Investitori grade tek na prol - BeÄejski mozaik
Investitori grade tek na prol - BeÄejski mozaik
Investitori grade tek na prol - BeÄejski mozaik
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
2 broj 478. 30. oktobar 2009.<br />
POČELA VAKCINACIJA PROTIV GRIPA<br />
Za Bečejce 700<br />
vakci<strong>na</strong><br />
PREMA PODACIMA Instituta Torlak,<br />
u Srbiji je do 23. oktobra potvrđeno<br />
134 slučaja obolevanja od<br />
gripa izazvanog novim tipom virusa<br />
A (H1N1), a prošle nedelje jed<strong>na</strong><br />
osoba je umrla od ove bolesti.<br />
Ipak, stručnjaci kažu da nema<br />
razloga za strah i paniku, međutim,<br />
savetuju da simptome gripa kao<br />
što su visoka temperatura, kašalj,<br />
kijavica i otežano disanje, ne treba<br />
NUNS<br />
Dan<br />
podsećanja<br />
ignorisati, već se treba obratiti lekaru.<br />
U Srbiji još ne postoji vakci<strong>na</strong><br />
protiv gripa H1N1, ali je iz Ministarstva<br />
zdravlja <strong>na</strong>javljeno da će biti<br />
<strong>na</strong>bavlje<strong>na</strong> početkom iduće godine<br />
i da je započeta procedura definisanja<br />
prioritetnih grupa. U prvoj<br />
grupi će svakako biti osobe koje<br />
boluju od hroničnih bolesti i oni koji<br />
spadaju u osetljive grupe, zatim će<br />
vakci<strong>na</strong>cijom biti obuhvaćeni svi<br />
oni od kojih zavisi funkcionisanje<br />
zajednice, vojska, policija, zdravstveni<br />
radnici, a preporuka je da se<br />
i zdrave osobe vakcinišu.<br />
Prema informacijama iz Doma<br />
zdravlja, u bečejskoj opštini nije registrovan<br />
nijedan slučaj oboljevanja<br />
od novog gripa.<br />
Što se tiče vakci<strong>na</strong>cije protiv<br />
sezonskog gripa, o<strong>na</strong> je u bečejskoj<br />
opštini počela prošle srede.<br />
Obezbeđeno je 700 doza vakci<strong>na</strong>,<br />
koje su raspoređene prema ustaljenoj<br />
proceduri <strong>na</strong> Bečej i <strong>na</strong>selje<strong>na</strong><br />
mesta opštine.<br />
Pravo <strong>na</strong> besplatnu vakcinu<br />
imaju osobe starije od 65 godi<strong>na</strong> i<br />
određene grupe hroničnih bolesnika<br />
(dijabetičari koji primaju insulin,<br />
osobe koje boluju od malignih oboljenja<br />
i osobe obolele od plućnih<br />
bolesti).<br />
Vakci<strong>na</strong>cija građa<strong>na</strong> se u Bečeju<br />
obavlja u medicini rada od 10 do<br />
12 časova, a u okolnim mestima u<br />
ambulantama Doma zdravlja.<br />
LJ.M.<br />
IZVRŠNI ODBOR NUNS-a odlučio<br />
je da, zbog učestalih <strong>na</strong>pada <strong>na</strong><br />
izveštače i niza nerešenih incide<strong>na</strong>ta<br />
među kojima su <strong>na</strong>jteži ubistva<br />
Dade Vujasinović, Slavka Ćuruvije i<br />
Mila<strong>na</strong> Pantića, uvede Dan podsećanja.<br />
Svakog poslednjeg petka u mesecu<br />
NUNS će javnim saopštenjem<br />
podsećati <strong>na</strong>dležne državne organe<br />
i javnost <strong>na</strong> aktuelne <strong>na</strong>pade <strong>na</strong> novi<strong>na</strong>re<br />
i neprocesuirane slučajeve.<br />
Izvršni odbor poziva glavne urednike<br />
svih medija da se pridruže akciji<br />
Dan podsećanja.<br />
NUNS PODSEĆA<br />
da još nije razreše<strong>na</strong> smrt Radislave<br />
Dade Vujasinović koja je<br />
pro<strong>na</strong>đe<strong>na</strong> mrtva 8. aprila 1994. godine.<br />
NUNS PODSEĆA<br />
da još nije okonča<strong>na</strong> istraga ubistva<br />
Slavka Ćuruvije, iako se z<strong>na</strong> da<br />
je 11. aprila 1999. godine ubijen po<br />
<strong>na</strong>logu vlasti.<br />
NUNS PODSEĆA<br />
da još nije istraže<strong>na</strong> smrt Mila<strong>na</strong><br />
Pantića, iako je za razliku od dvoje<br />
kolega koji su stradali u vreme režima<br />
Sloboda<strong>na</strong> Miloševića, on ubijen<br />
posle demokratskih prome<strong>na</strong> u<br />
Srbiji 11. ju<strong>na</strong> 2001. godine.<br />
NUNS PODSEĆA<br />
da je Srbija ponovo opasno mesto<br />
za rad izveštača jer je tokom<br />
prvih sedam meseci 2008. zabeleženo<br />
35 <strong>na</strong>pada <strong>na</strong> novi<strong>na</strong>re, fotoreportere<br />
i snimatelje, što daleko<br />
<strong>na</strong>dilazi statistički godišnji prosek.<br />
NUNS PODSEĆA<br />
da su i tokom septembra u više<br />
<strong>na</strong>vrata <strong>na</strong>padane kolege širom Srbije,<br />
kao i da su militantne grupe,<br />
nezadovoljne uređivačkom politikom<br />
medija, <strong>na</strong>stavile da upadaju u<br />
više redakcija.<br />
NUNS PODSEĆA<br />
da proces privatizacije medija<br />
još nije pokrenut sa mrtve tačke do<br />
koje je doveden političkom voljom<br />
vladajuće većine krajem prošle godine.<br />
NUNS PODSEĆA<br />
da je nedavno izreče<strong>na</strong> i prva<br />
sudska presuda za mobing čija je<br />
žrtva jed<strong>na</strong> novi<strong>na</strong>rka, i upozorava<br />
da će divlja privatizacija, u kojoj medije<br />
preuzimaju ljudi sumnjivog kapitala,<br />
dovesti do mnogih sudskih<br />
postupaka.<br />
FOTO: www.novigrip.com<br />
IZMEĐU DVA BROJA<br />
PREDSTAVLJEN AKCIONI PLAN ZA UNAPREĐENJE OBRAZOVANJA ROMA<br />
U Bečeju dva posto romske<br />
dece ide u obdanište<br />
ROMI SU, po svim pokazateljima,<br />
<strong>na</strong>jugroženija populacija u Srbiji,<br />
ali i u Bečeju.<br />
U opštini Bečej samo dva posto<br />
romske dece ide u obdanište, obavezan<br />
pripremni predškolski program<br />
pohađa 38 posto, osnovnu<br />
školu 58, srednju trogodišnju školu<br />
pet, četvorogodišnju šest posto, a<br />
37 posto romske dece nije uključeno<br />
u obrazovni sistem.<br />
„Romska deca se suočavaju<br />
s brojnim preprekama kao što su<br />
nedostatak osnovnih sredstava za<br />
život, neadekvatni stambeni uslovi,<br />
nedostatak udžbenika i pribora za<br />
školu, nedovoljno poz<strong>na</strong>vanje jezika<br />
okoline, teškoće u savladavanju<br />
gradiva, nedostatak podrške i pomoći<br />
u porodici, pa i diskrimi<strong>na</strong>cija<br />
od strane pojedinih učenika i <strong>na</strong>stavnika“,<br />
rekla je Angela Slavnić,<br />
koordi<strong>na</strong>torka za romska pitanja u<br />
opštini Bečej, prošlog petka <strong>na</strong> javnoj<br />
raspravi o <strong>na</strong>crtu Lokalnog akcionog<br />
pla<strong>na</strong> (LAP) za u<strong>na</strong>pređenje<br />
obrazovanja Roma u opštini Bečej.<br />
O<strong>na</strong> je objasnila da su <strong>na</strong> osnovu<br />
pokazatelja o uključenosti dece<br />
romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti u obrazovni<br />
sistem i predložene mere u <strong>na</strong>crtu<br />
LAP-a kojim treba da se motivišu<br />
roditelji da svoju decu uključe u<br />
predškolsko vaspitanje i obrazovanje,<br />
a potrebno je i da se obezbedi<br />
besplatan boravak u predškolskoj<br />
ustanovi, uži<strong>na</strong>, udžbenici i školski<br />
pribor <strong>na</strong> svim nivoima obrazovanja,<br />
da se angažuju romski asistenti<br />
u obrazovnim institucijama, da se<br />
obezbedi stručno obrazovanje vaspitača<br />
i <strong>na</strong>stavnog osoblja, kao i stipendija<br />
za srednjoškolce i studente<br />
romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti. Neophod<strong>na</strong><br />
je i izrada baze podataka o uslovima<br />
stanovanja i socijalno-ekonomskom<br />
statusu Roma.<br />
O <strong>na</strong>crtu Lokalnog akcionog<br />
pla<strong>na</strong> za u<strong>na</strong>pređenje obrazovanja<br />
Roma govorile su Angela Slavnić<br />
i Mile<strong>na</strong> Ćuk, predstavnica Novosadskog<br />
humanitarnog centra<br />
(NSHC) koji je pomogao izradu<br />
predloga LAP u Bečeju. Ova humanitar<strong>na</strong><br />
organizacija je pomogla<br />
izradu lokalnih akcionih planova za<br />
u<strong>na</strong>pređenje obrazovanja Roma u<br />
još deset vojvođanskih opšti<strong>na</strong>.<br />
Javnoj raspravi, osim članova<br />
Opštinskog veća za obrazovanje i<br />
socijal<strong>na</strong> i među<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> pitanja<br />
U OPŠTINSKOJ administraciji u<br />
Bečeju radi ukupno 230 ljudi (uključujući<br />
i organe opštine, ustanove<br />
koje se fi<strong>na</strong>nsiraju iz budžeta -<br />
osim ustanova u oblasti obrazovanja,<br />
zdravstva i predškolskih ustanova<br />
- privred<strong>na</strong> društva i druge<br />
oblike organizovanja čiji je jedini<br />
osnivač jedinica lokalne samouprave<br />
- osim javnih preduzeća): 125 u<br />
Opštinskoj upravi, 11 funkcionera,<br />
5 osoba u Turističkoj organizaciji,<br />
ombudsman (to je ukupno 142), u<br />
mesnim zajednicama zaposleno je<br />
23 osobe, u biblioteci 16, u pozorištu<br />
12, u muzeju 9, u OSC-u „Mladost“<br />
26...<br />
Ilone Varnju i Pala Šandora, prisustvovali<br />
su i predstavnici organizacija<br />
i institucija u kojima se radi<br />
i sa decom romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti,<br />
predstavnici škola, vrtića, romskih<br />
udruženja, Izabela Šormaz, koordi<strong>na</strong>torka<br />
Lokalnog pla<strong>na</strong> akcije za<br />
decu, Svetla<strong>na</strong> Gagić, direktorica<br />
Centra za socijalni rad i predstavnici<br />
CARE Inter<strong>na</strong>tio<strong>na</strong>la, organizacije<br />
koja je bila do<strong>na</strong>tor izrade LAP-a<br />
o zapošljavanju Roma.<br />
Lokalni akcioni plan za u<strong>na</strong>pređenje<br />
obrazovanja Roma u opštini<br />
Bečej obuhvata pet oblasti:<br />
predškolsko, osnovno i srednje<br />
obrazovanje, os<strong>na</strong>živanje romske<br />
zajednice, poštovanje razlika i multikulturalnosti<br />
i sadrži mere kojima<br />
bi se koordinisano i sistemski rešavali<br />
problemi u svakoj od <strong>na</strong>vedenih<br />
oblasti u periodu od tri godine.<br />
Plan je rađen u skladu sa Strategijom<br />
za smanjenje siromaštva,<br />
Jedinstvenim akcionim planom za<br />
FOTO: LJ.M.<br />
Mile<strong>na</strong> Ćuk i Angela Slavnić<br />
u<strong>na</strong>pređenje obrazovanja Roma,<br />
Strategijom Ministarstva prosvete<br />
za 2005-2010. godinu, Nacio<strong>na</strong>lnim<br />
planom akcije za decu i u obzir<br />
su uzete specifičnosti lokalne zajednice<br />
prilikom predlaganja mera<br />
za sprovođenje akcionog pla<strong>na</strong>.<br />
Nastojalo se što konkretnije<br />
odrediti koliko je novca potrebno<br />
za jednu godinu sprovođenja predviđenih<br />
mera, kako bi lokal<strong>na</strong> samouprava<br />
mogla u budžetu planirati<br />
sredstva.<br />
RACIONALIZACIJA U LOKALNOJ ADMINISTRACIJI<br />
Bez posla 50<br />
službenika?<br />
Prema Predlogu zako<strong>na</strong> o određivanju<br />
maksimalnog broja zaposlenih<br />
u lokalnoj administraciji koji<br />
je Vlada Srbije utvrdila 22. oktobra,<br />
predviđeno je da maksimalan broj<br />
zaposlenih u opšti<strong>na</strong>ma i gradovima<br />
ne može biti veći od četiri stalno<br />
zaposle<strong>na</strong> činovnika <strong>na</strong> 1.000 stanovnika.<br />
Po tom merilu u lokalnoj<br />
administraciji u Bečeju višak je 50<br />
zaposlenih.<br />
Opšti<strong>na</strong> koja do kraja 2009. godine<br />
ne smanji broj zaposlenih, od<br />
1. januara 2010. godine će biti kažnje<strong>na</strong>:<br />
srazmerno će dobijati manje<br />
transfere iz republičkog budžeta<br />
u zavisnosti od broja zaposlenih<br />
„Postojanje LAP-a povećava<br />
šanse za dobijanje neophodnih<br />
sredstava kod među<strong>na</strong>rodnih<br />
fondacija i do<strong>na</strong>tora, i mogućnost<br />
učešća <strong>na</strong> domaćim konkursima,<br />
što je veoma z<strong>na</strong>čajno, imajući u<br />
vidu trenutnu situaciju i to da lokal<strong>na</strong><br />
samouprava nije u mogućnosti<br />
da obezbedi sva sredstva za sprovođenje<br />
predviđenih mera“, rekla<br />
je Mile<strong>na</strong> Ćuk i dodala da Lokalni<br />
akcioni plan za obrazovanje Roma<br />
može uspešno da se realizuje<br />
samo ako se pored lokalne samouprave,<br />
romskog koordi<strong>na</strong>tora i civilnih<br />
romskih udruženja u njegovu<br />
realizaciju aktivno uključe i sve institucije<br />
i ustanove.<br />
Učesnici <strong>na</strong> javnoj raspravi sugerisali<br />
su da je potrebno da se<br />
Lokalni akcioni plan za u<strong>na</strong>pređenje<br />
obrazovanja Roma više uskladi<br />
sa već postojećim i usvojenim<br />
strategijama u opštini Bečej, da bi<br />
fi<strong>na</strong>nsijski okvir trebalo definisati <strong>na</strong><br />
tri godine koliko traje projekat i <strong>na</strong>vesti<br />
optimalan broj potrebnih romskih<br />
asiste<strong>na</strong>ta za realizaciju projekta,<br />
što su neke od preporuka pri<br />
podnošenju zahteva za dobijanje<br />
do<strong>na</strong>cija iz među<strong>na</strong>rodnih fondacija.<br />
Čula se i zamerka da <strong>na</strong> javnoj<br />
raspravi nije prisustvovalo više građa<strong>na</strong><br />
romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti, s obzirom<br />
<strong>na</strong> to da se radi o pitanjima<br />
koja su veza<strong>na</strong> za rešavanje njihovih<br />
problema.<br />
LJ.M.<br />
koji prelazi maksimalan broj, piše<br />
u Predlogu zako<strong>na</strong> o određivanju<br />
maksimalnog broja zaposlenih u<br />
lokalnoj administraciji.<br />
Po nezvaničnim informacijama<br />
iz opštine Bečej, u lokalnoj administraciji<br />
biće otpuštanja, jer opšti<strong>na</strong><br />
ne može da priušti sebi smanjenje<br />
transfera novca iz republike. Visi<strong>na</strong><br />
transfernih sredstava u 2009. godini<br />
za opštinu Bečej utvrđe<strong>na</strong> je u<br />
iznosu od 176.317.129 di<strong>na</strong>ra, koja<br />
su umanje<strong>na</strong> prilikom rebalansa republičkog<br />
budžeta za 55.410.685<br />
di<strong>na</strong>ra. Tako je „novi“ godišnji transfer<br />
za opštinu Bečej 120.906.444<br />
di<strong>na</strong>ra.<br />
K.D.F.