07.04.2014 Views

Investitori grade tek na prol - Bečejski mozaik

Investitori grade tek na prol - Bečejski mozaik

Investitori grade tek na prol - Bečejski mozaik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

30. oktobar 2009.<br />

broj 478.<br />

RACIONALIZACIJA U LOKALNOJ ADMINISTRACIJI<br />

Bez posla 50 službenika?<br />

NAJAVLJENA ULAGANJA U INDUSTRIJSKOJ ZONI<br />

<strong>Investitori</strong> <strong>grade</strong> <strong>tek</strong><br />

<strong>na</strong> <strong>prol</strong>eće?<br />

Nije dovoljno sticati z<strong>na</strong>nje, već<br />

ga treba i upotrebljavati.<br />

Ciceron<br />

Parkiranje<br />

Treba da se z<strong>na</strong> red i treba <strong>na</strong>plaćivati parkiranje i u Bečeju, ali ne<br />

bi taj posao trebalo raditi ofrlje.<br />

Jer da se mislilo kada se radilo, ne bi se „privremeno“ zaboravilo<br />

<strong>na</strong> to da u Bečeju žive i osobe sa invaliditetom koje, kao i ostali građani,<br />

voze automobile i da je potrebno predvideti parking mesta i za<br />

njih.<br />

Da se mislilo, ne bi se desilo da u Zelenoj ulici imamo parking<br />

mesta <strong>na</strong> koja ne mogu da se „uguraju“ veći automobili od „fiće“ i<br />

„pande“.<br />

To će stvoriti problem pre svega direktorima javnih preduzeća i<br />

STRANA 7<br />

lokalnim političarima, jer oni ne voze „fiće“ i „pande“, pa će nepropisno<br />

parkirati službene automobile.<br />

U tom slučaju trebalo bi da ih - automobile, a ne direktore i političare<br />

- odnese „pauk“.<br />

K.D.F.<br />

STRANA<br />

2<br />

STRANA<br />

3<br />

OPŠTINSKA VLADA DONELA ODLUKU O CENI PARKIRANJA<br />

Sat vreme<strong>na</strong> - 25 di<strong>na</strong>ra<br />

STRANA<br />

4<br />

NOVEMBER ELEJÉN ÜLÉSEZIK A KÉPVISELŐ-TESTÜLET<br />

Ismét módosítják a<br />

költségvetést<br />

5.<br />

OLDAL<br />

LAP ZA OBRAZOVANJE ROMA<br />

U opštini Bečej samo dva posto<br />

romske dece ide u obdanište,<br />

obavezan pripremni predškolski<br />

program pohađa 38 posto,<br />

osnovnu školu 58, srednju trogodišnju<br />

školu pet, četvorogodišnju<br />

šest posto, a 37 posto<br />

romske dece nije uključeno u<br />

obrazovni sistem<br />

OKRUGLI STO RADIJA NOVI BEČEJ U SKUPŠTINI OPŠTINE<br />

Građanin ima pravo da<br />

z<strong>na</strong> sve<br />

STRANA 2<br />

FOTO: S. Malešev<br />

Donošenjem ovog kupo<strong>na</strong> u redakciju Bečejskog <strong>mozaik</strong>a stičete pravo <strong>na</strong> besplatan<br />

mali oglas <strong>na</strong> dva jezika za broj 479. Kupon doneti do srede do 12 časova.<br />

Amennyiben elhozza ezt a szelvényt a Becsei Mozaik szerkesztőségébe, lapunk 479.<br />

számában ingyenes (szerb és magyar nyelvű) apróhirdetésre jogosul. A szelvényt<br />

szerdáig (12 óráig) kell eljuttatni a Becsei Mozaik szerkesztőségébe.


2 broj 478. 30. oktobar 2009.<br />

POČELA VAKCINACIJA PROTIV GRIPA<br />

Za Bečejce 700<br />

vakci<strong>na</strong><br />

PREMA PODACIMA Instituta Torlak,<br />

u Srbiji je do 23. oktobra potvrđeno<br />

134 slučaja obolevanja od<br />

gripa izazvanog novim tipom virusa<br />

A (H1N1), a prošle nedelje jed<strong>na</strong><br />

osoba je umrla od ove bolesti.<br />

Ipak, stručnjaci kažu da nema<br />

razloga za strah i paniku, međutim,<br />

savetuju da simptome gripa kao<br />

što su visoka temperatura, kašalj,<br />

kijavica i otežano disanje, ne treba<br />

NUNS<br />

Dan<br />

podsećanja<br />

ignorisati, već se treba obratiti lekaru.<br />

U Srbiji još ne postoji vakci<strong>na</strong><br />

protiv gripa H1N1, ali je iz Ministarstva<br />

zdravlja <strong>na</strong>javljeno da će biti<br />

<strong>na</strong>bavlje<strong>na</strong> početkom iduće godine<br />

i da je započeta procedura definisanja<br />

prioritetnih grupa. U prvoj<br />

grupi će svakako biti osobe koje<br />

boluju od hroničnih bolesti i oni koji<br />

spadaju u osetljive grupe, zatim će<br />

vakci<strong>na</strong>cijom biti obuhvaćeni svi<br />

oni od kojih zavisi funkcionisanje<br />

zajednice, vojska, policija, zdravstveni<br />

radnici, a preporuka je da se<br />

i zdrave osobe vakcinišu.<br />

Prema informacijama iz Doma<br />

zdravlja, u bečejskoj opštini nije registrovan<br />

nijedan slučaj oboljevanja<br />

od novog gripa.<br />

Što se tiče vakci<strong>na</strong>cije protiv<br />

sezonskog gripa, o<strong>na</strong> je u bečejskoj<br />

opštini počela prošle srede.<br />

Obezbeđeno je 700 doza vakci<strong>na</strong>,<br />

koje su raspoređene prema ustaljenoj<br />

proceduri <strong>na</strong> Bečej i <strong>na</strong>selje<strong>na</strong><br />

mesta opštine.<br />

Pravo <strong>na</strong> besplatnu vakcinu<br />

imaju osobe starije od 65 godi<strong>na</strong> i<br />

određene grupe hroničnih bolesnika<br />

(dijabetičari koji primaju insulin,<br />

osobe koje boluju od malignih oboljenja<br />

i osobe obolele od plućnih<br />

bolesti).<br />

Vakci<strong>na</strong>cija građa<strong>na</strong> se u Bečeju<br />

obavlja u medicini rada od 10 do<br />

12 časova, a u okolnim mestima u<br />

ambulantama Doma zdravlja.<br />

LJ.M.<br />

IZVRŠNI ODBOR NUNS-a odlučio<br />

je da, zbog učestalih <strong>na</strong>pada <strong>na</strong><br />

izveštače i niza nerešenih incide<strong>na</strong>ta<br />

među kojima su <strong>na</strong>jteži ubistva<br />

Dade Vujasinović, Slavka Ćuruvije i<br />

Mila<strong>na</strong> Pantića, uvede Dan podsećanja.<br />

Svakog poslednjeg petka u mesecu<br />

NUNS će javnim saopštenjem<br />

podsećati <strong>na</strong>dležne državne organe<br />

i javnost <strong>na</strong> aktuelne <strong>na</strong>pade <strong>na</strong> novi<strong>na</strong>re<br />

i neprocesuirane slučajeve.<br />

Izvršni odbor poziva glavne urednike<br />

svih medija da se pridruže akciji<br />

Dan podsećanja.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da još nije razreše<strong>na</strong> smrt Radislave<br />

Dade Vujasinović koja je<br />

pro<strong>na</strong>đe<strong>na</strong> mrtva 8. aprila 1994. godine.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da još nije okonča<strong>na</strong> istraga ubistva<br />

Slavka Ćuruvije, iako se z<strong>na</strong> da<br />

je 11. aprila 1999. godine ubijen po<br />

<strong>na</strong>logu vlasti.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da još nije istraže<strong>na</strong> smrt Mila<strong>na</strong><br />

Pantića, iako je za razliku od dvoje<br />

kolega koji su stradali u vreme režima<br />

Sloboda<strong>na</strong> Miloševića, on ubijen<br />

posle demokratskih prome<strong>na</strong> u<br />

Srbiji 11. ju<strong>na</strong> 2001. godine.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da je Srbija ponovo opasno mesto<br />

za rad izveštača jer je tokom<br />

prvih sedam meseci 2008. zabeleženo<br />

35 <strong>na</strong>pada <strong>na</strong> novi<strong>na</strong>re, fotoreportere<br />

i snimatelje, što daleko<br />

<strong>na</strong>dilazi statistički godišnji prosek.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da su i tokom septembra u više<br />

<strong>na</strong>vrata <strong>na</strong>padane kolege širom Srbije,<br />

kao i da su militantne grupe,<br />

nezadovoljne uređivačkom politikom<br />

medija, <strong>na</strong>stavile da upadaju u<br />

više redakcija.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da proces privatizacije medija<br />

još nije pokrenut sa mrtve tačke do<br />

koje je doveden političkom voljom<br />

vladajuće većine krajem prošle godine.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da je nedavno izreče<strong>na</strong> i prva<br />

sudska presuda za mobing čija je<br />

žrtva jed<strong>na</strong> novi<strong>na</strong>rka, i upozorava<br />

da će divlja privatizacija, u kojoj medije<br />

preuzimaju ljudi sumnjivog kapitala,<br />

dovesti do mnogih sudskih<br />

postupaka.<br />

FOTO: www.novigrip.com<br />

IZMEĐU DVA BROJA<br />

PREDSTAVLJEN AKCIONI PLAN ZA UNAPREĐENJE OBRAZOVANJA ROMA<br />

U Bečeju dva posto romske<br />

dece ide u obdanište<br />

ROMI SU, po svim pokazateljima,<br />

<strong>na</strong>jugroženija populacija u Srbiji,<br />

ali i u Bečeju.<br />

U opštini Bečej samo dva posto<br />

romske dece ide u obdanište, obavezan<br />

pripremni predškolski program<br />

pohađa 38 posto, osnovnu<br />

školu 58, srednju trogodišnju školu<br />

pet, četvorogodišnju šest posto, a<br />

37 posto romske dece nije uključeno<br />

u obrazovni sistem.<br />

„Romska deca se suočavaju<br />

s brojnim preprekama kao što su<br />

nedostatak osnovnih sredstava za<br />

život, neadekvatni stambeni uslovi,<br />

nedostatak udžbenika i pribora za<br />

školu, nedovoljno poz<strong>na</strong>vanje jezika<br />

okoline, teškoće u savladavanju<br />

gradiva, nedostatak podrške i pomoći<br />

u porodici, pa i diskrimi<strong>na</strong>cija<br />

od strane pojedinih učenika i <strong>na</strong>stavnika“,<br />

rekla je Angela Slavnić,<br />

koordi<strong>na</strong>torka za romska pitanja u<br />

opštini Bečej, prošlog petka <strong>na</strong> javnoj<br />

raspravi o <strong>na</strong>crtu Lokalnog akcionog<br />

pla<strong>na</strong> (LAP) za u<strong>na</strong>pređenje<br />

obrazovanja Roma u opštini Bečej.<br />

O<strong>na</strong> je objasnila da su <strong>na</strong> osnovu<br />

pokazatelja o uključenosti dece<br />

romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti u obrazovni<br />

sistem i predložene mere u <strong>na</strong>crtu<br />

LAP-a kojim treba da se motivišu<br />

roditelji da svoju decu uključe u<br />

predškolsko vaspitanje i obrazovanje,<br />

a potrebno je i da se obezbedi<br />

besplatan boravak u predškolskoj<br />

ustanovi, uži<strong>na</strong>, udžbenici i školski<br />

pribor <strong>na</strong> svim nivoima obrazovanja,<br />

da se angažuju romski asistenti<br />

u obrazovnim institucijama, da se<br />

obezbedi stručno obrazovanje vaspitača<br />

i <strong>na</strong>stavnog osoblja, kao i stipendija<br />

za srednjoškolce i studente<br />

romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti. Neophod<strong>na</strong><br />

je i izrada baze podataka o uslovima<br />

stanovanja i socijalno-ekonomskom<br />

statusu Roma.<br />

O <strong>na</strong>crtu Lokalnog akcionog<br />

pla<strong>na</strong> za u<strong>na</strong>pređenje obrazovanja<br />

Roma govorile su Angela Slavnić<br />

i Mile<strong>na</strong> Ćuk, predstavnica Novosadskog<br />

humanitarnog centra<br />

(NSHC) koji je pomogao izradu<br />

predloga LAP u Bečeju. Ova humanitar<strong>na</strong><br />

organizacija je pomogla<br />

izradu lokalnih akcionih planova za<br />

u<strong>na</strong>pređenje obrazovanja Roma u<br />

još deset vojvođanskih opšti<strong>na</strong>.<br />

Javnoj raspravi, osim članova<br />

Opštinskog veća za obrazovanje i<br />

socijal<strong>na</strong> i među<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> pitanja<br />

U OPŠTINSKOJ administraciji u<br />

Bečeju radi ukupno 230 ljudi (uključujući<br />

i organe opštine, ustanove<br />

koje se fi<strong>na</strong>nsiraju iz budžeta -<br />

osim ustanova u oblasti obrazovanja,<br />

zdravstva i predškolskih ustanova<br />

- privred<strong>na</strong> društva i druge<br />

oblike organizovanja čiji je jedini<br />

osnivač jedinica lokalne samouprave<br />

- osim javnih preduzeća): 125 u<br />

Opštinskoj upravi, 11 funkcionera,<br />

5 osoba u Turističkoj organizaciji,<br />

ombudsman (to je ukupno 142), u<br />

mesnim zajednicama zaposleno je<br />

23 osobe, u biblioteci 16, u pozorištu<br />

12, u muzeju 9, u OSC-u „Mladost“<br />

26...<br />

Ilone Varnju i Pala Šandora, prisustvovali<br />

su i predstavnici organizacija<br />

i institucija u kojima se radi<br />

i sa decom romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti,<br />

predstavnici škola, vrtića, romskih<br />

udruženja, Izabela Šormaz, koordi<strong>na</strong>torka<br />

Lokalnog pla<strong>na</strong> akcije za<br />

decu, Svetla<strong>na</strong> Gagić, direktorica<br />

Centra za socijalni rad i predstavnici<br />

CARE Inter<strong>na</strong>tio<strong>na</strong>la, organizacije<br />

koja je bila do<strong>na</strong>tor izrade LAP-a<br />

o zapošljavanju Roma.<br />

Lokalni akcioni plan za u<strong>na</strong>pređenje<br />

obrazovanja Roma u opštini<br />

Bečej obuhvata pet oblasti:<br />

predškolsko, osnovno i srednje<br />

obrazovanje, os<strong>na</strong>živanje romske<br />

zajednice, poštovanje razlika i multikulturalnosti<br />

i sadrži mere kojima<br />

bi se koordinisano i sistemski rešavali<br />

problemi u svakoj od <strong>na</strong>vedenih<br />

oblasti u periodu od tri godine.<br />

Plan je rađen u skladu sa Strategijom<br />

za smanjenje siromaštva,<br />

Jedinstvenim akcionim planom za<br />

FOTO: LJ.M.<br />

Mile<strong>na</strong> Ćuk i Angela Slavnić<br />

u<strong>na</strong>pređenje obrazovanja Roma,<br />

Strategijom Ministarstva prosvete<br />

za 2005-2010. godinu, Nacio<strong>na</strong>lnim<br />

planom akcije za decu i u obzir<br />

su uzete specifičnosti lokalne zajednice<br />

prilikom predlaganja mera<br />

za sprovođenje akcionog pla<strong>na</strong>.<br />

Nastojalo se što konkretnije<br />

odrediti koliko je novca potrebno<br />

za jednu godinu sprovođenja predviđenih<br />

mera, kako bi lokal<strong>na</strong> samouprava<br />

mogla u budžetu planirati<br />

sredstva.<br />

RACIONALIZACIJA U LOKALNOJ ADMINISTRACIJI<br />

Bez posla 50<br />

službenika?<br />

Prema Predlogu zako<strong>na</strong> o određivanju<br />

maksimalnog broja zaposlenih<br />

u lokalnoj administraciji koji<br />

je Vlada Srbije utvrdila 22. oktobra,<br />

predviđeno je da maksimalan broj<br />

zaposlenih u opšti<strong>na</strong>ma i gradovima<br />

ne može biti veći od četiri stalno<br />

zaposle<strong>na</strong> činovnika <strong>na</strong> 1.000 stanovnika.<br />

Po tom merilu u lokalnoj<br />

administraciji u Bečeju višak je 50<br />

zaposlenih.<br />

Opšti<strong>na</strong> koja do kraja 2009. godine<br />

ne smanji broj zaposlenih, od<br />

1. januara 2010. godine će biti kažnje<strong>na</strong>:<br />

srazmerno će dobijati manje<br />

transfere iz republičkog budžeta<br />

u zavisnosti od broja zaposlenih<br />

„Postojanje LAP-a povećava<br />

šanse za dobijanje neophodnih<br />

sredstava kod među<strong>na</strong>rodnih<br />

fondacija i do<strong>na</strong>tora, i mogućnost<br />

učešća <strong>na</strong> domaćim konkursima,<br />

što je veoma z<strong>na</strong>čajno, imajući u<br />

vidu trenutnu situaciju i to da lokal<strong>na</strong><br />

samouprava nije u mogućnosti<br />

da obezbedi sva sredstva za sprovođenje<br />

predviđenih mera“, rekla<br />

je Mile<strong>na</strong> Ćuk i dodala da Lokalni<br />

akcioni plan za obrazovanje Roma<br />

može uspešno da se realizuje<br />

samo ako se pored lokalne samouprave,<br />

romskog koordi<strong>na</strong>tora i civilnih<br />

romskih udruženja u njegovu<br />

realizaciju aktivno uključe i sve institucije<br />

i ustanove.<br />

Učesnici <strong>na</strong> javnoj raspravi sugerisali<br />

su da je potrebno da se<br />

Lokalni akcioni plan za u<strong>na</strong>pređenje<br />

obrazovanja Roma više uskladi<br />

sa već postojećim i usvojenim<br />

strategijama u opštini Bečej, da bi<br />

fi<strong>na</strong>nsijski okvir trebalo definisati <strong>na</strong><br />

tri godine koliko traje projekat i <strong>na</strong>vesti<br />

optimalan broj potrebnih romskih<br />

asiste<strong>na</strong>ta za realizaciju projekta,<br />

što su neke od preporuka pri<br />

podnošenju zahteva za dobijanje<br />

do<strong>na</strong>cija iz među<strong>na</strong>rodnih fondacija.<br />

Čula se i zamerka da <strong>na</strong> javnoj<br />

raspravi nije prisustvovalo više građa<strong>na</strong><br />

romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti, s obzirom<br />

<strong>na</strong> to da se radi o pitanjima<br />

koja su veza<strong>na</strong> za rešavanje njihovih<br />

problema.<br />

LJ.M.<br />

koji prelazi maksimalan broj, piše<br />

u Predlogu zako<strong>na</strong> o određivanju<br />

maksimalnog broja zaposlenih u<br />

lokalnoj administraciji.<br />

Po nezvaničnim informacijama<br />

iz opštine Bečej, u lokalnoj administraciji<br />

biće otpuštanja, jer opšti<strong>na</strong><br />

ne može da priušti sebi smanjenje<br />

transfera novca iz republike. Visi<strong>na</strong><br />

transfernih sredstava u 2009. godini<br />

za opštinu Bečej utvrđe<strong>na</strong> je u<br />

iznosu od 176.317.129 di<strong>na</strong>ra, koja<br />

su umanje<strong>na</strong> prilikom rebalansa republičkog<br />

budžeta za 55.410.685<br />

di<strong>na</strong>ra. Tako je „novi“ godišnji transfer<br />

za opštinu Bečej 120.906.444<br />

di<strong>na</strong>ra.<br />

K.D.F.


Na 19. sednici Skupštine<br />

opštine, 3. novembra, odbornici<br />

će raspravljati o 26 tačaka<br />

dnevnog reda. Lokalni poslanici<br />

trebalo bi da donesu<br />

odluku o drugom rebalansu<br />

budžeta opštine za 2009. godinu.<br />

Ukupni prihodi i primanja<br />

budžeta predviđe<strong>na</strong> su u iznosu<br />

od 682,8 milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra, a<br />

rashodi i izdaci u iznosu od<br />

737,5 milio<strong>na</strong>, te je budžetski<br />

deficit 159,6 milio<strong>na</strong> (deficit<br />

se planira obezbediti iz kreditnog<br />

zaduženja od 120 milio<strong>na</strong>,<br />

kao i iz privatizacionih primanja,<br />

prenetih sredstava iz<br />

ranijih godi<strong>na</strong> itd.). Izmene u<br />

opštinskom budžetu nužne<br />

su, <strong>na</strong>vodi se u obrazloženju<br />

odluke o rebalansu, jer su<br />

smanjeni prihodi opštine zahvaljujući<br />

manjim transferima<br />

od republike i smanjenju poreza<br />

<strong>na</strong> zarade. Naime, umesto<br />

planiranog transfera za 2009.<br />

godinu u iznosu od 176,3 milio<strong>na</strong><br />

di<strong>na</strong>ra, u opštinski budžet<br />

će stići samo 120,9 milio<strong>na</strong>.<br />

Pored toga, u odnosu <strong>na</strong> planirano,<br />

za 74,2 milio<strong>na</strong> smanjen<br />

je i iznos poreza <strong>na</strong> dohodak<br />

građa<strong>na</strong> zbog kašnjenja plata<br />

zaposlenima <strong>na</strong> teritoriji opštine.<br />

Od ukupno uplaćenog<br />

poreza <strong>na</strong> dohodak 40 posto<br />

se vraća u opštinski budžet<br />

- od početka godine do kraja<br />

septembra ostvareno je 133,3<br />

milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra.<br />

Pred odbornicima Skupštine<br />

opštine biće i odluka o<br />

s<strong>na</strong>bdevanju vodom u Bečeju.<br />

S<strong>na</strong>bdevanje vodom <strong>na</strong><br />

teritoriji opštine vrši Javno<br />

preduzeća Vodoka<strong>na</strong>l - <strong>na</strong>seljeno<br />

mesto Bečej s<strong>na</strong>bdeva<br />

vodom za piće, a <strong>na</strong>selje<strong>na</strong><br />

mesta Bačko Petrovo Selo,<br />

Bačko Gradište, Radičević,<br />

Mileševo i Poljanice tehničkom<br />

vodom, dok se ne s<strong>tek</strong>nu<br />

uslovi da se isporučuje voda<br />

kvaliteta vode za piće u ovim<br />

<strong>na</strong>seljenim mestima.<br />

Bečejski poslanici treba<br />

da usvoje program izrade i<br />

donošenja planskih dokume<strong>na</strong>ta<br />

opštine za 2009-2010.<br />

godinu, odluke o izradi Pla<strong>na</strong><br />

detaljne regulacije komercijalne<br />

banje, industrijske zone,<br />

Kamp <strong>na</strong>selja i stanovanja sa<br />

poslovanjem u Bečeju.<br />

Potom odbornici treba da<br />

daju saglasnost <strong>na</strong> izveštaj o<br />

poslovanju Toplane u 2008.<br />

godini.<br />

Predviđeno je i da se razreše<br />

članovi komisije za<br />

izradu predloga Godišnjeg<br />

programa za gazdovanje državnom<br />

zemljom za 2009.<br />

godinu. Članovi komisije bili<br />

su Tibor Balzam (predsednik),<br />

Sneža<strong>na</strong> Bašić, Andraš<br />

Boja, Julija Popić, Veljko Radojević,<br />

Ljubomir Pejović i<br />

Blaža Stajić. Sledi imenovanje<br />

nove (stare) komisije za<br />

izradu Godišnjeg programa<br />

za 2010. godinu koji bi trebalo<br />

da bude upućen lokalnom<br />

parlamentu do 15. januara.<br />

Za članove komisije predloženi<br />

su Julija Popić (predsednica),<br />

Tibor Balzam, Ljubomir<br />

Pejović, Slavko Doroslovački,<br />

Vasa Džigurski, Blaža Stajić<br />

i Andraš Boja. Pošto je predsednik<br />

opštinske Komisije<br />

za statutar<strong>na</strong> pitanja Siniša<br />

Momčilović podneo ostavku,<br />

Laslo Vince će preuzeti njegovo<br />

mesto, a članica komisije<br />

biće Tamara Perišić.<br />

IZMEĐU DVA BROJA<br />

NAJAVLJENA ULAGANJA U INDUSTRIJSKOJ ZONI<br />

<strong>Investitori</strong> <strong>grade</strong> <strong>tek</strong> <strong>na</strong> <strong>prol</strong>eće?<br />

OPŠTINA Bečej je sa pet<strong>na</strong>est<br />

projekata konkurisala<br />

u Nacio<strong>na</strong>lnom investicionom<br />

planu za iduću godinu koji su<br />

vredni 1,083 milijarde di<strong>na</strong>ra.<br />

U slučaju da NIP odobri sve<br />

projekte (što je malo verovatno)<br />

opšti<strong>na</strong> Bečej bi trebalo<br />

da učestvuje u troškovima<br />

sa 493 milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra. Pretstavnici<br />

lokalne vlasti su <strong>na</strong>javili<br />

da u projekciju budžeta<br />

za <strong>na</strong>rednu godinu mogu da<br />

„Hovalova“ zgrada u industrijskoj zoni<br />

predvide samo 200 milio<strong>na</strong><br />

di<strong>na</strong>ra za sufi<strong>na</strong>nsiranje -<br />

eventualno - odobrenih projekata.<br />

Ipak, ova cifra bi mogla<br />

i da se poveća jer je, prema<br />

rečima Duša<strong>na</strong> Radivojevića,<br />

čla<strong>na</strong> Opštinskog veća zaduženog<br />

za privredu i investicije,<br />

Vlada Republike Češke<br />

zainteresova<strong>na</strong> za ulaganje<br />

u projekte u opštini Bečej, pogotovo<br />

za projekat izgradnje<br />

ka<strong>na</strong>lizacije otpadnih voda u<br />

Bačkom Gradištu (vrednost<br />

362,7 milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra, učešće<br />

opštine 181,35 milio<strong>na</strong>).<br />

„Već dve godine preko<br />

češkog ambasadora u Srbiji<br />

i firmi iz ove zemlje razgovaramo<br />

o pomoći za projekat<br />

u Bačkom Gradištu, i oni su<br />

spremni da učestvuju sa pet<br />

milio<strong>na</strong> dolara. Deo tog novca,<br />

oko 60 posto, bio bi do<strong>na</strong>cija,<br />

a preostali deo bi bio<br />

kredit <strong>na</strong> 15 ili 17 godi<strong>na</strong>, uz<br />

SLEDEĆE NEDELJE<br />

Rebalans opštinske<br />

kase<br />

Potom bi trebalo da se<br />

smene članovi političke stranke<br />

„Kao jed<strong>na</strong> kuća“ iz upravnih<br />

odbora javnih preduzeća<br />

i opštinskih ustanova, jer je<br />

ova stranka nedavno prestala<br />

da bude deo vladajuće koalicije,<br />

i da se <strong>na</strong> njihova mesta<br />

imenuju članovi stra<strong>na</strong>ka koje<br />

su <strong>na</strong> vlasti.<br />

Tako bi trebalo da se razreši<br />

član Upravnog odbora<br />

Stankoma Robert Kiš, a da<br />

se <strong>na</strong> njegovo mesto imenuje<br />

Ljubomir Pavlović (inženjer<br />

geologije). Na mesto članice<br />

Upravnog odbora Komu<strong>na</strong>lca<br />

Gabrijele Vorgić imenuje<br />

se Aleksandra Stakić (maturantkinja<br />

Gim<strong>na</strong>zije). Mesto<br />

Slavka Brkića u Upravnom<br />

odboru Gradskog muzeja zauzeće<br />

Ber<strong>na</strong>det Juhas Dupak<br />

(vaspitačica u dečjem vrtiću).<br />

Pošto je Katari<strong>na</strong> Glavaški<br />

podnela ostavku <strong>na</strong> mesto<br />

predsednice Upravnog odbora<br />

Gradskog pozorišta, <strong>na</strong><br />

njeno mesto se imenuje Radovan<br />

Stojanović (inženjer<br />

informatike). Smenjuje se i<br />

Brankica Stojšić, predsednica<br />

Nadzornog odbora Gradskog<br />

pozorišta, a njeno mesto zauzima<br />

Dia<strong>na</strong> Sabo Be<strong>na</strong>k<br />

(elektrotehničarka). Na mesto<br />

Radomira Jelića (predsednik<br />

Upravnog odbora Turističke<br />

organizacije) dolazi Aleksandar<br />

Kekić (inženjer poljoprivrede).<br />

Na kraju sednice biće razreše<strong>na</strong><br />

Dušica Dudvarski<br />

(otišla je u penziju), članica<br />

Školskog odbora škole „Petefi<br />

Šandor“, a upražnjeno mesto<br />

će zauzeti Ibojka Banko.<br />

K.D.F.<br />

FOTO: S. Malešev<br />

CENTRALNI TRG je ogledalo<br />

svakog grada, pa se veći<strong>na</strong><br />

lokalnih samouprava trudi da<br />

obezbedi svojim građanima<br />

lep ambijent u koji će rado dolaziti<br />

i okupljati se. Trgovi su<br />

i mesta za odmor, razonodu<br />

i opuštanje, a prvi preduslov<br />

za to je da ljudi imaju gde da<br />

sednu, dakle klupe.<br />

Trg Oslobođenja izgleda<br />

o<strong>na</strong>ko kako izgleda, svaki komentar<br />

je suvišan, ali ne može<br />

a da se ne azapazi da <strong>na</strong> Pogači<br />

ima samo dve klupe.<br />

A ne tako davno, krajem<br />

2004. i početkom 2005. godine<br />

u centru Bečeja bile se<br />

postavljene 34 klupe (do<strong>na</strong>cija<br />

ADF-a). Za četiri godine je<br />

uništeno 93 proce<strong>na</strong>ta klupa<br />

<strong>na</strong> Pogači. To <strong>na</strong>jviše govori<br />

o mentalitetu onih Bečejaca<br />

koji ne z<strong>na</strong>ju da čuvaju svoje<br />

i koji žele da unište sve lepo<br />

i korisno. Zamerke, <strong>na</strong>ravno,<br />

idu i <strong>na</strong> račun onih koji su<br />

trebali da vode brigu o gradskom<br />

inventaru, čuvanju i popravljanju<br />

klupa. U pokušaju<br />

da <strong>na</strong>đemo instituciju čija je<br />

odgovornost briga o klupama<br />

<strong>na</strong> Pogači nismo stigli daleko<br />

- ispostavilo se da klupe nisu<br />

ničija odgovornost.<br />

Naime, prema odluci Opštinskog<br />

veća o održavanju<br />

čistoće, brigu o zelenim površi<strong>na</strong>ma<br />

vodi Komu<strong>na</strong>lac, pa<br />

se tako ovo javno preduzeće<br />

stara o klupama u parkovima<br />

(šest u Malom parku, tri<br />

u Gornjem parku, 20 <strong>na</strong> Zelenom<br />

korzou i 18 <strong>na</strong> dolmi).<br />

Međutim, u odluci ne postoji<br />

deo koji se odnosi <strong>na</strong> komu<strong>na</strong>lni<br />

red, pa tako za klupe <strong>na</strong><br />

Pogači koje nisu <strong>na</strong> zelenoj<br />

grejs period od pet godi<strong>na</strong>.<br />

Nadam se da će <strong>na</strong>m projekat<br />

za ka<strong>na</strong>lizaciju u Bačkom<br />

Gradištu proći u NIP-u,<br />

pa ćemo onda moći da fi<strong>na</strong>lizujemo<br />

dogovor sa vladom<br />

Češke. Ako sve bude dobro<br />

prošlo, od pet milio<strong>na</strong> dolara<br />

ostaće <strong>na</strong>m novca i za sufi<strong>na</strong>nsiranje<br />

drugih projekata<br />

koje odobri NIP . I<strong>na</strong>če, interes<br />

Čeha je da uposle svoje<br />

firme da izvode poslove, što<br />

<strong>na</strong>ma neće smetati jer će raditi<br />

po evropskim standardima“,<br />

rekao je Radivojević.<br />

On je u junu <strong>na</strong>javio da bi<br />

do kraja godine u Bečej trebalo<br />

da dođe određen broj investitora<br />

koji bi gradili fabrike<br />

u industrijskoj zoni i zaposlili<br />

bi oko 500 radnika („Kataduzo“,<br />

fabrika za preradu creva<br />

i hrane za pse, „Favorit bajk“,<br />

„Union“, hladnjača za poljoprivredne<br />

proizvode, „Termikonstruktor“,<br />

proizvodnja<br />

vrata i prozora, „Varomont“,<br />

proizvodnja briketa, „Kovaks“,<br />

proizvodnja plastike, „Hoval“,<br />

distribucija i servis grejnih i<br />

ventilacionih uređaja).<br />

Međutim, do kraja oktobra,<br />

osim firme „Hoval“, niko<br />

od zainteresovanih investitora<br />

nije započeo proizvodnju.<br />

„’Kataduzo’ priprema tehničku<br />

dokumentaciju, tender za<br />

izdavanje 16.000 kvadratnih<br />

metara zemljišta <strong>na</strong> 80 godi<strong>na</strong><br />

je završen, uplatili su 10 posto<br />

sredstava, a ostatak treba<br />

da plate ovih da<strong>na</strong> (kvadrat je<br />

bio 5 evra, treba da plate ukupno<br />

80.000 evra). ’Favorit’ je<br />

isplatio ceo iznos za zakup<br />

13.700 kvadrata zemljišta<br />

(3 evra po kvadratu, ukupno<br />

41.100 evra) i spremaju se<br />

za izradu projekata. I ostale<br />

firme koje su <strong>na</strong>vedene, platile<br />

su zakup zemljišta, neki<br />

spremaju dokumentaciju, neki<br />

je već imaju, a svi bi trebali<br />

da počnu da <strong>grade</strong> proizvodne<br />

hale <strong>na</strong> <strong>prol</strong>eće. Sa ’Varomontom’<br />

je došlo do zastoja<br />

jer se čeka odluka Trgovinskog<br />

suda u Novom Sadu o<br />

hipoteci <strong>na</strong>d ’8. oktobrom’,<br />

jer ova firma želi da zakupi<br />

deo prostora fabrike. Ako sve<br />

bude povoljno rešeno po ’8.<br />

oktobar’, pregovori sa ’Varomontom’<br />

će biti <strong>na</strong>stavljeni“,<br />

objasnio je Radivojević.<br />

Član Opštinskog veća zadužen<br />

za privredu i investicije<br />

izrazio je <strong>na</strong>du da će i nemački<br />

trgovinski la<strong>na</strong>c „Balkan<br />

površini nije zadužen Komu<strong>na</strong>lac,<br />

ali ni Stankom, kao ni<br />

Odeljenje za urbanizam, građevi<strong>na</strong>rstvo,<br />

komu<strong>na</strong>lne poslove<br />

i zaštitu životne sredine<br />

opštine Bečej.<br />

„Nažalost, te klupe nisu<br />

imale adekvatnog subjekta za<br />

zaštitu. Vaše interesovanje za<br />

ovu tematiku podstaklo <strong>na</strong>s je<br />

da idemo u izradu nove odluke<br />

koja bi obuhvatila mnogo<br />

širu problematiku i koja<br />

bi rešila problem održavanja<br />

gradskog inventara u centru.<br />

Nadam se da će u skorijoj<br />

budućnosti biti osnova<strong>na</strong> i komu<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />

policija koja bi mogla<br />

da sprovodi sve odluke“,<br />

rekla je Marija Šagi, <strong>na</strong>čelnica<br />

opštinskog Odeljenja za urbanizam,<br />

građevi<strong>na</strong>rstvo, komu<strong>na</strong>lne<br />

poslove i zaštitu životne<br />

sredine.<br />

Lokal<strong>na</strong> samouprava razmišlja<br />

o novom izgledu Pogače<br />

i u tu svrhu je <strong>prol</strong>etos<br />

broj 478. 30. oktobar 2009. 3<br />

land“ <strong>na</strong> <strong>prol</strong>eće investirati<br />

u Bečeju, kao i da će „Delta<br />

real estate“ i „Valdi“ početi sa<br />

gradnjom marketa u centru<br />

Bečeja.<br />

Podsetimo, ta ulaganja<br />

su već trebala da budu započeta.<br />

Za ovu nedelju iz lokalne<br />

samouprave je <strong>na</strong>javljeno<br />

da će biti upućen javni poziv<br />

za prikupljanje ponuda za<br />

bušenje nove termalne bušotine,<br />

međutim, rok je <strong>prol</strong>ongiran.<br />

„Imamo nedoumica<br />

kako da postavimo neke sitnice<br />

u tenderskom zadatku,<br />

a on će sigurno biti raspisan<br />

iduće nedelje. I<strong>na</strong>če, dobili<br />

smo dozvolu za bušenje od<br />

Pokrajinskog sekretarijata za<br />

energetiku i mineralne sirovine,<br />

a bušoti<strong>na</strong> će se <strong>na</strong>laziti<br />

između Tise, Šlajza i Gradskog<br />

stadio<strong>na</strong>“, kazao je Radivojević.<br />

Prema prvim proce<strong>na</strong>ma,<br />

bušoti<strong>na</strong> bi trebalo da košta<br />

oko 280.000 evra (oko 25<br />

milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra), a trebalo bi<br />

da bude fi<strong>na</strong>nsira<strong>na</strong> iz kredita<br />

koji opšti<strong>na</strong> <strong>na</strong>merava da<br />

zatraži od poslovnih ba<strong>na</strong>ka.<br />

Ukupan iznos kredita trebalo<br />

bi da bude 120 milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra.<br />

S.M.<br />

OD TRIDESET ČETIRI KLUPE NA POGAČI OSTALE SAMO DVE<br />

Niko ne brine o<br />

gradskom inventaru<br />

FOTO: S. Malešev<br />

Preostale dve klupe u centru<br />

raspisala konkurs za odabir<br />

urbanističko-arhi<strong>tek</strong>tonskog<br />

rešenja centralnog trga. Posle<br />

završetka konkursa otkupljeno<br />

je šest <strong>na</strong>jboljih radova po<br />

ceni od 12.100 evra. Rešenja<br />

su zanimljiva, smela i futuristička,<br />

ali u sadašnje vreme<br />

neprimenljiva, <strong>na</strong>jviše zbog<br />

nedostatka novca u opštinskom<br />

budžetu, ali i potencijalnih<br />

investitora. Ideje neće u<br />

bliskoj budućnosti biti sprovedene<br />

u delo, ali da li je, barem<br />

za početak, moguće postaviti<br />

nove klupe u centru? Ovo je<br />

pitanje <strong>na</strong> koje nema odgovora.<br />

„Nužno bi bilo da se u<br />

centru postave nove klupe,<br />

bilo bi korisno za <strong>na</strong>še sugrađane,<br />

ali bi i estetski poboljšale<br />

izgled Pogače, koji je takav<br />

kakav je. Iz kojih sredstava će<br />

opšti<strong>na</strong> fi<strong>na</strong>nsirati <strong>na</strong>bavku<br />

novih klupa, u ovom trenutku<br />

nisam u mogućnosti da kažem“,<br />

rekla je Šagi. S.M.


4<br />

broj 478. 30. oktobar 2009.<br />

OD PONEDELJKA RADI BAZEN<br />

Rekreacija za 150<br />

di<strong>na</strong>ra<br />

OD PONEDELJKA radi zatvoreni<br />

bazen OSC-a „Mladost“. Posle šest<br />

i po meseci sportisti iz bečejskih klubova,<br />

ali i rekreativci, mogli su ponovo<br />

da koriste bazen, a već u ponedeljak<br />

u popodnevnim i večernjim<br />

satima bile su velike gužve.<br />

Bazen će raditi svakog da<strong>na</strong> od<br />

7.30 do 21.30 časova, a temperatura<br />

vode je 27 stepeni Celzijusa.<br />

Sportski klubovi i škole će koristiti<br />

bazen od 7.30 do 11 sati i od 17.30<br />

do 21.30 časa, dok je termin od 11<br />

do 17.30 sati predviđen za rekreaciju.<br />

Dnev<strong>na</strong> ulaznica za građane<br />

košta 150 di<strong>na</strong>ra, dok je pretplat<strong>na</strong><br />

karta (35 ulazaka) 3.500 di<strong>na</strong>ra.<br />

„Veoma sam zadovoljan što<br />

bazen ponovo radi. Pred otvaranje<br />

smo uradili ’generalku’, dva puta<br />

Aktivnosti <strong>na</strong> bazenu<br />

smo kiselinom dezinfikovali okolinu,<br />

usisali smo dno i zidove baze<strong>na</strong>,<br />

postavili barijere <strong>na</strong> ulazu kako bi<br />

posetioci zdravstveno bili maksimalno<br />

zaštićeni. Prvih da<strong>na</strong> je veliki broj<br />

sportista i rekreativaca došao <strong>na</strong><br />

bazen, što <strong>na</strong>s tera <strong>na</strong> razmišljanje<br />

UNICREDIT BANKA je, neposredno<br />

pred Nedelju štednje, građanima<br />

ponudila novi štedni proizvod,<br />

Duplu štednju, koji im obezbeđuje<br />

da polaganjem depozita u evrima<br />

ostvare dobit po osnovu dve kamate.<br />

UniCredit Banka omogućava<br />

klijentima da pripisanu kamatu podignu<br />

u<strong>na</strong>pred, odnosno u trenutku<br />

oročenja, ali i mogućnost da tu istu<br />

kamatu ponovo oroče. Naime, ukoliko<br />

se klijent opredeli da u<strong>na</strong>pred<br />

podignutu kamatu reinvestira, uvećavajući<br />

<strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin inicijalni iznos<br />

uloga, ostvariće dodatnu kamatu.<br />

Kijenti UniCredit Banke mogu<br />

da oroče svoju ušteđevinu <strong>na</strong> period<br />

do godinu da<strong>na</strong>, a minimalni<br />

iznos je 50 evra. Međutim, ukoliko<br />

se opredele da ponovo ulože u<strong>na</strong>pred<br />

dobijenu kamatu, iznos oročenog<br />

uloga ne može biti manji od<br />

600 evra. Nomi<strong>na</strong>l<strong>na</strong> i efektiv<strong>na</strong><br />

kamat<strong>na</strong> stopa su nepromenljive<br />

tokom čitavog perioda oročenja. U<br />

zavisnosti od odabranog modela i<br />

perioda oročenja nomi<strong>na</strong>l<strong>na</strong> kamat<strong>na</strong><br />

stopa se kreće do 8,35 % godišnje,<br />

a efektiv<strong>na</strong> kamat<strong>na</strong> stopa do<br />

9,11 % <strong>na</strong> godišnjem nivou.<br />

Tako <strong>na</strong> primer, ukoliko klijent<br />

da i u večernjim terminima obezbedimo<br />

jednu stazu za rekreaciju građa<strong>na</strong>,<br />

što ne bi remetilo rad plivača<br />

i vaterpolista“, rekao je Atila Kasaš,<br />

direktor OSC-a „Mladost“.<br />

I dugo očekivani tereni sa gumenom<br />

podlogom mogli bi da budu<br />

završeni posle skoro godinu da<strong>na</strong><br />

kašnjenja. Naime, radnici „Family<br />

sporta“, izvođača radova, 22. oktobra<br />

počeli su da čiste asfalt za postavljanje<br />

gumirane podloge, međutim,<br />

samo dan kasnije počela je da<br />

pada kiša i radovi su ponovo stali.<br />

Direktor sportskog centra kaže da je<br />

neophodan materijal donet u OSC<br />

i da će radnici uskoro <strong>na</strong>staviti radove.<br />

Pokrajinski sekretarijat za sport<br />

i omladinu je još u maju prošle godine<br />

odobrio OSC-u „Mladost“ 9,5<br />

milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra za izgradnju dva teniska<br />

tere<strong>na</strong> sa gumiranom podlogom<br />

i mini-pič tere<strong>na</strong> za fudbal<br />

sa veštačkom travom. Mini-pič<br />

postavljen je u oktobru prošle godine,<br />

a teniskih tere<strong>na</strong> sa gumiranom<br />

podlogom još nema. S.M.<br />

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST<br />

Dupla štednja<br />

UniCredit Banke<br />

izabere Duplu štednju i oroči iznos<br />

od 10.000 evra <strong>na</strong> period od 12 meseci,<br />

<strong>na</strong> sam dan oročenja će mu<br />

biti isplaćeno 835 evra. Nakon toga<br />

klijent odmah oročava tih 835 evra,<br />

a <strong>na</strong> ime kamate <strong>na</strong> reinvestirani<br />

iznos istog da<strong>na</strong> dobija 69,72 evra.<br />

Iznos glavnice i prvobitno pripisane<br />

kamate od ukupno 10.835 evra će<br />

mu biti isplaćen <strong>na</strong>kon 12 meseci.<br />

Klijenti koji se opredele za štednju<br />

u UniCredit Banci svoja sredstva<br />

mogu oročiti u ekspozituri u<br />

Bečeju koja se <strong>na</strong>lazi u ulici Borisa<br />

Kidriča broj 65a.<br />

UniCredit Banka Srbija a.d. je<br />

članica UniCredit Grupe, <strong>na</strong>jveće<br />

među<strong>na</strong>rodne bankarske grupacije<br />

u regionu Centralne i Istočne Evrope<br />

(CIE), koja posluje u 22 evropske<br />

zemlje i broji oko 168 hiljada<br />

zaposlenih i oko 10.000 ekspozitura.<br />

UniCredit Grupa u regionu<br />

CIE posluje u sledećim zemljama:<br />

Azerbejdžanu, Bosni i Hercegovini,<br />

Bugarskoj, Hrvatskoj, Republici<br />

Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Letoniji,<br />

Litvaniji, Kazahstanu, Kirgistanu,<br />

Poljskoj, Rumuniji, Rusiji, Srbiji,<br />

Slovačkoj, Sloveniji, Turskoj i Ukrajini.<br />

FOTO: S.M.<br />

INFO<br />

OPŠTINSKA VLADA DONELA ODLUKU O CENI PARKIRANJA<br />

Sat vreme<strong>na</strong> - 25 di<strong>na</strong>ra<br />

FOTO: S.M.<br />

Nepropisno parkiranje<br />

Treba zavesti red<br />

OPŠTINSKO VEĆE je prošlog petka<br />

donelo odluku o ceni parkiranja u<br />

centralnoj gradskoj zoni.<br />

Ce<strong>na</strong> započetog časa parkiranja<br />

će biti 25 di<strong>na</strong>ra, paušalno<br />

plaćanje parking mesta za jedan<br />

mesec iznosiće 1.500, a za godinu<br />

da<strong>na</strong> 15.000 di<strong>na</strong>ra. Bečejci koji<br />

stanuju u ulicama u kojima će biti<br />

uspostavljen sistem <strong>na</strong>plate, moći<br />

će da plate parkiranje po nižim ce<strong>na</strong>ma,<br />

za mesec da<strong>na</strong> 150, a za godinu<br />

1.500 di<strong>na</strong>ra.<br />

Prav<strong>na</strong> lica i preduzetnici čije se<br />

firme <strong>na</strong>laze u zoni <strong>na</strong>plate parkiranja<br />

će plaćati mesečnu <strong>na</strong>k<strong>na</strong>du<br />

600, a godišnju 6.000 di<strong>na</strong>ra. Međutim,<br />

i pored plaćanja parkinga, ne<br />

postoji mogućnost rezervacije parking<br />

mesta. Kaz<strong>na</strong> za neplaćanje<br />

parkiranja ili prekoračenje uplaćenog<br />

vreme<strong>na</strong> iznosiće 800 di<strong>na</strong>ra.<br />

Parkiranje će se u Bečeju <strong>na</strong>plaćivati<br />

radnim danom od 7 do 19<br />

sati, subotom od 7 do 12 časova, a<br />

nedeljom i za vreme praznika neće<br />

se <strong>na</strong>plaćivati. Parkiranje će <strong>na</strong>plaćivati<br />

radnici Komu<strong>na</strong>lca, a sistem<br />

bi trebalo da zaživi odmah pošto<br />

JKP „Parking servis“ iz Novog Sada<br />

obezbedi uslove za plaćanje SMS<br />

porukom (verovatno do Nove godine).<br />

I<strong>na</strong>če, radnici JP Komu<strong>na</strong>lac su<br />

u prethodnim nedeljama obeležili<br />

425 parking mesta u centru grada,<br />

<strong>na</strong> prostoru između Zelene ulice i<br />

ulice Miloša Crnjanskog i od hotela<br />

„Bela lađa“ do ulice Zolta<strong>na</strong> Čuke,<br />

<strong>na</strong> kojima će se vršiti <strong>na</strong>plata parkiranja.<br />

Evidentno je da nisu sva parking<br />

mesta iste širine i dužine i da u<br />

Zelenoj ulici postoje parkirališta <strong>na</strong><br />

koje mogu da stanu samo manji automobili<br />

(„seićento“, „tvingo“, „fića“,<br />

„panda“.), te nije jasno kako i gde<br />

će se parkirati veliki automobili, recimo<br />

džipovi.<br />

Takođe, radnici Komu<strong>na</strong>lca nisu<br />

predvideli nijedno parking mesto za<br />

vozila koje koriste osobe sa invaliditetom.<br />

Eržebet Feher, direktorka<br />

Komu<strong>na</strong>lca, pokušala je da objasni<br />

zbog čega su osobe sa invaliditetom<br />

„nepostojeće“: „Proces oko<br />

<strong>na</strong>plate parkiranja još nije završen.<br />

Prvo <strong>na</strong>m je bio cilj da tačno z<strong>na</strong>mo<br />

koliki će biti broj parking mesta,<br />

jer je to preduslov za postavljanje<br />

SMS sistema <strong>na</strong>plate. Sada, kada<br />

z<strong>na</strong>mo čime raspolažemo, deset<br />

do pet<strong>na</strong>est mesta pretvorićemo u<br />

prostor za parking automobila koje<br />

koriste invalid<strong>na</strong> lica. Parking mesta<br />

se zaista razlikuju po dužini i<br />

širini, ali sva zadovoljavaju propisane<br />

uslove, jer širi<strong>na</strong> može da bude<br />

od 2 do 2,6 metara a duži<strong>na</strong> od 4<br />

do 5,5, metara. Kada u saradnji sa<br />

’Parking servisom’ instaliramo sistem<br />

za SMS <strong>na</strong>platu, saobraćajnim<br />

z<strong>na</strong>cima ćemo obeležiti parkirališta,<br />

sa istaknutim brojem putem<br />

kojeg se plaća parking“.<br />

Sistem <strong>na</strong>plate parkiranja SMS<br />

porukama u velikim gradovima<br />

odavno postoji, a sve je veći broj i<br />

manjih opšti<strong>na</strong> koja uvode ovakvu<br />

uslugu, ali se postavlja pitanje da li<br />

će takav sistem u Bečeju promeniti<br />

pre svega svest vozača. Prema podacima<br />

iz Policijske stanice u Bečeju<br />

u prvi devet meseci ove godine<br />

<strong>na</strong>plaćeno je oko 200 kazni za nepravilno<br />

parkiranje. Svedoci smo da<br />

ispred kafića u Zelenoj i ulici Uroša<br />

Predića, <strong>na</strong> kolovozu i trotoaru stoji<br />

veliki broj nepropisno parkiranih vozila<br />

koja ugrožavaju saobraćaj. Nije<br />

retka pojava ni „divljanje“ motorista,<br />

prebrza vožnja automobila ulicama<br />

grada. Nepažnja i nepoštovanje saobraćajnih<br />

propisa često dovodi do<br />

kobnih posledica, a onda je kasno<br />

za kajanje.<br />

U prošloj godini <strong>na</strong> teritoriji opštine<br />

Bečej dogodilo se 247 saobraćajnih<br />

nezgoda u kojima je 6<br />

osoba izgubilo život, dok je 26 ljudi<br />

zadobilo teške, a 137 lake telesne<br />

povrede. U prvih devet meseci ove<br />

godine u opštini se dogodila 181<br />

saobraćaj<strong>na</strong> nesreća, tri osobe su<br />

poginule, 22 je teško, a 89 lakše<br />

povređeno. Pričinje<strong>na</strong> materijal<strong>na</strong><br />

šteta do sada iznosi 10,9 milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra.<br />

Od ukupnog broja saobraćajnih<br />

nezgoda u ovoj godini, 137 se<br />

dogodilo u <strong>na</strong>seljenim mestima, a<br />

44 van njih. Najčešći uzroci saobraćajnih<br />

nezgoda <strong>na</strong> teritoriji opštine<br />

su neprilagođe<strong>na</strong> brzi<strong>na</strong> (26 proce<strong>na</strong>ta),<br />

neustupanje prvenstva <strong>prol</strong>aza<br />

(22 posto) i vožnja pod uticajem<br />

alkohola (20,5 proce<strong>na</strong>ta).<br />

Ovo su podaci koji upozoravaju<br />

da je krajnje vreme da se opametimo<br />

i poštujemo pravila. Novi Zakon<br />

o bezbednosti saobraćaja će<br />

verovatno podići nivo bezbednosti<br />

<strong>na</strong> putevima, ali pravi preokret treba<br />

<strong>na</strong>činiti u glavi svakog učesnika<br />

u saobraćaju. Hajde da prvi korak<br />

u podizanju saobraćajne kulture<br />

u Bečeju bude poštovanje pravila<br />

parkiranja.<br />

S. Malešev<br />

Cene<br />

U Subotici će od novembra<br />

meseca poskupeti ce<strong>na</strong> parkiranja,<br />

te će tako sat parkiranja u prvoj<br />

zoni umesto 22 koštati 35 di<strong>na</strong>ra.<br />

U Novom Sadu sat parkiranja<br />

košta 40 di<strong>na</strong>ra u prvoj zoni, 30 u<br />

drugoj i 20 u trećoj. Sta<strong>na</strong>ri koji<br />

svoja vozila parkiraju ispred zgrada<br />

u kojima stanuju mesečno plaćaju<br />

124, a godišnje 1.488 di<strong>na</strong>ra.<br />

Bečejci <strong>na</strong> različite <strong>na</strong>čine doživljavaju<br />

opštinsku odluku o uvođenju<br />

<strong>na</strong>plate parkiranja. Ipak, veći<strong>na</strong><br />

anketiranih opravdava odluku lokalne<br />

samouprave da počne sa <strong>na</strong>platom<br />

parkiranja.<br />

Zvonimir Crkvenjakov: Pozdravljam<br />

odluku opštine da počne<br />

sa <strong>na</strong>plaćivanjem parkiranja. Nadam<br />

se da će <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin biti uveden<br />

red u <strong>na</strong>š grad, jer sada svako<br />

parkira gde hoće. Mislim da bi i policija<br />

trebalo više da kažnjava vozače<br />

za nepropisno parkiranje, jer je u<br />

radno vreme u centru grada pravi<br />

haos od vozila parkiranih <strong>na</strong> sve<br />

strane.<br />

Dragan Prodanović: Izgleda<br />

da je došlo vreme da opšti<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

neki <strong>na</strong>čin <strong>na</strong>domesti novac koji joj<br />

nedostaje, pa se setila <strong>na</strong>plate parkiranja.<br />

Ipak, taj potez nije loš, ali<br />

samo ako cene ne budu previsoke i<br />

ako se prikupljeni novac bude koristio<br />

u prave svrhe. Recimo za popravku<br />

asfalta u ulicama i <strong>na</strong> trotoarima,<br />

za uređenje sig<strong>na</strong>lizacije. Ako<br />

<strong>na</strong>plata parkiranja zaživi, ja ću biti<br />

uredan platiša.<br />

Svetozar Milosav: Na ovu krizu<br />

<strong>na</strong>plata parkiranja u gradu <strong>na</strong>m<br />

je <strong>na</strong>jmanje trebala. Ljudi su opterećeni<br />

svakojakim <strong>na</strong>metima, pa sad<br />

još i ovo, ali šta je tu je, odluka je<br />

doneta. Mada, <strong>na</strong>dležni u opštini su<br />

prvo trebali da srede parking mesta,<br />

pa <strong>tek</strong> onda da uvode <strong>na</strong>platu. Ovo<br />

što su uradili je smejurija. Samo su<br />

išli i crtali parking mesta <strong>na</strong> postojećim<br />

grbavim mestima, ništa nisu<br />

sredili, a ne verujem da će išta bolje<br />

i uraditi.<br />

Tamara Plotan: Bečej je svakako<br />

pust grad, pa mu parkirališta i<br />

<strong>na</strong>plata nisu ni potrebni.<br />

Antal Taši: Obeleženih parking<br />

mesta u Bečeju treba više nego što<br />

ih ima sada. Naplata je dobro rešenje,<br />

ali vlast je trebala da pravi nova<br />

mesta, a ne samo da ucrtava po već<br />

postojećim površi<strong>na</strong>ma. Kod pijace<br />

bi recimo trebalo <strong>na</strong>praviti još parking<br />

mesta, jer utorkom i subotom<br />

ne možete <strong>na</strong>ći slobodno mesto.<br />

Zoltan Pešti: Odlič<strong>na</strong> stvar, treba<br />

zavesti red u saobraćaju, pogotovo<br />

u centru grada. Svedoci smo<br />

da svako zaustavlja vozilo gde hoće<br />

i da ne vodi raču<strong>na</strong> da li nekom drugom<br />

vozaču smeta ili ne. Parkiranje,<br />

koliko z<strong>na</strong>m, neće biti skupo i to je<br />

možda pravi <strong>na</strong>čin da se <strong>na</strong>učimo<br />

redu. Ne z<strong>na</strong>m da li će se u glavama<br />

Bečejaca nešto promeniti posle<br />

uvođenja <strong>na</strong>plate parkiranja, ali vredi<br />

pokušati.<br />

Gojko Višković: Plaćanje parkiranja<br />

je trebalo uvesti i ranije, jer je<br />

saobraćaj u centru grada često zagušen.<br />

Nisam vozač, ali pozdravljam<br />

odluku opštinskih vlasti.<br />

Milorad Mišković: I u ostalim<br />

gradovima u državi se plaća parking,<br />

pa zašto se tako nešto ne bi<br />

dešavalo i u Bečeju? Treba da se<br />

uvede red i kultura u saobraćaj,<br />

samo bi trebalo uvesti i komu<strong>na</strong>lnu<br />

policiju koja će sve to da kontroliše.


pén<strong>tek</strong>enként<br />

2009. október 30.<br />

új sorogat,<br />

478. szám<br />

NOVEMBER ELEJÉN TARTJÁK A KÉPVISELŐ-<br />

TESTÜLET ÜLÉSÉT<br />

Ismét módosítják<br />

a költségvetést<br />

NOVEMBER 3-ÁN tartja meg a<br />

községi képviselő-testület sorrendben<br />

19. ülését, melyen huszonhat<br />

<strong>na</strong>prendi pontról tárgyal<strong>na</strong>k<br />

a tanácsnokok. A leg<strong>na</strong>gyobb<br />

vitát feltételezhetően a község<br />

2009. évi költségvetéséről szóló<br />

határozat második módosítása<br />

váltja majd ki. A határozat módosítására<br />

mindenekelőtt azért van<br />

szükség, mert a községi büdzsé<br />

bevételei nem a tervezett menynyiségben<br />

és ütemben valósul<strong>na</strong>k<br />

meg. A transzfereszközöket<br />

ugyanis (a köztársaság utalja át<br />

a községeknek) 176,3 millió dinár<br />

összegben tervezték, amelyeket<br />

azonban a köztársasági<br />

költségvetés átütemezése miatt<br />

55,4 millió dinárral csökkentet<strong>tek</strong>.<br />

Ezen felül a foglalkoztatottak<br />

bére kifizetésének késése miatt<br />

jelentős mértékben, 74,2 millió<br />

dinárral csökken<strong>tek</strong> a polgárok<br />

jövedelmi adójából eredő bevételek<br />

is.<br />

Második <strong>na</strong>pirendi pontként a<br />

vízellátásról hoz<strong>na</strong>k határozatot,<br />

amely szerint a Vodoka<strong>na</strong>l Közvállalat<br />

Becsét ivóvízzel, Péterrévét,<br />

Bácsföldvárt, Milesevót, Radičevićet<br />

és Pecesort pedig, amíg<br />

ezeken a településeken nem<br />

teremtődnek meg a minőséges<br />

ivóvízellátáshoz szükséges feltételek,<br />

műszaki vízzel látja el.<br />

A határozatban előlátták azt is,<br />

hogy a lakóépüle<strong>tek</strong>ben lévő lakásokba<br />

ellenőrző vízmérőket<br />

szerelnek fel a vízfogyasztás kísérésére.<br />

Ezen felül nyári és téli<br />

megfizettetést vezetnek be, valamint<br />

kamatot számíta<strong>na</strong>k fel az<br />

adósok<strong>na</strong>k.<br />

A tanácsnokok az ülésen elfogadják<br />

a község 2009-2010.<br />

évi tervdokumentumai kidolgozásá<strong>na</strong>k<br />

és meghozatalá<strong>na</strong>k programjavaslatát,<br />

és a gyógyfürdő,<br />

a gyáripari övezet, valamint az<br />

üdülőtelep részletes szabályozási<br />

tervének kidolgozását is.<br />

A helyi képviselőknek el kell<br />

fogadniuk a Topla<strong>na</strong> Közvállalat<br />

ÜNNEPI MŰSOR<br />

Tizenöt<br />

éves a<br />

Szelence<br />

OKTÓBER 31-én 19 órai kezdettel<br />

a Petőfi Sándor Magyar Kultúrkörben<br />

ünnepi műsort tarta<strong>na</strong>k a<br />

Szelence táncegyüttes fennállásá<strong>na</strong>k<br />

15. évfordulója alkalmából.<br />

A műsorban a táncegyüttes tagjai,<br />

valamint a csongrádi Alföld táncegyüttes<br />

lép fel.<br />

B.M.<br />

2008. évi ügyviteli beszámolóját,<br />

valamint határozatot hoz<strong>na</strong>k<br />

a mezőgazdasági földterüle<strong>tek</strong><br />

védelmére, rendezésére és<br />

használatára vo<strong>na</strong>tkozó 2009.<br />

évi programjavaslat kidolgozására<br />

hivatott bizottság tagjai<strong>na</strong>k felmentéséről,<br />

s helyettük új tagokat<br />

neveznek ki. Az új bizottságban<br />

Julija Popić (elnök), Balzam<br />

Tibor, Ljubomir Pejović, Slavko<br />

Doroslovački, Vasa Džigurski,<br />

Blaža Stajić és Boja András kap<strong>na</strong>k<br />

helyet. Feladatuk kidolgozni<br />

a jövő évre szóló programjavaslatot.<br />

Mivel Siniša Momčilović, a<br />

községi Statútum-ügyi bizottság<br />

elnöke lemondott posztjáról, az<br />

elnöki helyet Vince László foglalja<br />

el, a bizottság új tagja pedig<br />

Tamara Perišić lesz.<br />

Ezután kerül sor a Mint egy<br />

ház politikai párt tagjai<strong>na</strong>k menesztésére<br />

a helyi közvállalatok<br />

és intézmények igazgatóbizottságaiból.<br />

Ez a párt ugyanis immár<br />

nem tagja a hatalmi koalíció<strong>na</strong>k.<br />

Menesztik tehát Kiss Róbertet,<br />

a Stankom Közvállalat igazgatóbizottságából,<br />

helyére Ljubomir<br />

Pavlovićot nevezik ki. Gabriela<br />

Vorgić a Komu<strong>na</strong>lac Közvállalat<br />

igazgatóbizottságából távozik, őt<br />

Aleksandra Stakić váltja fel, míg<br />

a Városi Múzeum igazgatóbizottságában<br />

Slavko Brkić helyét Juhász<br />

Dupák Ber<strong>na</strong>dett veszi át. A<br />

Városi Színház igazgatóbizottságába<br />

Katari<strong>na</strong> Glavaški helyére<br />

Radovan Stojanovićot nevezik<br />

ki, míg a felügyelő bizottságban<br />

Brankica Stojšić helyett Szabó<br />

Benák Dian<strong>na</strong> fog tevékenykedni.<br />

Az Idegenforgalmi Szervezet igazgatóbizottságá<strong>na</strong>k<br />

eddigi elnöke,<br />

Radomir Jelić helyére Aleksandar<br />

Kekićet nevezik ki.<br />

Végül sor kerül még egy helycserére,<br />

immár pártpolitikától<br />

függetlenül: a Petőfi Sándor iskolaszékének<br />

új tagja a nyugdíjas<br />

Dušica Dudvarski helyett Bankó<br />

Ibolyka lesz.<br />

Erer<br />

AZ ISKOLAI FELKÉSZÍTŐ PROGRAM<br />

Ingyenes, s mégsem az<br />

A NEMRÉGIBEN elfogadott törvény<br />

szerint kilenc hó<strong>na</strong>pon keresztül<br />

<strong>na</strong>pi négy óra foglalkozáson kell<br />

részt venniük azok<strong>na</strong>k az óvodás<br />

gyerekeknek, akik 2010 szeptemberében<br />

indul<strong>na</strong>k iskolába. Az előkészítő<br />

programot október 1-je és<br />

június 25-e között kell lebonyolítaniuk<br />

az óvodák<strong>na</strong>k.<br />

A Labud Pejović óvoda igazgatónője,<br />

Ferenc Magdol<strong>na</strong> elmondta,<br />

A BECSEI önkormányzat szervezésében<br />

november 1-jén, Mindenszen<strong>tek</strong><br />

<strong>na</strong>pján, 16 órakor a<br />

második világháborúban ártatlanul<br />

hogy a kötelező iskolai felkészítő<br />

program ingyenes, a költségeket az<br />

Oktatási Minisztérium fedezi, azonban,<br />

mivel nem <strong>na</strong>pi négy, hanem öt<br />

órát foglalkoz<strong>na</strong>k az óvodásokkal az<br />

intézményben, valamint uzsonnát, a<br />

<strong>na</strong>pközisek pedig ebédet is kap<strong>na</strong>k,<br />

a szülőknek mégis fizetniük kell.<br />

„Az árat a Községi Tanács határozta<br />

meg, azaz elfogadta az óvoda<br />

ajánlatát. Eszerint 2000 dinárt kell<br />

kivégzet<strong>tek</strong>re emlékeznek a belvárosi<br />

katolikus temetőben felállított<br />

kopjafánál. A megemlékezés során<br />

Knézi Péter polgármester és Dušan<br />

fizetnie an<strong>na</strong>k a szülőnek, akinek<br />

a gyermeke <strong>na</strong>pközibe jár, és nem<br />

került a község által támogatottak<br />

kategóriájába. Az 50 százalékos<br />

községi támogatást élvezőknek<br />

1500 dinárt kell befizetniük. Az óvodában<br />

a teljes ellátás 850 dinár, míg<br />

az 50 százalékos támogatásban<br />

részesülők 600 dinárt fizetnek be”,<br />

magyarázta Ferenc Magdol<strong>na</strong>.<br />

Erer<br />

MINDENSZENTEK NAPJÁN<br />

Emlékműsor a kopjafánál<br />

Jovanović, a képviselő-testület elnöke<br />

monda<strong>na</strong>k beszédet, valamint<br />

a Petőfi kultúrkör szavalói és énekesei<br />

ad<strong>na</strong>k alkalmi műsort. Erer<br />

A BOCSKOROS KÖRBEN<br />

Ismeretterjesztő előadás<br />

A PÉTERRÉVEI DIVATTÁNCCSOPORT<br />

Tíz éve a színpadon<br />

ÜNNEPI MŰSORT tartottak október<br />

25-én a péterrévei dr. Kiss Imre Művelődési<br />

Körben az egyesület divattánccsoportja<br />

fennállásá<strong>na</strong>k tizedik<br />

évfordulója alkalmából.<br />

A faluban 1999 nyarán tánciskolát<br />

indítottak Terzin Róbert vezetésével,<br />

majd ezután kezdte meg a<br />

tánccsoport működését a Midnight<br />

táncklub keretein belül. 2001-ben a<br />

dr. Kiss Imre Művelődési Kör megalakulása<br />

után az egyesület szakcsoportja<br />

lett a táncegyüttes.<br />

„A tíz év alatt csaknem kétszáz<br />

fellépésünk volt, hazai, vidéki és<br />

külföldi színpadokon, versenyeken,<br />

megmérettetéseken mutatkoztunk<br />

be, érmeket, serlegeket nyertünk.<br />

Mintegy száznyolcvan táncos lépett<br />

fel az egyesület tánccsoportjában,<br />

standard- és latin-amerikai táncokat,<br />

diszkó, hip-hop és show táncokat<br />

készítettünk. Terzin Róbert mellett<br />

Szeles Béla, Madarász Renáta,<br />

Lábadi Norbert és Tóth Ferenc készített<br />

koreográfiát a csoport<strong>na</strong>k”,<br />

mondta Horváth Mária, a táncosok<br />

vezetője.<br />

Miből élünk?<br />

SZERBIÁBAN az átlagos nettó<br />

bér szeptemberben 31 319 dinár<br />

(334 euró) volt, ami reálisan 0,4,<br />

nominálisan pedig 0,1 százalékkal<br />

kevesebb, mint augusztusban,<br />

közölte a Köztársasági Statisztikai<br />

Hivatal.<br />

A szeptemberi fizetés adóval<br />

és járulékokkal együtt 43 577<br />

FOTÓ: Ricz Róbert<br />

Ének az esőben - az egykori táncosok produkciója<br />

Azt est folyamán a csoport egykori<br />

és mai tagjai ízelítőt adtak munkájukból.<br />

A jelenlévők videofelvételen<br />

is figyelemmel kísérhették a tíz év<br />

legszebb pilla<strong>na</strong>tait, de a tízéves<br />

tánccsoportot köszöntötték a zentai<br />

Tor<strong>na</strong>do táncklub, valamint az Orion<br />

dinárt (465 eurót) tett ki, ami reálisan<br />

és nominálisan is 0,3 százalékkal<br />

kevesebb, mint az előző<br />

hó<strong>na</strong>pban.<br />

Szerbiában az átlagos nettó<br />

bér ez év szeptemberében reálisan<br />

0,8 százalékkal volt kevesebb,<br />

mint 2008 szeptemberében,<br />

nominálisan viszont 6,4<br />

AZ AGRO-SERVICE Polgári Társulás<br />

a Bocskoros Körben november<br />

5-én 18 órai kezdettel ismeretterjesztő<br />

előadást tart földműveseknek.<br />

Az est vendége lesz Szabó József,<br />

a Mezőgazdasági Fejlesztési<br />

Alap igazgatója, aki az Alap 2010-<br />

es évre vo<strong>na</strong>tkozó pályázatairól,<br />

illetve a hiteleszközök igényléséről<br />

számol be. Emellett szó lesz a<br />

Vajdaság Vizei Közvállalat terveiről<br />

is, ugyanis a Fölső ugarban a<br />

csator<strong>na</strong>hálózat kibővítését tervezi.<br />

Az előadás végén a mezőgazdasági<br />

gépekre vo<strong>na</strong>tkozó új közlekedési<br />

szabályok és törvények<br />

ismertetésére is sor kerül. B.M.<br />

és a Petőfi Sándor kultúrkör táncosai<br />

is. A műsor során az ünnepel<strong>tek</strong><br />

oklevéllel és egy-egy éremmel köszönték<br />

meg a tíz év során nyújtott<br />

támogatást szponzoraik<strong>na</strong>k és jóakaróik<strong>na</strong>k,<br />

de a legkitartóbb táncosok<br />

is ajándékban részesül<strong>tek</strong>.<br />

Erer<br />

százalékkal magasabb a 2008-<br />

as évhez viszonyítva. Továbbá<br />

a szeptemberi bruttó jövedelem<br />

ebben az évben reálisan 0,9<br />

százalékkal volt kevesebb, mint<br />

2008-ban, nominálisan azonban<br />

6,3 százalékkal növekedett 2008<br />

szeptemberéhez képest.<br />

(Beta)


6<br />

ÚTKERESZTEZŐDÉS<br />

478. szám, 2009. október 30.<br />

A SZERBIA KUPÁN<br />

Harmincöt kategóriában<br />

avattak bajnokot<br />

LENGYELORSZÁGI, magyarországi,<br />

valamint vajdasági táncklubok,<br />

egyesüle<strong>tek</strong> és tánccsoportok részvételével<br />

tartották meg október 24-<br />

én a Mladost Sportközpontban a<br />

Szerbia Kupa elnevezésű nemzetközi<br />

táncversenyt, amely az IFMD<br />

- Inter<strong>na</strong>tio<strong>na</strong>l Federation of Modern<br />

Dance Sports nemzetközi táncszövetség<br />

ranglistaversenye is volt.<br />

A megnyitón Bar<strong>na</strong> Attila, az<br />

IFMD szövetség elnöke köszöntötte<br />

a versenyzőket, míg a házigazdák<br />

nevében Knézi Péter polgármester<br />

kívánt sok sikert a fellépőknek.<br />

A házigazdák, a Vajdasági Magyar<br />

Kulturális Szövetség és a becsei<br />

Orion Művelődési Egyesület, kitűnő<br />

szervezőmunkát végez<strong>tek</strong>, a táncosok<br />

jól érezték magukat, a verseny<br />

zökkenőmentesen folyt le.<br />

Mini, gyermek, junior és felnőtt<br />

korosztályban szervezték meg<br />

a megmérettetést, a versenyzők<br />

fantasy, caribbean/latin show, freeshow,<br />

dance show, funky, disco<br />

dance, hip-hop és disco freestyle<br />

táncfajtákban mérték össze felkészültségüket.<br />

A táncosok produkcióit héttagú<br />

nemzetközi zsűri kísérte figyelemmel,<br />

a magyarországi Demcsák<br />

AZ ÉDES ANYANYELVÜNK nyelvhasználati<br />

verseny döntőjét október<br />

16-a és 18-a között 37. alkalommal<br />

szervezték meg Sátoraljaújhelyen.<br />

A vajdasági elődöntőt a Becsei<br />

Gimnáziumban rendezték meg még<br />

a tavasszal. Az elődöntőről négy<br />

Színpompás volt a verseny megnyitója<br />

SÁTORALJAÚJHELYEN<br />

Beretka Judit<br />

különdíjat kapott<br />

FOTÓ: Ricz Róbert<br />

becsei, Beretka Judit, Sterbik László,<br />

Horváth Zoltán és Rókus Ármin,<br />

valamint egy-egy adai és topolyai<br />

diák jutott el Sátoraljaújhelyre Cseri<br />

Angéla és Baranyi Zsuzsan<strong>na</strong> felkészítő<br />

tanárok kíséretében.<br />

Az idei megmérettetés Kazinczy<br />

Ottó, Lengyelországból Joan<strong>na</strong><br />

Praszka-Kruszynska, az orosz Nikolay<br />

Popov, valamint Szeles Béla,<br />

Madarász Renáta, Orovecz Béla és<br />

Tóth Ferenc Szerbiából. Harmincöt<br />

kategóriában hirdet<strong>tek</strong> győztest.<br />

Községünkből négy csoport táncosai<br />

- a házigazda Orion mellett a<br />

péterrévei dr. Kiss Imre Művelődési<br />

Kör, a Max Dance és a Petőfi Sándor<br />

Magyar Kultúrkör - vet<strong>tek</strong> részt a<br />

versenyen, s mindannyian kitűnően<br />

szerepel<strong>tek</strong>.<br />

B.M.<br />

Ferenc születésének 250. évfordulója<br />

jegyében zajlott, a versenyzőknek<br />

írásbeli és szóbeli feladatokat<br />

kellett megoldaniuk. Beretka Judit<br />

az anyanyelvápolók különdíját kapta<br />

meg.<br />

B.M.<br />

OLVASÓKUCKÓ<br />

Jó könyvek<br />

1. Fiala János: Pótkulcs. „Forgatom<br />

a szót a számban: pótkulcs.<br />

Keresem az ízét. De nincs neki. A<br />

madarat nem kulcscsomójáról ismerem<br />

meg. De a mókusfarkas ipséket<br />

éppúgy elkerülöm, ahogy a<br />

kis autós táskásakat. A kulcs arra<br />

való, hogy ne találjam. Annyira,<br />

hogy nem lenne gyerekem, ha Juditnál,<br />

több mint tíz éve, nem lett<br />

vol<strong>na</strong> pót. Apám nem adott könynyen<br />

kölcsön, ráadásul mindig<br />

megkérdezte, hogy mire kell. Én<br />

meg nem adtam oda a lakásom, és<br />

pótkulcsot is csak azoknál hagytam,<br />

akikben százegy százalékig<br />

megbíztam. Vagy éppen szakítottak<br />

velem, és akiknek a szívét ezzel<br />

akartam visszaszerezni. Sikertelenül.<br />

Svéd gyártmányú autóm pótslusszkulcsát<br />

akkor találtam meg<br />

egy virágcserépben, amikor az új<br />

tulajdonos<strong>na</strong>k oda kellett adnom<br />

mind a két gyárit, mert nélkülük<br />

meghiúsult vol<strong>na</strong> az adásvétel. A<br />

kulcsok<strong>na</strong>k ugyanis, akár a gazdájuk<strong>na</strong>k:<br />

lelkük van. És durva tévedés,<br />

hogy mi használnánk őket.<br />

Mert a Szent István körút négyben<br />

például ő dirigált nekem. Hagyott<br />

cserben. Állt más szolgálatába, kisemmizve<br />

engem, vagy inkább Ferenc<br />

Pétert, akiről ez a könyv szól.“<br />

2. Spiró György: Feleségverseny.<br />

Lesz a jövőben egy Magyarország.<br />

Múltjában közösnek mutatkozik<br />

az általunk ismert hazával,<br />

viszont a mi mostani jelenünk ebben<br />

a regényben már a közelmúlt.<br />

Olyan múlt ez, amely nem hozott<br />

megoldásokat. A megoldások a regény<br />

idejében születnek. A haza<br />

keletkezőben van, új ideológiák, új<br />

érzelmek és új választások mentén<br />

(melyek mélyén azért mindig lapul<br />

egy-egy ismerős mozza<strong>na</strong>t). Az ország<br />

újabb csonkoláson esik át egy<br />

újabb háború következtében, és a<br />

rendszert gyökeresen meg kell változtatni<br />

ahhoz, hogy talpra álljon<br />

történelmének egyik legszégyenteljesebb<br />

vereségéből. A fizikai és<br />

szellemi leépülés fájó pilla<strong>na</strong>tait egy<br />

új nyomor örömteli pilla<strong>na</strong>tai váltják,<br />

amelyben a nélkülöző lakosság követhető<br />

eszmére lel, szerethető és<br />

karizmatikus vezérre, valamint világos<br />

jövőképre. Az anyaföld és a<br />

nemzet, akár a királynő és a király,<br />

egymásra talál, és immár szétválaszthatatlanok.<br />

Mindemellett bizonyítást<br />

nyer az is, hogy a hülyeség<br />

<strong>na</strong>gyon tud fájni.<br />

3. Richard Bach: Hipnózis. Richard<br />

Bach a tőle megszokott módon<br />

tanítását egy történetbe rejti,<br />

amelyben megismerkedünk Jamie<br />

Forbes pilótával, aki segít egy aszszony<strong>na</strong>k<br />

letenni a repülőt, amelyet<br />

eszméletét vesztett férje vezetett. A<br />

sikeres landolást követően a nő úgy<br />

nyilatkozik, hogy érzése szerint hipnotizálták.<br />

Richard Bach lenyűgöző<br />

története a valóság és a szuggesztió<br />

bonyolult viszonyáról szól. Bach<br />

mély spirituális és filozófiai témákat<br />

érint könyvében. Igaz természetünket<br />

minden jel szerint nem zárják<br />

kordába sem a tér, sem pedig az<br />

idő korlátai. Látszatokkal teli világban<br />

élünk. Ha többé nem fogadjuk<br />

el valóságként, a káprázat nem lesz<br />

többé realitásunk része. Azért jöttünk<br />

ebbe a világba, hogy felfedezzünk,<br />

szórakozzunk, tanuljunk és<br />

megosszuk tapasztalatainkat embertársainkkal,<br />

de leginkább azért,<br />

hogy megtanuljunk szeretni.<br />

(Forrás: www.alexandra.hu)<br />

Szerbia Köztársaság<br />

Vajdaság Autonóm Tartomány<br />

Óbecse Község<br />

Községi Közigazgatási Hivatal<br />

Településrendezési, Építésügyi, Közművesítési és Környezetvédelmi Osztály<br />

Szám: IV 02-35-22-09<br />

Kelt: 2009. október 19-én<br />

HIRDETMÉNY<br />

A tervezésről és építésről szóló törvény (Szerbia Hivatalos Közlönye 2009/72 és 2009/81) 50. szakasza,<br />

a városrendezési terv tartalmáról, kidolgozásá<strong>na</strong>k és szakellenőrzésének módjáról, továbbá a<br />

terv nyilvános bemutatásá<strong>na</strong>k feltételeiről és módjáról szóló szabályzat (Szerbia Hivatalos Közlönye<br />

2004/12 sz.) 35. szakasza, valamint az óbecsei község tervügyi bizottságá<strong>na</strong>k 2009. október 16-án<br />

megtartott 34. ülésén hozott határozata alapján, az óbecsei Községi Közigazgatási Hivatal Településrendezési,<br />

Építésügyi, Közművesítési és Környezetvédelmi Osztálya 2009. október 26-ától november<br />

25-éig bemutatja az óbecsei Nestor Džilitov lakótelep részletes rendezési tervtervezetét.<br />

Az óbecsei Nestor Džilitov lakótelep részletes rendezési tervtervezetét az óbecsei Községi Közigazgatási<br />

Hivatal (Óbecse, Felszabadulás tér 2. sz.) 51. számú irodájában mutatják be, munka<strong>na</strong>pokon<br />

8-tól 13 óráig.<br />

Az érdekelt jogi és magánszemélyek a 021/6911-720 és a 6913-576-os telefonszámokon kaphat<strong>na</strong>k<br />

szóbeli információkat, illetve a tervtervezetet a Településrendezési, Építésügyi, Közművesítési és<br />

Környezetvédelmi Osztályon <strong>tek</strong>inthetik meg, írásbeli észrevételeiket pedig az óbecsei Községi Közigazgatási<br />

Hivatal 3. számú irodájában adhatják át.<br />

Az óbecsei községi tervügyi bizottság a tervtervezet nyilvános bemutatása után, 2009. november<br />

27-én az óbecsei községháza (Felszabadulás tér 2. sz.) 29. számú irodájában 10 órai kezdettel nyilvános<br />

ülést tart, amelyre meghívja mindazokat a magánszemélyeket, akik a tervre írásbeli észrevételeket<br />

tet<strong>tek</strong>.<br />

A nyilvános bemutatás után az óbecsei Nestor Džilitov lakótelep részletes rendezési tervtervezetét<br />

a jelentéssel együtt elfogadásra megküldik az illetékes szervnek, az óbecsei községi képviselő-testületnek.<br />

Szerbia Köztársaság<br />

Vajdaság Autonóm Tartomány<br />

Óbecse Község<br />

Községi Közigazgatási Hivatal<br />

Településrendezési, Építésügyi, Közművesítési és Környezetvédelmi<br />

Osztály<br />

Szám: IV 02-35-26/2009<br />

Kelt: 2009. október 27-én<br />

Óbecse Község Közigazgatási Hivatalá<strong>na</strong>k Településrendezési,<br />

Építésügyi, Közművesítési és Környezetvédelmi Osztálya tájékoztatja<br />

Óbecse Község tisztelt polgárait, hogy folyó év szeptember 11-én hatályba<br />

lépett A tervezésről és az építkezésről szóló törvény (Szerbia<br />

Köztársaság 72/09 és 81/09-es számú Hivatalos Közlönye).<br />

Ezen jogszabály lehetővé teszi a hatósági szerv által kiadott építési<br />

és használati engedély kiállítását azon épüle<strong>tek</strong>re, illetve azok részére,<br />

amelyek a szükséges építési engedély nélkül épül<strong>tek</strong> vagy újjáépül<strong>tek</strong>.<br />

A fenntartott állapot törvényesítésének kérelmét az engedély nélkül<br />

épített létesítmény tulajdonosa vagy résztulajdonosa adhatja át a Közigazgatási<br />

Hivatalban 2010. március 10-ig.<br />

A hatályát vesztő, az előbbi törvény értelmében átadott kérelmek<br />

az eljáró szerv által alkalmasak döntéshozatalra.<br />

Azon természetes és jogi személyek, akik benyújtották kérelmüket,<br />

a bővebb adatok megszerzése céljából keressék fel a Közigazgatási<br />

Hivatal 44-es irodáját, vagy hívják a 021/6913-576/131-es mellékű telefonszámot.<br />

Az időben benyújtott kérelmek átadásával elkerülhető az a veszély,<br />

hogy az építési felügyelő elrendelje épületének eltávolítását.<br />

Sikeres együttműködésünk reményében várjuk jelentkezésüket.


oj 113.<br />

OKRUGLI STO RADIJA NOVI BEČEJ U SKUPŠTINI OPŠTINE<br />

Građanin ima pravo da<br />

z<strong>na</strong> sve<br />

INFORMISANOST građa<strong>na</strong> i javnosti<br />

o radu lokalne samouprave i javnih<br />

preduzeća bila je tema o kojoj se<br />

u sali Skupštine opštine Novi Bečej<br />

razgovaralo prošlog četvrtka. Pored<br />

predstavnika lokalne samouprave,<br />

u diskusiji su učestvovali i Rodoljub<br />

Šabić, poverenik za informacije od<br />

javnog z<strong>na</strong>čaja i zaštitu podataka<br />

ličnosti, Kalman Kuntić, pomoćnik<br />

pokrajinske sekretarke za informacije<br />

i Vladan Filipčev, predsednik<br />

Upravnog odbora Asocijacije lokalnih<br />

nezavisnih medija „Lokal pres“.<br />

Novobečejska Opštinska uprava<br />

je odmah posle donošenja Zako<strong>na</strong><br />

o slobodnom pristupu informacijama<br />

od javnog z<strong>na</strong>čaja (krajem<br />

2005. godine) imenovala osobu koja<br />

je <strong>na</strong> zahtev građa<strong>na</strong> obezbeđivala<br />

informacije, a od pre nekoliko meseci<br />

zahtev kojim se traže informacije<br />

može se uputiti i u elektronskoj formi,<br />

putem internet stranice opštine<br />

Novi Bečej, rekla je Radmila Stanković,<br />

<strong>na</strong>čelnica Opštinske uprave<br />

Novi Bečej.<br />

„Odmah po donošenju zako<strong>na</strong> i<br />

imenovanju lica za pristup informacijama,<br />

video se <strong>na</strong>predak jer su<br />

građani počeli da upućuju zahteve<br />

za podacima od javnog z<strong>na</strong>čaja iz<br />

oblasti poslova koje vrše organi lokalne<br />

vlasti i institucija. Pre toga Novobečejci<br />

<strong>na</strong>m se nisu obraćali, a<br />

sada imamo mnogo zahteva i to ne<br />

samo od građa<strong>na</strong> koji žive u <strong>na</strong>šoj<br />

opštini. Svake godine u skladu sa<br />

zakonom dostavljamo izveštaje povereniku<br />

i tu nema nikakvih problema“,<br />

rekla je Stanković.<br />

Prema rečima Rodoljuba Šabića,<br />

iz opštine Novi Bečej od uspostavljanja<br />

institucije poverenika<br />

za informacije od javnog z<strong>na</strong>čaja<br />

nije stigla nijed<strong>na</strong> žalba građa<strong>na</strong> o<br />

uskraćivanju prava <strong>na</strong> informacije.<br />

„To je prosto neverovatno. Zaključak<br />

koji se <strong>na</strong> osnovu toga može izvesti<br />

je da ili u ovoj opštini žive autistični<br />

ljudi koji nemaju pojma o tome šta<br />

je Zakon o slobodnom pristupu informacijama,<br />

ili ono što je verovatnije,<br />

da u ovoj sredini postoji korektan,<br />

pozitivan odnos prema tom pravu,<br />

da je očigledno da ekscesa nema,<br />

pa ni potrebe za žalbama povereniku.<br />

To treba dobro vrednovati, ali ne<br />

precenjivati, jer bi to trebalo da bude<br />

normal<strong>na</strong> stvar. Kada su u pitanju<br />

lokalne zajednice, treba poći od<br />

pretpostavke da je sve što vlast radi<br />

dostupno javnosti, da građani imaju<br />

pravo da z<strong>na</strong>ju sve što se radi, da<br />

su to informacije koje su plaćene njihovim<br />

novcem - i to u<strong>na</strong>pred. Na državnom<br />

nivou postoje situacije kada<br />

može doći do odlaganja davanja informacija<br />

<strong>na</strong> uvid javnosti, ali su one<br />

retke, prepoz<strong>na</strong>tljive i logične, ali je<br />

Poverenik Rodoljub Šabić i voditeljka tribine Cecilija Dujin<br />

<strong>na</strong>čelan princip da javnost ima pravo<br />

da z<strong>na</strong> sve“, rekao je Šabić.<br />

Poverenik je istakao da institucije<br />

<strong>na</strong> svim nivoima vlasti ne treba<br />

samo da odgovaraju <strong>na</strong> zahteve,<br />

nego da putem zvaničnih sajtova i<br />

informatora ponude građanima što<br />

više informacija iz delokruga rada,<br />

što je demokratski princip u razvijenim<br />

zemljama. „U početku su informatori<br />

o radu bili retkost, ali sada<br />

Odgovori <strong>na</strong> pitanja<br />

građa<strong>na</strong><br />

ima sve više institucija koje imaju<br />

kvalitetne informacije, ali ima i onih<br />

koje su samo ’šminka’. Međutim, ne<br />

treba verovati svemu što institucije<br />

serviraju, treba tražiti informacije,<br />

upoređivati ih i zaključivati. Da je to<br />

potrebno, <strong>na</strong>vodi me podatak kojim<br />

raspolažem, da samo četiri procenta<br />

građa<strong>na</strong> u Srbiji veruje institucijama.<br />

Pored informacija važno je tražiti i<br />

FOTO: S. Malešev<br />

uvid u dokument u kome stoji traženi<br />

podatak, jer ako u dokumentu<br />

stoji podatak za koji se ispostavi da<br />

nije tačan ili je krivotvoren, lice koje<br />

je potpisalo dokument treba krivično<br />

da odgovara“, rekao je Šabić.<br />

I<strong>na</strong>če, povereništvo za informacije<br />

do sada je rešilo oko sedam hiljada<br />

žalbi, a oko sto pedeset rešenja<br />

nije izvršeno.<br />

Tokom diskusije Kalman Kuntić,<br />

pomoćnik pokrajinske sekretarke<br />

za informacije, je <strong>na</strong>glasio da treba<br />

<strong>na</strong>praviti razliku između javnog informisanja<br />

i informacija od javnog<br />

z<strong>na</strong>čaja: „To su dve sasvim različite<br />

stvari. Kod informacija od javnog<br />

z<strong>na</strong>čaja je bitan pojedi<strong>na</strong>c i njegovo<br />

pravo da dođe do podatka koji mu<br />

je potreban. Javno informisanje je<br />

mnogo širi pojam. Svaki vršilac vlasti<br />

ima obavezu da informiše građane<br />

o svom radu i to ne bi trebalo da<br />

bude predmet javnog informisanja.<br />

Nažalost, kod <strong>na</strong>s se takve stvari<br />

sakrivaju ili <strong>prol</strong>ongiraju i onda jav<strong>na</strong><br />

glasila dolaze u situaciju da se bave<br />

i poslom državnih orga<strong>na</strong>, javnih tužilaca<br />

i ostalih funkcionera“, rekao je<br />

Kuntić.<br />

Novi<strong>na</strong>ri se u svom svakodnevnom<br />

radu često <strong>na</strong>laze u situaciji<br />

da se pozivaju <strong>na</strong> Zakon o slobodnom<br />

pristupu informacijama od javnog<br />

z<strong>na</strong>čaja, čak i onda kada to nije<br />

neophodno. Obično se radi o slučajevima<br />

kada predstavnici javnih<br />

preduzeća i ustanova iz lične sujete<br />

ili nez<strong>na</strong>nja odbijaju da daju tražene<br />

informacije od javnog z<strong>na</strong>čaja,<br />

a kada interveniše poverenik, daju<br />

i više od traženog. Upravo o ovom<br />

problemu tokom diskusije govorio je<br />

Vladan Filipčev, predsednik Upravnog<br />

odbora „Lokal presa“.<br />

JP „Radio Novi Bečej“, organizator<br />

okruglog stola „Građanin uprkos<br />

svemu ima pravo da z<strong>na</strong>“, predvideo<br />

je da pored predstavnika republičkih,<br />

pokrajinskih i lokalnih vlasti,<br />

Radio Novi Bečej do sada je<br />

jedino javno preduzeće u opštini<br />

koje je <strong>na</strong> svom sajtu (www.radionb.info)<br />

postavilo završni fi<strong>na</strong>nsijski<br />

račun za prošlu godinu i time<br />

omogućilo građanima da imaju<br />

sliku o utrošku sredstava radija.<br />

Saša Dujin je predstavio i jednu<br />

novinu u programskoj šemi, a to<br />

je da on svakog ponedeljka i petka<br />

od 18 do 19.30 časova u kontakt<br />

programu odgovara <strong>na</strong> pitanja<br />

slušalaca o svemu što ih interesuje<br />

o radu lokalne samouprave,<br />

mesnih zajednica, javnih preduzeća,<br />

ustanova.... Građani pitanja<br />

mogu uputiti telefonom, <strong>na</strong><br />

broj 023/772-422, a novi<strong>na</strong>ri radija<br />

će u njihovo ime tragati za odgovorima<br />

i blagovremeno ih obavestiti<br />

putem onog sredstva informisanja<br />

koje sami izaberu (SMS,<br />

telefon, mejl ili program radija).<br />

B.M.<br />

diskusiji prisustvuju i direktori opštinskih<br />

javnih preduzeća, međutim,<br />

osim Saše Duji<strong>na</strong>, v.d. direktora novobečejskog<br />

radija, u sali Skupštine<br />

opštine nije bilo predstavnika javnih<br />

preduzeća. Diskusiji su prisustvovali<br />

predstavnici lokalne samouprave,<br />

Doma zdravlja, policije, vatrogasne<br />

brigade, nevladinih organizacija i<br />

medija.<br />

S.M.<br />

FOTO: K. Kočiš<br />

RASPUŠTEN JE OPŠTINSKI ODBOR DS-A<br />

Sme<strong>na</strong> predsednika<br />

Skupštine?<br />

PREDLOGOM zako<strong>na</strong> o određivanju<br />

maksimalnog broja zaposlenih u<br />

lokalnoj administraciji predviđeno je<br />

da u opštinskim administracijama u<br />

Srbiji bez posla ostane 5.648 zaposlenih<br />

od ukupno 37.789 koji rade u<br />

lokalnim institucijama a fi<strong>na</strong>nsiraju<br />

se iz lokalnog budžeta (u lokalnim<br />

institucijama koje se ne fi<strong>na</strong>nsiraju<br />

iz lokalnog budžeta radi još 63.876<br />

radnika). Osim toga što maksimalan<br />

broj zaposlenih u opšti<strong>na</strong>ma i<br />

gradovima ne može biti veći od četiri<br />

stalno zaposle<strong>na</strong> činovnika <strong>na</strong><br />

1.000 stanovnika, predlogom zako<strong>na</strong><br />

je utvrđeno i da maksimalan broj<br />

zaposlenih po ugovoru i <strong>na</strong> određeno<br />

ne može biti veći od 10 odsto zaposlenih<br />

za stalno. Tako se stiglo do<br />

podatka da 110 opšti<strong>na</strong> ima višak činovnika<br />

u lokalnoj administraciji.<br />

U lokalnoj administraciji u Novom<br />

Bečeju (organi opštine, opštinske<br />

ustanove koje se fi<strong>na</strong>nsiraju iz<br />

budžeta i privred<strong>na</strong> društva i drugi<br />

oblici organizovanja čiji je jedini<br />

osnivač opšti<strong>na</strong> koji se fi<strong>na</strong>nsiraju<br />

iz budžeta - osim javnih preduzeća)<br />

zaposleno je 109 osoba – i po Predlogu<br />

zako<strong>na</strong> u ovoj opštini postoji višak<br />

zaposlenih – jed<strong>na</strong> osoba bi trebalo<br />

da dobije otkaz do kraja godine<br />

(ukoliko se usvoji zakon).<br />

MADA SE šaputalo o tome, Matija<br />

Kovač, predsednik Skupštine opštine,<br />

nije smenjen sa te funkcije pre<br />

dve nedelje, <strong>na</strong> 17. sednici lokalnog<br />

parlamenta. Takođe se šaputalo i o<br />

prome<strong>na</strong>ma u novobečejskom odboru<br />

Demokratske stranke, čiji je on<br />

bio predsednik do prošle nedelje.<br />

Naime, Izvršni odbor Glavnog odbora<br />

Demokratske stranke pre nekoliko<br />

da<strong>na</strong> raspustio je novobečejsku<br />

organizaciju stranke i postavio<br />

je poverenika, Branka Radakovića<br />

iz Inđije, do eventualno ponovnog<br />

formiranja novog opštinskog odbora.<br />

O razlozima raspuštanja opštinskog<br />

odbora DS-a Matija Kovač,<br />

donedavno još predsednik novobečejskih<br />

demokrata, nije mogao da<br />

kaže ništa, jer „u odluci nema obrazloženja,<br />

samo se <strong>na</strong>vodi da je raspušten<br />

Opštinski odbor i ne bih da<br />

komentarišem i da spekulišem ko je<br />

preporučio i ko je inicirao raspuštanje.<br />

Ja sam i dalje član stalnog sastava<br />

Glavnog odbora i ne mogu da<br />

komentarišem stra<strong>na</strong>čke odluke“,<br />

rekao je Kovač.<br />

On je ocenio da će raspuštanje<br />

opštinskog odbora DS-a uticati i <strong>na</strong><br />

njegovu funkciju u lokalnom parlamentu<br />

Novog Bečeja, a to bi z<strong>na</strong>čilo<br />

da će biti smenjen <strong>na</strong> sledećoj sednici<br />

Skupštine opštine, koju će, rekao<br />

je, verovatno sazvati za sledeći<br />

petak.<br />

K.D.F.<br />

PREDLOG ZAKONA O BROJU ZAPOSLENIH<br />

Višak u opštini -<br />

jed<strong>na</strong> osoba<br />

U uslužnom centru opštine svi imaju posla<br />

Predlog zako<strong>na</strong> predviđa i tri korektiva<br />

za održivo smanjenje zaposlenih<br />

u administraciji: za male opštine<br />

(do 15.000 stanovnika) gde<br />

posle smanjenja postoji rizik neodrživosti<br />

rada lokalne administracije,<br />

potrebno smanjenje se umanjuje<br />

za 50 odsto, za opštine koje dobijaju<br />

kroz transfere iz republičkog<br />

budžeta manje od 20 odsto lokalnog<br />

budžeta, a imaju više od 15.000<br />

stanovnika, potrebno smanjenje se<br />

umanjuje za 50 odsto i za opštine i<br />

gradove kod kojih je potrebno smanjiti<br />

više od 20 odsto, neophodno<br />

smanjenje se umanjuje za pola od<br />

onoga što prelazi 20 odsto potrebnog<br />

smanjenja.<br />

Opštine i gradovi koji imaju višak<br />

zaposlenih sami će odlučivati<br />

da li će smanjiti lokalnu administraciju<br />

do maksimalnog broja činovnika<br />

ili će višak zaposlenih plaćati građani<br />

tih opšti<strong>na</strong> i gradova. Opšti<strong>na</strong> koja<br />

do kraja godine ne smanji broj zaposlenih,<br />

od 1. januara 2010. godine<br />

će dobijati manje transfere iz republičkog<br />

budžeta (<strong>na</strong> svaki 0,1 promil<br />

iz<strong>na</strong>d maksimalnog broja zaposlenih,<br />

transferi iz republičkog budžeta<br />

umanjuju se za jedan odsto opredeljenih<br />

mesečnih transfera u <strong>tek</strong>ućoj<br />

godini).<br />

K.D.F.


8<br />

broj 478. 30. oktobar 2009.<br />

NOVOBEČEJSKE FIRME U STEČAJU<br />

Propala štamparija i<br />

„Kluz“<br />

NA INTERNET stranici Agencije<br />

za privatizaciju objavljen<br />

je spisak preduzeća u stečaju,<br />

među kojima su i preduzeća<br />

iz Novog Bečeja, štamparija<br />

„1. maj“ i „Kluz – Tisa“.<br />

Stečajni poverenik u<br />

štampariji „1. maj“, sa sedištem<br />

u ulici Maršala Tita 3,<br />

koga je imenovala Agencija<br />

za privatizaciju, je Borivoj<br />

Doroslovački. Stečajni postupak<br />

je pokrenut 7. oktobra<br />

Sruše<strong>na</strong> je nekadašnja Gigi<strong>na</strong> štamparija<br />

ove godine, a tzv. ispitno ročište<br />

trebalo bi da bude održano<br />

26. januara 2010. godine<br />

u Trgovinskom sudu u<br />

Zrenjaninu.<br />

I<strong>na</strong>če, objekat štamparije<br />

u centru Novog Bečeja<br />

nedavno je srušen i <strong>na</strong> tom<br />

mestu se <strong>na</strong>vodno planira izgradnja<br />

tržnog centra.<br />

Stečajni poverenik štamparije<br />

Borivoj Doroslovački<br />

nije mogao da da podatke o<br />

rušenju objekta štamparije,<br />

rekavši da to pitanje ne spada<br />

u njegovu <strong>na</strong>dležnost.<br />

Po podacima iz Opštinskog<br />

suda Novi Bečej, u sudskom<br />

postupku, rešenjem<br />

suda od 17.09.2007. godine,<br />

vlasnik objekta štamparije je<br />

postao Dejan Miladinović iz<br />

Novog Bečeja, međutim, sud<br />

ne raspolaže podacima o<br />

tome da li je ta osoba u međuvremenu<br />

prenela vlasništvo<br />

<strong>na</strong> nekog drugog.<br />

Podatkom o tome ko je<br />

vlasnik nepostojećeg objekta<br />

nekadašnje štamparije „1.<br />

maj“ u ulici Maršala Tita pod<br />

brojem 3, raspolaže služba<br />

katastra u Novom Bečeju, ali<br />

MINISTARSTVO poljoprivrede,<br />

šumarstva i vodoprivrede<br />

i savetodav<strong>na</strong> služba<br />

iz Zrenjani<strong>na</strong>, uz podršku opštinskog<br />

područnog centra<br />

za ruralni razvoj opštine Novi<br />

Bečej i lokalne samouprave,<br />

organizovali su prošle nedelje<br />

tribinu za poljoprivredne<br />

proizvođače. Ovo je samo<br />

jed<strong>na</strong> u nizu tribi<strong>na</strong> koje se<br />

održavaju u cilju informisanja<br />

poljoprivrednih proizvođača<br />

i lokalnog stanovništva o<br />

FOTO: V. Filipčev<br />

šef službe Jovan Sekulić nije<br />

postupio po zahtevu o slobodnom<br />

pristupu informacijama<br />

od javnog z<strong>na</strong>čaja, jer,<br />

kako je <strong>na</strong>veo, novi<strong>na</strong>r Bečejskog<br />

<strong>mozaik</strong>a nije dokazao<br />

svoje „svojstvo novi<strong>na</strong>ra“<br />

(svaki građanin ima pravo da<br />

pristupi informaciji od javnog<br />

z<strong>na</strong>čaja i nije nužno da dokazuje<br />

„svojstvo građani<strong>na</strong>“;<br />

prim. nov.), a tvrdi Sekulić,<br />

nije <strong>na</strong>veo ni „tačne podatke<br />

vezane za nepokretnost<br />

za koju tražite informaciju“ (a<br />

podaci su sasvim tačni: ko je<br />

vlasnik z<strong>grade</strong> štamparije „1.<br />

maj“ u ulici Maršala Tita, broj<br />

3; prim. nov.).<br />

Praz<strong>na</strong> hala u „Kluzu“<br />

Podsetimo, štamparija<br />

je privatizova<strong>na</strong> u januaru<br />

2003. godine, kada je vlasnica<br />

70 posto društvenog<br />

kapitala firme postala Marija<strong>na</strong><br />

Dragić iz Zrenjani<strong>na</strong>,<br />

koja je za kapital štamparije<br />

platila 55.000 di<strong>na</strong>ra, ali je<br />

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE<br />

Tribi<strong>na</strong> za<br />

poljoprivrednike<br />

podsticajnim sredstvima koja<br />

nudi Ministarstvo. Poljoprivrednici<br />

su u mogućnosti i da<br />

<strong>na</strong> jednom mestu dobiju odgovore<br />

<strong>na</strong> pitanja, ali i stručnu<br />

pomoć i savete.<br />

Pred novobečejskim poljoprivrednim<br />

proizvođačima<br />

predstavnici savetodavne<br />

službe iz Zrenjani<strong>na</strong>, diplomirani<br />

inženjeri poljoprivrede<br />

Gorda<strong>na</strong> Aćimac i Dragan<br />

Marković, prezentovali su novine<br />

u oblasti zakonodavstva<br />

FOTO: K. Kočiš<br />

zbog nepoštovanja kupoprodajnog<br />

ugovora Agencija za<br />

privatizaciju podnela tužbu<br />

Trgovinskom sudu u Novom<br />

Sadu za poništavanje kupoprodajnog<br />

ugovora. Spor je<br />

trajao od 2005. do 2008. godine<br />

kada je drugostepeni<br />

sud potvrdio presudu Trgovinskog<br />

suda u Novom Sadu<br />

o poništavanju privatizacije,<br />

a akcije (70 posto kapitala,<br />

to jest 2.310 akcija nomi<strong>na</strong>lne<br />

vrednosti 60 di<strong>na</strong>ra sa<br />

stanjem <strong>na</strong> dan 31.12.2001.)<br />

Marijane Dragić su prenete<br />

Akcijskom fondu.<br />

Tako je propala nekadašnja<br />

Gigi<strong>na</strong> štamparija, koja bi<br />

2009. godine imala 111 godi<strong>na</strong>.<br />

U preduzeću „Kluz – Tisa“<br />

(Kuma<strong>na</strong>čki put bb) stečajni<br />

postupak je pokrenut 7. oktobra,<br />

a stečaj<strong>na</strong> poverenica<br />

je Dragica Arsić. Poverilačko<br />

ročište zakazano je za<br />

25. novembar u Trgovinskom<br />

sudu u Zrenjaninu, a ispitno<br />

ročište za 26. januar 2010.<br />

godine.<br />

I<strong>na</strong>če, kupoprodajni ugovor<br />

s Peđom Mališanovićem,<br />

vlasnikom većinskog dela<br />

kapitala „Kluza“ raskinut je<br />

početkom 2009. godine, jer<br />

on nije ispunio odredbe kupoprodajnog<br />

ugovora.<br />

Zastupnik kapitala, advokat<br />

Ljubomir Mandić iz<br />

Bečeja, u aprilu ove godine<br />

govorio je o dugovima i o<br />

mogućim malverzacijama u<br />

ovoj firmi, a o budućoj sudbini<br />

„Kluza“ je rekao da će pokušati<br />

da spreči stečaj.<br />

K.D.F.<br />

u oblasti agrarne politike.<br />

Diplomirani inženjer poljoprivrede<br />

Aleksandar Karapandža,<br />

predstavnik Kancelarije<br />

za podršku ruralnom<br />

razvoju, govorio je o izme<strong>na</strong>ma<br />

Zako<strong>na</strong> o poljoprivrednom<br />

zemljištu, koje se odnose<br />

<strong>na</strong> zakup poljoprivrednog<br />

zemljišta u državnoj svojini.<br />

On je pozvao novobečejske<br />

poljoprivrednike da iskoriste<br />

pravo prečeg zakupa državnih<br />

njiva. K. Kočiš<br />

NOVI BEČEJ<br />

FOTO: M. Kiselički<br />

U GALERIJI TISKE AKADEMIJE AKVARELA OTVORENA<br />

Izložba slikara<br />

kolonije pastela<br />

Sa otvaranja izložbe pastela<br />

DOM ZA smeštaj duševno<br />

obolelih lica „Sveti Vasilije<br />

Ostroški Čudotvorac“ i Dom<br />

kulture opštine Novi Bečej,<br />

u Galeriji Tiske akademije<br />

akvarela Doma kulture, organizovali<br />

su prošlog petka<br />

završnu izložbu četvrtog<br />

Otvorenog ateljea kolonije<br />

pastela Doma „Sveti Vasilije<br />

Ostroški Čudotvorac“.<br />

„Kolonija slikara koji stvaraju<br />

u tehnici pastela, počela<br />

je da radi u okrilju Doma<br />

2005. godine. Od tada o<strong>na</strong><br />

IZLOŽBA pod <strong>na</strong>zivom<br />

„Mapa kulturnih dobara Vojvodine”<br />

autora Vojislava D.<br />

Devića biće otvore<strong>na</strong> da<strong>na</strong>s<br />

(30. oktobra) u Galeriji „Selo“<br />

Doma kulture.<br />

Izložba je plod saradnje<br />

Doma kulture i Zavoda za<br />

kulturu Vojvodine. Izložbeni<br />

opus čini devet Devićevih<br />

mapa, kroz koje prezentuje<br />

istorijsko, geografsko, kulturno,<br />

versko i arhi<strong>tek</strong>tonsko<br />

blago Vojvodine. Mape će<br />

BANATSKI kulturni centar<br />

iz Novog Miloševa i ove godine<br />

je jedan od izlagača <strong>na</strong><br />

54. Među<strong>na</strong>rodnom sajmu<br />

knjiga u Beogradu, koji traje<br />

od 26. oktobra do 1. novembra.<br />

ZBOG sumnje da se <strong>na</strong>silnički po<strong>na</strong>šao u<br />

porodici, zrenjaninsko Opštinsko javno tužilaštvo<br />

podiglo je optužnicu protiv R. Š. (51) iz<br />

<strong>na</strong>seljenog mesta opštine Novi Bečej. R. Š.<br />

okuplja desetak slikara pastela<br />

koji se svake jeseni po<br />

nekoliko da<strong>na</strong> druže i stvaraju<br />

slike neobične lepote i<br />

kolorita“, rekla je <strong>na</strong> otvaranju<br />

izložbe dr Ljilja<strong>na</strong> Bognič,<br />

biti izložene do 10. oktobra.<br />

Novosadski arhi<strong>tek</strong>ta Vojislav<br />

Dević je istraživač, teoretičar<br />

i praktičar prostornog<br />

planiranja, urbanizma, arhi<strong>tek</strong>ture,<br />

zaštite graditeljskog<br />

<strong>na</strong>sleđa, ekologije, futurologije<br />

i geostrateških projekata.<br />

Učestvovao je <strong>na</strong> <strong>na</strong>učnim<br />

simpozijumima u svetu<br />

i u Srbiji. Saradnik je i autor<br />

nekoliko deseti<strong>na</strong> urbanističkih<br />

planova i projekata. Imao<br />

je četiri samostalne izložbe i<br />

Nova izdanja Ba<strong>na</strong>tskog<br />

kulturnog centra izlože<strong>na</strong> su<br />

u galeriji hale 4 (nekadašnja<br />

hala 14) Beogradskog sajma,<br />

dok se promotivne aktivnosti<br />

odvijaju <strong>na</strong> štandu<br />

Centra, kao i u sajamskim<br />

direktorka Doma za smeštaj<br />

duševno obolelih lica.<br />

Ljubiteljima likovne umetnosti<br />

u Novom Bečeju sa <strong>na</strong>juspelijim<br />

slikama predstavili<br />

su se stalni učesnici kolonije,<br />

slikari Viktor Škrabanj iz Bečeja,<br />

mr Vladimir Vlajić iz Beograda,<br />

Viktor Zubko iz Čelareva,<br />

Saša Bogdanović iz<br />

Vršca, Dimitrije Kolarević iz<br />

Novog Sada, Nataša Mijalović<br />

iz Kovačice, Valerija Bar<strong>na</strong>-Koloži<br />

iz Ade, Dominika<br />

Moraviju i Danijela Moraviju<br />

iz Vršca, Vladimir Kerić iz Jagodine,<br />

Milorad Josimović i<br />

Tibor Nađ iz Novog Bečeja,<br />

koji je bio i selektor ovogodišnje<br />

kolonije.<br />

Izložba je otvore<strong>na</strong> u prisustvu<br />

većine autora, a trajaće<br />

desetak da<strong>na</strong>.<br />

M.K.<br />

IZLOŽBA U DOMU KULTURE<br />

Mapa kulturnih dobara<br />

učestvovao je <strong>na</strong> više deseti<strong>na</strong><br />

kolektivnih izložbi. Odlikovan<br />

je medaljom Novog veka<br />

„Ko je ko” 2000. godine za<br />

„izuzet<strong>na</strong> dostignuća koja su<br />

obeležila <strong>na</strong>še živote u mnogim<br />

poljima” od strane Baronovog<br />

instituta „Ko je ko” iz<br />

Kalifornije.<br />

Od 2005. godine je savetnik<br />

Geografskog instituta<br />

SANU „Jovan Cvijić” u Beogradu.<br />

Kristi<strong>na</strong> Kočiš<br />

BANATSKI KULTURNI CENTAR NA SAJMU KNJIGA<br />

Za godinu da<strong>na</strong> 16 knjiga<br />

salama „Slobodan Selenić“ i<br />

„Borislav Pekić“.<br />

Između dva sajma knjiga<br />

Ba<strong>na</strong>tski kulturni centar<br />

objavio je 16 novih knjiga, a<br />

još osam <strong>na</strong>slova je u pripremi.<br />

M.K.<br />

NASILJE U PORODICI<br />

Optužen za zlostavljanje<br />

žene i ćerke<br />

se tereti da je od 27. avgusta 2005. do 16. februara<br />

2009. godine, u više <strong>na</strong>vrata u svojoj<br />

kući psihički i fizički zlostavljao suprugu S.Š. i<br />

punoletne ćerke V. Š. i I. Š.<br />

B.M.


Prečicom do dugih noktiju<br />

LISTANJE, pucanje i lomljenje<br />

noktiju može devojke<br />

dovesti do ivice nervnog sloma.<br />

Strah od gubitka lepih i<br />

dugih noktiju rešava se stavljanjem<br />

veštačkih. Kao i u<br />

drugim aspektima ulepšavanja,<br />

preterivanje nije dobrodošlo.<br />

Veštački nokti su dobra<br />

opcija za one koji grickaju<br />

nokte ili imaju problema sa<br />

njihovim rastom.<br />

Neke dame opredele se<br />

za veštačke nokte kako bi se<br />

oslobodile loše <strong>na</strong>vike grickanja,<br />

dok druge brzo žele<br />

lepe i duge nokte koji ne zahtevaju<br />

mnogo truda.<br />

ZANIMLJIVOSTI<br />

Suze su OK<br />

HOROSKOP<br />

OVAN<br />

(21.03. – 20.04.)<br />

Potrebno je mnogo<br />

s<strong>na</strong>ge i upornosti<br />

da biste savladali trenutnu<br />

krizu. Ukoliko se o<strong>na</strong><br />

odnosi <strong>na</strong> zdravlje, ne očajavajte<br />

- bićete ponovo u formi.<br />

Uspeh vezan za fi<strong>na</strong>nsijska<br />

ulaganja, stipendije i nekretnine<br />

ulepšaće vam dan.<br />

BIK<br />

(21.04. – 20.05.)<br />

Pošto shvatate<br />

z<strong>na</strong>čaj veze u kojoj<br />

ste, <strong>na</strong>stojite da je po svaku<br />

cenu sačuvate. Ne dozvolite<br />

da ljubomora i nesigurnost<br />

pobede. Ukoliko iskrsnu problemi,<br />

pristupite im polako, ali<br />

sigurno.<br />

BLIZANCI<br />

(21.05. – 20.06.)<br />

Napokon krećete s<br />

mrtve tačke, ali to<br />

nećete odmah osetiti. Moraće<br />

da prođe dan-dva pa da shvatite<br />

da su neugodnosti za<br />

vama. Budite oprezni, kako ne<br />

biste ponovo propustili šansu.<br />

Uviđate sopstvene greške.<br />

Prednost veštačkih noktiju<br />

ogleda se u tome što izdržavaju<br />

razne izazove kućnih<br />

poslova, a ukoliko i<br />

„pokleknu“ pod pritiskom<br />

lako ih je zameniti.<br />

Ukoliko se pravilno <strong>na</strong>nose<br />

i skidaju, veštački nokti<br />

neće oštetiti prirodne nokte,<br />

ali ih neće učiniti ni zdravijim,<br />

tvrde stručnjaci.<br />

„Nošenje veštačkih noktiju<br />

je kao farbanje kose -<br />

jednom kada počnete da ih<br />

nosite, to se može pretvoriti<br />

u doživotnu aktivnost“, objasnila<br />

je Debora Lipman, ekspert<br />

za uređivanje noktiju,<br />

istakavši da onog momenta<br />

RAK<br />

(21.06. – 22.07.)<br />

Na okolinu delujete<br />

domi<strong>na</strong>ntno,<br />

tako da vam čini ustupke i<br />

usluge kojima se niste <strong>na</strong>dali.<br />

Neke stvari vezane za <strong>na</strong>predak<br />

<strong>na</strong>jzad kreću sa mrtve<br />

tačke. Na vama je koliko ćete<br />

biti agilni i iz situacije izvući<br />

maksimum.<br />

LAV<br />

(23.07. – 22.08.)<br />

Uživate u bračnom<br />

životu, u toplini domaće<br />

atmosfere. Potrebno<br />

vam je izvesno vreme da se<br />

opustite i odmorite, a to <strong>na</strong>jbolje<br />

uspevate kod kuće. Slobodne<br />

trenutke provodite sređujući<br />

lične stvari.<br />

DEVICA<br />

(23.08. – 22.09.)<br />

Okolnosti vam idu<br />

<strong>na</strong>ruku, pa će stvari<br />

zbog kojih se kolebate uroditi<br />

plodom. Mnogi zastoji su za<br />

vama, pa nemate razloga za<br />

brigu. Krajnje je vreme da klupko<br />

počne da se odmotava i da<br />

dobijete zasluženu <strong>na</strong>gradu.<br />

FOTO: www.imageshack.us<br />

TIME OUT<br />

broj 478. 30. oktobar 2009. 9<br />

kada devojke žele da imaju<br />

prirodne nokte, ne postoji nikakva<br />

prepreka za to i oni će<br />

izgledati isto kao i pre, kao<br />

što i kosa izraste posle farbanja.<br />

Veštački nokti nisu isto<br />

što i povremeni manikir.<br />

Kako Lipmanova <strong>na</strong>vodi, izliveni<br />

nokti moraju se ob<strong>na</strong>vljati<br />

posle nekoliko nedelja,<br />

jer postoji opasnost da otpadnu.<br />

Odvajanje izlivenog nokta<br />

dešava se kada lepak<br />

oslabi i ne može više da izdrži<br />

pritisak svakodnevne upotrebe.<br />

Postoji više razloga za<br />

redovan odlazak <strong>na</strong> tretman<br />

manikira. Ukoliko se voda<br />

<strong>na</strong>đe „zaroblje<strong>na</strong>“ između<br />

nokatne ploče i veštačkog<br />

nokta, postoji opasnost od<br />

gljivične infekcije, što može<br />

dovesti do toga da nokti postanu<br />

zelenkasti.<br />

Prirodni nokti rastu gotovo<br />

istom brzinom ispod veštačkih<br />

i to je takođe razlog<br />

za odlazak u salon. Nije lepo<br />

dopustiti da se veštački nokti<br />

„udalje“ od zanoktica više od<br />

nekoliko milimetara, a u toj<br />

situaciji nokat se lakše odlepljuje,<br />

ali i lomi.<br />

Najbezbednije i <strong>na</strong>jlakše<br />

uklanjanje veštačkih noktiju<br />

je u kozmetičkim salonima<br />

MUŠKARCI plaču manje i<br />

uz veće suzdržavanje nego<br />

žene, pokazalo je jedno istraživanje<br />

objavljeno u Nemačkoj,<br />

u kojem se takođe <strong>na</strong>vodi<br />

da žene plaču od 30 do 64<br />

puta godišnje za razliku od<br />

muškaraca koji to čine od 6<br />

do 17 puta.<br />

Ova velika razlika manifestuje<br />

se <strong>tek</strong> u adolescenciji,<br />

pošto do 13. godine i dečaci<br />

i devojčice plaču<br />

podjed<strong>na</strong>ko često, ističe se u<br />

istraživanju nemačkog udruženja<br />

oftamologa.<br />

U odraslom dobu, razlika<br />

postaje sve dublja po pitanju<br />

učestalosti plakanja, ali i njegovog<br />

trajanja. Muškarci plaču<br />

od dva do četiri minuta,<br />

dok kod že<strong>na</strong> to traje šest<br />

minuta.<br />

Ženski plač traje duže i<br />

mnogo je dramatičnijeg karaktera,<br />

kaže profesorka Elizabet<br />

Mesmer iz udruženja<br />

nemačkih oftamologa.<br />

Istraživanje je takođe pokazalo<br />

da muškarci i žene ne<br />

VAGA<br />

(23.09. – 22.10.)<br />

Rešavate važ<strong>na</strong><br />

novča<strong>na</strong> pitanja.<br />

Pošto ste koncentrisani <strong>na</strong> to,<br />

možete propustiti mnoštvo<br />

drugih stvari. U fazi ste u kojoj,<br />

da biste popravili fi<strong>na</strong>nsije,<br />

morate maksimalno da se<br />

angažujete ili da nešto prodate.<br />

ŠKORPIJA<br />

(23.10. – 22.11.)<br />

Pred vama je <strong>na</strong>poran<br />

dan praćen<br />

teškim radom i umorom, što<br />

vam neće teško pasti. Dolazi i<br />

do rasvetljavanja nekih zamagljenih<br />

problema. Situacija<br />

nije tako loša kao što vam trenutno<br />

izgleda.<br />

STRELAC<br />

(23.11. – 21.12.)<br />

U izvesnoj situaciji<br />

ste uzdržani, <strong>na</strong>jverovatnije<br />

rukovođeni lošim<br />

iskustvima. Gledate kako se<br />

drugi nerviraju, što vas uopšte<br />

ne dotiče. Napokon ste <strong>na</strong>učili<br />

da se po<strong>na</strong>šate shodno iskustvu<br />

i da mudro odreagujete.<br />

gde će struč<strong>na</strong> osoba primeniti<br />

pravilan postupak za nežno,<br />

neagresivno odvajanje<br />

od prirodnog nokta.<br />

Iako kvalitet veštačkih<br />

noktiju varira, ne postoje <strong>na</strong>jbolji.<br />

Posle razgovora sa<br />

stručnim licem u salonu treba<br />

izabrati željenu vrstu.<br />

Akril, gel ili fajberglas<br />

stavljaju se preko nokatne<br />

ploče, a zatim se materijal<br />

oblikuje po želji. Takođe, moguće<br />

je lepkom pričvrstiti plastičan<br />

nokat preko prirodnog,<br />

a zatim <strong>na</strong>neti sloj gela, fajberglasa<br />

ili akrila.<br />

Kako nokti rastu odgovarajućim<br />

materijalom popunjava<br />

se prazan prostor u<br />

korenu nokta, ob<strong>na</strong>vljaju se<br />

oštećeni delovi, skraćuju veštački<br />

vrhovi i <strong>na</strong>kon nekoliko<br />

nedelja prirodni nokti dostižu<br />

zadovoljavajuću dužinu.<br />

Tada se veštački nokti mogu<br />

skinuti, ali i ne moraju.<br />

Kada je ukrašavanje u<br />

pitanju, granica gotovo da<br />

nema. Međutim, stilisti upozoravaju<br />

da suviše upadljivi<br />

nokti nisu poželjni.<br />

Svako preterivanje u vidu<br />

jarkih nijansi, šara ili dužine,<br />

kako kažu, postaje kontraproduktivno<br />

i iz lepog, urednog,<br />

ženstvenog i zanimljivog<br />

prerasta u kič, čudno i<br />

zastrašujuće. (Izvor: RTS)<br />

plaču iz istih razloga.<br />

Muškarci često plaču iz<br />

saosećanja ili zbog neuspeha<br />

u odnosima sa okolinom,<br />

dok žene liju suze kada se<br />

ne osećaju <strong>na</strong> visini zadatka,<br />

kada se sećaju prošlih događaja<br />

ili kada su suočene sa<br />

konfliktima.<br />

(Izvor: Tanjug)<br />

JARAC<br />

(22.12. – 19.01.)<br />

Slobodne trenutke<br />

provodite u društvu<br />

prijatelja. Pokušajte da se<br />

sa njima konsultujete i potražite<br />

savet u vezi sa situacijom<br />

u kojoj grešite. Pošto simpatija<br />

prema jednoj osobi postoji,<br />

dajte joj otvoreno do z<strong>na</strong>nja<br />

šta osećate.<br />

VODOLIJA<br />

(20.01. – 18.02.)<br />

Mnogo radite, ali<br />

ste i zadovoljni, jer<br />

se vaš trud isplati. Nikome se<br />

ne žalite, već pokušavate da<br />

shvatite da se poslovne ponude<br />

ne ukazuju tako često.<br />

Uskoro ćete rešiti važ<strong>na</strong> status<strong>na</strong><br />

pitanja.<br />

RIBE<br />

(19.02. – 20.03.)<br />

Pošto težite ka sigurnom<br />

položaju,<br />

razmišljate o tome kako da se<br />

približite z<strong>na</strong>čajnoj osobi ili da<br />

započnete važnu vezu. Neke<br />

stvari se dešavaju sporije<br />

nego što ste očekivali, ali ni to<br />

vam ne smeta.<br />

Čizme za sve<br />

prilike<br />

ČIZME dužine iz<strong>na</strong>d kole<strong>na</strong><br />

hit su za sezonu jesen/<br />

zima 2009/10. Međutim, sudeći<br />

po modelima koje su<br />

svetski dizajneri predstavili<br />

<strong>na</strong> pistama, pored ovog modela,<br />

nose se i čizme sa resama<br />

i metalnim dodacima,<br />

lakovane i metalik čizme.<br />

Modeli dužine iz<strong>na</strong>d kole<strong>na</strong><br />

često deluju preterano<br />

<strong>na</strong>padno i nenosivo danju,<br />

ali su ih svetski dizajneri odlično<br />

iskombinovali s <strong>na</strong>jrazličitijom<br />

odećom. Kako bi<br />

ovakve čizme bile u prvom<br />

planu, oni savetuju da ih nosite<br />

uz mini suknje i šortseve<br />

jarkih boja.<br />

Ukoliko se odlučite za<br />

sjajnu varijantu, odnosno lakovane<br />

čizme, kakve predlažu<br />

Roberto Kavali i Stela<br />

Mekartni, neka vaša odeća,<br />

kaputić, suknja ili pantalonice<br />

(bermude) budu duže od<br />

ivice čizama, da ne biste<br />

izgledali kao noć<strong>na</strong> dama.<br />

Za one hrabrije, dizajneri poput<br />

Luja Vito<strong>na</strong> i Diko<strong>na</strong> Žila,<br />

predlažu veoma upečatljivu<br />

verziju metalik čizama. Dizajneri<br />

podjed<strong>na</strong>ko predlažu<br />

varijante do članka pripijene<br />

uz nogu, ali i one vrlo široke<br />

i vrećaste. Uz ovakve modele<br />

takođe se nose mini suknje<br />

i haljine, i to u tamnijim<br />

bojama, poput crne, teget ili<br />

bordo i braon.<br />

Klasične kožne čizme do<br />

kole<strong>na</strong>, model koji verovatno<br />

već imate, idealne su za kišne<br />

dane, zimske haljine i<br />

daju pečat svakoj odevnoj<br />

kombi<strong>na</strong>ciji. Najpoželjnije je<br />

da se držite smeđe, crne i<br />

sive boje jer će vam olakšati<br />

kombinovanje odeće.<br />

Ukoliko želite da se malo<br />

odmaknete od klasike, odaberite<br />

bajkerski i malo grublji<br />

model koji takođe pruža niz<br />

mogućnosti za kombinovanje,<br />

a delovaćete atraktivno<br />

ako ih sparite sa kožnom jaknom.<br />

Radnje nude i veliki izbor<br />

modela s resicama i metalnim<br />

dodacima. Ukoliko vam<br />

se dopadaju ovakvi dodaci,<br />

izaberite niže modele koji su<br />

popularni još od prošle zime.<br />

Takve čizme idealne su za<br />

kombinovanje sa šarenim<br />

džemperima i džemper-halji<strong>na</strong>ma,<br />

kao i helankama.<br />

Iako su već godi<strong>na</strong>ma<br />

aktuelne, i ove zime biće nezaobilazne<br />

„ugsice“, koje<br />

neki smatraju <strong>na</strong>judobnijim i<br />

<strong>na</strong>jtoplijim modelom čizama<br />

<strong>na</strong> svetu, a koje odlično idu<br />

uz farmerke ili helanke. Nose<br />

se i gumene čizme, a pored<br />

klasičnih „gumenjaka" sa različitim<br />

šarama, koje se nose<br />

sa jed<strong>na</strong>ko šarenom garderobom,<br />

„in“ su i takozvane ribarske<br />

čizme uz koje se nosi<br />

garderoba svedenijih nijansi.<br />

(Izvor: Press)<br />

Hit hulahopke<br />

Svetski dizajneri su <strong>na</strong>s<br />

izne<strong>na</strong>dili svojim ekstravagantnim<br />

odevnim kombi<strong>na</strong>cijama,<br />

a možda <strong>na</strong>jviše dizajnom<br />

čarapa i hulahopki.<br />

Ovaj neizbežni modni<br />

FOTO: www.imageshack.us<br />

dodatak u sezoni jesen/zima<br />

2009/10. ima jednu novu<br />

funkciju, a to je da celokupan<br />

izgled učini ekskluzivnim<br />

i orgi<strong>na</strong>lnim!<br />

Jarke boje<br />

Mada su tamne boje klasika,<br />

ove sezone se možete<br />

usuditi da nosite hulahopke<br />

„vrištećih“ boja koje upadaju<br />

u oči. Najpoželjnije boje ove<br />

sezone su jarko crve<strong>na</strong>, terakota,<br />

ljubičasta, plava...<br />

One ne samo da će obogatiti<br />

celokupan izgled, već će i<br />

<strong>na</strong>glasiti vaš stil. Kombinujte<br />

ih uz jednobojnu haljinu i<br />

trendi cipele.<br />

Ništa nije tako glamurozno<br />

kao vamp stil. Crne čipkane<br />

hulahopke su osim<br />

toga veoma seksi i provokativne.<br />

Naravno, nisu baš prikladne<br />

za poslovni izgled, ali<br />

su zato savršene za večernji<br />

izlazak. Možete ih nositi uz<br />

malu crnu haljinu ili ih ukombinovati<br />

uz baršu<strong>na</strong>ste odevne<br />

komade koji su ove jeseni<br />

<strong>na</strong>ročito popularni.<br />

Hulahopke s tačkicama<br />

Kao što već z<strong>na</strong>te, ako<br />

hulahopke imaju puno detalja<br />

i uzoraka, morate biti<br />

oprezni sa izborom odeće uz<br />

koju ih kombinujete. U ovom<br />

slučaju predlažu se tamni<br />

detalji <strong>na</strong> svetlijoj odeći, nešto<br />

između klasike i futurizma.<br />

Prugaste hulahopke<br />

Želite upotpuniti svoj<br />

izgled interesantnim šarama?<br />

Onda su prugaste hulahopke<br />

kao stvorene za vas!<br />

Prugice mogu biti vertikalne,<br />

horizontalne, široke, tanke,<br />

jednobojne, šarene...<br />

Raznolikost uzoraka<br />

Ove sezone hulahopke<br />

su oplemenjene šik uzorcima<br />

koji mogu delovati elegantno,<br />

kao <strong>na</strong> primer škotski<br />

ili divlje i luksuzno kao<br />

leopardova šara. Ako idete<br />

<strong>na</strong> zabavu izaberite hulahopke<br />

sa nekim avangardnim<br />

uzorkom i sigurno nećete<br />

ostati neprimećeni.<br />

Neodoljivi kamenčići,<br />

kristali i perlice<br />

Trend iz 80-ih <strong>na</strong>m <strong>na</strong><br />

hulahopke donosi svetlucave<br />

ukrase, što je takođe šik i<br />

glamurozno ove sezone.<br />

(Izvor: Svet Estrade)


10<br />

broj 478. 30. oktobar 2009.<br />

Pomen<br />

Da<strong>na</strong> 3. novembra 2009. godine <strong>na</strong>vršava se godi<strong>na</strong> od<br />

kako si me <strong>na</strong>pustila<br />

LJUBICA MILIĆEVIĆ<br />

OGLASNA<br />

MALI OGLASI<br />

• Emajliramo kade svih tipova i<br />

dimenzija. Ulepšajte svoj stan! Za samo<br />

tri sata imaćete novu kadu uz<br />

garanciju kvaliteta! Tel.: 0230/454-<br />

059, 060/39-07-093.<br />

• Potreb<strong>na</strong> kuća za izdavanje sa<br />

dvorištem. Tel.: 064-25-95-231.<br />

• Pro da jem do maće vi no, sezonsko<br />

voće i grožđe. Dostava <strong>na</strong> kućnu<br />

adresu. Te l.: 063-531-833.<br />

• Prodajem stolarske mašine.<br />

Zvati posle 17 časove <strong>na</strong> telefon:<br />

021/6910-518.<br />

• Prodajem 1 hektar zemlje pogodne<br />

za salaš (Stari vinogradi). Tel.:<br />

064-13-33-724, 065-680-42-34.<br />

• Prodajem „Brako“ kamp prikolicu<br />

u ispravnom stanju. Ce<strong>na</strong> 350<br />

evra. Tel.: 064-38-55-380 (Lukač).<br />

• Na prodaju „golf“, 1985. godište,<br />

1.6 dizel, <strong>na</strong> ime kupca. Ce<strong>na</strong><br />

1.050 evra. Tel.: 063-71-23-338.<br />

• Na prodaju manja, starija kuća<br />

(2 sobe, kupatilo) u Bečeju, u ul. Vladimira<br />

Nazora 34. Ce<strong>na</strong> 16.000 evra.<br />

Na istoj adresi prodaje se i manja kaljeva<br />

peć. Tel.: 021/6912-509.<br />

• Prodajem „Tomos“ automatik,<br />

1988. godište, u dobrom stanju. Ce<strong>na</strong><br />

250 evra. Tel.: 064-25-80-704.<br />

• Dajem časove srpskog jezika i<br />

književnosti. Tel.: 064-30-62-756.<br />

• Prodajem stanove od 46, 59 i<br />

62 m 2 bez centralnog grejanja, sa toplanom.<br />

Tel.: 063-77-14-769.<br />

• Prodajem 4 jutra zemlje <strong>na</strong> izlazu<br />

iz Bečeja, <strong>na</strong> Srbobranskom putu,<br />

s desne strane. Ce<strong>na</strong> 7.000 evra po<br />

jutru. Tel.: 063-108-70-70.<br />

• Prodajem satelitske antene i<br />

prateću opremu (kablovska TV preko<br />

satelita). Tel.: 064-191-27-24.<br />

• Prodajem imanje <strong>na</strong> periferiji<br />

Sokobanje, nedovršenu kuću od 40<br />

m 2 <strong>na</strong> 2 ara placa i građevinski plac<br />

u širem centru Sokobanje. Tel.:<br />

018/830-066, 064-292-49-76.<br />

• Izdajem kuću u Donjem gradu,<br />

ne<strong>na</strong>meštenu, bez gazde. Ce<strong>na</strong>: 50<br />

evra. Tel.: 021/6917-435, 064-16-10-<br />

466.<br />

• Povoljno prodajem spratnu kuću<br />

u centru Novog Bečeja površine<br />

210 m 2 (gas, telefon, kablovska, ka<strong>na</strong>lizacija).<br />

Tel.: 023/773-557, 064-<br />

33-11-422.<br />

• Izdaje se pekara i restoran <strong>na</strong><br />

Petrovoselskom putu. Za više informacija<br />

zvati <strong>na</strong> telefon: 063-512-<br />

094.<br />

APRÓHIRDETÉSEK<br />

MATIÈNE VESTI<br />

VENČANI: Dejan Slavnić i Sandra<br />

Ostojić, Žolt Smolenicki i Edi<strong>na</strong> Đere,<br />

Tibor Mak i Ilo<strong>na</strong> Pap, Šandor<br />

Balint i Aleksandra Stojanović.<br />

UMRLI: Janko Plančak (1926),<br />

Žofia Nemet (1924), Vidosava Vajdle<br />

(1937), Bogdan Plemić (1949),<br />

Andrej Petri (1968), Nandor Boroš<br />

(1949).<br />

Tvoj sin Zoran<br />

Knjigovodstvene usluge,<br />

izrada biznis planova u:<br />

OZ „MLADOST“, Bečej<br />

Svetozara Miletića 86<br />

Telefoni: 021-6917-457,<br />

064-412-0561, 064-704-6941<br />

• Asztalosgépek eladók. Érdeklődni<br />

17 óra után. Tel.: 021/6910-518.<br />

• Birtok eladó Sokobanja peremkerületében,<br />

valamint befejezetlen<br />

ház - 40 m 2 2 ár telken - és építészeti<br />

telek Sokobanja központjában.<br />

Tel.: 064-292-49-76 és 018-<br />

830-066.<br />

• Egy hektár föld eladó, szállás<br />

építésére alkalmas (Stari vinogradi).<br />

Tel.: 064-13-33-724 és 065-680-42-<br />

34.<br />

• Kifogástalan állapotban lévő<br />

Brako lakókocsi eladó. Ára: 350 euró.<br />

Tel.: 064-38-55-380 (Lukács).<br />

• Óbecsén régebbi végház (2<br />

szoba, fürdőszoba) eladó a Vladimir<br />

Nazor utca 34-es szám alatt. Ára<br />

16.000 euró. Ugyanott kisebb cserépkályha<br />

eladó. Tel.: 021/6912-<br />

509.<br />

• Eladó: 46, 59 és 62 m 2 -es lakások<br />

központi fűtés nélkül, illetve<br />

távfűtéssel. Tel.: 063-77-14-769.<br />

• Bútorozatlan ház kiadó Alsóvároson<br />

- nincs gazda. Ára: 50 euró.<br />

Tel.: 021/6917-435 és 064-16-10-<br />

466.<br />

• Eladók műholdas antennák<br />

szükséges felszereléssel (kábeltévé<br />

műholdas antennán keresztül). Tel.:<br />

064-191-27-24.<br />

• Eladó Golf 1,6-os dízel gépkocsi<br />

- 1985-ös évjárat - a vevő nevére<br />

lesz bejegyezve. Ára 1050 euró.<br />

Tel.: 063-71-23-338.<br />

• Kedvező áron eladó egy 210<br />

m 2 -es emeletes ház Törökbecse<br />

központjában - gáz, telefon, kábeltévé,<br />

ka<strong>na</strong>lizáció. Tel.: 023/773-557<br />

és 064-33-11-422.<br />

• Pékség és étterem kiadó a<br />

Péterrévei úton. Érdeklődni a következő<br />

telefonszámon: 063-512-<br />

094.<br />

Republika Srbija<br />

Autonom<strong>na</strong> Pokraji<strong>na</strong> Vojvodi<strong>na</strong><br />

Opšti<strong>na</strong> Bečej<br />

Opštinska uprava Bečej<br />

Odeljenje za urbanizam, građevi<strong>na</strong>rstvo, komu<strong>na</strong>lne poslove i zaštitu životne<br />

sredine<br />

Broj: IV 02 35-26/2009<br />

Datum: 27. oktobar 2009.<br />

Odeljenje za urbanizam, građevi<strong>na</strong>rstvo, komu<strong>na</strong>lne poslove i<br />

zaštitu životne sredine Opštinske uprave opštine Bečej<br />

O B A V E Š T A V A<br />

BUTAN <strong>na</strong> kućnu adresu<br />

od 0 do 24 časa.<br />

Tel.: 021/6915-112,<br />

021/6911-299.<br />

Vaši mali oglasi <strong>na</strong>:<br />

www.becejski-<strong>mozaik</strong>.co.rs<br />

poštovane građane opštine Bečej da je da<strong>na</strong> 11. septembra 2009. godine stupio <strong>na</strong><br />

s<strong>na</strong>gu Zakon o planiranju i izgradnji („Sl. glasnik RS“, br. 72/09 i 81/09) koji omogućava<br />

<strong>na</strong>k<strong>na</strong>dno izdavanje građevinske i upotrebne dozvole za objekte, odnosno delove objekata<br />

koji su izgrađeni ili rekonstruisani bez građevinske dozvole.<br />

Zahtev za legalizaciju može podneti vlasnik nelegalno izgrađenog objekta, odnosno<br />

njegovog dela do 10. marta 2010. godine.<br />

Ukoliko su vlasnici bespravno izgrađenih objekata, odnosno delova objekata već<br />

ranije podneli prijavu za legalizaciju, nemaju obavezu podnošenja novog zahteva.<br />

Obaveštavamo sva zainteresova<strong>na</strong> lica da radi efikasnog rešavanja ovog problema<br />

mogu da se obrate Odeljenju za urbanizam, građevi<strong>na</strong>rstvo, komu<strong>na</strong>lne poslove i zaštitu<br />

životne sredine u kancelariju broj 44, ili pozivom <strong>na</strong> telefonski broj 021/6913-576,<br />

lokal 131 i time izbegnu opasnost donošenja rešenja o uklanjanju objekta.<br />

U interesu uspešne saradnje očekujemo vaše javljanje.<br />

AKCIONARSKO DRUŠTVO ZA PRERADU SOJE<br />

21220 Bečej<br />

Telefoni: 021/6915-311, 6911-620<br />

Telefax: 021/6914-271, 6914-485<br />

Petrovoselski put 107, Bečej<br />

Tel: 021/6910-172<br />

caffe-restoran<br />

radno vreme<br />

svakim danom:<br />

07-23h


DRUŠTVO<br />

broj 478. 30. oktobar 2009. 11<br />

PAKAO NISU DRUGI (VI)<br />

Mora se ponuditi mogućnost izbora<br />

Serijal <strong>tek</strong>stova o<br />

manjinskim pitanjima<br />

Cilj projekta „Pakao nisu drugi<br />

- integracija mađarske manjine u<br />

lokalne sredine“, koji traje devet<br />

meseci, je promocija suštinske integracije<br />

mađarske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne<br />

manjine u društvo u Bečeju i u Novom<br />

Bečeju. U okviru dvojezičnog<br />

(srpski i mađarski) projekta novi<strong>na</strong>ri<br />

Bečejskog <strong>mozaik</strong>a će se baviti<br />

prezentacijom manjinskih problema<br />

i pitanja kroz istraživačke<br />

<strong>tek</strong>stove i a<strong>na</strong>lize, a informisanje i<br />

MNOGI bi želeli da vrate zlatne<br />

godine novosadskog književnog<br />

časopisa „Új Symposion“ (ovaj časopis<br />

je šezdesetih, sedamdesetih<br />

i osamdesetih godi<strong>na</strong> prošlog veka<br />

radio ono što da<strong>na</strong>s niko ne radi:<br />

„odstranio“ je provincijalizam iz vojvođanske<br />

književnosti), vreme s<br />

početka devedesetih godi<strong>na</strong> kada<br />

je izlazio novosadski nedeljnik „Napló“,<br />

atmosferu emisije „Subotnji<br />

susret“ Radija Novi Sad, tadašnji<br />

repertoar Novosadskog pozorišta,<br />

kasnovečernje razgovore o umetnosti,<br />

filozofiji, poeziji... Mnogi bi<br />

želeli da su tu tadašnji prijatelji, da<br />

mogu da vrate vreme kada su osećali<br />

i z<strong>na</strong>li da postoje prelazi između<br />

različitih kultura, da „<strong>na</strong>še“ kulture<br />

žive zajedno: da vojvođanska<br />

mađarska kultura utiče <strong>na</strong> srpsku i<br />

obratno, da vojvođanska mađarska<br />

kultura utiče <strong>na</strong> umetnost, književnost<br />

i kulturu Mađara u Mađarskoj<br />

i obratno.<br />

Jer u tim godi<strong>na</strong>ma celi<strong>na</strong> je bila<br />

celi<strong>na</strong>.<br />

I da<strong>na</strong>s postoje ljudi koji bi voleli<br />

da diskutuju o knjigama, novinskim<br />

<strong>tek</strong>stovima, pozorišnim predstavama,<br />

o esejima, o politici, o<br />

kulturnoj razmeni, o delima Bele<br />

Hamvaša, Danila Kiša, Save Babića...<br />

Naravno, sve to ne isključuje<br />

potrebu vojvođanskih i bečejskih<br />

Mađara za očuvanjem tradicije -<br />

potreban je i folklor, ne treba se<br />

odreći sećanja <strong>na</strong> istorijske događaje,<br />

ali nije samo to kultura mađarske<br />

<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne zajednice.<br />

Potrebne su i tzv. masovne<br />

manifestacije, za Dan grada, programi<br />

povodom Da<strong>na</strong> Svetog Ištva<strong>na</strong><br />

i za Dan tolerancije, sećanje<br />

<strong>na</strong> 15. mart, ali nužno je baviti se i<br />

potrebama tzv. elite. Mora se ponuditi<br />

mogućnost izbora, jer ljudi u<br />

Bečeju, ali i u drugim malim gradovima<br />

u Vojvodini, koje ne oduševljava<br />

negovanje tradicije, nemaju<br />

mogućnost da zadovolje svoje kulturne<br />

potrebe.<br />

Osim toga da se izlazi u susret<br />

većini, važne su i potrebe pojedi<strong>na</strong>ca,<br />

jer u suprotnom ovaj grad<br />

neće imati intelektualce. Naime, u<br />

prirodi je čoveka da odlazi tamo<br />

gde će makar ponekad da misle o<br />

njegovim željama i potrebama. Ili<br />

će ostati tamo gde je rođen, ali posle<br />

izvesnog vreme<strong>na</strong> neće imati<br />

želju ni za čim.<br />

Bilo bi dobro kada bi (i) o tome<br />

razmišljali organizatori kulturnog<br />

života u Bečeju.<br />

Razgovarali smo sa građanima<br />

Bečeja mađarske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti o<br />

tome kada su poslednji put gledali<br />

pozorišnu predstavu <strong>na</strong> mađarskom<br />

jeziku u svom gradu. Svi (njih<br />

desetoro) su rekli da su poslednji<br />

put gledali predstavu pre 5-6 godi<strong>na</strong>.<br />

Slično su odgovorili i <strong>na</strong> pitanje<br />

o tome kada su bili <strong>na</strong> književnoj<br />

večeri koja ih je zaista zanimala.<br />

Ispitanici su objasnili da svoje potrebe<br />

za kulturom zadovoljavaju<br />

uglavnom gledanjem televizije i čitanjem,<br />

mada malo čitaju, jer nemaju<br />

vreme<strong>na</strong>. Radi se o prosečnim<br />

ljudima koji ne ulažu mnogo<br />

energije u „kulturno usavršavanje“,<br />

pre svega zato, kažu, što u Bečeju<br />

ne postoji ponuda koja bi zadovoljila<br />

njihove potrebe.<br />

I hajde da učinimo jedan korak<br />

<strong>na</strong>pred: potrebne su tribine i predavanja<br />

o istoriji Mađara i o aktuelnoj<br />

situaciji vojvođanskih Mađara, ali<br />

osim <strong>na</strong>s samih treba da „vidimo“ i<br />

druge.<br />

Ukoliko nismo spremni <strong>na</strong> kulturni<br />

dijalog sa drugima, odbacujemo<br />

i mogućnost da obogatimo<br />

sopstvenu kulturu. Ne možemo biti<br />

dovoljni sebi. Naročito ne u Srbiji, u<br />

Vojvodini, u Bečeju.<br />

O tome svedoče i dva, manje-<br />

-više bečejska primera.<br />

Lekar, pesnik i prevodilac Jožef<br />

Pap (rođen u Bečeju 1926. godine)<br />

poz<strong>na</strong>vao je i negovao sopstvenu,<br />

ali i kulturu svoje okoline. Od početka<br />

šezdesetih godi<strong>na</strong> prošlog<br />

veka pojavljuju se zbirke njegovih<br />

pesama: „Rés”, („Rez”, 1963),<br />

„Rendhagyó halászás” („Nepravilno<br />

ribarenje”, 1973), „Rane po krilima”<br />

(1975) u prevodu Save Babića,<br />

potom „Vernost“ - „Hűség”<br />

(1976), dvojezično izdanje u prevodu<br />

Mlade<strong>na</strong> Leskovca i poslednja<br />

Razglednica Arače izdata od strane kolekcio<strong>na</strong>ra iz Mađarske<br />

edukacija šire javnosti trebalo bi<br />

da doprinese prevladavanju predrasuda,<br />

govora mržnje i u<strong>na</strong>pređenju<br />

među<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne saradnje<br />

kao važnih činilaca u demokratizaciji<br />

društva.<br />

Tekstovi su, osim u štampanom<br />

izdanju Bečejskog <strong>mozaik</strong>a,<br />

dostupni i <strong>na</strong> internet stranici novi<strong>na</strong><br />

(www.becejski-<strong>mozaik</strong>.co.rs).<br />

Projekat fi<strong>na</strong>nsira Norveška<br />

<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> pomoć.<br />

zbirka „Véraláfutás” („Podliv“,<br />

1994). Zbirke pesama dr Papa su<br />

prevođene <strong>na</strong> srpski jezik, a među<br />

prevodiocima su Sava Babić, Mladen<br />

Leskovac, Boško Ivkov, Aleksandar<br />

Tišma, Judita Šalgo... Pored<br />

toga što je sam bio pesnik, bio<br />

je i vrsni prevodilac stihova svoje<br />

pesničke sabraće: Vaska Pope,<br />

Steva<strong>na</strong> Raičkovića, Duša<strong>na</strong> Matića,<br />

Miodraga Pavlovića i drugih.<br />

Pored Jožefa Papa, treba da<br />

pomenemo i pesnika Rolanda Orčika<br />

(rođen 1975. u Bečeju) koji od<br />

1992. godine živi u Mađarskoj, u<br />

Segedinu, gde predaje južnoslovenske<br />

književnosti <strong>na</strong> tamošnjem<br />

univerzitetu. Piše poeziju, eseje,<br />

kritike i studije, prevodi sa južnoslovenskih<br />

jezika <strong>na</strong> mađarski. Dobitnik<br />

je <strong>na</strong>grada Šinko i Faludi.<br />

A evo i priče o tome da bez drugih<br />

i sami vredimo manje. Razgovor<br />

su vodile dve bečejske srednjoškolke<br />

pre 17-18 godi<strong>na</strong> kada je<br />

još „živela“ Jugoslavija.<br />

Videla si novi film Kusturice?<br />

- Čiji?<br />

Film Emira Kusturice.<br />

- Nisam još čula to ime.<br />

Ne z<strong>na</strong>š za filmove Kusturice?<br />

- Ne. Ja sam Mađarica.<br />

Dvojezičnost<br />

I ratovi devedesetih godi<strong>na</strong> -<br />

koji nikada nisu vođeni - doprineli<br />

su tome da deca koja su odrastala<br />

tih godi<strong>na</strong> postanu nezainteresova<strong>na</strong><br />

za kulturu tzv. većinskog <strong>na</strong>roda<br />

i da loše ili da uopšte ne govore<br />

srpski jezik. Ta deca da<strong>na</strong>s su<br />

već odrasli, a i dalje ne z<strong>na</strong>ju srpski<br />

jezik, jezik sredine, jer smatraju da<br />

od toga neće imati koristi: nemaju<br />

prijatelje i ljubavi srpske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti,<br />

srednju školu i fakultete završavali<br />

su u Mađarskoj, gde je veći<strong>na</strong><br />

i ostala.<br />

S druge strane, deca koja sada<br />

imaju 12-15 godi<strong>na</strong> nisu zatvore<strong>na</strong><br />

za kulturu i uticaje sredine, u većini<br />

slučajeva rado se „mešaju“ s vršnjacima<br />

druge <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti. Istini<br />

za volju, uslovno rečeno negativ<strong>na</strong><br />

stra<strong>na</strong> toga, zahvaljujući pre svega<br />

lenjosti ljudi, je kvarenje jezika (ljudi<br />

mađarske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti vrlo često<br />

upotrebljavaju srpske izraze i<br />

kada govore <strong>na</strong> svom maternjem<br />

jeziku).<br />

Ono što je pozitivno, a tiče se<br />

dvojezičnosti, jesu mešovita odeljenja<br />

u dečjem vrtiću u Bečeju,<br />

gde vaspitači rade u istoj, mešovitoj<br />

grupi sa decom mađarske i srpske<br />

<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti - tako će <strong>na</strong>stati<br />

dvojezični građani. A do tada trebalo<br />

bi da se reši problem koji postoji<br />

u multietničkom Bečeju: malobrojni<br />

su građani srpskog maternjeg jezika<br />

koji osim svog govore i jezik sredine,<br />

u ovom slučaju mađarski.<br />

Stručnjaci?<br />

Konstatovali smo već da se u<br />

Bečeju niko ne bavi izradom kulturne<br />

politike, ali ni sa tim da u upravnim<br />

odborima institucija kulture čije<br />

je osnivač lokal<strong>na</strong> samouprava sede<br />

stručni ljudi. Naime, veliki deo<br />

upravnih odbora Gradskog pozorišta,<br />

Gradskog muzeja i Narodne<br />

biblio<strong>tek</strong>e čine predstavnici političkih<br />

partija <strong>na</strong> vlasti, a neki od njih<br />

nemaju nikakve veze sa kulturom.<br />

Novac civilnim<br />

organizacijama<br />

Nadležni u lokalnoj samoupravi<br />

odlučili su da ove godine u opštinskom<br />

budžetu predviđe<strong>na</strong> sredstva<br />

civilnim organizacijama podele putem<br />

konkursa. Za fi<strong>na</strong>nsiranje projekata<br />

udruženja koja se bave kulturom<br />

predviđeno je 2,5 milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra.<br />

Odobreni iznosi će, i<strong>na</strong>če,<br />

biti smanjeni za 30 posto, jer je<br />

„punjenje“ lokalnog budžeta umesto<br />

100 posto - 70. Isplata sredstava<br />

kulturnim organizacijama počeće<br />

u novembru mesecu.<br />

Od civilnih udruženja koja se<br />

bave kulturom (<strong>na</strong> mađarskom jeziku)<br />

opšti<strong>na</strong> će fi<strong>na</strong>nsirati programe<br />

Društva intelektualaca „Braća<br />

Tan“ (izložba IDEA 2009), udruženja<br />

„Dr Kiss Imre“ iz Bačkog Petrovog<br />

Sela (škola plesa, božić<strong>na</strong> priredba,<br />

festival plesa, učešće <strong>na</strong> takmičenju<br />

„Szólj, síp, szólj!“, edukacija<br />

že<strong>na</strong>), udruženja „Kutašpusta“<br />

iz Drlja<strong>na</strong> (priredba za Dan sela),<br />

Mađarskog kulturnog društva „Petefi<br />

Šandor“ (festivali „Kőketánc“ i<br />

„Ricsaj“, manifestacija za Dan Svetog<br />

Ištva<strong>na</strong>, priredba povodom 15<br />

godi<strong>na</strong> postojanja plesne grupe<br />

„Szelence“, programi Društva u prvoj<br />

polovini 2009. godine), kulturnog<br />

udruženja „Tisa“ iz Bačkog Petrovog<br />

Sela (otvoreni univerzitet i<br />

manifestacija Letnji dani Bačkog<br />

Petrovog Sela), potom i među<strong>na</strong>rodni<br />

festival dečjeg folklora u organizaciji<br />

udruženja „Tisamente“,<br />

takođe iz Petrovog Sela, i Kup Srbije<br />

u plesu i susret že<strong>na</strong> koje se<br />

bave ručnim radom (udruženje<br />

„Orion“), kao i projekat civilnog<br />

društva „Historiae“.<br />

Izdavaštvo<br />

Bečejsko civilno društvo „Historiae“<br />

2008. godine izdalo je knjigu<br />

doktora Šandora Pala „Mađarski<br />

pogled <strong>na</strong> Balkan - Južnoslovenske<br />

teme i ličnosti u mađarskim listovima,<br />

časopisima i beletrističkim<br />

knjigama - 1780-1825“.<br />

U Narodnoj biblioteci u Bečeju<br />

letos je održa<strong>na</strong> promocija knjige<br />

„Na obali“ Bečejca Lasla Berčeka.<br />

Ba<strong>na</strong>tski kulturni centar iz Novog<br />

Miloševa (opšti<strong>na</strong> Novi Bečej)<br />

od jeseni 2008. do jeseni 2009. godine<br />

izdalo je 16 knjiga, između<br />

ostalog i delo Radova<strong>na</strong> Vlahovića<br />

iz Novog Miloševa „Uram“ (prevod<br />

dela „Moj Gospode“).<br />

Kultura i prostor<br />

O sadejstvu prostora i kulture<br />

svedoči Arača, ruševi<strong>na</strong> ogromne<br />

crkve nedaleko od Novog Bečeja.<br />

Reč je o jednoj od <strong>na</strong>jranijih građevinskih<br />

spomenika <strong>na</strong> teritoriji Vojvodine,<br />

o važnom simbolu mađarske<br />

kulture.<br />

Arheološka istraživanja pokazuju<br />

da monumental<strong>na</strong> građevi<strong>na</strong><br />

potiče iz 11. veka, verovatno je izgrađe<strong>na</strong><br />

oko 1030. godine <strong>na</strong> temeljima<br />

neke starije crkve. Crkva<br />

Arača se pominje među crkvama i<br />

ma<strong>na</strong>stirima koje je osnovao sveti<br />

Ištvan.<br />

Zaštita lokaliteta (obimnija iskopavanja<br />

i konzervatorski-restauratorski<br />

radovi) obavlja se od 1971.<br />

do 1976. godine, a potom se sve<br />

zaboravlja do 1990. godine kada<br />

Ilo<strong>na</strong> Varnju, funkcionerka Demokratske<br />

stranke vojvođanskih Mađara<br />

iz Bečeja, organizuje manifestaciju<br />

kod crkve, a prva svečanost<br />

kod Arače održa<strong>na</strong> je 1999. godine<br />

u organizaciji društva „Arača“. Od<br />

tada ovo mesto je sve posećenije i<br />

postalo je simbol hiljadugodišnjeg<br />

hršćanstva Mađara.<br />

O vezama prostora (spomenika)<br />

i kulture govori i nedavno organizova<strong>na</strong><br />

svečanost u Novom Bečeju.<br />

Naime, 10. oktobra Mađarsko<br />

kulturno društvo „Jokai Mor“ iz Novog<br />

Bečeja, opšti<strong>na</strong> Novi Bečej i lokal<strong>na</strong><br />

uprava grada Mezetura (Mađarska)<br />

organizovali su osvećenje<br />

obnovljenog spomenika „Hungarija“<br />

(posvećen revolucio<strong>na</strong>rima iz<br />

1848-49. godine) <strong>na</strong> katoličkom<br />

groblju u Novom Bečeju, a potom<br />

je u dvorištu crkve Svete Klare otkrive<strong>na</strong><br />

bista revolucio<strong>na</strong>ru grofu<br />

Karolju Leiningenu - Westerburgu.<br />

Dr Arpad Pap u ime Mađarskog<br />

<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnog saveta rekao je da je<br />

taj dan izuzetno važan u istoriji novobečejskih<br />

i vojvođanskih Mađara<br />

jer posle dugo vreme<strong>na</strong> istog da<strong>na</strong><br />

se osvećuju dva spomenika revolucije<br />

iz 1948-49. On je kazao da<br />

„bez poz<strong>na</strong>vanja prošlosti nisu sigurni<br />

ni koraci ka budućnosti, jer<br />

ako se odreknemo <strong>na</strong>ših istorijskih<br />

uspome<strong>na</strong> i toga što <strong>na</strong>s <strong>na</strong> to podseća,<br />

odričemo se i <strong>na</strong>še istorije,<br />

prošlosti, ali i budućnosti“.<br />

Kristi<strong>na</strong> Demeter Filipčev


12<br />

TÁRSADALOM<br />

478. szám, 2009. október 30.<br />

A POKOL NEM A MÁSIK (VI.)<br />

Fel kell ajánlani a választási lehetőséget<br />

SOKAN szeretnék visszahozni<br />

az Új Symposion<br />

aranykorát (a folyóirat a múlt<br />

évszázad hatva<strong>na</strong>s, hetvenes<br />

és nyolcva<strong>na</strong>s éveiben<br />

azt tette, amit ma senki sem<br />

tesz: eltüntette a provincializmust<br />

a vajdasági irodalomból),<br />

a kilencvenes évek eleji<br />

újvidéki Napló idejét, az Újvidéki<br />

Rádió Szombati találkájá<strong>na</strong>k<br />

légkörét, az Újvidéki<br />

Színház akkori repertoárját,<br />

a késő éjszakába nyúló beszélgetéseket<br />

művészetről,<br />

filozófiáról, költészetről...<br />

Szeretnék visszavarázsolni<br />

akkori ismerőseiket, barátaikat,<br />

visszaforgatni valahogyan<br />

az idő kerekét, hogy ismét<br />

érezhessék, tudhassák:<br />

kultúráink átjárhatóak, hatással<br />

van<strong>na</strong>k egymásra – a<br />

vajdasági magyar a szerbre,<br />

a szerb a vajdasági magyarra,<br />

a vajdasági magyar a<br />

magyarországi magyarra és<br />

viszont.<br />

Mert akkor, valamikor régen,<br />

egész volt az egész.<br />

Sokan van<strong>na</strong>k még ma<br />

is, akik szeretnének beszélgetni,<br />

vitatkozni, veszekedni<br />

- könyvekről, újságcikkekről,<br />

színdarabokról, esszékről,<br />

politikáról, a kultúrák keveredéséről,<br />

Hamvas Béláról,<br />

Danilo Kišről, Sava Babićról.<br />

Mindemellett kell a néptánc,<br />

a népzene, kellenek a<br />

megemlékezések, a koszorúzások,<br />

a szoboravatások,<br />

kellenek a nemzeti kérdéseket<br />

taglaló tribünök, de nem<br />

csupán ebből áll a becsei<br />

magyar nemzeti közösség<br />

művelődési élete.<br />

Kellenek tömegrendezvények<br />

is - a város<strong>na</strong>pi ünnepség,<br />

a Tolerancia-<strong>na</strong>pi<br />

A felújított Hungária-szobor leleplezése – Törökbecse,<br />

október 10.<br />

rendezvény, a Szent István<strong>na</strong>pi,<br />

a március 15-i programok,<br />

de figyelmet kellene<br />

fordítani az ún. elit igényeire<br />

is.<br />

Mert fel kell ajánlani a<br />

választási lehetőséget - hiszen<br />

az az ember, aki nem<br />

csupán a hagyományápolásért<br />

él-hal, Becsén, de más<br />

vajdasági kisvárosban sem<br />

elégítheti ki kulturális igényeit.<br />

Nemcsak az ún. tömeg<br />

igényeit kell kielégíteni, az<br />

egyén szükségletei is fontosak.<br />

Ellenkező esetben nem<br />

lesznek értelmiségiek. Mert<br />

az ember oda megy, ahol<br />

Cikksorozat a kisebbségi<br />

kérdésekről<br />

A pokol nem a Másik című,<br />

kilenc hó<strong>na</strong>pig tartó<br />

projektum célja a Becsén<br />

és Törökbecsén élő magyar<br />

nemzeti kisebbség lényegi<br />

integrációjá<strong>na</strong>k elősegítése.<br />

A kétnyelvű (szerb és<br />

magyar) projektum keretében<br />

a Becsei Mozaik újságírói<br />

elemzések és tényfeltáró<br />

riportok segítségével<br />

igyekeznek majd bemutatni<br />

a kisebbségi problémákat<br />

és kérdéseket. A nyilvánosság<br />

tájékoztatásá<strong>na</strong>k elő<br />

kellene segítenie, hogy<br />

felülkerekedjünk az előítéleteinken,<br />

megszűnjön a gyűlöletbeszéd,<br />

és hogy előmozdítsuk<br />

a nemze<strong>tek</strong> közötti<br />

együttműködést, mert<br />

ezek fontos elemei a közösség<br />

demokratizálódási folyamatá<strong>na</strong>k.<br />

A cikkek a Becsei<br />

Mozaikban jelennek<br />

meg, valamint elérhetők az<br />

újság honlapján (www.<br />

becejski-<strong>mozaik</strong>.co.rs) is.<br />

A projektumot a<br />

Norwegian People’s Aid<br />

szervezet támogatja.<br />

B.M.<br />

FOTO: Lenkes Emma<br />

legalább időnként kielégítik<br />

igényeit. Vagy marad, s egy<br />

bizonyos idő után már nem<br />

áhítozik semmire.<br />

Jó lenne, ha erről (is)<br />

gondolkodná<strong>na</strong>k a kulturális<br />

élet szervezői.<br />

Tíz magyar anyanyelvű<br />

becseivel beszélgettünk arról,<br />

hogy mikor voltak legutóbb<br />

magyar nyelvű színielőadáson.<br />

Mindannyian azt<br />

mondták, hogy an<strong>na</strong>k már<br />

bizony van vagy 5-6 éve. A<br />

megkérdezet<strong>tek</strong> hasonlóképpen<br />

válaszoltak arra a<br />

kérdésre is, hogy mikor voltak<br />

utoljára olyan irodalmi<br />

esten, amely igazán érdekelte<br />

őket. Elmondták azt is,<br />

hogy kulturális igényeiket tévénézéssel<br />

elégítik ki, s olvas<strong>na</strong>k<br />

- keveset, mert nincs<br />

idejük. Átlagemberekről van<br />

szó, akik nem fektetnek be<br />

sok energiát an<strong>na</strong>k érdekében,<br />

hogy művelődjenek, főleg<br />

azért nem, mert, mint<br />

mondták, nincs ízlésüknek<br />

megfelelő kínálat.<br />

Lépjünk tovább: szükség<br />

van előadásokra, tribünökre<br />

a magyarság történelméről<br />

és jelenlegi helyzetéről, de<br />

magunkon kívül másokat is<br />

„látnunk“ kell.<br />

Ha elutasítjuk a Másik<br />

kultúrájával való párbeszédet,<br />

elutasítjuk saját kultúránk<br />

gazdagodásá<strong>na</strong>k lehetőségét<br />

is, ez pedig sosem<br />

vezetett előrehaladáshoz.<br />

Nem lehetünk elegendők saját<br />

magunk<strong>na</strong>k. Főleg Szerbiában,<br />

Vajdaságban, Becsén<br />

nem.<br />

A következő, félig-meddig<br />

becsei példák éppen erről<br />

tanúskod<strong>na</strong>k.<br />

Papp József (1926-ban<br />

született Becsén) orvos, költő<br />

és műfordító ismerte és<br />

ápolta saját, de környezete<br />

kultúráját is. Főbb művei:<br />

Rés (1963), Rendhagyó halászás<br />

(1974), Hűsség (kétnyelvű,<br />

1976), Véraláfutás<br />

(1984), Jegy (1987), Hunyócska<br />

(1989), Kert(v)észének<br />

(1996). Papp József verseskötetei<br />

szerb fordításban<br />

is megjelen<strong>tek</strong> (Sava Babić,<br />

Mladen Leskovac, Boško<br />

Ivkov, Aleksandar Tišma,<br />

Salgó Judit...). Papp maga is<br />

fordított, Vasko Popa, Stevan<br />

Raičković, Dušan Matić,<br />

Miodrag Pavlović stb. verseit<br />

ültette át magyar nyelvre.<br />

És itt van Orcsik Roland<br />

(1975-ben született Becsén)<br />

Faludy- és Sinkó-díjas költő,<br />

aki 1992 óta Magyarországon<br />

él. Költeményeket, eszszéket,<br />

tanulmányokat, kritikákat<br />

ír és délszláv nyelvekből<br />

fordít. A Szegeden élő szerző<br />

a város egyetemén délszláv<br />

irodalmat oktat.<br />

Íme egy történet arról is,<br />

hogy mások nélkül kevesebbek<br />

vagyunk. A most következő<br />

párbeszéd tizenhét-tizennyolc<br />

évvel ezelőtt<br />

hangzott el - még „élt“ Jugoszlávia<br />

- két becsei magyar<br />

anyanyelvű középiskolás<br />

lány között.<br />

Láttad Kusturica új<br />

filmjét?<br />

- Kicsodáét?<br />

Emir Kusturicáét.<br />

- Nem hallottam még ezt<br />

a nevet.<br />

Nem hallottál Kusturica<br />

filmjeiről?<br />

- Nem. Én magyar vagyok.<br />

Kétnyelvűség<br />

A kilencvenes évek sosemvolt<br />

háborúi is hozzájárultak<br />

ahhoz, hogy azok a fiatalok,<br />

akik a háborús évek<br />

alatt csepered<strong>tek</strong> fel, elzárkózza<strong>na</strong>k<br />

az ún. többségi<br />

kultúrától, és rosszul, azaz<br />

szinte sehogyan se beszéljék<br />

a szerb nyelvet. Ezek a<br />

ma már felnőtt emberek nem<br />

is kívánják megtanulni a<br />

szerb nyelvet, mert nem látják<br />

hasznát: nincsenek szerb<br />

nemzetiségű barátaik, szerelmeik,<br />

Magyarországon<br />

jártak/<strong>na</strong>k középiskolába és<br />

egyetemre, ott dolgoz<strong>na</strong>k.<br />

Másrészt, azok a gyerekek,<br />

akik most 12-15 évesek,<br />

már nem zárkóz<strong>na</strong>k el a<br />

környezet kultúrájától, sok<br />

esetben szívesen „keverednek“<br />

más nemzetiségűekkel.<br />

S ha őszinték akarunk<br />

lenni, mindennek hátulütője<br />

is van, amely főképpen a<br />

lustaság és az igénytelenség<br />

eredménye: romlik a<br />

nyelv (nem szörpöt, hanem<br />

szokkot iszunk, nem medencére<br />

járunk fürödni, hanem<br />

„megyünk a bazénra“ stb.).<br />

Pozitívumként „könyvelhető“<br />

el a becsei óvodában<br />

beindított ún. vegyes tagozat,<br />

ahol a szerb és a magyar<br />

anyanyelvű gyerekekkel<br />

közös csoportban<br />

foglalkoz<strong>na</strong>k, így nevelik a<br />

majdani kétnyelvű polgárokat.<br />

Addig is fontos lenne<br />

„megoldani“ a következő<br />

problémát: Becse multietnikus<br />

község, azonban<br />

<strong>na</strong>gyon kevés szerb nemzetiségű<br />

polgár beszéli környezete<br />

nyelvét, esetünkben a<br />

magyart.<br />

Szakértők?<br />

Megállapítottuk már,<br />

hogy Becsén nincs sem<br />

hosszú, sem rövid távú kultúrpolitika,<br />

de arról sem visel<br />

gondot senki, hogy a községi<br />

alapítású intézmények<br />

igazgatóbizottságaiban hozzáértő<br />

személyek üljenek.<br />

Elég csak egy pillantást vetni<br />

a Városi Színház, a múzeum<br />

és a könyvtár igazgatóbizottságai<strong>na</strong>k<br />

összetételére: a tagok<br />

<strong>na</strong>gy része a hatalmon<br />

lévő politikai pártok képviselője,<br />

néhányuk<strong>na</strong>k semmi<br />

közük a kultúrához.<br />

Közpénzek a<br />

civileknek<br />

Az önkormányzat idén<br />

döntött először úgy, hogy a<br />

községi költségvetésben a<br />

civil szerveze<strong>tek</strong>nek szánt<br />

eszközöket pályázat útján<br />

osztja szét – a művelődési<br />

szerveze<strong>tek</strong>nek 2,5 millió dinárt<br />

láttak elő. A jóváhagyott<br />

pénzeket 30 százalékkal<br />

fogják csökkenteni, mert<br />

csak 70 százalékban valósul<br />

meg a költségvetés. A kifizetések<br />

november elején kezdődnek.<br />

A magyar nyelven működő<br />

művelődési egyesüle<strong>tek</strong><br />

közül a következőket támogatja<br />

a község: a Than Fivérek<br />

Értelmiségi Kört (az IDEA<br />

2009 rendezvény), a<br />

péterrévei dr. Kiss Imre<br />

egyesületet (tánciskola, karácsonyi<br />

műsor és táncfesztivál,<br />

valamint a Szólj, síp,<br />

szólj! versenyen való részvétel,<br />

nők képzése), a dreai<br />

Kutaspuszta Művelődési<br />

Egyesületet (falu<strong>na</strong>p), a Petőfi<br />

Sándor Magyar Kultúrkört<br />

(Kőketánc, Szent István<strong>na</strong>pi<br />

rendezvény, ünnepi<br />

rendezvény a Szelence<br />

Táncegyüttes fennállásá<strong>na</strong>k<br />

15. évfordulója alkalmából,<br />

Ricsaj Népművészeti Fesztivál<br />

és a kultúrkör rendezvényei<br />

a 2009. év első felében),<br />

a péterrévei Tisza<br />

Művelődési Egyesületet (a<br />

Disznótor és Szabadegyetem,<br />

a Péterrévei Nyári Napok<br />

elnevezésű rendezvény),<br />

a Tiszamente Közművelődési<br />

és Népművészeti Egyesületet<br />

(Nemzetközi Gyermeknéptánc<br />

Fesztivál), az<br />

Orion Művelődési Egyesületet<br />

(Szerbia Kupa táncverseny<br />

és kézimunkázók találkozója)<br />

és a Historiae civil<br />

szervezetet.<br />

Könyvkiadás<br />

A becsei Historiae civil<br />

szervezet 2008-ban megjelentette<br />

dr. Páll Sándor<br />

Mađarski pogled <strong>na</strong> Balkan<br />

1780-1825 című kötetét.<br />

A becsei Népkönyvtárban<br />

2009 nyarán bemutatták<br />

Börcsök László becsei tanár<br />

Parton című első kötetét.<br />

A Törökbecse község területén<br />

működő Bánáti<br />

Kultúrközpont az utóbbi egy<br />

év alatt 16 kötetet adott ki,<br />

többek között Radovan<br />

Vlahović helyi költő Moj<br />

Gospode című verseskötetének<br />

magyar fordítását.<br />

Tér és kultúra<br />

A tér és a kultúra összekapcsolódásáról<br />

tanúskodik<br />

a Törökbecse község határában<br />

lévő aracsi pusztatemplom,<br />

az egyik legkorábbi<br />

építészeti emlék<br />

Vajdaságban, a magyar kultúra<br />

fontos jelképe.<br />

Szűgyi Ferenc írja Az<br />

aracsi pusztatemplom mint a<br />

magyar nemzeti identitás jelképe<br />

című tanulmányában,<br />

hogy a templomot valószínűleg<br />

az 1030-as években építették<br />

egy régebbi keresztény<br />

templom romjaira.<br />

„Msgr. Huzsvár László <strong>na</strong>gybecskereki<br />

székespüspök az<br />

aracsi pusztatemplomban<br />

tartott szentbeszédében<br />

(2000. július 30.) felhívta<br />

hallgatóságá<strong>na</strong>k a figyelmét,<br />

hogy Az imaórák liturgiájában<br />

(zsolozsmáskönyvben)<br />

minden év augusztus 20-án<br />

részletet olvas a papság VI.<br />

Pál pápa leveléből, amelyben<br />

a Szent István alapította<br />

monostorokról szóló felsorolásban<br />

az aracsi is szerepel.<br />

A pusztatemplom<strong>na</strong>k mint<br />

jelképnek fontos alkotóeleme<br />

ez a feltételezett Szent<br />

István-i alapítás“, írja Szűgyi<br />

Ferenc. Tanulmányában kitér<br />

az aracsi pusztatemplomról<br />

való gondviselésre, s többek<br />

között elmondja, hogy<br />

az 1971-1976 között végzett<br />

ásatásokat követően a templom<br />

feledésbe merül, majd<br />

1990-ben Varnyú Ilo<strong>na</strong> becsei<br />

magyartanárnő, a Vajdasági<br />

Magyar Demokrata<br />

Párt funkcionáriusa szervez<br />

újra rendezvényt a templomnál.<br />

Az első emlék<strong>na</strong>pi ünnepséget<br />

az Aracs Pusztatemplom<br />

Műemlékvédő Társaság<br />

szervezésében 1999.<br />

augusztus elsején tartották<br />

meg. Azóta egyre többen zarándokol<strong>na</strong>k<br />

erre a helyre.<br />

„Hogy egy tárgy - jelen<br />

esetben az aracsi pusztatemplom<br />

- szimbólummá váljék,<br />

egyrészt része, reprezentánsa<br />

kell hogy legyen<br />

an<strong>na</strong>k, amit szimbolizál. A<br />

magyarság ezeréves kereszténységét,<br />

a vajdasági<br />

magyarság jogos és dacos<br />

itt- és meglétét, közösségének<br />

romos állapotát. Másrészt<br />

össze kell kapcsolnia<br />

vele“, írja Szűgyi Ferenc.<br />

Szintén a tér és a kultúra<br />

összekapcsolódásáról tanúskodik<br />

két törökbecsei<br />

szoboravató is. Október 10-<br />

én ugyanis a törökbecsei Jókai<br />

Mór Magyar Művelődési<br />

Egyesület, Mezőtúr, valamint<br />

Törökbecse önkormányzata<br />

szervezésében a katolikus<br />

temetőben és a templom udvarán<br />

felszentelték és megkoszorúzták<br />

a felújított<br />

Hungária-szobrot, amelyet<br />

Törökbecse polgársága<br />

emeltetett a város védelmében<br />

1848. október 13-án elesett<br />

honvédek emlékére,<br />

valamint Leiningen-<br />

Westerburg Károly vértanú<br />

honvéd tábornok mellszobrát,<br />

amelyet Györfi Sándor<br />

Munkácsy-díjas szobrászművész,<br />

a Mezőtúri Művésztelep<br />

művészeti vezetője készített.<br />

Dr. Papp Árpád a Magyar<br />

Nemzeti Tanács nevében<br />

mondott ünnepi beszédében<br />

kiemelte, hogy ez a<br />

<strong>na</strong>p <strong>na</strong>gyon fontos a törökbecsei,<br />

s a vajdasági magyarság<br />

történetében is,<br />

mert: „Hosszú idő után<br />

ugya<strong>na</strong>zon a <strong>na</strong>pon kerül<br />

sor a magyar forradalom és<br />

szabadságharc két emlékművének<br />

felavatására. Olyan<br />

fontos állomásához érkezett<br />

ma közösségünk, amit szobrok<br />

leleplezése, felújítása,<br />

emlékhelyek kialakítása,<br />

könyvritkaságok újrakiadása,<br />

vetélkedők szervezése<br />

és egyáltalán a vajdasági<br />

magyar közösség saját történelme<br />

iránti fogékonyságá<strong>na</strong>k<br />

irányába tett nem hiábavaló<br />

fáradozás jellemzett.<br />

Tettük ezt azért, mert a<br />

múlt tárgyilagos ismerete<br />

nélkül a jövő felé teendő lépések<br />

vál<strong>na</strong>k bizonytalanná:<br />

ha az általunk és az elődeink<br />

által hagyott történelmi emlékekről,<br />

az arra emlékeztető<br />

emlékhelyekről önként lemondunk,<br />

egyszerre mondunk<br />

le történelmünkről, múltunkról<br />

és jövőnkről is“,<br />

mondta Papp.<br />

F.D.K.


BEOGRADSKI SAJAM KNJIGA<br />

Na sajmu i knjige bečejskih<br />

autora<br />

NARODNA BIBLIOTEKA je i ove<br />

godine organizovala <strong>na</strong>dmetanje<br />

u prepričavanju <strong>na</strong>rodnih bajki za<br />

učenike osnovnih škola, ali i likovni<br />

konkurs za decu predškolskog uzrasta<br />

pod <strong>na</strong>zivom „Sve je dobro što<br />

se dobro svrši...“.<br />

Na predtakmičenju 22. oktobra<br />

u prostorijama Narodne biblio<strong>tek</strong>e<br />

učestvovalo je 26 učenika iz osnovnih<br />

škola u Bečeju, koji su u tri kategorije<br />

(2. i 3, 4. i 5, 6. i 7. razred)<br />

usmeno prepričavali bajke po sopstvenom<br />

odabiru.<br />

Učenici koji su se <strong>na</strong>juspešnijom<br />

interpretacijom bajke, prema odluci<br />

tročlanog žirija, plasirali <strong>na</strong> opštinsko<br />

takmičenje su Dušica Došić iz<br />

OŠ „Sever Đurkić“, Đorđe Brankov<br />

iz OŠ „Šamu Mihalj“ i Nađa Grozdanović<br />

iz OŠ „Zdravko Gložanski“ u<br />

prvoj kategoriji. U drugoj kategoriji<br />

<strong>na</strong> dalje takmičenje idu Tija<strong>na</strong> Đurčik<br />

i Sara Mitić iz OŠ „Zdravko Gložanski“<br />

i Lazar Potrebić iz OŠ „Sever<br />

Đurkić“, a iz treće kategorije<br />

NA 54. Među<strong>na</strong>rodnom sajmu<br />

knjiga u Beogradu - od 26. oktobra<br />

do 1. novembra - okupilo se više<br />

od 800 izdavača iz Srbije, Švedske,<br />

Japa<strong>na</strong>, Ka<strong>na</strong>de, Kine, Rusije,<br />

Francuske, Nemačke, Italije, Austrije,<br />

Španije, Portugalije, Švajcarske,<br />

Izraela, Brazila, Ira<strong>na</strong>, Angole, Bugarske,<br />

Makedonije, Hrvatske, BiH,<br />

Republike Srpske i Crne Gore.<br />

Ljubitelji pisane reči su mogli da<br />

prisustvuju susretima sa piscima,<br />

predavanjima, konferencijama, projekcijama<br />

filmova, a novi<strong>na</strong> je strip<br />

radionica. Na Sajmu se mogu kupiti<br />

i knjige bečejskih autora. Na štandu<br />

Interprinta iz Beograda izložene<br />

su knjige Radoslava Zlata<strong>na</strong> Dorića<br />

„Savršeno nepotrebni komadi“, Đorđa<br />

Brankova „Pričanja bez nostalgije“<br />

i Svetislava Travice „Čitajući<br />

samoću“, dok <strong>na</strong> štandu izdavačke<br />

kuće Nolit prodaje se knjiga Osipa<br />

Mandeljštama „Voronješke sveske“<br />

koju je sa ruskog jezika preveo Svetislav<br />

Travica. „’Voronješke sveske’<br />

NARODNA BIBLIOTEKA BEČEJ<br />

Takmičenje u<br />

prepričavanju bajki<br />

PROŠLE nedelje <strong>na</strong> otvaranju izložbe slika „Tri generacije<br />

marke Knjazovic” u Galeriji „Krug“ Gradskog pozorišta,<br />

slikarka A<strong>na</strong> Knjazovic poklonila je bečejskom<br />

Udruženju za prava i zaštitu životinja „Taura“ jednu<br />

umetničku sliku. Knjazovici su predložili da se umetničko<br />

delo <strong>na</strong>đe <strong>na</strong> aukciji, a „Taura“ će prihod od prodaje<br />

LISTANJE STARIH NOVINA<br />

Novo vreme<br />

„G. MINISTAR fi<strong>na</strong>nsija izdao<br />

je uputstvo za sastav budžeta za<br />

1933. godinu gradskih i seoskih opšti<strong>na</strong>.<br />

Težnja je Kraljevske vlade,<br />

da se fiskalska opterećenja opštine<br />

snize do krajnjih granica mogućnosti.<br />

Predviđeno je, da se po budžetu<br />

za 1933. g. ne mogu unositi nova činovnička<br />

mesta niti praz<strong>na</strong> popunjavati.<br />

Odeljenja i otseci koji nemaju<br />

karakter neophodne potrebe imaju<br />

se ukinuti ili spojiti. Pri<strong>na</strong>dležnosti<br />

FOTO: LJ.M.<br />

Knjazovici pomažu<br />

prihvatilište za pse<br />

KULTURNI MOZAIK<br />

broj 478. 30. oktobar 2009. 13<br />

Deca koja su se plasirala <strong>na</strong> opštinsko takmičenje<br />

opštinskog osoblja imaju se sniziti<br />

za <strong>na</strong>jmanje 10%. Honorari, <strong>na</strong><strong>grade</strong><br />

za prekovremeni rad, funkcio<strong>na</strong>lni<br />

dodaci i tome slično, ne mogu se<br />

ustanovljavati ili unositi. Samo materijalni<br />

rashodi nužne potrebe imaju<br />

se predvideti. Zajmovi se neće<br />

odobravati izuzev oni koji su neophodni.<br />

Stopa prireza ni u kom slučaju<br />

ne sme biti veća nego što je odobre<strong>na</strong><br />

za <strong>tek</strong>uću godinu. Nove dažbine<br />

prvi put se objavljuju u prevodu <strong>na</strong><br />

srpski jezik u celini. Objavljuju se<br />

kao poseb<strong>na</strong> knjiga, s obzirom <strong>na</strong> to<br />

da to zapravo i jesu, ali i zbog z<strong>na</strong>čaja<br />

dela. Prevod ’Voronjeških svezaka’<br />

je kapitalan poduhvat književnog<br />

prevodioca Svetislava Travice.<br />

Jedan izbor iz ovog ciklusa prethodno<br />

je objavljen u specijalizovanom<br />

časopisu za rusku književnost i kulturu<br />

’Ruski alma<strong>na</strong>h’ (2008)“, <strong>na</strong>vodi<br />

u predgovoru knjige Zorislav Paunković.<br />

LJ.M.<br />

Staša Subotički i Jova<strong>na</strong> Palinkaš iz<br />

OŠ „Sever Đurkić“.<br />

Svi takmičari su dobili zahvalnice<br />

i besplatne članske karte za biblio<strong>tek</strong>u,<br />

a <strong>na</strong>juspešniji su <strong>na</strong>građeni<br />

knjigama. Opštinsko takmičenje je<br />

održano juče u Narodnoj biblioteci<br />

Bečej.<br />

LJ.M.<br />

slike usmeriti <strong>na</strong> kupovinu vakci<strong>na</strong> i lekova za pse u prihvatilištu<br />

za pse. Aukcijska slika „Konji” će se u <strong>na</strong>rednih<br />

mesec da<strong>na</strong> <strong>na</strong>laziti u Agenciji „Stajić” (Glav<strong>na</strong> ulica 7).<br />

Slika se može pogledati i izlicitirati svakog radnog da<strong>na</strong><br />

od 8 do 16 časova. Počet<strong>na</strong> ce<strong>na</strong> je 10.000 di<strong>na</strong>ra.<br />

B.M.<br />

Program Gradskog pozorišta<br />

se neće uvoditi. Ima se izvršiti revizija<br />

dažbi<strong>na</strong>, i one koje su previsoke<br />

i ne odgovaraju vrednosti proizvoda<br />

i usluzi za koju se <strong>na</strong>plaćuju imaju<br />

se ukinuti ili smanjiti.<br />

Svi opštinski budžeti za 1933.<br />

godinu imaju biti dostavljeni Kraljevskim<br />

banskim upravama <strong>na</strong>jdalje do<br />

1. decembra o. g.“.<br />

(Novo vreme,<br />

16. oktobar 1932. godine,<br />

rubrika: Vesti, str. 3)<br />

30. oktobar, 22.30 časa (Pozorišni klub): Koncert grupe „Old Fisherman’s Blues<br />

Band“, ulaz 100 di<strong>na</strong>ra.<br />

6. novembar, 20 časova (velika sala): Zajednički koncert KUD „Đido“ Bečej i SKUD<br />

„Sveti Sava“ Šid, ulaz 150 di<strong>na</strong>ra.<br />

Doktor Anđelko<br />

Šarčev<br />

ONO ŠTO je karakteristično za<br />

sve kolekcio<strong>na</strong>re je izuzet<strong>na</strong> posvećenost<br />

i plemenita strast kojom pristupaju<br />

sakupljanju, dopunjavanju ili<br />

kompletiranju svojih zbirki.<br />

Jedan od <strong>na</strong>jpoz<strong>na</strong>tijih kolekcio<strong>na</strong>ra<br />

u Bečeju, ali i van njega, bio<br />

je lekar Anđelko Šarčev. U kolekcio<strong>na</strong>rskim<br />

krugovima bila je z<strong>na</strong><strong>na</strong><br />

njegova zbirka padobranskih z<strong>na</strong>čki,<br />

kao i svega onoga što je vezano<br />

za padobranstvo. Osim toga,<br />

sakupljao je ordenje, pa je njegova<br />

kolekcija obuhvatala odlikovanja i<br />

ordenja od vreme<strong>na</strong> Kraljevine Srbije<br />

(1882), pa sve do devedesetih<br />

godi<strong>na</strong> minulog veka. Sakupljao je<br />

i oružje afričkih pleme<strong>na</strong>, bajonete,<br />

sablje (imao ih je više od trideset!),<br />

vojničke čuturice, lule, izuzetne primerke<br />

jelenskih rogova... Do <strong>na</strong>vedenih<br />

predmeta je dolazio kupovinom,<br />

razmenom ili ih je dobijao <strong>na</strong><br />

poklon. Održavao je brojne kontakte<br />

sa kolekcio<strong>na</strong>rima širom sveta.<br />

Ovako impresivne zbirke zahtevale<br />

su, <strong>na</strong>ravno, adekvatan prostor,<br />

pa je gotovo cela kuća dr Šarčeva<br />

bila svojevrsni muzej, čiji je<br />

on bio i osnivač i kustos i vodič. Za<br />

svoje kolekcije je <strong>na</strong>građen titulom<br />

velemajstora kolekcio<strong>na</strong>rstva, jer<br />

je, <strong>na</strong> različitim smotrama, tri puta<br />

osvajao prvo mesto.<br />

Zanimljiva je epizoda iz njegovog<br />

„kolekcio<strong>na</strong>rskog života“. Naime,<br />

jednom prilikom je boravio u<br />

bivšem SSSR-u, u Moskvi. Pošto je<br />

z<strong>na</strong>o da je, prema običaju, hotelska<br />

soba ozvuče<strong>na</strong>, on je, ostavši sam,<br />

kao slučajno, glasno razmišljao o<br />

tome kako u njegovoj zbirci nedostaje<br />

određeno sovjetsko vazduhoplovno<br />

odlikovanje. Potom je pošao<br />

u obilazak Moskve, a kada se vratio<br />

u hotelsku sobu, <strong>na</strong> jastuku je bilo<br />

položeno željeno odlikovanje!<br />

Ali, kolekcio<strong>na</strong>rstvo je bilo samo<br />

deo interesovanja svestranog lekara.<br />

Deo svog vreme<strong>na</strong> posvećivao<br />

je i izradi različitih predmeta od kože<br />

i drveta, ali i lovu i ribolovu. Nesebično<br />

se predavao i aktivnostima Dobrovoljnog<br />

vatrogasnog društva u<br />

Bečeju, čiji je bio dugogodišnji član.<br />

Svoju pasiju prema sakupljanju padobranskih<br />

i vazduhoplovnih z<strong>na</strong>čki<br />

konkretizovao je i praktično – baveći<br />

se padobranstvom, ostvarivši preko<br />

četiri stotine skokova! I još nešto –<br />

jedan je od osnivača nekadašnjeg<br />

Kluba padobra<strong>na</strong>ca u Bečeju.<br />

Čini se da je dr Šarčev zaista<br />

imao neiscrp<strong>na</strong> interesovanja i <strong>na</strong>klonosti<br />

prema <strong>na</strong>izgled nepovezanim<br />

oblastima. Istorija je takođe bila<br />

njegova velika ljubav, <strong>na</strong>ročito voj<strong>na</strong><br />

istorija. Z<strong>na</strong>o je da istovremeno<br />

16.<br />

čita i nekoliko knjiga <strong>na</strong> istu temu,<br />

samo da bi iz više uglova sagledao<br />

neku pojavu i tako došao do istine.<br />

Naročito je bio impresioniran, gotovo<br />

opsednut, Španskim građanskim<br />

ratom (1936) i žalio je što nije rođen<br />

ranije da bi se mogao priključiti<br />

španskim revolucio<strong>na</strong>rima.<br />

Život<strong>na</strong>, profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> i rad<strong>na</strong><br />

biografija dr Anđelka Šarčeva bila<br />

je adekvat<strong>na</strong> njegovim interesovanjima.<br />

Rođen je u Zemunu 1932.<br />

godine, od oca Simeo<strong>na</strong> i majke Milice.<br />

Ubrzo se porodica Šarčev doseljava<br />

u Bečej, u kome završava<br />

osnovnu školu i gim<strong>na</strong>ziju. Pravednog<br />

duha, on je, sa još četvoricom<br />

drugova, javno istupio protiv zloglasnog<br />

posleratnog „otkupa“ i <strong>na</strong>či<strong>na</strong><br />

ophođenja prema paorima. Odmazda<br />

je uskoro stigla: sva petorica su<br />

isključe<strong>na</strong> iz gim<strong>na</strong>zije. Vraćeni su<br />

godinu da<strong>na</strong> kasnije, <strong>na</strong>kon žalbe<br />

tadašnjem Ministarstvu prosvete.<br />

Upisuje se <strong>na</strong> Medicinski fakultet u<br />

Beogradu 1952. godine. Dok je studirao,<br />

učestvovao je u brojnim radnim<br />

akcijama obnove i izgradnje posleratne<br />

Jugoslavije.<br />

Po završetku studija vraća se u<br />

Bečej i zapošljava se 1962. godine<br />

kao lekar opšte prakse. Nedugo zatim<br />

u Novom Sadu specijalizira neuropsihijatriju,<br />

a <strong>na</strong>kon specijalizacije<br />

formira i vodi neuropsihijatrijsku<br />

službu u Bečeju. Slovio je kao dobar<br />

lekar i rukovodilac, čija se reč uvažavala.<br />

Mladi lekari obraćali su mu<br />

se često, tražeći njegovo stručno<br />

mišljenje. Umeo je strpljivo da sluša,<br />

ali i da savetuje <strong>na</strong> <strong>na</strong>jbolji mogući<br />

<strong>na</strong>čin. Imao je harizmu koja je<br />

izazivala strahopoštovanje.<br />

Uvek izuzetno motivisan da pomaže<br />

ljudima, osnovao je Sanitetsku<br />

službu bečejske brigade i aktivno<br />

je učestvovao u odbrani Novog<br />

Sada od poplave Du<strong>na</strong>va 1965. godine.<br />

Aktivno se uključio, i kao lekar<br />

i kao čovek, u teškim danima kada<br />

je eruptirao gas u Bečeju (1968-<br />

1969), zapamćen kao „bečejski<br />

vulkan“. Bio je i organizator <strong>na</strong>jšire<br />

vakci<strong>na</strong>cije građa<strong>na</strong> protiv preteće<br />

epidemije velikih boginja početkom<br />

1970. godine. Neverovatno je, ali<br />

istinito: odbio je poziv iz Švajcarske<br />

da radi u odeljenju za bolesti zavisnosti,<br />

pri UN.<br />

Doktor Anđelko Šarčev je umro<br />

1991. godine, bolestan, ali još uvek<br />

radno aktivan. Supruga Javorka,<br />

kćerka Katari<strong>na</strong>, hirurg i profesor<br />

Medicinskog fakulteta, kao i sin Miloš,<br />

ranije poz<strong>na</strong>ti kalifornijski bodibilder,<br />

imaju mnogo razloga za ponos.<br />

Dušan Opinćal


14<br />

SPORTSKI MOZAIK<br />

broj 478. 30. oktobar 2009.<br />

TELEKS<br />

RUKOMET<br />

Druga liga Srbije<br />

7. kolo<br />

Jedinstvo – Ruma 22:22<br />

8. kolo (nedelja, 1. novembar,<br />

17.00)<br />

Železničar – Jedinstvo<br />

Prva vojvođanska liga (m)<br />

10. kolo<br />

Dolovo – Jedinstvo (NB) -<br />

odloženo<br />

11. kolo (subota, 31. oktobar,<br />

18.00)<br />

Jedinstvo (NB) – Grafičar<br />

Liga Srem-Bačka (ž)<br />

4. kolo<br />

Bečej – Železničar II 18:29<br />

5. kolo (nedelja, 1. novembar)<br />

Cement (Beočin) - Bečej<br />

KUGLANJE<br />

Super liga Srbije (ž)<br />

6. kolo<br />

Jedinstvo (NB) – Kristal<br />

(ZR) 3:5 (3.152:3.157)<br />

Prva liga Srbije –<br />

Vojvodi<strong>na</strong> (ž)<br />

6. kolo<br />

Vojvodi<strong>na</strong> (BG) – Eđšeg<br />

(NS) 6:2 (2.905:2.815)<br />

Prva liga Srbije –<br />

Vojvodi<strong>na</strong> (m)<br />

6. kolo<br />

Željezničar (Ruma) - Jedinstvo<br />

(NB) 6:2 (3.104:3.088<br />

Prva vojvođanska liga (m)<br />

6. kolo<br />

Rotografika (SU) - Bečej<br />

3:5 (3.121:3.146)<br />

Druga vojvođanska liga (m)<br />

7. kolo<br />

Vojvodi<strong>na</strong> (Bačko Gradište)<br />

je bila slobod<strong>na</strong>.<br />

Zbog kup utakmica koje se<br />

igraju <strong>na</strong>rednog vikenda,<br />

šampio<strong>na</strong>t u svim ligama se<br />

<strong>na</strong>stavlja 7. i 8. novembra.<br />

STONI TENIS<br />

Najmlađe takmičarke STK<br />

Vojvodi<strong>na</strong> su prošle subote<br />

<strong>na</strong>stupile <strong>na</strong> nezvaničnom<br />

Prvenstvu Srbije za desetogodišnjake,<br />

koje je održano<br />

u Bačkoj Topoli. Najbolji<br />

plasman ostvarile su Dei<strong>na</strong><br />

Benke i Sabi<strong>na</strong> Šurjan koje<br />

su u igri parova osvojile zlatnu<br />

medalju.<br />

DŽUDO<br />

Među<strong>na</strong>rodni memorijalni<br />

turnir „Borenovići“ za<br />

poletarce, mlađe i starije<br />

pionire održan je prošle nedelje<br />

u Bajmoku. Na drugom<br />

memorijalnom turniru u čast<br />

tragično <strong>na</strong>stradale porodice<br />

Borenović učestvovalo je<br />

312 takmičara iz 34 kluba sa<br />

teritorije Mađarske, Rumunije<br />

i Srbije, među kojima je bilo<br />

i 12 džudista DžK Mladost.<br />

Najmlađe kategorije bečejskog<br />

džudo kluba i ovoga<br />

puta imale su uspeha, jer je<br />

osvojeno ukupno osam medalja,<br />

a selekcija mlađih pionira<br />

proglaše<strong>na</strong> je za <strong>na</strong>jbolje<br />

<strong>na</strong> turniru. Zlat<strong>na</strong> odličja<br />

u Bajmoku su osvojili mlađi<br />

pioniri Nemanja Farkaš (do<br />

30 kg) i Dušan Dragović (+<br />

66 kg) kao i poletarka Milica<br />

Grbić u kategoriji +43<br />

kilograma. Srebru su se <strong>na</strong><br />

turniru radovali Marko Simić<br />

(poletarci, + 50 kg), Aleksa<br />

Marković (mlađi pioniri do<br />

38 kg) i Robert Sabo (stariji<br />

pioniri do 55 kg), dok su se<br />

bronzanim medaljama okitili<br />

Stefan Velicki (poletarci do<br />

28 kg) i Akoš Rajšli (mlađi<br />

pioniri do 34 kg).<br />

TRKAČKI DAN NA RADARSKOJ STANICI<br />

Ožvarova grla su <strong>na</strong>jbolja<br />

Finiš trke dvoprega<br />

TRKAČKI DAN, takmičenje<br />

kasača <strong>na</strong> hipodromu kraj<br />

Radarske stanice, održano<br />

je prošle nedelje uz učešće<br />

pedeset dva grla.<br />

Konjički klub Potisje je za<br />

drugi trkački dan ove sezone<br />

u Bečeju organizovao šest<br />

trka, od kojih je jed<strong>na</strong> bila<br />

dvoprež<strong>na</strong>.<br />

Najkvalitetnija trka da<strong>na</strong><br />

bila je brza partija, za sva grla<br />

od tri godine i starija sa osnovom<br />

od 3001 boda i više, u<br />

kojoj je Zoltan Ožvar iz Tornjoša<br />

osvojio duplu krunu.<br />

Prvo <strong>na</strong> cilj stiglo je grlo Elisio,<br />

dok je drugo mesto pripalo<br />

Ever Lastingu. Treći je<br />

u brzoj partiji kroz cilj prošao<br />

Pako sa Subotičaninom Antunom<br />

Oračićem u sulkama,<br />

a četvrti je bio Bugati vlasništvo<br />

Bele Saboa iz Subotice.<br />

Na hipodromu u Bečeju<br />

<strong>na</strong>jviše pažnje publike izaziva<br />

trka dvoprega, pa je tako<br />

bilo i ovoga puta. Preko hiljadu<br />

ljubitelja kasačkog sporta<br />

gromoglasno je bodrilo<br />

učesnike (pet), a <strong>na</strong>jbolja su<br />

KUP POLETARAC<br />

ponovo bila grla u vlasništvu<br />

Ožvara. Viktor Viktorija<br />

i Amelija su prvi prošli kroz<br />

cilj, samo nekoliko santimetara<br />

iza njih zaostali su Mandol<br />

Star i Darumadar (vlasnik<br />

Deli Seke, Mali Iđoš), dok je<br />

treće mesto pripalo grlima<br />

Epizod i Lapokodo (Atila Sokola,<br />

Novo Orahovo).<br />

Vozači i grla iz KK Potisje<br />

prošle nedelje su imali četiri<br />

plasma<strong>na</strong> među osvajačima<br />

<strong>na</strong>grada (prvih četvoro). Dejan<br />

Stojšić je sa Šamon Lobel<br />

bio <strong>na</strong>jbolji u trci trogodaca<br />

sa zaradom od nula do dve<br />

stotine bodova, Demi Star je<br />

u sulkama sa Radoslavom<br />

Kucurskim u istoj trci bila četvrta,<br />

Tiger Miodraga Jandrića<br />

je u trci trogodaca sa zaradom<br />

od 1.301-3.000 bodova<br />

bio treći, a četvrto mesto za<br />

grla sa zaradom od 201-600<br />

bodova osvojio je Amaz vlasnika<br />

Karolja Sečija.<br />

U ostalim trkama postignuti<br />

su sledeći rezultati – sa<br />

zaradom 0-200 bodova: 1.<br />

Šamon Lobel, 2. Taura Tiger<br />

(Antun Oračić), 3. Doti (Tihomir<br />

Crnjaković), 4. Demi<br />

Star. Trka sa zaradom 201-<br />

600 bodova: 1. Leanjalom<br />

(Laslo Berenji, Subotica), 2.<br />

Magnolija (Siniša Stojkov,<br />

Novi Kneževac), 3. Daru Madar<br />

(Atila Seke, Mali Iđoš), 4.<br />

Amaz. Trka grla sa zaradom<br />

601-1.300: 1. Letipor (Oskar<br />

Ožvar, Čantavir), 2. Libero<br />

(Gojko Gavrić, Beograd), 3.<br />

Anica (Stevan Urošev, Žabalj),<br />

4. Lamberto (Bogdan<br />

Belić, Srbobran). Trka sa zaradom<br />

1.301-3.000: 1. Avon<br />

R. (Laslo Roža, Senta), 2.<br />

Aktiviti (Ljubomir Dulić, Bikovo),<br />

3. Tiger, 4. Plejboj (Mikloš<br />

Šala, Subotica).<br />

Nagradni fond drugog trkačkog<br />

da<strong>na</strong> bio je 160.000<br />

di<strong>na</strong>ra.<br />

U KK Potisje bili su zadovoljni<br />

odzivom takmičara<br />

i publike, ali ne i <strong>na</strong>stupom<br />

svojih članova:<br />

- S obzirom <strong>na</strong> to da je<br />

sezo<strong>na</strong> <strong>na</strong> izmaku, veliki broj<br />

grla je u punoj formi, što se<br />

i videlo prošle nedelje. Sve<br />

trke su bile neizvesne, o pobedniku<br />

se odlučivalo u poslednjim<br />

metrima i to je bilo<br />

sjajno za publiku - rekao je<br />

Sava Vojnović, predsednik<br />

KK Potisje. - Odziv grla je bio<br />

dobar, tako da smo u svakoj<br />

trci imali po deset i više konja<br />

<strong>na</strong> startu. Bečejci <strong>na</strong>s ni<br />

ovoga puta nisu izneverili,<br />

izašli su <strong>na</strong> hipodrom i sjajno<br />

<strong>na</strong>vijali. Kada sve sagledam<br />

manifestacija je bila veoma<br />

uspeš<strong>na</strong>, jedino sam nezadovoljan<br />

plasmanom <strong>na</strong>ših<br />

članova i grla. Morali smo da<br />

ostvarimo mnogo bolje rezultate,<br />

ali šta je tu je, valjda<br />

ćemo biti bolji dogodine.<br />

S.M.<br />

Bronzani „Swim star“<br />

TRADICIONALNI KUP „Poletarac“,<br />

plivački miting za<br />

mlađe kategorije, održan<br />

je prošle subote u Novom<br />

Sadu, uz učešće čak 1.017<br />

plivača iz 42 kluba sa teritorije<br />

Bugarske, Rumunije,<br />

Mađarske, Hrvatske, BiH i<br />

Srbije. Na mitingu su učestvovali<br />

i plivači PK „Swim<br />

star“ koji su osvojili 11 medalja<br />

(6-3-2), a u ekipnoj<br />

konkurenciji zauzeli su treće<br />

mesto.<br />

A<strong>na</strong> Jeftenić se <strong>na</strong> „Poletarcu“<br />

okitila sa tri zlata<br />

(delfin, kraul i leđno) i jednom<br />

srebrnom medaljom<br />

(prsno), Vukašin Vukanić<br />

je osvojio dva zlat<strong>na</strong> odličja<br />

(kraul i prsno), Aneta Šoš<br />

je bila prva u slobodnom stilu,<br />

a druga u prsnom, dok<br />

je Jele<strong>na</strong> Ječanski osvojila<br />

srebro (kraul) i bronzu<br />

(leđno). Bronzanu medalju<br />

u Novom Sadu zaslužila je<br />

i štafeta u sastavu Jeftenić,<br />

Ratkov, Đurić i Ječanski.<br />

Najmlađe kategorije takmičara<br />

<strong>na</strong> ovom takmičenju<br />

plivale su deonicu od 25<br />

metara, a u slučaju <strong>na</strong>stupa<br />

u svim stilovima bodovani<br />

su za generalni plasman.<br />

FOTO: S. Malešev<br />

Plivači PK „Swim star“<br />

A<strong>na</strong> Jeftenić je tako u konkurenciji<br />

65 devojčica 2000.<br />

godišta osvojila prvo mesto,<br />

Anet Šoš je bila druga u<br />

2001. godištu (64 plivačice),<br />

Vukašin Vukanić je u istom<br />

godištu, ali kod dečaka, takođe<br />

bio drugi, dok je Jele<strong>na</strong><br />

Ječanski (’99. godište)<br />

zauzela treće mesto. Dobar<br />

rezultat u ovom godištu postigla<br />

je i Jova<strong>na</strong> Đurić koja<br />

je u konkurenciji 70 plivačica<br />

bila sedma.<br />

- Prezadovoljan sam rezultatima<br />

koje smo ostvarili<br />

FOTO: S. Malešev<br />

KONJI^KI SPORT<br />

PLIVANJE<br />

<strong>na</strong> prvom takmičenju <strong>na</strong> zatvorenim<br />

bazenima u novoj<br />

sezoni. Medalje i dobri rezultati<br />

nisu došli sami po sebi,<br />

nego su odraz dobrog rada<br />

u prethodnom periodu. Iako<br />

smo trenirali u otežanim<br />

uslovima u Senti i Vrbasu,<br />

uspeli smo da održimo formu<br />

i <strong>na</strong>pravimo <strong>na</strong>predak.<br />

Sada kada bazen u Bečeju<br />

ponovo funkcioniše radićemo<br />

još više i <strong>na</strong>dam se još<br />

većim uspesima - rekao je<br />

Jovan Ječanski, trener PK<br />

„Swim star“. S.M.<br />

DRUGA LIGA SRBIJE<br />

Golmani <strong>na</strong><br />

visini zadatka<br />

RUKOMETAŠI JEDINSTVA<br />

odigrali su prošlog petka nerešeno<br />

22:22 (13:12) sa ekipom<br />

Rume i tako zabeležili<br />

drugi remi u sezoni.<br />

Iako su prikazali <strong>na</strong>jbolju<br />

igru u dosadašnjem delu<br />

šampio<strong>na</strong>ta, Petrovoselci nisu<br />

uspeli da zabeleže drugu<br />

pobedu ove sezone.<br />

Početak meča nije išao<br />

<strong>na</strong> ruku domaćinu, jer je posle<br />

samo pet minuta igre<br />

Ruma vodila sa 4:0. Trener<br />

Tomić bio je prinuđen da zatraži<br />

tajm-aut, posle kojeg su<br />

stvari došle <strong>na</strong> svoje. Jedinstvo<br />

je golovima Feldešija,<br />

Viškovića i Živkov Aksi<strong>na</strong> uspostavilo<br />

rezultatsku ravnotežu,<br />

pa je do poluvreme<strong>na</strong><br />

vođe<strong>na</strong> neizves<strong>na</strong> borba.<br />

U drugom delu utakmice,<br />

čak osam minuta nije postignut<br />

nijedan pogodak, a<br />

kada je to uspelo za rukom<br />

Arizanovom, činilo se da<br />

su domaći „uhvatili“ pravi ritam.<br />

Prednost su rukometaši<br />

Jedinstva povećali <strong>na</strong> +3<br />

(15:12), a preko stotinu gledalaca<br />

u hali OSC „Mladost“<br />

očekivalo je ubedljivu pobedu<br />

domaće ekipe. Međutim,<br />

<strong>na</strong> scenu je stupio sudijski<br />

par Knežević (Vrbas) – Radovanović<br />

(Bačka Palanka)<br />

koji je olako isključivao igrače<br />

Jedinstva i vratio goste u<br />

igru. Rukometaši Rume su<br />

iskoristili poklon sudijskog<br />

para, poveli sa golom razlike<br />

(16:17) i to vođstvo održavali<br />

su do 40 sekundi pre kraja<br />

utakmice. U poslednjem <strong>na</strong>padu<br />

Jedinstva Višković je<br />

FOTO: S. Malešev<br />

KUP VOJVODINE<br />

TAMAŠ FARKAŠ proglašen<br />

je za <strong>na</strong>jboljeg plivača u pro<strong>tek</strong>loj<br />

sezoni daljinskog plivanja<br />

u Kupu Vojvodine. Dodela<br />

priz<strong>na</strong>nja obavlje<strong>na</strong> je<br />

prošle subote u Bačkoj Topoli,<br />

a pored predstavnika<br />

Plivačkog saveza Vojvodine,<br />

bili su prisutni i čelnici Plivačkog<br />

saveza Srbije.<br />

Farkaš je letos učestvovao<br />

<strong>na</strong> sedam marato<strong>na</strong> i <strong>na</strong><br />

svim je bio prvi u apsolutnoj<br />

kategoriji. Pored sedam zlatnih<br />

medalja u Kupu, osvojio<br />

je i srebrnu medalju <strong>na</strong> Prvenstvu<br />

Srbije <strong>na</strong> stazi dužine<br />

deset kilometara. Drugo<br />

mesto u apsolutnoj kategoriji<br />

RUKOMET<br />

uspeo da postigne pogodak,<br />

izjed<strong>na</strong>či rezultat (22:22),<br />

a poslednji šut Ne<strong>na</strong>dovića<br />

golman Jedinstva Mandić uspeo<br />

je da odbrani.<br />

Najefikasniji u redovima<br />

Jedinstva bili su Nemanja<br />

Višković i Zoltan Feldeši koji<br />

su postigli po šest golova,<br />

a dobru partiju protiv Rume<br />

pružili su i golmani tima iz<br />

Bačkog Petrovog Sela. Dejan<br />

Mandić je imao 18 odbra<strong>na</strong><br />

(jedan sedmerac), a Siniša<br />

Bakrač je dva puta ulazio<br />

u igru i „skinuo“ isto toliko<br />

sedmeraca.<br />

- Utakmica je bila odlič<strong>na</strong>,<br />

pružili smo <strong>na</strong>jbolju igru ove<br />

sezone i prava je šteta što nismo<br />

ostvarili pobedu - rekao<br />

je Dejan Mandić, golman Jedinstva.<br />

- Ruma se pokazala<br />

u dobrom izdanju, imali smo<br />

šanse da pobedimo, ali kada<br />

smo trebali da se „odlepimo“<br />

sudije <strong>na</strong>m to nisu dozvoljavale.<br />

Ovakav sce<strong>na</strong>rio se po<strong>na</strong>vlja<br />

iz utakmice u utakmicu<br />

i to stvarno nije fer. Jedinstvo<br />

je mali klub, slabi smo u savezu<br />

i loše suđenje koje imamo<br />

je posledica toga.<br />

U 8. kolu Jedinstvo igra<br />

protiv Železničara (subota,<br />

31. oktobar). Da li<br />

u Inđiji možete do prve<br />

pobede <strong>na</strong> strani?<br />

- Železničar ima dobru<br />

ekipu, ali ne idemo <strong>na</strong> meč<br />

sa belom zastavom. Ako prikažemo<br />

borbenost i zalaganje<br />

kao večeras protiv Rume,<br />

možemo da osvojimo dva<br />

boda - rekao je Mandić.<br />

S.M.<br />

PLIVANJE<br />

Trijumf Bečejaca<br />

Farkaš, Sabo, Demeter i Tot Hasnoši<br />

osvojio je Sebastijan Sabo,<br />

a njih dvojica bili su i prvaci<br />

svojih uzrasnih kategorija<br />

(Farkaš do 14, Sabo do 19<br />

godi<strong>na</strong>). Pored njih još četvorica<br />

Bečejaca su dobili<br />

priz<strong>na</strong>nja za rezultate ostvarene<br />

u Kupu Vojvodine. Igor<br />

Omaljev je bio prvi u kategoriji<br />

od 26 do 29 godi<strong>na</strong>, Janoš<br />

Demeter je <strong>na</strong>jbolji u kategoriji<br />

od 30 do 39 godi<strong>na</strong>, Dragan<br />

Jankulovski je proglašen<br />

za <strong>na</strong>jboljeg plivača u konkurenciji<br />

takmičara starih između<br />

40 i 49 godi<strong>na</strong>, a Čongor<br />

Tot Hasnoši je osvojio srebro<br />

u konkurenciji do 14 godi<strong>na</strong>.<br />

S.M.


VOJVOĐANSKA LIGA – ISTOK<br />

Novica Glavaški <strong>na</strong><br />

klupi Jedinstva<br />

NOVI BEČEJ: U 13. kolu<br />

Vojvođanske lige - Istok<br />

vodeća Sloboda iz Novih<br />

Kozaraca <strong>na</strong>stavila je pobedonosni<br />

hod i već ovog vikenda<br />

može da reši pitanje<br />

jesenjeg prvaka, pošto u subotu<br />

<strong>na</strong> svom terenu dočekuje<br />

drugoplasiranu Budućnost<br />

iz Srpske Crnje.<br />

Dok u Novim Kozarcima<br />

vlada prava fudbalska euforija,<br />

u Novom Bečeju ove jeseni<br />

slika nije nimalo ružičasta<br />

pošto fudbaleri Jedinstva<br />

i njihovi ljubimci preživljavaju<br />

teške trenutke.<br />

Novobečejci su u pro<strong>tek</strong>lih<br />

13 utakmica igrali ispod<br />

svojih mogućnosti, zabeležili<br />

su pet pobeda, dva puta<br />

su igrali nerešeno, i doživeli<br />

šest poraza. Kako to biva u<br />

fudbalu, posle dva uzastop<strong>na</strong><br />

poraza, od Slobode u<br />

13. kolo: Bačka (P) –<br />

Bačka Topola 1:1, Radnički<br />

(B) – Budućnost (A) 6:0, Polet<br />

(N) – Crve<strong>na</strong> zvezda 2:3,<br />

Obilić – Borac 4:0, Radnički<br />

(Z) – Bačka 1901 1:0, Di<strong>na</strong>mo<br />

– BAK 3:1, Budućnost<br />

(SC) – Jedinstvo 3:1, Sloboda<br />

– Radnik 3:1, Vojvodi<strong>na</strong> –<br />

Kozara 1:1<br />

1. Sloboda 7 3 0 26:6 24 19<br />

2. Budućnost(SC) 7 0 3 22:13 21 15<br />

3. Bačka 1901 6 1 3 27:12 19 13<br />

4. Radnički (Z) 6 1 3 18:10 19 13<br />

5. Bačka Topola 5 3 2 15:8 18 12<br />

6. Kozara 6 0 4 17:16 18 12<br />

7. Di<strong>na</strong>mo 5 1 4 25:14 16 11<br />

8. Borac 5 1 4 22:16 16 10<br />

9. Obilić 4 3 3 14:12 15 10<br />

10. Vojvodi<strong>na</strong> 4 2 4 14:12 14 10<br />

11. Jedinstvo 4 2 4 10:11 14 10<br />

12. Bačka (P) 4 1 5 16:14 13 9<br />

13. Radnik 4 1 5 10:15 13 7<br />

14. Radnički(B) 3 3 4 15:17 12 7<br />

15. BAK 3 1 6 9:24 10 7<br />

16. Crve<strong>na</strong> zvezda 2 0 8 8:26 6 6<br />

17. Budućnost (A) 2 0 8 9:32 6 6<br />

18. Polet 1 1 8 7:26 4 4<br />

14. kolo ( 31. oktobar – 1.<br />

novembar 14.00): Radnik – Kozara,<br />

Crve<strong>na</strong> zvezda – Vojvodi<strong>na</strong>,<br />

Budućnost (A) - Polet,<br />

Borac – Radnički (B), Bačka<br />

1901 – Obilić, Bačka Topola<br />

– Radnički (Z), BAK – Bačka<br />

(P), Jedinstvo – Di<strong>na</strong>mo , Sloboda<br />

– Budućnost (SC)<br />

FUDBALERI Bečeja Old<br />

gold poraženi su prošle subote<br />

<strong>na</strong> Gradskom stadionu<br />

od Hercegovca sa 0:1 (0:0).<br />

Prvo poluvreme utakmice<br />

11. kola Područne lige<br />

Novi Sad pro<strong>tek</strong>lo je u igri<br />

između dva šes<strong>na</strong>esterca,<br />

nijed<strong>na</strong> ekipa nije stvorila ni<br />

polupriliku, a kamoli situaciju<br />

iz koje bi mogli da postignu<br />

pogodak.<br />

Tek u 54. minutu oko 100<br />

gledalaca <strong>na</strong> Gradskom stadionu<br />

videlo je akciju koja je<br />

„mirisala“ <strong>na</strong> gol. Todorović<br />

je dubinskom loptom sjajno<br />

uposlio Kiša, prvotimac Bečeja<br />

krenuo je sam ka golu<br />

Hercegovca, oštro je startovao<br />

Sivčević, Kiš je pao, a sudija<br />

Malidžan iz Novog Sada<br />

nije svirao pe<strong>na</strong>l. Igrači Bečeja<br />

su protestovali, ali promene<br />

odluke nije bilo. Samo<br />

SPORTSKI MOZAIK<br />

FUDBAL<br />

Novom Bečeju (1:3) i prošle<br />

nedelje u Srpskoj Crnji (3:1),<br />

ceh je platio, ko drugi, nego<br />

trener Milorad Popović.<br />

U ponedeljak, posle razgovora<br />

sa rukovodstvom<br />

kluba, Milorad Popović i Jedinstvo<br />

su dogovorno prekinuli,<br />

ne baš mnogo uspešnu,<br />

dvomesečnu saradnju.<br />

Ekipu je četiri kola pre kraja<br />

jesenjeg dela sezone preuzeo<br />

bivši fudbaler Jedinstva,<br />

i dosadašnji trener kadeta,<br />

Novica Glavaški.<br />

Sportski direktor Arsen<br />

Tošić, o drugoj promeni trenera<br />

u sezoni kaže:<br />

- Rezultati su daleko od<br />

očekivanja i ambicija kluba,<br />

i zato nismo mogli mirno da<br />

gledamo kako gubimo bodove.<br />

Moralo se nešto preduzeti,<br />

pogotovo što ni sam<br />

Popović, sa kojim smo imali<br />

dobru saradnju nije zadovoljan<br />

rezultatima. Upravo<br />

zbog toga smo se dogovorili<br />

da prekinemo saradnju, a da<br />

ekipu preuzme Novica Glavaški,<br />

koji sa mlađim kategorijama<br />

već godi<strong>na</strong>ma beleži<br />

dobre rezultate. Nama<br />

je veoma z<strong>na</strong>čajno da u <strong>na</strong>redne<br />

četiri utakmice popravimo<br />

utisak i obogatimo bodovni<br />

saldo, kako bi mirnije<br />

dočekali zimsku pauzu.<br />

Novica Glavaški je svestan<br />

da se uhvatio vrućeg<br />

krompira:<br />

- Mada sam ekipu preuzeo<br />

u ne baš sjajnom trenutku,<br />

verujem da ovaj sastav<br />

može daleko više. Neophod<strong>na</strong><br />

je veća borbenost i<br />

<strong>na</strong>dahnuće, a rezultati će<br />

doći sami po sebi. Mislim da<br />

će nedelj<strong>na</strong> utakmica sa Di<strong>na</strong>mom<br />

iz Pančeva biti prekretnica,<br />

mada nećemo <strong>na</strong>stupiti<br />

kompletni. Zbog dva<br />

žuta karto<strong>na</strong> izostaće Milorad<br />

Ivančev, ali se u tim vraća<br />

borbeni Marko Drljača.<br />

Posle dve uzastopne pobede,<br />

fudbaleri Vojvodine iz<br />

Novog Miloševa, zaustavljeni<br />

su pred svojom publikom.<br />

Sa tradicio<strong>na</strong>lno neugodnim<br />

rivalom, Kozarom iz Ba<strong>na</strong>tskog<br />

Velikog Sela, Novomiloševčani<br />

su igrali nerešeno<br />

(1:1). Izabranici trenera Draga<strong>na</strong><br />

Vukajlovića su poveli<br />

golom kapite<strong>na</strong> Slavoljuba<br />

Novica Glavaški<br />

Tomića u 20. minutu, a potom<br />

su imali nekoliko sjajnih<br />

prilika da obezbede pobedu.<br />

Ono što nije uspelo <strong>na</strong>padačima<br />

Vojvodine, a pre svih<br />

Saši Nikoliću, uspelo je u 63.<br />

minutu Protiću, jednom od<br />

zapaženijih u ekipi Kozare.<br />

Trener Vojvodine Dragan<br />

Vukajlović je posle utakmice<br />

rekao:<br />

- Po ko z<strong>na</strong> koji put se<br />

pokazalo da je sreća jedan<br />

od bitnih faktora u sportu.<br />

Prosto je neshvatljivo šta<br />

smo sve promašili, a gosti su<br />

prvu ozbiljniju priliku pretvorili<br />

u gol. Ono što smo propustili<br />

pred <strong>na</strong>šom publikom<br />

pokušaćemo da <strong>na</strong>dok<strong>na</strong>dimo<br />

u Vojvodi Stepi. Mada<br />

ne mogu da raču<strong>na</strong>m <strong>na</strong> Srđa<strong>na</strong><br />

Vasiči<strong>na</strong>, koji će izostati<br />

zbog dva žuta karto<strong>na</strong>,<br />

očekujem maksimalno zalaganje<br />

bez kojeg se ne može<br />

raču<strong>na</strong>ti <strong>na</strong> uspeh. S.D.<br />

PODRUČNA LIGA NOVI SAD<br />

Nedovoljan jedan Andrić<br />

četiri minuta kasnije, Bečejci<br />

su ostali sa igračem manje,<br />

jer je zbog grubog starta<br />

Holo dobio drugi žuti karton.<br />

Od tog trenutka domaćin je<br />

više pažnje posvetio odbrani<br />

svog gola, gosti su preuzeli<br />

inicijativu i stvarali šanse.<br />

U 65. minutu Svirčević je posle<br />

odličnog centaršuta Majstorovića<br />

sa samo četiri, pet<br />

metara uputio udarac, ali je<br />

golman Andrić refleksno reagovao<br />

i spasao svoju mrežu.<br />

Najbolji pojedi<strong>na</strong>c utakmice<br />

odlično je reagovao i<br />

sedam minuta kasnije kada<br />

je u situaciji „jedan <strong>na</strong> jedan“<br />

osujetio Majstorovića i još<br />

jednom sačuvao svoj gol.<br />

Međutim, dva minuta pre<br />

is<strong>tek</strong>a regularnog vreme<strong>na</strong><br />

za igru, ni odlični Andrić nije<br />

mogao da spreči fudbalere<br />

Hercegovca da postignu pogodak.<br />

Marko Trivunović je<br />

prošao po levoj strani, idealno<br />

je uposlio Lukića koji je iz<br />

neposredne blizine zatresao<br />

mrežu Bečeja – 0:1. U pet<br />

minuta <strong>na</strong>dok<strong>na</strong>de vreme<strong>na</strong><br />

Bečejci su krenuli <strong>na</strong> sve<br />

ili ništa i uspeli su da stvore<br />

šansu za izjed<strong>na</strong>čenje. Stajki<br />

je izveo korner, u opštoj<br />

gužvi lopta je došla do Todorovića<br />

koji je poluvolejom sa<br />

osam<strong>na</strong>est metara „opalio“<br />

iz prve, ali je golman Lukač<br />

odbranio udarac.<br />

- Tri boda osvoje<strong>na</strong> u<br />

Novom Sadu mogli smo da<br />

oplemenimo dobrim rezultatom<br />

kod kuće, ali u tome<br />

nismo uspeli. Imali smo imperativ<br />

pobede i to kao da<br />

je loše uticalo <strong>na</strong> <strong>na</strong>šu igru -<br />

rekao je Miloš Andrić. - Hercegovac<br />

je igrao dobro, gosti<br />

su tačno z<strong>na</strong>li šta žele i<br />

DRUGA LIGA SRBIJE<br />

Bečejci jači od<br />

pritiska<br />

KMF BEČEJ savladao je<br />

<strong>na</strong> gostovanju prošle nedelje<br />

ekipu Kačareva sa 6:5<br />

(2:3) i tako zabeležio drugu<br />

pobedu u <strong>tek</strong>ućem šampio<strong>na</strong>tu<br />

Druge lige Srbije.<br />

Utakmica u Kačarevu<br />

počela je domi<strong>na</strong>cijom domaćih<br />

fudbalera koji su pogocima<br />

Zlatanovića u 12. i<br />

Miljanovića u 14. minutu poveli<br />

sa 2:0. Bečejci su uzvratili<br />

Kačarevu istom merom,<br />

pa je za samo dva minuta<br />

rezultat ponovo bio u ravnoteži.<br />

Ikić je u 14. minutu<br />

sjajnim udarcem sa sedam,<br />

osam metara pogodio rašlje<br />

protivničkog gola, a Vučković<br />

je u 15. minutu posle solo<br />

prodora izjed<strong>na</strong>čio <strong>na</strong> 2:2.<br />

Gosti su <strong>na</strong> odmor ipak otišli<br />

sa golom prednosti, jer je<br />

posle nesmotrenosti odbrane<br />

Bečeja Zlatanović postigao<br />

treći gol za svoju ekipu.<br />

U drugom poluvremenu<br />

Bečejci su krenuli sa presing<br />

igrom po celom terenu<br />

što je izne<strong>na</strong>dilo domaće<br />

fudbalere, pa su u deset minuta<br />

<strong>na</strong>pravili seriju od 4:0.<br />

Prvo je Sekulić „ispalio“ rafal<br />

golova (22, 27. i 28. minut),<br />

a sjajno razdoblje igre<br />

za Bečej krunisao je Kobiljski<br />

iz kontre (30. minut). Posle<br />

ubedljivog vođstva gosti<br />

su spustili ritam što su fudbaleri<br />

Kačareva iskoristili,<br />

smanjili <strong>na</strong> 6:5 (golovi Zlatkovića<br />

i Miljanovića), ali za<br />

preokret nisu imali s<strong>na</strong>ge.<br />

- Utakmica je bila veoma<br />

teška, ekipa Kačareva je<br />

odličan tim, igrali su veoma<br />

grubo, pritisak oko pet stoti<strong>na</strong><br />

ljudi u publici <strong>na</strong> igrače<br />

i sudije je bio velik, ali smo<br />

sve to izdržali, odigrali muški<br />

i zasluženo pobedili – rekao<br />

je Dejan Stanojev, trener<br />

KMF Bečej. – U prvom<br />

delu igre smo igrali zonsku<br />

odbranu što se nije pokazalo<br />

kao dobro rešenje, protivnik<br />

<strong>na</strong>s je lako „probijao“, i<br />

prava je sreća što smo gubili<br />

FUDBAL<br />

kako da stignu do pobede.<br />

Imali su nekoliko šansi, iskoristili<br />

su jednu, i zadovoljni<br />

su otišli kući. Sa druge strane<br />

mi i dalje nemamo rešenje<br />

za neefikasnost, stvaramo<br />

povoljne prilike ali ne<br />

z<strong>na</strong>mo da ih iskoristimo.<br />

Bečej Old gold u 12. kolu<br />

dočekuje ekipu Srbobra<strong>na</strong><br />

(subota, 31. oktobar, 14.30).<br />

Andrić <strong>na</strong>javljuje da bi baš u<br />

komšijskom derbiju mogla<br />

da se desi prekretnica u rezultatima<br />

njegove ekipe:<br />

- Pokušaćemo <strong>na</strong> treninzima<br />

da se što bolje spremimo<br />

za utakmicu protiv Srbobra<strong>na</strong><br />

i otklonimo greške<br />

koje <strong>na</strong>s prate od početka<br />

sezone. Nadam se da ćemo<br />

u tome uspeti, da ćemo protiv<br />

Srbobra<strong>na</strong> igrati o<strong>na</strong>ko kako<br />

z<strong>na</strong>mo, i da ćemo ostvariti<br />

pobedu.<br />

S.M.<br />

FOTO: S. Malešev<br />

samo sa 3:2. U drugom poluvremenu<br />

smo sjajno odigrali<br />

presing, i da smo iskoristili<br />

sve šanse utakmica bi<br />

bila reše<strong>na</strong> već u 30. minutu.<br />

U 4. kolu KMF Bečej <strong>na</strong><br />

svom terenu očekuje ekipu<br />

Miodrag Vučković<br />

FUTSAL<br />

Vršca (nedelja, 1. novembar,<br />

18.30) koja ne z<strong>na</strong> za<br />

poraz u prva tri kola lige.<br />

Ipak, Stanojev i protiv lidera<br />

<strong>na</strong> tabeli očekuje pobedu:<br />

- Igrama i rezultatima u<br />

tri kola videli smo da posedujemo<br />

kvalitet za vrh tabele<br />

i to je sada <strong>na</strong>š primarni<br />

cilj. Interesuje <strong>na</strong>s samo<br />

prvo mesto do kojeg se dolazi<br />

samo pobedama. Vršac<br />

je bivši prvoligaš, ima sjajnu<br />

ekipu i ambicije iste kao<br />

i mi. Mislim da ako ponovimo<br />

igru iz Kačareva i u nedelju<br />

možemo do pobede.<br />

Za to će <strong>na</strong>m trebati i pomoć<br />

publike koju pozivam<br />

da u što većem broju dođe u<br />

halu OSC „Mladost“, jer očekujem<br />

spektakularan meč.<br />

S.M.<br />

11. kolo: Bečej Old gold<br />

– Hercegovac 0:1, Srbobran<br />

– Mladost (NS) 3:1, Petrovaradin<br />

– Obilić 1:0, Slavija<br />

– Mladost (BP) 3:3, Sremac –<br />

Omladi<strong>na</strong>c 4:2, Fruškogorac<br />

– Kabel 4:1, Borac – Vrbas<br />

3:0, Tvrđava – Jedinstvo (R)<br />

3:1.<br />

1. Obilić 11 8 2 1 20:7 26<br />

2. Mladost (BP) 11 5 4 2 20:10 19<br />

3. Hercegovac 11 6 1 4 16:10 19<br />

4. Srbobran 11 5 4 2 19:15 19<br />

5. Slavija 11 5 3 3 19:15 18<br />

6. Petrovaradin 11 4 4 3 13:11 16<br />

7. Bečej Old gold 11 4 4 3 10:8 16<br />

8. Borac 11 4 4 3 15:14 16<br />

9. Fruškogorac 11 4 3 4 14:12 15<br />

10. Tvrđava 11 4 2 5 16:19 14<br />

11. Omladi<strong>na</strong>c 11 3 4 4 12:12 13<br />

12. Jedinstvo (R) 11 3 4 4 17:21 13<br />

13. Sremac 11 4 0 7 15:23 12<br />

14. Kabel 11 3 2 6 17:26 11<br />

15. Vrbas 11 2 3 6 8:15 9<br />

16. Mladost (NS) 11 0 4 7 9:22 4<br />

12. kolo (31. oktobar-1.<br />

novembar, 14.30): Bečej Old<br />

gold – Srbobran, Hercegovac<br />

– Jedinstvo, Vrbas – Tvrđava,<br />

Kabel – Borac, Omladi<strong>na</strong>c –<br />

Fruškogorac, Mladost (BP) –<br />

Sremac, Obilić – Slavija, Mladost<br />

(NS) – Petrovaradin.<br />

broj 478. 30. oktobar 2009. 15<br />

TELEKS<br />

FUDBAL<br />

Druga savez<strong>na</strong> liga –<br />

Sever (ž)<br />

5. kolo<br />

Novi Bečej je bio slobodan.<br />

6. kolo<br />

Novi Bečej – Fruškogorac<br />

(NS)<br />

Vojvođanska liga – Istok<br />

12. kolo<br />

Jedinstvo (NB) – Sloboda<br />

(N. Kozarci) 1:3<br />

Radnik (Pančevo) – Vojvodi<strong>na</strong><br />

(NM) 3:0<br />

13. kolo<br />

Budućnost (SC) – Jedinstvo<br />

(NB) 3:1<br />

Vojvodi<strong>na</strong> (NM) – Kozara 1:1<br />

14. kolo (31. oktobar – 1.<br />

novembar, 14.00)<br />

Jedinstvo (NB) – Di<strong>na</strong>mo<br />

(Pančevo)<br />

C. zvezda (Vojvoda Stepa)<br />

– Vojvodi<strong>na</strong> (NM)<br />

Područ<strong>na</strong> liga Novi Sad<br />

11. kolo<br />

Bečej Old gold – Hercegovac<br />

0:1<br />

12. kolo (subota, 31. oktobar,<br />

14.30)<br />

Bečej Old gold - Srbobran<br />

Međuopštinska fudbalska<br />

liga Kikinda-Novi Bečej<br />

9. kolo<br />

Jedinstvo (Bočar) – C. zvezda<br />

(Rusko Selo) 2:3<br />

„2. oktobar“ (Kumane) – Napredak<br />

(B. Topola) 1:1<br />

10. kolo (nedelja, 1. novembar,<br />

14.00)<br />

C. zvezda - „2. oktobar“<br />

Vojvodi<strong>na</strong> (Bašaid) - Jedinstvo<br />

(Bočar)<br />

FUTSAL<br />

Druga liga Srbije<br />

3. kolo<br />

Kačarevo – Bečej 5:6<br />

4. kolo (nedelja, 1. novembar,<br />

18.30)<br />

Bečej - Vršac<br />

KOŠARKA<br />

Prva srpska liga –<br />

Sever (m)<br />

4. kolo<br />

Sveti Đorđe (Žitište) - Jedinstvo<br />

(NB) 91:75<br />

5. kolo (subota, 31. oktobar,<br />

20.00)<br />

Jedinstvo (NB) – Duga<br />

(Novi Sad)<br />

Kvalitet<strong>na</strong> liga juniora (m)<br />

5. kolo<br />

Tamiš (Pančevo) - Jedinstvo<br />

(NB) 35:113<br />

6. kolo<br />

Jedinstvo (NB) – Di<strong>na</strong>mo<br />

(Pančevo)<br />

Kvalitet<strong>na</strong> liga kadeta (m)<br />

5. kolo<br />

Mladost (Omoljica) - Jedinstvo<br />

(NB) 97:45<br />

6. kolo<br />

Jedinstvo (NB) – Basket KO<br />

(Kovin)<br />

Kvalitet<strong>na</strong> liga pionira (ž)<br />

4. kolo<br />

Old gold – Čelarevo 82:31<br />

5. kolo<br />

Old gold je slobodan<br />

6. kolo (subota, 7. novembar)<br />

Spartak (Su) – Old gold<br />

VIBA liga<br />

kadeti<br />

1. kolo<br />

Tisa – Sport key 88:54<br />

ODBOJKA<br />

Prva liga Vojvodine (m)<br />

2. kolo<br />

Mladost (Turija) – Bečej 1:3<br />

(25:22,23:25,18:25,27:29)<br />

3. kolo (subota, 31. oktobar,<br />

19.00)<br />

Bečej – Spartak II


16 broj<br />

478. 30. oktobar 2009.<br />

FENJER<br />

Prognoza za vikend<br />

arl.noaa.gov<br />

pripremio-pomo<br />

Petak<br />

Subota<br />

Nedelja<br />

Opis vreme<strong>na</strong><br />

Pre podne<br />

oblaèno i suvo.<br />

Po podne<br />

promenljivo<br />

oblaèno.<br />

Pre podne<br />

promenljivo<br />

oblaèno.<br />

Po podne<br />

malo oblaèno.<br />

Pre podne<br />

sunèano i vedro.<br />

Po podne<br />

sunèano i vedro.<br />

Temp.<br />

min/max<br />

6°C 9°C 10°C 15°C 10°C 15°C<br />

Šorom sredom...<br />

• Naši istorijski procesi <strong>na</strong>jčešće se završavaju kao<br />

krivični.<br />

• Menjam svetlu budućnost za sadašnjost srednje<br />

vrednosti.<br />

• I Nemci ne vole da rade, ali z<strong>na</strong>ju.<br />

Svetislav Travica<br />

Priredio: Goran Topličević<br />

PROBLEMATIKA 239<br />

–<br />

Izbor: M. Dragović<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

M. Marandjuk<br />

Mat u dva poteza<br />

<br />

Rešenje: Dg1<br />

ĆOŠE<br />

H A<br />

H A<br />

Došla Muji tašta u goste. Pita je Mujo:<br />

- Dokle ćete ostati?<br />

- A, dok vam ne dosadim - odgovara tašta.<br />

- A što baš tako kratko?<br />

*<br />

Otišao Perica u prodavnicu i kaže:<br />

- Dajte mi jednu kiselu vodu!<br />

- Koliko puta sam ti rekao da nije kisela, već<br />

mineral<strong>na</strong> voda - odgovara prodavac.<br />

- Dobro, onda mi dajte jednu mineralnu vodu i<br />

jednu teglu mineralnih krastavaca!<br />

*<br />

Razgovara čovek sa svojim komšijom Piroćancem:<br />

- Je li, komšija, zašto ti o<strong>na</strong> kokoška skakuće<br />

<strong>na</strong> jednoj nozi?<br />

Na to će Piroća<strong>na</strong>c:<br />

- Ih, mani je, juče sam imao punu kuću gostiju.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!