07.04.2014 Views

Investitori grade tek na prol - Bečejski mozaik

Investitori grade tek na prol - Bečejski mozaik

Investitori grade tek na prol - Bečejski mozaik

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

2 broj 478. 30. oktobar 2009.<br />

POČELA VAKCINACIJA PROTIV GRIPA<br />

Za Bečejce 700<br />

vakci<strong>na</strong><br />

PREMA PODACIMA Instituta Torlak,<br />

u Srbiji je do 23. oktobra potvrđeno<br />

134 slučaja obolevanja od<br />

gripa izazvanog novim tipom virusa<br />

A (H1N1), a prošle nedelje jed<strong>na</strong><br />

osoba je umrla od ove bolesti.<br />

Ipak, stručnjaci kažu da nema<br />

razloga za strah i paniku, međutim,<br />

savetuju da simptome gripa kao<br />

što su visoka temperatura, kašalj,<br />

kijavica i otežano disanje, ne treba<br />

NUNS<br />

Dan<br />

podsećanja<br />

ignorisati, već se treba obratiti lekaru.<br />

U Srbiji još ne postoji vakci<strong>na</strong><br />

protiv gripa H1N1, ali je iz Ministarstva<br />

zdravlja <strong>na</strong>javljeno da će biti<br />

<strong>na</strong>bavlje<strong>na</strong> početkom iduće godine<br />

i da je započeta procedura definisanja<br />

prioritetnih grupa. U prvoj<br />

grupi će svakako biti osobe koje<br />

boluju od hroničnih bolesti i oni koji<br />

spadaju u osetljive grupe, zatim će<br />

vakci<strong>na</strong>cijom biti obuhvaćeni svi<br />

oni od kojih zavisi funkcionisanje<br />

zajednice, vojska, policija, zdravstveni<br />

radnici, a preporuka je da se<br />

i zdrave osobe vakcinišu.<br />

Prema informacijama iz Doma<br />

zdravlja, u bečejskoj opštini nije registrovan<br />

nijedan slučaj oboljevanja<br />

od novog gripa.<br />

Što se tiče vakci<strong>na</strong>cije protiv<br />

sezonskog gripa, o<strong>na</strong> je u bečejskoj<br />

opštini počela prošle srede.<br />

Obezbeđeno je 700 doza vakci<strong>na</strong>,<br />

koje su raspoređene prema ustaljenoj<br />

proceduri <strong>na</strong> Bečej i <strong>na</strong>selje<strong>na</strong><br />

mesta opštine.<br />

Pravo <strong>na</strong> besplatnu vakcinu<br />

imaju osobe starije od 65 godi<strong>na</strong> i<br />

određene grupe hroničnih bolesnika<br />

(dijabetičari koji primaju insulin,<br />

osobe koje boluju od malignih oboljenja<br />

i osobe obolele od plućnih<br />

bolesti).<br />

Vakci<strong>na</strong>cija građa<strong>na</strong> se u Bečeju<br />

obavlja u medicini rada od 10 do<br />

12 časova, a u okolnim mestima u<br />

ambulantama Doma zdravlja.<br />

LJ.M.<br />

IZVRŠNI ODBOR NUNS-a odlučio<br />

je da, zbog učestalih <strong>na</strong>pada <strong>na</strong><br />

izveštače i niza nerešenih incide<strong>na</strong>ta<br />

među kojima su <strong>na</strong>jteži ubistva<br />

Dade Vujasinović, Slavka Ćuruvije i<br />

Mila<strong>na</strong> Pantića, uvede Dan podsećanja.<br />

Svakog poslednjeg petka u mesecu<br />

NUNS će javnim saopštenjem<br />

podsećati <strong>na</strong>dležne državne organe<br />

i javnost <strong>na</strong> aktuelne <strong>na</strong>pade <strong>na</strong> novi<strong>na</strong>re<br />

i neprocesuirane slučajeve.<br />

Izvršni odbor poziva glavne urednike<br />

svih medija da se pridruže akciji<br />

Dan podsećanja.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da još nije razreše<strong>na</strong> smrt Radislave<br />

Dade Vujasinović koja je<br />

pro<strong>na</strong>đe<strong>na</strong> mrtva 8. aprila 1994. godine.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da još nije okonča<strong>na</strong> istraga ubistva<br />

Slavka Ćuruvije, iako se z<strong>na</strong> da<br />

je 11. aprila 1999. godine ubijen po<br />

<strong>na</strong>logu vlasti.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da još nije istraže<strong>na</strong> smrt Mila<strong>na</strong><br />

Pantića, iako je za razliku od dvoje<br />

kolega koji su stradali u vreme režima<br />

Sloboda<strong>na</strong> Miloševića, on ubijen<br />

posle demokratskih prome<strong>na</strong> u<br />

Srbiji 11. ju<strong>na</strong> 2001. godine.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da je Srbija ponovo opasno mesto<br />

za rad izveštača jer je tokom<br />

prvih sedam meseci 2008. zabeleženo<br />

35 <strong>na</strong>pada <strong>na</strong> novi<strong>na</strong>re, fotoreportere<br />

i snimatelje, što daleko<br />

<strong>na</strong>dilazi statistički godišnji prosek.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da su i tokom septembra u više<br />

<strong>na</strong>vrata <strong>na</strong>padane kolege širom Srbije,<br />

kao i da su militantne grupe,<br />

nezadovoljne uređivačkom politikom<br />

medija, <strong>na</strong>stavile da upadaju u<br />

više redakcija.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da proces privatizacije medija<br />

još nije pokrenut sa mrtve tačke do<br />

koje je doveden političkom voljom<br />

vladajuće većine krajem prošle godine.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da je nedavno izreče<strong>na</strong> i prva<br />

sudska presuda za mobing čija je<br />

žrtva jed<strong>na</strong> novi<strong>na</strong>rka, i upozorava<br />

da će divlja privatizacija, u kojoj medije<br />

preuzimaju ljudi sumnjivog kapitala,<br />

dovesti do mnogih sudskih<br />

postupaka.<br />

FOTO: www.novigrip.com<br />

IZMEĐU DVA BROJA<br />

PREDSTAVLJEN AKCIONI PLAN ZA UNAPREĐENJE OBRAZOVANJA ROMA<br />

U Bečeju dva posto romske<br />

dece ide u obdanište<br />

ROMI SU, po svim pokazateljima,<br />

<strong>na</strong>jugroženija populacija u Srbiji,<br />

ali i u Bečeju.<br />

U opštini Bečej samo dva posto<br />

romske dece ide u obdanište, obavezan<br />

pripremni predškolski program<br />

pohađa 38 posto, osnovnu<br />

školu 58, srednju trogodišnju školu<br />

pet, četvorogodišnju šest posto, a<br />

37 posto romske dece nije uključeno<br />

u obrazovni sistem.<br />

„Romska deca se suočavaju<br />

s brojnim preprekama kao što su<br />

nedostatak osnovnih sredstava za<br />

život, neadekvatni stambeni uslovi,<br />

nedostatak udžbenika i pribora za<br />

školu, nedovoljno poz<strong>na</strong>vanje jezika<br />

okoline, teškoće u savladavanju<br />

gradiva, nedostatak podrške i pomoći<br />

u porodici, pa i diskrimi<strong>na</strong>cija<br />

od strane pojedinih učenika i <strong>na</strong>stavnika“,<br />

rekla je Angela Slavnić,<br />

koordi<strong>na</strong>torka za romska pitanja u<br />

opštini Bečej, prošlog petka <strong>na</strong> javnoj<br />

raspravi o <strong>na</strong>crtu Lokalnog akcionog<br />

pla<strong>na</strong> (LAP) za u<strong>na</strong>pređenje<br />

obrazovanja Roma u opštini Bečej.<br />

O<strong>na</strong> je objasnila da su <strong>na</strong> osnovu<br />

pokazatelja o uključenosti dece<br />

romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti u obrazovni<br />

sistem i predložene mere u <strong>na</strong>crtu<br />

LAP-a kojim treba da se motivišu<br />

roditelji da svoju decu uključe u<br />

predškolsko vaspitanje i obrazovanje,<br />

a potrebno je i da se obezbedi<br />

besplatan boravak u predškolskoj<br />

ustanovi, uži<strong>na</strong>, udžbenici i školski<br />

pribor <strong>na</strong> svim nivoima obrazovanja,<br />

da se angažuju romski asistenti<br />

u obrazovnim institucijama, da se<br />

obezbedi stručno obrazovanje vaspitača<br />

i <strong>na</strong>stavnog osoblja, kao i stipendija<br />

za srednjoškolce i studente<br />

romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti. Neophod<strong>na</strong><br />

je i izrada baze podataka o uslovima<br />

stanovanja i socijalno-ekonomskom<br />

statusu Roma.<br />

O <strong>na</strong>crtu Lokalnog akcionog<br />

pla<strong>na</strong> za u<strong>na</strong>pređenje obrazovanja<br />

Roma govorile su Angela Slavnić<br />

i Mile<strong>na</strong> Ćuk, predstavnica Novosadskog<br />

humanitarnog centra<br />

(NSHC) koji je pomogao izradu<br />

predloga LAP u Bečeju. Ova humanitar<strong>na</strong><br />

organizacija je pomogla<br />

izradu lokalnih akcionih planova za<br />

u<strong>na</strong>pređenje obrazovanja Roma u<br />

još deset vojvođanskih opšti<strong>na</strong>.<br />

Javnoj raspravi, osim članova<br />

Opštinskog veća za obrazovanje i<br />

socijal<strong>na</strong> i među<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> pitanja<br />

U OPŠTINSKOJ administraciji u<br />

Bečeju radi ukupno 230 ljudi (uključujući<br />

i organe opštine, ustanove<br />

koje se fi<strong>na</strong>nsiraju iz budžeta -<br />

osim ustanova u oblasti obrazovanja,<br />

zdravstva i predškolskih ustanova<br />

- privred<strong>na</strong> društva i druge<br />

oblike organizovanja čiji je jedini<br />

osnivač jedinica lokalne samouprave<br />

- osim javnih preduzeća): 125 u<br />

Opštinskoj upravi, 11 funkcionera,<br />

5 osoba u Turističkoj organizaciji,<br />

ombudsman (to je ukupno 142), u<br />

mesnim zajednicama zaposleno je<br />

23 osobe, u biblioteci 16, u pozorištu<br />

12, u muzeju 9, u OSC-u „Mladost“<br />

26...<br />

Ilone Varnju i Pala Šandora, prisustvovali<br />

su i predstavnici organizacija<br />

i institucija u kojima se radi<br />

i sa decom romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti,<br />

predstavnici škola, vrtića, romskih<br />

udruženja, Izabela Šormaz, koordi<strong>na</strong>torka<br />

Lokalnog pla<strong>na</strong> akcije za<br />

decu, Svetla<strong>na</strong> Gagić, direktorica<br />

Centra za socijalni rad i predstavnici<br />

CARE Inter<strong>na</strong>tio<strong>na</strong>la, organizacije<br />

koja je bila do<strong>na</strong>tor izrade LAP-a<br />

o zapošljavanju Roma.<br />

Lokalni akcioni plan za u<strong>na</strong>pređenje<br />

obrazovanja Roma u opštini<br />

Bečej obuhvata pet oblasti:<br />

predškolsko, osnovno i srednje<br />

obrazovanje, os<strong>na</strong>živanje romske<br />

zajednice, poštovanje razlika i multikulturalnosti<br />

i sadrži mere kojima<br />

bi se koordinisano i sistemski rešavali<br />

problemi u svakoj od <strong>na</strong>vedenih<br />

oblasti u periodu od tri godine.<br />

Plan je rađen u skladu sa Strategijom<br />

za smanjenje siromaštva,<br />

Jedinstvenim akcionim planom za<br />

FOTO: LJ.M.<br />

Mile<strong>na</strong> Ćuk i Angela Slavnić<br />

u<strong>na</strong>pređenje obrazovanja Roma,<br />

Strategijom Ministarstva prosvete<br />

za 2005-2010. godinu, Nacio<strong>na</strong>lnim<br />

planom akcije za decu i u obzir<br />

su uzete specifičnosti lokalne zajednice<br />

prilikom predlaganja mera<br />

za sprovođenje akcionog pla<strong>na</strong>.<br />

Nastojalo se što konkretnije<br />

odrediti koliko je novca potrebno<br />

za jednu godinu sprovođenja predviđenih<br />

mera, kako bi lokal<strong>na</strong> samouprava<br />

mogla u budžetu planirati<br />

sredstva.<br />

RACIONALIZACIJA U LOKALNOJ ADMINISTRACIJI<br />

Bez posla 50<br />

službenika?<br />

Prema Predlogu zako<strong>na</strong> o određivanju<br />

maksimalnog broja zaposlenih<br />

u lokalnoj administraciji koji<br />

je Vlada Srbije utvrdila 22. oktobra,<br />

predviđeno je da maksimalan broj<br />

zaposlenih u opšti<strong>na</strong>ma i gradovima<br />

ne može biti veći od četiri stalno<br />

zaposle<strong>na</strong> činovnika <strong>na</strong> 1.000 stanovnika.<br />

Po tom merilu u lokalnoj<br />

administraciji u Bečeju višak je 50<br />

zaposlenih.<br />

Opšti<strong>na</strong> koja do kraja 2009. godine<br />

ne smanji broj zaposlenih, od<br />

1. januara 2010. godine će biti kažnje<strong>na</strong>:<br />

srazmerno će dobijati manje<br />

transfere iz republičkog budžeta<br />

u zavisnosti od broja zaposlenih<br />

„Postojanje LAP-a povećava<br />

šanse za dobijanje neophodnih<br />

sredstava kod među<strong>na</strong>rodnih<br />

fondacija i do<strong>na</strong>tora, i mogućnost<br />

učešća <strong>na</strong> domaćim konkursima,<br />

što je veoma z<strong>na</strong>čajno, imajući u<br />

vidu trenutnu situaciju i to da lokal<strong>na</strong><br />

samouprava nije u mogućnosti<br />

da obezbedi sva sredstva za sprovođenje<br />

predviđenih mera“, rekla<br />

je Mile<strong>na</strong> Ćuk i dodala da Lokalni<br />

akcioni plan za obrazovanje Roma<br />

može uspešno da se realizuje<br />

samo ako se pored lokalne samouprave,<br />

romskog koordi<strong>na</strong>tora i civilnih<br />

romskih udruženja u njegovu<br />

realizaciju aktivno uključe i sve institucije<br />

i ustanove.<br />

Učesnici <strong>na</strong> javnoj raspravi sugerisali<br />

su da je potrebno da se<br />

Lokalni akcioni plan za u<strong>na</strong>pređenje<br />

obrazovanja Roma više uskladi<br />

sa već postojećim i usvojenim<br />

strategijama u opštini Bečej, da bi<br />

fi<strong>na</strong>nsijski okvir trebalo definisati <strong>na</strong><br />

tri godine koliko traje projekat i <strong>na</strong>vesti<br />

optimalan broj potrebnih romskih<br />

asiste<strong>na</strong>ta za realizaciju projekta,<br />

što su neke od preporuka pri<br />

podnošenju zahteva za dobijanje<br />

do<strong>na</strong>cija iz među<strong>na</strong>rodnih fondacija.<br />

Čula se i zamerka da <strong>na</strong> javnoj<br />

raspravi nije prisustvovalo više građa<strong>na</strong><br />

romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti, s obzirom<br />

<strong>na</strong> to da se radi o pitanjima<br />

koja su veza<strong>na</strong> za rešavanje njihovih<br />

problema.<br />

LJ.M.<br />

koji prelazi maksimalan broj, piše<br />

u Predlogu zako<strong>na</strong> o određivanju<br />

maksimalnog broja zaposlenih u<br />

lokalnoj administraciji.<br />

Po nezvaničnim informacijama<br />

iz opštine Bečej, u lokalnoj administraciji<br />

biće otpuštanja, jer opšti<strong>na</strong><br />

ne može da priušti sebi smanjenje<br />

transfera novca iz republike. Visi<strong>na</strong><br />

transfernih sredstava u 2009. godini<br />

za opštinu Bečej utvrđe<strong>na</strong> je u<br />

iznosu od 176.317.129 di<strong>na</strong>ra, koja<br />

su umanje<strong>na</strong> prilikom rebalansa republičkog<br />

budžeta za 55.410.685<br />

di<strong>na</strong>ra. Tako je „novi“ godišnji transfer<br />

za opštinu Bečej 120.906.444<br />

di<strong>na</strong>ra.<br />

K.D.F.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!