />
Pokrajinskog sekretarijata za<br />
energetiku i mineralne sirovine,<br />
a bušoti<strong>na</strong> će se <strong>na</strong>laziti<br />
između Tise, Šlajza i Gradskog<br />
stadio<strong>na</strong>“, kazao je Radivojević.<br />
Prema prvim proce<strong>na</strong>ma,<br />
bušoti<strong>na</strong> bi trebalo da košta<br />
oko 280.000 evra (oko 25<br />
milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra), a trebalo bi<br />
da bude fi<strong>na</strong>nsira<strong>na</strong> iz kredita<br />
koji opšti<strong>na</strong> <strong>na</strong>merava da<br />
zatraži od poslovnih ba<strong>na</strong>ka.<br />
Ukupan iznos kredita trebalo<br />
bi da bude 120 milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra.<br />
S.M.<br />
OD TRIDESET ČETIRI KLUPE NA POGAČI OSTALE SAMO DVE<br />
Niko ne brine o<br />
gradskom inventaru<br />
FOTO: S. Malešev<br />
Preostale dve klupe u centru<br />
raspisala konkurs za odabir<br />
urbanističko-arhi<strong>tek</strong>tonskog<br />
rešenja centralnog trga. Posle<br />
završetka konkursa otkupljeno<br />
je šest <strong>na</strong>jboljih radova po<br />
ceni od 12.100 evra. Rešenja<br />
su zanimljiva, smela i futuristička,<br />
ali u sadašnje vreme<br />
neprimenljiva, <strong>na</strong>jviše zbog<br />
nedostatka novca u opštinskom<br />
budžetu, ali i potencijalnih<br />
investitora. Ideje neće u<br />
bliskoj budućnosti biti sprovedene<br />
u delo, ali da li je, barem<br />
za početak, moguće postaviti<br />
nove klupe u centru? Ovo je<br />
pitanje <strong>na</strong> koje nema odgovora.<br />
„Nužno bi bilo da se u<br />
centru postave nove klupe,<br />
bilo bi korisno za <strong>na</strong>še sugrađane,<br />
ali bi i estetski poboljšale<br />
izgled Pogače, koji je takav<br />
kakav je. Iz kojih sredstava će<br />
opšti<strong>na</strong> fi<strong>na</strong>nsirati <strong>na</strong>bavku<br />
novih klupa, u ovom trenutku<br />
nisam u mogućnosti da kažem“,<br />
rekla je Šagi. S.M.
4<br />
broj 478. 30. oktobar 2009.<br />
OD PONEDELJKA RADI BAZEN<br />
Rekreacija za 150<br />
di<strong>na</strong>ra<br />
OD PONEDELJKA radi zatvoreni<br />
bazen OSC-a „Mladost“. Posle šest<br />
i po meseci sportisti iz bečejskih klubova,<br />
ali i rekreativci, mogli su ponovo<br />
da koriste bazen, a već u ponedeljak<br />
u popodnevnim i večernjim<br />
satima bile su velike gužve.<br />
Bazen će raditi svakog da<strong>na</strong> od<br />
7.30 do 21.30 časova, a temperatura<br />
vode je 27 stepeni Celzijusa.<br />
Sportski klubovi i škole će koristiti<br />
bazen od 7.30 do 11 sati i od 17.30<br />
do 21.30 časa, dok je termin od 11<br />
do 17.30 sati predviđen za rekreaciju.<br />
Dnev<strong>na</strong> ulaznica za građane<br />
košta 150 di<strong>na</strong>ra, dok je pretplat<strong>na</strong><br />
karta (35 ulazaka) 3.500 di<strong>na</strong>ra.<br />
„Veoma sam zadovoljan što<br />
bazen ponovo radi. Pred otvaranje<br />
smo uradili ’generalku’, dva puta<br />
Aktivnosti <strong>na</strong> bazenu<br />
smo kiselinom dezinfikovali okolinu,<br />
usisali smo dno i zidove baze<strong>na</strong>,<br />
postavili barijere <strong>na</strong> ulazu kako bi<br />
posetioci zdravstveno bili maksimalno<br />
zaštićeni. Prvih da<strong>na</strong> je veliki broj<br />
sportista i rekreativaca došao <strong>na</strong><br />
bazen, što <strong>na</strong>s tera <strong>na</strong> razmišljanje<br />
UNICREDIT BANKA je, neposredno<br />
pred Nedelju štednje, građanima<br />
ponudila novi štedni proizvod,<br />
Duplu štednju, koji im obezbeđuje<br />
da polaganjem depozita u evrima<br />
ostvare dobit po osnovu dve kamate.<br />
UniCredit Banka omogućava<br />
klijentima da pripisanu kamatu podignu<br />
u<strong>na</strong>pred, odnosno u trenutku<br />
oročenja, ali i mogućnost da tu istu<br />
kamatu ponovo oroče. Naime, ukoliko<br />
se klijent opredeli da u<strong>na</strong>pred<br />
podignutu kamatu reinvestira, uvećavajući<br />
<strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin inicijalni iznos<br />
uloga, ostvariće dodatnu kamatu.<br />
Kijenti UniCredit Banke mogu<br />
da oroče svoju ušteđevinu <strong>na</strong> period<br />
do godinu da<strong>na</strong>, a minimalni<br />
iznos je 50 evra. Međutim, ukoliko<br />
se opredele da ponovo ulože u<strong>na</strong>pred<br />
dobijenu kamatu, iznos oročenog<br />
uloga ne može biti manji od<br />
600 evra. Nomi<strong>na</strong>l<strong>na</strong> i efektiv<strong>na</strong><br />
kamat<strong>na</strong> stopa su nepromenljive<br />
tokom čitavog perioda oročenja. U<br />
zavisnosti od odabranog modela i<br />
perioda oročenja nomi<strong>na</strong>l<strong>na</strong> kamat<strong>na</strong><br />
stopa se kreće do 8,35 % godišnje,<br />
a efektiv<strong>na</strong> kamat<strong>na</strong> stopa do<br />
9,11 % <strong>na</strong> godišnjem nivou.<br />
Tako <strong>na</strong> primer, ukoliko klijent<br />
da i u večernjim terminima obezbedimo<br />
jednu stazu za rekreaciju građa<strong>na</strong>,<br />
što ne bi remetilo rad plivača<br />
i vaterpolista“, rekao je Atila Kasaš,<br />
direktor OSC-a „Mladost“.<br />
I dugo očekivani tereni sa gumenom<br />
podlogom mogli bi da budu<br />
završeni posle skoro godinu da<strong>na</strong><br />
kašnjenja. Naime, radnici „Family<br />
sporta“, izvođača radova, 22. oktobra<br />
počeli su da čiste asfalt za postavljanje<br />
gumirane podloge, međutim,<br />
samo dan kasnije počela je da<br />
pada kiša i radovi su ponovo stali.<br />
Direktor sportskog centra kaže da je<br />
neophodan materijal donet u OSC<br />
i da će radnici uskoro <strong>na</strong>staviti radove.<br />
Pokrajinski sekretarijat za sport<br />
i omladinu je još u maju prošle godine<br />
odobrio OSC-u „Mladost“ 9,5<br />
milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra za izgradnju dva teniska<br />
tere<strong>na</strong> sa gumiranom podlogom<br />
i mini-pič tere<strong>na</strong> za fudbal<br />
sa veštačkom travom. Mini-pič<br />
postavljen je u oktobru prošle godine,<br />
a teniskih tere<strong>na</strong> sa gumiranom<br />
podlogom još nema. S.M.<br />
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST<br />
Dupla štednja<br />
UniCredit Banke<br />
izabere Duplu štednju i oroči iznos<br />
od 10.000 evra <strong>na</strong> period od 12 meseci,<br />
<strong>na</strong> sam dan oročenja će mu<br />
biti isplaćeno 835 evra. Nakon toga<br />
klijent odmah oročava tih 835 evra,<br />
a <strong>na</strong> ime kamate <strong>na</strong> reinvestirani<br />
iznos istog da<strong>na</strong> dobija 69,72 evra.<br />
Iznos glavnice i prvobitno pripisane<br />
kamate od ukupno 10.835 evra će<br />
mu biti isplaćen <strong>na</strong>kon 12 meseci.<br />
Klijenti koji se opredele za štednju<br />
u UniCredit Banci svoja sredstva<br />
mogu oročiti u ekspozituri u<br />
Bečeju koja se <strong>na</strong>lazi u ulici Borisa<br />
Kidriča broj 65a.<br />
UniCredit Banka Srbija a.d. je<br />
članica UniCredit Grupe, <strong>na</strong>jveće<br />
među<strong>na</strong>rodne bankarske grupacije<br />
u regionu Centralne i Istočne Evrope<br />
(CIE), koja posluje u 22 evropske<br />
zemlje i broji oko 168 hiljada<br />
zaposlenih i oko 10.000 ekspozitura.<br />
UniCredit Grupa u regionu<br />
CIE posluje u sledećim zemljama:<br />
Azerbejdžanu, Bosni i Hercegovini,<br />
Bugarskoj, Hrvatskoj, Republici<br />
Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Letoniji,<br />
Litvaniji, Kazahstanu, Kirgistanu,<br />
Poljskoj, Rumuniji, Rusiji, Srbiji,<br />
Slovačkoj, Sloveniji, Turskoj i Ukrajini.<br />
FOTO: S.M.<br />
INFO<br />
OPŠTINSKA VLADA DONELA ODLUKU O CENI PARKIRANJA<br />
Sat vreme<strong>na</strong> - 25 di<strong>na</strong>ra<br />
FOTO: S.M.<br />
Nepropisno parkiranje<br />
Treba zavesti red<br />
OPŠTINSKO VEĆE je prošlog petka<br />
donelo odluku o ceni parkiranja u<br />
centralnoj gradskoj zoni.<br />
Ce<strong>na</strong> započetog časa parkiranja<br />
će biti 25 di<strong>na</strong>ra, paušalno<br />
plaćanje parking mesta za jedan<br />
mesec iznosiće 1.500, a za godinu<br />
da<strong>na</strong> 15.000 di<strong>na</strong>ra. Bečejci koji<br />
stanuju u ulicama u kojima će biti<br />
uspostavljen sistem <strong>na</strong>plate, moći<br />
će da plate parkiranje po nižim ce<strong>na</strong>ma,<br />
za mesec da<strong>na</strong> 150, a za godinu<br />
1.500 di<strong>na</strong>ra.<br />
Prav<strong>na</strong> lica i preduzetnici čije se<br />
firme <strong>na</strong>laze u zoni <strong>na</strong>plate parkiranja<br />
će plaćati mesečnu <strong>na</strong>k<strong>na</strong>du<br />
600, a godišnju 6.000 di<strong>na</strong>ra. Međutim,<br />
i pored plaćanja parkinga, ne<br />
postoji mogućnost rezervacije parking<br />
mesta. Kaz<strong>na</strong> za neplaćanje<br />
parkiranja ili prekoračenje uplaćenog<br />
vreme<strong>na</strong> iznosiće 800 di<strong>na</strong>ra.<br />
Parkiranje će se u Bečeju <strong>na</strong>plaćivati<br />
radnim danom od 7 do 19<br />
sati, subotom od 7 do 12 časova, a<br />
nedeljom i za vreme praznika neće<br />
se <strong>na</strong>plaćivati. Parkiranje će <strong>na</strong>plaćivati<br />
radnici Komu<strong>na</strong>lca, a sistem<br />
bi trebalo da zaživi odmah pošto<br />
JKP „Parking servis“ iz Novog Sada<br />
obezbedi uslove za plaćanje SMS<br />
porukom (verovatno do Nove godine).<br />
I<strong>na</strong>če, radnici JP Komu<strong>na</strong>lac su<br />
u prethodnim nedeljama obeležili<br />
425 parking mesta u centru grada,<br />
<strong>na</strong> prostoru između Zelene ulice i<br />
ulice Miloša Crnjanskog i od hotela<br />
„Bela lađa“ do ulice Zolta<strong>na</strong> Čuke,<br />
<strong>na</strong> kojima će se vršiti <strong>na</strong>plata parkiranja.<br />
Evidentno je da nisu sva parking<br />
mesta iste širine i dužine i da u<br />
Zelenoj ulici postoje parkirališta <strong>na</strong><br />
koje mogu da stanu samo manji automobili<br />
(„seićento“, „tvingo“, „fića“,<br />
„panda“.), te nije jasno kako i gde<br />
će se parkirati veliki automobili, recimo<br />
džipovi.<br />
Takođe, radnici Komu<strong>na</strong>lca nisu<br />
predvideli nijedno parking mesto za<br />
vozila koje koriste osobe sa invaliditetom.<br />
Eržebet Feher, direktorka<br />
Komu<strong>na</strong>lca, pokušala je da objasni<br />
zbog čega su osobe sa invaliditetom<br />
„nepostojeće“: „Proces oko<br />
<strong>na</strong>plate parkiranja još nije završen.<br />
Prvo <strong>na</strong>m je bio cilj da tačno z<strong>na</strong>mo<br />
koliki će biti broj parking mesta,<br />
jer je to preduslov za postavljanje<br />
SMS sistema <strong>na</strong>plate. Sada, kada<br />
z<strong>na</strong>mo čime raspolažemo, deset<br />
do pet<strong>na</strong>est mesta pretvorićemo u<br />
prostor za parking automobila koje<br />
koriste invalid<strong>na</strong> lica. Parking mesta<br />
se zaista razlikuju po dužini i<br />
širini, ali sva zadovoljavaju propisane<br />
uslove, jer širi<strong>na</strong> može da bude<br />
od 2 do 2,6 metara a duži<strong>na</strong> od 4<br />
do 5,5, metara. Kada u saradnji sa<br />
’Parking servisom’ instaliramo sistem<br />
za SMS <strong>na</strong>platu, saobraćajnim<br />
z<strong>na</strong>cima ćemo obeležiti parkirališta,<br />
sa istaknutim brojem putem<br />
kojeg se plaća parking“.<br />
Sistem <strong>na</strong>plate parkiranja SMS<br />
porukama u velikim gradovima<br />
odavno postoji, a sve je veći broj i<br />
manjih opšti<strong>na</strong> koja uvode ovakvu<br />
uslugu, ali se postavlja pitanje da li<br />
će takav sistem u Bečeju promeniti<br />
pre svega svest vozača. Prema podacima<br />
iz Policijske stanice u Bečeju<br />
u prvi devet meseci ove godine<br />
<strong>na</strong>plaćeno je oko 200 kazni za nepravilno<br />
parkiranje. Svedoci smo da<br />
ispred kafića u Zelenoj i ulici Uroša<br />
Predića, <strong>na</strong> kolovozu i trotoaru stoji<br />
veliki broj nepropisno parkiranih vozila<br />
koja ugrožavaju saobraćaj. Nije<br />
retka pojava ni „divljanje“ motorista,<br />
prebrza vožnja automobila ulicama<br />
grada. Nepažnja i nepoštovanje saobraćajnih<br />
propisa često dovodi do<br />
kobnih posledica, a onda je kasno<br />
za kajanje.<br />
U prošloj godini <strong>na</strong> teritoriji opštine<br />
Bečej dogodilo se 247 saobraćajnih<br />
nezgoda u kojima je 6<br />
osoba izgubilo život, dok je 26 ljudi<br />
zadobilo teške, a 137 lake telesne<br />
povrede. U prvih devet meseci ove<br />
godine u opštini se dogodila 181<br />
saobraćaj<strong>na</strong> nesreća, tri osobe su<br />
poginule, 22 je teško, a 89 lakše<br />
povređeno. Pričinje<strong>na</strong> materijal<strong>na</strong><br />
šteta do sada iznosi 10,9 milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra.<br />
Od ukupnog broja saobraćajnih<br />
nezgoda u ovoj godini, 137 se<br />
dogodilo u <strong>na</strong>seljenim mestima, a<br />
44 van njih. Najčešći uzroci saobraćajnih<br />
nezgoda <strong>na</strong> teritoriji opštine<br />
su neprilagođe<strong>na</strong> brzi<strong>na</strong> (26 proce<strong>na</strong>ta),<br />
neustupanje prvenstva <strong>prol</strong>aza<br />
(22 posto) i vožnja pod uticajem<br />
alkohola (20,5 proce<strong>na</strong>ta).<br />
Ovo su podaci koji upozoravaju<br />
da je krajnje vreme da se opametimo<br />
i poštujemo pravila. Novi Zakon<br />
o bezbednosti saobraćaja će<br />
verovatno podići nivo bezbednosti<br />
<strong>na</strong> putevima, ali pravi preokret treba<br />
<strong>na</strong>činiti u glavi svakog učesnika<br />
u saobraćaju. Hajde da prvi korak<br />
u podizanju saobraćajne kulture<br />
u Bečeju bude poštovanje pravila<br />
parkiranja.<br />
S. Malešev<br />
Cene<br />
U Subotici će od novembra<br />
meseca poskupeti ce<strong>na</strong> parkiranja,<br />
te će tako sat parkiranja u prvoj<br />
zoni umesto 22 koštati 35 di<strong>na</strong>ra.<br />
U Novom Sadu sat parkiranja<br />
košta 40 di<strong>na</strong>ra u prvoj zoni, 30 u<br />
drugoj i 20 u trećoj. Sta<strong>na</strong>ri koji<br />
svoja vozila parkiraju ispred zgrada<br />
u kojima stanuju mesečno plaćaju<br />
124, a godišnje 1.488 di<strong>na</strong>ra.<br />
Bečejci <strong>na</strong> različite <strong>na</strong>čine doživljavaju<br />
opštinsku odluku o uvođenju<br />
<strong>na</strong>plate parkiranja. Ipak, veći<strong>na</strong><br />
anketiranih opravdava odluku lokalne<br />
samouprave da počne sa <strong>na</strong>platom<br />
parkiranja.<br />
Zvonimir Crkvenjakov: Pozdravljam<br />
odluku opštine da počne<br />
sa <strong>na</strong>plaćivanjem parkiranja. Nadam<br />
se da će <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin biti uveden<br />
red u <strong>na</strong>š grad, jer sada svako<br />
parkira gde hoće. Mislim da bi i policija<br />
trebalo više da kažnjava vozače<br />
za nepropisno parkiranje, jer je u<br />
radno vreme u centru grada pravi<br />
haos od vozila parkiranih <strong>na</strong> sve<br />
strane.<br />
Dragan Prodanović: Izgleda<br />
da je došlo vreme da opšti<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />
neki <strong>na</strong>čin <strong>na</strong>domesti novac koji joj<br />
nedostaje, pa se setila <strong>na</strong>plate parkiranja.<br />
Ipak, taj potez nije loš, ali<br />
samo ako cene ne budu previsoke i<br />
ako se prikupljeni novac bude koristio<br />
u prave svrhe. Recimo za popravku<br />
asfalta u ulicama i <strong>na</strong> trotoarima,<br />
za uređenje sig<strong>na</strong>lizacije. Ako<br />
<strong>na</strong>plata parkiranja zaživi, ja ću biti<br />
uredan platiša.<br />
Svetozar Milosav: Na ovu krizu<br />
<strong>na</strong>plata parkiranja u gradu <strong>na</strong>m<br />
je <strong>na</strong>jmanje trebala. Ljudi su opterećeni<br />
svakojakim <strong>na</strong>metima, pa sad<br />
još i ovo, ali šta je tu je, odluka je<br />
doneta. Mada, <strong>na</strong>dležni u opštini su<br />
prvo trebali da srede parking mesta,<br />
pa <strong>tek</strong> onda da uvode <strong>na</strong>platu. Ovo<br />
što su uradili je smejurija. Samo su<br />
išli i crtali parking mesta <strong>na</strong> postojećim<br />
grbavim mestima, ništa nisu<br />
sredili, a ne verujem da će išta bolje<br />
i uraditi.<br />
Tamara Plotan: Bečej je svakako<br />
pust grad, pa mu parkirališta i<br />
<strong>na</strong>plata nisu ni potrebni.<br />
Antal Taši: Obeleženih parking<br />
mesta u Bečeju treba više nego što<br />
ih ima sada. Naplata je dobro rešenje,<br />
ali vlast je trebala da pravi nova<br />
mesta, a ne samo da ucrtava po već<br />
postojećim površi<strong>na</strong>ma. Kod pijace<br />
bi recimo trebalo <strong>na</strong>praviti još parking<br />
mesta, jer utorkom i subotom<br />
ne možete <strong>na</strong>ći slobodno mesto.<br />
Zoltan Pešti: Odlič<strong>na</strong> stvar, treba<br />
zavesti red u saobraćaju, pogotovo<br />
u centru grada. Svedoci smo<br />
da svako zaustavlja vozilo gde hoće<br />
i da ne vodi raču<strong>na</strong> da li nekom drugom<br />
vozaču smeta ili ne. Parkiranje,<br />
koliko z<strong>na</strong>m, neće biti skupo i to je<br />
možda pravi <strong>na</strong>čin da se <strong>na</strong>učimo<br />
redu. Ne z<strong>na</strong>m da li će se u glavama<br />
Bečejaca nešto promeniti posle<br />
uvođenja <strong>na</strong>plate parkiranja, ali vredi<br />
pokušati.<br />
Gojko Višković: Plaćanje parkiranja<br />
je trebalo uvesti i ranije, jer je<br />
saobraćaj u centru grada često zagušen.<br />
Nisam vozač, ali pozdravljam<br />
odluku opštinskih vlasti.<br />
Milorad Mišković: I u ostalim<br />
gradovima u državi se plaća parking,<br />
pa zašto se tako nešto ne bi<br />
dešavalo i u Bečeju? Treba da se<br />
uvede red i kultura u saobraćaj,<br />
samo bi trebalo uvesti i komu<strong>na</strong>lnu<br />
policiju koja će sve to da kontroliše.
pén<strong>tek</strong>enként<br />
2009. október 30.<br />
új sorogat,<br />
478. szám<br />
NOVEMBER ELEJÉN TARTJÁK A KÉPVISELŐ-<br />
TESTÜLET ÜLÉSÉT<br />
Ismét módosítják<br />
a költségvetést<br />
NOVEMBER 3-ÁN tartja meg a<br />
községi képviselő-testület sorrendben<br />
19. ülését, melyen huszonhat<br />
<strong>na</strong>prendi pontról tárgyal<strong>na</strong>k<br />
a tanácsnokok. A leg<strong>na</strong>gyobb<br />
vitát feltételezhetően a község<br />
2009. évi költségvetéséről szóló<br />
határozat második módosítása<br />
váltja majd ki. A határozat módosítására<br />
mindenekelőtt azért van<br />
szükség, mert a községi büdzsé<br />
bevételei nem a tervezett menynyiségben<br />
és ütemben valósul<strong>na</strong>k<br />
meg. A transzfereszközöket<br />
ugyanis (a köztársaság utalja át<br />
a községeknek) 176,3 millió dinár<br />
összegben tervezték, amelyeket<br />
azonban a köztársasági<br />
költségvetés átütemezése miatt<br />
55,4 millió dinárral csökkentet<strong>tek</strong>.<br />
Ezen felül a foglalkoztatottak<br />
bére kifizetésének késése miatt<br />
jelentős mértékben, 74,2 millió<br />
dinárral csökken<strong>tek</strong> a polgárok<br />
jövedelmi adójából eredő bevételek<br />
is.<br />
Második <strong>na</strong>pirendi pontként a<br />
vízellátásról hoz<strong>na</strong>k határozatot,<br />
amely szerint a Vodoka<strong>na</strong>l Közvállalat<br />
Becsét ivóvízzel, Péterrévét,<br />
Bácsföldvárt, Milesevót, Radičevićet<br />
és Pecesort pedig, amíg<br />
ezeken a településeken nem<br />
teremtődnek meg a minőséges<br />
ivóvízellátáshoz szükséges feltételek,<br />
műszaki vízzel látja el.<br />
A határozatban előlátták azt is,<br />
hogy a lakóépüle<strong>tek</strong>ben lévő lakásokba<br />
ellenőrző vízmérőket<br />
szerelnek fel a vízfogyasztás kísérésére.<br />
Ezen felül nyári és téli<br />
megfizettetést vezetnek be, valamint<br />
kamatot számíta<strong>na</strong>k fel az<br />
adósok<strong>na</strong>k.<br />
A tanácsnokok az ülésen elfogadják<br />
a község 2009-2010.<br />
évi tervdokumentumai kidolgozásá<strong>na</strong>k<br />
és meghozatalá<strong>na</strong>k programjavaslatát,<br />
és a gyógyfürdő,<br />
a gyáripari övezet, valamint az<br />
üdülőtelep részletes szabályozási<br />
tervének kidolgozását is.<br />
A helyi képviselőknek el kell<br />
fogadniuk a Topla<strong>na</strong> Közvállalat<br />
ÜNNEPI MŰSOR<br />
Tizenöt<br />
éves a<br />
Szelence<br />
OKTÓBER 31-én 19 órai kezdettel<br />
a Petőfi Sándor Magyar Kultúrkörben<br />
ünnepi műsort tarta<strong>na</strong>k a<br />
Szelence táncegyüttes fennállásá<strong>na</strong>k<br />
15. évfordulója alkalmából.<br />
A műsorban a táncegyüttes tagjai,<br />
valamint a csongrádi Alföld táncegyüttes<br />
lép fel.<br />
B.M.<br />
2008. évi ügyviteli beszámolóját,<br />
valamint határozatot hoz<strong>na</strong>k<br />
a mezőgazdasági földterüle<strong>tek</strong><br />
védelmére, rendezésére és<br />
használatára vo<strong>na</strong>tkozó 2009.<br />
évi programjavaslat kidolgozására<br />
hivatott bizottság tagjai<strong>na</strong>k felmentéséről,<br />
s helyettük új tagokat<br />
neveznek ki. Az új bizottságban<br />
Julija Popić (elnök), Balzam<br />
Tibor, Ljubomir Pejović, Slavko<br />
Doroslovački, Vasa Džigurski,<br />
Blaža Stajić és Boja András kap<strong>na</strong>k<br />
helyet. Feladatuk kidolgozni<br />
a jövő évre szóló programjavaslatot.<br />
Mivel Siniša Momčilović, a<br />
községi Statútum-ügyi bizottság<br />
elnöke lemondott posztjáról, az<br />
elnöki helyet Vince László foglalja<br />
el, a bizottság új tagja pedig<br />
Tamara Perišić lesz.<br />
Ezután kerül sor a Mint egy<br />
ház politikai párt tagjai<strong>na</strong>k menesztésére<br />
a helyi közvállalatok<br />
és intézmények igazgatóbizottságaiból.<br />
Ez a párt ugyanis immár<br />
nem tagja a hatalmi koalíció<strong>na</strong>k.<br />
Menesztik tehát Kiss Róbertet,<br />
a Stankom Közvállalat igazgatóbizottságából,<br />
helyére Ljubomir<br />
Pavlovićot nevezik ki. Gabriela<br />
Vorgić a Komu<strong>na</strong>lac Közvállalat<br />
igazgatóbizottságából távozik, őt<br />
Aleksandra Stakić váltja fel, míg<br />
a Városi Múzeum igazgatóbizottságában<br />
Slavko Brkić helyét Juhász<br />
Dupák Ber<strong>na</strong>dett veszi át. A<br />
Városi Színház igazgatóbizottságába<br />
Katari<strong>na</strong> Glavaški helyére<br />
Radovan Stojanovićot nevezik<br />
ki, míg a felügyelő bizottságban<br />
Brankica Stojšić helyett Szabó<br />
Benák Dian<strong>na</strong> fog tevékenykedni.<br />
Az Idegenforgalmi Szervezet igazgatóbizottságá<strong>na</strong>k<br />
eddigi elnöke,<br />
Radomir Jelić helyére Aleksandar<br />
Kekićet nevezik ki.<br />
Végül sor kerül még egy helycserére,<br />
immár pártpolitikától<br />
függetlenül: a Petőfi Sándor iskolaszékének<br />
új tagja a nyugdíjas<br />
Dušica Dudvarski helyett Bankó<br />
Ibolyka lesz.<br />
Erer<br />
AZ ISKOLAI FELKÉSZÍTŐ PROGRAM<br />
Ingyenes, s mégsem az<br />
A NEMRÉGIBEN elfogadott törvény<br />
szerint kilenc hó<strong>na</strong>pon keresztül<br />
<strong>na</strong>pi négy óra foglalkozáson kell<br />
részt venniük azok<strong>na</strong>k az óvodás<br />
gyerekeknek, akik 2010 szeptemberében<br />
indul<strong>na</strong>k iskolába. Az előkészítő<br />
programot október 1-je és<br />
június 25-e között kell lebonyolítaniuk<br />
az óvodák<strong>na</strong>k.<br />
A Labud Pejović óvoda igazgatónője,<br />
Ferenc Magdol<strong>na</strong> elmondta,<br />
A BECSEI önkormányzat szervezésében<br />
november 1-jén, Mindenszen<strong>tek</strong><br />
<strong>na</strong>pján, 16 órakor a<br />
második világháborúban ártatlanul<br />
hogy a kötelező iskolai felkészítő<br />
program ingyenes, a költségeket az<br />
Oktatási Minisztérium fedezi, azonban,<br />
mivel nem <strong>na</strong>pi négy, hanem öt<br />
órát foglalkoz<strong>na</strong>k az óvodásokkal az<br />
intézményben, valamint uzsonnát, a<br />
<strong>na</strong>pközisek pedig ebédet is kap<strong>na</strong>k,<br />
a szülőknek mégis fizetniük kell.<br />
„Az árat a Községi Tanács határozta<br />
meg, azaz elfogadta az óvoda<br />
ajánlatát. Eszerint 2000 dinárt kell<br />
kivégzet<strong>tek</strong>re emlékeznek a belvárosi<br />
katolikus temetőben felállított<br />
kopjafánál. A megemlékezés során<br />
Knézi Péter polgármester és Dušan<br />
fizetnie an<strong>na</strong>k a szülőnek, akinek<br />
a gyermeke <strong>na</strong>pközibe jár, és nem<br />
került a község által támogatottak<br />
kategóriájába. Az 50 százalékos<br />
községi támogatást élvezőknek<br />
1500 dinárt kell befizetniük. Az óvodában<br />
a teljes ellátás 850 dinár, míg<br />
az 50 százalékos támogatásban<br />
részesülők 600 dinárt fizetnek be”,<br />
magyarázta Ferenc Magdol<strong>na</strong>.<br />
Erer<br />
MINDENSZENTEK NAPJÁN<br />
Emlékműsor a kopjafánál<br />
Jovanović, a képviselő-testület elnöke<br />
monda<strong>na</strong>k beszédet, valamint<br />
a Petőfi kultúrkör szavalói és énekesei<br />
ad<strong>na</strong>k alkalmi műsort. Erer<br />
A BOCSKOROS KÖRBEN<br />
Ismeretterjesztő előadás<br />
A PÉTERRÉVEI DIVATTÁNCCSOPORT<br />
Tíz éve a színpadon<br />
ÜNNEPI MŰSORT tartottak október<br />
25-én a péterrévei dr. Kiss Imre Művelődési<br />
Körben az egyesület divattánccsoportja<br />
fennállásá<strong>na</strong>k tizedik<br />
évfordulója alkalmából.<br />
A faluban 1999 nyarán tánciskolát<br />
indítottak Terzin Róbert vezetésével,<br />
majd ezután kezdte meg a<br />
tánccsoport működését a Midnight<br />
táncklub keretein belül. 2001-ben a<br />
dr. Kiss Imre Művelődési Kör megalakulása<br />
után az egyesület szakcsoportja<br />
lett a táncegyüttes.<br />
„A tíz év alatt csaknem kétszáz<br />
fellépésünk volt, hazai, vidéki és<br />
külföldi színpadokon, versenyeken,<br />
megmérettetéseken mutatkoztunk<br />
be, érmeket, serlegeket nyertünk.<br />
Mintegy száznyolcvan táncos lépett<br />
fel az egyesület tánccsoportjában,<br />
standard- és latin-amerikai táncokat,<br />
diszkó, hip-hop és show táncokat<br />
készítettünk. Terzin Róbert mellett<br />
Szeles Béla, Madarász Renáta,<br />
Lábadi Norbert és Tóth Ferenc készített<br />
koreográfiát a csoport<strong>na</strong>k”,<br />
mondta Horváth Mária, a táncosok<br />
vezetője.<br />
Miből élünk?<br />
SZERBIÁBAN az átlagos nettó<br />
bér szeptemberben 31 319 dinár<br />
(334 euró) volt, ami reálisan 0,4,<br />
nominálisan pedig 0,1 százalékkal<br />
kevesebb, mint augusztusban,<br />
közölte a Köztársasági Statisztikai<br />
Hivatal.<br />
A szeptemberi fizetés adóval<br />
és járulékokkal együtt 43 577<br />
FOTÓ: Ricz Róbert<br />
Ének az esőben - az egykori táncosok produkciója<br />
Azt est folyamán a csoport egykori<br />
és mai tagjai ízelítőt adtak munkájukból.<br />
A jelenlévők videofelvételen<br />
is figyelemmel kísérhették a tíz év<br />
legszebb pilla<strong>na</strong>tait, de a tízéves<br />
tánccsoportot köszöntötték a zentai<br />
Tor<strong>na</strong>do táncklub, valamint az Orion<br />
dinárt (465 eurót) tett ki, ami reálisan<br />
és nominálisan is 0,3 százalékkal<br />
kevesebb, mint az előző<br />
hó<strong>na</strong>pban.<br />
Szerbiában az átlagos nettó<br />
bér ez év szeptemberében reálisan<br />
0,8 százalékkal volt kevesebb,<br />
mint 2008 szeptemberében,<br />
nominálisan viszont 6,4<br />
AZ AGRO-SERVICE Polgári Társulás<br />
a Bocskoros Körben november<br />
5-én 18 órai kezdettel ismeretterjesztő<br />
előadást tart földműveseknek.<br />
Az est vendége lesz Szabó József,<br />
a Mezőgazdasági Fejlesztési<br />
Alap igazgatója, aki az Alap 2010-<br />
es évre vo<strong>na</strong>tkozó pályázatairól,<br />
illetve a hiteleszközök igényléséről<br />
számol be. Emellett szó lesz a<br />
Vajdaság Vizei Közvállalat terveiről<br />
is, ugyanis a Fölső ugarban a<br />
csator<strong>na</strong>hálózat kibővítését tervezi.<br />
Az előadás végén a mezőgazdasági<br />
gépekre vo<strong>na</strong>tkozó új közlekedési<br />
szabályok és törvények<br />
ismertetésére is sor kerül. B.M.<br />
és a Petőfi Sándor kultúrkör táncosai<br />
is. A műsor során az ünnepel<strong>tek</strong><br />
oklevéllel és egy-egy éremmel köszönték<br />
meg a tíz év során nyújtott<br />
támogatást szponzoraik<strong>na</strong>k és jóakaróik<strong>na</strong>k,<br />
de a legkitartóbb táncosok<br />
is ajándékban részesül<strong>tek</strong>.<br />
Erer<br />
százalékkal magasabb a 2008-<br />
as évhez viszonyítva. Továbbá<br />
a szeptemberi bruttó jövedelem<br />
ebben az évben reálisan 0,9<br />
százalékkal volt kevesebb, mint<br />
2008-ban, nominálisan azonban<br />
6,3 százalékkal növekedett 2008<br />
szeptemberéhez képest.<br />
(Beta)
6<br />
ÚTKERESZTEZŐDÉS<br />
478. szám, 2009. október 30.<br />
A SZERBIA KUPÁN<br />
Harmincöt kategóriában<br />
avattak bajnokot<br />
LENGYELORSZÁGI, magyarországi,<br />
valamint vajdasági táncklubok,<br />
egyesüle<strong>tek</strong> és tánccsoportok részvételével<br />
tartották meg október 24-<br />
én a Mladost Sportközpontban a<br />
Szerbia Kupa elnevezésű nemzetközi<br />
táncversenyt, amely az IFMD<br />
- Inter<strong>na</strong>tio<strong>na</strong>l Federation of Modern<br />
Dance Sports nemzetközi táncszövetség<br />
ranglistaversenye is volt.<br />
A megnyitón Bar<strong>na</strong> Attila, az<br />
IFMD szövetség elnöke köszöntötte<br />
a versenyzőket, míg a házigazdák<br />
nevében Knézi Péter polgármester<br />
kívánt sok sikert a fellépőknek.<br />
A házigazdák, a Vajdasági Magyar<br />
Kulturális Szövetség és a becsei<br />
Orion Művelődési Egyesület, kitűnő<br />
szervezőmunkát végez<strong>tek</strong>, a táncosok<br />
jól érezték magukat, a verseny<br />
zökkenőmentesen folyt le.<br />
Mini, gyermek, junior és felnőtt<br />
korosztályban szervezték meg<br />
a megmérettetést, a versenyzők<br />
fantasy, caribbean/latin show, freeshow,<br />
dance show, funky, disco<br />
dance, hip-hop és disco freestyle<br />
táncfajtákban mérték össze felkészültségüket.<br />
A táncosok produkcióit héttagú<br />
nemzetközi zsűri kísérte figyelemmel,<br />
a magyarországi Demcsák<br />
AZ ÉDES ANYANYELVÜNK nyelvhasználati<br />
verseny döntőjét október<br />
16-a és 18-a között 37. alkalommal<br />
szervezték meg Sátoraljaújhelyen.<br />
A vajdasági elődöntőt a Becsei<br />
Gimnáziumban rendezték meg még<br />
a tavasszal. Az elődöntőről négy<br />
Színpompás volt a verseny megnyitója<br />
SÁTORALJAÚJHELYEN<br />
Beretka Judit<br />
különdíjat kapott<br />
FOTÓ: Ricz Róbert<br />
becsei, Beretka Judit, Sterbik László,<br />
Horváth Zoltán és Rókus Ármin,<br />
valamint egy-egy adai és topolyai<br />
diák jutott el Sátoraljaújhelyre Cseri<br />
Angéla és Baranyi Zsuzsan<strong>na</strong> felkészítő<br />
tanárok kíséretében.<br />
Az idei megmérettetés Kazinczy<br />
Ottó, Lengyelországból Joan<strong>na</strong><br />
Praszka-Kruszynska, az orosz Nikolay<br />
Popov, valamint Szeles Béla,<br />
Madarász Renáta, Orovecz Béla és<br />
Tóth Ferenc Szerbiából. Harmincöt<br />
kategóriában hirdet<strong>tek</strong> győztest.<br />
Községünkből négy csoport táncosai<br />
- a házigazda Orion mellett a<br />
péterrévei dr. Kiss Imre Művelődési<br />
Kör, a Max Dance és a Petőfi Sándor<br />
Magyar Kultúrkör - vet<strong>tek</strong> részt a<br />
versenyen, s mindannyian kitűnően<br />
szerepel<strong>tek</strong>.<br />
B.M.<br />
Ferenc születésének 250. évfordulója<br />
jegyében zajlott, a versenyzőknek<br />
írásbeli és szóbeli feladatokat<br />
kellett megoldaniuk. Beretka Judit<br />
az anyanyelvápolók különdíját kapta<br />
meg.<br />
B.M.<br />
OLVASÓKUCKÓ<br />
Jó könyvek<br />
1. Fiala János: Pótkulcs. „Forgatom<br />
a szót a számban: pótkulcs.<br />
Keresem az ízét. De nincs neki. A<br />
madarat nem kulcscsomójáról ismerem<br />
meg. De a mókusfarkas ipséket<br />
éppúgy elkerülöm, ahogy a<br />
kis autós táskásakat. A kulcs arra<br />
való, hogy ne találjam. Annyira,<br />
hogy nem lenne gyerekem, ha Juditnál,<br />
több mint tíz éve, nem lett<br />
vol<strong>na</strong> pót. Apám nem adott könynyen<br />
kölcsön, ráadásul mindig<br />
megkérdezte, hogy mire kell. Én<br />
meg nem adtam oda a lakásom, és<br />
pótkulcsot is csak azoknál hagytam,<br />
akikben százegy százalékig<br />
megbíztam. Vagy éppen szakítottak<br />
velem, és akiknek a szívét ezzel<br />
akartam visszaszerezni. Sikertelenül.<br />
Svéd gyártmányú autóm pótslusszkulcsát<br />
akkor találtam meg<br />
egy virágcserépben, amikor az új<br />
tulajdonos<strong>na</strong>k oda kellett adnom<br />
mind a két gyárit, mert nélkülük<br />
meghiúsult vol<strong>na</strong> az adásvétel. A<br />
kulcsok<strong>na</strong>k ugyanis, akár a gazdájuk<strong>na</strong>k:<br />
lelkük van. És durva tévedés,<br />
hogy mi használnánk őket.<br />
Mert a Szent István körút négyben<br />
például ő dirigált nekem. Hagyott<br />
cserben. Állt más szolgálatába, kisemmizve<br />
engem, vagy inkább Ferenc<br />
Pétert, akiről ez a könyv szól.“<br />
2. Spiró György: Feleségverseny.<br />
Lesz a jövőben egy Magyarország.<br />
Múltjában közösnek mutatkozik<br />
az általunk ismert hazával,<br />
viszont a mi mostani jelenünk ebben<br />
a regényben már a közelmúlt.<br />
Olyan múlt ez, amely nem hozott<br />
megoldásokat. A megoldások a regény<br />
idejében születnek. A haza<br />
keletkezőben van, új ideológiák, új<br />
érzelmek és új választások mentén<br />
(melyek mélyén azért mindig lapul<br />
egy-egy ismerős mozza<strong>na</strong>t). Az ország<br />
újabb csonkoláson esik át egy<br />
újabb háború következtében, és a<br />
rendszert gyökeresen meg kell változtatni<br />
ahhoz, hogy talpra álljon<br />
történelmének egyik legszégyenteljesebb<br />
vereségéből. A fizikai és<br />
szellemi leépülés fájó pilla<strong>na</strong>tait egy<br />
új nyomor örömteli pilla<strong>na</strong>tai váltják,<br />
amelyben a nélkülöző lakosság követhető<br />
eszmére lel, szerethető és<br />
karizmatikus vezérre, valamint világos<br />
jövőképre. Az anyaföld és a<br />
nemzet, akár a királynő és a király,<br />
egymásra talál, és immár szétválaszthatatlanok.<br />
Mindemellett bizonyítást<br />
nyer az is, hogy a hülyeség<br />
<strong>na</strong>gyon tud fájni.<br />
3. Richard Bach: Hipnózis. Richard<br />
Bach a tőle megszokott módon<br />
tanítását egy történetbe rejti,<br />
amelyben megismerkedünk Jamie<br />
Forbes pilótával, aki segít egy aszszony<strong>na</strong>k<br />
letenni a repülőt, amelyet<br />
eszméletét vesztett férje vezetett. A<br />
sikeres landolást követően a nő úgy<br />
nyilatkozik, hogy érzése szerint hipnotizálták.<br />
Richard Bach lenyűgöző<br />
története a valóság és a szuggesztió<br />
bonyolult viszonyáról szól. Bach<br />
mély spirituális és filozófiai témákat<br />
érint könyvében. Igaz természetünket<br />
minden jel szerint nem zárják<br />
kordába sem a tér, sem pedig az<br />
idő korlátai. Látszatokkal teli világban<br />
élünk. Ha többé nem fogadjuk<br />
el valóságként, a káprázat nem lesz<br />
többé realitásunk része. Azért jöttünk<br />
ebbe a világba, hogy felfedezzünk,<br />
szórakozzunk, tanuljunk és<br />
megosszuk tapasztalatainkat embertársainkkal,<br />
de leginkább azért,<br />
hogy megtanuljunk szeretni.<br />
(Forrás: www.alexandra.hu)<br />
Szerbia Köztársaság<br />
Vajdaság Autonóm Tartomány<br />
Óbecse Község<br />
Községi Közigazgatási Hivatal<br />
Településrendezési, Építésügyi, Közművesítési és Környezetvédelmi Osztály<br />
Szám: IV 02-35-22-09<br />
Kelt: 2009. október 19-én<br />
HIRDETMÉNY<br />
A tervezésről és építésről szóló törvény (Szerbia Hivatalos Közlönye 2009/72 és 2009/81) 50. szakasza,<br />
a városrendezési terv tartalmáról, kidolgozásá<strong>na</strong>k és szakellenőrzésének módjáról, továbbá a<br />
terv nyilvános bemutatásá<strong>na</strong>k feltételeiről és módjáról szóló szabályzat (Szerbia Hivatalos Közlönye<br />
2004/12 sz.) 35. szakasza, valamint az óbecsei község tervügyi bizottságá<strong>na</strong>k 2009. október 16-án<br />
megtartott 34. ülésén hozott határozata alapján, az óbecsei Községi Közigazgatási Hivatal Településrendezési,<br />
Építésügyi, Közművesítési és Környezetvédelmi Osztálya 2009. október 26-ától november<br />
25-éig bemutatja az óbecsei Nestor Džilitov lakótelep részletes rendezési tervtervezetét.<br />
Az óbecsei Nestor Džilitov lakótelep részletes rendezési tervtervezetét az óbecsei Községi Közigazgatási<br />
Hivatal (Óbecse, Felszabadulás tér 2. sz.) 51. számú irodájában mutatják be, munka<strong>na</strong>pokon<br />
8-tól 13 óráig.<br />
Az érdekelt jogi és magánszemélyek a 021/6911-720 és a 6913-576-os telefonszámokon kaphat<strong>na</strong>k<br />
szóbeli információkat, illetve a tervtervezetet a Településrendezési, Építésügyi, Közművesítési és<br />
Környezetvédelmi Osztályon <strong>tek</strong>inthetik meg, írásbeli észrevételeiket pedig az óbecsei Községi Közigazgatási<br />
Hivatal 3. számú irodájában adhatják át.<br />
Az óbecsei községi tervügyi bizottság a tervtervezet nyilvános bemutatása után, 2009. november<br />
27-én az óbecsei községháza (Felszabadulás tér 2. sz.) 29. számú irodájában 10 órai kezdettel nyilvános<br />
ülést tart, amelyre meghívja mindazokat a magánszemélyeket, akik a tervre írásbeli észrevételeket<br />
tet<strong>tek</strong>.<br />
A nyilvános bemutatás után az óbecsei Nestor Džilitov lakótelep részletes rendezési tervtervezetét<br />
a jelentéssel együtt elfogadásra megküldik az illetékes szervnek, az óbecsei községi képviselő-testületnek.<br />
Szerbia Köztársaság<br />
Vajdaság Autonóm Tartomány<br />
Óbecse Község<br />
Községi Közigazgatási Hivatal<br />
Településrendezési, Építésügyi, Közművesítési és Környezetvédelmi<br />
Osztály<br />
Szám: IV 02-35-26/2009<br />
Kelt: 2009. október 27-én<br />
Óbecse Község Közigazgatási Hivatalá<strong>na</strong>k Településrendezési,<br />
Építésügyi, Közművesítési és Környezetvédelmi Osztálya tájékoztatja<br />
Óbecse Község tisztelt polgárait, hogy folyó év szeptember 11-én hatályba<br />
lépett A tervezésről és az építkezésről szóló törvény (Szerbia<br />
Köztársaság 72/09 és 81/09-es számú Hivatalos Közlönye).<br />
Ezen jogszabály lehetővé teszi a hatósági szerv által kiadott építési<br />
és használati engedély kiállítását azon épüle<strong>tek</strong>re, illetve azok részére,<br />
amelyek a szükséges építési engedély nélkül épül<strong>tek</strong> vagy újjáépül<strong>tek</strong>.<br />
A fenntartott állapot törvényesítésének kérelmét az engedély nélkül<br />
épített létesítmény tulajdonosa vagy résztulajdonosa adhatja át a Közigazgatási<br />
Hivatalban 2010. március 10-ig.<br />
A hatályát vesztő, az előbbi törvény értelmében átadott kérelmek<br />
az eljáró szerv által alkalmasak döntéshozatalra.<br />
Azon természetes és jogi személyek, akik benyújtották kérelmüket,<br />
a bővebb adatok megszerzése céljából keressék fel a Közigazgatási<br />
Hivatal 44-es irodáját, vagy hívják a 021/6913-576/131-es mellékű telefonszámot.<br />
Az időben benyújtott kérelmek átadásával elkerülhető az a veszély,<br />
hogy az építési felügyelő elrendelje épületének eltávolítását.<br />
Sikeres együttműködésünk reményében várjuk jelentkezésüket.
oj 113.<br />
OKRUGLI STO RADIJA NOVI BEČEJ U SKUPŠTINI OPŠTINE<br />
Građanin ima pravo da<br />
z<strong>na</strong> sve<br />
INFORMISANOST građa<strong>na</strong> i javnosti<br />
o radu lokalne samouprave i javnih<br />
preduzeća bila je tema o kojoj se<br />
u sali Skupštine opštine Novi Bečej<br />
razgovaralo prošlog četvrtka. Pored<br />
predstavnika lokalne samouprave,<br />
u diskusiji su učestvovali i Rodoljub<br />
Šabić, poverenik za informacije od<br />
javnog z<strong>na</strong>čaja i zaštitu podataka<br />
ličnosti, Kalman Kuntić, pomoćnik<br />
pokrajinske sekretarke za informacije<br />
i Vladan Filipčev, predsednik<br />
Upravnog odbora Asocijacije lokalnih<br />
nezavisnih medija „Lokal pres“.<br />
Novobečejska Opštinska uprava<br />
je odmah posle donošenja Zako<strong>na</strong><br />
o slobodnom pristupu informacijama<br />
od javnog z<strong>na</strong>čaja (krajem<br />
2005. godine) imenovala osobu koja<br />
je <strong>na</strong> zahtev građa<strong>na</strong> obezbeđivala<br />
informacije, a od pre nekoliko meseci<br />
zahtev kojim se traže informacije<br />
može se uputiti i u elektronskoj formi,<br />
putem internet stranice opštine<br />
Novi Bečej, rekla je Radmila Stanković,<br />
<strong>na</strong>čelnica Opštinske uprave<br />
Novi Bečej.<br />
„Odmah po donošenju zako<strong>na</strong> i<br />
imenovanju lica za pristup informacijama,<br />
video se <strong>na</strong>predak jer su<br />
građani počeli da upućuju zahteve<br />
za podacima od javnog z<strong>na</strong>čaja iz<br />
oblasti poslova koje vrše organi lokalne<br />
vlasti i institucija. Pre toga Novobečejci<br />
<strong>na</strong>m se nisu obraćali, a<br />
sada imamo mnogo zahteva i to ne<br />
samo od građa<strong>na</strong> koji žive u <strong>na</strong>šoj<br />
opštini. Svake godine u skladu sa<br />
zakonom dostavljamo izveštaje povereniku<br />
i tu nema nikakvih problema“,<br />
rekla je Stanković.<br />
Prema rečima Rodoljuba Šabića,<br />
iz opštine Novi Bečej od uspostavljanja<br />
institucije poverenika<br />
za informacije od javnog z<strong>na</strong>čaja<br />
nije stigla nijed<strong>na</strong> žalba građa<strong>na</strong> o<br />
uskraćivanju prava <strong>na</strong> informacije.<br />
„To je prosto neverovatno. Zaključak<br />
koji se <strong>na</strong> osnovu toga može izvesti<br />
je da ili u ovoj opštini žive autistični<br />
ljudi koji nemaju pojma o tome šta<br />
je Zakon o slobodnom pristupu informacijama,<br />
ili ono što je verovatnije,<br />
da u ovoj sredini postoji korektan,<br />
pozitivan odnos prema tom pravu,<br />
da je očigledno da ekscesa nema,<br />
pa ni potrebe za žalbama povereniku.<br />
To treba dobro vrednovati, ali ne<br />
precenjivati, jer bi to trebalo da bude<br />
normal<strong>na</strong> stvar. Kada su u pitanju<br />
lokalne zajednice, treba poći od<br />
pretpostavke da je sve što vlast radi<br />
dostupno javnosti, da građani imaju<br />
pravo da z<strong>na</strong>ju sve što se radi, da<br />
su to informacije koje su plaćene njihovim<br />
novcem - i to u<strong>na</strong>pred. Na državnom<br />
nivou postoje situacije kada<br />
može doći do odlaganja davanja informacija<br />
<strong>na</strong> uvid javnosti, ali su one<br />
retke, prepoz<strong>na</strong>tljive i logične, ali je<br />
Poverenik Rodoljub Šabić i voditeljka tribine Cecilija Dujin<br />
<strong>na</strong>čelan princip da javnost ima pravo<br />
da z<strong>na</strong> sve“, rekao je Šabić.<br />
Poverenik je istakao da institucije<br />
<strong>na</strong> svim nivoima vlasti ne treba<br />
samo da odgovaraju <strong>na</strong> zahteve,<br />
nego da putem zvaničnih sajtova i<br />
informatora ponude građanima što<br />
više informacija iz delokruga rada,<br />
što je demokratski princip u razvijenim<br />
zemljama. „U početku su informatori<br />
o radu bili retkost, ali sada<br />
Odgovori <strong>na</strong> pitanja<br />
građa<strong>na</strong><br />
ima sve više institucija koje imaju<br />
kvalitetne informacije, ali ima i onih<br />
koje su samo ’šminka’. Međutim, ne<br />
treba verovati svemu što institucije<br />
serviraju, treba tražiti informacije,<br />
upoređivati ih i zaključivati. Da je to<br />
potrebno, <strong>na</strong>vodi me podatak kojim<br />
raspolažem, da samo četiri procenta<br />
građa<strong>na</strong> u Srbiji veruje institucijama.<br />
Pored informacija važno je tražiti i<br />
FOTO: S. Malešev<br />
uvid u dokument u kome stoji traženi<br />
podatak, jer ako u dokumentu<br />
stoji podatak za koji se ispostavi da<br />
nije tačan ili je krivotvoren, lice koje<br />
je potpisalo dokument treba krivično<br />
da odgovara“, rekao je Šabić.<br />
I<strong>na</strong>če, povereništvo za informacije<br />
do sada je rešilo oko sedam hiljada<br />
žalbi, a oko sto pedeset rešenja<br />
nije izvršeno.<br />
Tokom diskusije Kalman Kuntić,<br />
pomoćnik pokrajinske sekretarke<br />
za informacije, je <strong>na</strong>glasio da treba<br />
<strong>na</strong>praviti razliku između javnog informisanja<br />
i informacija od javnog<br />
z<strong>na</strong>čaja: „To su dve sasvim različite<br />
stvari. Kod informacija od javnog<br />
z<strong>na</strong>čaja je bitan pojedi<strong>na</strong>c i njegovo<br />
pravo da dođe do podatka koji mu<br />
je potreban. Javno informisanje je<br />
mnogo širi pojam. Svaki vršilac vlasti<br />
ima obavezu da informiše građane<br />
o svom radu i to ne bi trebalo da<br />
bude predmet javnog informisanja.<br />
Nažalost, kod <strong>na</strong>s se takve stvari<br />
sakrivaju ili <strong>prol</strong>ongiraju i onda jav<strong>na</strong><br />
glasila dolaze u situaciju da se bave<br />
i poslom državnih orga<strong>na</strong>, javnih tužilaca<br />
i ostalih funkcionera“, rekao je<br />
Kuntić.<br />
Novi<strong>na</strong>ri se u svom svakodnevnom<br />
radu često <strong>na</strong>laze u situaciji<br />
da se pozivaju <strong>na</strong> Zakon o slobodnom<br />
pristupu informacijama od javnog<br />
z<strong>na</strong>čaja, čak i onda kada to nije<br />
neophodno. Obično se radi o slučajevima<br />
kada predstavnici javnih<br />
preduzeća i ustanova iz lične sujete<br />
ili nez<strong>na</strong>nja odbijaju da daju tražene<br />
informacije od javnog z<strong>na</strong>čaja,<br />
a kada interveniše poverenik, daju<br />
i više od traženog. Upravo o ovom<br />
problemu tokom diskusije govorio je<br />
Vladan Filipčev, predsednik Upravnog<br />
odbora „Lokal presa“.<br />
JP „Radio Novi Bečej“, organizator<br />
okruglog stola „Građanin uprkos<br />
svemu ima pravo da z<strong>na</strong>“, predvideo<br />
je da pored predstavnika republičkih,<br />
pokrajinskih i lokalnih vlasti,<br />
Radio Novi Bečej do sada je<br />
jedino javno preduzeće u opštini<br />
koje je <strong>na</strong> svom sajtu (www.radionb.info)<br />
postavilo završni fi<strong>na</strong>nsijski<br />
račun za prošlu godinu i time<br />
omogućilo građanima da imaju<br />
sliku o utrošku sredstava radija.<br />
Saša Dujin je predstavio i jednu<br />
novinu u programskoj šemi, a to<br />
je da on svakog ponedeljka i petka<br />
od 18 do 19.30 časova u kontakt<br />
programu odgovara <strong>na</strong> pitanja<br />
slušalaca o svemu što ih interesuje<br />
o radu lokalne samouprave,<br />
mesnih zajednica, javnih preduzeća,<br />
ustanova.... Građani pitanja<br />
mogu uputiti telefonom, <strong>na</strong><br />
broj 023/772-422, a novi<strong>na</strong>ri radija<br />
će u njihovo ime tragati za odgovorima<br />
i blagovremeno ih obavestiti<br />
putem onog sredstva informisanja<br />
koje sami izaberu (SMS,<br />
telefon, mejl ili program radija).<br />
B.M.<br />
diskusiji prisustvuju i direktori opštinskih<br />
javnih preduzeća, međutim,<br />
osim Saše Duji<strong>na</strong>, v.d. direktora novobečejskog<br />
radija, u sali Skupštine<br />
opštine nije bilo predstavnika javnih<br />
preduzeća. Diskusiji su prisustvovali<br />
predstavnici lokalne samouprave,<br />
Doma zdravlja, policije, vatrogasne<br />
brigade, nevladinih organizacija i<br />
medija.<br />
S.M.<br />
FOTO: K. Kočiš<br />
RASPUŠTEN JE OPŠTINSKI ODBOR DS-A<br />
Sme<strong>na</strong> predsednika<br />
Skupštine?<br />
PREDLOGOM zako<strong>na</strong> o određivanju<br />
maksimalnog broja zaposlenih u<br />
lokalnoj administraciji predviđeno je<br />
da u opštinskim administracijama u<br />
Srbiji bez posla ostane 5.648 zaposlenih<br />
od ukupno 37.789 koji rade u<br />
lokalnim institucijama a fi<strong>na</strong>nsiraju<br />
se iz lokalnog budžeta (u lokalnim<br />
institucijama koje se ne fi<strong>na</strong>nsiraju<br />
iz lokalnog budžeta radi još 63.876<br />
radnika). Osim toga što maksimalan<br />
broj zaposlenih u opšti<strong>na</strong>ma i<br />
gradovima ne može biti veći od četiri<br />
stalno zaposle<strong>na</strong> činovnika <strong>na</strong><br />
1.000 stanovnika, predlogom zako<strong>na</strong><br />
je utvrđeno i da maksimalan broj<br />
zaposlenih po ugovoru i <strong>na</strong> određeno<br />
ne može biti veći od 10 odsto zaposlenih<br />
za stalno. Tako se stiglo do<br />
podatka da 110 opšti<strong>na</strong> ima višak činovnika<br />
u lokalnoj administraciji.<br />
U lokalnoj administraciji u Novom<br />
Bečeju (organi opštine, opštinske<br />
ustanove koje se fi<strong>na</strong>nsiraju iz<br />
budžeta i privred<strong>na</strong> društva i drugi<br />
oblici organizovanja čiji je jedini<br />
osnivač opšti<strong>na</strong> koji se fi<strong>na</strong>nsiraju<br />
iz budžeta - osim javnih preduzeća)<br />
zaposleno je 109 osoba – i po Predlogu<br />
zako<strong>na</strong> u ovoj opštini postoji višak<br />
zaposlenih – jed<strong>na</strong> osoba bi trebalo<br />
da dobije otkaz do kraja godine<br />
(ukoliko se usvoji zakon).<br />
MADA SE šaputalo o tome, Matija<br />
Kovač, predsednik Skupštine opštine,<br />
nije smenjen sa te funkcije pre<br />
dve nedelje, <strong>na</strong> 17. sednici lokalnog<br />
parlamenta. Takođe se šaputalo i o<br />
prome<strong>na</strong>ma u novobečejskom odboru<br />
Demokratske stranke, čiji je on<br />
bio predsednik do prošle nedelje.<br />
Naime, Izvršni odbor Glavnog odbora<br />
Demokratske stranke pre nekoliko<br />
da<strong>na</strong> raspustio je novobečejsku<br />
organizaciju stranke i postavio<br />
je poverenika, Branka Radakovića<br />
iz Inđije, do eventualno ponovnog<br />
formiranja novog opštinskog odbora.<br />
O razlozima raspuštanja opštinskog<br />
odbora DS-a Matija Kovač,<br />
donedavno još predsednik novobečejskih<br />
demokrata, nije mogao da<br />
kaže ništa, jer „u odluci nema obrazloženja,<br />
samo se <strong>na</strong>vodi da je raspušten<br />
Opštinski odbor i ne bih da<br />
komentarišem i da spekulišem ko je<br />
preporučio i ko je inicirao raspuštanje.<br />
Ja sam i dalje član stalnog sastava<br />
Glavnog odbora i ne mogu da<br />
komentarišem stra<strong>na</strong>čke odluke“,<br />
rekao je Kovač.<br />
On je ocenio da će raspuštanje<br />
opštinskog odbora DS-a uticati i <strong>na</strong><br />
njegovu funkciju u lokalnom parlamentu<br />
Novog Bečeja, a to bi z<strong>na</strong>čilo<br />
da će biti smenjen <strong>na</strong> sledećoj sednici<br />
Skupštine opštine, koju će, rekao<br />
je, verovatno sazvati za sledeći<br />
petak.<br />
K.D.F.<br />
PREDLOG ZAKONA O BROJU ZAPOSLENIH<br />
Višak u opštini -<br />
jed<strong>na</strong> osoba<br />
U uslužnom centru opštine svi imaju posla<br />
Predlog zako<strong>na</strong> predviđa i tri korektiva<br />
za održivo smanjenje zaposlenih<br />
u administraciji: za male opštine<br />
(do 15.000 stanovnika) gde<br />
posle smanjenja postoji rizik neodrživosti<br />
rada lokalne administracije,<br />
potrebno smanjenje se umanjuje<br />
za 50 odsto, za opštine koje dobijaju<br />
kroz transfere iz republičkog<br />
budžeta manje od 20 odsto lokalnog<br />
budžeta, a imaju više od 15.000<br />
stanovnika, potrebno smanjenje se<br />
umanjuje za 50 odsto i za opštine i<br />
gradove kod kojih je potrebno smanjiti<br />
više od 20 odsto, neophodno<br />
smanjenje se umanjuje za pola od<br />
onoga što prelazi 20 odsto potrebnog<br />
smanjenja.<br />
Opštine i gradovi koji imaju višak<br />
zaposlenih sami će odlučivati<br />
da li će smanjiti lokalnu administraciju<br />
do maksimalnog broja činovnika<br />
ili će višak zaposlenih plaćati građani<br />
tih opšti<strong>na</strong> i gradova. Opšti<strong>na</strong> koja<br />
do kraja godine ne smanji broj zaposlenih,<br />
od 1. januara 2010. godine<br />
će dobijati manje transfere iz republičkog<br />
budžeta (<strong>na</strong> svaki 0,1 promil<br />
iz<strong>na</strong>d maksimalnog broja zaposlenih,<br />
transferi iz republičkog budžeta<br />
umanjuju se za jedan odsto opredeljenih<br />
mesečnih transfera u <strong>tek</strong>ućoj<br />
godini).<br />
K.D.F.
8<br />
broj 478. 30. oktobar 2009.<br />
NOVOBEČEJSKE FIRME U STEČAJU<br />
Propala štamparija i<br />
„Kluz“<br />
NA INTERNET stranici Agencije<br />
za privatizaciju objavljen<br />
je spisak preduzeća u stečaju,<br />
među kojima su i preduzeća<br />
iz Novog Bečeja, štamparija<br />
„1. maj“ i „Kluz – Tisa“.<br />
Stečajni poverenik u<br />
štampariji „1. maj“, sa sedištem<br />
u ulici Maršala Tita 3,<br />
koga je imenovala Agencija<br />
za privatizaciju, je Borivoj<br />
Doroslovački. Stečajni postupak<br />
je pokrenut 7. oktobra<br />
Sruše<strong>na</strong> je nekadašnja Gigi<strong>na</strong> štamparija<br />
ove godine, a tzv. ispitno ročište<br />
trebalo bi da bude održano<br />
26. januara 2010. godine<br />
u Trgovinskom sudu u<br />
Zrenjaninu.<br />
I<strong>na</strong>če, objekat štamparije<br />
u centru Novog Bečeja<br />
nedavno je srušen i <strong>na</strong> tom<br />
mestu se <strong>na</strong>vodno planira izgradnja<br />
tržnog centra.<br />
Stečajni poverenik štamparije<br />
Borivoj Doroslovački<br />
nije mogao da da podatke o<br />
rušenju objekta štamparije,<br />
rekavši da to pitanje ne spada<br />
u njegovu <strong>na</strong>dležnost.<br />
Po podacima iz Opštinskog<br />
suda Novi Bečej, u sudskom<br />
postupku, rešenjem<br />
suda od 17.09.2007. godine,<br />
vlasnik objekta štamparije je<br />
postao Dejan Miladinović iz<br />
Novog Bečeja, međutim, sud<br />
ne raspolaže podacima o<br />
tome da li je ta osoba u međuvremenu<br />
prenela vlasništvo<br />
<strong>na</strong> nekog drugog.<br />
Podatkom o tome ko je<br />
vlasnik nepostojećeg objekta<br />
nekadašnje štamparije „1.<br />
maj“ u ulici Maršala Tita pod<br />
brojem 3, raspolaže služba<br />
katastra u Novom Bečeju, ali<br />
MINISTARSTVO poljoprivrede,<br />
šumarstva i vodoprivrede<br />
i savetodav<strong>na</strong> služba<br />
iz Zrenjani<strong>na</strong>, uz podršku opštinskog<br />
područnog centra<br />
za ruralni razvoj opštine Novi<br />
Bečej i lokalne samouprave,<br />
organizovali su prošle nedelje<br />
tribinu za poljoprivredne<br />
proizvođače. Ovo je samo<br />
jed<strong>na</strong> u nizu tribi<strong>na</strong> koje se<br />
održavaju u cilju informisanja<br />
poljoprivrednih proizvođača<br />
i lokalnog stanovništva o<br />
FOTO: V. Filipčev<br />
šef službe Jovan Sekulić nije<br />
postupio po zahtevu o slobodnom<br />
pristupu informacijama<br />
od javnog z<strong>na</strong>čaja, jer,<br />
kako je <strong>na</strong>veo, novi<strong>na</strong>r Bečejskog<br />
<strong>mozaik</strong>a nije dokazao<br />
svoje „svojstvo novi<strong>na</strong>ra“<br />
(svaki građanin ima pravo da<br />
pristupi informaciji od javnog<br />
z<strong>na</strong>čaja i nije nužno da dokazuje<br />
„svojstvo građani<strong>na</strong>“;<br />
prim. nov.), a tvrdi Sekulić,<br />
nije <strong>na</strong>veo ni „tačne podatke<br />
vezane za nepokretnost<br />
za koju tražite informaciju“ (a<br />
podaci su sasvim tačni: ko je<br />
vlasnik z<strong>grade</strong> štamparije „1.<br />
maj“ u ulici Maršala Tita, broj<br />
3; prim. nov.).<br />
Praz<strong>na</strong> hala u „Kluzu“<br />
Podsetimo, štamparija<br />
je privatizova<strong>na</strong> u januaru<br />
2003. godine, kada je vlasnica<br />
70 posto društvenog<br />
kapitala firme postala Marija<strong>na</strong><br />
Dragić iz Zrenjani<strong>na</strong>,<br />
koja je za kapital štamparije<br />
platila 55.000 di<strong>na</strong>ra, ali je<br />
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE<br />
Tribi<strong>na</strong> za<br />
poljoprivrednike<br />
podsticajnim sredstvima koja<br />
nudi Ministarstvo. Poljoprivrednici<br />
su u mogućnosti i da<br />
<strong>na</strong> jednom mestu dobiju odgovore<br />
<strong>na</strong> pitanja, ali i stručnu<br />
pomoć i savete.<br />
Pred novobečejskim poljoprivrednim<br />
proizvođačima<br />
predstavnici savetodavne<br />
službe iz Zrenjani<strong>na</strong>, diplomirani<br />
inženjeri poljoprivrede<br />
Gorda<strong>na</strong> Aćimac i Dragan<br />
Marković, prezentovali su novine<br />
u oblasti zakonodavstva<br />
FOTO: K. Kočiš<br />
zbog nepoštovanja kupoprodajnog<br />
ugovora Agencija za<br />
privatizaciju podnela tužbu<br />
Trgovinskom sudu u Novom<br />
Sadu za poništavanje kupoprodajnog<br />
ugovora. Spor je<br />
trajao od 2005. do 2008. godine<br />
kada je drugostepeni<br />
sud potvrdio presudu Trgovinskog<br />
suda u Novom Sadu<br />
o poništavanju privatizacije,<br />
a akcije (70 posto kapitala,<br />
to jest 2.310 akcija nomi<strong>na</strong>lne<br />
vrednosti 60 di<strong>na</strong>ra sa<br />
stanjem <strong>na</strong> dan 31.12.2001.)<br />
Marijane Dragić su prenete<br />
Akcijskom fondu.<br />
Tako je propala nekadašnja<br />
Gigi<strong>na</strong> štamparija, koja bi<br />
2009. godine imala 111 godi<strong>na</strong>.<br />
U preduzeću „Kluz – Tisa“<br />
(Kuma<strong>na</strong>čki put bb) stečajni<br />
postupak je pokrenut 7. oktobra,<br />
a stečaj<strong>na</strong> poverenica<br />
je Dragica Arsić. Poverilačko<br />
ročište zakazano je za<br />
25. novembar u Trgovinskom<br />
sudu u Zrenjaninu, a ispitno<br />
ročište za 26. januar 2010.<br />
godine.<br />
I<strong>na</strong>če, kupoprodajni ugovor<br />
s Peđom Mališanovićem,<br />
vlasnikom većinskog dela<br />
kapitala „Kluza“ raskinut je<br />
početkom 2009. godine, jer<br />
on nije ispunio odredbe kupoprodajnog<br />
ugovora.<br />
Zastupnik kapitala, advokat<br />
Ljubomir Mandić iz<br />
Bečeja, u aprilu ove godine<br />
govorio je o dugovima i o<br />
mogućim malverzacijama u<br />
ovoj firmi, a o budućoj sudbini<br />
„Kluza“ je rekao da će pokušati<br />
da spreči stečaj.<br />
K.D.F.<br />
u oblasti agrarne politike.<br />
Diplomirani inženjer poljoprivrede<br />
Aleksandar Karapandža,<br />
predstavnik Kancelarije<br />
za podršku ruralnom<br />
razvoju, govorio je o izme<strong>na</strong>ma<br />
Zako<strong>na</strong> o poljoprivrednom<br />
zemljištu, koje se odnose<br />
<strong>na</strong> zakup poljoprivrednog<br />
zemljišta u državnoj svojini.<br />
On je pozvao novobečejske<br />
poljoprivrednike da iskoriste<br />
pravo prečeg zakupa državnih<br />
njiva. K. Kočiš<br />
NOVI BEČEJ<br />
FOTO: M. Kiselički<br />
U GALERIJI TISKE AKADEMIJE AKVARELA OTVORENA<br />
Izložba slikara<br />
kolonije pastela<br />
Sa otvaranja izložbe pastela<br />
DOM ZA smeštaj duševno<br />
obolelih lica „Sveti Vasilije<br />
Ostroški Čudotvorac“ i Dom<br />
kulture opštine Novi Bečej,<br />
u Galeriji Tiske akademije<br />
akvarela Doma kulture, organizovali<br />
su prošlog petka<br />
završnu izložbu četvrtog<br />
Otvorenog ateljea kolonije<br />
pastela Doma „Sveti Vasilije<br />
Ostroški Čudotvorac“.<br />
„Kolonija slikara koji stvaraju<br />
u tehnici pastela, počela<br />
je da radi u okrilju Doma<br />
2005. godine. Od tada o<strong>na</strong><br />
IZLOŽBA pod <strong>na</strong>zivom<br />
„Mapa kulturnih dobara Vojvodine”<br />
autora Vojislava D.<br />
Devića biće otvore<strong>na</strong> da<strong>na</strong>s<br />
(30. oktobra) u Galeriji „Selo“<br />
Doma kulture.<br />
Izložba je plod saradnje<br />
Doma kulture i Zavoda za<br />
kulturu Vojvodine. Izložbeni<br />
opus čini devet Devićevih<br />
mapa, kroz koje prezentuje<br />
istorijsko, geografsko, kulturno,<br />
versko i arhi<strong>tek</strong>tonsko<br />
blago Vojvodine. Mape će<br />
BANATSKI kulturni centar<br />
iz Novog Miloševa i ove godine<br />
je jedan od izlagača <strong>na</strong><br />
54. Među<strong>na</strong>rodnom sajmu<br />
knjiga u Beogradu, koji traje<br />
od 26. oktobra do 1. novembra.<br />
ZBOG sumnje da se <strong>na</strong>silnički po<strong>na</strong>šao u<br />
porodici, zrenjaninsko Opštinsko javno tužilaštvo<br />
podiglo je optužnicu protiv R. Š. (51) iz<br />
<strong>na</strong>seljenog mesta opštine Novi Bečej. R. Š.<br />
okuplja desetak slikara pastela<br />
koji se svake jeseni po<br />
nekoliko da<strong>na</strong> druže i stvaraju<br />
slike neobične lepote i<br />
kolorita“, rekla je <strong>na</strong> otvaranju<br />
izložbe dr Ljilja<strong>na</strong> Bognič,<br />
biti izložene do 10. oktobra.<br />
Novosadski arhi<strong>tek</strong>ta Vojislav<br />
Dević je istraživač, teoretičar<br />
i praktičar prostornog<br />
planiranja, urbanizma, arhi<strong>tek</strong>ture,<br />
zaštite graditeljskog<br />
<strong>na</strong>sleđa, ekologije, futurologije<br />
i geostrateških projekata.<br />
Učestvovao je <strong>na</strong> <strong>na</strong>učnim<br />
simpozijumima u svetu<br />
i u Srbiji. Saradnik je i autor<br />
nekoliko deseti<strong>na</strong> urbanističkih<br />
planova i projekata. Imao<br />
je četiri samostalne izložbe i<br />
Nova izdanja Ba<strong>na</strong>tskog<br />
kulturnog centra izlože<strong>na</strong> su<br />
u galeriji hale 4 (nekadašnja<br />
hala 14) Beogradskog sajma,<br />
dok se promotivne aktivnosti<br />
odvijaju <strong>na</strong> štandu<br />
Centra, kao i u sajamskim<br />
direktorka Doma za smeštaj<br />
duševno obolelih lica.<br />
Ljubiteljima likovne umetnosti<br />
u Novom Bečeju sa <strong>na</strong>juspelijim<br />
slikama predstavili<br />
su se stalni učesnici kolonije,<br />
slikari Viktor Škrabanj iz Bečeja,<br />
mr Vladimir Vlajić iz Beograda,<br />
Viktor Zubko iz Čelareva,<br />
Saša Bogdanović iz<br />
Vršca, Dimitrije Kolarević iz<br />
Novog Sada, Nataša Mijalović<br />
iz Kovačice, Valerija Bar<strong>na</strong>-Koloži<br />
iz Ade, Dominika<br />
Moraviju i Danijela Moraviju<br />
iz Vršca, Vladimir Kerić iz Jagodine,<br />
Milorad Josimović i<br />
Tibor Nađ iz Novog Bečeja,<br />
koji je bio i selektor ovogodišnje<br />
kolonije.<br />
Izložba je otvore<strong>na</strong> u prisustvu<br />
većine autora, a trajaće<br />
desetak da<strong>na</strong>.<br />
M.K.<br />
IZLOŽBA U DOMU KULTURE<br />
Mapa kulturnih dobara<br />
učestvovao je <strong>na</strong> više deseti<strong>na</strong><br />
kolektivnih izložbi. Odlikovan<br />
je medaljom Novog veka<br />
„Ko je ko” 2000. godine za<br />
„izuzet<strong>na</strong> dostignuća koja su<br />
obeležila <strong>na</strong>še živote u mnogim<br />
poljima” od strane Baronovog<br />
instituta „Ko je ko” iz<br />
Kalifornije.<br />
Od 2005. godine je savetnik<br />
Geografskog instituta<br />
SANU „Jovan Cvijić” u Beogradu.<br />
Kristi<strong>na</strong> Kočiš<br />
BANATSKI KULTURNI CENTAR NA SAJMU KNJIGA<br />
Za godinu da<strong>na</strong> 16 knjiga<br />
salama „Slobodan Selenić“ i<br />
„Borislav Pekić“.<br />
Između dva sajma knjiga<br />
Ba<strong>na</strong>tski kulturni centar<br />
objavio je 16 novih knjiga, a<br />
još osam <strong>na</strong>slova je u pripremi.<br />
M.K.<br />
NASILJE U PORODICI<br />
Optužen za zlostavljanje<br />
žene i ćerke<br />
se tereti da je od 27. avgusta 2005. do 16. februara<br />
2009. godine, u više <strong>na</strong>vrata u svojoj<br />
kući psihički i fizički zlostavljao suprugu S.Š. i<br />
punoletne ćerke V. Š. i I. Š.<br />
B.M.
Prečicom do dugih noktiju<br />
LISTANJE, pucanje i lomljenje<br />
noktiju može devojke<br />
dovesti do ivice nervnog sloma.<br />
Strah od gubitka lepih i<br />
dugih noktiju rešava se stavljanjem<br />
veštačkih. Kao i u<br />
drugim aspektima ulepšavanja,<br />
preterivanje nije dobrodošlo.<br />
Veštački nokti su dobra<br />
opcija za one koji grickaju<br />
nokte ili imaju problema sa<br />
njihovim rastom.<br />
Neke dame opredele se<br />
za veštačke nokte kako bi se<br />
oslobodile loše <strong>na</strong>vike grickanja,<br />
dok druge brzo žele<br />
lepe i duge nokte koji ne zahtevaju<br />
mnogo truda.<br />
ZANIMLJIVOSTI<br />
Suze su OK<br />
HOROSKOP<br />
OVAN<br />
(21.03. – 20.04.)<br />
Potrebno je mnogo<br />
s<strong>na</strong>ge i upornosti<br />
da biste savladali trenutnu<br />
krizu. Ukoliko se o<strong>na</strong><br />
odnosi <strong>na</strong> zdravlje, ne očajavajte<br />
- bićete ponovo u formi.<br />
Uspeh vezan za fi<strong>na</strong>nsijska<br />
ulaganja, stipendije i nekretnine<br />
ulepšaće vam dan.<br />
BIK<br />
(21.04. – 20.05.)<br />
Pošto shvatate<br />
z<strong>na</strong>čaj veze u kojoj<br />
ste, <strong>na</strong>stojite da je po svaku<br />
cenu sačuvate. Ne dozvolite<br />
da ljubomora i nesigurnost<br />
pobede. Ukoliko iskrsnu problemi,<br />
pristupite im polako, ali<br />
sigurno.<br />
BLIZANCI<br />
(21.05. – 20.06.)<br />
Napokon krećete s<br />
mrtve tačke, ali to<br />
nećete odmah osetiti. Moraće<br />
da prođe dan-dva pa da shvatite<br />
da su neugodnosti za<br />
vama. Budite oprezni, kako ne<br />
biste ponovo propustili šansu.<br />
Uviđate sopstvene greške.<br />
Prednost veštačkih noktiju<br />
ogleda se u tome što izdržavaju<br />
razne izazove kućnih<br />
poslova, a ukoliko i<br />
„pokleknu“ pod pritiskom<br />
lako ih je zameniti.<br />
Ukoliko se pravilno <strong>na</strong>nose<br />
i skidaju, veštački nokti<br />
neće oštetiti prirodne nokte,<br />
ali ih neće učiniti ni zdravijim,<br />
tvrde stručnjaci.<br />
„Nošenje veštačkih noktiju<br />
je kao farbanje kose -<br />
jednom kada počnete da ih<br />
nosite, to se može pretvoriti<br />
u doživotnu aktivnost“, objasnila<br />
je Debora Lipman, ekspert<br />
za uređivanje noktiju,<br />
istakavši da onog momenta<br />
RAK<br />
(21.06. – 22.07.)<br />
Na okolinu delujete<br />
domi<strong>na</strong>ntno,<br />
tako da vam čini ustupke i<br />
usluge kojima se niste <strong>na</strong>dali.<br />
Neke stvari vezane za <strong>na</strong>predak<br />
<strong>na</strong>jzad kreću sa mrtve<br />
tačke. Na vama je koliko ćete<br />
biti agilni i iz situacije izvući<br />
maksimum.<br />
LAV<br />
(23.07. – 22.08.)<br />
Uživate u bračnom<br />
životu, u toplini domaće<br />
atmosfere. Potrebno<br />
vam je izvesno vreme da se<br />
opustite i odmorite, a to <strong>na</strong>jbolje<br />
uspevate kod kuće. Slobodne<br />
trenutke provodite sređujući<br />
lične stvari.<br />
DEVICA<br />
(23.08. – 22.09.)<br />
Okolnosti vam idu<br />
<strong>na</strong>ruku, pa će stvari<br />
zbog kojih se kolebate uroditi<br />
plodom. Mnogi zastoji su za<br />
vama, pa nemate razloga za<br />
brigu. Krajnje je vreme da klupko<br />
počne da se odmotava i da<br />
dobijete zasluženu <strong>na</strong>gradu.<br />
FOTO: www.imageshack.us<br />
TIME OUT<br />
broj 478. 30. oktobar 2009. 9<br />
kada devojke žele da imaju<br />
prirodne nokte, ne postoji nikakva<br />
prepreka za to i oni će<br />
izgledati isto kao i pre, kao<br />
što i kosa izraste posle farbanja.<br />
Veštački nokti nisu isto<br />
što i povremeni manikir.<br />
Kako Lipmanova <strong>na</strong>vodi, izliveni<br />
nokti moraju se ob<strong>na</strong>vljati<br />
posle nekoliko nedelja,<br />
jer postoji opasnost da otpadnu.<br />
Odvajanje izlivenog nokta<br />
dešava se kada lepak<br />
oslabi i ne može više da izdrži<br />
pritisak svakodnevne upotrebe.<br />
Postoji više razloga za<br />
redovan odlazak <strong>na</strong> tretman<br />
manikira. Ukoliko se voda<br />
<strong>na</strong>đe „zaroblje<strong>na</strong>“ između<br />
nokatne ploče i veštačkog<br />
nokta, postoji opasnost od<br />
gljivične infekcije, što može<br />
dovesti do toga da nokti postanu<br />
zelenkasti.<br />
Prirodni nokti rastu gotovo<br />
istom brzinom ispod veštačkih<br />
i to je takođe razlog<br />
za odlazak u salon. Nije lepo<br />
dopustiti da se veštački nokti<br />
„udalje“ od zanoktica više od<br />
nekoliko milimetara, a u toj<br />
situaciji nokat se lakše odlepljuje,<br />
ali i lomi.<br />
Najbezbednije i <strong>na</strong>jlakše<br />
uklanjanje veštačkih noktiju<br />
je u kozmetičkim salonima<br />
MUŠKARCI plaču manje i<br />
uz veće suzdržavanje nego<br />
žene, pokazalo je jedno istraživanje<br />
objavljeno u Nemačkoj,<br />
u kojem se takođe <strong>na</strong>vodi<br />
da žene plaču od 30 do 64<br />
puta godišnje za razliku od<br />
muškaraca koji to čine od 6<br />
do 17 puta.<br />
Ova velika razlika manifestuje<br />
se <strong>tek</strong> u adolescenciji,<br />
pošto do 13. godine i dečaci<br />
i devojčice plaču<br />
podjed<strong>na</strong>ko često, ističe se u<br />
istraživanju nemačkog udruženja<br />
oftamologa.<br />
U odraslom dobu, razlika<br />
postaje sve dublja po pitanju<br />
učestalosti plakanja, ali i njegovog<br />
trajanja. Muškarci plaču<br />
od dva do četiri minuta,<br />
dok kod že<strong>na</strong> to traje šest<br />
minuta.<br />
Ženski plač traje duže i<br />
mnogo je dramatičnijeg karaktera,<br />
kaže profesorka Elizabet<br />
Mesmer iz udruženja<br />
nemačkih oftamologa.<br />
Istraživanje je takođe pokazalo<br />
da muškarci i žene ne<br />
VAGA<br />
(23.09. – 22.10.)<br />
Rešavate važ<strong>na</strong><br />
novča<strong>na</strong> pitanja.<br />
Pošto ste koncentrisani <strong>na</strong> to,<br />
možete propustiti mnoštvo<br />
drugih stvari. U fazi ste u kojoj,<br />
da biste popravili fi<strong>na</strong>nsije,<br />
morate maksimalno da se<br />
angažujete ili da nešto prodate.<br />
ŠKORPIJA<br />
(23.10. – 22.11.)<br />
Pred vama je <strong>na</strong>poran<br />
dan praćen<br />
teškim radom i umorom, što<br />
vam neće teško pasti. Dolazi i<br />
do rasvetljavanja nekih zamagljenih<br />
problema. Situacija<br />
nije tako loša kao što vam trenutno<br />
izgleda.<br />
STRELAC<br />
(23.11. – 21.12.)<br />
U izvesnoj situaciji<br />
ste uzdržani, <strong>na</strong>jverovatnije<br />
rukovođeni lošim<br />
iskustvima. Gledate kako se<br />
drugi nerviraju, što vas uopšte<br />
ne dotiče. Napokon ste <strong>na</strong>učili<br />
da se po<strong>na</strong>šate shodno iskustvu<br />
i da mudro odreagujete.<br />
gde će struč<strong>na</strong> osoba primeniti<br />
pravilan postupak za nežno,<br />
neagresivno odvajanje<br />
od prirodnog nokta.<br />
Iako kvalitet veštačkih<br />
noktiju varira, ne postoje <strong>na</strong>jbolji.<br />
Posle razgovora sa<br />
stručnim licem u salonu treba<br />
izabrati željenu vrstu.<br />
Akril, gel ili fajberglas<br />
stavljaju se preko nokatne<br />
ploče, a zatim se materijal<br />
oblikuje po želji. Takođe, moguće<br />
je lepkom pričvrstiti plastičan<br />
nokat preko prirodnog,<br />
a zatim <strong>na</strong>neti sloj gela, fajberglasa<br />
ili akrila.<br />
Kako nokti rastu odgovarajućim<br />
materijalom popunjava<br />
se prazan prostor u<br />
korenu nokta, ob<strong>na</strong>vljaju se<br />
oštećeni delovi, skraćuju veštački<br />
vrhovi i <strong>na</strong>kon nekoliko<br />
nedelja prirodni nokti dostižu<br />
zadovoljavajuću dužinu.<br />
Tada se veštački nokti mogu<br />
skinuti, ali i ne moraju.<br />
Kada je ukrašavanje u<br />
pitanju, granica gotovo da<br />
nema. Međutim, stilisti upozoravaju<br />
da suviše upadljivi<br />
nokti nisu poželjni.<br />
Svako preterivanje u vidu<br />
jarkih nijansi, šara ili dužine,<br />
kako kažu, postaje kontraproduktivno<br />
i iz lepog, urednog,<br />
ženstvenog i zanimljivog<br />
prerasta u kič, čudno i<br />
zastrašujuće. (Izvor: RTS)<br />
plaču iz istih razloga.<br />
Muškarci često plaču iz<br />
saosećanja ili zbog neuspeha<br />
u odnosima sa okolinom,<br />
dok žene liju suze kada se<br />
ne osećaju <strong>na</strong> visini zadatka,<br />
kada se sećaju prošlih događaja<br />
ili kada su suočene sa<br />
konfliktima.<br />
(Izvor: Tanjug)<br />
JARAC<br />
(22.12. – 19.01.)<br />
Slobodne trenutke<br />
provodite u društvu<br />
prijatelja. Pokušajte da se<br />
sa njima konsultujete i potražite<br />
savet u vezi sa situacijom<br />
u kojoj grešite. Pošto simpatija<br />
prema jednoj osobi postoji,<br />
dajte joj otvoreno do z<strong>na</strong>nja<br />
šta osećate.<br />
VODOLIJA<br />
(20.01. – 18.02.)<br />
Mnogo radite, ali<br />
ste i zadovoljni, jer<br />
se vaš trud isplati. Nikome se<br />
ne žalite, već pokušavate da<br />
shvatite da se poslovne ponude<br />
ne ukazuju tako često.<br />
Uskoro ćete rešiti važ<strong>na</strong> status<strong>na</strong><br />
pitanja.<br />
RIBE<br />
(19.02. – 20.03.)<br />
Pošto težite ka sigurnom<br />
položaju,<br />
razmišljate o tome kako da se<br />
približite z<strong>na</strong>čajnoj osobi ili da<br />
započnete važnu vezu. Neke<br />
stvari se dešavaju sporije<br />
nego što ste očekivali, ali ni to<br />
vam ne smeta.<br />
Čizme za sve<br />
prilike<br />
ČIZME dužine iz<strong>na</strong>d kole<strong>na</strong><br />
hit su za sezonu jesen/<br />
zima 2009/10. Međutim, sudeći<br />
po modelima koje su<br />
svetski dizajneri predstavili<br />
<strong>na</strong> pistama, pored ovog modela,<br />
nose se i čizme sa resama<br />
i metalnim dodacima,<br />
lakovane i metalik čizme.<br />
Modeli dužine iz<strong>na</strong>d kole<strong>na</strong><br />
često deluju preterano<br />
<strong>na</strong>padno i nenosivo danju,<br />
ali su ih svetski dizajneri odlično<br />
iskombinovali s <strong>na</strong>jrazličitijom<br />
odećom. Kako bi<br />
ovakve čizme bile u prvom<br />
planu, oni savetuju da ih nosite<br />
uz mini suknje i šortseve<br />
jarkih boja.<br />
Ukoliko se odlučite za<br />
sjajnu varijantu, odnosno lakovane<br />
čizme, kakve predlažu<br />
Roberto Kavali i Stela<br />
Mekartni, neka vaša odeća,<br />
kaputić, suknja ili pantalonice<br />
(bermude) budu duže od<br />
ivice čizama, da ne biste<br />
izgledali kao noć<strong>na</strong> dama.<br />
Za one hrabrije, dizajneri poput<br />
Luja Vito<strong>na</strong> i Diko<strong>na</strong> Žila,<br />
predlažu veoma upečatljivu<br />
verziju metalik čizama. Dizajneri<br />
podjed<strong>na</strong>ko predlažu<br />
varijante do članka pripijene<br />
uz nogu, ali i one vrlo široke<br />
i vrećaste. Uz ovakve modele<br />
takođe se nose mini suknje<br />
i haljine, i to u tamnijim<br />
bojama, poput crne, teget ili<br />
bordo i braon.<br />
Klasične kožne čizme do<br />
kole<strong>na</strong>, model koji verovatno<br />
već imate, idealne su za kišne<br />
dane, zimske haljine i<br />
daju pečat svakoj odevnoj<br />
kombi<strong>na</strong>ciji. Najpoželjnije je<br />
da se držite smeđe, crne i<br />
sive boje jer će vam olakšati<br />
kombinovanje odeće.<br />
Ukoliko želite da se malo<br />
odmaknete od klasike, odaberite<br />
bajkerski i malo grublji<br />
model koji takođe pruža niz<br />
mogućnosti za kombinovanje,<br />
a delovaćete atraktivno<br />
ako ih sparite sa kožnom jaknom.<br />
Radnje nude i veliki izbor<br />
modela s resicama i metalnim<br />
dodacima. Ukoliko vam<br />
se dopadaju ovakvi dodaci,<br />
izaberite niže modele koji su<br />
popularni još od prošle zime.<br />
Takve čizme idealne su za<br />
kombinovanje sa šarenim<br />
džemperima i džemper-halji<strong>na</strong>ma,<br />
kao i helankama.<br />
Iako su već godi<strong>na</strong>ma<br />
aktuelne, i ove zime biće nezaobilazne<br />
„ugsice“, koje<br />
neki smatraju <strong>na</strong>judobnijim i<br />
<strong>na</strong>jtoplijim modelom čizama<br />
<strong>na</strong> svetu, a koje odlično idu<br />
uz farmerke ili helanke. Nose<br />
se i gumene čizme, a pored<br />
klasičnih „gumenjaka" sa različitim<br />
šarama, koje se nose<br />
sa jed<strong>na</strong>ko šarenom garderobom,<br />
„in“ su i takozvane ribarske<br />
čizme uz koje se nosi<br />
garderoba svedenijih nijansi.<br />
(Izvor: Press)<br />
Hit hulahopke<br />
Svetski dizajneri su <strong>na</strong>s<br />
izne<strong>na</strong>dili svojim ekstravagantnim<br />
odevnim kombi<strong>na</strong>cijama,<br />
a možda <strong>na</strong>jviše dizajnom<br />
čarapa i hulahopki.<br />
Ovaj neizbežni modni<br />
FOTO: www.imageshack.us<br />
dodatak u sezoni jesen/zima<br />
2009/10. ima jednu novu<br />
funkciju, a to je da celokupan<br />
izgled učini ekskluzivnim<br />
i orgi<strong>na</strong>lnim!<br />
Jarke boje<br />
Mada su tamne boje klasika,<br />
ove sezone se možete<br />
usuditi da nosite hulahopke<br />
„vrištećih“ boja koje upadaju<br />
u oči. Najpoželjnije boje ove<br />
sezone su jarko crve<strong>na</strong>, terakota,<br />
ljubičasta, plava...<br />
One ne samo da će obogatiti<br />
celokupan izgled, već će i<br />
<strong>na</strong>glasiti vaš stil. Kombinujte<br />
ih uz jednobojnu haljinu i<br />
trendi cipele.<br />
Ništa nije tako glamurozno<br />
kao vamp stil. Crne čipkane<br />
hulahopke su osim<br />
toga veoma seksi i provokativne.<br />
Naravno, nisu baš prikladne<br />
za poslovni izgled, ali<br />
su zato savršene za večernji<br />
izlazak. Možete ih nositi uz<br />
malu crnu haljinu ili ih ukombinovati<br />
uz baršu<strong>na</strong>ste odevne<br />
komade koji su ove jeseni<br />
<strong>na</strong>ročito popularni.<br />
Hulahopke s tačkicama<br />
Kao što već z<strong>na</strong>te, ako<br />
hulahopke imaju puno detalja<br />
i uzoraka, morate biti<br />
oprezni sa izborom odeće uz<br />
koju ih kombinujete. U ovom<br />
slučaju predlažu se tamni<br />
detalji <strong>na</strong> svetlijoj odeći, nešto<br />
između klasike i futurizma.<br />
Prugaste hulahopke<br />
Želite upotpuniti svoj<br />
izgled interesantnim šarama?<br />
Onda su prugaste hulahopke<br />
kao stvorene za vas!<br />
Prugice mogu biti vertikalne,<br />
horizontalne, široke, tanke,<br />
jednobojne, šarene...<br />
Raznolikost uzoraka<br />
Ove sezone hulahopke<br />
su oplemenjene šik uzorcima<br />
koji mogu delovati elegantno,<br />
kao <strong>na</strong> primer škotski<br />
ili divlje i luksuzno kao<br />
leopardova šara. Ako idete<br />
<strong>na</strong> zabavu izaberite hulahopke<br />
sa nekim avangardnim<br />
uzorkom i sigurno nećete<br />
ostati neprimećeni.<br />
Neodoljivi kamenčići,<br />
kristali i perlice<br />
Trend iz 80-ih <strong>na</strong>m <strong>na</strong><br />
hulahopke donosi svetlucave<br />
ukrase, što je takođe šik i<br />
glamurozno ove sezone.<br />
(Izvor: Svet Estrade)
10<br />
broj 478. 30. oktobar 2009.<br />
Pomen<br />
Da<strong>na</strong> 3. novembra 2009. godine <strong>na</strong>vršava se godi<strong>na</strong> od<br />
kako si me <strong>na</strong>pustila<br />
LJUBICA MILIĆEVIĆ<br />
OGLASNA<br />
MALI OGLASI<br />
• Emajliramo kade svih tipova i<br />
dimenzija. Ulepšajte svoj stan! Za samo<br />
tri sata imaćete novu kadu uz<br />
garanciju kvaliteta! Tel.: 0230/454-<br />
059, 060/39-07-093.<br />
• Potreb<strong>na</strong> kuća za izdavanje sa<br />
dvorištem. Tel.: 064-25-95-231.<br />
• Pro da jem do maće vi no, sezonsko<br />
voće i grožđe. Dostava <strong>na</strong> kućnu<br />
adresu. Te l.: 063-531-833.<br />
• Prodajem stolarske mašine.<br />
Zvati posle 17 časove <strong>na</strong> telefon:<br />
021/6910-518.<br />
• Prodajem 1 hektar zemlje pogodne<br />
za salaš (Stari vinogradi). Tel.:<br />
064-13-33-724, 065-680-42-34.<br />
• Prodajem „Brako“ kamp prikolicu<br />
u ispravnom stanju. Ce<strong>na</strong> 350<br />
evra. Tel.: 064-38-55-380 (Lukač).<br />
• Na prodaju „golf“, 1985. godište,<br />
1.6 dizel, <strong>na</strong> ime kupca. Ce<strong>na</strong><br />
1.050 evra. Tel.: 063-71-23-338.<br />
• Na prodaju manja, starija kuća<br />
(2 sobe, kupatilo) u Bečeju, u ul. Vladimira<br />
Nazora 34. Ce<strong>na</strong> 16.000 evra.<br />
Na istoj adresi prodaje se i manja kaljeva<br />
peć. Tel.: 021/6912-509.<br />
• Prodajem „Tomos“ automatik,<br />
1988. godište, u dobrom stanju. Ce<strong>na</strong><br />
250 evra. Tel.: 064-25-80-704.<br />
• Dajem časove srpskog jezika i<br />
književnosti. Tel.: 064-30-62-756.<br />
• Prodajem stanove od 46, 59 i<br />
62 m 2 bez centralnog grejanja, sa toplanom.<br />
Tel.: 063-77-14-769.<br />
• Prodajem 4 jutra zemlje <strong>na</strong> izlazu<br />
iz Bečeja, <strong>na</strong> Srbobranskom putu,<br />
s desne strane. Ce<strong>na</strong> 7.000 evra po<br />
jutru. Tel.: 063-108-70-70.<br />
• Prodajem satelitske antene i<br />
prateću opremu (kablovska TV preko<br />
satelita). Tel.: 064-191-27-24.<br />
• Prodajem imanje <strong>na</strong> periferiji<br />
Sokobanje, nedovršenu kuću od 40<br />
m 2 <strong>na</strong> 2 ara placa i građevinski plac<br />
u širem centru Sokobanje. Tel.:<br />
018/830-066, 064-292-49-76.<br />
• Izdajem kuću u Donjem gradu,<br />
ne<strong>na</strong>meštenu, bez gazde. Ce<strong>na</strong>: 50<br />
evra. Tel.: 021/6917-435, 064-16-10-<br />
466.<br />
• Povoljno prodajem spratnu kuću<br />
u centru Novog Bečeja površine<br />
210 m 2 (gas, telefon, kablovska, ka<strong>na</strong>lizacija).<br />
Tel.: 023/773-557, 064-<br />
33-11-422.<br />
• Izdaje se pekara i restoran <strong>na</strong><br />
Petrovoselskom putu. Za više informacija<br />
zvati <strong>na</strong> telefon: 063-512-<br />
094.<br />
APRÓHIRDETÉSEK<br />
MATIÈNE VESTI<br />
VENČANI: Dejan Slavnić i Sandra<br />
Ostojić, Žolt Smolenicki i Edi<strong>na</strong> Đere,<br />
Tibor Mak i Ilo<strong>na</strong> Pap, Šandor<br />
Balint i Aleksandra Stojanović.<br />
UMRLI: Janko Plančak (1926),<br />
Žofia Nemet (1924), Vidosava Vajdle<br />
(1937), Bogdan Plemić (1949),<br />
Andrej Petri (1968), Nandor Boroš<br />
(1949).<br />
Tvoj sin Zoran<br />
Knjigovodstvene usluge,<br />
izrada biznis planova u:<br />
OZ „MLADOST“, Bečej<br />
Svetozara Miletića 86<br />
Telefoni: 021-6917-457,<br />
064-412-0561, 064-704-6941<br />
• Asztalosgépek eladók. Érdeklődni<br />
17 óra után. Tel.: 021/6910-518.<br />
• Birtok eladó Sokobanja peremkerületében,<br />
valamint befejezetlen<br />
ház - 40 m 2 2 ár telken - és építészeti<br />
telek Sokobanja központjában.<br />
Tel.: 064-292-49-76 és 018-<br />
830-066.<br />
• Egy hektár föld eladó, szállás<br />
építésére alkalmas (Stari vinogradi).<br />
Tel.: 064-13-33-724 és 065-680-42-<br />
34.<br />
• Kifogástalan állapotban lévő<br />
Brako lakókocsi eladó. Ára: 350 euró.<br />
Tel.: 064-38-55-380 (Lukács).<br />
• Óbecsén régebbi végház (2<br />
szoba, fürdőszoba) eladó a Vladimir<br />
Nazor utca 34-es szám alatt. Ára<br />
16.000 euró. Ugyanott kisebb cserépkályha<br />
eladó. Tel.: 021/6912-<br />
509.<br />
• Eladó: 46, 59 és 62 m 2 -es lakások<br />
központi fűtés nélkül, illetve<br />
távfűtéssel. Tel.: 063-77-14-769.<br />
• Bútorozatlan ház kiadó Alsóvároson<br />
- nincs gazda. Ára: 50 euró.<br />
Tel.: 021/6917-435 és 064-16-10-<br />
466.<br />
• Eladók műholdas antennák<br />
szükséges felszereléssel (kábeltévé<br />
műholdas antennán keresztül). Tel.:<br />
064-191-27-24.<br />
• Eladó Golf 1,6-os dízel gépkocsi<br />
- 1985-ös évjárat - a vevő nevére<br />
lesz bejegyezve. Ára 1050 euró.<br />
Tel.: 063-71-23-338.<br />
• Kedvező áron eladó egy 210<br />
m 2 -es emeletes ház Törökbecse<br />
központjában - gáz, telefon, kábeltévé,<br />
ka<strong>na</strong>lizáció. Tel.: 023/773-557<br />
és 064-33-11-422.<br />
• Pékség és étterem kiadó a<br />
Péterrévei úton. Érdeklődni a következő<br />
telefonszámon: 063-512-<br />
094.<br />
Republika Srbija<br />
Autonom<strong>na</strong> Pokraji<strong>na</strong> Vojvodi<strong>na</strong><br />
Opšti<strong>na</strong> Bečej<br />
Opštinska uprava Bečej<br />
Odeljenje za urbanizam, građevi<strong>na</strong>rstvo, komu<strong>na</strong>lne poslove i zaštitu životne<br />
sredine<br />
Broj: IV 02 35-26/2009<br />
Datum: 27. oktobar 2009.<br />
Odeljenje za urbanizam, građevi<strong>na</strong>rstvo, komu<strong>na</strong>lne poslove i<br />
zaštitu životne sredine Opštinske uprave opštine Bečej<br />
O B A V E Š T A V A<br />
BUTAN <strong>na</strong> kućnu adresu<br />
od 0 do 24 časa.<br />
Tel.: 021/6915-112,<br />
021/6911-299.<br />
Vaši mali oglasi <strong>na</strong>:<br />
www.becejski-<strong>mozaik</strong>.co.rs<br />
poštovane građane opštine Bečej da je da<strong>na</strong> 11. septembra 2009. godine stupio <strong>na</strong><br />
s<strong>na</strong>gu Zakon o planiranju i izgradnji („Sl. glasnik RS“, br. 72/09 i 81/09) koji omogućava<br />
<strong>na</strong>k<strong>na</strong>dno izdavanje građevinske i upotrebne dozvole za objekte, odnosno delove objekata<br />
koji su izgrađeni ili rekonstruisani bez građevinske dozvole.<br />
Zahtev za legalizaciju može podneti vlasnik nelegalno izgrađenog objekta, odnosno<br />
njegovog dela do 10. marta 2010. godine.<br />
Ukoliko su vlasnici bespravno izgrađenih objekata, odnosno delova objekata već<br />
ranije podneli prijavu za legalizaciju, nemaju obavezu podnošenja novog zahteva.<br />
Obaveštavamo sva zainteresova<strong>na</strong> lica da radi efikasnog rešavanja ovog problema<br />
mogu da se obrate Odeljenju za urbanizam, građevi<strong>na</strong>rstvo, komu<strong>na</strong>lne poslove i zaštitu<br />
životne sredine u kancelariju broj 44, ili pozivom <strong>na</strong> telefonski broj 021/6913-576,<br />
lokal 131 i time izbegnu opasnost donošenja rešenja o uklanjanju objekta.<br />
U interesu uspešne saradnje očekujemo vaše javljanje.<br />
AKCIONARSKO DRUŠTVO ZA PRERADU SOJE<br />
21220 Bečej<br />
Telefoni: 021/6915-311, 6911-620<br />
Telefax: 021/6914-271, 6914-485<br />
Petrovoselski put 107, Bečej<br />
Tel: 021/6910-172<br />
caffe-restoran<br />
radno vreme<br />
svakim danom:<br />
07-23h
DRUŠTVO<br />
broj 478. 30. oktobar 2009. 11<br />
PAKAO NISU DRUGI (VI)<br />
Mora se ponuditi mogućnost izbora<br />
Serijal <strong>tek</strong>stova o<br />
manjinskim pitanjima<br />
Cilj projekta „Pakao nisu drugi<br />
- integracija mađarske manjine u<br />
lokalne sredine“, koji traje devet<br />
meseci, je promocija suštinske integracije<br />
mađarske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne<br />
manjine u društvo u Bečeju i u Novom<br />
Bečeju. U okviru dvojezičnog<br />
(srpski i mađarski) projekta novi<strong>na</strong>ri<br />
Bečejskog <strong>mozaik</strong>a će se baviti<br />
prezentacijom manjinskih problema<br />
i pitanja kroz istraživačke<br />
<strong>tek</strong>stove i a<strong>na</strong>lize, a informisanje i<br />
MNOGI bi želeli da vrate zlatne<br />
godine novosadskog književnog<br />
časopisa „Új Symposion“ (ovaj časopis<br />
je šezdesetih, sedamdesetih<br />
i osamdesetih godi<strong>na</strong> prošlog veka<br />
radio ono što da<strong>na</strong>s niko ne radi:<br />
„odstranio“ je provincijalizam iz vojvođanske<br />
književnosti), vreme s<br />
početka devedesetih godi<strong>na</strong> kada<br />
je izlazio novosadski nedeljnik „Napló“,<br />
atmosferu emisije „Subotnji<br />
susret“ Radija Novi Sad, tadašnji<br />
repertoar Novosadskog pozorišta,<br />
kasnovečernje razgovore o umetnosti,<br />
filozofiji, poeziji... Mnogi bi<br />
želeli da su tu tadašnji prijatelji, da<br />
mogu da vrate vreme kada su osećali<br />
i z<strong>na</strong>li da postoje prelazi između<br />
različitih kultura, da „<strong>na</strong>še“ kulture<br />
žive zajedno: da vojvođanska<br />
mađarska kultura utiče <strong>na</strong> srpsku i<br />
obratno, da vojvođanska mađarska<br />
kultura utiče <strong>na</strong> umetnost, književnost<br />
i kulturu Mađara u Mađarskoj<br />
i obratno.<br />
Jer u tim godi<strong>na</strong>ma celi<strong>na</strong> je bila<br />
celi<strong>na</strong>.<br />
I da<strong>na</strong>s postoje ljudi koji bi voleli<br />
da diskutuju o knjigama, novinskim<br />
<strong>tek</strong>stovima, pozorišnim predstavama,<br />
o esejima, o politici, o<br />
kulturnoj razmeni, o delima Bele<br />
Hamvaša, Danila Kiša, Save Babića...<br />
Naravno, sve to ne isključuje<br />
potrebu vojvođanskih i bečejskih<br />
Mađara za očuvanjem tradicije -<br />
potreban je i folklor, ne treba se<br />
odreći sećanja <strong>na</strong> istorijske događaje,<br />
ali nije samo to kultura mađarske<br />
<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne zajednice.<br />
Potrebne su i tzv. masovne<br />
manifestacije, za Dan grada, programi<br />
povodom Da<strong>na</strong> Svetog Ištva<strong>na</strong><br />
i za Dan tolerancije, sećanje<br />
<strong>na</strong> 15. mart, ali nužno je baviti se i<br />
potrebama tzv. elite. Mora se ponuditi<br />
mogućnost izbora, jer ljudi u<br />
Bečeju, ali i u drugim malim gradovima<br />
u Vojvodini, koje ne oduševljava<br />
negovanje tradicije, nemaju<br />
mogućnost da zadovolje svoje kulturne<br />
potrebe.<br />
Osim toga da se izlazi u susret<br />
većini, važne su i potrebe pojedi<strong>na</strong>ca,<br />
jer u suprotnom ovaj grad<br />
neće imati intelektualce. Naime, u<br />
prirodi je čoveka da odlazi tamo<br />
gde će makar ponekad da misle o<br />
njegovim željama i potrebama. Ili<br />
će ostati tamo gde je rođen, ali posle<br />
izvesnog vreme<strong>na</strong> neće imati<br />
želju ni za čim.<br />
Bilo bi dobro kada bi (i) o tome<br />
razmišljali organizatori kulturnog<br />
života u Bečeju.<br />
Razgovarali smo sa građanima<br />
Bečeja mađarske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti o<br />
tome kada su poslednji put gledali<br />
pozorišnu predstavu <strong>na</strong> mađarskom<br />
jeziku u svom gradu. Svi (njih<br />
desetoro) su rekli da su poslednji<br />
put gledali predstavu pre 5-6 godi<strong>na</strong>.<br />
Slično su odgovorili i <strong>na</strong> pitanje<br />
o tome kada su bili <strong>na</strong> književnoj<br />
večeri koja ih je zaista zanimala.<br />
Ispitanici su objasnili da svoje potrebe<br />
za kulturom zadovoljavaju<br />
uglavnom gledanjem televizije i čitanjem,<br />
mada malo čitaju, jer nemaju<br />
vreme<strong>na</strong>. Radi se o prosečnim<br />
ljudima koji ne ulažu mnogo<br />
energije u „kulturno usavršavanje“,<br />
pre svega zato, kažu, što u Bečeju<br />
ne postoji ponuda koja bi zadovoljila<br />
njihove potrebe.<br />
I hajde da učinimo jedan korak<br />
<strong>na</strong>pred: potrebne su tribine i predavanja<br />
o istoriji Mađara i o aktuelnoj<br />
situaciji vojvođanskih Mađara, ali<br />
osim <strong>na</strong>s samih treba da „vidimo“ i<br />
druge.<br />
Ukoliko nismo spremni <strong>na</strong> kulturni<br />
dijalog sa drugima, odbacujemo<br />
i mogućnost da obogatimo<br />
sopstvenu kulturu. Ne možemo biti<br />
dovoljni sebi. Naročito ne u Srbiji, u<br />
Vojvodini, u Bečeju.<br />
O tome svedoče i dva, manje-<br />
-više bečejska primera.<br />
Lekar, pesnik i prevodilac Jožef<br />
Pap (rođen u Bečeju 1926. godine)<br />
poz<strong>na</strong>vao je i negovao sopstvenu,<br />
ali i kulturu svoje okoline. Od početka<br />
šezdesetih godi<strong>na</strong> prošlog<br />
veka pojavljuju se zbirke njegovih<br />
pesama: „Rés”, („Rez”, 1963),<br />
„Rendhagyó halászás” („Nepravilno<br />
ribarenje”, 1973), „Rane po krilima”<br />
(1975) u prevodu Save Babića,<br />
potom „Vernost“ - „Hűség”<br />
(1976), dvojezično izdanje u prevodu<br />
Mlade<strong>na</strong> Leskovca i poslednja<br />
Razglednica Arače izdata od strane kolekcio<strong>na</strong>ra iz Mađarske<br />
edukacija šire javnosti trebalo bi<br />
da doprinese prevladavanju predrasuda,<br />
govora mržnje i u<strong>na</strong>pređenju<br />
među<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne saradnje<br />
kao važnih činilaca u demokratizaciji<br />
društva.<br />
Tekstovi su, osim u štampanom<br />
izdanju Bečejskog <strong>mozaik</strong>a,<br />
dostupni i <strong>na</strong> internet stranici novi<strong>na</strong><br />
(www.becejski-<strong>mozaik</strong>.co.rs).<br />
Projekat fi<strong>na</strong>nsira Norveška<br />
<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> pomoć.<br />
zbirka „Véraláfutás” („Podliv“,<br />
1994). Zbirke pesama dr Papa su<br />
prevođene <strong>na</strong> srpski jezik, a među<br />
prevodiocima su Sava Babić, Mladen<br />
Leskovac, Boško Ivkov, Aleksandar<br />
Tišma, Judita Šalgo... Pored<br />
toga što je sam bio pesnik, bio<br />
je i vrsni prevodilac stihova svoje<br />
pesničke sabraće: Vaska Pope,<br />
Steva<strong>na</strong> Raičkovića, Duša<strong>na</strong> Matića,<br />
Miodraga Pavlovića i drugih.<br />
Pored Jožefa Papa, treba da<br />
pomenemo i pesnika Rolanda Orčika<br />
(rođen 1975. u Bečeju) koji od<br />
1992. godine živi u Mađarskoj, u<br />
Segedinu, gde predaje južnoslovenske<br />
književnosti <strong>na</strong> tamošnjem<br />
univerzitetu. Piše poeziju, eseje,<br />
kritike i studije, prevodi sa južnoslovenskih<br />
jezika <strong>na</strong> mađarski. Dobitnik<br />
je <strong>na</strong>grada Šinko i Faludi.<br />
A evo i priče o tome da bez drugih<br />
i sami vredimo manje. Razgovor<br />
su vodile dve bečejske srednjoškolke<br />
pre 17-18 godi<strong>na</strong> kada je<br />
još „živela“ Jugoslavija.<br />
Videla si novi film Kusturice?<br />
- Čiji?<br />
Film Emira Kusturice.<br />
- Nisam još čula to ime.<br />
Ne z<strong>na</strong>š za filmove Kusturice?<br />
- Ne. Ja sam Mađarica.<br />
Dvojezičnost<br />
I ratovi devedesetih godi<strong>na</strong> -<br />
koji nikada nisu vođeni - doprineli<br />
su tome da deca koja su odrastala<br />
tih godi<strong>na</strong> postanu nezainteresova<strong>na</strong><br />
za kulturu tzv. većinskog <strong>na</strong>roda<br />
i da loše ili da uopšte ne govore<br />
srpski jezik. Ta deca da<strong>na</strong>s su<br />
već odrasli, a i dalje ne z<strong>na</strong>ju srpski<br />
jezik, jezik sredine, jer smatraju da<br />
od toga neće imati koristi: nemaju<br />
prijatelje i ljubavi srpske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti,<br />
srednju školu i fakultete završavali<br />
su u Mađarskoj, gde je veći<strong>na</strong><br />
i ostala.<br />
S druge strane, deca koja sada<br />
imaju 12-15 godi<strong>na</strong> nisu zatvore<strong>na</strong><br />
za kulturu i uticaje sredine, u većini<br />
slučajeva rado se „mešaju“ s vršnjacima<br />
druge <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti. Istini<br />
za volju, uslovno rečeno negativ<strong>na</strong><br />
stra<strong>na</strong> toga, zahvaljujući pre svega<br />
lenjosti ljudi, je kvarenje jezika (ljudi<br />
mađarske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti vrlo često<br />
upotrebljavaju srpske izraze i<br />
kada govore <strong>na</strong> svom maternjem<br />
jeziku).<br />
Ono što je pozitivno, a tiče se<br />
dvojezičnosti, jesu mešovita odeljenja<br />
u dečjem vrtiću u Bečeju,<br />
gde vaspitači rade u istoj, mešovitoj<br />
grupi sa decom mađarske i srpske<br />
<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti - tako će <strong>na</strong>stati<br />
dvojezični građani. A do tada trebalo<br />
bi da se reši problem koji postoji<br />
u multietničkom Bečeju: malobrojni<br />
su građani srpskog maternjeg jezika<br />
koji osim svog govore i jezik sredine,<br />
u ovom slučaju mađarski.<br />
Stručnjaci?<br />
Konstatovali smo već da se u<br />
Bečeju niko ne bavi izradom kulturne<br />
politike, ali ni sa tim da u upravnim<br />
odborima institucija kulture čije<br />
je osnivač lokal<strong>na</strong> samouprava sede<br />
stručni ljudi. Naime, veliki deo<br />
upravnih odbora Gradskog pozorišta,<br />
Gradskog muzeja i Narodne<br />
biblio<strong>tek</strong>e čine predstavnici političkih<br />
partija <strong>na</strong> vlasti, a neki od njih<br />
nemaju nikakve veze sa kulturom.<br />
Novac civilnim<br />
organizacijama<br />
Nadležni u lokalnoj samoupravi<br />
odlučili su da ove godine u opštinskom<br />
budžetu predviđe<strong>na</strong> sredstva<br />
civilnim organizacijama podele putem<br />
konkursa. Za fi<strong>na</strong>nsiranje projekata<br />
udruženja koja se bave kulturom<br />
predviđeno je 2,5 milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra.<br />
Odobreni iznosi će, i<strong>na</strong>če,<br />
biti smanjeni za 30 posto, jer je<br />
„punjenje“ lokalnog budžeta umesto<br />
100 posto - 70. Isplata sredstava<br />
kulturnim organizacijama počeće<br />
u novembru mesecu.<br />
Od civilnih udruženja koja se<br />
bave kulturom (<strong>na</strong> mađarskom jeziku)<br />
opšti<strong>na</strong> će fi<strong>na</strong>nsirati programe<br />
Društva intelektualaca „Braća<br />
Tan“ (izložba IDEA 2009), udruženja<br />
„Dr Kiss Imre“ iz Bačkog Petrovog<br />
Sela (škola plesa, božić<strong>na</strong> priredba,<br />
festival plesa, učešće <strong>na</strong> takmičenju<br />
„Szólj, síp, szólj!“, edukacija<br />
že<strong>na</strong>), udruženja „Kutašpusta“<br />
iz Drlja<strong>na</strong> (priredba za Dan sela),<br />
Mađarskog kulturnog društva „Petefi<br />
Šandor“ (festivali „Kőketánc“ i<br />
„Ricsaj“, manifestacija za Dan Svetog<br />
Ištva<strong>na</strong>, priredba povodom 15<br />
godi<strong>na</strong> postojanja plesne grupe<br />
„Szelence“, programi Društva u prvoj<br />
polovini 2009. godine), kulturnog<br />
udruženja „Tisa“ iz Bačkog Petrovog<br />
Sela (otvoreni univerzitet i<br />
manifestacija Letnji dani Bačkog<br />
Petrovog Sela), potom i među<strong>na</strong>rodni<br />
festival dečjeg folklora u organizaciji<br />
udruženja „Tisamente“,<br />
takođe iz Petrovog Sela, i Kup Srbije<br />
u plesu i susret že<strong>na</strong> koje se<br />
bave ručnim radom (udruženje<br />
„Orion“), kao i projekat civilnog<br />
društva „Historiae“.<br />
Izdavaštvo<br />
Bečejsko civilno društvo „Historiae“<br />
2008. godine izdalo je knjigu<br />
doktora Šandora Pala „Mađarski<br />
pogled <strong>na</strong> Balkan - Južnoslovenske<br />
teme i ličnosti u mađarskim listovima,<br />
časopisima i beletrističkim<br />
knjigama - 1780-1825“.<br />
U Narodnoj biblioteci u Bečeju<br />
letos je održa<strong>na</strong> promocija knjige<br />
„Na obali“ Bečejca Lasla Berčeka.<br />
Ba<strong>na</strong>tski kulturni centar iz Novog<br />
Miloševa (opšti<strong>na</strong> Novi Bečej)<br />
od jeseni 2008. do jeseni 2009. godine<br />
izdalo je 16 knjiga, između<br />
ostalog i delo Radova<strong>na</strong> Vlahovića<br />
iz Novog Miloševa „Uram“ (prevod<br />
dela „Moj Gospode“).<br />
Kultura i prostor<br />
O sadejstvu prostora i kulture<br />
svedoči Arača, ruševi<strong>na</strong> ogromne<br />
crkve nedaleko od Novog Bečeja.<br />
Reč je o jednoj od <strong>na</strong>jranijih građevinskih<br />
spomenika <strong>na</strong> teritoriji Vojvodine,<br />
o važnom simbolu mađarske<br />
kulture.<br />
Arheološka istraživanja pokazuju<br />
da monumental<strong>na</strong> građevi<strong>na</strong><br />
potiče iz 11. veka, verovatno je izgrađe<strong>na</strong><br />
oko 1030. godine <strong>na</strong> temeljima<br />
neke starije crkve. Crkva<br />
Arača se pominje među crkvama i<br />
ma<strong>na</strong>stirima koje je osnovao sveti<br />
Ištvan.<br />
Zaštita lokaliteta (obimnija iskopavanja<br />
i konzervatorski-restauratorski<br />
radovi) obavlja se od 1971.<br />
do 1976. godine, a potom se sve<br />
zaboravlja do 1990. godine kada<br />
Ilo<strong>na</strong> Varnju, funkcionerka Demokratske<br />
stranke vojvođanskih Mađara<br />
iz Bečeja, organizuje manifestaciju<br />
kod crkve, a prva svečanost<br />
kod Arače održa<strong>na</strong> je 1999. godine<br />
u organizaciji društva „Arača“. Od<br />
tada ovo mesto je sve posećenije i<br />
postalo je simbol hiljadugodišnjeg<br />
hršćanstva Mađara.<br />
O vezama prostora (spomenika)<br />
i kulture govori i nedavno organizova<strong>na</strong><br />
svečanost u Novom Bečeju.<br />
Naime, 10. oktobra Mađarsko<br />
kulturno društvo „Jokai Mor“ iz Novog<br />
Bečeja, opšti<strong>na</strong> Novi Bečej i lokal<strong>na</strong><br />
uprava grada Mezetura (Mađarska)<br />
organizovali su osvećenje<br />
obnovljenog spomenika „Hungarija“<br />
(posvećen revolucio<strong>na</strong>rima iz<br />
1848-49. godine) <strong>na</strong> katoličkom<br />
groblju u Novom Bečeju, a potom<br />
je u dvorištu crkve Svete Klare otkrive<strong>na</strong><br />
bista revolucio<strong>na</strong>ru grofu<br />
Karolju Leiningenu - Westerburgu.<br />
Dr Arpad Pap u ime Mađarskog<br />
<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnog saveta rekao je da je<br />
taj dan izuzetno važan u istoriji novobečejskih<br />
i vojvođanskih Mađara<br />
jer posle dugo vreme<strong>na</strong> istog da<strong>na</strong><br />
se osvećuju dva spomenika revolucije<br />
iz 1948-49. On je kazao da<br />
„bez poz<strong>na</strong>vanja prošlosti nisu sigurni<br />
ni koraci ka budućnosti, jer<br />
ako se odreknemo <strong>na</strong>ših istorijskih<br />
uspome<strong>na</strong> i toga što <strong>na</strong>s <strong>na</strong> to podseća,<br />
odričemo se i <strong>na</strong>še istorije,<br />
prošlosti, ali i budućnosti“.<br />
Kristi<strong>na</strong> Demeter Filipčev
12<br />
TÁRSADALOM<br />
478. szám, 2009. október 30.<br />
A POKOL NEM A MÁSIK (VI.)<br />
Fel kell ajánlani a választási lehetőséget<br />
SOKAN szeretnék visszahozni<br />
az Új Symposion<br />
aranykorát (a folyóirat a múlt<br />
évszázad hatva<strong>na</strong>s, hetvenes<br />
és nyolcva<strong>na</strong>s éveiben<br />
azt tette, amit ma senki sem<br />
tesz: eltüntette a provincializmust<br />
a vajdasági irodalomból),<br />
a kilencvenes évek eleji<br />
újvidéki Napló idejét, az Újvidéki<br />
Rádió Szombati találkájá<strong>na</strong>k<br />
légkörét, az Újvidéki<br />
Színház akkori repertoárját,<br />
a késő éjszakába nyúló beszélgetéseket<br />
művészetről,<br />
filozófiáról, költészetről...<br />
Szeretnék visszavarázsolni<br />
akkori ismerőseiket, barátaikat,<br />
visszaforgatni valahogyan<br />
az idő kerekét, hogy ismét<br />
érezhessék, tudhassák:<br />
kultúráink átjárhatóak, hatással<br />
van<strong>na</strong>k egymásra – a<br />
vajdasági magyar a szerbre,<br />
a szerb a vajdasági magyarra,<br />
a vajdasági magyar a<br />
magyarországi magyarra és<br />
viszont.<br />
Mert akkor, valamikor régen,<br />
egész volt az egész.<br />
Sokan van<strong>na</strong>k még ma<br />
is, akik szeretnének beszélgetni,<br />
vitatkozni, veszekedni<br />
- könyvekről, újságcikkekről,<br />
színdarabokról, esszékről,<br />
politikáról, a kultúrák keveredéséről,<br />
Hamvas Béláról,<br />
Danilo Kišről, Sava Babićról.<br />
Mindemellett kell a néptánc,<br />
a népzene, kellenek a<br />
megemlékezések, a koszorúzások,<br />
a szoboravatások,<br />
kellenek a nemzeti kérdéseket<br />
taglaló tribünök, de nem<br />
csupán ebből áll a becsei<br />
magyar nemzeti közösség<br />
művelődési élete.<br />
Kellenek tömegrendezvények<br />
is - a város<strong>na</strong>pi ünnepség,<br />
a Tolerancia-<strong>na</strong>pi<br />
A felújított Hungária-szobor leleplezése – Törökbecse,<br />
október 10.<br />
rendezvény, a Szent István<strong>na</strong>pi,<br />
a március 15-i programok,<br />
de figyelmet kellene<br />
fordítani az ún. elit igényeire<br />
is.<br />
Mert fel kell ajánlani a<br />
választási lehetőséget - hiszen<br />
az az ember, aki nem<br />
csupán a hagyományápolásért<br />
él-hal, Becsén, de más<br />
vajdasági kisvárosban sem<br />
elégítheti ki kulturális igényeit.<br />
Nemcsak az ún. tömeg<br />
igényeit kell kielégíteni, az<br />
egyén szükségletei is fontosak.<br />
Ellenkező esetben nem<br />
lesznek értelmiségiek. Mert<br />
az ember oda megy, ahol<br />
Cikksorozat a kisebbségi<br />
kérdésekről<br />
A pokol nem a Másik című,<br />
kilenc hó<strong>na</strong>pig tartó<br />
projektum célja a Becsén<br />
és Törökbecsén élő magyar<br />
nemzeti kisebbség lényegi<br />
integrációjá<strong>na</strong>k elősegítése.<br />
A kétnyelvű (szerb és<br />
magyar) projektum keretében<br />
a Becsei Mozaik újságírói<br />
elemzések és tényfeltáró<br />
riportok segítségével<br />
igyekeznek majd bemutatni<br />
a kisebbségi problémákat<br />
és kérdéseket. A nyilvánosság<br />
tájékoztatásá<strong>na</strong>k elő<br />
kellene segítenie, hogy<br />
felülkerekedjünk az előítéleteinken,<br />
megszűnjön a gyűlöletbeszéd,<br />
és hogy előmozdítsuk<br />
a nemze<strong>tek</strong> közötti<br />
együttműködést, mert<br />
ezek fontos elemei a közösség<br />
demokratizálódási folyamatá<strong>na</strong>k.<br />
A cikkek a Becsei<br />
Mozaikban jelennek<br />
meg, valamint elérhetők az<br />
újság honlapján (www.<br />
becejski-<strong>mozaik</strong>.co.rs) is.<br />
A projektumot a<br />
Norwegian People’s Aid<br />
szervezet támogatja.<br />
B.M.<br />
FOTO: Lenkes Emma<br />
legalább időnként kielégítik<br />
igényeit. Vagy marad, s egy<br />
bizonyos idő után már nem<br />
áhítozik semmire.<br />
Jó lenne, ha erről (is)<br />
gondolkodná<strong>na</strong>k a kulturális<br />
élet szervezői.<br />
Tíz magyar anyanyelvű<br />
becseivel beszélgettünk arról,<br />
hogy mikor voltak legutóbb<br />
magyar nyelvű színielőadáson.<br />
Mindannyian azt<br />
mondták, hogy an<strong>na</strong>k már<br />
bizony van vagy 5-6 éve. A<br />
megkérdezet<strong>tek</strong> hasonlóképpen<br />
válaszoltak arra a<br />
kérdésre is, hogy mikor voltak<br />
utoljára olyan irodalmi<br />
esten, amely igazán érdekelte<br />
őket. Elmondták azt is,<br />
hogy kulturális igényeiket tévénézéssel<br />
elégítik ki, s olvas<strong>na</strong>k<br />
- keveset, mert nincs<br />
idejük. Átlagemberekről van<br />
szó, akik nem fektetnek be<br />
sok energiát an<strong>na</strong>k érdekében,<br />
hogy művelődjenek, főleg<br />
azért nem, mert, mint<br />
mondták, nincs ízlésüknek<br />
megfelelő kínálat.<br />
Lépjünk tovább: szükség<br />
van előadásokra, tribünökre<br />
a magyarság történelméről<br />
és jelenlegi helyzetéről, de<br />
magunkon kívül másokat is<br />
„látnunk“ kell.<br />
Ha elutasítjuk a Másik<br />
kultúrájával való párbeszédet,<br />
elutasítjuk saját kultúránk<br />
gazdagodásá<strong>na</strong>k lehetőségét<br />
is, ez pedig sosem<br />
vezetett előrehaladáshoz.<br />
Nem lehetünk elegendők saját<br />
magunk<strong>na</strong>k. Főleg Szerbiában,<br />
Vajdaságban, Becsén<br />
nem.<br />
A következő, félig-meddig<br />
becsei példák éppen erről<br />
tanúskod<strong>na</strong>k.<br />
Papp József (1926-ban<br />
született Becsén) orvos, költő<br />
és műfordító ismerte és<br />
ápolta saját, de környezete<br />
kultúráját is. Főbb művei:<br />
Rés (1963), Rendhagyó halászás<br />
(1974), Hűsség (kétnyelvű,<br />
1976), Véraláfutás<br />
(1984), Jegy (1987), Hunyócska<br />
(1989), Kert(v)észének<br />
(1996). Papp József verseskötetei<br />
szerb fordításban<br />
is megjelen<strong>tek</strong> (Sava Babić,<br />
Mladen Leskovac, Boško<br />
Ivkov, Aleksandar Tišma,<br />
Salgó Judit...). Papp maga is<br />
fordított, Vasko Popa, Stevan<br />
Raičković, Dušan Matić,<br />
Miodrag Pavlović stb. verseit<br />
ültette át magyar nyelvre.<br />
És itt van Orcsik Roland<br />
(1975-ben született Becsén)<br />
Faludy- és Sinkó-díjas költő,<br />
aki 1992 óta Magyarországon<br />
él. Költeményeket, eszszéket,<br />
tanulmányokat, kritikákat<br />
ír és délszláv nyelvekből<br />
fordít. A Szegeden élő szerző<br />
a város egyetemén délszláv<br />
irodalmat oktat.<br />
Íme egy történet arról is,<br />
hogy mások nélkül kevesebbek<br />
vagyunk. A most következő<br />
párbeszéd tizenhét-tizennyolc<br />
évvel ezelőtt<br />
hangzott el - még „élt“ Jugoszlávia<br />
- két becsei magyar<br />
anyanyelvű középiskolás<br />
lány között.<br />
Láttad Kusturica új<br />
filmjét?<br />
- Kicsodáét?<br />
Emir Kusturicáét.<br />
- Nem hallottam még ezt<br />
a nevet.<br />
Nem hallottál Kusturica<br />
filmjeiről?<br />
- Nem. Én magyar vagyok.<br />
Kétnyelvűség<br />
A kilencvenes évek sosemvolt<br />
háborúi is hozzájárultak<br />
ahhoz, hogy azok a fiatalok,<br />
akik a háborús évek<br />
alatt csepered<strong>tek</strong> fel, elzárkózza<strong>na</strong>k<br />
az ún. többségi<br />
kultúrától, és rosszul, azaz<br />
szinte sehogyan se beszéljék<br />
a szerb nyelvet. Ezek a<br />
ma már felnőtt emberek nem<br />
is kívánják megtanulni a<br />
szerb nyelvet, mert nem látják<br />
hasznát: nincsenek szerb<br />
nemzetiségű barátaik, szerelmeik,<br />
Magyarországon<br />
jártak/<strong>na</strong>k középiskolába és<br />
egyetemre, ott dolgoz<strong>na</strong>k.<br />
Másrészt, azok a gyerekek,<br />
akik most 12-15 évesek,<br />
már nem zárkóz<strong>na</strong>k el a<br />
környezet kultúrájától, sok<br />
esetben szívesen „keverednek“<br />
más nemzetiségűekkel.<br />
S ha őszinték akarunk<br />
lenni, mindennek hátulütője<br />
is van, amely főképpen a<br />
lustaság és az igénytelenség<br />
eredménye: romlik a<br />
nyelv (nem szörpöt, hanem<br />
szokkot iszunk, nem medencére<br />
járunk fürödni, hanem<br />
„megyünk a bazénra“ stb.).<br />
Pozitívumként „könyvelhető“<br />
el a becsei óvodában<br />
beindított ún. vegyes tagozat,<br />
ahol a szerb és a magyar<br />
anyanyelvű gyerekekkel<br />
közös csoportban<br />
foglalkoz<strong>na</strong>k, így nevelik a<br />
majdani kétnyelvű polgárokat.<br />
Addig is fontos lenne<br />
„megoldani“ a következő<br />
problémát: Becse multietnikus<br />
község, azonban<br />
<strong>na</strong>gyon kevés szerb nemzetiségű<br />
polgár beszéli környezete<br />
nyelvét, esetünkben a<br />
magyart.<br />
Szakértők?<br />
Megállapítottuk már,<br />
hogy Becsén nincs sem<br />
hosszú, sem rövid távú kultúrpolitika,<br />
de arról sem visel<br />
gondot senki, hogy a községi<br />
alapítású intézmények<br />
igazgatóbizottságaiban hozzáértő<br />
személyek üljenek.<br />
Elég csak egy pillantást vetni<br />
a Városi Színház, a múzeum<br />
és a könyvtár igazgatóbizottságai<strong>na</strong>k<br />
összetételére: a tagok<br />
<strong>na</strong>gy része a hatalmon<br />
lévő politikai pártok képviselője,<br />
néhányuk<strong>na</strong>k semmi<br />
közük a kultúrához.<br />
Közpénzek a<br />
civileknek<br />
Az önkormányzat idén<br />
döntött először úgy, hogy a<br />
községi költségvetésben a<br />
civil szerveze<strong>tek</strong>nek szánt<br />
eszközöket pályázat útján<br />
osztja szét – a művelődési<br />
szerveze<strong>tek</strong>nek 2,5 millió dinárt<br />
láttak elő. A jóváhagyott<br />
pénzeket 30 százalékkal<br />
fogják csökkenteni, mert<br />
csak 70 százalékban valósul<br />
meg a költségvetés. A kifizetések<br />
november elején kezdődnek.<br />
A magyar nyelven működő<br />
művelődési egyesüle<strong>tek</strong><br />
közül a következőket támogatja<br />
a község: a Than Fivérek<br />
Értelmiségi Kört (az IDEA<br />
2009 rendezvény), a<br />
péterrévei dr. Kiss Imre<br />
egyesületet (tánciskola, karácsonyi<br />
műsor és táncfesztivál,<br />
valamint a Szólj, síp,<br />
szólj! versenyen való részvétel,<br />
nők képzése), a dreai<br />
Kutaspuszta Művelődési<br />
Egyesületet (falu<strong>na</strong>p), a Petőfi<br />
Sándor Magyar Kultúrkört<br />
(Kőketánc, Szent István<strong>na</strong>pi<br />
rendezvény, ünnepi<br />
rendezvény a Szelence<br />
Táncegyüttes fennállásá<strong>na</strong>k<br />
15. évfordulója alkalmából,<br />
Ricsaj Népművészeti Fesztivál<br />
és a kultúrkör rendezvényei<br />
a 2009. év első felében),<br />
a péterrévei Tisza<br />
Művelődési Egyesületet (a<br />
Disznótor és Szabadegyetem,<br />
a Péterrévei Nyári Napok<br />
elnevezésű rendezvény),<br />
a Tiszamente Közművelődési<br />
és Népművészeti Egyesületet<br />
(Nemzetközi Gyermeknéptánc<br />
Fesztivál), az<br />
Orion Művelődési Egyesületet<br />
(Szerbia Kupa táncverseny<br />
és kézimunkázók találkozója)<br />
és a Historiae civil<br />
szervezetet.<br />
Könyvkiadás<br />
A becsei Historiae civil<br />
szervezet 2008-ban megjelentette<br />
dr. Páll Sándor<br />
Mađarski pogled <strong>na</strong> Balkan<br />
1780-1825 című kötetét.<br />
A becsei Népkönyvtárban<br />
2009 nyarán bemutatták<br />
Börcsök László becsei tanár<br />
Parton című első kötetét.<br />
A Törökbecse község területén<br />
működő Bánáti<br />
Kultúrközpont az utóbbi egy<br />
év alatt 16 kötetet adott ki,<br />
többek között Radovan<br />
Vlahović helyi költő Moj<br />
Gospode című verseskötetének<br />
magyar fordítását.<br />
Tér és kultúra<br />
A tér és a kultúra összekapcsolódásáról<br />
tanúskodik<br />
a Törökbecse község határában<br />
lévő aracsi pusztatemplom,<br />
az egyik legkorábbi<br />
építészeti emlék<br />
Vajdaságban, a magyar kultúra<br />
fontos jelképe.<br />
Szűgyi Ferenc írja Az<br />
aracsi pusztatemplom mint a<br />
magyar nemzeti identitás jelképe<br />
című tanulmányában,<br />
hogy a templomot valószínűleg<br />
az 1030-as években építették<br />
egy régebbi keresztény<br />
templom romjaira.<br />
„Msgr. Huzsvár László <strong>na</strong>gybecskereki<br />
székespüspök az<br />
aracsi pusztatemplomban<br />
tartott szentbeszédében<br />
(2000. július 30.) felhívta<br />
hallgatóságá<strong>na</strong>k a figyelmét,<br />
hogy Az imaórák liturgiájában<br />
(zsolozsmáskönyvben)<br />
minden év augusztus 20-án<br />
részletet olvas a papság VI.<br />
Pál pápa leveléből, amelyben<br />
a Szent István alapította<br />
monostorokról szóló felsorolásban<br />
az aracsi is szerepel.<br />
A pusztatemplom<strong>na</strong>k mint<br />
jelképnek fontos alkotóeleme<br />
ez a feltételezett Szent<br />
István-i alapítás“, írja Szűgyi<br />
Ferenc. Tanulmányában kitér<br />
az aracsi pusztatemplomról<br />
való gondviselésre, s többek<br />
között elmondja, hogy<br />
az 1971-1976 között végzett<br />
ásatásokat követően a templom<br />
feledésbe merül, majd<br />
1990-ben Varnyú Ilo<strong>na</strong> becsei<br />
magyartanárnő, a Vajdasági<br />
Magyar Demokrata<br />
Párt funkcionáriusa szervez<br />
újra rendezvényt a templomnál.<br />
Az első emlék<strong>na</strong>pi ünnepséget<br />
az Aracs Pusztatemplom<br />
Műemlékvédő Társaság<br />
szervezésében 1999.<br />
augusztus elsején tartották<br />
meg. Azóta egyre többen zarándokol<strong>na</strong>k<br />
erre a helyre.<br />
„Hogy egy tárgy - jelen<br />
esetben az aracsi pusztatemplom<br />
- szimbólummá váljék,<br />
egyrészt része, reprezentánsa<br />
kell hogy legyen<br />
an<strong>na</strong>k, amit szimbolizál. A<br />
magyarság ezeréves kereszténységét,<br />
a vajdasági<br />
magyarság jogos és dacos<br />
itt- és meglétét, közösségének<br />
romos állapotát. Másrészt<br />
össze kell kapcsolnia<br />
vele“, írja Szűgyi Ferenc.<br />
Szintén a tér és a kultúra<br />
összekapcsolódásáról tanúskodik<br />
két törökbecsei<br />
szoboravató is. Október 10-<br />
én ugyanis a törökbecsei Jókai<br />
Mór Magyar Művelődési<br />
Egyesület, Mezőtúr, valamint<br />
Törökbecse önkormányzata<br />
szervezésében a katolikus<br />
temetőben és a templom udvarán<br />
felszentelték és megkoszorúzták<br />
a felújított<br />
Hungária-szobrot, amelyet<br />
Törökbecse polgársága<br />
emeltetett a város védelmében<br />
1848. október 13-án elesett<br />
honvédek emlékére,<br />
valamint Leiningen-<br />
Westerburg Károly vértanú<br />
honvéd tábornok mellszobrát,<br />
amelyet Györfi Sándor<br />
Munkácsy-díjas szobrászművész,<br />
a Mezőtúri Művésztelep<br />
művészeti vezetője készített.<br />
Dr. Papp Árpád a Magyar<br />
Nemzeti Tanács nevében<br />
mondott ünnepi beszédében<br />
kiemelte, hogy ez a<br />
<strong>na</strong>p <strong>na</strong>gyon fontos a törökbecsei,<br />
s a vajdasági magyarság<br />
történetében is,<br />
mert: „Hosszú idő után<br />
ugya<strong>na</strong>zon a <strong>na</strong>pon kerül<br />
sor a magyar forradalom és<br />
szabadságharc két emlékművének<br />
felavatására. Olyan<br />
fontos állomásához érkezett<br />
ma közösségünk, amit szobrok<br />
leleplezése, felújítása,<br />
emlékhelyek kialakítása,<br />
könyvritkaságok újrakiadása,<br />
vetélkedők szervezése<br />
és egyáltalán a vajdasági<br />
magyar közösség saját történelme<br />
iránti fogékonyságá<strong>na</strong>k<br />
irányába tett nem hiábavaló<br />
fáradozás jellemzett.<br />
Tettük ezt azért, mert a<br />
múlt tárgyilagos ismerete<br />
nélkül a jövő felé teendő lépések<br />
vál<strong>na</strong>k bizonytalanná:<br />
ha az általunk és az elődeink<br />
által hagyott történelmi emlékekről,<br />
az arra emlékeztető<br />
emlékhelyekről önként lemondunk,<br />
egyszerre mondunk<br />
le történelmünkről, múltunkról<br />
és jövőnkről is“,<br />
mondta Papp.<br />
F.D.K.
BEOGRADSKI SAJAM KNJIGA<br />
Na sajmu i knjige bečejskih<br />
autora<br />
NARODNA BIBLIOTEKA je i ove<br />
godine organizovala <strong>na</strong>dmetanje<br />
u prepričavanju <strong>na</strong>rodnih bajki za<br />
učenike osnovnih škola, ali i likovni<br />
konkurs za decu predškolskog uzrasta<br />
pod <strong>na</strong>zivom „Sve je dobro što<br />
se dobro svrši...“.<br />
Na predtakmičenju 22. oktobra<br />
u prostorijama Narodne biblio<strong>tek</strong>e<br />
učestvovalo je 26 učenika iz osnovnih<br />
škola u Bečeju, koji su u tri kategorije<br />
(2. i 3, 4. i 5, 6. i 7. razred)<br />
usmeno prepričavali bajke po sopstvenom<br />
odabiru.<br />
Učenici koji su se <strong>na</strong>juspešnijom<br />
interpretacijom bajke, prema odluci<br />
tročlanog žirija, plasirali <strong>na</strong> opštinsko<br />
takmičenje su Dušica Došić iz<br />
OŠ „Sever Đurkić“, Đorđe Brankov<br />
iz OŠ „Šamu Mihalj“ i Nađa Grozdanović<br />
iz OŠ „Zdravko Gložanski“ u<br />
prvoj kategoriji. U drugoj kategoriji<br />
<strong>na</strong> dalje takmičenje idu Tija<strong>na</strong> Đurčik<br />
i Sara Mitić iz OŠ „Zdravko Gložanski“<br />
i Lazar Potrebić iz OŠ „Sever<br />
Đurkić“, a iz treće kategorije<br />
NA 54. Među<strong>na</strong>rodnom sajmu<br />
knjiga u Beogradu - od 26. oktobra<br />
do 1. novembra - okupilo se više<br />
od 800 izdavača iz Srbije, Švedske,<br />
Japa<strong>na</strong>, Ka<strong>na</strong>de, Kine, Rusije,<br />
Francuske, Nemačke, Italije, Austrije,<br />
Španije, Portugalije, Švajcarske,<br />
Izraela, Brazila, Ira<strong>na</strong>, Angole, Bugarske,<br />
Makedonije, Hrvatske, BiH,<br />
Republike Srpske i Crne Gore.<br />
Ljubitelji pisane reči su mogli da<br />
prisustvuju susretima sa piscima,<br />
predavanjima, konferencijama, projekcijama<br />
filmova, a novi<strong>na</strong> je strip<br />
radionica. Na Sajmu se mogu kupiti<br />
i knjige bečejskih autora. Na štandu<br />
Interprinta iz Beograda izložene<br />
su knjige Radoslava Zlata<strong>na</strong> Dorića<br />
„Savršeno nepotrebni komadi“, Đorđa<br />
Brankova „Pričanja bez nostalgije“<br />
i Svetislava Travice „Čitajući<br />
samoću“, dok <strong>na</strong> štandu izdavačke<br />
kuće Nolit prodaje se knjiga Osipa<br />
Mandeljštama „Voronješke sveske“<br />
koju je sa ruskog jezika preveo Svetislav<br />
Travica. „’Voronješke sveske’<br />
NARODNA BIBLIOTEKA BEČEJ<br />
Takmičenje u<br />
prepričavanju bajki<br />
PROŠLE nedelje <strong>na</strong> otvaranju izložbe slika „Tri generacije<br />
marke Knjazovic” u Galeriji „Krug“ Gradskog pozorišta,<br />
slikarka A<strong>na</strong> Knjazovic poklonila je bečejskom<br />
Udruženju za prava i zaštitu životinja „Taura“ jednu<br />
umetničku sliku. Knjazovici su predložili da se umetničko<br />
delo <strong>na</strong>đe <strong>na</strong> aukciji, a „Taura“ će prihod od prodaje<br />
LISTANJE STARIH NOVINA<br />
Novo vreme<br />
„G. MINISTAR fi<strong>na</strong>nsija izdao<br />
je uputstvo za sastav budžeta za<br />
1933. godinu gradskih i seoskih opšti<strong>na</strong>.<br />
Težnja je Kraljevske vlade,<br />
da se fiskalska opterećenja opštine<br />
snize do krajnjih granica mogućnosti.<br />
Predviđeno je, da se po budžetu<br />
za 1933. g. ne mogu unositi nova činovnička<br />
mesta niti praz<strong>na</strong> popunjavati.<br />
Odeljenja i otseci koji nemaju<br />
karakter neophodne potrebe imaju<br />
se ukinuti ili spojiti. Pri<strong>na</strong>dležnosti<br />
FOTO: LJ.M.<br />
Knjazovici pomažu<br />
prihvatilište za pse<br />
KULTURNI MOZAIK<br />
broj 478. 30. oktobar 2009. 13<br />
Deca koja su se plasirala <strong>na</strong> opštinsko takmičenje<br />
opštinskog osoblja imaju se sniziti<br />
za <strong>na</strong>jmanje 10%. Honorari, <strong>na</strong><strong>grade</strong><br />
za prekovremeni rad, funkcio<strong>na</strong>lni<br />
dodaci i tome slično, ne mogu se<br />
ustanovljavati ili unositi. Samo materijalni<br />
rashodi nužne potrebe imaju<br />
se predvideti. Zajmovi se neće<br />
odobravati izuzev oni koji su neophodni.<br />
Stopa prireza ni u kom slučaju<br />
ne sme biti veća nego što je odobre<strong>na</strong><br />
za <strong>tek</strong>uću godinu. Nove dažbine<br />
prvi put se objavljuju u prevodu <strong>na</strong><br />
srpski jezik u celini. Objavljuju se<br />
kao poseb<strong>na</strong> knjiga, s obzirom <strong>na</strong> to<br />
da to zapravo i jesu, ali i zbog z<strong>na</strong>čaja<br />
dela. Prevod ’Voronjeških svezaka’<br />
je kapitalan poduhvat književnog<br />
prevodioca Svetislava Travice.<br />
Jedan izbor iz ovog ciklusa prethodno<br />
je objavljen u specijalizovanom<br />
časopisu za rusku književnost i kulturu<br />
’Ruski alma<strong>na</strong>h’ (2008)“, <strong>na</strong>vodi<br />
u predgovoru knjige Zorislav Paunković.<br />
LJ.M.<br />
Staša Subotički i Jova<strong>na</strong> Palinkaš iz<br />
OŠ „Sever Đurkić“.<br />
Svi takmičari su dobili zahvalnice<br />
i besplatne članske karte za biblio<strong>tek</strong>u,<br />
a <strong>na</strong>juspešniji su <strong>na</strong>građeni<br />
knjigama. Opštinsko takmičenje je<br />
održano juče u Narodnoj biblioteci<br />
Bečej.<br />
LJ.M.<br />
slike usmeriti <strong>na</strong> kupovinu vakci<strong>na</strong> i lekova za pse u prihvatilištu<br />
za pse. Aukcijska slika „Konji” će se u <strong>na</strong>rednih<br />
mesec da<strong>na</strong> <strong>na</strong>laziti u Agenciji „Stajić” (Glav<strong>na</strong> ulica 7).<br />
Slika se može pogledati i izlicitirati svakog radnog da<strong>na</strong><br />
od 8 do 16 časova. Počet<strong>na</strong> ce<strong>na</strong> je 10.000 di<strong>na</strong>ra.<br />
B.M.<br />
Program Gradskog pozorišta<br />
se neće uvoditi. Ima se izvršiti revizija<br />
dažbi<strong>na</strong>, i one koje su previsoke<br />
i ne odgovaraju vrednosti proizvoda<br />
i usluzi za koju se <strong>na</strong>plaćuju imaju<br />
se ukinuti ili smanjiti.<br />
Svi opštinski budžeti za 1933.<br />
godinu imaju biti dostavljeni Kraljevskim<br />
banskim upravama <strong>na</strong>jdalje do<br />
1. decembra o. g.“.<br />
(Novo vreme,<br />
16. oktobar 1932. godine,<br />
rubrika: Vesti, str. 3)<br />
30. oktobar, 22.30 časa (Pozorišni klub): Koncert grupe „Old Fisherman’s Blues<br />
Band“, ulaz 100 di<strong>na</strong>ra.<br />
6. novembar, 20 časova (velika sala): Zajednički koncert KUD „Đido“ Bečej i SKUD<br />
„Sveti Sava“ Šid, ulaz 150 di<strong>na</strong>ra.<br />
Doktor Anđelko<br />
Šarčev<br />
ONO ŠTO je karakteristično za<br />
sve kolekcio<strong>na</strong>re je izuzet<strong>na</strong> posvećenost<br />
i plemenita strast kojom pristupaju<br />
sakupljanju, dopunjavanju ili<br />
kompletiranju svojih zbirki.<br />
Jedan od <strong>na</strong>jpoz<strong>na</strong>tijih kolekcio<strong>na</strong>ra<br />
u Bečeju, ali i van njega, bio<br />
je lekar Anđelko Šarčev. U kolekcio<strong>na</strong>rskim<br />
krugovima bila je z<strong>na</strong><strong>na</strong><br />
njegova zbirka padobranskih z<strong>na</strong>čki,<br />
kao i svega onoga što je vezano<br />
za padobranstvo. Osim toga,<br />
sakupljao je ordenje, pa je njegova<br />
kolekcija obuhvatala odlikovanja i<br />
ordenja od vreme<strong>na</strong> Kraljevine Srbije<br />
(1882), pa sve do devedesetih<br />
godi<strong>na</strong> minulog veka. Sakupljao je<br />
i oružje afričkih pleme<strong>na</strong>, bajonete,<br />
sablje (imao ih je više od trideset!),<br />
vojničke čuturice, lule, izuzetne primerke<br />
jelenskih rogova... Do <strong>na</strong>vedenih<br />
predmeta je dolazio kupovinom,<br />
razmenom ili ih je dobijao <strong>na</strong><br />
poklon. Održavao je brojne kontakte<br />
sa kolekcio<strong>na</strong>rima širom sveta.<br />
Ovako impresivne zbirke zahtevale<br />
su, <strong>na</strong>ravno, adekvatan prostor,<br />
pa je gotovo cela kuća dr Šarčeva<br />
bila svojevrsni muzej, čiji je<br />
on bio i osnivač i kustos i vodič. Za<br />
svoje kolekcije je <strong>na</strong>građen titulom<br />
velemajstora kolekcio<strong>na</strong>rstva, jer<br />
je, <strong>na</strong> različitim smotrama, tri puta<br />
osvajao prvo mesto.<br />
Zanimljiva je epizoda iz njegovog<br />
„kolekcio<strong>na</strong>rskog života“. Naime,<br />
jednom prilikom je boravio u<br />
bivšem SSSR-u, u Moskvi. Pošto je<br />
z<strong>na</strong>o da je, prema običaju, hotelska<br />
soba ozvuče<strong>na</strong>, on je, ostavši sam,<br />
kao slučajno, glasno razmišljao o<br />
tome kako u njegovoj zbirci nedostaje<br />
određeno sovjetsko vazduhoplovno<br />
odlikovanje. Potom je pošao<br />
u obilazak Moskve, a kada se vratio<br />
u hotelsku sobu, <strong>na</strong> jastuku je bilo<br />
položeno željeno odlikovanje!<br />
Ali, kolekcio<strong>na</strong>rstvo je bilo samo<br />
deo interesovanja svestranog lekara.<br />
Deo svog vreme<strong>na</strong> posvećivao<br />
je i izradi različitih predmeta od kože<br />
i drveta, ali i lovu i ribolovu. Nesebično<br />
se predavao i aktivnostima Dobrovoljnog<br />
vatrogasnog društva u<br />
Bečeju, čiji je bio dugogodišnji član.<br />
Svoju pasiju prema sakupljanju padobranskih<br />
i vazduhoplovnih z<strong>na</strong>čki<br />
konkretizovao je i praktično – baveći<br />
se padobranstvom, ostvarivši preko<br />
četiri stotine skokova! I još nešto –<br />
jedan je od osnivača nekadašnjeg<br />
Kluba padobra<strong>na</strong>ca u Bečeju.<br />
Čini se da je dr Šarčev zaista<br />
imao neiscrp<strong>na</strong> interesovanja i <strong>na</strong>klonosti<br />
prema <strong>na</strong>izgled nepovezanim<br />
oblastima. Istorija je takođe bila<br />
njegova velika ljubav, <strong>na</strong>ročito voj<strong>na</strong><br />
istorija. Z<strong>na</strong>o je da istovremeno<br />
16.<br />
čita i nekoliko knjiga <strong>na</strong> istu temu,<br />
samo da bi iz više uglova sagledao<br />
neku pojavu i tako došao do istine.<br />
Naročito je bio impresioniran, gotovo<br />
opsednut, Španskim građanskim<br />
ratom (1936) i žalio je što nije rođen<br />
ranije da bi se mogao priključiti<br />
španskim revolucio<strong>na</strong>rima.<br />
Život<strong>na</strong>, profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> i rad<strong>na</strong><br />
biografija dr Anđelka Šarčeva bila<br />
je adekvat<strong>na</strong> njegovim interesovanjima.<br />
Rođen je u Zemunu 1932.<br />
godine, od oca Simeo<strong>na</strong> i majke Milice.<br />
Ubrzo se porodica Šarčev doseljava<br />
u Bečej, u kome završava<br />
osnovnu školu i gim<strong>na</strong>ziju. Pravednog<br />
duha, on je, sa još četvoricom<br />
drugova, javno istupio protiv zloglasnog<br />
posleratnog „otkupa“ i <strong>na</strong>či<strong>na</strong><br />
ophođenja prema paorima. Odmazda<br />
je uskoro stigla: sva petorica su<br />
isključe<strong>na</strong> iz gim<strong>na</strong>zije. Vraćeni su<br />
godinu da<strong>na</strong> kasnije, <strong>na</strong>kon žalbe<br />
tadašnjem Ministarstvu prosvete.<br />
Upisuje se <strong>na</strong> Medicinski fakultet u<br />
Beogradu 1952. godine. Dok je studirao,<br />
učestvovao je u brojnim radnim<br />
akcijama obnove i izgradnje posleratne<br />
Jugoslavije.<br />
Po završetku studija vraća se u<br />
Bečej i zapošljava se 1962. godine<br />
kao lekar opšte prakse. Nedugo zatim<br />
u Novom Sadu specijalizira neuropsihijatriju,<br />
a <strong>na</strong>kon specijalizacije<br />
formira i vodi neuropsihijatrijsku<br />
službu u Bečeju. Slovio je kao dobar<br />
lekar i rukovodilac, čija se reč uvažavala.<br />
Mladi lekari obraćali su mu<br />
se često, tražeći njegovo stručno<br />
mišljenje. Umeo je strpljivo da sluša,<br />
ali i da savetuje <strong>na</strong> <strong>na</strong>jbolji mogući<br />
<strong>na</strong>čin. Imao je harizmu koja je<br />
izazivala strahopoštovanje.<br />
Uvek izuzetno motivisan da pomaže<br />
ljudima, osnovao je Sanitetsku<br />
službu bečejske brigade i aktivno<br />
je učestvovao u odbrani Novog<br />
Sada od poplave Du<strong>na</strong>va 1965. godine.<br />
Aktivno se uključio, i kao lekar<br />
i kao čovek, u teškim danima kada<br />
je eruptirao gas u Bečeju (1968-<br />
1969), zapamćen kao „bečejski<br />
vulkan“. Bio je i organizator <strong>na</strong>jšire<br />
vakci<strong>na</strong>cije građa<strong>na</strong> protiv preteće<br />
epidemije velikih boginja početkom<br />
1970. godine. Neverovatno je, ali<br />
istinito: odbio je poziv iz Švajcarske<br />
da radi u odeljenju za bolesti zavisnosti,<br />
pri UN.<br />
Doktor Anđelko Šarčev je umro<br />
1991. godine, bolestan, ali još uvek<br />
radno aktivan. Supruga Javorka,<br />
kćerka Katari<strong>na</strong>, hirurg i profesor<br />
Medicinskog fakulteta, kao i sin Miloš,<br />
ranije poz<strong>na</strong>ti kalifornijski bodibilder,<br />
imaju mnogo razloga za ponos.<br />
Dušan Opinćal
14<br />
SPORTSKI MOZAIK<br />
broj 478. 30. oktobar 2009.<br />
TELEKS<br />
RUKOMET<br />
Druga liga Srbije<br />
7. kolo<br />
Jedinstvo – Ruma 22:22<br />
8. kolo (nedelja, 1. novembar,<br />
17.00)<br />
Železničar – Jedinstvo<br />
Prva vojvođanska liga (m)<br />
10. kolo<br />
Dolovo – Jedinstvo (NB) -<br />
odloženo<br />
11. kolo (subota, 31. oktobar,<br />
18.00)<br />
Jedinstvo (NB) – Grafičar<br />
Liga Srem-Bačka (ž)<br />
4. kolo<br />
Bečej – Železničar II 18:29<br />
5. kolo (nedelja, 1. novembar)<br />
Cement (Beočin) - Bečej<br />
KUGLANJE<br />
Super liga Srbije (ž)<br />
6. kolo<br />
Jedinstvo (NB) – Kristal<br />
(ZR) 3:5 (3.152:3.157)<br />
Prva liga Srbije –<br />
Vojvodi<strong>na</strong> (ž)<br />
6. kolo<br />
Vojvodi<strong>na</strong> (BG) – Eđšeg<br />
(NS) 6:2 (2.905:2.815)<br />
Prva liga Srbije –<br />
Vojvodi<strong>na</strong> (m)<br />
6. kolo<br />
Željezničar (Ruma) - Jedinstvo<br />
(NB) 6:2 (3.104:3.088<br />
Prva vojvođanska liga (m)<br />
6. kolo<br />
Rotografika (SU) - Bečej<br />
3:5 (3.121:3.146)<br />
Druga vojvođanska liga (m)<br />
7. kolo<br />
Vojvodi<strong>na</strong> (Bačko Gradište)<br />
je bila slobod<strong>na</strong>.<br />
Zbog kup utakmica koje se<br />
igraju <strong>na</strong>rednog vikenda,<br />
šampio<strong>na</strong>t u svim ligama se<br />
<strong>na</strong>stavlja 7. i 8. novembra.<br />
STONI TENIS<br />
Najmlađe takmičarke STK<br />
Vojvodi<strong>na</strong> su prošle subote<br />
<strong>na</strong>stupile <strong>na</strong> nezvaničnom<br />
Prvenstvu Srbije za desetogodišnjake,<br />
koje je održano<br />
u Bačkoj Topoli. Najbolji<br />
plasman ostvarile su Dei<strong>na</strong><br />
Benke i Sabi<strong>na</strong> Šurjan koje<br />
su u igri parova osvojile zlatnu<br />
medalju.<br />
DŽUDO<br />
Među<strong>na</strong>rodni memorijalni<br />
turnir „Borenovići“ za<br />
poletarce, mlađe i starije<br />
pionire održan je prošle nedelje<br />
u Bajmoku. Na drugom<br />
memorijalnom turniru u čast<br />
tragično <strong>na</strong>stradale porodice<br />
Borenović učestvovalo je<br />
312 takmičara iz 34 kluba sa<br />
teritorije Mađarske, Rumunije<br />
i Srbije, među kojima je bilo<br />
i 12 džudista DžK Mladost.<br />
Najmlađe kategorije bečejskog<br />
džudo kluba i ovoga<br />
puta imale su uspeha, jer je<br />
osvojeno ukupno osam medalja,<br />
a selekcija mlađih pionira<br />
proglaše<strong>na</strong> je za <strong>na</strong>jbolje<br />
<strong>na</strong> turniru. Zlat<strong>na</strong> odličja<br />
u Bajmoku su osvojili mlađi<br />
pioniri Nemanja Farkaš (do<br />
30 kg) i Dušan Dragović (+<br />
66 kg) kao i poletarka Milica<br />
Grbić u kategoriji +43<br />
kilograma. Srebru su se <strong>na</strong><br />
turniru radovali Marko Simić<br />
(poletarci, + 50 kg), Aleksa<br />
Marković (mlađi pioniri do<br />
38 kg) i Robert Sabo (stariji<br />
pioniri do 55 kg), dok su se<br />
bronzanim medaljama okitili<br />
Stefan Velicki (poletarci do<br />
28 kg) i Akoš Rajšli (mlađi<br />
pioniri do 34 kg).<br />
TRKAČKI DAN NA RADARSKOJ STANICI<br />
Ožvarova grla su <strong>na</strong>jbolja<br />
Finiš trke dvoprega<br />
TRKAČKI DAN, takmičenje<br />
kasača <strong>na</strong> hipodromu kraj<br />
Radarske stanice, održano<br />
je prošle nedelje uz učešće<br />
pedeset dva grla.<br />
Konjički klub Potisje je za<br />
drugi trkački dan ove sezone<br />
u Bečeju organizovao šest<br />
trka, od kojih je jed<strong>na</strong> bila<br />
dvoprež<strong>na</strong>.<br />
Najkvalitetnija trka da<strong>na</strong><br />
bila je brza partija, za sva grla<br />
od tri godine i starija sa osnovom<br />
od 3001 boda i više, u<br />
kojoj je Zoltan Ožvar iz Tornjoša<br />
osvojio duplu krunu.<br />
Prvo <strong>na</strong> cilj stiglo je grlo Elisio,<br />
dok je drugo mesto pripalo<br />
Ever Lastingu. Treći je<br />
u brzoj partiji kroz cilj prošao<br />
Pako sa Subotičaninom Antunom<br />
Oračićem u sulkama,<br />
a četvrti je bio Bugati vlasništvo<br />
Bele Saboa iz Subotice.<br />
Na hipodromu u Bečeju<br />
<strong>na</strong>jviše pažnje publike izaziva<br />
trka dvoprega, pa je tako<br />
bilo i ovoga puta. Preko hiljadu<br />
ljubitelja kasačkog sporta<br />
gromoglasno je bodrilo<br />
učesnike (pet), a <strong>na</strong>jbolja su<br />
KUP POLETARAC<br />
ponovo bila grla u vlasništvu<br />
Ožvara. Viktor Viktorija<br />
i Amelija su prvi prošli kroz<br />
cilj, samo nekoliko santimetara<br />
iza njih zaostali su Mandol<br />
Star i Darumadar (vlasnik<br />
Deli Seke, Mali Iđoš), dok je<br />
treće mesto pripalo grlima<br />
Epizod i Lapokodo (Atila Sokola,<br />
Novo Orahovo).<br />
Vozači i grla iz KK Potisje<br />
prošle nedelje su imali četiri<br />
plasma<strong>na</strong> među osvajačima<br />
<strong>na</strong>grada (prvih četvoro). Dejan<br />
Stojšić je sa Šamon Lobel<br />
bio <strong>na</strong>jbolji u trci trogodaca<br />
sa zaradom od nula do dve<br />
stotine bodova, Demi Star je<br />
u sulkama sa Radoslavom<br />
Kucurskim u istoj trci bila četvrta,<br />
Tiger Miodraga Jandrića<br />
je u trci trogodaca sa zaradom<br />
od 1.301-3.000 bodova<br />
bio treći, a četvrto mesto za<br />
grla sa zaradom od 201-600<br />
bodova osvojio je Amaz vlasnika<br />
Karolja Sečija.<br />
U ostalim trkama postignuti<br />
su sledeći rezultati – sa<br />
zaradom 0-200 bodova: 1.<br />
Šamon Lobel, 2. Taura Tiger<br />
(Antun Oračić), 3. Doti (Tihomir<br />
Crnjaković), 4. Demi<br />
Star. Trka sa zaradom 201-<br />
600 bodova: 1. Leanjalom<br />
(Laslo Berenji, Subotica), 2.<br />
Magnolija (Siniša Stojkov,<br />
Novi Kneževac), 3. Daru Madar<br />
(Atila Seke, Mali Iđoš), 4.<br />
Amaz. Trka grla sa zaradom<br />
601-1.300: 1. Letipor (Oskar<br />
Ožvar, Čantavir), 2. Libero<br />
(Gojko Gavrić, Beograd), 3.<br />
Anica (Stevan Urošev, Žabalj),<br />
4. Lamberto (Bogdan<br />
Belić, Srbobran). Trka sa zaradom<br />
1.301-3.000: 1. Avon<br />
R. (Laslo Roža, Senta), 2.<br />
Aktiviti (Ljubomir Dulić, Bikovo),<br />
3. Tiger, 4. Plejboj (Mikloš<br />
Šala, Subotica).<br />
Nagradni fond drugog trkačkog<br />
da<strong>na</strong> bio je 160.000<br />
di<strong>na</strong>ra.<br />
U KK Potisje bili su zadovoljni<br />
odzivom takmičara<br />
i publike, ali ne i <strong>na</strong>stupom<br />
svojih članova:<br />
- S obzirom <strong>na</strong> to da je<br />
sezo<strong>na</strong> <strong>na</strong> izmaku, veliki broj<br />
grla je u punoj formi, što se<br />
i videlo prošle nedelje. Sve<br />
trke su bile neizvesne, o pobedniku<br />
se odlučivalo u poslednjim<br />
metrima i to je bilo<br />
sjajno za publiku - rekao je<br />
Sava Vojnović, predsednik<br />
KK Potisje. - Odziv grla je bio<br />
dobar, tako da smo u svakoj<br />
trci imali po deset i više konja<br />
<strong>na</strong> startu. Bečejci <strong>na</strong>s ni<br />
ovoga puta nisu izneverili,<br />
izašli su <strong>na</strong> hipodrom i sjajno<br />
<strong>na</strong>vijali. Kada sve sagledam<br />
manifestacija je bila veoma<br />
uspeš<strong>na</strong>, jedino sam nezadovoljan<br />
plasmanom <strong>na</strong>ših<br />
članova i grla. Morali smo da<br />
ostvarimo mnogo bolje rezultate,<br />
ali šta je tu je, valjda<br />
ćemo biti bolji dogodine.<br />
S.M.<br />
Bronzani „Swim star“<br />
TRADICIONALNI KUP „Poletarac“,<br />
plivački miting za<br />
mlađe kategorije, održan<br />
je prošle subote u Novom<br />
Sadu, uz učešće čak 1.017<br />
plivača iz 42 kluba sa teritorije<br />
Bugarske, Rumunije,<br />
Mađarske, Hrvatske, BiH i<br />
Srbije. Na mitingu su učestvovali<br />
i plivači PK „Swim<br />
star“ koji su osvojili 11 medalja<br />
(6-3-2), a u ekipnoj<br />
konkurenciji zauzeli su treće<br />
mesto.<br />
A<strong>na</strong> Jeftenić se <strong>na</strong> „Poletarcu“<br />
okitila sa tri zlata<br />
(delfin, kraul i leđno) i jednom<br />
srebrnom medaljom<br />
(prsno), Vukašin Vukanić<br />
je osvojio dva zlat<strong>na</strong> odličja<br />
(kraul i prsno), Aneta Šoš<br />
je bila prva u slobodnom stilu,<br />
a druga u prsnom, dok<br />
je Jele<strong>na</strong> Ječanski osvojila<br />
srebro (kraul) i bronzu<br />
(leđno). Bronzanu medalju<br />
u Novom Sadu zaslužila je<br />
i štafeta u sastavu Jeftenić,<br />
Ratkov, Đurić i Ječanski.<br />
Najmlađe kategorije takmičara<br />
<strong>na</strong> ovom takmičenju<br />
plivale su deonicu od 25<br />
metara, a u slučaju <strong>na</strong>stupa<br />
u svim stilovima bodovani<br />
su za generalni plasman.<br />
FOTO: S. Malešev<br />
Plivači PK „Swim star“<br />
A<strong>na</strong> Jeftenić je tako u konkurenciji<br />
65 devojčica 2000.<br />
godišta osvojila prvo mesto,<br />
Anet Šoš je bila druga u<br />
2001. godištu (64 plivačice),<br />
Vukašin Vukanić je u istom<br />
godištu, ali kod dečaka, takođe<br />
bio drugi, dok je Jele<strong>na</strong><br />
Ječanski (’99. godište)<br />
zauzela treće mesto. Dobar<br />
rezultat u ovom godištu postigla<br />
je i Jova<strong>na</strong> Đurić koja<br />
je u konkurenciji 70 plivačica<br />
bila sedma.<br />
- Prezadovoljan sam rezultatima<br />
koje smo ostvarili<br />
FOTO: S. Malešev<br />
KONJI^KI SPORT<br />
PLIVANJE<br />
<strong>na</strong> prvom takmičenju <strong>na</strong> zatvorenim<br />
bazenima u novoj<br />
sezoni. Medalje i dobri rezultati<br />
nisu došli sami po sebi,<br />
nego su odraz dobrog rada<br />
u prethodnom periodu. Iako<br />
smo trenirali u otežanim<br />
uslovima u Senti i Vrbasu,<br />
uspeli smo da održimo formu<br />
i <strong>na</strong>pravimo <strong>na</strong>predak.<br />
Sada kada bazen u Bečeju<br />
ponovo funkcioniše radićemo<br />
još više i <strong>na</strong>dam se još<br />
većim uspesima - rekao je<br />
Jovan Ječanski, trener PK<br />
„Swim star“. S.M.<br />
DRUGA LIGA SRBIJE<br />
Golmani <strong>na</strong><br />
visini zadatka<br />
RUKOMETAŠI JEDINSTVA<br />
odigrali su prošlog petka nerešeno<br />
22:22 (13:12) sa ekipom<br />
Rume i tako zabeležili<br />
drugi remi u sezoni.<br />
Iako su prikazali <strong>na</strong>jbolju<br />
igru u dosadašnjem delu<br />
šampio<strong>na</strong>ta, Petrovoselci nisu<br />
uspeli da zabeleže drugu<br />
pobedu ove sezone.<br />
Početak meča nije išao<br />
<strong>na</strong> ruku domaćinu, jer je posle<br />
samo pet minuta igre<br />
Ruma vodila sa 4:0. Trener<br />
Tomić bio je prinuđen da zatraži<br />
tajm-aut, posle kojeg su<br />
stvari došle <strong>na</strong> svoje. Jedinstvo<br />
je golovima Feldešija,<br />
Viškovića i Živkov Aksi<strong>na</strong> uspostavilo<br />
rezultatsku ravnotežu,<br />
pa je do poluvreme<strong>na</strong><br />
vođe<strong>na</strong> neizves<strong>na</strong> borba.<br />
U drugom delu utakmice,<br />
čak osam minuta nije postignut<br />
nijedan pogodak, a<br />
kada je to uspelo za rukom<br />
Arizanovom, činilo se da<br />
su domaći „uhvatili“ pravi ritam.<br />
Prednost su rukometaši<br />
Jedinstva povećali <strong>na</strong> +3<br />
(15:12), a preko stotinu gledalaca<br />
u hali OSC „Mladost“<br />
očekivalo je ubedljivu pobedu<br />
domaće ekipe. Međutim,<br />
<strong>na</strong> scenu je stupio sudijski<br />
par Knežević (Vrbas) – Radovanović<br />
(Bačka Palanka)<br />
koji je olako isključivao igrače<br />
Jedinstva i vratio goste u<br />
igru. Rukometaši Rume su<br />
iskoristili poklon sudijskog<br />
para, poveli sa golom razlike<br />
(16:17) i to vođstvo održavali<br />
su do 40 sekundi pre kraja<br />
utakmice. U poslednjem <strong>na</strong>padu<br />
Jedinstva Višković je<br />
FOTO: S. Malešev<br />
KUP VOJVODINE<br />
TAMAŠ FARKAŠ proglašen<br />
je za <strong>na</strong>jboljeg plivača u pro<strong>tek</strong>loj<br />
sezoni daljinskog plivanja<br />
u Kupu Vojvodine. Dodela<br />
priz<strong>na</strong>nja obavlje<strong>na</strong> je<br />
prošle subote u Bačkoj Topoli,<br />
a pored predstavnika<br />
Plivačkog saveza Vojvodine,<br />
bili su prisutni i čelnici Plivačkog<br />
saveza Srbije.<br />
Farkaš je letos učestvovao<br />
<strong>na</strong> sedam marato<strong>na</strong> i <strong>na</strong><br />
svim je bio prvi u apsolutnoj<br />
kategoriji. Pored sedam zlatnih<br />
medalja u Kupu, osvojio<br />
je i srebrnu medalju <strong>na</strong> Prvenstvu<br />
Srbije <strong>na</strong> stazi dužine<br />
deset kilometara. Drugo<br />
mesto u apsolutnoj kategoriji<br />
RUKOMET<br />
uspeo da postigne pogodak,<br />
izjed<strong>na</strong>či rezultat (22:22),<br />
a poslednji šut Ne<strong>na</strong>dovića<br />
golman Jedinstva Mandić uspeo<br />
je da odbrani.<br />
Najefikasniji u redovima<br />
Jedinstva bili su Nemanja<br />
Višković i Zoltan Feldeši koji<br />
su postigli po šest golova,<br />
a dobru partiju protiv Rume<br />
pružili su i golmani tima iz<br />
Bačkog Petrovog Sela. Dejan<br />
Mandić je imao 18 odbra<strong>na</strong><br />
(jedan sedmerac), a Siniša<br />
Bakrač je dva puta ulazio<br />
u igru i „skinuo“ isto toliko<br />
sedmeraca.<br />
- Utakmica je bila odlič<strong>na</strong>,<br />
pružili smo <strong>na</strong>jbolju igru ove<br />
sezone i prava je šteta što nismo<br />
ostvarili pobedu - rekao<br />
je Dejan Mandić, golman Jedinstva.<br />
- Ruma se pokazala<br />
u dobrom izdanju, imali smo<br />
šanse da pobedimo, ali kada<br />
smo trebali da se „odlepimo“<br />
sudije <strong>na</strong>m to nisu dozvoljavale.<br />
Ovakav sce<strong>na</strong>rio se po<strong>na</strong>vlja<br />
iz utakmice u utakmicu<br />
i to stvarno nije fer. Jedinstvo<br />
je mali klub, slabi smo u savezu<br />
i loše suđenje koje imamo<br />
je posledica toga.<br />
U 8. kolu Jedinstvo igra<br />
protiv Železničara (subota,<br />
31. oktobar). Da li<br />
u Inđiji možete do prve<br />
pobede <strong>na</strong> strani?<br />
- Železničar ima dobru<br />
ekipu, ali ne idemo <strong>na</strong> meč<br />
sa belom zastavom. Ako prikažemo<br />
borbenost i zalaganje<br />
kao večeras protiv Rume,<br />
možemo da osvojimo dva<br />
boda - rekao je Mandić.<br />
S.M.<br />
PLIVANJE<br />
Trijumf Bečejaca<br />
Farkaš, Sabo, Demeter i Tot Hasnoši<br />
osvojio je Sebastijan Sabo,<br />
a njih dvojica bili su i prvaci<br />
svojih uzrasnih kategorija<br />
(Farkaš do 14, Sabo do 19<br />
godi<strong>na</strong>). Pored njih još četvorica<br />
Bečejaca su dobili<br />
priz<strong>na</strong>nja za rezultate ostvarene<br />
u Kupu Vojvodine. Igor<br />
Omaljev je bio prvi u kategoriji<br />
od 26 do 29 godi<strong>na</strong>, Janoš<br />
Demeter je <strong>na</strong>jbolji u kategoriji<br />
od 30 do 39 godi<strong>na</strong>, Dragan<br />
Jankulovski je proglašen<br />
za <strong>na</strong>jboljeg plivača u konkurenciji<br />
takmičara starih između<br />
40 i 49 godi<strong>na</strong>, a Čongor<br />
Tot Hasnoši je osvojio srebro<br />
u konkurenciji do 14 godi<strong>na</strong>.<br />
S.M.
VOJVOĐANSKA LIGA – ISTOK<br />
Novica Glavaški <strong>na</strong><br />
klupi Jedinstva<br />
NOVI BEČEJ: U 13. kolu<br />
Vojvođanske lige - Istok<br />
vodeća Sloboda iz Novih<br />
Kozaraca <strong>na</strong>stavila je pobedonosni<br />
hod i već ovog vikenda<br />
može da reši pitanje<br />
jesenjeg prvaka, pošto u subotu<br />
<strong>na</strong> svom terenu dočekuje<br />
drugoplasiranu Budućnost<br />
iz Srpske Crnje.<br />
Dok u Novim Kozarcima<br />
vlada prava fudbalska euforija,<br />
u Novom Bečeju ove jeseni<br />
slika nije nimalo ružičasta<br />
pošto fudbaleri Jedinstva<br />
i njihovi ljubimci preživljavaju<br />
teške trenutke.<br />
Novobečejci su u pro<strong>tek</strong>lih<br />
13 utakmica igrali ispod<br />
svojih mogućnosti, zabeležili<br />
su pet pobeda, dva puta<br />
su igrali nerešeno, i doživeli<br />
šest poraza. Kako to biva u<br />
fudbalu, posle dva uzastop<strong>na</strong><br />
poraza, od Slobode u<br />
13. kolo: Bačka (P) –<br />
Bačka Topola 1:1, Radnički<br />
(B) – Budućnost (A) 6:0, Polet<br />
(N) – Crve<strong>na</strong> zvezda 2:3,<br />
Obilić – Borac 4:0, Radnički<br />
(Z) – Bačka 1901 1:0, Di<strong>na</strong>mo<br />
– BAK 3:1, Budućnost<br />
(SC) – Jedinstvo 3:1, Sloboda<br />
– Radnik 3:1, Vojvodi<strong>na</strong> –<br />
Kozara 1:1<br />
1. Sloboda 7 3 0 26:6 24 19<br />
2. Budućnost(SC) 7 0 3 22:13 21 15<br />
3. Bačka 1901 6 1 3 27:12 19 13<br />
4. Radnički (Z) 6 1 3 18:10 19 13<br />
5. Bačka Topola 5 3 2 15:8 18 12<br />
6. Kozara 6 0 4 17:16 18 12<br />
7. Di<strong>na</strong>mo 5 1 4 25:14 16 11<br />
8. Borac 5 1 4 22:16 16 10<br />
9. Obilić 4 3 3 14:12 15 10<br />
10. Vojvodi<strong>na</strong> 4 2 4 14:12 14 10<br />
11. Jedinstvo 4 2 4 10:11 14 10<br />
12. Bačka (P) 4 1 5 16:14 13 9<br />
13. Radnik 4 1 5 10:15 13 7<br />
14. Radnički(B) 3 3 4 15:17 12 7<br />
15. BAK 3 1 6 9:24 10 7<br />
16. Crve<strong>na</strong> zvezda 2 0 8 8:26 6 6<br />
17. Budućnost (A) 2 0 8 9:32 6 6<br />
18. Polet 1 1 8 7:26 4 4<br />
14. kolo ( 31. oktobar – 1.<br />
novembar 14.00): Radnik – Kozara,<br />
Crve<strong>na</strong> zvezda – Vojvodi<strong>na</strong>,<br />
Budućnost (A) - Polet,<br />
Borac – Radnički (B), Bačka<br />
1901 – Obilić, Bačka Topola<br />
– Radnički (Z), BAK – Bačka<br />
(P), Jedinstvo – Di<strong>na</strong>mo , Sloboda<br />
– Budućnost (SC)<br />
FUDBALERI Bečeja Old<br />
gold poraženi su prošle subote<br />
<strong>na</strong> Gradskom stadionu<br />
od Hercegovca sa 0:1 (0:0).<br />
Prvo poluvreme utakmice<br />
11. kola Područne lige<br />
Novi Sad pro<strong>tek</strong>lo je u igri<br />
između dva šes<strong>na</strong>esterca,<br />
nijed<strong>na</strong> ekipa nije stvorila ni<br />
polupriliku, a kamoli situaciju<br />
iz koje bi mogli da postignu<br />
pogodak.<br />
Tek u 54. minutu oko 100<br />
gledalaca <strong>na</strong> Gradskom stadionu<br />
videlo je akciju koja je<br />
„mirisala“ <strong>na</strong> gol. Todorović<br />
je dubinskom loptom sjajno<br />
uposlio Kiša, prvotimac Bečeja<br />
krenuo je sam ka golu<br />
Hercegovca, oštro je startovao<br />
Sivčević, Kiš je pao, a sudija<br />
Malidžan iz Novog Sada<br />
nije svirao pe<strong>na</strong>l. Igrači Bečeja<br />
su protestovali, ali promene<br />
odluke nije bilo. Samo<br />
SPORTSKI MOZAIK<br />
FUDBAL<br />
Novom Bečeju (1:3) i prošle<br />
nedelje u Srpskoj Crnji (3:1),<br />
ceh je platio, ko drugi, nego<br />
trener Milorad Popović.<br />
U ponedeljak, posle razgovora<br />
sa rukovodstvom<br />
kluba, Milorad Popović i Jedinstvo<br />
su dogovorno prekinuli,<br />
ne baš mnogo uspešnu,<br />
dvomesečnu saradnju.<br />
Ekipu je četiri kola pre kraja<br />
jesenjeg dela sezone preuzeo<br />
bivši fudbaler Jedinstva,<br />
i dosadašnji trener kadeta,<br />
Novica Glavaški.<br />
Sportski direktor Arsen<br />
Tošić, o drugoj promeni trenera<br />
u sezoni kaže:<br />
- Rezultati su daleko od<br />
očekivanja i ambicija kluba,<br />
i zato nismo mogli mirno da<br />
gledamo kako gubimo bodove.<br />
Moralo se nešto preduzeti,<br />
pogotovo što ni sam<br />
Popović, sa kojim smo imali<br />
dobru saradnju nije zadovoljan<br />
rezultatima. Upravo<br />
zbog toga smo se dogovorili<br />
da prekinemo saradnju, a da<br />
ekipu preuzme Novica Glavaški,<br />
koji sa mlađim kategorijama<br />
već godi<strong>na</strong>ma beleži<br />
dobre rezultate. Nama<br />
je veoma z<strong>na</strong>čajno da u <strong>na</strong>redne<br />
četiri utakmice popravimo<br />
utisak i obogatimo bodovni<br />
saldo, kako bi mirnije<br />
dočekali zimsku pauzu.<br />
Novica Glavaški je svestan<br />
da se uhvatio vrućeg<br />
krompira:<br />
- Mada sam ekipu preuzeo<br />
u ne baš sjajnom trenutku,<br />
verujem da ovaj sastav<br />
može daleko više. Neophod<strong>na</strong><br />
je veća borbenost i<br />
<strong>na</strong>dahnuće, a rezultati će<br />
doći sami po sebi. Mislim da<br />
će nedelj<strong>na</strong> utakmica sa Di<strong>na</strong>mom<br />
iz Pančeva biti prekretnica,<br />
mada nećemo <strong>na</strong>stupiti<br />
kompletni. Zbog dva<br />
žuta karto<strong>na</strong> izostaće Milorad<br />
Ivančev, ali se u tim vraća<br />
borbeni Marko Drljača.<br />
Posle dve uzastopne pobede,<br />
fudbaleri Vojvodine iz<br />
Novog Miloševa, zaustavljeni<br />
su pred svojom publikom.<br />
Sa tradicio<strong>na</strong>lno neugodnim<br />
rivalom, Kozarom iz Ba<strong>na</strong>tskog<br />
Velikog Sela, Novomiloševčani<br />
su igrali nerešeno<br />
(1:1). Izabranici trenera Draga<strong>na</strong><br />
Vukajlovića su poveli<br />
golom kapite<strong>na</strong> Slavoljuba<br />
Novica Glavaški<br />
Tomića u 20. minutu, a potom<br />
su imali nekoliko sjajnih<br />
prilika da obezbede pobedu.<br />
Ono što nije uspelo <strong>na</strong>padačima<br />
Vojvodine, a pre svih<br />
Saši Nikoliću, uspelo je u 63.<br />
minutu Protiću, jednom od<br />
zapaženijih u ekipi Kozare.<br />
Trener Vojvodine Dragan<br />
Vukajlović je posle utakmice<br />
rekao:<br />
- Po ko z<strong>na</strong> koji put se<br />
pokazalo da je sreća jedan<br />
od bitnih faktora u sportu.<br />
Prosto je neshvatljivo šta<br />
smo sve promašili, a gosti su<br />
prvu ozbiljniju priliku pretvorili<br />
u gol. Ono što smo propustili<br />
pred <strong>na</strong>šom publikom<br />
pokušaćemo da <strong>na</strong>dok<strong>na</strong>dimo<br />
u Vojvodi Stepi. Mada<br />
ne mogu da raču<strong>na</strong>m <strong>na</strong> Srđa<strong>na</strong><br />
Vasiči<strong>na</strong>, koji će izostati<br />
zbog dva žuta karto<strong>na</strong>,<br />
očekujem maksimalno zalaganje<br />
bez kojeg se ne može<br />
raču<strong>na</strong>ti <strong>na</strong> uspeh. S.D.<br />
PODRUČNA LIGA NOVI SAD<br />
Nedovoljan jedan Andrić<br />
četiri minuta kasnije, Bečejci<br />
su ostali sa igračem manje,<br />
jer je zbog grubog starta<br />
Holo dobio drugi žuti karton.<br />
Od tog trenutka domaćin je<br />
više pažnje posvetio odbrani<br />
svog gola, gosti su preuzeli<br />
inicijativu i stvarali šanse.<br />
U 65. minutu Svirčević je posle<br />
odličnog centaršuta Majstorovića<br />
sa samo četiri, pet<br />
metara uputio udarac, ali je<br />
golman Andrić refleksno reagovao<br />
i spasao svoju mrežu.<br />
Najbolji pojedi<strong>na</strong>c utakmice<br />
odlično je reagovao i<br />
sedam minuta kasnije kada<br />
je u situaciji „jedan <strong>na</strong> jedan“<br />
osujetio Majstorovića i još<br />
jednom sačuvao svoj gol.<br />
Međutim, dva minuta pre<br />
is<strong>tek</strong>a regularnog vreme<strong>na</strong><br />
za igru, ni odlični Andrić nije<br />
mogao da spreči fudbalere<br />
Hercegovca da postignu pogodak.<br />
Marko Trivunović je<br />
prošao po levoj strani, idealno<br />
je uposlio Lukića koji je iz<br />
neposredne blizine zatresao<br />
mrežu Bečeja – 0:1. U pet<br />
minuta <strong>na</strong>dok<strong>na</strong>de vreme<strong>na</strong><br />
Bečejci su krenuli <strong>na</strong> sve<br />
ili ništa i uspeli su da stvore<br />
šansu za izjed<strong>na</strong>čenje. Stajki<br />
je izveo korner, u opštoj<br />
gužvi lopta je došla do Todorovića<br />
koji je poluvolejom sa<br />
osam<strong>na</strong>est metara „opalio“<br />
iz prve, ali je golman Lukač<br />
odbranio udarac.<br />
- Tri boda osvoje<strong>na</strong> u<br />
Novom Sadu mogli smo da<br />
oplemenimo dobrim rezultatom<br />
kod kuće, ali u tome<br />
nismo uspeli. Imali smo imperativ<br />
pobede i to kao da<br />
je loše uticalo <strong>na</strong> <strong>na</strong>šu igru -<br />
rekao je Miloš Andrić. - Hercegovac<br />
je igrao dobro, gosti<br />
su tačno z<strong>na</strong>li šta žele i<br />
DRUGA LIGA SRBIJE<br />
Bečejci jači od<br />
pritiska<br />
KMF BEČEJ savladao je<br />
<strong>na</strong> gostovanju prošle nedelje<br />
ekipu Kačareva sa 6:5<br />
(2:3) i tako zabeležio drugu<br />
pobedu u <strong>tek</strong>ućem šampio<strong>na</strong>tu<br />
Druge lige Srbije.<br />
Utakmica u Kačarevu<br />
počela je domi<strong>na</strong>cijom domaćih<br />
fudbalera koji su pogocima<br />
Zlatanovića u 12. i<br />
Miljanovića u 14. minutu poveli<br />
sa 2:0. Bečejci su uzvratili<br />
Kačarevu istom merom,<br />
pa je za samo dva minuta<br />
rezultat ponovo bio u ravnoteži.<br />
Ikić je u 14. minutu<br />
sjajnim udarcem sa sedam,<br />
osam metara pogodio rašlje<br />
protivničkog gola, a Vučković<br />
je u 15. minutu posle solo<br />
prodora izjed<strong>na</strong>čio <strong>na</strong> 2:2.<br />
Gosti su <strong>na</strong> odmor ipak otišli<br />
sa golom prednosti, jer je<br />
posle nesmotrenosti odbrane<br />
Bečeja Zlatanović postigao<br />
treći gol za svoju ekipu.<br />
U drugom poluvremenu<br />
Bečejci su krenuli sa presing<br />
igrom po celom terenu<br />
što je izne<strong>na</strong>dilo domaće<br />
fudbalere, pa su u deset minuta<br />
<strong>na</strong>pravili seriju od 4:0.<br />
Prvo je Sekulić „ispalio“ rafal<br />
golova (22, 27. i 28. minut),<br />
a sjajno razdoblje igre<br />
za Bečej krunisao je Kobiljski<br />
iz kontre (30. minut). Posle<br />
ubedljivog vođstva gosti<br />
su spustili ritam što su fudbaleri<br />
Kačareva iskoristili,<br />
smanjili <strong>na</strong> 6:5 (golovi Zlatkovića<br />
i Miljanovića), ali za<br />
preokret nisu imali s<strong>na</strong>ge.<br />
- Utakmica je bila veoma<br />
teška, ekipa Kačareva je<br />
odličan tim, igrali su veoma<br />
grubo, pritisak oko pet stoti<strong>na</strong><br />
ljudi u publici <strong>na</strong> igrače<br />
i sudije je bio velik, ali smo<br />
sve to izdržali, odigrali muški<br />
i zasluženo pobedili – rekao<br />
je Dejan Stanojev, trener<br />
KMF Bečej. – U prvom<br />
delu igre smo igrali zonsku<br />
odbranu što se nije pokazalo<br />
kao dobro rešenje, protivnik<br />
<strong>na</strong>s je lako „probijao“, i<br />
prava je sreća što smo gubili<br />
FUDBAL<br />
kako da stignu do pobede.<br />
Imali su nekoliko šansi, iskoristili<br />
su jednu, i zadovoljni<br />
su otišli kući. Sa druge strane<br />
mi i dalje nemamo rešenje<br />
za neefikasnost, stvaramo<br />
povoljne prilike ali ne<br />
z<strong>na</strong>mo da ih iskoristimo.<br />
Bečej Old gold u 12. kolu<br />
dočekuje ekipu Srbobra<strong>na</strong><br />
(subota, 31. oktobar, 14.30).<br />
Andrić <strong>na</strong>javljuje da bi baš u<br />
komšijskom derbiju mogla<br />
da se desi prekretnica u rezultatima<br />
njegove ekipe:<br />
- Pokušaćemo <strong>na</strong> treninzima<br />
da se što bolje spremimo<br />
za utakmicu protiv Srbobra<strong>na</strong><br />
i otklonimo greške<br />
koje <strong>na</strong>s prate od početka<br />
sezone. Nadam se da ćemo<br />
u tome uspeti, da ćemo protiv<br />
Srbobra<strong>na</strong> igrati o<strong>na</strong>ko kako<br />
z<strong>na</strong>mo, i da ćemo ostvariti<br />
pobedu.<br />
S.M.<br />
FOTO: S. Malešev<br />
samo sa 3:2. U drugom poluvremenu<br />
smo sjajno odigrali<br />
presing, i da smo iskoristili<br />
sve šanse utakmica bi<br />
bila reše<strong>na</strong> već u 30. minutu.<br />
U 4. kolu KMF Bečej <strong>na</strong><br />
svom terenu očekuje ekipu<br />
Miodrag Vučković<br />
FUTSAL<br />
Vršca (nedelja, 1. novembar,<br />
18.30) koja ne z<strong>na</strong> za<br />
poraz u prva tri kola lige.<br />
Ipak, Stanojev i protiv lidera<br />
<strong>na</strong> tabeli očekuje pobedu:<br />
- Igrama i rezultatima u<br />
tri kola videli smo da posedujemo<br />
kvalitet za vrh tabele<br />
i to je sada <strong>na</strong>š primarni<br />
cilj. Interesuje <strong>na</strong>s samo<br />
prvo mesto do kojeg se dolazi<br />
samo pobedama. Vršac<br />
je bivši prvoligaš, ima sjajnu<br />
ekipu i ambicije iste kao<br />
i mi. Mislim da ako ponovimo<br />
igru iz Kačareva i u nedelju<br />
možemo do pobede.<br />
Za to će <strong>na</strong>m trebati i pomoć<br />
publike koju pozivam<br />
da u što većem broju dođe u<br />
halu OSC „Mladost“, jer očekujem<br />
spektakularan meč.<br />
S.M.<br />
11. kolo: Bečej Old gold<br />
– Hercegovac 0:1, Srbobran<br />
– Mladost (NS) 3:1, Petrovaradin<br />
– Obilić 1:0, Slavija<br />
– Mladost (BP) 3:3, Sremac –<br />
Omladi<strong>na</strong>c 4:2, Fruškogorac<br />
– Kabel 4:1, Borac – Vrbas<br />
3:0, Tvrđava – Jedinstvo (R)<br />
3:1.<br />
1. Obilić 11 8 2 1 20:7 26<br />
2. Mladost (BP) 11 5 4 2 20:10 19<br />
3. Hercegovac 11 6 1 4 16:10 19<br />
4. Srbobran 11 5 4 2 19:15 19<br />
5. Slavija 11 5 3 3 19:15 18<br />
6. Petrovaradin 11 4 4 3 13:11 16<br />
7. Bečej Old gold 11 4 4 3 10:8 16<br />
8. Borac 11 4 4 3 15:14 16<br />
9. Fruškogorac 11 4 3 4 14:12 15<br />
10. Tvrđava 11 4 2 5 16:19 14<br />
11. Omladi<strong>na</strong>c 11 3 4 4 12:12 13<br />
12. Jedinstvo (R) 11 3 4 4 17:21 13<br />
13. Sremac 11 4 0 7 15:23 12<br />
14. Kabel 11 3 2 6 17:26 11<br />
15. Vrbas 11 2 3 6 8:15 9<br />
16. Mladost (NS) 11 0 4 7 9:22 4<br />
12. kolo (31. oktobar-1.<br />
novembar, 14.30): Bečej Old<br />
gold – Srbobran, Hercegovac<br />
– Jedinstvo, Vrbas – Tvrđava,<br />
Kabel – Borac, Omladi<strong>na</strong>c –<br />
Fruškogorac, Mladost (BP) –<br />
Sremac, Obilić – Slavija, Mladost<br />
(NS) – Petrovaradin.<br />
broj 478. 30. oktobar 2009. 15<br />
TELEKS<br />
FUDBAL<br />
Druga savez<strong>na</strong> liga –<br />
Sever (ž)<br />
5. kolo<br />
Novi Bečej je bio slobodan.<br />
6. kolo<br />
Novi Bečej – Fruškogorac<br />
(NS)<br />
Vojvođanska liga – Istok<br />
12. kolo<br />
Jedinstvo (NB) – Sloboda<br />
(N. Kozarci) 1:3<br />
Radnik (Pančevo) – Vojvodi<strong>na</strong><br />
(NM) 3:0<br />
13. kolo<br />
Budućnost (SC) – Jedinstvo<br />
(NB) 3:1<br />
Vojvodi<strong>na</strong> (NM) – Kozara 1:1<br />
14. kolo (31. oktobar – 1.<br />
novembar, 14.00)<br />
Jedinstvo (NB) – Di<strong>na</strong>mo<br />
(Pančevo)<br />
C. zvezda (Vojvoda Stepa)<br />
– Vojvodi<strong>na</strong> (NM)<br />
Područ<strong>na</strong> liga Novi Sad<br />
11. kolo<br />
Bečej Old gold – Hercegovac<br />
0:1<br />
12. kolo (subota, 31. oktobar,<br />
14.30)<br />
Bečej Old gold - Srbobran<br />
Međuopštinska fudbalska<br />
liga Kikinda-Novi Bečej<br />
9. kolo<br />
Jedinstvo (Bočar) – C. zvezda<br />
(Rusko Selo) 2:3<br />
„2. oktobar“ (Kumane) – Napredak<br />
(B. Topola) 1:1<br />
10. kolo (nedelja, 1. novembar,<br />
14.00)<br />
C. zvezda - „2. oktobar“<br />
Vojvodi<strong>na</strong> (Bašaid) - Jedinstvo<br />
(Bočar)<br />
FUTSAL<br />
Druga liga Srbije<br />
3. kolo<br />
Kačarevo – Bečej 5:6<br />
4. kolo (nedelja, 1. novembar,<br />
18.30)<br />
Bečej - Vršac<br />
KOŠARKA<br />
Prva srpska liga –<br />
Sever (m)<br />
4. kolo<br />
Sveti Đorđe (Žitište) - Jedinstvo<br />
(NB) 91:75<br />
5. kolo (subota, 31. oktobar,<br />
20.00)<br />
Jedinstvo (NB) – Duga<br />
(Novi Sad)<br />
Kvalitet<strong>na</strong> liga juniora (m)<br />
5. kolo<br />
Tamiš (Pančevo) - Jedinstvo<br />
(NB) 35:113<br />
6. kolo<br />
Jedinstvo (NB) – Di<strong>na</strong>mo<br />
(Pančevo)<br />
Kvalitet<strong>na</strong> liga kadeta (m)<br />
5. kolo<br />
Mladost (Omoljica) - Jedinstvo<br />
(NB) 97:45<br />
6. kolo<br />
Jedinstvo (NB) – Basket KO<br />
(Kovin)<br />
Kvalitet<strong>na</strong> liga pionira (ž)<br />
4. kolo<br />
Old gold – Čelarevo 82:31<br />
5. kolo<br />
Old gold je slobodan<br />
6. kolo (subota, 7. novembar)<br />
Spartak (Su) – Old gold<br />
VIBA liga<br />
kadeti<br />
1. kolo<br />
Tisa – Sport key 88:54<br />
ODBOJKA<br />
Prva liga Vojvodine (m)<br />
2. kolo<br />
Mladost (Turija) – Bečej 1:3<br />
(25:22,23:25,18:25,27:29)<br />
3. kolo (subota, 31. oktobar,<br />
19.00)<br />
Bečej – Spartak II
16 broj<br />
478. 30. oktobar 2009.<br />
FENJER<br />
Prognoza za vikend<br />
arl.noaa.gov<br />
pripremio-pomo<br />
Petak<br />
Subota<br />
Nedelja<br />
Opis vreme<strong>na</strong><br />
Pre podne<br />
oblaèno i suvo.<br />
Po podne<br />
promenljivo<br />
oblaèno.<br />
Pre podne<br />
promenljivo<br />
oblaèno.<br />
Po podne<br />
malo oblaèno.<br />
Pre podne<br />
sunèano i vedro.<br />
Po podne<br />
sunèano i vedro.<br />
Temp.<br />
min/max<br />
6°C 9°C 10°C 15°C 10°C 15°C<br />
Šorom sredom...<br />
• Naši istorijski procesi <strong>na</strong>jčešće se završavaju kao<br />
krivični.<br />
• Menjam svetlu budućnost za sadašnjost srednje<br />
vrednosti.<br />
• I Nemci ne vole da rade, ali z<strong>na</strong>ju.<br />
Svetislav Travica<br />
Priredio: Goran Topličević<br />
PROBLEMATIKA 239<br />
–<br />
Izbor: M. Dragović<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
M. Marandjuk<br />
Mat u dva poteza<br />
<br />
Rešenje: Dg1<br />
ĆOŠE<br />
H A<br />
H A<br />
Došla Muji tašta u goste. Pita je Mujo:<br />
- Dokle ćete ostati?<br />
- A, dok vam ne dosadim - odgovara tašta.<br />
- A što baš tako kratko?<br />
*<br />
Otišao Perica u prodavnicu i kaže:<br />
- Dajte mi jednu kiselu vodu!<br />
- Koliko puta sam ti rekao da nije kisela, već<br />
mineral<strong>na</strong> voda - odgovara prodavac.<br />
- Dobro, onda mi dajte jednu mineralnu vodu i<br />
jednu teglu mineralnih krastavaca!<br />
*<br />
Razgovara čovek sa svojim komšijom Piroćancem:<br />
- Je li, komšija, zašto ti o<strong>na</strong> kokoška skakuće<br />
<strong>na</strong> jednoj nozi?<br />
Na to će Piroća<strong>na</strong>c:<br />
- Ih, mani je, juče sam imao punu kuću gostiju.