07.04.2014 Views

Investitori grade tek na prol - Bečejski mozaik

Investitori grade tek na prol - Bečejski mozaik

Investitori grade tek na prol - Bečejski mozaik

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

30. oktobar 2009.<br />

broj 478.<br />

RACIONALIZACIJA U LOKALNOJ ADMINISTRACIJI<br />

Bez posla 50 službenika?<br />

NAJAVLJENA ULAGANJA U INDUSTRIJSKOJ ZONI<br />

<strong>Investitori</strong> <strong>grade</strong> <strong>tek</strong><br />

<strong>na</strong> <strong>prol</strong>eće?<br />

Nije dovoljno sticati z<strong>na</strong>nje, već<br />

ga treba i upotrebljavati.<br />

Ciceron<br />

Parkiranje<br />

Treba da se z<strong>na</strong> red i treba <strong>na</strong>plaćivati parkiranje i u Bečeju, ali ne<br />

bi taj posao trebalo raditi ofrlje.<br />

Jer da se mislilo kada se radilo, ne bi se „privremeno“ zaboravilo<br />

<strong>na</strong> to da u Bečeju žive i osobe sa invaliditetom koje, kao i ostali građani,<br />

voze automobile i da je potrebno predvideti parking mesta i za<br />

njih.<br />

Da se mislilo, ne bi se desilo da u Zelenoj ulici imamo parking<br />

mesta <strong>na</strong> koja ne mogu da se „uguraju“ veći automobili od „fiće“ i<br />

„pande“.<br />

To će stvoriti problem pre svega direktorima javnih preduzeća i<br />

STRANA 7<br />

lokalnim političarima, jer oni ne voze „fiće“ i „pande“, pa će nepropisno<br />

parkirati službene automobile.<br />

U tom slučaju trebalo bi da ih - automobile, a ne direktore i političare<br />

- odnese „pauk“.<br />

K.D.F.<br />

STRANA<br />

2<br />

STRANA<br />

3<br />

OPŠTINSKA VLADA DONELA ODLUKU O CENI PARKIRANJA<br />

Sat vreme<strong>na</strong> - 25 di<strong>na</strong>ra<br />

STRANA<br />

4<br />

NOVEMBER ELEJÉN ÜLÉSEZIK A KÉPVISELŐ-TESTÜLET<br />

Ismét módosítják a<br />

költségvetést<br />

5.<br />

OLDAL<br />

LAP ZA OBRAZOVANJE ROMA<br />

U opštini Bečej samo dva posto<br />

romske dece ide u obdanište,<br />

obavezan pripremni predškolski<br />

program pohađa 38 posto,<br />

osnovnu školu 58, srednju trogodišnju<br />

školu pet, četvorogodišnju<br />

šest posto, a 37 posto<br />

romske dece nije uključeno u<br />

obrazovni sistem<br />

OKRUGLI STO RADIJA NOVI BEČEJ U SKUPŠTINI OPŠTINE<br />

Građanin ima pravo da<br />

z<strong>na</strong> sve<br />

STRANA 2<br />

FOTO: S. Malešev<br />

Donošenjem ovog kupo<strong>na</strong> u redakciju Bečejskog <strong>mozaik</strong>a stičete pravo <strong>na</strong> besplatan<br />

mali oglas <strong>na</strong> dva jezika za broj 479. Kupon doneti do srede do 12 časova.<br />

Amennyiben elhozza ezt a szelvényt a Becsei Mozaik szerkesztőségébe, lapunk 479.<br />

számában ingyenes (szerb és magyar nyelvű) apróhirdetésre jogosul. A szelvényt<br />

szerdáig (12 óráig) kell eljuttatni a Becsei Mozaik szerkesztőségébe.


2 broj 478. 30. oktobar 2009.<br />

POČELA VAKCINACIJA PROTIV GRIPA<br />

Za Bečejce 700<br />

vakci<strong>na</strong><br />

PREMA PODACIMA Instituta Torlak,<br />

u Srbiji je do 23. oktobra potvrđeno<br />

134 slučaja obolevanja od<br />

gripa izazvanog novim tipom virusa<br />

A (H1N1), a prošle nedelje jed<strong>na</strong><br />

osoba je umrla od ove bolesti.<br />

Ipak, stručnjaci kažu da nema<br />

razloga za strah i paniku, međutim,<br />

savetuju da simptome gripa kao<br />

što su visoka temperatura, kašalj,<br />

kijavica i otežano disanje, ne treba<br />

NUNS<br />

Dan<br />

podsećanja<br />

ignorisati, već se treba obratiti lekaru.<br />

U Srbiji još ne postoji vakci<strong>na</strong><br />

protiv gripa H1N1, ali je iz Ministarstva<br />

zdravlja <strong>na</strong>javljeno da će biti<br />

<strong>na</strong>bavlje<strong>na</strong> početkom iduće godine<br />

i da je započeta procedura definisanja<br />

prioritetnih grupa. U prvoj<br />

grupi će svakako biti osobe koje<br />

boluju od hroničnih bolesti i oni koji<br />

spadaju u osetljive grupe, zatim će<br />

vakci<strong>na</strong>cijom biti obuhvaćeni svi<br />

oni od kojih zavisi funkcionisanje<br />

zajednice, vojska, policija, zdravstveni<br />

radnici, a preporuka je da se<br />

i zdrave osobe vakcinišu.<br />

Prema informacijama iz Doma<br />

zdravlja, u bečejskoj opštini nije registrovan<br />

nijedan slučaj oboljevanja<br />

od novog gripa.<br />

Što se tiče vakci<strong>na</strong>cije protiv<br />

sezonskog gripa, o<strong>na</strong> je u bečejskoj<br />

opštini počela prošle srede.<br />

Obezbeđeno je 700 doza vakci<strong>na</strong>,<br />

koje su raspoređene prema ustaljenoj<br />

proceduri <strong>na</strong> Bečej i <strong>na</strong>selje<strong>na</strong><br />

mesta opštine.<br />

Pravo <strong>na</strong> besplatnu vakcinu<br />

imaju osobe starije od 65 godi<strong>na</strong> i<br />

određene grupe hroničnih bolesnika<br />

(dijabetičari koji primaju insulin,<br />

osobe koje boluju od malignih oboljenja<br />

i osobe obolele od plućnih<br />

bolesti).<br />

Vakci<strong>na</strong>cija građa<strong>na</strong> se u Bečeju<br />

obavlja u medicini rada od 10 do<br />

12 časova, a u okolnim mestima u<br />

ambulantama Doma zdravlja.<br />

LJ.M.<br />

IZVRŠNI ODBOR NUNS-a odlučio<br />

je da, zbog učestalih <strong>na</strong>pada <strong>na</strong><br />

izveštače i niza nerešenih incide<strong>na</strong>ta<br />

među kojima su <strong>na</strong>jteži ubistva<br />

Dade Vujasinović, Slavka Ćuruvije i<br />

Mila<strong>na</strong> Pantića, uvede Dan podsećanja.<br />

Svakog poslednjeg petka u mesecu<br />

NUNS će javnim saopštenjem<br />

podsećati <strong>na</strong>dležne državne organe<br />

i javnost <strong>na</strong> aktuelne <strong>na</strong>pade <strong>na</strong> novi<strong>na</strong>re<br />

i neprocesuirane slučajeve.<br />

Izvršni odbor poziva glavne urednike<br />

svih medija da se pridruže akciji<br />

Dan podsećanja.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da još nije razreše<strong>na</strong> smrt Radislave<br />

Dade Vujasinović koja je<br />

pro<strong>na</strong>đe<strong>na</strong> mrtva 8. aprila 1994. godine.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da još nije okonča<strong>na</strong> istraga ubistva<br />

Slavka Ćuruvije, iako se z<strong>na</strong> da<br />

je 11. aprila 1999. godine ubijen po<br />

<strong>na</strong>logu vlasti.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da još nije istraže<strong>na</strong> smrt Mila<strong>na</strong><br />

Pantića, iako je za razliku od dvoje<br />

kolega koji su stradali u vreme režima<br />

Sloboda<strong>na</strong> Miloševića, on ubijen<br />

posle demokratskih prome<strong>na</strong> u<br />

Srbiji 11. ju<strong>na</strong> 2001. godine.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da je Srbija ponovo opasno mesto<br />

za rad izveštača jer je tokom<br />

prvih sedam meseci 2008. zabeleženo<br />

35 <strong>na</strong>pada <strong>na</strong> novi<strong>na</strong>re, fotoreportere<br />

i snimatelje, što daleko<br />

<strong>na</strong>dilazi statistički godišnji prosek.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da su i tokom septembra u više<br />

<strong>na</strong>vrata <strong>na</strong>padane kolege širom Srbije,<br />

kao i da su militantne grupe,<br />

nezadovoljne uređivačkom politikom<br />

medija, <strong>na</strong>stavile da upadaju u<br />

više redakcija.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da proces privatizacije medija<br />

još nije pokrenut sa mrtve tačke do<br />

koje je doveden političkom voljom<br />

vladajuće većine krajem prošle godine.<br />

NUNS PODSEĆA<br />

da je nedavno izreče<strong>na</strong> i prva<br />

sudska presuda za mobing čija je<br />

žrtva jed<strong>na</strong> novi<strong>na</strong>rka, i upozorava<br />

da će divlja privatizacija, u kojoj medije<br />

preuzimaju ljudi sumnjivog kapitala,<br />

dovesti do mnogih sudskih<br />

postupaka.<br />

FOTO: www.novigrip.com<br />

IZMEĐU DVA BROJA<br />

PREDSTAVLJEN AKCIONI PLAN ZA UNAPREĐENJE OBRAZOVANJA ROMA<br />

U Bečeju dva posto romske<br />

dece ide u obdanište<br />

ROMI SU, po svim pokazateljima,<br />

<strong>na</strong>jugroženija populacija u Srbiji,<br />

ali i u Bečeju.<br />

U opštini Bečej samo dva posto<br />

romske dece ide u obdanište, obavezan<br />

pripremni predškolski program<br />

pohađa 38 posto, osnovnu<br />

školu 58, srednju trogodišnju školu<br />

pet, četvorogodišnju šest posto, a<br />

37 posto romske dece nije uključeno<br />

u obrazovni sistem.<br />

„Romska deca se suočavaju<br />

s brojnim preprekama kao što su<br />

nedostatak osnovnih sredstava za<br />

život, neadekvatni stambeni uslovi,<br />

nedostatak udžbenika i pribora za<br />

školu, nedovoljno poz<strong>na</strong>vanje jezika<br />

okoline, teškoće u savladavanju<br />

gradiva, nedostatak podrške i pomoći<br />

u porodici, pa i diskrimi<strong>na</strong>cija<br />

od strane pojedinih učenika i <strong>na</strong>stavnika“,<br />

rekla je Angela Slavnić,<br />

koordi<strong>na</strong>torka za romska pitanja u<br />

opštini Bečej, prošlog petka <strong>na</strong> javnoj<br />

raspravi o <strong>na</strong>crtu Lokalnog akcionog<br />

pla<strong>na</strong> (LAP) za u<strong>na</strong>pređenje<br />

obrazovanja Roma u opštini Bečej.<br />

O<strong>na</strong> je objasnila da su <strong>na</strong> osnovu<br />

pokazatelja o uključenosti dece<br />

romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti u obrazovni<br />

sistem i predložene mere u <strong>na</strong>crtu<br />

LAP-a kojim treba da se motivišu<br />

roditelji da svoju decu uključe u<br />

predškolsko vaspitanje i obrazovanje,<br />

a potrebno je i da se obezbedi<br />

besplatan boravak u predškolskoj<br />

ustanovi, uži<strong>na</strong>, udžbenici i školski<br />

pribor <strong>na</strong> svim nivoima obrazovanja,<br />

da se angažuju romski asistenti<br />

u obrazovnim institucijama, da se<br />

obezbedi stručno obrazovanje vaspitača<br />

i <strong>na</strong>stavnog osoblja, kao i stipendija<br />

za srednjoškolce i studente<br />

romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti. Neophod<strong>na</strong><br />

je i izrada baze podataka o uslovima<br />

stanovanja i socijalno-ekonomskom<br />

statusu Roma.<br />

O <strong>na</strong>crtu Lokalnog akcionog<br />

pla<strong>na</strong> za u<strong>na</strong>pređenje obrazovanja<br />

Roma govorile su Angela Slavnić<br />

i Mile<strong>na</strong> Ćuk, predstavnica Novosadskog<br />

humanitarnog centra<br />

(NSHC) koji je pomogao izradu<br />

predloga LAP u Bečeju. Ova humanitar<strong>na</strong><br />

organizacija je pomogla<br />

izradu lokalnih akcionih planova za<br />

u<strong>na</strong>pređenje obrazovanja Roma u<br />

još deset vojvođanskih opšti<strong>na</strong>.<br />

Javnoj raspravi, osim članova<br />

Opštinskog veća za obrazovanje i<br />

socijal<strong>na</strong> i među<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> pitanja<br />

U OPŠTINSKOJ administraciji u<br />

Bečeju radi ukupno 230 ljudi (uključujući<br />

i organe opštine, ustanove<br />

koje se fi<strong>na</strong>nsiraju iz budžeta -<br />

osim ustanova u oblasti obrazovanja,<br />

zdravstva i predškolskih ustanova<br />

- privred<strong>na</strong> društva i druge<br />

oblike organizovanja čiji je jedini<br />

osnivač jedinica lokalne samouprave<br />

- osim javnih preduzeća): 125 u<br />

Opštinskoj upravi, 11 funkcionera,<br />

5 osoba u Turističkoj organizaciji,<br />

ombudsman (to je ukupno 142), u<br />

mesnim zajednicama zaposleno je<br />

23 osobe, u biblioteci 16, u pozorištu<br />

12, u muzeju 9, u OSC-u „Mladost“<br />

26...<br />

Ilone Varnju i Pala Šandora, prisustvovali<br />

su i predstavnici organizacija<br />

i institucija u kojima se radi<br />

i sa decom romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti,<br />

predstavnici škola, vrtića, romskih<br />

udruženja, Izabela Šormaz, koordi<strong>na</strong>torka<br />

Lokalnog pla<strong>na</strong> akcije za<br />

decu, Svetla<strong>na</strong> Gagić, direktorica<br />

Centra za socijalni rad i predstavnici<br />

CARE Inter<strong>na</strong>tio<strong>na</strong>la, organizacije<br />

koja je bila do<strong>na</strong>tor izrade LAP-a<br />

o zapošljavanju Roma.<br />

Lokalni akcioni plan za u<strong>na</strong>pređenje<br />

obrazovanja Roma u opštini<br />

Bečej obuhvata pet oblasti:<br />

predškolsko, osnovno i srednje<br />

obrazovanje, os<strong>na</strong>živanje romske<br />

zajednice, poštovanje razlika i multikulturalnosti<br />

i sadrži mere kojima<br />

bi se koordinisano i sistemski rešavali<br />

problemi u svakoj od <strong>na</strong>vedenih<br />

oblasti u periodu od tri godine.<br />

Plan je rađen u skladu sa Strategijom<br />

za smanjenje siromaštva,<br />

Jedinstvenim akcionim planom za<br />

FOTO: LJ.M.<br />

Mile<strong>na</strong> Ćuk i Angela Slavnić<br />

u<strong>na</strong>pređenje obrazovanja Roma,<br />

Strategijom Ministarstva prosvete<br />

za 2005-2010. godinu, Nacio<strong>na</strong>lnim<br />

planom akcije za decu i u obzir<br />

su uzete specifičnosti lokalne zajednice<br />

prilikom predlaganja mera<br />

za sprovođenje akcionog pla<strong>na</strong>.<br />

Nastojalo se što konkretnije<br />

odrediti koliko je novca potrebno<br />

za jednu godinu sprovođenja predviđenih<br />

mera, kako bi lokal<strong>na</strong> samouprava<br />

mogla u budžetu planirati<br />

sredstva.<br />

RACIONALIZACIJA U LOKALNOJ ADMINISTRACIJI<br />

Bez posla 50<br />

službenika?<br />

Prema Predlogu zako<strong>na</strong> o određivanju<br />

maksimalnog broja zaposlenih<br />

u lokalnoj administraciji koji<br />

je Vlada Srbije utvrdila 22. oktobra,<br />

predviđeno je da maksimalan broj<br />

zaposlenih u opšti<strong>na</strong>ma i gradovima<br />

ne može biti veći od četiri stalno<br />

zaposle<strong>na</strong> činovnika <strong>na</strong> 1.000 stanovnika.<br />

Po tom merilu u lokalnoj<br />

administraciji u Bečeju višak je 50<br />

zaposlenih.<br />

Opšti<strong>na</strong> koja do kraja 2009. godine<br />

ne smanji broj zaposlenih, od<br />

1. januara 2010. godine će biti kažnje<strong>na</strong>:<br />

srazmerno će dobijati manje<br />

transfere iz republičkog budžeta<br />

u zavisnosti od broja zaposlenih<br />

„Postojanje LAP-a povećava<br />

šanse za dobijanje neophodnih<br />

sredstava kod među<strong>na</strong>rodnih<br />

fondacija i do<strong>na</strong>tora, i mogućnost<br />

učešća <strong>na</strong> domaćim konkursima,<br />

što je veoma z<strong>na</strong>čajno, imajući u<br />

vidu trenutnu situaciju i to da lokal<strong>na</strong><br />

samouprava nije u mogućnosti<br />

da obezbedi sva sredstva za sprovođenje<br />

predviđenih mera“, rekla<br />

je Mile<strong>na</strong> Ćuk i dodala da Lokalni<br />

akcioni plan za obrazovanje Roma<br />

može uspešno da se realizuje<br />

samo ako se pored lokalne samouprave,<br />

romskog koordi<strong>na</strong>tora i civilnih<br />

romskih udruženja u njegovu<br />

realizaciju aktivno uključe i sve institucije<br />

i ustanove.<br />

Učesnici <strong>na</strong> javnoj raspravi sugerisali<br />

su da je potrebno da se<br />

Lokalni akcioni plan za u<strong>na</strong>pređenje<br />

obrazovanja Roma više uskladi<br />

sa već postojećim i usvojenim<br />

strategijama u opštini Bečej, da bi<br />

fi<strong>na</strong>nsijski okvir trebalo definisati <strong>na</strong><br />

tri godine koliko traje projekat i <strong>na</strong>vesti<br />

optimalan broj potrebnih romskih<br />

asiste<strong>na</strong>ta za realizaciju projekta,<br />

što su neke od preporuka pri<br />

podnošenju zahteva za dobijanje<br />

do<strong>na</strong>cija iz među<strong>na</strong>rodnih fondacija.<br />

Čula se i zamerka da <strong>na</strong> javnoj<br />

raspravi nije prisustvovalo više građa<strong>na</strong><br />

romske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti, s obzirom<br />

<strong>na</strong> to da se radi o pitanjima<br />

koja su veza<strong>na</strong> za rešavanje njihovih<br />

problema.<br />

LJ.M.<br />

koji prelazi maksimalan broj, piše<br />

u Predlogu zako<strong>na</strong> o određivanju<br />

maksimalnog broja zaposlenih u<br />

lokalnoj administraciji.<br />

Po nezvaničnim informacijama<br />

iz opštine Bečej, u lokalnoj administraciji<br />

biće otpuštanja, jer opšti<strong>na</strong><br />

ne može da priušti sebi smanjenje<br />

transfera novca iz republike. Visi<strong>na</strong><br />

transfernih sredstava u 2009. godini<br />

za opštinu Bečej utvrđe<strong>na</strong> je u<br />

iznosu od 176.317.129 di<strong>na</strong>ra, koja<br />

su umanje<strong>na</strong> prilikom rebalansa republičkog<br />

budžeta za 55.410.685<br />

di<strong>na</strong>ra. Tako je „novi“ godišnji transfer<br />

za opštinu Bečej 120.906.444<br />

di<strong>na</strong>ra.<br />

K.D.F.


Na 19. sednici Skupštine<br />

opštine, 3. novembra, odbornici<br />

će raspravljati o 26 tačaka<br />

dnevnog reda. Lokalni poslanici<br />

trebalo bi da donesu<br />

odluku o drugom rebalansu<br />

budžeta opštine za 2009. godinu.<br />

Ukupni prihodi i primanja<br />

budžeta predviđe<strong>na</strong> su u iznosu<br />

od 682,8 milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra, a<br />

rashodi i izdaci u iznosu od<br />

737,5 milio<strong>na</strong>, te je budžetski<br />

deficit 159,6 milio<strong>na</strong> (deficit<br />

se planira obezbediti iz kreditnog<br />

zaduženja od 120 milio<strong>na</strong>,<br />

kao i iz privatizacionih primanja,<br />

prenetih sredstava iz<br />

ranijih godi<strong>na</strong> itd.). Izmene u<br />

opštinskom budžetu nužne<br />

su, <strong>na</strong>vodi se u obrazloženju<br />

odluke o rebalansu, jer su<br />

smanjeni prihodi opštine zahvaljujući<br />

manjim transferima<br />

od republike i smanjenju poreza<br />

<strong>na</strong> zarade. Naime, umesto<br />

planiranog transfera za 2009.<br />

godinu u iznosu od 176,3 milio<strong>na</strong><br />

di<strong>na</strong>ra, u opštinski budžet<br />

će stići samo 120,9 milio<strong>na</strong>.<br />

Pored toga, u odnosu <strong>na</strong> planirano,<br />

za 74,2 milio<strong>na</strong> smanjen<br />

je i iznos poreza <strong>na</strong> dohodak<br />

građa<strong>na</strong> zbog kašnjenja plata<br />

zaposlenima <strong>na</strong> teritoriji opštine.<br />

Od ukupno uplaćenog<br />

poreza <strong>na</strong> dohodak 40 posto<br />

se vraća u opštinski budžet<br />

- od početka godine do kraja<br />

septembra ostvareno je 133,3<br />

milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra.<br />

Pred odbornicima Skupštine<br />

opštine biće i odluka o<br />

s<strong>na</strong>bdevanju vodom u Bečeju.<br />

S<strong>na</strong>bdevanje vodom <strong>na</strong><br />

teritoriji opštine vrši Javno<br />

preduzeća Vodoka<strong>na</strong>l - <strong>na</strong>seljeno<br />

mesto Bečej s<strong>na</strong>bdeva<br />

vodom za piće, a <strong>na</strong>selje<strong>na</strong><br />

mesta Bačko Petrovo Selo,<br />

Bačko Gradište, Radičević,<br />

Mileševo i Poljanice tehničkom<br />

vodom, dok se ne s<strong>tek</strong>nu<br />

uslovi da se isporučuje voda<br />

kvaliteta vode za piće u ovim<br />

<strong>na</strong>seljenim mestima.<br />

Bečejski poslanici treba<br />

da usvoje program izrade i<br />

donošenja planskih dokume<strong>na</strong>ta<br />

opštine za 2009-2010.<br />

godinu, odluke o izradi Pla<strong>na</strong><br />

detaljne regulacije komercijalne<br />

banje, industrijske zone,<br />

Kamp <strong>na</strong>selja i stanovanja sa<br />

poslovanjem u Bečeju.<br />

Potom odbornici treba da<br />

daju saglasnost <strong>na</strong> izveštaj o<br />

poslovanju Toplane u 2008.<br />

godini.<br />

Predviđeno je i da se razreše<br />

članovi komisije za<br />

izradu predloga Godišnjeg<br />

programa za gazdovanje državnom<br />

zemljom za 2009.<br />

godinu. Članovi komisije bili<br />

su Tibor Balzam (predsednik),<br />

Sneža<strong>na</strong> Bašić, Andraš<br />

Boja, Julija Popić, Veljko Radojević,<br />

Ljubomir Pejović i<br />

Blaža Stajić. Sledi imenovanje<br />

nove (stare) komisije za<br />

izradu Godišnjeg programa<br />

za 2010. godinu koji bi trebalo<br />

da bude upućen lokalnom<br />

parlamentu do 15. januara.<br />

Za članove komisije predloženi<br />

su Julija Popić (predsednica),<br />

Tibor Balzam, Ljubomir<br />

Pejović, Slavko Doroslovački,<br />

Vasa Džigurski, Blaža Stajić<br />

i Andraš Boja. Pošto je predsednik<br />

opštinske Komisije<br />

za statutar<strong>na</strong> pitanja Siniša<br />

Momčilović podneo ostavku,<br />

Laslo Vince će preuzeti njegovo<br />

mesto, a članica komisije<br />

biće Tamara Perišić.<br />

IZMEĐU DVA BROJA<br />

NAJAVLJENA ULAGANJA U INDUSTRIJSKOJ ZONI<br />

<strong>Investitori</strong> <strong>grade</strong> <strong>tek</strong> <strong>na</strong> <strong>prol</strong>eće?<br />

OPŠTINA Bečej je sa pet<strong>na</strong>est<br />

projekata konkurisala<br />

u Nacio<strong>na</strong>lnom investicionom<br />

planu za iduću godinu koji su<br />

vredni 1,083 milijarde di<strong>na</strong>ra.<br />

U slučaju da NIP odobri sve<br />

projekte (što je malo verovatno)<br />

opšti<strong>na</strong> Bečej bi trebalo<br />

da učestvuje u troškovima<br />

sa 493 milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra. Pretstavnici<br />

lokalne vlasti su <strong>na</strong>javili<br />

da u projekciju budžeta<br />

za <strong>na</strong>rednu godinu mogu da<br />

„Hovalova“ zgrada u industrijskoj zoni<br />

predvide samo 200 milio<strong>na</strong><br />

di<strong>na</strong>ra za sufi<strong>na</strong>nsiranje -<br />

eventualno - odobrenih projekata.<br />

Ipak, ova cifra bi mogla<br />

i da se poveća jer je, prema<br />

rečima Duša<strong>na</strong> Radivojevića,<br />

čla<strong>na</strong> Opštinskog veća zaduženog<br />

za privredu i investicije,<br />

Vlada Republike Češke<br />

zainteresova<strong>na</strong> za ulaganje<br />

u projekte u opštini Bečej, pogotovo<br />

za projekat izgradnje<br />

ka<strong>na</strong>lizacije otpadnih voda u<br />

Bačkom Gradištu (vrednost<br />

362,7 milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra, učešće<br />

opštine 181,35 milio<strong>na</strong>).<br />

„Već dve godine preko<br />

češkog ambasadora u Srbiji<br />

i firmi iz ove zemlje razgovaramo<br />

o pomoći za projekat<br />

u Bačkom Gradištu, i oni su<br />

spremni da učestvuju sa pet<br />

milio<strong>na</strong> dolara. Deo tog novca,<br />

oko 60 posto, bio bi do<strong>na</strong>cija,<br />

a preostali deo bi bio<br />

kredit <strong>na</strong> 15 ili 17 godi<strong>na</strong>, uz<br />

SLEDEĆE NEDELJE<br />

Rebalans opštinske<br />

kase<br />

Potom bi trebalo da se<br />

smene članovi političke stranke<br />

„Kao jed<strong>na</strong> kuća“ iz upravnih<br />

odbora javnih preduzeća<br />

i opštinskih ustanova, jer je<br />

ova stranka nedavno prestala<br />

da bude deo vladajuće koalicije,<br />

i da se <strong>na</strong> njihova mesta<br />

imenuju članovi stra<strong>na</strong>ka koje<br />

su <strong>na</strong> vlasti.<br />

Tako bi trebalo da se razreši<br />

član Upravnog odbora<br />

Stankoma Robert Kiš, a da<br />

se <strong>na</strong> njegovo mesto imenuje<br />

Ljubomir Pavlović (inženjer<br />

geologije). Na mesto članice<br />

Upravnog odbora Komu<strong>na</strong>lca<br />

Gabrijele Vorgić imenuje<br />

se Aleksandra Stakić (maturantkinja<br />

Gim<strong>na</strong>zije). Mesto<br />

Slavka Brkića u Upravnom<br />

odboru Gradskog muzeja zauzeće<br />

Ber<strong>na</strong>det Juhas Dupak<br />

(vaspitačica u dečjem vrtiću).<br />

Pošto je Katari<strong>na</strong> Glavaški<br />

podnela ostavku <strong>na</strong> mesto<br />

predsednice Upravnog odbora<br />

Gradskog pozorišta, <strong>na</strong><br />

njeno mesto se imenuje Radovan<br />

Stojanović (inženjer<br />

informatike). Smenjuje se i<br />

Brankica Stojšić, predsednica<br />

Nadzornog odbora Gradskog<br />

pozorišta, a njeno mesto zauzima<br />

Dia<strong>na</strong> Sabo Be<strong>na</strong>k<br />

(elektrotehničarka). Na mesto<br />

Radomira Jelića (predsednik<br />

Upravnog odbora Turističke<br />

organizacije) dolazi Aleksandar<br />

Kekić (inženjer poljoprivrede).<br />

Na kraju sednice biće razreše<strong>na</strong><br />

Dušica Dudvarski<br />

(otišla je u penziju), članica<br />

Školskog odbora škole „Petefi<br />

Šandor“, a upražnjeno mesto<br />

će zauzeti Ibojka Banko.<br />

K.D.F.<br />

FOTO: S. Malešev<br />

CENTRALNI TRG je ogledalo<br />

svakog grada, pa se veći<strong>na</strong><br />

lokalnih samouprava trudi da<br />

obezbedi svojim građanima<br />

lep ambijent u koji će rado dolaziti<br />

i okupljati se. Trgovi su<br />

i mesta za odmor, razonodu<br />

i opuštanje, a prvi preduslov<br />

za to je da ljudi imaju gde da<br />

sednu, dakle klupe.<br />

Trg Oslobođenja izgleda<br />

o<strong>na</strong>ko kako izgleda, svaki komentar<br />

je suvišan, ali ne može<br />

a da se ne azapazi da <strong>na</strong> Pogači<br />

ima samo dve klupe.<br />

A ne tako davno, krajem<br />

2004. i početkom 2005. godine<br />

u centru Bečeja bile se<br />

postavljene 34 klupe (do<strong>na</strong>cija<br />

ADF-a). Za četiri godine je<br />

uništeno 93 proce<strong>na</strong>ta klupa<br />

<strong>na</strong> Pogači. To <strong>na</strong>jviše govori<br />

o mentalitetu onih Bečejaca<br />

koji ne z<strong>na</strong>ju da čuvaju svoje<br />

i koji žele da unište sve lepo<br />

i korisno. Zamerke, <strong>na</strong>ravno,<br />

idu i <strong>na</strong> račun onih koji su<br />

trebali da vode brigu o gradskom<br />

inventaru, čuvanju i popravljanju<br />

klupa. U pokušaju<br />

da <strong>na</strong>đemo instituciju čija je<br />

odgovornost briga o klupama<br />

<strong>na</strong> Pogači nismo stigli daleko<br />

- ispostavilo se da klupe nisu<br />

ničija odgovornost.<br />

Naime, prema odluci Opštinskog<br />

veća o održavanju<br />

čistoće, brigu o zelenim površi<strong>na</strong>ma<br />

vodi Komu<strong>na</strong>lac, pa<br />

se tako ovo javno preduzeće<br />

stara o klupama u parkovima<br />

(šest u Malom parku, tri<br />

u Gornjem parku, 20 <strong>na</strong> Zelenom<br />

korzou i 18 <strong>na</strong> dolmi).<br />

Međutim, u odluci ne postoji<br />

deo koji se odnosi <strong>na</strong> komu<strong>na</strong>lni<br />

red, pa tako za klupe <strong>na</strong><br />

Pogači koje nisu <strong>na</strong> zelenoj<br />

grejs period od pet godi<strong>na</strong>.<br />

Nadam se da će <strong>na</strong>m projekat<br />

za ka<strong>na</strong>lizaciju u Bačkom<br />

Gradištu proći u NIP-u,<br />

pa ćemo onda moći da fi<strong>na</strong>lizujemo<br />

dogovor sa vladom<br />

Češke. Ako sve bude dobro<br />

prošlo, od pet milio<strong>na</strong> dolara<br />

ostaće <strong>na</strong>m novca i za sufi<strong>na</strong>nsiranje<br />

drugih projekata<br />

koje odobri NIP . I<strong>na</strong>če, interes<br />

Čeha je da uposle svoje<br />

firme da izvode poslove, što<br />

<strong>na</strong>ma neće smetati jer će raditi<br />

po evropskim standardima“,<br />

rekao je Radivojević.<br />

On je u junu <strong>na</strong>javio da bi<br />

do kraja godine u Bečej trebalo<br />

da dođe određen broj investitora<br />

koji bi gradili fabrike<br />

u industrijskoj zoni i zaposlili<br />

bi oko 500 radnika („Kataduzo“,<br />

fabrika za preradu creva<br />

i hrane za pse, „Favorit bajk“,<br />

„Union“, hladnjača za poljoprivredne<br />

proizvode, „Termikonstruktor“,<br />

proizvodnja<br />

vrata i prozora, „Varomont“,<br />

proizvodnja briketa, „Kovaks“,<br />

proizvodnja plastike, „Hoval“,<br />

distribucija i servis grejnih i<br />

ventilacionih uređaja).<br />

Međutim, do kraja oktobra,<br />

osim firme „Hoval“, niko<br />

od zainteresovanih investitora<br />

nije započeo proizvodnju.<br />

„’Kataduzo’ priprema tehničku<br />

dokumentaciju, tender za<br />

izdavanje 16.000 kvadratnih<br />

metara zemljišta <strong>na</strong> 80 godi<strong>na</strong><br />

je završen, uplatili su 10 posto<br />

sredstava, a ostatak treba<br />

da plate ovih da<strong>na</strong> (kvadrat je<br />

bio 5 evra, treba da plate ukupno<br />

80.000 evra). ’Favorit’ je<br />

isplatio ceo iznos za zakup<br />

13.700 kvadrata zemljišta<br />

(3 evra po kvadratu, ukupno<br />

41.100 evra) i spremaju se<br />

za izradu projekata. I ostale<br />

firme koje su <strong>na</strong>vedene, platile<br />

su zakup zemljišta, neki<br />

spremaju dokumentaciju, neki<br />

je već imaju, a svi bi trebali<br />

da počnu da <strong>grade</strong> proizvodne<br />

hale <strong>na</strong> <strong>prol</strong>eće. Sa ’Varomontom’<br />

je došlo do zastoja<br />

jer se čeka odluka Trgovinskog<br />

suda u Novom Sadu o<br />

hipoteci <strong>na</strong>d ’8. oktobrom’,<br />

jer ova firma želi da zakupi<br />

deo prostora fabrike. Ako sve<br />

bude povoljno rešeno po ’8.<br />

oktobar’, pregovori sa ’Varomontom’<br />

će biti <strong>na</strong>stavljeni“,<br />

objasnio je Radivojević.<br />

Član Opštinskog veća zadužen<br />

za privredu i investicije<br />

izrazio je <strong>na</strong>du da će i nemački<br />

trgovinski la<strong>na</strong>c „Balkan<br />

površini nije zadužen Komu<strong>na</strong>lac,<br />

ali ni Stankom, kao ni<br />

Odeljenje za urbanizam, građevi<strong>na</strong>rstvo,<br />

komu<strong>na</strong>lne poslove<br />

i zaštitu životne sredine<br />

opštine Bečej.<br />

„Nažalost, te klupe nisu<br />

imale adekvatnog subjekta za<br />

zaštitu. Vaše interesovanje za<br />

ovu tematiku podstaklo <strong>na</strong>s je<br />

da idemo u izradu nove odluke<br />

koja bi obuhvatila mnogo<br />

širu problematiku i koja<br />

bi rešila problem održavanja<br />

gradskog inventara u centru.<br />

Nadam se da će u skorijoj<br />

budućnosti biti osnova<strong>na</strong> i komu<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />

policija koja bi mogla<br />

da sprovodi sve odluke“,<br />

rekla je Marija Šagi, <strong>na</strong>čelnica<br />

opštinskog Odeljenja za urbanizam,<br />

građevi<strong>na</strong>rstvo, komu<strong>na</strong>lne<br />

poslove i zaštitu životne<br />

sredine.<br />

Lokal<strong>na</strong> samouprava razmišlja<br />

o novom izgledu Pogače<br />

i u tu svrhu je <strong>prol</strong>etos<br />

broj 478. 30. oktobar 2009. 3<br />

land“ <strong>na</strong> <strong>prol</strong>eće investirati<br />

u Bečeju, kao i da će „Delta<br />

real estate“ i „Valdi“ početi sa<br />

gradnjom marketa u centru<br />

Bečeja.<br />

Podsetimo, ta ulaganja<br />

su već trebala da budu započeta.<br />

Za ovu nedelju iz lokalne<br />

samouprave je <strong>na</strong>javljeno<br />

da će biti upućen javni poziv<br />

za prikupljanje ponuda za<br />

bušenje nove termalne bušotine,<br />

međutim, rok je <strong>prol</strong>ongiran.<br />

„Imamo nedoumica<br />

kako da postavimo neke sitnice<br />

u tenderskom zadatku,<br />

a on će sigurno biti raspisan<br />

iduće nedelje. I<strong>na</strong>če, dobili<br />

smo dozvolu za bušenje od<br />

Pokrajinskog sekretarijata za<br />

energetiku i mineralne sirovine,<br />

a bušoti<strong>na</strong> će se <strong>na</strong>laziti<br />

između Tise, Šlajza i Gradskog<br />

stadio<strong>na</strong>“, kazao je Radivojević.<br />

Prema prvim proce<strong>na</strong>ma,<br />

bušoti<strong>na</strong> bi trebalo da košta<br />

oko 280.000 evra (oko 25<br />

milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra), a trebalo bi<br />

da bude fi<strong>na</strong>nsira<strong>na</strong> iz kredita<br />

koji opšti<strong>na</strong> <strong>na</strong>merava da<br />

zatraži od poslovnih ba<strong>na</strong>ka.<br />

Ukupan iznos kredita trebalo<br />

bi da bude 120 milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra.<br />

S.M.<br />

OD TRIDESET ČETIRI KLUPE NA POGAČI OSTALE SAMO DVE<br />

Niko ne brine o<br />

gradskom inventaru<br />

FOTO: S. Malešev<br />

Preostale dve klupe u centru<br />

raspisala konkurs za odabir<br />

urbanističko-arhi<strong>tek</strong>tonskog<br />

rešenja centralnog trga. Posle<br />

završetka konkursa otkupljeno<br />

je šest <strong>na</strong>jboljih radova po<br />

ceni od 12.100 evra. Rešenja<br />

su zanimljiva, smela i futuristička,<br />

ali u sadašnje vreme<br />

neprimenljiva, <strong>na</strong>jviše zbog<br />

nedostatka novca u opštinskom<br />

budžetu, ali i potencijalnih<br />

investitora. Ideje neće u<br />

bliskoj budućnosti biti sprovedene<br />

u delo, ali da li je, barem<br />

za početak, moguće postaviti<br />

nove klupe u centru? Ovo je<br />

pitanje <strong>na</strong> koje nema odgovora.<br />

„Nužno bi bilo da se u<br />

centru postave nove klupe,<br />

bilo bi korisno za <strong>na</strong>še sugrađane,<br />

ali bi i estetski poboljšale<br />

izgled Pogače, koji je takav<br />

kakav je. Iz kojih sredstava će<br />

opšti<strong>na</strong> fi<strong>na</strong>nsirati <strong>na</strong>bavku<br />

novih klupa, u ovom trenutku<br />

nisam u mogućnosti da kažem“,<br />

rekla je Šagi. S.M.


4<br />

broj 478. 30. oktobar 2009.<br />

OD PONEDELJKA RADI BAZEN<br />

Rekreacija za 150<br />

di<strong>na</strong>ra<br />

OD PONEDELJKA radi zatvoreni<br />

bazen OSC-a „Mladost“. Posle šest<br />

i po meseci sportisti iz bečejskih klubova,<br />

ali i rekreativci, mogli su ponovo<br />

da koriste bazen, a već u ponedeljak<br />

u popodnevnim i večernjim<br />

satima bile su velike gužve.<br />

Bazen će raditi svakog da<strong>na</strong> od<br />

7.30 do 21.30 časova, a temperatura<br />

vode je 27 stepeni Celzijusa.<br />

Sportski klubovi i škole će koristiti<br />

bazen od 7.30 do 11 sati i od 17.30<br />

do 21.30 časa, dok je termin od 11<br />

do 17.30 sati predviđen za rekreaciju.<br />

Dnev<strong>na</strong> ulaznica za građane<br />

košta 150 di<strong>na</strong>ra, dok je pretplat<strong>na</strong><br />

karta (35 ulazaka) 3.500 di<strong>na</strong>ra.<br />

„Veoma sam zadovoljan što<br />

bazen ponovo radi. Pred otvaranje<br />

smo uradili ’generalku’, dva puta<br />

Aktivnosti <strong>na</strong> bazenu<br />

smo kiselinom dezinfikovali okolinu,<br />

usisali smo dno i zidove baze<strong>na</strong>,<br />

postavili barijere <strong>na</strong> ulazu kako bi<br />

posetioci zdravstveno bili maksimalno<br />

zaštićeni. Prvih da<strong>na</strong> je veliki broj<br />

sportista i rekreativaca došao <strong>na</strong><br />

bazen, što <strong>na</strong>s tera <strong>na</strong> razmišljanje<br />

UNICREDIT BANKA je, neposredno<br />

pred Nedelju štednje, građanima<br />

ponudila novi štedni proizvod,<br />

Duplu štednju, koji im obezbeđuje<br />

da polaganjem depozita u evrima<br />

ostvare dobit po osnovu dve kamate.<br />

UniCredit Banka omogućava<br />

klijentima da pripisanu kamatu podignu<br />

u<strong>na</strong>pred, odnosno u trenutku<br />

oročenja, ali i mogućnost da tu istu<br />

kamatu ponovo oroče. Naime, ukoliko<br />

se klijent opredeli da u<strong>na</strong>pred<br />

podignutu kamatu reinvestira, uvećavajući<br />

<strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin inicijalni iznos<br />

uloga, ostvariće dodatnu kamatu.<br />

Kijenti UniCredit Banke mogu<br />

da oroče svoju ušteđevinu <strong>na</strong> period<br />

do godinu da<strong>na</strong>, a minimalni<br />

iznos je 50 evra. Međutim, ukoliko<br />

se opredele da ponovo ulože u<strong>na</strong>pred<br />

dobijenu kamatu, iznos oročenog<br />

uloga ne može biti manji od<br />

600 evra. Nomi<strong>na</strong>l<strong>na</strong> i efektiv<strong>na</strong><br />

kamat<strong>na</strong> stopa su nepromenljive<br />

tokom čitavog perioda oročenja. U<br />

zavisnosti od odabranog modela i<br />

perioda oročenja nomi<strong>na</strong>l<strong>na</strong> kamat<strong>na</strong><br />

stopa se kreće do 8,35 % godišnje,<br />

a efektiv<strong>na</strong> kamat<strong>na</strong> stopa do<br />

9,11 % <strong>na</strong> godišnjem nivou.<br />

Tako <strong>na</strong> primer, ukoliko klijent<br />

da i u večernjim terminima obezbedimo<br />

jednu stazu za rekreaciju građa<strong>na</strong>,<br />

što ne bi remetilo rad plivača<br />

i vaterpolista“, rekao je Atila Kasaš,<br />

direktor OSC-a „Mladost“.<br />

I dugo očekivani tereni sa gumenom<br />

podlogom mogli bi da budu<br />

završeni posle skoro godinu da<strong>na</strong><br />

kašnjenja. Naime, radnici „Family<br />

sporta“, izvođača radova, 22. oktobra<br />

počeli su da čiste asfalt za postavljanje<br />

gumirane podloge, međutim,<br />

samo dan kasnije počela je da<br />

pada kiša i radovi su ponovo stali.<br />

Direktor sportskog centra kaže da je<br />

neophodan materijal donet u OSC<br />

i da će radnici uskoro <strong>na</strong>staviti radove.<br />

Pokrajinski sekretarijat za sport<br />

i omladinu je još u maju prošle godine<br />

odobrio OSC-u „Mladost“ 9,5<br />

milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra za izgradnju dva teniska<br />

tere<strong>na</strong> sa gumiranom podlogom<br />

i mini-pič tere<strong>na</strong> za fudbal<br />

sa veštačkom travom. Mini-pič<br />

postavljen je u oktobru prošle godine,<br />

a teniskih tere<strong>na</strong> sa gumiranom<br />

podlogom još nema. S.M.<br />

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST<br />

Dupla štednja<br />

UniCredit Banke<br />

izabere Duplu štednju i oroči iznos<br />

od 10.000 evra <strong>na</strong> period od 12 meseci,<br />

<strong>na</strong> sam dan oročenja će mu<br />

biti isplaćeno 835 evra. Nakon toga<br />

klijent odmah oročava tih 835 evra,<br />

a <strong>na</strong> ime kamate <strong>na</strong> reinvestirani<br />

iznos istog da<strong>na</strong> dobija 69,72 evra.<br />

Iznos glavnice i prvobitno pripisane<br />

kamate od ukupno 10.835 evra će<br />

mu biti isplaćen <strong>na</strong>kon 12 meseci.<br />

Klijenti koji se opredele za štednju<br />

u UniCredit Banci svoja sredstva<br />

mogu oročiti u ekspozituri u<br />

Bečeju koja se <strong>na</strong>lazi u ulici Borisa<br />

Kidriča broj 65a.<br />

UniCredit Banka Srbija a.d. je<br />

članica UniCredit Grupe, <strong>na</strong>jveće<br />

među<strong>na</strong>rodne bankarske grupacije<br />

u regionu Centralne i Istočne Evrope<br />

(CIE), koja posluje u 22 evropske<br />

zemlje i broji oko 168 hiljada<br />

zaposlenih i oko 10.000 ekspozitura.<br />

UniCredit Grupa u regionu<br />

CIE posluje u sledećim zemljama:<br />

Azerbejdžanu, Bosni i Hercegovini,<br />

Bugarskoj, Hrvatskoj, Republici<br />

Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Letoniji,<br />

Litvaniji, Kazahstanu, Kirgistanu,<br />

Poljskoj, Rumuniji, Rusiji, Srbiji,<br />

Slovačkoj, Sloveniji, Turskoj i Ukrajini.<br />

FOTO: S.M.<br />

INFO<br />

OPŠTINSKA VLADA DONELA ODLUKU O CENI PARKIRANJA<br />

Sat vreme<strong>na</strong> - 25 di<strong>na</strong>ra<br />

FOTO: S.M.<br />

Nepropisno parkiranje<br />

Treba zavesti red<br />

OPŠTINSKO VEĆE je prošlog petka<br />

donelo odluku o ceni parkiranja u<br />

centralnoj gradskoj zoni.<br />

Ce<strong>na</strong> započetog časa parkiranja<br />

će biti 25 di<strong>na</strong>ra, paušalno<br />

plaćanje parking mesta za jedan<br />

mesec iznosiće 1.500, a za godinu<br />

da<strong>na</strong> 15.000 di<strong>na</strong>ra. Bečejci koji<br />

stanuju u ulicama u kojima će biti<br />

uspostavljen sistem <strong>na</strong>plate, moći<br />

će da plate parkiranje po nižim ce<strong>na</strong>ma,<br />

za mesec da<strong>na</strong> 150, a za godinu<br />

1.500 di<strong>na</strong>ra.<br />

Prav<strong>na</strong> lica i preduzetnici čije se<br />

firme <strong>na</strong>laze u zoni <strong>na</strong>plate parkiranja<br />

će plaćati mesečnu <strong>na</strong>k<strong>na</strong>du<br />

600, a godišnju 6.000 di<strong>na</strong>ra. Međutim,<br />

i pored plaćanja parkinga, ne<br />

postoji mogućnost rezervacije parking<br />

mesta. Kaz<strong>na</strong> za neplaćanje<br />

parkiranja ili prekoračenje uplaćenog<br />

vreme<strong>na</strong> iznosiće 800 di<strong>na</strong>ra.<br />

Parkiranje će se u Bečeju <strong>na</strong>plaćivati<br />

radnim danom od 7 do 19<br />

sati, subotom od 7 do 12 časova, a<br />

nedeljom i za vreme praznika neće<br />

se <strong>na</strong>plaćivati. Parkiranje će <strong>na</strong>plaćivati<br />

radnici Komu<strong>na</strong>lca, a sistem<br />

bi trebalo da zaživi odmah pošto<br />

JKP „Parking servis“ iz Novog Sada<br />

obezbedi uslove za plaćanje SMS<br />

porukom (verovatno do Nove godine).<br />

I<strong>na</strong>če, radnici JP Komu<strong>na</strong>lac su<br />

u prethodnim nedeljama obeležili<br />

425 parking mesta u centru grada,<br />

<strong>na</strong> prostoru između Zelene ulice i<br />

ulice Miloša Crnjanskog i od hotela<br />

„Bela lađa“ do ulice Zolta<strong>na</strong> Čuke,<br />

<strong>na</strong> kojima će se vršiti <strong>na</strong>plata parkiranja.<br />

Evidentno je da nisu sva parking<br />

mesta iste širine i dužine i da u<br />

Zelenoj ulici postoje parkirališta <strong>na</strong><br />

koje mogu da stanu samo manji automobili<br />

(„seićento“, „tvingo“, „fića“,<br />

„panda“.), te nije jasno kako i gde<br />

će se parkirati veliki automobili, recimo<br />

džipovi.<br />

Takođe, radnici Komu<strong>na</strong>lca nisu<br />

predvideli nijedno parking mesto za<br />

vozila koje koriste osobe sa invaliditetom.<br />

Eržebet Feher, direktorka<br />

Komu<strong>na</strong>lca, pokušala je da objasni<br />

zbog čega su osobe sa invaliditetom<br />

„nepostojeće“: „Proces oko<br />

<strong>na</strong>plate parkiranja još nije završen.<br />

Prvo <strong>na</strong>m je bio cilj da tačno z<strong>na</strong>mo<br />

koliki će biti broj parking mesta,<br />

jer je to preduslov za postavljanje<br />

SMS sistema <strong>na</strong>plate. Sada, kada<br />

z<strong>na</strong>mo čime raspolažemo, deset<br />

do pet<strong>na</strong>est mesta pretvorićemo u<br />

prostor za parking automobila koje<br />

koriste invalid<strong>na</strong> lica. Parking mesta<br />

se zaista razlikuju po dužini i<br />

širini, ali sva zadovoljavaju propisane<br />

uslove, jer širi<strong>na</strong> može da bude<br />

od 2 do 2,6 metara a duži<strong>na</strong> od 4<br />

do 5,5, metara. Kada u saradnji sa<br />

’Parking servisom’ instaliramo sistem<br />

za SMS <strong>na</strong>platu, saobraćajnim<br />

z<strong>na</strong>cima ćemo obeležiti parkirališta,<br />

sa istaknutim brojem putem<br />

kojeg se plaća parking“.<br />

Sistem <strong>na</strong>plate parkiranja SMS<br />

porukama u velikim gradovima<br />

odavno postoji, a sve je veći broj i<br />

manjih opšti<strong>na</strong> koja uvode ovakvu<br />

uslugu, ali se postavlja pitanje da li<br />

će takav sistem u Bečeju promeniti<br />

pre svega svest vozača. Prema podacima<br />

iz Policijske stanice u Bečeju<br />

u prvi devet meseci ove godine<br />

<strong>na</strong>plaćeno je oko 200 kazni za nepravilno<br />

parkiranje. Svedoci smo da<br />

ispred kafića u Zelenoj i ulici Uroša<br />

Predića, <strong>na</strong> kolovozu i trotoaru stoji<br />

veliki broj nepropisno parkiranih vozila<br />

koja ugrožavaju saobraćaj. Nije<br />

retka pojava ni „divljanje“ motorista,<br />

prebrza vožnja automobila ulicama<br />

grada. Nepažnja i nepoštovanje saobraćajnih<br />

propisa često dovodi do<br />

kobnih posledica, a onda je kasno<br />

za kajanje.<br />

U prošloj godini <strong>na</strong> teritoriji opštine<br />

Bečej dogodilo se 247 saobraćajnih<br />

nezgoda u kojima je 6<br />

osoba izgubilo život, dok je 26 ljudi<br />

zadobilo teške, a 137 lake telesne<br />

povrede. U prvih devet meseci ove<br />

godine u opštini se dogodila 181<br />

saobraćaj<strong>na</strong> nesreća, tri osobe su<br />

poginule, 22 je teško, a 89 lakše<br />

povređeno. Pričinje<strong>na</strong> materijal<strong>na</strong><br />

šteta do sada iznosi 10,9 milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra.<br />

Od ukupnog broja saobraćajnih<br />

nezgoda u ovoj godini, 137 se<br />

dogodilo u <strong>na</strong>seljenim mestima, a<br />

44 van njih. Najčešći uzroci saobraćajnih<br />

nezgoda <strong>na</strong> teritoriji opštine<br />

su neprilagođe<strong>na</strong> brzi<strong>na</strong> (26 proce<strong>na</strong>ta),<br />

neustupanje prvenstva <strong>prol</strong>aza<br />

(22 posto) i vožnja pod uticajem<br />

alkohola (20,5 proce<strong>na</strong>ta).<br />

Ovo su podaci koji upozoravaju<br />

da je krajnje vreme da se opametimo<br />

i poštujemo pravila. Novi Zakon<br />

o bezbednosti saobraćaja će<br />

verovatno podići nivo bezbednosti<br />

<strong>na</strong> putevima, ali pravi preokret treba<br />

<strong>na</strong>činiti u glavi svakog učesnika<br />

u saobraćaju. Hajde da prvi korak<br />

u podizanju saobraćajne kulture<br />

u Bečeju bude poštovanje pravila<br />

parkiranja.<br />

S. Malešev<br />

Cene<br />

U Subotici će od novembra<br />

meseca poskupeti ce<strong>na</strong> parkiranja,<br />

te će tako sat parkiranja u prvoj<br />

zoni umesto 22 koštati 35 di<strong>na</strong>ra.<br />

U Novom Sadu sat parkiranja<br />

košta 40 di<strong>na</strong>ra u prvoj zoni, 30 u<br />

drugoj i 20 u trećoj. Sta<strong>na</strong>ri koji<br />

svoja vozila parkiraju ispred zgrada<br />

u kojima stanuju mesečno plaćaju<br />

124, a godišnje 1.488 di<strong>na</strong>ra.<br />

Bečejci <strong>na</strong> različite <strong>na</strong>čine doživljavaju<br />

opštinsku odluku o uvođenju<br />

<strong>na</strong>plate parkiranja. Ipak, veći<strong>na</strong><br />

anketiranih opravdava odluku lokalne<br />

samouprave da počne sa <strong>na</strong>platom<br />

parkiranja.<br />

Zvonimir Crkvenjakov: Pozdravljam<br />

odluku opštine da počne<br />

sa <strong>na</strong>plaćivanjem parkiranja. Nadam<br />

se da će <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin biti uveden<br />

red u <strong>na</strong>š grad, jer sada svako<br />

parkira gde hoće. Mislim da bi i policija<br />

trebalo više da kažnjava vozače<br />

za nepropisno parkiranje, jer je u<br />

radno vreme u centru grada pravi<br />

haos od vozila parkiranih <strong>na</strong> sve<br />

strane.<br />

Dragan Prodanović: Izgleda<br />

da je došlo vreme da opšti<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

neki <strong>na</strong>čin <strong>na</strong>domesti novac koji joj<br />

nedostaje, pa se setila <strong>na</strong>plate parkiranja.<br />

Ipak, taj potez nije loš, ali<br />

samo ako cene ne budu previsoke i<br />

ako se prikupljeni novac bude koristio<br />

u prave svrhe. Recimo za popravku<br />

asfalta u ulicama i <strong>na</strong> trotoarima,<br />

za uređenje sig<strong>na</strong>lizacije. Ako<br />

<strong>na</strong>plata parkiranja zaživi, ja ću biti<br />

uredan platiša.<br />

Svetozar Milosav: Na ovu krizu<br />

<strong>na</strong>plata parkiranja u gradu <strong>na</strong>m<br />

je <strong>na</strong>jmanje trebala. Ljudi su opterećeni<br />

svakojakim <strong>na</strong>metima, pa sad<br />

još i ovo, ali šta je tu je, odluka je<br />

doneta. Mada, <strong>na</strong>dležni u opštini su<br />

prvo trebali da srede parking mesta,<br />

pa <strong>tek</strong> onda da uvode <strong>na</strong>platu. Ovo<br />

što su uradili je smejurija. Samo su<br />

išli i crtali parking mesta <strong>na</strong> postojećim<br />

grbavim mestima, ništa nisu<br />

sredili, a ne verujem da će išta bolje<br />

i uraditi.<br />

Tamara Plotan: Bečej je svakako<br />

pust grad, pa mu parkirališta i<br />

<strong>na</strong>plata nisu ni potrebni.<br />

Antal Taši: Obeleženih parking<br />

mesta u Bečeju treba više nego što<br />

ih ima sada. Naplata je dobro rešenje,<br />

ali vlast je trebala da pravi nova<br />

mesta, a ne samo da ucrtava po već<br />

postojećim površi<strong>na</strong>ma. Kod pijace<br />

bi recimo trebalo <strong>na</strong>praviti još parking<br />

mesta, jer utorkom i subotom<br />

ne možete <strong>na</strong>ći slobodno mesto.<br />

Zoltan Pešti: Odlič<strong>na</strong> stvar, treba<br />

zavesti red u saobraćaju, pogotovo<br />

u centru grada. Svedoci smo<br />

da svako zaustavlja vozilo gde hoće<br />

i da ne vodi raču<strong>na</strong> da li nekom drugom<br />

vozaču smeta ili ne. Parkiranje,<br />

koliko z<strong>na</strong>m, neće biti skupo i to je<br />

možda pravi <strong>na</strong>čin da se <strong>na</strong>učimo<br />

redu. Ne z<strong>na</strong>m da li će se u glavama<br />

Bečejaca nešto promeniti posle<br />

uvođenja <strong>na</strong>plate parkiranja, ali vredi<br />

pokušati.<br />

Gojko Višković: Plaćanje parkiranja<br />

je trebalo uvesti i ranije, jer je<br />

saobraćaj u centru grada često zagušen.<br />

Nisam vozač, ali pozdravljam<br />

odluku opštinskih vlasti.<br />

Milorad Mišković: I u ostalim<br />

gradovima u državi se plaća parking,<br />

pa zašto se tako nešto ne bi<br />

dešavalo i u Bečeju? Treba da se<br />

uvede red i kultura u saobraćaj,<br />

samo bi trebalo uvesti i komu<strong>na</strong>lnu<br />

policiju koja će sve to da kontroliše.


pén<strong>tek</strong>enként<br />

2009. október 30.<br />

új sorogat,<br />

478. szám<br />

NOVEMBER ELEJÉN TARTJÁK A KÉPVISELŐ-<br />

TESTÜLET ÜLÉSÉT<br />

Ismét módosítják<br />

a költségvetést<br />

NOVEMBER 3-ÁN tartja meg a<br />

községi képviselő-testület sorrendben<br />

19. ülését, melyen huszonhat<br />

<strong>na</strong>prendi pontról tárgyal<strong>na</strong>k<br />

a tanácsnokok. A leg<strong>na</strong>gyobb<br />

vitát feltételezhetően a község<br />

2009. évi költségvetéséről szóló<br />

határozat második módosítása<br />

váltja majd ki. A határozat módosítására<br />

mindenekelőtt azért van<br />

szükség, mert a községi büdzsé<br />

bevételei nem a tervezett menynyiségben<br />

és ütemben valósul<strong>na</strong>k<br />

meg. A transzfereszközöket<br />

ugyanis (a köztársaság utalja át<br />

a községeknek) 176,3 millió dinár<br />

összegben tervezték, amelyeket<br />

azonban a köztársasági<br />

költségvetés átütemezése miatt<br />

55,4 millió dinárral csökkentet<strong>tek</strong>.<br />

Ezen felül a foglalkoztatottak<br />

bére kifizetésének késése miatt<br />

jelentős mértékben, 74,2 millió<br />

dinárral csökken<strong>tek</strong> a polgárok<br />

jövedelmi adójából eredő bevételek<br />

is.<br />

Második <strong>na</strong>pirendi pontként a<br />

vízellátásról hoz<strong>na</strong>k határozatot,<br />

amely szerint a Vodoka<strong>na</strong>l Közvállalat<br />

Becsét ivóvízzel, Péterrévét,<br />

Bácsföldvárt, Milesevót, Radičevićet<br />

és Pecesort pedig, amíg<br />

ezeken a településeken nem<br />

teremtődnek meg a minőséges<br />

ivóvízellátáshoz szükséges feltételek,<br />

műszaki vízzel látja el.<br />

A határozatban előlátták azt is,<br />

hogy a lakóépüle<strong>tek</strong>ben lévő lakásokba<br />

ellenőrző vízmérőket<br />

szerelnek fel a vízfogyasztás kísérésére.<br />

Ezen felül nyári és téli<br />

megfizettetést vezetnek be, valamint<br />

kamatot számíta<strong>na</strong>k fel az<br />

adósok<strong>na</strong>k.<br />

A tanácsnokok az ülésen elfogadják<br />

a község 2009-2010.<br />

évi tervdokumentumai kidolgozásá<strong>na</strong>k<br />

és meghozatalá<strong>na</strong>k programjavaslatát,<br />

és a gyógyfürdő,<br />

a gyáripari övezet, valamint az<br />

üdülőtelep részletes szabályozási<br />

tervének kidolgozását is.<br />

A helyi képviselőknek el kell<br />

fogadniuk a Topla<strong>na</strong> Közvállalat<br />

ÜNNEPI MŰSOR<br />

Tizenöt<br />

éves a<br />

Szelence<br />

OKTÓBER 31-én 19 órai kezdettel<br />

a Petőfi Sándor Magyar Kultúrkörben<br />

ünnepi műsort tarta<strong>na</strong>k a<br />

Szelence táncegyüttes fennállásá<strong>na</strong>k<br />

15. évfordulója alkalmából.<br />

A műsorban a táncegyüttes tagjai,<br />

valamint a csongrádi Alföld táncegyüttes<br />

lép fel.<br />

B.M.<br />

2008. évi ügyviteli beszámolóját,<br />

valamint határozatot hoz<strong>na</strong>k<br />

a mezőgazdasági földterüle<strong>tek</strong><br />

védelmére, rendezésére és<br />

használatára vo<strong>na</strong>tkozó 2009.<br />

évi programjavaslat kidolgozására<br />

hivatott bizottság tagjai<strong>na</strong>k felmentéséről,<br />

s helyettük új tagokat<br />

neveznek ki. Az új bizottságban<br />

Julija Popić (elnök), Balzam<br />

Tibor, Ljubomir Pejović, Slavko<br />

Doroslovački, Vasa Džigurski,<br />

Blaža Stajić és Boja András kap<strong>na</strong>k<br />

helyet. Feladatuk kidolgozni<br />

a jövő évre szóló programjavaslatot.<br />

Mivel Siniša Momčilović, a<br />

községi Statútum-ügyi bizottság<br />

elnöke lemondott posztjáról, az<br />

elnöki helyet Vince László foglalja<br />

el, a bizottság új tagja pedig<br />

Tamara Perišić lesz.<br />

Ezután kerül sor a Mint egy<br />

ház politikai párt tagjai<strong>na</strong>k menesztésére<br />

a helyi közvállalatok<br />

és intézmények igazgatóbizottságaiból.<br />

Ez a párt ugyanis immár<br />

nem tagja a hatalmi koalíció<strong>na</strong>k.<br />

Menesztik tehát Kiss Róbertet,<br />

a Stankom Közvállalat igazgatóbizottságából,<br />

helyére Ljubomir<br />

Pavlovićot nevezik ki. Gabriela<br />

Vorgić a Komu<strong>na</strong>lac Közvállalat<br />

igazgatóbizottságából távozik, őt<br />

Aleksandra Stakić váltja fel, míg<br />

a Városi Múzeum igazgatóbizottságában<br />

Slavko Brkić helyét Juhász<br />

Dupák Ber<strong>na</strong>dett veszi át. A<br />

Városi Színház igazgatóbizottságába<br />

Katari<strong>na</strong> Glavaški helyére<br />

Radovan Stojanovićot nevezik<br />

ki, míg a felügyelő bizottságban<br />

Brankica Stojšić helyett Szabó<br />

Benák Dian<strong>na</strong> fog tevékenykedni.<br />

Az Idegenforgalmi Szervezet igazgatóbizottságá<strong>na</strong>k<br />

eddigi elnöke,<br />

Radomir Jelić helyére Aleksandar<br />

Kekićet nevezik ki.<br />

Végül sor kerül még egy helycserére,<br />

immár pártpolitikától<br />

függetlenül: a Petőfi Sándor iskolaszékének<br />

új tagja a nyugdíjas<br />

Dušica Dudvarski helyett Bankó<br />

Ibolyka lesz.<br />

Erer<br />

AZ ISKOLAI FELKÉSZÍTŐ PROGRAM<br />

Ingyenes, s mégsem az<br />

A NEMRÉGIBEN elfogadott törvény<br />

szerint kilenc hó<strong>na</strong>pon keresztül<br />

<strong>na</strong>pi négy óra foglalkozáson kell<br />

részt venniük azok<strong>na</strong>k az óvodás<br />

gyerekeknek, akik 2010 szeptemberében<br />

indul<strong>na</strong>k iskolába. Az előkészítő<br />

programot október 1-je és<br />

június 25-e között kell lebonyolítaniuk<br />

az óvodák<strong>na</strong>k.<br />

A Labud Pejović óvoda igazgatónője,<br />

Ferenc Magdol<strong>na</strong> elmondta,<br />

A BECSEI önkormányzat szervezésében<br />

november 1-jén, Mindenszen<strong>tek</strong><br />

<strong>na</strong>pján, 16 órakor a<br />

második világháborúban ártatlanul<br />

hogy a kötelező iskolai felkészítő<br />

program ingyenes, a költségeket az<br />

Oktatási Minisztérium fedezi, azonban,<br />

mivel nem <strong>na</strong>pi négy, hanem öt<br />

órát foglalkoz<strong>na</strong>k az óvodásokkal az<br />

intézményben, valamint uzsonnát, a<br />

<strong>na</strong>pközisek pedig ebédet is kap<strong>na</strong>k,<br />

a szülőknek mégis fizetniük kell.<br />

„Az árat a Községi Tanács határozta<br />

meg, azaz elfogadta az óvoda<br />

ajánlatát. Eszerint 2000 dinárt kell<br />

kivégzet<strong>tek</strong>re emlékeznek a belvárosi<br />

katolikus temetőben felállított<br />

kopjafánál. A megemlékezés során<br />

Knézi Péter polgármester és Dušan<br />

fizetnie an<strong>na</strong>k a szülőnek, akinek<br />

a gyermeke <strong>na</strong>pközibe jár, és nem<br />

került a község által támogatottak<br />

kategóriájába. Az 50 százalékos<br />

községi támogatást élvezőknek<br />

1500 dinárt kell befizetniük. Az óvodában<br />

a teljes ellátás 850 dinár, míg<br />

az 50 százalékos támogatásban<br />

részesülők 600 dinárt fizetnek be”,<br />

magyarázta Ferenc Magdol<strong>na</strong>.<br />

Erer<br />

MINDENSZENTEK NAPJÁN<br />

Emlékműsor a kopjafánál<br />

Jovanović, a képviselő-testület elnöke<br />

monda<strong>na</strong>k beszédet, valamint<br />

a Petőfi kultúrkör szavalói és énekesei<br />

ad<strong>na</strong>k alkalmi műsort. Erer<br />

A BOCSKOROS KÖRBEN<br />

Ismeretterjesztő előadás<br />

A PÉTERRÉVEI DIVATTÁNCCSOPORT<br />

Tíz éve a színpadon<br />

ÜNNEPI MŰSORT tartottak október<br />

25-én a péterrévei dr. Kiss Imre Művelődési<br />

Körben az egyesület divattánccsoportja<br />

fennállásá<strong>na</strong>k tizedik<br />

évfordulója alkalmából.<br />

A faluban 1999 nyarán tánciskolát<br />

indítottak Terzin Róbert vezetésével,<br />

majd ezután kezdte meg a<br />

tánccsoport működését a Midnight<br />

táncklub keretein belül. 2001-ben a<br />

dr. Kiss Imre Művelődési Kör megalakulása<br />

után az egyesület szakcsoportja<br />

lett a táncegyüttes.<br />

„A tíz év alatt csaknem kétszáz<br />

fellépésünk volt, hazai, vidéki és<br />

külföldi színpadokon, versenyeken,<br />

megmérettetéseken mutatkoztunk<br />

be, érmeket, serlegeket nyertünk.<br />

Mintegy száznyolcvan táncos lépett<br />

fel az egyesület tánccsoportjában,<br />

standard- és latin-amerikai táncokat,<br />

diszkó, hip-hop és show táncokat<br />

készítettünk. Terzin Róbert mellett<br />

Szeles Béla, Madarász Renáta,<br />

Lábadi Norbert és Tóth Ferenc készített<br />

koreográfiát a csoport<strong>na</strong>k”,<br />

mondta Horváth Mária, a táncosok<br />

vezetője.<br />

Miből élünk?<br />

SZERBIÁBAN az átlagos nettó<br />

bér szeptemberben 31 319 dinár<br />

(334 euró) volt, ami reálisan 0,4,<br />

nominálisan pedig 0,1 százalékkal<br />

kevesebb, mint augusztusban,<br />

közölte a Köztársasági Statisztikai<br />

Hivatal.<br />

A szeptemberi fizetés adóval<br />

és járulékokkal együtt 43 577<br />

FOTÓ: Ricz Róbert<br />

Ének az esőben - az egykori táncosok produkciója<br />

Azt est folyamán a csoport egykori<br />

és mai tagjai ízelítőt adtak munkájukból.<br />

A jelenlévők videofelvételen<br />

is figyelemmel kísérhették a tíz év<br />

legszebb pilla<strong>na</strong>tait, de a tízéves<br />

tánccsoportot köszöntötték a zentai<br />

Tor<strong>na</strong>do táncklub, valamint az Orion<br />

dinárt (465 eurót) tett ki, ami reálisan<br />

és nominálisan is 0,3 százalékkal<br />

kevesebb, mint az előző<br />

hó<strong>na</strong>pban.<br />

Szerbiában az átlagos nettó<br />

bér ez év szeptemberében reálisan<br />

0,8 százalékkal volt kevesebb,<br />

mint 2008 szeptemberében,<br />

nominálisan viszont 6,4<br />

AZ AGRO-SERVICE Polgári Társulás<br />

a Bocskoros Körben november<br />

5-én 18 órai kezdettel ismeretterjesztő<br />

előadást tart földműveseknek.<br />

Az est vendége lesz Szabó József,<br />

a Mezőgazdasági Fejlesztési<br />

Alap igazgatója, aki az Alap 2010-<br />

es évre vo<strong>na</strong>tkozó pályázatairól,<br />

illetve a hiteleszközök igényléséről<br />

számol be. Emellett szó lesz a<br />

Vajdaság Vizei Közvállalat terveiről<br />

is, ugyanis a Fölső ugarban a<br />

csator<strong>na</strong>hálózat kibővítését tervezi.<br />

Az előadás végén a mezőgazdasági<br />

gépekre vo<strong>na</strong>tkozó új közlekedési<br />

szabályok és törvények<br />

ismertetésére is sor kerül. B.M.<br />

és a Petőfi Sándor kultúrkör táncosai<br />

is. A műsor során az ünnepel<strong>tek</strong><br />

oklevéllel és egy-egy éremmel köszönték<br />

meg a tíz év során nyújtott<br />

támogatást szponzoraik<strong>na</strong>k és jóakaróik<strong>na</strong>k,<br />

de a legkitartóbb táncosok<br />

is ajándékban részesül<strong>tek</strong>.<br />

Erer<br />

százalékkal magasabb a 2008-<br />

as évhez viszonyítva. Továbbá<br />

a szeptemberi bruttó jövedelem<br />

ebben az évben reálisan 0,9<br />

százalékkal volt kevesebb, mint<br />

2008-ban, nominálisan azonban<br />

6,3 százalékkal növekedett 2008<br />

szeptemberéhez képest.<br />

(Beta)


6<br />

ÚTKERESZTEZŐDÉS<br />

478. szám, 2009. október 30.<br />

A SZERBIA KUPÁN<br />

Harmincöt kategóriában<br />

avattak bajnokot<br />

LENGYELORSZÁGI, magyarországi,<br />

valamint vajdasági táncklubok,<br />

egyesüle<strong>tek</strong> és tánccsoportok részvételével<br />

tartották meg október 24-<br />

én a Mladost Sportközpontban a<br />

Szerbia Kupa elnevezésű nemzetközi<br />

táncversenyt, amely az IFMD<br />

- Inter<strong>na</strong>tio<strong>na</strong>l Federation of Modern<br />

Dance Sports nemzetközi táncszövetség<br />

ranglistaversenye is volt.<br />

A megnyitón Bar<strong>na</strong> Attila, az<br />

IFMD szövetség elnöke köszöntötte<br />

a versenyzőket, míg a házigazdák<br />

nevében Knézi Péter polgármester<br />

kívánt sok sikert a fellépőknek.<br />

A házigazdák, a Vajdasági Magyar<br />

Kulturális Szövetség és a becsei<br />

Orion Művelődési Egyesület, kitűnő<br />

szervezőmunkát végez<strong>tek</strong>, a táncosok<br />

jól érezték magukat, a verseny<br />

zökkenőmentesen folyt le.<br />

Mini, gyermek, junior és felnőtt<br />

korosztályban szervezték meg<br />

a megmérettetést, a versenyzők<br />

fantasy, caribbean/latin show, freeshow,<br />

dance show, funky, disco<br />

dance, hip-hop és disco freestyle<br />

táncfajtákban mérték össze felkészültségüket.<br />

A táncosok produkcióit héttagú<br />

nemzetközi zsűri kísérte figyelemmel,<br />

a magyarországi Demcsák<br />

AZ ÉDES ANYANYELVÜNK nyelvhasználati<br />

verseny döntőjét október<br />

16-a és 18-a között 37. alkalommal<br />

szervezték meg Sátoraljaújhelyen.<br />

A vajdasági elődöntőt a Becsei<br />

Gimnáziumban rendezték meg még<br />

a tavasszal. Az elődöntőről négy<br />

Színpompás volt a verseny megnyitója<br />

SÁTORALJAÚJHELYEN<br />

Beretka Judit<br />

különdíjat kapott<br />

FOTÓ: Ricz Róbert<br />

becsei, Beretka Judit, Sterbik László,<br />

Horváth Zoltán és Rókus Ármin,<br />

valamint egy-egy adai és topolyai<br />

diák jutott el Sátoraljaújhelyre Cseri<br />

Angéla és Baranyi Zsuzsan<strong>na</strong> felkészítő<br />

tanárok kíséretében.<br />

Az idei megmérettetés Kazinczy<br />

Ottó, Lengyelországból Joan<strong>na</strong><br />

Praszka-Kruszynska, az orosz Nikolay<br />

Popov, valamint Szeles Béla,<br />

Madarász Renáta, Orovecz Béla és<br />

Tóth Ferenc Szerbiából. Harmincöt<br />

kategóriában hirdet<strong>tek</strong> győztest.<br />

Községünkből négy csoport táncosai<br />

- a házigazda Orion mellett a<br />

péterrévei dr. Kiss Imre Művelődési<br />

Kör, a Max Dance és a Petőfi Sándor<br />

Magyar Kultúrkör - vet<strong>tek</strong> részt a<br />

versenyen, s mindannyian kitűnően<br />

szerepel<strong>tek</strong>.<br />

B.M.<br />

Ferenc születésének 250. évfordulója<br />

jegyében zajlott, a versenyzőknek<br />

írásbeli és szóbeli feladatokat<br />

kellett megoldaniuk. Beretka Judit<br />

az anyanyelvápolók különdíját kapta<br />

meg.<br />

B.M.<br />

OLVASÓKUCKÓ<br />

Jó könyvek<br />

1. Fiala János: Pótkulcs. „Forgatom<br />

a szót a számban: pótkulcs.<br />

Keresem az ízét. De nincs neki. A<br />

madarat nem kulcscsomójáról ismerem<br />

meg. De a mókusfarkas ipséket<br />

éppúgy elkerülöm, ahogy a<br />

kis autós táskásakat. A kulcs arra<br />

való, hogy ne találjam. Annyira,<br />

hogy nem lenne gyerekem, ha Juditnál,<br />

több mint tíz éve, nem lett<br />

vol<strong>na</strong> pót. Apám nem adott könynyen<br />

kölcsön, ráadásul mindig<br />

megkérdezte, hogy mire kell. Én<br />

meg nem adtam oda a lakásom, és<br />

pótkulcsot is csak azoknál hagytam,<br />

akikben százegy százalékig<br />

megbíztam. Vagy éppen szakítottak<br />

velem, és akiknek a szívét ezzel<br />

akartam visszaszerezni. Sikertelenül.<br />

Svéd gyártmányú autóm pótslusszkulcsát<br />

akkor találtam meg<br />

egy virágcserépben, amikor az új<br />

tulajdonos<strong>na</strong>k oda kellett adnom<br />

mind a két gyárit, mert nélkülük<br />

meghiúsult vol<strong>na</strong> az adásvétel. A<br />

kulcsok<strong>na</strong>k ugyanis, akár a gazdájuk<strong>na</strong>k:<br />

lelkük van. És durva tévedés,<br />

hogy mi használnánk őket.<br />

Mert a Szent István körút négyben<br />

például ő dirigált nekem. Hagyott<br />

cserben. Állt más szolgálatába, kisemmizve<br />

engem, vagy inkább Ferenc<br />

Pétert, akiről ez a könyv szól.“<br />

2. Spiró György: Feleségverseny.<br />

Lesz a jövőben egy Magyarország.<br />

Múltjában közösnek mutatkozik<br />

az általunk ismert hazával,<br />

viszont a mi mostani jelenünk ebben<br />

a regényben már a közelmúlt.<br />

Olyan múlt ez, amely nem hozott<br />

megoldásokat. A megoldások a regény<br />

idejében születnek. A haza<br />

keletkezőben van, új ideológiák, új<br />

érzelmek és új választások mentén<br />

(melyek mélyén azért mindig lapul<br />

egy-egy ismerős mozza<strong>na</strong>t). Az ország<br />

újabb csonkoláson esik át egy<br />

újabb háború következtében, és a<br />

rendszert gyökeresen meg kell változtatni<br />

ahhoz, hogy talpra álljon<br />

történelmének egyik legszégyenteljesebb<br />

vereségéből. A fizikai és<br />

szellemi leépülés fájó pilla<strong>na</strong>tait egy<br />

új nyomor örömteli pilla<strong>na</strong>tai váltják,<br />

amelyben a nélkülöző lakosság követhető<br />

eszmére lel, szerethető és<br />

karizmatikus vezérre, valamint világos<br />

jövőképre. Az anyaföld és a<br />

nemzet, akár a királynő és a király,<br />

egymásra talál, és immár szétválaszthatatlanok.<br />

Mindemellett bizonyítást<br />

nyer az is, hogy a hülyeség<br />

<strong>na</strong>gyon tud fájni.<br />

3. Richard Bach: Hipnózis. Richard<br />

Bach a tőle megszokott módon<br />

tanítását egy történetbe rejti,<br />

amelyben megismerkedünk Jamie<br />

Forbes pilótával, aki segít egy aszszony<strong>na</strong>k<br />

letenni a repülőt, amelyet<br />

eszméletét vesztett férje vezetett. A<br />

sikeres landolást követően a nő úgy<br />

nyilatkozik, hogy érzése szerint hipnotizálták.<br />

Richard Bach lenyűgöző<br />

története a valóság és a szuggesztió<br />

bonyolult viszonyáról szól. Bach<br />

mély spirituális és filozófiai témákat<br />

érint könyvében. Igaz természetünket<br />

minden jel szerint nem zárják<br />

kordába sem a tér, sem pedig az<br />

idő korlátai. Látszatokkal teli világban<br />

élünk. Ha többé nem fogadjuk<br />

el valóságként, a káprázat nem lesz<br />

többé realitásunk része. Azért jöttünk<br />

ebbe a világba, hogy felfedezzünk,<br />

szórakozzunk, tanuljunk és<br />

megosszuk tapasztalatainkat embertársainkkal,<br />

de leginkább azért,<br />

hogy megtanuljunk szeretni.<br />

(Forrás: www.alexandra.hu)<br />

Szerbia Köztársaság<br />

Vajdaság Autonóm Tartomány<br />

Óbecse Község<br />

Községi Közigazgatási Hivatal<br />

Településrendezési, Építésügyi, Közművesítési és Környezetvédelmi Osztály<br />

Szám: IV 02-35-22-09<br />

Kelt: 2009. október 19-én<br />

HIRDETMÉNY<br />

A tervezésről és építésről szóló törvény (Szerbia Hivatalos Közlönye 2009/72 és 2009/81) 50. szakasza,<br />

a városrendezési terv tartalmáról, kidolgozásá<strong>na</strong>k és szakellenőrzésének módjáról, továbbá a<br />

terv nyilvános bemutatásá<strong>na</strong>k feltételeiről és módjáról szóló szabályzat (Szerbia Hivatalos Közlönye<br />

2004/12 sz.) 35. szakasza, valamint az óbecsei község tervügyi bizottságá<strong>na</strong>k 2009. október 16-án<br />

megtartott 34. ülésén hozott határozata alapján, az óbecsei Községi Közigazgatási Hivatal Településrendezési,<br />

Építésügyi, Közművesítési és Környezetvédelmi Osztálya 2009. október 26-ától november<br />

25-éig bemutatja az óbecsei Nestor Džilitov lakótelep részletes rendezési tervtervezetét.<br />

Az óbecsei Nestor Džilitov lakótelep részletes rendezési tervtervezetét az óbecsei Községi Közigazgatási<br />

Hivatal (Óbecse, Felszabadulás tér 2. sz.) 51. számú irodájában mutatják be, munka<strong>na</strong>pokon<br />

8-tól 13 óráig.<br />

Az érdekelt jogi és magánszemélyek a 021/6911-720 és a 6913-576-os telefonszámokon kaphat<strong>na</strong>k<br />

szóbeli információkat, illetve a tervtervezetet a Településrendezési, Építésügyi, Közművesítési és<br />

Környezetvédelmi Osztályon <strong>tek</strong>inthetik meg, írásbeli észrevételeiket pedig az óbecsei Községi Közigazgatási<br />

Hivatal 3. számú irodájában adhatják át.<br />

Az óbecsei községi tervügyi bizottság a tervtervezet nyilvános bemutatása után, 2009. november<br />

27-én az óbecsei községháza (Felszabadulás tér 2. sz.) 29. számú irodájában 10 órai kezdettel nyilvános<br />

ülést tart, amelyre meghívja mindazokat a magánszemélyeket, akik a tervre írásbeli észrevételeket<br />

tet<strong>tek</strong>.<br />

A nyilvános bemutatás után az óbecsei Nestor Džilitov lakótelep részletes rendezési tervtervezetét<br />

a jelentéssel együtt elfogadásra megküldik az illetékes szervnek, az óbecsei községi képviselő-testületnek.<br />

Szerbia Köztársaság<br />

Vajdaság Autonóm Tartomány<br />

Óbecse Község<br />

Községi Közigazgatási Hivatal<br />

Településrendezési, Építésügyi, Közművesítési és Környezetvédelmi<br />

Osztály<br />

Szám: IV 02-35-26/2009<br />

Kelt: 2009. október 27-én<br />

Óbecse Község Közigazgatási Hivatalá<strong>na</strong>k Településrendezési,<br />

Építésügyi, Közművesítési és Környezetvédelmi Osztálya tájékoztatja<br />

Óbecse Község tisztelt polgárait, hogy folyó év szeptember 11-én hatályba<br />

lépett A tervezésről és az építkezésről szóló törvény (Szerbia<br />

Köztársaság 72/09 és 81/09-es számú Hivatalos Közlönye).<br />

Ezen jogszabály lehetővé teszi a hatósági szerv által kiadott építési<br />

és használati engedély kiállítását azon épüle<strong>tek</strong>re, illetve azok részére,<br />

amelyek a szükséges építési engedély nélkül épül<strong>tek</strong> vagy újjáépül<strong>tek</strong>.<br />

A fenntartott állapot törvényesítésének kérelmét az engedély nélkül<br />

épített létesítmény tulajdonosa vagy résztulajdonosa adhatja át a Közigazgatási<br />

Hivatalban 2010. március 10-ig.<br />

A hatályát vesztő, az előbbi törvény értelmében átadott kérelmek<br />

az eljáró szerv által alkalmasak döntéshozatalra.<br />

Azon természetes és jogi személyek, akik benyújtották kérelmüket,<br />

a bővebb adatok megszerzése céljából keressék fel a Közigazgatási<br />

Hivatal 44-es irodáját, vagy hívják a 021/6913-576/131-es mellékű telefonszámot.<br />

Az időben benyújtott kérelmek átadásával elkerülhető az a veszély,<br />

hogy az építési felügyelő elrendelje épületének eltávolítását.<br />

Sikeres együttműködésünk reményében várjuk jelentkezésüket.


oj 113.<br />

OKRUGLI STO RADIJA NOVI BEČEJ U SKUPŠTINI OPŠTINE<br />

Građanin ima pravo da<br />

z<strong>na</strong> sve<br />

INFORMISANOST građa<strong>na</strong> i javnosti<br />

o radu lokalne samouprave i javnih<br />

preduzeća bila je tema o kojoj se<br />

u sali Skupštine opštine Novi Bečej<br />

razgovaralo prošlog četvrtka. Pored<br />

predstavnika lokalne samouprave,<br />

u diskusiji su učestvovali i Rodoljub<br />

Šabić, poverenik za informacije od<br />

javnog z<strong>na</strong>čaja i zaštitu podataka<br />

ličnosti, Kalman Kuntić, pomoćnik<br />

pokrajinske sekretarke za informacije<br />

i Vladan Filipčev, predsednik<br />

Upravnog odbora Asocijacije lokalnih<br />

nezavisnih medija „Lokal pres“.<br />

Novobečejska Opštinska uprava<br />

je odmah posle donošenja Zako<strong>na</strong><br />

o slobodnom pristupu informacijama<br />

od javnog z<strong>na</strong>čaja (krajem<br />

2005. godine) imenovala osobu koja<br />

je <strong>na</strong> zahtev građa<strong>na</strong> obezbeđivala<br />

informacije, a od pre nekoliko meseci<br />

zahtev kojim se traže informacije<br />

može se uputiti i u elektronskoj formi,<br />

putem internet stranice opštine<br />

Novi Bečej, rekla je Radmila Stanković,<br />

<strong>na</strong>čelnica Opštinske uprave<br />

Novi Bečej.<br />

„Odmah po donošenju zako<strong>na</strong> i<br />

imenovanju lica za pristup informacijama,<br />

video se <strong>na</strong>predak jer su<br />

građani počeli da upućuju zahteve<br />

za podacima od javnog z<strong>na</strong>čaja iz<br />

oblasti poslova koje vrše organi lokalne<br />

vlasti i institucija. Pre toga Novobečejci<br />

<strong>na</strong>m se nisu obraćali, a<br />

sada imamo mnogo zahteva i to ne<br />

samo od građa<strong>na</strong> koji žive u <strong>na</strong>šoj<br />

opštini. Svake godine u skladu sa<br />

zakonom dostavljamo izveštaje povereniku<br />

i tu nema nikakvih problema“,<br />

rekla je Stanković.<br />

Prema rečima Rodoljuba Šabića,<br />

iz opštine Novi Bečej od uspostavljanja<br />

institucije poverenika<br />

za informacije od javnog z<strong>na</strong>čaja<br />

nije stigla nijed<strong>na</strong> žalba građa<strong>na</strong> o<br />

uskraćivanju prava <strong>na</strong> informacije.<br />

„To je prosto neverovatno. Zaključak<br />

koji se <strong>na</strong> osnovu toga može izvesti<br />

je da ili u ovoj opštini žive autistični<br />

ljudi koji nemaju pojma o tome šta<br />

je Zakon o slobodnom pristupu informacijama,<br />

ili ono što je verovatnije,<br />

da u ovoj sredini postoji korektan,<br />

pozitivan odnos prema tom pravu,<br />

da je očigledno da ekscesa nema,<br />

pa ni potrebe za žalbama povereniku.<br />

To treba dobro vrednovati, ali ne<br />

precenjivati, jer bi to trebalo da bude<br />

normal<strong>na</strong> stvar. Kada su u pitanju<br />

lokalne zajednice, treba poći od<br />

pretpostavke da je sve što vlast radi<br />

dostupno javnosti, da građani imaju<br />

pravo da z<strong>na</strong>ju sve što se radi, da<br />

su to informacije koje su plaćene njihovim<br />

novcem - i to u<strong>na</strong>pred. Na državnom<br />

nivou postoje situacije kada<br />

može doći do odlaganja davanja informacija<br />

<strong>na</strong> uvid javnosti, ali su one<br />

retke, prepoz<strong>na</strong>tljive i logične, ali je<br />

Poverenik Rodoljub Šabić i voditeljka tribine Cecilija Dujin<br />

<strong>na</strong>čelan princip da javnost ima pravo<br />

da z<strong>na</strong> sve“, rekao je Šabić.<br />

Poverenik je istakao da institucije<br />

<strong>na</strong> svim nivoima vlasti ne treba<br />

samo da odgovaraju <strong>na</strong> zahteve,<br />

nego da putem zvaničnih sajtova i<br />

informatora ponude građanima što<br />

više informacija iz delokruga rada,<br />

što je demokratski princip u razvijenim<br />

zemljama. „U početku su informatori<br />

o radu bili retkost, ali sada<br />

Odgovori <strong>na</strong> pitanja<br />

građa<strong>na</strong><br />

ima sve više institucija koje imaju<br />

kvalitetne informacije, ali ima i onih<br />

koje su samo ’šminka’. Međutim, ne<br />

treba verovati svemu što institucije<br />

serviraju, treba tražiti informacije,<br />

upoređivati ih i zaključivati. Da je to<br />

potrebno, <strong>na</strong>vodi me podatak kojim<br />

raspolažem, da samo četiri procenta<br />

građa<strong>na</strong> u Srbiji veruje institucijama.<br />

Pored informacija važno je tražiti i<br />

FOTO: S. Malešev<br />

uvid u dokument u kome stoji traženi<br />

podatak, jer ako u dokumentu<br />

stoji podatak za koji se ispostavi da<br />

nije tačan ili je krivotvoren, lice koje<br />

je potpisalo dokument treba krivično<br />

da odgovara“, rekao je Šabić.<br />

I<strong>na</strong>če, povereništvo za informacije<br />

do sada je rešilo oko sedam hiljada<br />

žalbi, a oko sto pedeset rešenja<br />

nije izvršeno.<br />

Tokom diskusije Kalman Kuntić,<br />

pomoćnik pokrajinske sekretarke<br />

za informacije, je <strong>na</strong>glasio da treba<br />

<strong>na</strong>praviti razliku između javnog informisanja<br />

i informacija od javnog<br />

z<strong>na</strong>čaja: „To su dve sasvim različite<br />

stvari. Kod informacija od javnog<br />

z<strong>na</strong>čaja je bitan pojedi<strong>na</strong>c i njegovo<br />

pravo da dođe do podatka koji mu<br />

je potreban. Javno informisanje je<br />

mnogo širi pojam. Svaki vršilac vlasti<br />

ima obavezu da informiše građane<br />

o svom radu i to ne bi trebalo da<br />

bude predmet javnog informisanja.<br />

Nažalost, kod <strong>na</strong>s se takve stvari<br />

sakrivaju ili <strong>prol</strong>ongiraju i onda jav<strong>na</strong><br />

glasila dolaze u situaciju da se bave<br />

i poslom državnih orga<strong>na</strong>, javnih tužilaca<br />

i ostalih funkcionera“, rekao je<br />

Kuntić.<br />

Novi<strong>na</strong>ri se u svom svakodnevnom<br />

radu često <strong>na</strong>laze u situaciji<br />

da se pozivaju <strong>na</strong> Zakon o slobodnom<br />

pristupu informacijama od javnog<br />

z<strong>na</strong>čaja, čak i onda kada to nije<br />

neophodno. Obično se radi o slučajevima<br />

kada predstavnici javnih<br />

preduzeća i ustanova iz lične sujete<br />

ili nez<strong>na</strong>nja odbijaju da daju tražene<br />

informacije od javnog z<strong>na</strong>čaja,<br />

a kada interveniše poverenik, daju<br />

i više od traženog. Upravo o ovom<br />

problemu tokom diskusije govorio je<br />

Vladan Filipčev, predsednik Upravnog<br />

odbora „Lokal presa“.<br />

JP „Radio Novi Bečej“, organizator<br />

okruglog stola „Građanin uprkos<br />

svemu ima pravo da z<strong>na</strong>“, predvideo<br />

je da pored predstavnika republičkih,<br />

pokrajinskih i lokalnih vlasti,<br />

Radio Novi Bečej do sada je<br />

jedino javno preduzeće u opštini<br />

koje je <strong>na</strong> svom sajtu (www.radionb.info)<br />

postavilo završni fi<strong>na</strong>nsijski<br />

račun za prošlu godinu i time<br />

omogućilo građanima da imaju<br />

sliku o utrošku sredstava radija.<br />

Saša Dujin je predstavio i jednu<br />

novinu u programskoj šemi, a to<br />

je da on svakog ponedeljka i petka<br />

od 18 do 19.30 časova u kontakt<br />

programu odgovara <strong>na</strong> pitanja<br />

slušalaca o svemu što ih interesuje<br />

o radu lokalne samouprave,<br />

mesnih zajednica, javnih preduzeća,<br />

ustanova.... Građani pitanja<br />

mogu uputiti telefonom, <strong>na</strong><br />

broj 023/772-422, a novi<strong>na</strong>ri radija<br />

će u njihovo ime tragati za odgovorima<br />

i blagovremeno ih obavestiti<br />

putem onog sredstva informisanja<br />

koje sami izaberu (SMS,<br />

telefon, mejl ili program radija).<br />

B.M.<br />

diskusiji prisustvuju i direktori opštinskih<br />

javnih preduzeća, međutim,<br />

osim Saše Duji<strong>na</strong>, v.d. direktora novobečejskog<br />

radija, u sali Skupštine<br />

opštine nije bilo predstavnika javnih<br />

preduzeća. Diskusiji su prisustvovali<br />

predstavnici lokalne samouprave,<br />

Doma zdravlja, policije, vatrogasne<br />

brigade, nevladinih organizacija i<br />

medija.<br />

S.M.<br />

FOTO: K. Kočiš<br />

RASPUŠTEN JE OPŠTINSKI ODBOR DS-A<br />

Sme<strong>na</strong> predsednika<br />

Skupštine?<br />

PREDLOGOM zako<strong>na</strong> o određivanju<br />

maksimalnog broja zaposlenih u<br />

lokalnoj administraciji predviđeno je<br />

da u opštinskim administracijama u<br />

Srbiji bez posla ostane 5.648 zaposlenih<br />

od ukupno 37.789 koji rade u<br />

lokalnim institucijama a fi<strong>na</strong>nsiraju<br />

se iz lokalnog budžeta (u lokalnim<br />

institucijama koje se ne fi<strong>na</strong>nsiraju<br />

iz lokalnog budžeta radi još 63.876<br />

radnika). Osim toga što maksimalan<br />

broj zaposlenih u opšti<strong>na</strong>ma i<br />

gradovima ne može biti veći od četiri<br />

stalno zaposle<strong>na</strong> činovnika <strong>na</strong><br />

1.000 stanovnika, predlogom zako<strong>na</strong><br />

je utvrđeno i da maksimalan broj<br />

zaposlenih po ugovoru i <strong>na</strong> određeno<br />

ne može biti veći od 10 odsto zaposlenih<br />

za stalno. Tako se stiglo do<br />

podatka da 110 opšti<strong>na</strong> ima višak činovnika<br />

u lokalnoj administraciji.<br />

U lokalnoj administraciji u Novom<br />

Bečeju (organi opštine, opštinske<br />

ustanove koje se fi<strong>na</strong>nsiraju iz<br />

budžeta i privred<strong>na</strong> društva i drugi<br />

oblici organizovanja čiji je jedini<br />

osnivač opšti<strong>na</strong> koji se fi<strong>na</strong>nsiraju<br />

iz budžeta - osim javnih preduzeća)<br />

zaposleno je 109 osoba – i po Predlogu<br />

zako<strong>na</strong> u ovoj opštini postoji višak<br />

zaposlenih – jed<strong>na</strong> osoba bi trebalo<br />

da dobije otkaz do kraja godine<br />

(ukoliko se usvoji zakon).<br />

MADA SE šaputalo o tome, Matija<br />

Kovač, predsednik Skupštine opštine,<br />

nije smenjen sa te funkcije pre<br />

dve nedelje, <strong>na</strong> 17. sednici lokalnog<br />

parlamenta. Takođe se šaputalo i o<br />

prome<strong>na</strong>ma u novobečejskom odboru<br />

Demokratske stranke, čiji je on<br />

bio predsednik do prošle nedelje.<br />

Naime, Izvršni odbor Glavnog odbora<br />

Demokratske stranke pre nekoliko<br />

da<strong>na</strong> raspustio je novobečejsku<br />

organizaciju stranke i postavio<br />

je poverenika, Branka Radakovića<br />

iz Inđije, do eventualno ponovnog<br />

formiranja novog opštinskog odbora.<br />

O razlozima raspuštanja opštinskog<br />

odbora DS-a Matija Kovač,<br />

donedavno još predsednik novobečejskih<br />

demokrata, nije mogao da<br />

kaže ništa, jer „u odluci nema obrazloženja,<br />

samo se <strong>na</strong>vodi da je raspušten<br />

Opštinski odbor i ne bih da<br />

komentarišem i da spekulišem ko je<br />

preporučio i ko je inicirao raspuštanje.<br />

Ja sam i dalje član stalnog sastava<br />

Glavnog odbora i ne mogu da<br />

komentarišem stra<strong>na</strong>čke odluke“,<br />

rekao je Kovač.<br />

On je ocenio da će raspuštanje<br />

opštinskog odbora DS-a uticati i <strong>na</strong><br />

njegovu funkciju u lokalnom parlamentu<br />

Novog Bečeja, a to bi z<strong>na</strong>čilo<br />

da će biti smenjen <strong>na</strong> sledećoj sednici<br />

Skupštine opštine, koju će, rekao<br />

je, verovatno sazvati za sledeći<br />

petak.<br />

K.D.F.<br />

PREDLOG ZAKONA O BROJU ZAPOSLENIH<br />

Višak u opštini -<br />

jed<strong>na</strong> osoba<br />

U uslužnom centru opštine svi imaju posla<br />

Predlog zako<strong>na</strong> predviđa i tri korektiva<br />

za održivo smanjenje zaposlenih<br />

u administraciji: za male opštine<br />

(do 15.000 stanovnika) gde<br />

posle smanjenja postoji rizik neodrživosti<br />

rada lokalne administracije,<br />

potrebno smanjenje se umanjuje<br />

za 50 odsto, za opštine koje dobijaju<br />

kroz transfere iz republičkog<br />

budžeta manje od 20 odsto lokalnog<br />

budžeta, a imaju više od 15.000<br />

stanovnika, potrebno smanjenje se<br />

umanjuje za 50 odsto i za opštine i<br />

gradove kod kojih je potrebno smanjiti<br />

više od 20 odsto, neophodno<br />

smanjenje se umanjuje za pola od<br />

onoga što prelazi 20 odsto potrebnog<br />

smanjenja.<br />

Opštine i gradovi koji imaju višak<br />

zaposlenih sami će odlučivati<br />

da li će smanjiti lokalnu administraciju<br />

do maksimalnog broja činovnika<br />

ili će višak zaposlenih plaćati građani<br />

tih opšti<strong>na</strong> i gradova. Opšti<strong>na</strong> koja<br />

do kraja godine ne smanji broj zaposlenih,<br />

od 1. januara 2010. godine<br />

će dobijati manje transfere iz republičkog<br />

budžeta (<strong>na</strong> svaki 0,1 promil<br />

iz<strong>na</strong>d maksimalnog broja zaposlenih,<br />

transferi iz republičkog budžeta<br />

umanjuju se za jedan odsto opredeljenih<br />

mesečnih transfera u <strong>tek</strong>ućoj<br />

godini).<br />

K.D.F.


8<br />

broj 478. 30. oktobar 2009.<br />

NOVOBEČEJSKE FIRME U STEČAJU<br />

Propala štamparija i<br />

„Kluz“<br />

NA INTERNET stranici Agencije<br />

za privatizaciju objavljen<br />

je spisak preduzeća u stečaju,<br />

među kojima su i preduzeća<br />

iz Novog Bečeja, štamparija<br />

„1. maj“ i „Kluz – Tisa“.<br />

Stečajni poverenik u<br />

štampariji „1. maj“, sa sedištem<br />

u ulici Maršala Tita 3,<br />

koga je imenovala Agencija<br />

za privatizaciju, je Borivoj<br />

Doroslovački. Stečajni postupak<br />

je pokrenut 7. oktobra<br />

Sruše<strong>na</strong> je nekadašnja Gigi<strong>na</strong> štamparija<br />

ove godine, a tzv. ispitno ročište<br />

trebalo bi da bude održano<br />

26. januara 2010. godine<br />

u Trgovinskom sudu u<br />

Zrenjaninu.<br />

I<strong>na</strong>če, objekat štamparije<br />

u centru Novog Bečeja<br />

nedavno je srušen i <strong>na</strong> tom<br />

mestu se <strong>na</strong>vodno planira izgradnja<br />

tržnog centra.<br />

Stečajni poverenik štamparije<br />

Borivoj Doroslovački<br />

nije mogao da da podatke o<br />

rušenju objekta štamparije,<br />

rekavši da to pitanje ne spada<br />

u njegovu <strong>na</strong>dležnost.<br />

Po podacima iz Opštinskog<br />

suda Novi Bečej, u sudskom<br />

postupku, rešenjem<br />

suda od 17.09.2007. godine,<br />

vlasnik objekta štamparije je<br />

postao Dejan Miladinović iz<br />

Novog Bečeja, međutim, sud<br />

ne raspolaže podacima o<br />

tome da li je ta osoba u međuvremenu<br />

prenela vlasništvo<br />

<strong>na</strong> nekog drugog.<br />

Podatkom o tome ko je<br />

vlasnik nepostojećeg objekta<br />

nekadašnje štamparije „1.<br />

maj“ u ulici Maršala Tita pod<br />

brojem 3, raspolaže služba<br />

katastra u Novom Bečeju, ali<br />

MINISTARSTVO poljoprivrede,<br />

šumarstva i vodoprivrede<br />

i savetodav<strong>na</strong> služba<br />

iz Zrenjani<strong>na</strong>, uz podršku opštinskog<br />

područnog centra<br />

za ruralni razvoj opštine Novi<br />

Bečej i lokalne samouprave,<br />

organizovali su prošle nedelje<br />

tribinu za poljoprivredne<br />

proizvođače. Ovo je samo<br />

jed<strong>na</strong> u nizu tribi<strong>na</strong> koje se<br />

održavaju u cilju informisanja<br />

poljoprivrednih proizvođača<br />

i lokalnog stanovništva o<br />

FOTO: V. Filipčev<br />

šef službe Jovan Sekulić nije<br />

postupio po zahtevu o slobodnom<br />

pristupu informacijama<br />

od javnog z<strong>na</strong>čaja, jer,<br />

kako je <strong>na</strong>veo, novi<strong>na</strong>r Bečejskog<br />

<strong>mozaik</strong>a nije dokazao<br />

svoje „svojstvo novi<strong>na</strong>ra“<br />

(svaki građanin ima pravo da<br />

pristupi informaciji od javnog<br />

z<strong>na</strong>čaja i nije nužno da dokazuje<br />

„svojstvo građani<strong>na</strong>“;<br />

prim. nov.), a tvrdi Sekulić,<br />

nije <strong>na</strong>veo ni „tačne podatke<br />

vezane za nepokretnost<br />

za koju tražite informaciju“ (a<br />

podaci su sasvim tačni: ko je<br />

vlasnik z<strong>grade</strong> štamparije „1.<br />

maj“ u ulici Maršala Tita, broj<br />

3; prim. nov.).<br />

Praz<strong>na</strong> hala u „Kluzu“<br />

Podsetimo, štamparija<br />

je privatizova<strong>na</strong> u januaru<br />

2003. godine, kada je vlasnica<br />

70 posto društvenog<br />

kapitala firme postala Marija<strong>na</strong><br />

Dragić iz Zrenjani<strong>na</strong>,<br />

koja je za kapital štamparije<br />

platila 55.000 di<strong>na</strong>ra, ali je<br />

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE<br />

Tribi<strong>na</strong> za<br />

poljoprivrednike<br />

podsticajnim sredstvima koja<br />

nudi Ministarstvo. Poljoprivrednici<br />

su u mogućnosti i da<br />

<strong>na</strong> jednom mestu dobiju odgovore<br />

<strong>na</strong> pitanja, ali i stručnu<br />

pomoć i savete.<br />

Pred novobečejskim poljoprivrednim<br />

proizvođačima<br />

predstavnici savetodavne<br />

službe iz Zrenjani<strong>na</strong>, diplomirani<br />

inženjeri poljoprivrede<br />

Gorda<strong>na</strong> Aćimac i Dragan<br />

Marković, prezentovali su novine<br />

u oblasti zakonodavstva<br />

FOTO: K. Kočiš<br />

zbog nepoštovanja kupoprodajnog<br />

ugovora Agencija za<br />

privatizaciju podnela tužbu<br />

Trgovinskom sudu u Novom<br />

Sadu za poništavanje kupoprodajnog<br />

ugovora. Spor je<br />

trajao od 2005. do 2008. godine<br />

kada je drugostepeni<br />

sud potvrdio presudu Trgovinskog<br />

suda u Novom Sadu<br />

o poništavanju privatizacije,<br />

a akcije (70 posto kapitala,<br />

to jest 2.310 akcija nomi<strong>na</strong>lne<br />

vrednosti 60 di<strong>na</strong>ra sa<br />

stanjem <strong>na</strong> dan 31.12.2001.)<br />

Marijane Dragić su prenete<br />

Akcijskom fondu.<br />

Tako je propala nekadašnja<br />

Gigi<strong>na</strong> štamparija, koja bi<br />

2009. godine imala 111 godi<strong>na</strong>.<br />

U preduzeću „Kluz – Tisa“<br />

(Kuma<strong>na</strong>čki put bb) stečajni<br />

postupak je pokrenut 7. oktobra,<br />

a stečaj<strong>na</strong> poverenica<br />

je Dragica Arsić. Poverilačko<br />

ročište zakazano je za<br />

25. novembar u Trgovinskom<br />

sudu u Zrenjaninu, a ispitno<br />

ročište za 26. januar 2010.<br />

godine.<br />

I<strong>na</strong>če, kupoprodajni ugovor<br />

s Peđom Mališanovićem,<br />

vlasnikom većinskog dela<br />

kapitala „Kluza“ raskinut je<br />

početkom 2009. godine, jer<br />

on nije ispunio odredbe kupoprodajnog<br />

ugovora.<br />

Zastupnik kapitala, advokat<br />

Ljubomir Mandić iz<br />

Bečeja, u aprilu ove godine<br />

govorio je o dugovima i o<br />

mogućim malverzacijama u<br />

ovoj firmi, a o budućoj sudbini<br />

„Kluza“ je rekao da će pokušati<br />

da spreči stečaj.<br />

K.D.F.<br />

u oblasti agrarne politike.<br />

Diplomirani inženjer poljoprivrede<br />

Aleksandar Karapandža,<br />

predstavnik Kancelarije<br />

za podršku ruralnom<br />

razvoju, govorio je o izme<strong>na</strong>ma<br />

Zako<strong>na</strong> o poljoprivrednom<br />

zemljištu, koje se odnose<br />

<strong>na</strong> zakup poljoprivrednog<br />

zemljišta u državnoj svojini.<br />

On je pozvao novobečejske<br />

poljoprivrednike da iskoriste<br />

pravo prečeg zakupa državnih<br />

njiva. K. Kočiš<br />

NOVI BEČEJ<br />

FOTO: M. Kiselički<br />

U GALERIJI TISKE AKADEMIJE AKVARELA OTVORENA<br />

Izložba slikara<br />

kolonije pastela<br />

Sa otvaranja izložbe pastela<br />

DOM ZA smeštaj duševno<br />

obolelih lica „Sveti Vasilije<br />

Ostroški Čudotvorac“ i Dom<br />

kulture opštine Novi Bečej,<br />

u Galeriji Tiske akademije<br />

akvarela Doma kulture, organizovali<br />

su prošlog petka<br />

završnu izložbu četvrtog<br />

Otvorenog ateljea kolonije<br />

pastela Doma „Sveti Vasilije<br />

Ostroški Čudotvorac“.<br />

„Kolonija slikara koji stvaraju<br />

u tehnici pastela, počela<br />

je da radi u okrilju Doma<br />

2005. godine. Od tada o<strong>na</strong><br />

IZLOŽBA pod <strong>na</strong>zivom<br />

„Mapa kulturnih dobara Vojvodine”<br />

autora Vojislava D.<br />

Devića biće otvore<strong>na</strong> da<strong>na</strong>s<br />

(30. oktobra) u Galeriji „Selo“<br />

Doma kulture.<br />

Izložba je plod saradnje<br />

Doma kulture i Zavoda za<br />

kulturu Vojvodine. Izložbeni<br />

opus čini devet Devićevih<br />

mapa, kroz koje prezentuje<br />

istorijsko, geografsko, kulturno,<br />

versko i arhi<strong>tek</strong>tonsko<br />

blago Vojvodine. Mape će<br />

BANATSKI kulturni centar<br />

iz Novog Miloševa i ove godine<br />

je jedan od izlagača <strong>na</strong><br />

54. Među<strong>na</strong>rodnom sajmu<br />

knjiga u Beogradu, koji traje<br />

od 26. oktobra do 1. novembra.<br />

ZBOG sumnje da se <strong>na</strong>silnički po<strong>na</strong>šao u<br />

porodici, zrenjaninsko Opštinsko javno tužilaštvo<br />

podiglo je optužnicu protiv R. Š. (51) iz<br />

<strong>na</strong>seljenog mesta opštine Novi Bečej. R. Š.<br />

okuplja desetak slikara pastela<br />

koji se svake jeseni po<br />

nekoliko da<strong>na</strong> druže i stvaraju<br />

slike neobične lepote i<br />

kolorita“, rekla je <strong>na</strong> otvaranju<br />

izložbe dr Ljilja<strong>na</strong> Bognič,<br />

biti izložene do 10. oktobra.<br />

Novosadski arhi<strong>tek</strong>ta Vojislav<br />

Dević je istraživač, teoretičar<br />

i praktičar prostornog<br />

planiranja, urbanizma, arhi<strong>tek</strong>ture,<br />

zaštite graditeljskog<br />

<strong>na</strong>sleđa, ekologije, futurologije<br />

i geostrateških projekata.<br />

Učestvovao je <strong>na</strong> <strong>na</strong>učnim<br />

simpozijumima u svetu<br />

i u Srbiji. Saradnik je i autor<br />

nekoliko deseti<strong>na</strong> urbanističkih<br />

planova i projekata. Imao<br />

je četiri samostalne izložbe i<br />

Nova izdanja Ba<strong>na</strong>tskog<br />

kulturnog centra izlože<strong>na</strong> su<br />

u galeriji hale 4 (nekadašnja<br />

hala 14) Beogradskog sajma,<br />

dok se promotivne aktivnosti<br />

odvijaju <strong>na</strong> štandu<br />

Centra, kao i u sajamskim<br />

direktorka Doma za smeštaj<br />

duševno obolelih lica.<br />

Ljubiteljima likovne umetnosti<br />

u Novom Bečeju sa <strong>na</strong>juspelijim<br />

slikama predstavili<br />

su se stalni učesnici kolonije,<br />

slikari Viktor Škrabanj iz Bečeja,<br />

mr Vladimir Vlajić iz Beograda,<br />

Viktor Zubko iz Čelareva,<br />

Saša Bogdanović iz<br />

Vršca, Dimitrije Kolarević iz<br />

Novog Sada, Nataša Mijalović<br />

iz Kovačice, Valerija Bar<strong>na</strong>-Koloži<br />

iz Ade, Dominika<br />

Moraviju i Danijela Moraviju<br />

iz Vršca, Vladimir Kerić iz Jagodine,<br />

Milorad Josimović i<br />

Tibor Nađ iz Novog Bečeja,<br />

koji je bio i selektor ovogodišnje<br />

kolonije.<br />

Izložba je otvore<strong>na</strong> u prisustvu<br />

većine autora, a trajaće<br />

desetak da<strong>na</strong>.<br />

M.K.<br />

IZLOŽBA U DOMU KULTURE<br />

Mapa kulturnih dobara<br />

učestvovao je <strong>na</strong> više deseti<strong>na</strong><br />

kolektivnih izložbi. Odlikovan<br />

je medaljom Novog veka<br />

„Ko je ko” 2000. godine za<br />

„izuzet<strong>na</strong> dostignuća koja su<br />

obeležila <strong>na</strong>še živote u mnogim<br />

poljima” od strane Baronovog<br />

instituta „Ko je ko” iz<br />

Kalifornije.<br />

Od 2005. godine je savetnik<br />

Geografskog instituta<br />

SANU „Jovan Cvijić” u Beogradu.<br />

Kristi<strong>na</strong> Kočiš<br />

BANATSKI KULTURNI CENTAR NA SAJMU KNJIGA<br />

Za godinu da<strong>na</strong> 16 knjiga<br />

salama „Slobodan Selenić“ i<br />

„Borislav Pekić“.<br />

Između dva sajma knjiga<br />

Ba<strong>na</strong>tski kulturni centar<br />

objavio je 16 novih knjiga, a<br />

još osam <strong>na</strong>slova je u pripremi.<br />

M.K.<br />

NASILJE U PORODICI<br />

Optužen za zlostavljanje<br />

žene i ćerke<br />

se tereti da je od 27. avgusta 2005. do 16. februara<br />

2009. godine, u više <strong>na</strong>vrata u svojoj<br />

kući psihički i fizički zlostavljao suprugu S.Š. i<br />

punoletne ćerke V. Š. i I. Š.<br />

B.M.


Prečicom do dugih noktiju<br />

LISTANJE, pucanje i lomljenje<br />

noktiju može devojke<br />

dovesti do ivice nervnog sloma.<br />

Strah od gubitka lepih i<br />

dugih noktiju rešava se stavljanjem<br />

veštačkih. Kao i u<br />

drugim aspektima ulepšavanja,<br />

preterivanje nije dobrodošlo.<br />

Veštački nokti su dobra<br />

opcija za one koji grickaju<br />

nokte ili imaju problema sa<br />

njihovim rastom.<br />

Neke dame opredele se<br />

za veštačke nokte kako bi se<br />

oslobodile loše <strong>na</strong>vike grickanja,<br />

dok druge brzo žele<br />

lepe i duge nokte koji ne zahtevaju<br />

mnogo truda.<br />

ZANIMLJIVOSTI<br />

Suze su OK<br />

HOROSKOP<br />

OVAN<br />

(21.03. – 20.04.)<br />

Potrebno je mnogo<br />

s<strong>na</strong>ge i upornosti<br />

da biste savladali trenutnu<br />

krizu. Ukoliko se o<strong>na</strong><br />

odnosi <strong>na</strong> zdravlje, ne očajavajte<br />

- bićete ponovo u formi.<br />

Uspeh vezan za fi<strong>na</strong>nsijska<br />

ulaganja, stipendije i nekretnine<br />

ulepšaće vam dan.<br />

BIK<br />

(21.04. – 20.05.)<br />

Pošto shvatate<br />

z<strong>na</strong>čaj veze u kojoj<br />

ste, <strong>na</strong>stojite da je po svaku<br />

cenu sačuvate. Ne dozvolite<br />

da ljubomora i nesigurnost<br />

pobede. Ukoliko iskrsnu problemi,<br />

pristupite im polako, ali<br />

sigurno.<br />

BLIZANCI<br />

(21.05. – 20.06.)<br />

Napokon krećete s<br />

mrtve tačke, ali to<br />

nećete odmah osetiti. Moraće<br />

da prođe dan-dva pa da shvatite<br />

da su neugodnosti za<br />

vama. Budite oprezni, kako ne<br />

biste ponovo propustili šansu.<br />

Uviđate sopstvene greške.<br />

Prednost veštačkih noktiju<br />

ogleda se u tome što izdržavaju<br />

razne izazove kućnih<br />

poslova, a ukoliko i<br />

„pokleknu“ pod pritiskom<br />

lako ih je zameniti.<br />

Ukoliko se pravilno <strong>na</strong>nose<br />

i skidaju, veštački nokti<br />

neće oštetiti prirodne nokte,<br />

ali ih neće učiniti ni zdravijim,<br />

tvrde stručnjaci.<br />

„Nošenje veštačkih noktiju<br />

je kao farbanje kose -<br />

jednom kada počnete da ih<br />

nosite, to se može pretvoriti<br />

u doživotnu aktivnost“, objasnila<br />

je Debora Lipman, ekspert<br />

za uređivanje noktiju,<br />

istakavši da onog momenta<br />

RAK<br />

(21.06. – 22.07.)<br />

Na okolinu delujete<br />

domi<strong>na</strong>ntno,<br />

tako da vam čini ustupke i<br />

usluge kojima se niste <strong>na</strong>dali.<br />

Neke stvari vezane za <strong>na</strong>predak<br />

<strong>na</strong>jzad kreću sa mrtve<br />

tačke. Na vama je koliko ćete<br />

biti agilni i iz situacije izvući<br />

maksimum.<br />

LAV<br />

(23.07. – 22.08.)<br />

Uživate u bračnom<br />

životu, u toplini domaće<br />

atmosfere. Potrebno<br />

vam je izvesno vreme da se<br />

opustite i odmorite, a to <strong>na</strong>jbolje<br />

uspevate kod kuće. Slobodne<br />

trenutke provodite sređujući<br />

lične stvari.<br />

DEVICA<br />

(23.08. – 22.09.)<br />

Okolnosti vam idu<br />

<strong>na</strong>ruku, pa će stvari<br />

zbog kojih se kolebate uroditi<br />

plodom. Mnogi zastoji su za<br />

vama, pa nemate razloga za<br />

brigu. Krajnje je vreme da klupko<br />

počne da se odmotava i da<br />

dobijete zasluženu <strong>na</strong>gradu.<br />

FOTO: www.imageshack.us<br />

TIME OUT<br />

broj 478. 30. oktobar 2009. 9<br />

kada devojke žele da imaju<br />

prirodne nokte, ne postoji nikakva<br />

prepreka za to i oni će<br />

izgledati isto kao i pre, kao<br />

što i kosa izraste posle farbanja.<br />

Veštački nokti nisu isto<br />

što i povremeni manikir.<br />

Kako Lipmanova <strong>na</strong>vodi, izliveni<br />

nokti moraju se ob<strong>na</strong>vljati<br />

posle nekoliko nedelja,<br />

jer postoji opasnost da otpadnu.<br />

Odvajanje izlivenog nokta<br />

dešava se kada lepak<br />

oslabi i ne može više da izdrži<br />

pritisak svakodnevne upotrebe.<br />

Postoji više razloga za<br />

redovan odlazak <strong>na</strong> tretman<br />

manikira. Ukoliko se voda<br />

<strong>na</strong>đe „zaroblje<strong>na</strong>“ između<br />

nokatne ploče i veštačkog<br />

nokta, postoji opasnost od<br />

gljivične infekcije, što može<br />

dovesti do toga da nokti postanu<br />

zelenkasti.<br />

Prirodni nokti rastu gotovo<br />

istom brzinom ispod veštačkih<br />

i to je takođe razlog<br />

za odlazak u salon. Nije lepo<br />

dopustiti da se veštački nokti<br />

„udalje“ od zanoktica više od<br />

nekoliko milimetara, a u toj<br />

situaciji nokat se lakše odlepljuje,<br />

ali i lomi.<br />

Najbezbednije i <strong>na</strong>jlakše<br />

uklanjanje veštačkih noktiju<br />

je u kozmetičkim salonima<br />

MUŠKARCI plaču manje i<br />

uz veće suzdržavanje nego<br />

žene, pokazalo je jedno istraživanje<br />

objavljeno u Nemačkoj,<br />

u kojem se takođe <strong>na</strong>vodi<br />

da žene plaču od 30 do 64<br />

puta godišnje za razliku od<br />

muškaraca koji to čine od 6<br />

do 17 puta.<br />

Ova velika razlika manifestuje<br />

se <strong>tek</strong> u adolescenciji,<br />

pošto do 13. godine i dečaci<br />

i devojčice plaču<br />

podjed<strong>na</strong>ko često, ističe se u<br />

istraživanju nemačkog udruženja<br />

oftamologa.<br />

U odraslom dobu, razlika<br />

postaje sve dublja po pitanju<br />

učestalosti plakanja, ali i njegovog<br />

trajanja. Muškarci plaču<br />

od dva do četiri minuta,<br />

dok kod že<strong>na</strong> to traje šest<br />

minuta.<br />

Ženski plač traje duže i<br />

mnogo je dramatičnijeg karaktera,<br />

kaže profesorka Elizabet<br />

Mesmer iz udruženja<br />

nemačkih oftamologa.<br />

Istraživanje je takođe pokazalo<br />

da muškarci i žene ne<br />

VAGA<br />

(23.09. – 22.10.)<br />

Rešavate važ<strong>na</strong><br />

novča<strong>na</strong> pitanja.<br />

Pošto ste koncentrisani <strong>na</strong> to,<br />

možete propustiti mnoštvo<br />

drugih stvari. U fazi ste u kojoj,<br />

da biste popravili fi<strong>na</strong>nsije,<br />

morate maksimalno da se<br />

angažujete ili da nešto prodate.<br />

ŠKORPIJA<br />

(23.10. – 22.11.)<br />

Pred vama je <strong>na</strong>poran<br />

dan praćen<br />

teškim radom i umorom, što<br />

vam neće teško pasti. Dolazi i<br />

do rasvetljavanja nekih zamagljenih<br />

problema. Situacija<br />

nije tako loša kao što vam trenutno<br />

izgleda.<br />

STRELAC<br />

(23.11. – 21.12.)<br />

U izvesnoj situaciji<br />

ste uzdržani, <strong>na</strong>jverovatnije<br />

rukovođeni lošim<br />

iskustvima. Gledate kako se<br />

drugi nerviraju, što vas uopšte<br />

ne dotiče. Napokon ste <strong>na</strong>učili<br />

da se po<strong>na</strong>šate shodno iskustvu<br />

i da mudro odreagujete.<br />

gde će struč<strong>na</strong> osoba primeniti<br />

pravilan postupak za nežno,<br />

neagresivno odvajanje<br />

od prirodnog nokta.<br />

Iako kvalitet veštačkih<br />

noktiju varira, ne postoje <strong>na</strong>jbolji.<br />

Posle razgovora sa<br />

stručnim licem u salonu treba<br />

izabrati željenu vrstu.<br />

Akril, gel ili fajberglas<br />

stavljaju se preko nokatne<br />

ploče, a zatim se materijal<br />

oblikuje po želji. Takođe, moguće<br />

je lepkom pričvrstiti plastičan<br />

nokat preko prirodnog,<br />

a zatim <strong>na</strong>neti sloj gela, fajberglasa<br />

ili akrila.<br />

Kako nokti rastu odgovarajućim<br />

materijalom popunjava<br />

se prazan prostor u<br />

korenu nokta, ob<strong>na</strong>vljaju se<br />

oštećeni delovi, skraćuju veštački<br />

vrhovi i <strong>na</strong>kon nekoliko<br />

nedelja prirodni nokti dostižu<br />

zadovoljavajuću dužinu.<br />

Tada se veštački nokti mogu<br />

skinuti, ali i ne moraju.<br />

Kada je ukrašavanje u<br />

pitanju, granica gotovo da<br />

nema. Međutim, stilisti upozoravaju<br />

da suviše upadljivi<br />

nokti nisu poželjni.<br />

Svako preterivanje u vidu<br />

jarkih nijansi, šara ili dužine,<br />

kako kažu, postaje kontraproduktivno<br />

i iz lepog, urednog,<br />

ženstvenog i zanimljivog<br />

prerasta u kič, čudno i<br />

zastrašujuće. (Izvor: RTS)<br />

plaču iz istih razloga.<br />

Muškarci često plaču iz<br />

saosećanja ili zbog neuspeha<br />

u odnosima sa okolinom,<br />

dok žene liju suze kada se<br />

ne osećaju <strong>na</strong> visini zadatka,<br />

kada se sećaju prošlih događaja<br />

ili kada su suočene sa<br />

konfliktima.<br />

(Izvor: Tanjug)<br />

JARAC<br />

(22.12. – 19.01.)<br />

Slobodne trenutke<br />

provodite u društvu<br />

prijatelja. Pokušajte da se<br />

sa njima konsultujete i potražite<br />

savet u vezi sa situacijom<br />

u kojoj grešite. Pošto simpatija<br />

prema jednoj osobi postoji,<br />

dajte joj otvoreno do z<strong>na</strong>nja<br />

šta osećate.<br />

VODOLIJA<br />

(20.01. – 18.02.)<br />

Mnogo radite, ali<br />

ste i zadovoljni, jer<br />

se vaš trud isplati. Nikome se<br />

ne žalite, već pokušavate da<br />

shvatite da se poslovne ponude<br />

ne ukazuju tako često.<br />

Uskoro ćete rešiti važ<strong>na</strong> status<strong>na</strong><br />

pitanja.<br />

RIBE<br />

(19.02. – 20.03.)<br />

Pošto težite ka sigurnom<br />

položaju,<br />

razmišljate o tome kako da se<br />

približite z<strong>na</strong>čajnoj osobi ili da<br />

započnete važnu vezu. Neke<br />

stvari se dešavaju sporije<br />

nego što ste očekivali, ali ni to<br />

vam ne smeta.<br />

Čizme za sve<br />

prilike<br />

ČIZME dužine iz<strong>na</strong>d kole<strong>na</strong><br />

hit su za sezonu jesen/<br />

zima 2009/10. Međutim, sudeći<br />

po modelima koje su<br />

svetski dizajneri predstavili<br />

<strong>na</strong> pistama, pored ovog modela,<br />

nose se i čizme sa resama<br />

i metalnim dodacima,<br />

lakovane i metalik čizme.<br />

Modeli dužine iz<strong>na</strong>d kole<strong>na</strong><br />

često deluju preterano<br />

<strong>na</strong>padno i nenosivo danju,<br />

ali su ih svetski dizajneri odlično<br />

iskombinovali s <strong>na</strong>jrazličitijom<br />

odećom. Kako bi<br />

ovakve čizme bile u prvom<br />

planu, oni savetuju da ih nosite<br />

uz mini suknje i šortseve<br />

jarkih boja.<br />

Ukoliko se odlučite za<br />

sjajnu varijantu, odnosno lakovane<br />

čizme, kakve predlažu<br />

Roberto Kavali i Stela<br />

Mekartni, neka vaša odeća,<br />

kaputić, suknja ili pantalonice<br />

(bermude) budu duže od<br />

ivice čizama, da ne biste<br />

izgledali kao noć<strong>na</strong> dama.<br />

Za one hrabrije, dizajneri poput<br />

Luja Vito<strong>na</strong> i Diko<strong>na</strong> Žila,<br />

predlažu veoma upečatljivu<br />

verziju metalik čizama. Dizajneri<br />

podjed<strong>na</strong>ko predlažu<br />

varijante do članka pripijene<br />

uz nogu, ali i one vrlo široke<br />

i vrećaste. Uz ovakve modele<br />

takođe se nose mini suknje<br />

i haljine, i to u tamnijim<br />

bojama, poput crne, teget ili<br />

bordo i braon.<br />

Klasične kožne čizme do<br />

kole<strong>na</strong>, model koji verovatno<br />

već imate, idealne su za kišne<br />

dane, zimske haljine i<br />

daju pečat svakoj odevnoj<br />

kombi<strong>na</strong>ciji. Najpoželjnije je<br />

da se držite smeđe, crne i<br />

sive boje jer će vam olakšati<br />

kombinovanje odeće.<br />

Ukoliko želite da se malo<br />

odmaknete od klasike, odaberite<br />

bajkerski i malo grublji<br />

model koji takođe pruža niz<br />

mogućnosti za kombinovanje,<br />

a delovaćete atraktivno<br />

ako ih sparite sa kožnom jaknom.<br />

Radnje nude i veliki izbor<br />

modela s resicama i metalnim<br />

dodacima. Ukoliko vam<br />

se dopadaju ovakvi dodaci,<br />

izaberite niže modele koji su<br />

popularni još od prošle zime.<br />

Takve čizme idealne su za<br />

kombinovanje sa šarenim<br />

džemperima i džemper-halji<strong>na</strong>ma,<br />

kao i helankama.<br />

Iako su već godi<strong>na</strong>ma<br />

aktuelne, i ove zime biće nezaobilazne<br />

„ugsice“, koje<br />

neki smatraju <strong>na</strong>judobnijim i<br />

<strong>na</strong>jtoplijim modelom čizama<br />

<strong>na</strong> svetu, a koje odlično idu<br />

uz farmerke ili helanke. Nose<br />

se i gumene čizme, a pored<br />

klasičnih „gumenjaka" sa različitim<br />

šarama, koje se nose<br />

sa jed<strong>na</strong>ko šarenom garderobom,<br />

„in“ su i takozvane ribarske<br />

čizme uz koje se nosi<br />

garderoba svedenijih nijansi.<br />

(Izvor: Press)<br />

Hit hulahopke<br />

Svetski dizajneri su <strong>na</strong>s<br />

izne<strong>na</strong>dili svojim ekstravagantnim<br />

odevnim kombi<strong>na</strong>cijama,<br />

a možda <strong>na</strong>jviše dizajnom<br />

čarapa i hulahopki.<br />

Ovaj neizbežni modni<br />

FOTO: www.imageshack.us<br />

dodatak u sezoni jesen/zima<br />

2009/10. ima jednu novu<br />

funkciju, a to je da celokupan<br />

izgled učini ekskluzivnim<br />

i orgi<strong>na</strong>lnim!<br />

Jarke boje<br />

Mada su tamne boje klasika,<br />

ove sezone se možete<br />

usuditi da nosite hulahopke<br />

„vrištećih“ boja koje upadaju<br />

u oči. Najpoželjnije boje ove<br />

sezone su jarko crve<strong>na</strong>, terakota,<br />

ljubičasta, plava...<br />

One ne samo da će obogatiti<br />

celokupan izgled, već će i<br />

<strong>na</strong>glasiti vaš stil. Kombinujte<br />

ih uz jednobojnu haljinu i<br />

trendi cipele.<br />

Ništa nije tako glamurozno<br />

kao vamp stil. Crne čipkane<br />

hulahopke su osim<br />

toga veoma seksi i provokativne.<br />

Naravno, nisu baš prikladne<br />

za poslovni izgled, ali<br />

su zato savršene za večernji<br />

izlazak. Možete ih nositi uz<br />

malu crnu haljinu ili ih ukombinovati<br />

uz baršu<strong>na</strong>ste odevne<br />

komade koji su ove jeseni<br />

<strong>na</strong>ročito popularni.<br />

Hulahopke s tačkicama<br />

Kao što već z<strong>na</strong>te, ako<br />

hulahopke imaju puno detalja<br />

i uzoraka, morate biti<br />

oprezni sa izborom odeće uz<br />

koju ih kombinujete. U ovom<br />

slučaju predlažu se tamni<br />

detalji <strong>na</strong> svetlijoj odeći, nešto<br />

između klasike i futurizma.<br />

Prugaste hulahopke<br />

Želite upotpuniti svoj<br />

izgled interesantnim šarama?<br />

Onda su prugaste hulahopke<br />

kao stvorene za vas!<br />

Prugice mogu biti vertikalne,<br />

horizontalne, široke, tanke,<br />

jednobojne, šarene...<br />

Raznolikost uzoraka<br />

Ove sezone hulahopke<br />

su oplemenjene šik uzorcima<br />

koji mogu delovati elegantno,<br />

kao <strong>na</strong> primer škotski<br />

ili divlje i luksuzno kao<br />

leopardova šara. Ako idete<br />

<strong>na</strong> zabavu izaberite hulahopke<br />

sa nekim avangardnim<br />

uzorkom i sigurno nećete<br />

ostati neprimećeni.<br />

Neodoljivi kamenčići,<br />

kristali i perlice<br />

Trend iz 80-ih <strong>na</strong>m <strong>na</strong><br />

hulahopke donosi svetlucave<br />

ukrase, što je takođe šik i<br />

glamurozno ove sezone.<br />

(Izvor: Svet Estrade)


10<br />

broj 478. 30. oktobar 2009.<br />

Pomen<br />

Da<strong>na</strong> 3. novembra 2009. godine <strong>na</strong>vršava se godi<strong>na</strong> od<br />

kako si me <strong>na</strong>pustila<br />

LJUBICA MILIĆEVIĆ<br />

OGLASNA<br />

MALI OGLASI<br />

• Emajliramo kade svih tipova i<br />

dimenzija. Ulepšajte svoj stan! Za samo<br />

tri sata imaćete novu kadu uz<br />

garanciju kvaliteta! Tel.: 0230/454-<br />

059, 060/39-07-093.<br />

• Potreb<strong>na</strong> kuća za izdavanje sa<br />

dvorištem. Tel.: 064-25-95-231.<br />

• Pro da jem do maće vi no, sezonsko<br />

voće i grožđe. Dostava <strong>na</strong> kućnu<br />

adresu. Te l.: 063-531-833.<br />

• Prodajem stolarske mašine.<br />

Zvati posle 17 časove <strong>na</strong> telefon:<br />

021/6910-518.<br />

• Prodajem 1 hektar zemlje pogodne<br />

za salaš (Stari vinogradi). Tel.:<br />

064-13-33-724, 065-680-42-34.<br />

• Prodajem „Brako“ kamp prikolicu<br />

u ispravnom stanju. Ce<strong>na</strong> 350<br />

evra. Tel.: 064-38-55-380 (Lukač).<br />

• Na prodaju „golf“, 1985. godište,<br />

1.6 dizel, <strong>na</strong> ime kupca. Ce<strong>na</strong><br />

1.050 evra. Tel.: 063-71-23-338.<br />

• Na prodaju manja, starija kuća<br />

(2 sobe, kupatilo) u Bečeju, u ul. Vladimira<br />

Nazora 34. Ce<strong>na</strong> 16.000 evra.<br />

Na istoj adresi prodaje se i manja kaljeva<br />

peć. Tel.: 021/6912-509.<br />

• Prodajem „Tomos“ automatik,<br />

1988. godište, u dobrom stanju. Ce<strong>na</strong><br />

250 evra. Tel.: 064-25-80-704.<br />

• Dajem časove srpskog jezika i<br />

književnosti. Tel.: 064-30-62-756.<br />

• Prodajem stanove od 46, 59 i<br />

62 m 2 bez centralnog grejanja, sa toplanom.<br />

Tel.: 063-77-14-769.<br />

• Prodajem 4 jutra zemlje <strong>na</strong> izlazu<br />

iz Bečeja, <strong>na</strong> Srbobranskom putu,<br />

s desne strane. Ce<strong>na</strong> 7.000 evra po<br />

jutru. Tel.: 063-108-70-70.<br />

• Prodajem satelitske antene i<br />

prateću opremu (kablovska TV preko<br />

satelita). Tel.: 064-191-27-24.<br />

• Prodajem imanje <strong>na</strong> periferiji<br />

Sokobanje, nedovršenu kuću od 40<br />

m 2 <strong>na</strong> 2 ara placa i građevinski plac<br />

u širem centru Sokobanje. Tel.:<br />

018/830-066, 064-292-49-76.<br />

• Izdajem kuću u Donjem gradu,<br />

ne<strong>na</strong>meštenu, bez gazde. Ce<strong>na</strong>: 50<br />

evra. Tel.: 021/6917-435, 064-16-10-<br />

466.<br />

• Povoljno prodajem spratnu kuću<br />

u centru Novog Bečeja površine<br />

210 m 2 (gas, telefon, kablovska, ka<strong>na</strong>lizacija).<br />

Tel.: 023/773-557, 064-<br />

33-11-422.<br />

• Izdaje se pekara i restoran <strong>na</strong><br />

Petrovoselskom putu. Za više informacija<br />

zvati <strong>na</strong> telefon: 063-512-<br />

094.<br />

APRÓHIRDETÉSEK<br />

MATIÈNE VESTI<br />

VENČANI: Dejan Slavnić i Sandra<br />

Ostojić, Žolt Smolenicki i Edi<strong>na</strong> Đere,<br />

Tibor Mak i Ilo<strong>na</strong> Pap, Šandor<br />

Balint i Aleksandra Stojanović.<br />

UMRLI: Janko Plančak (1926),<br />

Žofia Nemet (1924), Vidosava Vajdle<br />

(1937), Bogdan Plemić (1949),<br />

Andrej Petri (1968), Nandor Boroš<br />

(1949).<br />

Tvoj sin Zoran<br />

Knjigovodstvene usluge,<br />

izrada biznis planova u:<br />

OZ „MLADOST“, Bečej<br />

Svetozara Miletića 86<br />

Telefoni: 021-6917-457,<br />

064-412-0561, 064-704-6941<br />

• Asztalosgépek eladók. Érdeklődni<br />

17 óra után. Tel.: 021/6910-518.<br />

• Birtok eladó Sokobanja peremkerületében,<br />

valamint befejezetlen<br />

ház - 40 m 2 2 ár telken - és építészeti<br />

telek Sokobanja központjában.<br />

Tel.: 064-292-49-76 és 018-<br />

830-066.<br />

• Egy hektár föld eladó, szállás<br />

építésére alkalmas (Stari vinogradi).<br />

Tel.: 064-13-33-724 és 065-680-42-<br />

34.<br />

• Kifogástalan állapotban lévő<br />

Brako lakókocsi eladó. Ára: 350 euró.<br />

Tel.: 064-38-55-380 (Lukács).<br />

• Óbecsén régebbi végház (2<br />

szoba, fürdőszoba) eladó a Vladimir<br />

Nazor utca 34-es szám alatt. Ára<br />

16.000 euró. Ugyanott kisebb cserépkályha<br />

eladó. Tel.: 021/6912-<br />

509.<br />

• Eladó: 46, 59 és 62 m 2 -es lakások<br />

központi fűtés nélkül, illetve<br />

távfűtéssel. Tel.: 063-77-14-769.<br />

• Bútorozatlan ház kiadó Alsóvároson<br />

- nincs gazda. Ára: 50 euró.<br />

Tel.: 021/6917-435 és 064-16-10-<br />

466.<br />

• Eladók műholdas antennák<br />

szükséges felszereléssel (kábeltévé<br />

műholdas antennán keresztül). Tel.:<br />

064-191-27-24.<br />

• Eladó Golf 1,6-os dízel gépkocsi<br />

- 1985-ös évjárat - a vevő nevére<br />

lesz bejegyezve. Ára 1050 euró.<br />

Tel.: 063-71-23-338.<br />

• Kedvező áron eladó egy 210<br />

m 2 -es emeletes ház Törökbecse<br />

központjában - gáz, telefon, kábeltévé,<br />

ka<strong>na</strong>lizáció. Tel.: 023/773-557<br />

és 064-33-11-422.<br />

• Pékség és étterem kiadó a<br />

Péterrévei úton. Érdeklődni a következő<br />

telefonszámon: 063-512-<br />

094.<br />

Republika Srbija<br />

Autonom<strong>na</strong> Pokraji<strong>na</strong> Vojvodi<strong>na</strong><br />

Opšti<strong>na</strong> Bečej<br />

Opštinska uprava Bečej<br />

Odeljenje za urbanizam, građevi<strong>na</strong>rstvo, komu<strong>na</strong>lne poslove i zaštitu životne<br />

sredine<br />

Broj: IV 02 35-26/2009<br />

Datum: 27. oktobar 2009.<br />

Odeljenje za urbanizam, građevi<strong>na</strong>rstvo, komu<strong>na</strong>lne poslove i<br />

zaštitu životne sredine Opštinske uprave opštine Bečej<br />

O B A V E Š T A V A<br />

BUTAN <strong>na</strong> kućnu adresu<br />

od 0 do 24 časa.<br />

Tel.: 021/6915-112,<br />

021/6911-299.<br />

Vaši mali oglasi <strong>na</strong>:<br />

www.becejski-<strong>mozaik</strong>.co.rs<br />

poštovane građane opštine Bečej da je da<strong>na</strong> 11. septembra 2009. godine stupio <strong>na</strong><br />

s<strong>na</strong>gu Zakon o planiranju i izgradnji („Sl. glasnik RS“, br. 72/09 i 81/09) koji omogućava<br />

<strong>na</strong>k<strong>na</strong>dno izdavanje građevinske i upotrebne dozvole za objekte, odnosno delove objekata<br />

koji su izgrađeni ili rekonstruisani bez građevinske dozvole.<br />

Zahtev za legalizaciju može podneti vlasnik nelegalno izgrađenog objekta, odnosno<br />

njegovog dela do 10. marta 2010. godine.<br />

Ukoliko su vlasnici bespravno izgrađenih objekata, odnosno delova objekata već<br />

ranije podneli prijavu za legalizaciju, nemaju obavezu podnošenja novog zahteva.<br />

Obaveštavamo sva zainteresova<strong>na</strong> lica da radi efikasnog rešavanja ovog problema<br />

mogu da se obrate Odeljenju za urbanizam, građevi<strong>na</strong>rstvo, komu<strong>na</strong>lne poslove i zaštitu<br />

životne sredine u kancelariju broj 44, ili pozivom <strong>na</strong> telefonski broj 021/6913-576,<br />

lokal 131 i time izbegnu opasnost donošenja rešenja o uklanjanju objekta.<br />

U interesu uspešne saradnje očekujemo vaše javljanje.<br />

AKCIONARSKO DRUŠTVO ZA PRERADU SOJE<br />

21220 Bečej<br />

Telefoni: 021/6915-311, 6911-620<br />

Telefax: 021/6914-271, 6914-485<br />

Petrovoselski put 107, Bečej<br />

Tel: 021/6910-172<br />

caffe-restoran<br />

radno vreme<br />

svakim danom:<br />

07-23h


DRUŠTVO<br />

broj 478. 30. oktobar 2009. 11<br />

PAKAO NISU DRUGI (VI)<br />

Mora se ponuditi mogućnost izbora<br />

Serijal <strong>tek</strong>stova o<br />

manjinskim pitanjima<br />

Cilj projekta „Pakao nisu drugi<br />

- integracija mađarske manjine u<br />

lokalne sredine“, koji traje devet<br />

meseci, je promocija suštinske integracije<br />

mađarske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne<br />

manjine u društvo u Bečeju i u Novom<br />

Bečeju. U okviru dvojezičnog<br />

(srpski i mađarski) projekta novi<strong>na</strong>ri<br />

Bečejskog <strong>mozaik</strong>a će se baviti<br />

prezentacijom manjinskih problema<br />

i pitanja kroz istraživačke<br />

<strong>tek</strong>stove i a<strong>na</strong>lize, a informisanje i<br />

MNOGI bi želeli da vrate zlatne<br />

godine novosadskog književnog<br />

časopisa „Új Symposion“ (ovaj časopis<br />

je šezdesetih, sedamdesetih<br />

i osamdesetih godi<strong>na</strong> prošlog veka<br />

radio ono što da<strong>na</strong>s niko ne radi:<br />

„odstranio“ je provincijalizam iz vojvođanske<br />

književnosti), vreme s<br />

početka devedesetih godi<strong>na</strong> kada<br />

je izlazio novosadski nedeljnik „Napló“,<br />

atmosferu emisije „Subotnji<br />

susret“ Radija Novi Sad, tadašnji<br />

repertoar Novosadskog pozorišta,<br />

kasnovečernje razgovore o umetnosti,<br />

filozofiji, poeziji... Mnogi bi<br />

želeli da su tu tadašnji prijatelji, da<br />

mogu da vrate vreme kada su osećali<br />

i z<strong>na</strong>li da postoje prelazi između<br />

različitih kultura, da „<strong>na</strong>še“ kulture<br />

žive zajedno: da vojvođanska<br />

mađarska kultura utiče <strong>na</strong> srpsku i<br />

obratno, da vojvođanska mađarska<br />

kultura utiče <strong>na</strong> umetnost, književnost<br />

i kulturu Mađara u Mađarskoj<br />

i obratno.<br />

Jer u tim godi<strong>na</strong>ma celi<strong>na</strong> je bila<br />

celi<strong>na</strong>.<br />

I da<strong>na</strong>s postoje ljudi koji bi voleli<br />

da diskutuju o knjigama, novinskim<br />

<strong>tek</strong>stovima, pozorišnim predstavama,<br />

o esejima, o politici, o<br />

kulturnoj razmeni, o delima Bele<br />

Hamvaša, Danila Kiša, Save Babića...<br />

Naravno, sve to ne isključuje<br />

potrebu vojvođanskih i bečejskih<br />

Mađara za očuvanjem tradicije -<br />

potreban je i folklor, ne treba se<br />

odreći sećanja <strong>na</strong> istorijske događaje,<br />

ali nije samo to kultura mađarske<br />

<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne zajednice.<br />

Potrebne su i tzv. masovne<br />

manifestacije, za Dan grada, programi<br />

povodom Da<strong>na</strong> Svetog Ištva<strong>na</strong><br />

i za Dan tolerancije, sećanje<br />

<strong>na</strong> 15. mart, ali nužno je baviti se i<br />

potrebama tzv. elite. Mora se ponuditi<br />

mogućnost izbora, jer ljudi u<br />

Bečeju, ali i u drugim malim gradovima<br />

u Vojvodini, koje ne oduševljava<br />

negovanje tradicije, nemaju<br />

mogućnost da zadovolje svoje kulturne<br />

potrebe.<br />

Osim toga da se izlazi u susret<br />

većini, važne su i potrebe pojedi<strong>na</strong>ca,<br />

jer u suprotnom ovaj grad<br />

neće imati intelektualce. Naime, u<br />

prirodi je čoveka da odlazi tamo<br />

gde će makar ponekad da misle o<br />

njegovim željama i potrebama. Ili<br />

će ostati tamo gde je rođen, ali posle<br />

izvesnog vreme<strong>na</strong> neće imati<br />

želju ni za čim.<br />

Bilo bi dobro kada bi (i) o tome<br />

razmišljali organizatori kulturnog<br />

života u Bečeju.<br />

Razgovarali smo sa građanima<br />

Bečeja mađarske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti o<br />

tome kada su poslednji put gledali<br />

pozorišnu predstavu <strong>na</strong> mađarskom<br />

jeziku u svom gradu. Svi (njih<br />

desetoro) su rekli da su poslednji<br />

put gledali predstavu pre 5-6 godi<strong>na</strong>.<br />

Slično su odgovorili i <strong>na</strong> pitanje<br />

o tome kada su bili <strong>na</strong> književnoj<br />

večeri koja ih je zaista zanimala.<br />

Ispitanici su objasnili da svoje potrebe<br />

za kulturom zadovoljavaju<br />

uglavnom gledanjem televizije i čitanjem,<br />

mada malo čitaju, jer nemaju<br />

vreme<strong>na</strong>. Radi se o prosečnim<br />

ljudima koji ne ulažu mnogo<br />

energije u „kulturno usavršavanje“,<br />

pre svega zato, kažu, što u Bečeju<br />

ne postoji ponuda koja bi zadovoljila<br />

njihove potrebe.<br />

I hajde da učinimo jedan korak<br />

<strong>na</strong>pred: potrebne su tribine i predavanja<br />

o istoriji Mađara i o aktuelnoj<br />

situaciji vojvođanskih Mađara, ali<br />

osim <strong>na</strong>s samih treba da „vidimo“ i<br />

druge.<br />

Ukoliko nismo spremni <strong>na</strong> kulturni<br />

dijalog sa drugima, odbacujemo<br />

i mogućnost da obogatimo<br />

sopstvenu kulturu. Ne možemo biti<br />

dovoljni sebi. Naročito ne u Srbiji, u<br />

Vojvodini, u Bečeju.<br />

O tome svedoče i dva, manje-<br />

-više bečejska primera.<br />

Lekar, pesnik i prevodilac Jožef<br />

Pap (rođen u Bečeju 1926. godine)<br />

poz<strong>na</strong>vao je i negovao sopstvenu,<br />

ali i kulturu svoje okoline. Od početka<br />

šezdesetih godi<strong>na</strong> prošlog<br />

veka pojavljuju se zbirke njegovih<br />

pesama: „Rés”, („Rez”, 1963),<br />

„Rendhagyó halászás” („Nepravilno<br />

ribarenje”, 1973), „Rane po krilima”<br />

(1975) u prevodu Save Babića,<br />

potom „Vernost“ - „Hűség”<br />

(1976), dvojezično izdanje u prevodu<br />

Mlade<strong>na</strong> Leskovca i poslednja<br />

Razglednica Arače izdata od strane kolekcio<strong>na</strong>ra iz Mađarske<br />

edukacija šire javnosti trebalo bi<br />

da doprinese prevladavanju predrasuda,<br />

govora mržnje i u<strong>na</strong>pređenju<br />

među<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne saradnje<br />

kao važnih činilaca u demokratizaciji<br />

društva.<br />

Tekstovi su, osim u štampanom<br />

izdanju Bečejskog <strong>mozaik</strong>a,<br />

dostupni i <strong>na</strong> internet stranici novi<strong>na</strong><br />

(www.becejski-<strong>mozaik</strong>.co.rs).<br />

Projekat fi<strong>na</strong>nsira Norveška<br />

<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> pomoć.<br />

zbirka „Véraláfutás” („Podliv“,<br />

1994). Zbirke pesama dr Papa su<br />

prevođene <strong>na</strong> srpski jezik, a među<br />

prevodiocima su Sava Babić, Mladen<br />

Leskovac, Boško Ivkov, Aleksandar<br />

Tišma, Judita Šalgo... Pored<br />

toga što je sam bio pesnik, bio<br />

je i vrsni prevodilac stihova svoje<br />

pesničke sabraće: Vaska Pope,<br />

Steva<strong>na</strong> Raičkovića, Duša<strong>na</strong> Matića,<br />

Miodraga Pavlovića i drugih.<br />

Pored Jožefa Papa, treba da<br />

pomenemo i pesnika Rolanda Orčika<br />

(rođen 1975. u Bečeju) koji od<br />

1992. godine živi u Mađarskoj, u<br />

Segedinu, gde predaje južnoslovenske<br />

književnosti <strong>na</strong> tamošnjem<br />

univerzitetu. Piše poeziju, eseje,<br />

kritike i studije, prevodi sa južnoslovenskih<br />

jezika <strong>na</strong> mađarski. Dobitnik<br />

je <strong>na</strong>grada Šinko i Faludi.<br />

A evo i priče o tome da bez drugih<br />

i sami vredimo manje. Razgovor<br />

su vodile dve bečejske srednjoškolke<br />

pre 17-18 godi<strong>na</strong> kada je<br />

još „živela“ Jugoslavija.<br />

Videla si novi film Kusturice?<br />

- Čiji?<br />

Film Emira Kusturice.<br />

- Nisam još čula to ime.<br />

Ne z<strong>na</strong>š za filmove Kusturice?<br />

- Ne. Ja sam Mađarica.<br />

Dvojezičnost<br />

I ratovi devedesetih godi<strong>na</strong> -<br />

koji nikada nisu vođeni - doprineli<br />

su tome da deca koja su odrastala<br />

tih godi<strong>na</strong> postanu nezainteresova<strong>na</strong><br />

za kulturu tzv. većinskog <strong>na</strong>roda<br />

i da loše ili da uopšte ne govore<br />

srpski jezik. Ta deca da<strong>na</strong>s su<br />

već odrasli, a i dalje ne z<strong>na</strong>ju srpski<br />

jezik, jezik sredine, jer smatraju da<br />

od toga neće imati koristi: nemaju<br />

prijatelje i ljubavi srpske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti,<br />

srednju školu i fakultete završavali<br />

su u Mađarskoj, gde je veći<strong>na</strong><br />

i ostala.<br />

S druge strane, deca koja sada<br />

imaju 12-15 godi<strong>na</strong> nisu zatvore<strong>na</strong><br />

za kulturu i uticaje sredine, u većini<br />

slučajeva rado se „mešaju“ s vršnjacima<br />

druge <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti. Istini<br />

za volju, uslovno rečeno negativ<strong>na</strong><br />

stra<strong>na</strong> toga, zahvaljujući pre svega<br />

lenjosti ljudi, je kvarenje jezika (ljudi<br />

mađarske <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti vrlo često<br />

upotrebljavaju srpske izraze i<br />

kada govore <strong>na</strong> svom maternjem<br />

jeziku).<br />

Ono što je pozitivno, a tiče se<br />

dvojezičnosti, jesu mešovita odeljenja<br />

u dečjem vrtiću u Bečeju,<br />

gde vaspitači rade u istoj, mešovitoj<br />

grupi sa decom mađarske i srpske<br />

<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti - tako će <strong>na</strong>stati<br />

dvojezični građani. A do tada trebalo<br />

bi da se reši problem koji postoji<br />

u multietničkom Bečeju: malobrojni<br />

su građani srpskog maternjeg jezika<br />

koji osim svog govore i jezik sredine,<br />

u ovom slučaju mađarski.<br />

Stručnjaci?<br />

Konstatovali smo već da se u<br />

Bečeju niko ne bavi izradom kulturne<br />

politike, ali ni sa tim da u upravnim<br />

odborima institucija kulture čije<br />

je osnivač lokal<strong>na</strong> samouprava sede<br />

stručni ljudi. Naime, veliki deo<br />

upravnih odbora Gradskog pozorišta,<br />

Gradskog muzeja i Narodne<br />

biblio<strong>tek</strong>e čine predstavnici političkih<br />

partija <strong>na</strong> vlasti, a neki od njih<br />

nemaju nikakve veze sa kulturom.<br />

Novac civilnim<br />

organizacijama<br />

Nadležni u lokalnoj samoupravi<br />

odlučili su da ove godine u opštinskom<br />

budžetu predviđe<strong>na</strong> sredstva<br />

civilnim organizacijama podele putem<br />

konkursa. Za fi<strong>na</strong>nsiranje projekata<br />

udruženja koja se bave kulturom<br />

predviđeno je 2,5 milio<strong>na</strong> di<strong>na</strong>ra.<br />

Odobreni iznosi će, i<strong>na</strong>če,<br />

biti smanjeni za 30 posto, jer je<br />

„punjenje“ lokalnog budžeta umesto<br />

100 posto - 70. Isplata sredstava<br />

kulturnim organizacijama počeće<br />

u novembru mesecu.<br />

Od civilnih udruženja koja se<br />

bave kulturom (<strong>na</strong> mađarskom jeziku)<br />

opšti<strong>na</strong> će fi<strong>na</strong>nsirati programe<br />

Društva intelektualaca „Braća<br />

Tan“ (izložba IDEA 2009), udruženja<br />

„Dr Kiss Imre“ iz Bačkog Petrovog<br />

Sela (škola plesa, božić<strong>na</strong> priredba,<br />

festival plesa, učešće <strong>na</strong> takmičenju<br />

„Szólj, síp, szólj!“, edukacija<br />

že<strong>na</strong>), udruženja „Kutašpusta“<br />

iz Drlja<strong>na</strong> (priredba za Dan sela),<br />

Mađarskog kulturnog društva „Petefi<br />

Šandor“ (festivali „Kőketánc“ i<br />

„Ricsaj“, manifestacija za Dan Svetog<br />

Ištva<strong>na</strong>, priredba povodom 15<br />

godi<strong>na</strong> postojanja plesne grupe<br />

„Szelence“, programi Društva u prvoj<br />

polovini 2009. godine), kulturnog<br />

udruženja „Tisa“ iz Bačkog Petrovog<br />

Sela (otvoreni univerzitet i<br />

manifestacija Letnji dani Bačkog<br />

Petrovog Sela), potom i među<strong>na</strong>rodni<br />

festival dečjeg folklora u organizaciji<br />

udruženja „Tisamente“,<br />

takođe iz Petrovog Sela, i Kup Srbije<br />

u plesu i susret že<strong>na</strong> koje se<br />

bave ručnim radom (udruženje<br />

„Orion“), kao i projekat civilnog<br />

društva „Historiae“.<br />

Izdavaštvo<br />

Bečejsko civilno društvo „Historiae“<br />

2008. godine izdalo je knjigu<br />

doktora Šandora Pala „Mađarski<br />

pogled <strong>na</strong> Balkan - Južnoslovenske<br />

teme i ličnosti u mađarskim listovima,<br />

časopisima i beletrističkim<br />

knjigama - 1780-1825“.<br />

U Narodnoj biblioteci u Bečeju<br />

letos je održa<strong>na</strong> promocija knjige<br />

„Na obali“ Bečejca Lasla Berčeka.<br />

Ba<strong>na</strong>tski kulturni centar iz Novog<br />

Miloševa (opšti<strong>na</strong> Novi Bečej)<br />

od jeseni 2008. do jeseni 2009. godine<br />

izdalo je 16 knjiga, između<br />

ostalog i delo Radova<strong>na</strong> Vlahovića<br />

iz Novog Miloševa „Uram“ (prevod<br />

dela „Moj Gospode“).<br />

Kultura i prostor<br />

O sadejstvu prostora i kulture<br />

svedoči Arača, ruševi<strong>na</strong> ogromne<br />

crkve nedaleko od Novog Bečeja.<br />

Reč je o jednoj od <strong>na</strong>jranijih građevinskih<br />

spomenika <strong>na</strong> teritoriji Vojvodine,<br />

o važnom simbolu mađarske<br />

kulture.<br />

Arheološka istraživanja pokazuju<br />

da monumental<strong>na</strong> građevi<strong>na</strong><br />

potiče iz 11. veka, verovatno je izgrađe<strong>na</strong><br />

oko 1030. godine <strong>na</strong> temeljima<br />

neke starije crkve. Crkva<br />

Arača se pominje među crkvama i<br />

ma<strong>na</strong>stirima koje je osnovao sveti<br />

Ištvan.<br />

Zaštita lokaliteta (obimnija iskopavanja<br />

i konzervatorski-restauratorski<br />

radovi) obavlja se od 1971.<br />

do 1976. godine, a potom se sve<br />

zaboravlja do 1990. godine kada<br />

Ilo<strong>na</strong> Varnju, funkcionerka Demokratske<br />

stranke vojvođanskih Mađara<br />

iz Bečeja, organizuje manifestaciju<br />

kod crkve, a prva svečanost<br />

kod Arače održa<strong>na</strong> je 1999. godine<br />

u organizaciji društva „Arača“. Od<br />

tada ovo mesto je sve posećenije i<br />

postalo je simbol hiljadugodišnjeg<br />

hršćanstva Mađara.<br />

O vezama prostora (spomenika)<br />

i kulture govori i nedavno organizova<strong>na</strong><br />

svečanost u Novom Bečeju.<br />

Naime, 10. oktobra Mađarsko<br />

kulturno društvo „Jokai Mor“ iz Novog<br />

Bečeja, opšti<strong>na</strong> Novi Bečej i lokal<strong>na</strong><br />

uprava grada Mezetura (Mađarska)<br />

organizovali su osvećenje<br />

obnovljenog spomenika „Hungarija“<br />

(posvećen revolucio<strong>na</strong>rima iz<br />

1848-49. godine) <strong>na</strong> katoličkom<br />

groblju u Novom Bečeju, a potom<br />

je u dvorištu crkve Svete Klare otkrive<strong>na</strong><br />

bista revolucio<strong>na</strong>ru grofu<br />

Karolju Leiningenu - Westerburgu.<br />

Dr Arpad Pap u ime Mađarskog<br />

<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnog saveta rekao je da je<br />

taj dan izuzetno važan u istoriji novobečejskih<br />

i vojvođanskih Mađara<br />

jer posle dugo vreme<strong>na</strong> istog da<strong>na</strong><br />

se osvećuju dva spomenika revolucije<br />

iz 1948-49. On je kazao da<br />

„bez poz<strong>na</strong>vanja prošlosti nisu sigurni<br />

ni koraci ka budućnosti, jer<br />

ako se odreknemo <strong>na</strong>ših istorijskih<br />

uspome<strong>na</strong> i toga što <strong>na</strong>s <strong>na</strong> to podseća,<br />

odričemo se i <strong>na</strong>še istorije,<br />

prošlosti, ali i budućnosti“.<br />

Kristi<strong>na</strong> Demeter Filipčev


12<br />

TÁRSADALOM<br />

478. szám, 2009. október 30.<br />

A POKOL NEM A MÁSIK (VI.)<br />

Fel kell ajánlani a választási lehetőséget<br />

SOKAN szeretnék visszahozni<br />

az Új Symposion<br />

aranykorát (a folyóirat a múlt<br />

évszázad hatva<strong>na</strong>s, hetvenes<br />

és nyolcva<strong>na</strong>s éveiben<br />

azt tette, amit ma senki sem<br />

tesz: eltüntette a provincializmust<br />

a vajdasági irodalomból),<br />

a kilencvenes évek eleji<br />

újvidéki Napló idejét, az Újvidéki<br />

Rádió Szombati találkájá<strong>na</strong>k<br />

légkörét, az Újvidéki<br />

Színház akkori repertoárját,<br />

a késő éjszakába nyúló beszélgetéseket<br />

művészetről,<br />

filozófiáról, költészetről...<br />

Szeretnék visszavarázsolni<br />

akkori ismerőseiket, barátaikat,<br />

visszaforgatni valahogyan<br />

az idő kerekét, hogy ismét<br />

érezhessék, tudhassák:<br />

kultúráink átjárhatóak, hatással<br />

van<strong>na</strong>k egymásra – a<br />

vajdasági magyar a szerbre,<br />

a szerb a vajdasági magyarra,<br />

a vajdasági magyar a<br />

magyarországi magyarra és<br />

viszont.<br />

Mert akkor, valamikor régen,<br />

egész volt az egész.<br />

Sokan van<strong>na</strong>k még ma<br />

is, akik szeretnének beszélgetni,<br />

vitatkozni, veszekedni<br />

- könyvekről, újságcikkekről,<br />

színdarabokról, esszékről,<br />

politikáról, a kultúrák keveredéséről,<br />

Hamvas Béláról,<br />

Danilo Kišről, Sava Babićról.<br />

Mindemellett kell a néptánc,<br />

a népzene, kellenek a<br />

megemlékezések, a koszorúzások,<br />

a szoboravatások,<br />

kellenek a nemzeti kérdéseket<br />

taglaló tribünök, de nem<br />

csupán ebből áll a becsei<br />

magyar nemzeti közösség<br />

művelődési élete.<br />

Kellenek tömegrendezvények<br />

is - a város<strong>na</strong>pi ünnepség,<br />

a Tolerancia-<strong>na</strong>pi<br />

A felújított Hungária-szobor leleplezése – Törökbecse,<br />

október 10.<br />

rendezvény, a Szent István<strong>na</strong>pi,<br />

a március 15-i programok,<br />

de figyelmet kellene<br />

fordítani az ún. elit igényeire<br />

is.<br />

Mert fel kell ajánlani a<br />

választási lehetőséget - hiszen<br />

az az ember, aki nem<br />

csupán a hagyományápolásért<br />

él-hal, Becsén, de más<br />

vajdasági kisvárosban sem<br />

elégítheti ki kulturális igényeit.<br />

Nemcsak az ún. tömeg<br />

igényeit kell kielégíteni, az<br />

egyén szükségletei is fontosak.<br />

Ellenkező esetben nem<br />

lesznek értelmiségiek. Mert<br />

az ember oda megy, ahol<br />

Cikksorozat a kisebbségi<br />

kérdésekről<br />

A pokol nem a Másik című,<br />

kilenc hó<strong>na</strong>pig tartó<br />

projektum célja a Becsén<br />

és Törökbecsén élő magyar<br />

nemzeti kisebbség lényegi<br />

integrációjá<strong>na</strong>k elősegítése.<br />

A kétnyelvű (szerb és<br />

magyar) projektum keretében<br />

a Becsei Mozaik újságírói<br />

elemzések és tényfeltáró<br />

riportok segítségével<br />

igyekeznek majd bemutatni<br />

a kisebbségi problémákat<br />

és kérdéseket. A nyilvánosság<br />

tájékoztatásá<strong>na</strong>k elő<br />

kellene segítenie, hogy<br />

felülkerekedjünk az előítéleteinken,<br />

megszűnjön a gyűlöletbeszéd,<br />

és hogy előmozdítsuk<br />

a nemze<strong>tek</strong> közötti<br />

együttműködést, mert<br />

ezek fontos elemei a közösség<br />

demokratizálódási folyamatá<strong>na</strong>k.<br />

A cikkek a Becsei<br />

Mozaikban jelennek<br />

meg, valamint elérhetők az<br />

újság honlapján (www.<br />

becejski-<strong>mozaik</strong>.co.rs) is.<br />

A projektumot a<br />

Norwegian People’s Aid<br />

szervezet támogatja.<br />

B.M.<br />

FOTO: Lenkes Emma<br />

legalább időnként kielégítik<br />

igényeit. Vagy marad, s egy<br />

bizonyos idő után már nem<br />

áhítozik semmire.<br />

Jó lenne, ha erről (is)<br />

gondolkodná<strong>na</strong>k a kulturális<br />

élet szervezői.<br />

Tíz magyar anyanyelvű<br />

becseivel beszélgettünk arról,<br />

hogy mikor voltak legutóbb<br />

magyar nyelvű színielőadáson.<br />

Mindannyian azt<br />

mondták, hogy an<strong>na</strong>k már<br />

bizony van vagy 5-6 éve. A<br />

megkérdezet<strong>tek</strong> hasonlóképpen<br />

válaszoltak arra a<br />

kérdésre is, hogy mikor voltak<br />

utoljára olyan irodalmi<br />

esten, amely igazán érdekelte<br />

őket. Elmondták azt is,<br />

hogy kulturális igényeiket tévénézéssel<br />

elégítik ki, s olvas<strong>na</strong>k<br />

- keveset, mert nincs<br />

idejük. Átlagemberekről van<br />

szó, akik nem fektetnek be<br />

sok energiát an<strong>na</strong>k érdekében,<br />

hogy művelődjenek, főleg<br />

azért nem, mert, mint<br />

mondták, nincs ízlésüknek<br />

megfelelő kínálat.<br />

Lépjünk tovább: szükség<br />

van előadásokra, tribünökre<br />

a magyarság történelméről<br />

és jelenlegi helyzetéről, de<br />

magunkon kívül másokat is<br />

„látnunk“ kell.<br />

Ha elutasítjuk a Másik<br />

kultúrájával való párbeszédet,<br />

elutasítjuk saját kultúránk<br />

gazdagodásá<strong>na</strong>k lehetőségét<br />

is, ez pedig sosem<br />

vezetett előrehaladáshoz.<br />

Nem lehetünk elegendők saját<br />

magunk<strong>na</strong>k. Főleg Szerbiában,<br />

Vajdaságban, Becsén<br />

nem.<br />

A következő, félig-meddig<br />

becsei példák éppen erről<br />

tanúskod<strong>na</strong>k.<br />

Papp József (1926-ban<br />

született Becsén) orvos, költő<br />

és műfordító ismerte és<br />

ápolta saját, de környezete<br />

kultúráját is. Főbb művei:<br />

Rés (1963), Rendhagyó halászás<br />

(1974), Hűsség (kétnyelvű,<br />

1976), Véraláfutás<br />

(1984), Jegy (1987), Hunyócska<br />

(1989), Kert(v)észének<br />

(1996). Papp József verseskötetei<br />

szerb fordításban<br />

is megjelen<strong>tek</strong> (Sava Babić,<br />

Mladen Leskovac, Boško<br />

Ivkov, Aleksandar Tišma,<br />

Salgó Judit...). Papp maga is<br />

fordított, Vasko Popa, Stevan<br />

Raičković, Dušan Matić,<br />

Miodrag Pavlović stb. verseit<br />

ültette át magyar nyelvre.<br />

És itt van Orcsik Roland<br />

(1975-ben született Becsén)<br />

Faludy- és Sinkó-díjas költő,<br />

aki 1992 óta Magyarországon<br />

él. Költeményeket, eszszéket,<br />

tanulmányokat, kritikákat<br />

ír és délszláv nyelvekből<br />

fordít. A Szegeden élő szerző<br />

a város egyetemén délszláv<br />

irodalmat oktat.<br />

Íme egy történet arról is,<br />

hogy mások nélkül kevesebbek<br />

vagyunk. A most következő<br />

párbeszéd tizenhét-tizennyolc<br />

évvel ezelőtt<br />

hangzott el - még „élt“ Jugoszlávia<br />

- két becsei magyar<br />

anyanyelvű középiskolás<br />

lány között.<br />

Láttad Kusturica új<br />

filmjét?<br />

- Kicsodáét?<br />

Emir Kusturicáét.<br />

- Nem hallottam még ezt<br />

a nevet.<br />

Nem hallottál Kusturica<br />

filmjeiről?<br />

- Nem. Én magyar vagyok.<br />

Kétnyelvűség<br />

A kilencvenes évek sosemvolt<br />

háborúi is hozzájárultak<br />

ahhoz, hogy azok a fiatalok,<br />

akik a háborús évek<br />

alatt csepered<strong>tek</strong> fel, elzárkózza<strong>na</strong>k<br />

az ún. többségi<br />

kultúrától, és rosszul, azaz<br />

szinte sehogyan se beszéljék<br />

a szerb nyelvet. Ezek a<br />

ma már felnőtt emberek nem<br />

is kívánják megtanulni a<br />

szerb nyelvet, mert nem látják<br />

hasznát: nincsenek szerb<br />

nemzetiségű barátaik, szerelmeik,<br />

Magyarországon<br />

jártak/<strong>na</strong>k középiskolába és<br />

egyetemre, ott dolgoz<strong>na</strong>k.<br />

Másrészt, azok a gyerekek,<br />

akik most 12-15 évesek,<br />

már nem zárkóz<strong>na</strong>k el a<br />

környezet kultúrájától, sok<br />

esetben szívesen „keverednek“<br />

más nemzetiségűekkel.<br />

S ha őszinték akarunk<br />

lenni, mindennek hátulütője<br />

is van, amely főképpen a<br />

lustaság és az igénytelenség<br />

eredménye: romlik a<br />

nyelv (nem szörpöt, hanem<br />

szokkot iszunk, nem medencére<br />

járunk fürödni, hanem<br />

„megyünk a bazénra“ stb.).<br />

Pozitívumként „könyvelhető“<br />

el a becsei óvodában<br />

beindított ún. vegyes tagozat,<br />

ahol a szerb és a magyar<br />

anyanyelvű gyerekekkel<br />

közös csoportban<br />

foglalkoz<strong>na</strong>k, így nevelik a<br />

majdani kétnyelvű polgárokat.<br />

Addig is fontos lenne<br />

„megoldani“ a következő<br />

problémát: Becse multietnikus<br />

község, azonban<br />

<strong>na</strong>gyon kevés szerb nemzetiségű<br />

polgár beszéli környezete<br />

nyelvét, esetünkben a<br />

magyart.<br />

Szakértők?<br />

Megállapítottuk már,<br />

hogy Becsén nincs sem<br />

hosszú, sem rövid távú kultúrpolitika,<br />

de arról sem visel<br />

gondot senki, hogy a községi<br />

alapítású intézmények<br />

igazgatóbizottságaiban hozzáértő<br />

személyek üljenek.<br />

Elég csak egy pillantást vetni<br />

a Városi Színház, a múzeum<br />

és a könyvtár igazgatóbizottságai<strong>na</strong>k<br />

összetételére: a tagok<br />

<strong>na</strong>gy része a hatalmon<br />

lévő politikai pártok képviselője,<br />

néhányuk<strong>na</strong>k semmi<br />

közük a kultúrához.<br />

Közpénzek a<br />

civileknek<br />

Az önkormányzat idén<br />

döntött először úgy, hogy a<br />

községi költségvetésben a<br />

civil szerveze<strong>tek</strong>nek szánt<br />

eszközöket pályázat útján<br />

osztja szét – a művelődési<br />

szerveze<strong>tek</strong>nek 2,5 millió dinárt<br />

láttak elő. A jóváhagyott<br />

pénzeket 30 százalékkal<br />

fogják csökkenteni, mert<br />

csak 70 százalékban valósul<br />

meg a költségvetés. A kifizetések<br />

november elején kezdődnek.<br />

A magyar nyelven működő<br />

művelődési egyesüle<strong>tek</strong><br />

közül a következőket támogatja<br />

a község: a Than Fivérek<br />

Értelmiségi Kört (az IDEA<br />

2009 rendezvény), a<br />

péterrévei dr. Kiss Imre<br />

egyesületet (tánciskola, karácsonyi<br />

műsor és táncfesztivál,<br />

valamint a Szólj, síp,<br />

szólj! versenyen való részvétel,<br />

nők képzése), a dreai<br />

Kutaspuszta Művelődési<br />

Egyesületet (falu<strong>na</strong>p), a Petőfi<br />

Sándor Magyar Kultúrkört<br />

(Kőketánc, Szent István<strong>na</strong>pi<br />

rendezvény, ünnepi<br />

rendezvény a Szelence<br />

Táncegyüttes fennállásá<strong>na</strong>k<br />

15. évfordulója alkalmából,<br />

Ricsaj Népművészeti Fesztivál<br />

és a kultúrkör rendezvényei<br />

a 2009. év első felében),<br />

a péterrévei Tisza<br />

Művelődési Egyesületet (a<br />

Disznótor és Szabadegyetem,<br />

a Péterrévei Nyári Napok<br />

elnevezésű rendezvény),<br />

a Tiszamente Közművelődési<br />

és Népművészeti Egyesületet<br />

(Nemzetközi Gyermeknéptánc<br />

Fesztivál), az<br />

Orion Művelődési Egyesületet<br />

(Szerbia Kupa táncverseny<br />

és kézimunkázók találkozója)<br />

és a Historiae civil<br />

szervezetet.<br />

Könyvkiadás<br />

A becsei Historiae civil<br />

szervezet 2008-ban megjelentette<br />

dr. Páll Sándor<br />

Mađarski pogled <strong>na</strong> Balkan<br />

1780-1825 című kötetét.<br />

A becsei Népkönyvtárban<br />

2009 nyarán bemutatták<br />

Börcsök László becsei tanár<br />

Parton című első kötetét.<br />

A Törökbecse község területén<br />

működő Bánáti<br />

Kultúrközpont az utóbbi egy<br />

év alatt 16 kötetet adott ki,<br />

többek között Radovan<br />

Vlahović helyi költő Moj<br />

Gospode című verseskötetének<br />

magyar fordítását.<br />

Tér és kultúra<br />

A tér és a kultúra összekapcsolódásáról<br />

tanúskodik<br />

a Törökbecse község határában<br />

lévő aracsi pusztatemplom,<br />

az egyik legkorábbi<br />

építészeti emlék<br />

Vajdaságban, a magyar kultúra<br />

fontos jelképe.<br />

Szűgyi Ferenc írja Az<br />

aracsi pusztatemplom mint a<br />

magyar nemzeti identitás jelképe<br />

című tanulmányában,<br />

hogy a templomot valószínűleg<br />

az 1030-as években építették<br />

egy régebbi keresztény<br />

templom romjaira.<br />

„Msgr. Huzsvár László <strong>na</strong>gybecskereki<br />

székespüspök az<br />

aracsi pusztatemplomban<br />

tartott szentbeszédében<br />

(2000. július 30.) felhívta<br />

hallgatóságá<strong>na</strong>k a figyelmét,<br />

hogy Az imaórák liturgiájában<br />

(zsolozsmáskönyvben)<br />

minden év augusztus 20-án<br />

részletet olvas a papság VI.<br />

Pál pápa leveléből, amelyben<br />

a Szent István alapította<br />

monostorokról szóló felsorolásban<br />

az aracsi is szerepel.<br />

A pusztatemplom<strong>na</strong>k mint<br />

jelképnek fontos alkotóeleme<br />

ez a feltételezett Szent<br />

István-i alapítás“, írja Szűgyi<br />

Ferenc. Tanulmányában kitér<br />

az aracsi pusztatemplomról<br />

való gondviselésre, s többek<br />

között elmondja, hogy<br />

az 1971-1976 között végzett<br />

ásatásokat követően a templom<br />

feledésbe merül, majd<br />

1990-ben Varnyú Ilo<strong>na</strong> becsei<br />

magyartanárnő, a Vajdasági<br />

Magyar Demokrata<br />

Párt funkcionáriusa szervez<br />

újra rendezvényt a templomnál.<br />

Az első emlék<strong>na</strong>pi ünnepséget<br />

az Aracs Pusztatemplom<br />

Műemlékvédő Társaság<br />

szervezésében 1999.<br />

augusztus elsején tartották<br />

meg. Azóta egyre többen zarándokol<strong>na</strong>k<br />

erre a helyre.<br />

„Hogy egy tárgy - jelen<br />

esetben az aracsi pusztatemplom<br />

- szimbólummá váljék,<br />

egyrészt része, reprezentánsa<br />

kell hogy legyen<br />

an<strong>na</strong>k, amit szimbolizál. A<br />

magyarság ezeréves kereszténységét,<br />

a vajdasági<br />

magyarság jogos és dacos<br />

itt- és meglétét, közösségének<br />

romos állapotát. Másrészt<br />

össze kell kapcsolnia<br />

vele“, írja Szűgyi Ferenc.<br />

Szintén a tér és a kultúra<br />

összekapcsolódásáról tanúskodik<br />

két törökbecsei<br />

szoboravató is. Október 10-<br />

én ugyanis a törökbecsei Jókai<br />

Mór Magyar Művelődési<br />

Egyesület, Mezőtúr, valamint<br />

Törökbecse önkormányzata<br />

szervezésében a katolikus<br />

temetőben és a templom udvarán<br />

felszentelték és megkoszorúzták<br />

a felújított<br />

Hungária-szobrot, amelyet<br />

Törökbecse polgársága<br />

emeltetett a város védelmében<br />

1848. október 13-án elesett<br />

honvédek emlékére,<br />

valamint Leiningen-<br />

Westerburg Károly vértanú<br />

honvéd tábornok mellszobrát,<br />

amelyet Györfi Sándor<br />

Munkácsy-díjas szobrászművész,<br />

a Mezőtúri Művésztelep<br />

művészeti vezetője készített.<br />

Dr. Papp Árpád a Magyar<br />

Nemzeti Tanács nevében<br />

mondott ünnepi beszédében<br />

kiemelte, hogy ez a<br />

<strong>na</strong>p <strong>na</strong>gyon fontos a törökbecsei,<br />

s a vajdasági magyarság<br />

történetében is,<br />

mert: „Hosszú idő után<br />

ugya<strong>na</strong>zon a <strong>na</strong>pon kerül<br />

sor a magyar forradalom és<br />

szabadságharc két emlékművének<br />

felavatására. Olyan<br />

fontos állomásához érkezett<br />

ma közösségünk, amit szobrok<br />

leleplezése, felújítása,<br />

emlékhelyek kialakítása,<br />

könyvritkaságok újrakiadása,<br />

vetélkedők szervezése<br />

és egyáltalán a vajdasági<br />

magyar közösség saját történelme<br />

iránti fogékonyságá<strong>na</strong>k<br />

irányába tett nem hiábavaló<br />

fáradozás jellemzett.<br />

Tettük ezt azért, mert a<br />

múlt tárgyilagos ismerete<br />

nélkül a jövő felé teendő lépések<br />

vál<strong>na</strong>k bizonytalanná:<br />

ha az általunk és az elődeink<br />

által hagyott történelmi emlékekről,<br />

az arra emlékeztető<br />

emlékhelyekről önként lemondunk,<br />

egyszerre mondunk<br />

le történelmünkről, múltunkról<br />

és jövőnkről is“,<br />

mondta Papp.<br />

F.D.K.


BEOGRADSKI SAJAM KNJIGA<br />

Na sajmu i knjige bečejskih<br />

autora<br />

NARODNA BIBLIOTEKA je i ove<br />

godine organizovala <strong>na</strong>dmetanje<br />

u prepričavanju <strong>na</strong>rodnih bajki za<br />

učenike osnovnih škola, ali i likovni<br />

konkurs za decu predškolskog uzrasta<br />

pod <strong>na</strong>zivom „Sve je dobro što<br />

se dobro svrši...“.<br />

Na predtakmičenju 22. oktobra<br />

u prostorijama Narodne biblio<strong>tek</strong>e<br />

učestvovalo je 26 učenika iz osnovnih<br />

škola u Bečeju, koji su u tri kategorije<br />

(2. i 3, 4. i 5, 6. i 7. razred)<br />

usmeno prepričavali bajke po sopstvenom<br />

odabiru.<br />

Učenici koji su se <strong>na</strong>juspešnijom<br />

interpretacijom bajke, prema odluci<br />

tročlanog žirija, plasirali <strong>na</strong> opštinsko<br />

takmičenje su Dušica Došić iz<br />

OŠ „Sever Đurkić“, Đorđe Brankov<br />

iz OŠ „Šamu Mihalj“ i Nađa Grozdanović<br />

iz OŠ „Zdravko Gložanski“ u<br />

prvoj kategoriji. U drugoj kategoriji<br />

<strong>na</strong> dalje takmičenje idu Tija<strong>na</strong> Đurčik<br />

i Sara Mitić iz OŠ „Zdravko Gložanski“<br />

i Lazar Potrebić iz OŠ „Sever<br />

Đurkić“, a iz treće kategorije<br />

NA 54. Među<strong>na</strong>rodnom sajmu<br />

knjiga u Beogradu - od 26. oktobra<br />

do 1. novembra - okupilo se više<br />

od 800 izdavača iz Srbije, Švedske,<br />

Japa<strong>na</strong>, Ka<strong>na</strong>de, Kine, Rusije,<br />

Francuske, Nemačke, Italije, Austrije,<br />

Španije, Portugalije, Švajcarske,<br />

Izraela, Brazila, Ira<strong>na</strong>, Angole, Bugarske,<br />

Makedonije, Hrvatske, BiH,<br />

Republike Srpske i Crne Gore.<br />

Ljubitelji pisane reči su mogli da<br />

prisustvuju susretima sa piscima,<br />

predavanjima, konferencijama, projekcijama<br />

filmova, a novi<strong>na</strong> je strip<br />

radionica. Na Sajmu se mogu kupiti<br />

i knjige bečejskih autora. Na štandu<br />

Interprinta iz Beograda izložene<br />

su knjige Radoslava Zlata<strong>na</strong> Dorića<br />

„Savršeno nepotrebni komadi“, Đorđa<br />

Brankova „Pričanja bez nostalgije“<br />

i Svetislava Travice „Čitajući<br />

samoću“, dok <strong>na</strong> štandu izdavačke<br />

kuće Nolit prodaje se knjiga Osipa<br />

Mandeljštama „Voronješke sveske“<br />

koju je sa ruskog jezika preveo Svetislav<br />

Travica. „’Voronješke sveske’<br />

NARODNA BIBLIOTEKA BEČEJ<br />

Takmičenje u<br />

prepričavanju bajki<br />

PROŠLE nedelje <strong>na</strong> otvaranju izložbe slika „Tri generacije<br />

marke Knjazovic” u Galeriji „Krug“ Gradskog pozorišta,<br />

slikarka A<strong>na</strong> Knjazovic poklonila je bečejskom<br />

Udruženju za prava i zaštitu životinja „Taura“ jednu<br />

umetničku sliku. Knjazovici su predložili da se umetničko<br />

delo <strong>na</strong>đe <strong>na</strong> aukciji, a „Taura“ će prihod od prodaje<br />

LISTANJE STARIH NOVINA<br />

Novo vreme<br />

„G. MINISTAR fi<strong>na</strong>nsija izdao<br />

je uputstvo za sastav budžeta za<br />

1933. godinu gradskih i seoskih opšti<strong>na</strong>.<br />

Težnja je Kraljevske vlade,<br />

da se fiskalska opterećenja opštine<br />

snize do krajnjih granica mogućnosti.<br />

Predviđeno je, da se po budžetu<br />

za 1933. g. ne mogu unositi nova činovnička<br />

mesta niti praz<strong>na</strong> popunjavati.<br />

Odeljenja i otseci koji nemaju<br />

karakter neophodne potrebe imaju<br />

se ukinuti ili spojiti. Pri<strong>na</strong>dležnosti<br />

FOTO: LJ.M.<br />

Knjazovici pomažu<br />

prihvatilište za pse<br />

KULTURNI MOZAIK<br />

broj 478. 30. oktobar 2009. 13<br />

Deca koja su se plasirala <strong>na</strong> opštinsko takmičenje<br />

opštinskog osoblja imaju se sniziti<br />

za <strong>na</strong>jmanje 10%. Honorari, <strong>na</strong><strong>grade</strong><br />

za prekovremeni rad, funkcio<strong>na</strong>lni<br />

dodaci i tome slično, ne mogu se<br />

ustanovljavati ili unositi. Samo materijalni<br />

rashodi nužne potrebe imaju<br />

se predvideti. Zajmovi se neće<br />

odobravati izuzev oni koji su neophodni.<br />

Stopa prireza ni u kom slučaju<br />

ne sme biti veća nego što je odobre<strong>na</strong><br />

za <strong>tek</strong>uću godinu. Nove dažbine<br />

prvi put se objavljuju u prevodu <strong>na</strong><br />

srpski jezik u celini. Objavljuju se<br />

kao poseb<strong>na</strong> knjiga, s obzirom <strong>na</strong> to<br />

da to zapravo i jesu, ali i zbog z<strong>na</strong>čaja<br />

dela. Prevod ’Voronjeških svezaka’<br />

je kapitalan poduhvat književnog<br />

prevodioca Svetislava Travice.<br />

Jedan izbor iz ovog ciklusa prethodno<br />

je objavljen u specijalizovanom<br />

časopisu za rusku književnost i kulturu<br />

’Ruski alma<strong>na</strong>h’ (2008)“, <strong>na</strong>vodi<br />

u predgovoru knjige Zorislav Paunković.<br />

LJ.M.<br />

Staša Subotički i Jova<strong>na</strong> Palinkaš iz<br />

OŠ „Sever Đurkić“.<br />

Svi takmičari su dobili zahvalnice<br />

i besplatne članske karte za biblio<strong>tek</strong>u,<br />

a <strong>na</strong>juspešniji su <strong>na</strong>građeni<br />

knjigama. Opštinsko takmičenje je<br />

održano juče u Narodnoj biblioteci<br />

Bečej.<br />

LJ.M.<br />

slike usmeriti <strong>na</strong> kupovinu vakci<strong>na</strong> i lekova za pse u prihvatilištu<br />

za pse. Aukcijska slika „Konji” će se u <strong>na</strong>rednih<br />

mesec da<strong>na</strong> <strong>na</strong>laziti u Agenciji „Stajić” (Glav<strong>na</strong> ulica 7).<br />

Slika se može pogledati i izlicitirati svakog radnog da<strong>na</strong><br />

od 8 do 16 časova. Počet<strong>na</strong> ce<strong>na</strong> je 10.000 di<strong>na</strong>ra.<br />

B.M.<br />

Program Gradskog pozorišta<br />

se neće uvoditi. Ima se izvršiti revizija<br />

dažbi<strong>na</strong>, i one koje su previsoke<br />

i ne odgovaraju vrednosti proizvoda<br />

i usluzi za koju se <strong>na</strong>plaćuju imaju<br />

se ukinuti ili smanjiti.<br />

Svi opštinski budžeti za 1933.<br />

godinu imaju biti dostavljeni Kraljevskim<br />

banskim upravama <strong>na</strong>jdalje do<br />

1. decembra o. g.“.<br />

(Novo vreme,<br />

16. oktobar 1932. godine,<br />

rubrika: Vesti, str. 3)<br />

30. oktobar, 22.30 časa (Pozorišni klub): Koncert grupe „Old Fisherman’s Blues<br />

Band“, ulaz 100 di<strong>na</strong>ra.<br />

6. novembar, 20 časova (velika sala): Zajednički koncert KUD „Đido“ Bečej i SKUD<br />

„Sveti Sava“ Šid, ulaz 150 di<strong>na</strong>ra.<br />

Doktor Anđelko<br />

Šarčev<br />

ONO ŠTO je karakteristično za<br />

sve kolekcio<strong>na</strong>re je izuzet<strong>na</strong> posvećenost<br />

i plemenita strast kojom pristupaju<br />

sakupljanju, dopunjavanju ili<br />

kompletiranju svojih zbirki.<br />

Jedan od <strong>na</strong>jpoz<strong>na</strong>tijih kolekcio<strong>na</strong>ra<br />

u Bečeju, ali i van njega, bio<br />

je lekar Anđelko Šarčev. U kolekcio<strong>na</strong>rskim<br />

krugovima bila je z<strong>na</strong><strong>na</strong><br />

njegova zbirka padobranskih z<strong>na</strong>čki,<br />

kao i svega onoga što je vezano<br />

za padobranstvo. Osim toga,<br />

sakupljao je ordenje, pa je njegova<br />

kolekcija obuhvatala odlikovanja i<br />

ordenja od vreme<strong>na</strong> Kraljevine Srbije<br />

(1882), pa sve do devedesetih<br />

godi<strong>na</strong> minulog veka. Sakupljao je<br />

i oružje afričkih pleme<strong>na</strong>, bajonete,<br />

sablje (imao ih je više od trideset!),<br />

vojničke čuturice, lule, izuzetne primerke<br />

jelenskih rogova... Do <strong>na</strong>vedenih<br />

predmeta je dolazio kupovinom,<br />

razmenom ili ih je dobijao <strong>na</strong><br />

poklon. Održavao je brojne kontakte<br />

sa kolekcio<strong>na</strong>rima širom sveta.<br />

Ovako impresivne zbirke zahtevale<br />

su, <strong>na</strong>ravno, adekvatan prostor,<br />

pa je gotovo cela kuća dr Šarčeva<br />

bila svojevrsni muzej, čiji je<br />

on bio i osnivač i kustos i vodič. Za<br />

svoje kolekcije je <strong>na</strong>građen titulom<br />

velemajstora kolekcio<strong>na</strong>rstva, jer<br />

je, <strong>na</strong> različitim smotrama, tri puta<br />

osvajao prvo mesto.<br />

Zanimljiva je epizoda iz njegovog<br />

„kolekcio<strong>na</strong>rskog života“. Naime,<br />

jednom prilikom je boravio u<br />

bivšem SSSR-u, u Moskvi. Pošto je<br />

z<strong>na</strong>o da je, prema običaju, hotelska<br />

soba ozvuče<strong>na</strong>, on je, ostavši sam,<br />

kao slučajno, glasno razmišljao o<br />

tome kako u njegovoj zbirci nedostaje<br />

određeno sovjetsko vazduhoplovno<br />

odlikovanje. Potom je pošao<br />

u obilazak Moskve, a kada se vratio<br />

u hotelsku sobu, <strong>na</strong> jastuku je bilo<br />

položeno željeno odlikovanje!<br />

Ali, kolekcio<strong>na</strong>rstvo je bilo samo<br />

deo interesovanja svestranog lekara.<br />

Deo svog vreme<strong>na</strong> posvećivao<br />

je i izradi različitih predmeta od kože<br />

i drveta, ali i lovu i ribolovu. Nesebično<br />

se predavao i aktivnostima Dobrovoljnog<br />

vatrogasnog društva u<br />

Bečeju, čiji je bio dugogodišnji član.<br />

Svoju pasiju prema sakupljanju padobranskih<br />

i vazduhoplovnih z<strong>na</strong>čki<br />

konkretizovao je i praktično – baveći<br />

se padobranstvom, ostvarivši preko<br />

četiri stotine skokova! I još nešto –<br />

jedan je od osnivača nekadašnjeg<br />

Kluba padobra<strong>na</strong>ca u Bečeju.<br />

Čini se da je dr Šarčev zaista<br />

imao neiscrp<strong>na</strong> interesovanja i <strong>na</strong>klonosti<br />

prema <strong>na</strong>izgled nepovezanim<br />

oblastima. Istorija je takođe bila<br />

njegova velika ljubav, <strong>na</strong>ročito voj<strong>na</strong><br />

istorija. Z<strong>na</strong>o je da istovremeno<br />

16.<br />

čita i nekoliko knjiga <strong>na</strong> istu temu,<br />

samo da bi iz više uglova sagledao<br />

neku pojavu i tako došao do istine.<br />

Naročito je bio impresioniran, gotovo<br />

opsednut, Španskim građanskim<br />

ratom (1936) i žalio je što nije rođen<br />

ranije da bi se mogao priključiti<br />

španskim revolucio<strong>na</strong>rima.<br />

Život<strong>na</strong>, profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> i rad<strong>na</strong><br />

biografija dr Anđelka Šarčeva bila<br />

je adekvat<strong>na</strong> njegovim interesovanjima.<br />

Rođen je u Zemunu 1932.<br />

godine, od oca Simeo<strong>na</strong> i majke Milice.<br />

Ubrzo se porodica Šarčev doseljava<br />

u Bečej, u kome završava<br />

osnovnu školu i gim<strong>na</strong>ziju. Pravednog<br />

duha, on je, sa još četvoricom<br />

drugova, javno istupio protiv zloglasnog<br />

posleratnog „otkupa“ i <strong>na</strong>či<strong>na</strong><br />

ophođenja prema paorima. Odmazda<br />

je uskoro stigla: sva petorica su<br />

isključe<strong>na</strong> iz gim<strong>na</strong>zije. Vraćeni su<br />

godinu da<strong>na</strong> kasnije, <strong>na</strong>kon žalbe<br />

tadašnjem Ministarstvu prosvete.<br />

Upisuje se <strong>na</strong> Medicinski fakultet u<br />

Beogradu 1952. godine. Dok je studirao,<br />

učestvovao je u brojnim radnim<br />

akcijama obnove i izgradnje posleratne<br />

Jugoslavije.<br />

Po završetku studija vraća se u<br />

Bečej i zapošljava se 1962. godine<br />

kao lekar opšte prakse. Nedugo zatim<br />

u Novom Sadu specijalizira neuropsihijatriju,<br />

a <strong>na</strong>kon specijalizacije<br />

formira i vodi neuropsihijatrijsku<br />

službu u Bečeju. Slovio je kao dobar<br />

lekar i rukovodilac, čija se reč uvažavala.<br />

Mladi lekari obraćali su mu<br />

se često, tražeći njegovo stručno<br />

mišljenje. Umeo je strpljivo da sluša,<br />

ali i da savetuje <strong>na</strong> <strong>na</strong>jbolji mogući<br />

<strong>na</strong>čin. Imao je harizmu koja je<br />

izazivala strahopoštovanje.<br />

Uvek izuzetno motivisan da pomaže<br />

ljudima, osnovao je Sanitetsku<br />

službu bečejske brigade i aktivno<br />

je učestvovao u odbrani Novog<br />

Sada od poplave Du<strong>na</strong>va 1965. godine.<br />

Aktivno se uključio, i kao lekar<br />

i kao čovek, u teškim danima kada<br />

je eruptirao gas u Bečeju (1968-<br />

1969), zapamćen kao „bečejski<br />

vulkan“. Bio je i organizator <strong>na</strong>jšire<br />

vakci<strong>na</strong>cije građa<strong>na</strong> protiv preteće<br />

epidemije velikih boginja početkom<br />

1970. godine. Neverovatno je, ali<br />

istinito: odbio je poziv iz Švajcarske<br />

da radi u odeljenju za bolesti zavisnosti,<br />

pri UN.<br />

Doktor Anđelko Šarčev je umro<br />

1991. godine, bolestan, ali još uvek<br />

radno aktivan. Supruga Javorka,<br />

kćerka Katari<strong>na</strong>, hirurg i profesor<br />

Medicinskog fakulteta, kao i sin Miloš,<br />

ranije poz<strong>na</strong>ti kalifornijski bodibilder,<br />

imaju mnogo razloga za ponos.<br />

Dušan Opinćal


14<br />

SPORTSKI MOZAIK<br />

broj 478. 30. oktobar 2009.<br />

TELEKS<br />

RUKOMET<br />

Druga liga Srbije<br />

7. kolo<br />

Jedinstvo – Ruma 22:22<br />

8. kolo (nedelja, 1. novembar,<br />

17.00)<br />

Železničar – Jedinstvo<br />

Prva vojvođanska liga (m)<br />

10. kolo<br />

Dolovo – Jedinstvo (NB) -<br />

odloženo<br />

11. kolo (subota, 31. oktobar,<br />

18.00)<br />

Jedinstvo (NB) – Grafičar<br />

Liga Srem-Bačka (ž)<br />

4. kolo<br />

Bečej – Železničar II 18:29<br />

5. kolo (nedelja, 1. novembar)<br />

Cement (Beočin) - Bečej<br />

KUGLANJE<br />

Super liga Srbije (ž)<br />

6. kolo<br />

Jedinstvo (NB) – Kristal<br />

(ZR) 3:5 (3.152:3.157)<br />

Prva liga Srbije –<br />

Vojvodi<strong>na</strong> (ž)<br />

6. kolo<br />

Vojvodi<strong>na</strong> (BG) – Eđšeg<br />

(NS) 6:2 (2.905:2.815)<br />

Prva liga Srbije –<br />

Vojvodi<strong>na</strong> (m)<br />

6. kolo<br />

Željezničar (Ruma) - Jedinstvo<br />

(NB) 6:2 (3.104:3.088<br />

Prva vojvođanska liga (m)<br />

6. kolo<br />

Rotografika (SU) - Bečej<br />

3:5 (3.121:3.146)<br />

Druga vojvođanska liga (m)<br />

7. kolo<br />

Vojvodi<strong>na</strong> (Bačko Gradište)<br />

je bila slobod<strong>na</strong>.<br />

Zbog kup utakmica koje se<br />

igraju <strong>na</strong>rednog vikenda,<br />

šampio<strong>na</strong>t u svim ligama se<br />

<strong>na</strong>stavlja 7. i 8. novembra.<br />

STONI TENIS<br />

Najmlađe takmičarke STK<br />

Vojvodi<strong>na</strong> su prošle subote<br />

<strong>na</strong>stupile <strong>na</strong> nezvaničnom<br />

Prvenstvu Srbije za desetogodišnjake,<br />

koje je održano<br />

u Bačkoj Topoli. Najbolji<br />

plasman ostvarile su Dei<strong>na</strong><br />

Benke i Sabi<strong>na</strong> Šurjan koje<br />

su u igri parova osvojile zlatnu<br />

medalju.<br />

DŽUDO<br />

Među<strong>na</strong>rodni memorijalni<br />

turnir „Borenovići“ za<br />

poletarce, mlađe i starije<br />

pionire održan je prošle nedelje<br />

u Bajmoku. Na drugom<br />

memorijalnom turniru u čast<br />

tragično <strong>na</strong>stradale porodice<br />

Borenović učestvovalo je<br />

312 takmičara iz 34 kluba sa<br />

teritorije Mađarske, Rumunije<br />

i Srbije, među kojima je bilo<br />

i 12 džudista DžK Mladost.<br />

Najmlađe kategorije bečejskog<br />

džudo kluba i ovoga<br />

puta imale su uspeha, jer je<br />

osvojeno ukupno osam medalja,<br />

a selekcija mlađih pionira<br />

proglaše<strong>na</strong> je za <strong>na</strong>jbolje<br />

<strong>na</strong> turniru. Zlat<strong>na</strong> odličja<br />

u Bajmoku su osvojili mlađi<br />

pioniri Nemanja Farkaš (do<br />

30 kg) i Dušan Dragović (+<br />

66 kg) kao i poletarka Milica<br />

Grbić u kategoriji +43<br />

kilograma. Srebru su se <strong>na</strong><br />

turniru radovali Marko Simić<br />

(poletarci, + 50 kg), Aleksa<br />

Marković (mlađi pioniri do<br />

38 kg) i Robert Sabo (stariji<br />

pioniri do 55 kg), dok su se<br />

bronzanim medaljama okitili<br />

Stefan Velicki (poletarci do<br />

28 kg) i Akoš Rajšli (mlađi<br />

pioniri do 34 kg).<br />

TRKAČKI DAN NA RADARSKOJ STANICI<br />

Ožvarova grla su <strong>na</strong>jbolja<br />

Finiš trke dvoprega<br />

TRKAČKI DAN, takmičenje<br />

kasača <strong>na</strong> hipodromu kraj<br />

Radarske stanice, održano<br />

je prošle nedelje uz učešće<br />

pedeset dva grla.<br />

Konjički klub Potisje je za<br />

drugi trkački dan ove sezone<br />

u Bečeju organizovao šest<br />

trka, od kojih je jed<strong>na</strong> bila<br />

dvoprež<strong>na</strong>.<br />

Najkvalitetnija trka da<strong>na</strong><br />

bila je brza partija, za sva grla<br />

od tri godine i starija sa osnovom<br />

od 3001 boda i više, u<br />

kojoj je Zoltan Ožvar iz Tornjoša<br />

osvojio duplu krunu.<br />

Prvo <strong>na</strong> cilj stiglo je grlo Elisio,<br />

dok je drugo mesto pripalo<br />

Ever Lastingu. Treći je<br />

u brzoj partiji kroz cilj prošao<br />

Pako sa Subotičaninom Antunom<br />

Oračićem u sulkama,<br />

a četvrti je bio Bugati vlasništvo<br />

Bele Saboa iz Subotice.<br />

Na hipodromu u Bečeju<br />

<strong>na</strong>jviše pažnje publike izaziva<br />

trka dvoprega, pa je tako<br />

bilo i ovoga puta. Preko hiljadu<br />

ljubitelja kasačkog sporta<br />

gromoglasno je bodrilo<br />

učesnike (pet), a <strong>na</strong>jbolja su<br />

KUP POLETARAC<br />

ponovo bila grla u vlasništvu<br />

Ožvara. Viktor Viktorija<br />

i Amelija su prvi prošli kroz<br />

cilj, samo nekoliko santimetara<br />

iza njih zaostali su Mandol<br />

Star i Darumadar (vlasnik<br />

Deli Seke, Mali Iđoš), dok je<br />

treće mesto pripalo grlima<br />

Epizod i Lapokodo (Atila Sokola,<br />

Novo Orahovo).<br />

Vozači i grla iz KK Potisje<br />

prošle nedelje su imali četiri<br />

plasma<strong>na</strong> među osvajačima<br />

<strong>na</strong>grada (prvih četvoro). Dejan<br />

Stojšić je sa Šamon Lobel<br />

bio <strong>na</strong>jbolji u trci trogodaca<br />

sa zaradom od nula do dve<br />

stotine bodova, Demi Star je<br />

u sulkama sa Radoslavom<br />

Kucurskim u istoj trci bila četvrta,<br />

Tiger Miodraga Jandrića<br />

je u trci trogodaca sa zaradom<br />

od 1.301-3.000 bodova<br />

bio treći, a četvrto mesto za<br />

grla sa zaradom od 201-600<br />

bodova osvojio je Amaz vlasnika<br />

Karolja Sečija.<br />

U ostalim trkama postignuti<br />

su sledeći rezultati – sa<br />

zaradom 0-200 bodova: 1.<br />

Šamon Lobel, 2. Taura Tiger<br />

(Antun Oračić), 3. Doti (Tihomir<br />

Crnjaković), 4. Demi<br />

Star. Trka sa zaradom 201-<br />

600 bodova: 1. Leanjalom<br />

(Laslo Berenji, Subotica), 2.<br />

Magnolija (Siniša Stojkov,<br />

Novi Kneževac), 3. Daru Madar<br />

(Atila Seke, Mali Iđoš), 4.<br />

Amaz. Trka grla sa zaradom<br />

601-1.300: 1. Letipor (Oskar<br />

Ožvar, Čantavir), 2. Libero<br />

(Gojko Gavrić, Beograd), 3.<br />

Anica (Stevan Urošev, Žabalj),<br />

4. Lamberto (Bogdan<br />

Belić, Srbobran). Trka sa zaradom<br />

1.301-3.000: 1. Avon<br />

R. (Laslo Roža, Senta), 2.<br />

Aktiviti (Ljubomir Dulić, Bikovo),<br />

3. Tiger, 4. Plejboj (Mikloš<br />

Šala, Subotica).<br />

Nagradni fond drugog trkačkog<br />

da<strong>na</strong> bio je 160.000<br />

di<strong>na</strong>ra.<br />

U KK Potisje bili su zadovoljni<br />

odzivom takmičara<br />

i publike, ali ne i <strong>na</strong>stupom<br />

svojih članova:<br />

- S obzirom <strong>na</strong> to da je<br />

sezo<strong>na</strong> <strong>na</strong> izmaku, veliki broj<br />

grla je u punoj formi, što se<br />

i videlo prošle nedelje. Sve<br />

trke su bile neizvesne, o pobedniku<br />

se odlučivalo u poslednjim<br />

metrima i to je bilo<br />

sjajno za publiku - rekao je<br />

Sava Vojnović, predsednik<br />

KK Potisje. - Odziv grla je bio<br />

dobar, tako da smo u svakoj<br />

trci imali po deset i više konja<br />

<strong>na</strong> startu. Bečejci <strong>na</strong>s ni<br />

ovoga puta nisu izneverili,<br />

izašli su <strong>na</strong> hipodrom i sjajno<br />

<strong>na</strong>vijali. Kada sve sagledam<br />

manifestacija je bila veoma<br />

uspeš<strong>na</strong>, jedino sam nezadovoljan<br />

plasmanom <strong>na</strong>ših<br />

članova i grla. Morali smo da<br />

ostvarimo mnogo bolje rezultate,<br />

ali šta je tu je, valjda<br />

ćemo biti bolji dogodine.<br />

S.M.<br />

Bronzani „Swim star“<br />

TRADICIONALNI KUP „Poletarac“,<br />

plivački miting za<br />

mlađe kategorije, održan<br />

je prošle subote u Novom<br />

Sadu, uz učešće čak 1.017<br />

plivača iz 42 kluba sa teritorije<br />

Bugarske, Rumunije,<br />

Mađarske, Hrvatske, BiH i<br />

Srbije. Na mitingu su učestvovali<br />

i plivači PK „Swim<br />

star“ koji su osvojili 11 medalja<br />

(6-3-2), a u ekipnoj<br />

konkurenciji zauzeli su treće<br />

mesto.<br />

A<strong>na</strong> Jeftenić se <strong>na</strong> „Poletarcu“<br />

okitila sa tri zlata<br />

(delfin, kraul i leđno) i jednom<br />

srebrnom medaljom<br />

(prsno), Vukašin Vukanić<br />

je osvojio dva zlat<strong>na</strong> odličja<br />

(kraul i prsno), Aneta Šoš<br />

je bila prva u slobodnom stilu,<br />

a druga u prsnom, dok<br />

je Jele<strong>na</strong> Ječanski osvojila<br />

srebro (kraul) i bronzu<br />

(leđno). Bronzanu medalju<br />

u Novom Sadu zaslužila je<br />

i štafeta u sastavu Jeftenić,<br />

Ratkov, Đurić i Ječanski.<br />

Najmlađe kategorije takmičara<br />

<strong>na</strong> ovom takmičenju<br />

plivale su deonicu od 25<br />

metara, a u slučaju <strong>na</strong>stupa<br />

u svim stilovima bodovani<br />

su za generalni plasman.<br />

FOTO: S. Malešev<br />

Plivači PK „Swim star“<br />

A<strong>na</strong> Jeftenić je tako u konkurenciji<br />

65 devojčica 2000.<br />

godišta osvojila prvo mesto,<br />

Anet Šoš je bila druga u<br />

2001. godištu (64 plivačice),<br />

Vukašin Vukanić je u istom<br />

godištu, ali kod dečaka, takođe<br />

bio drugi, dok je Jele<strong>na</strong><br />

Ječanski (’99. godište)<br />

zauzela treće mesto. Dobar<br />

rezultat u ovom godištu postigla<br />

je i Jova<strong>na</strong> Đurić koja<br />

je u konkurenciji 70 plivačica<br />

bila sedma.<br />

- Prezadovoljan sam rezultatima<br />

koje smo ostvarili<br />

FOTO: S. Malešev<br />

KONJI^KI SPORT<br />

PLIVANJE<br />

<strong>na</strong> prvom takmičenju <strong>na</strong> zatvorenim<br />

bazenima u novoj<br />

sezoni. Medalje i dobri rezultati<br />

nisu došli sami po sebi,<br />

nego su odraz dobrog rada<br />

u prethodnom periodu. Iako<br />

smo trenirali u otežanim<br />

uslovima u Senti i Vrbasu,<br />

uspeli smo da održimo formu<br />

i <strong>na</strong>pravimo <strong>na</strong>predak.<br />

Sada kada bazen u Bečeju<br />

ponovo funkcioniše radićemo<br />

još više i <strong>na</strong>dam se još<br />

većim uspesima - rekao je<br />

Jovan Ječanski, trener PK<br />

„Swim star“. S.M.<br />

DRUGA LIGA SRBIJE<br />

Golmani <strong>na</strong><br />

visini zadatka<br />

RUKOMETAŠI JEDINSTVA<br />

odigrali su prošlog petka nerešeno<br />

22:22 (13:12) sa ekipom<br />

Rume i tako zabeležili<br />

drugi remi u sezoni.<br />

Iako su prikazali <strong>na</strong>jbolju<br />

igru u dosadašnjem delu<br />

šampio<strong>na</strong>ta, Petrovoselci nisu<br />

uspeli da zabeleže drugu<br />

pobedu ove sezone.<br />

Početak meča nije išao<br />

<strong>na</strong> ruku domaćinu, jer je posle<br />

samo pet minuta igre<br />

Ruma vodila sa 4:0. Trener<br />

Tomić bio je prinuđen da zatraži<br />

tajm-aut, posle kojeg su<br />

stvari došle <strong>na</strong> svoje. Jedinstvo<br />

je golovima Feldešija,<br />

Viškovića i Živkov Aksi<strong>na</strong> uspostavilo<br />

rezultatsku ravnotežu,<br />

pa je do poluvreme<strong>na</strong><br />

vođe<strong>na</strong> neizves<strong>na</strong> borba.<br />

U drugom delu utakmice,<br />

čak osam minuta nije postignut<br />

nijedan pogodak, a<br />

kada je to uspelo za rukom<br />

Arizanovom, činilo se da<br />

su domaći „uhvatili“ pravi ritam.<br />

Prednost su rukometaši<br />

Jedinstva povećali <strong>na</strong> +3<br />

(15:12), a preko stotinu gledalaca<br />

u hali OSC „Mladost“<br />

očekivalo je ubedljivu pobedu<br />

domaće ekipe. Međutim,<br />

<strong>na</strong> scenu je stupio sudijski<br />

par Knežević (Vrbas) – Radovanović<br />

(Bačka Palanka)<br />

koji je olako isključivao igrače<br />

Jedinstva i vratio goste u<br />

igru. Rukometaši Rume su<br />

iskoristili poklon sudijskog<br />

para, poveli sa golom razlike<br />

(16:17) i to vođstvo održavali<br />

su do 40 sekundi pre kraja<br />

utakmice. U poslednjem <strong>na</strong>padu<br />

Jedinstva Višković je<br />

FOTO: S. Malešev<br />

KUP VOJVODINE<br />

TAMAŠ FARKAŠ proglašen<br />

je za <strong>na</strong>jboljeg plivača u pro<strong>tek</strong>loj<br />

sezoni daljinskog plivanja<br />

u Kupu Vojvodine. Dodela<br />

priz<strong>na</strong>nja obavlje<strong>na</strong> je<br />

prošle subote u Bačkoj Topoli,<br />

a pored predstavnika<br />

Plivačkog saveza Vojvodine,<br />

bili su prisutni i čelnici Plivačkog<br />

saveza Srbije.<br />

Farkaš je letos učestvovao<br />

<strong>na</strong> sedam marato<strong>na</strong> i <strong>na</strong><br />

svim je bio prvi u apsolutnoj<br />

kategoriji. Pored sedam zlatnih<br />

medalja u Kupu, osvojio<br />

je i srebrnu medalju <strong>na</strong> Prvenstvu<br />

Srbije <strong>na</strong> stazi dužine<br />

deset kilometara. Drugo<br />

mesto u apsolutnoj kategoriji<br />

RUKOMET<br />

uspeo da postigne pogodak,<br />

izjed<strong>na</strong>či rezultat (22:22),<br />

a poslednji šut Ne<strong>na</strong>dovića<br />

golman Jedinstva Mandić uspeo<br />

je da odbrani.<br />

Najefikasniji u redovima<br />

Jedinstva bili su Nemanja<br />

Višković i Zoltan Feldeši koji<br />

su postigli po šest golova,<br />

a dobru partiju protiv Rume<br />

pružili su i golmani tima iz<br />

Bačkog Petrovog Sela. Dejan<br />

Mandić je imao 18 odbra<strong>na</strong><br />

(jedan sedmerac), a Siniša<br />

Bakrač je dva puta ulazio<br />

u igru i „skinuo“ isto toliko<br />

sedmeraca.<br />

- Utakmica je bila odlič<strong>na</strong>,<br />

pružili smo <strong>na</strong>jbolju igru ove<br />

sezone i prava je šteta što nismo<br />

ostvarili pobedu - rekao<br />

je Dejan Mandić, golman Jedinstva.<br />

- Ruma se pokazala<br />

u dobrom izdanju, imali smo<br />

šanse da pobedimo, ali kada<br />

smo trebali da se „odlepimo“<br />

sudije <strong>na</strong>m to nisu dozvoljavale.<br />

Ovakav sce<strong>na</strong>rio se po<strong>na</strong>vlja<br />

iz utakmice u utakmicu<br />

i to stvarno nije fer. Jedinstvo<br />

je mali klub, slabi smo u savezu<br />

i loše suđenje koje imamo<br />

je posledica toga.<br />

U 8. kolu Jedinstvo igra<br />

protiv Železničara (subota,<br />

31. oktobar). Da li<br />

u Inđiji možete do prve<br />

pobede <strong>na</strong> strani?<br />

- Železničar ima dobru<br />

ekipu, ali ne idemo <strong>na</strong> meč<br />

sa belom zastavom. Ako prikažemo<br />

borbenost i zalaganje<br />

kao večeras protiv Rume,<br />

možemo da osvojimo dva<br />

boda - rekao je Mandić.<br />

S.M.<br />

PLIVANJE<br />

Trijumf Bečejaca<br />

Farkaš, Sabo, Demeter i Tot Hasnoši<br />

osvojio je Sebastijan Sabo,<br />

a njih dvojica bili su i prvaci<br />

svojih uzrasnih kategorija<br />

(Farkaš do 14, Sabo do 19<br />

godi<strong>na</strong>). Pored njih još četvorica<br />

Bečejaca su dobili<br />

priz<strong>na</strong>nja za rezultate ostvarene<br />

u Kupu Vojvodine. Igor<br />

Omaljev je bio prvi u kategoriji<br />

od 26 do 29 godi<strong>na</strong>, Janoš<br />

Demeter je <strong>na</strong>jbolji u kategoriji<br />

od 30 do 39 godi<strong>na</strong>, Dragan<br />

Jankulovski je proglašen<br />

za <strong>na</strong>jboljeg plivača u konkurenciji<br />

takmičara starih između<br />

40 i 49 godi<strong>na</strong>, a Čongor<br />

Tot Hasnoši je osvojio srebro<br />

u konkurenciji do 14 godi<strong>na</strong>.<br />

S.M.


VOJVOĐANSKA LIGA – ISTOK<br />

Novica Glavaški <strong>na</strong><br />

klupi Jedinstva<br />

NOVI BEČEJ: U 13. kolu<br />

Vojvođanske lige - Istok<br />

vodeća Sloboda iz Novih<br />

Kozaraca <strong>na</strong>stavila je pobedonosni<br />

hod i već ovog vikenda<br />

može da reši pitanje<br />

jesenjeg prvaka, pošto u subotu<br />

<strong>na</strong> svom terenu dočekuje<br />

drugoplasiranu Budućnost<br />

iz Srpske Crnje.<br />

Dok u Novim Kozarcima<br />

vlada prava fudbalska euforija,<br />

u Novom Bečeju ove jeseni<br />

slika nije nimalo ružičasta<br />

pošto fudbaleri Jedinstva<br />

i njihovi ljubimci preživljavaju<br />

teške trenutke.<br />

Novobečejci su u pro<strong>tek</strong>lih<br />

13 utakmica igrali ispod<br />

svojih mogućnosti, zabeležili<br />

su pet pobeda, dva puta<br />

su igrali nerešeno, i doživeli<br />

šest poraza. Kako to biva u<br />

fudbalu, posle dva uzastop<strong>na</strong><br />

poraza, od Slobode u<br />

13. kolo: Bačka (P) –<br />

Bačka Topola 1:1, Radnički<br />

(B) – Budućnost (A) 6:0, Polet<br />

(N) – Crve<strong>na</strong> zvezda 2:3,<br />

Obilić – Borac 4:0, Radnički<br />

(Z) – Bačka 1901 1:0, Di<strong>na</strong>mo<br />

– BAK 3:1, Budućnost<br />

(SC) – Jedinstvo 3:1, Sloboda<br />

– Radnik 3:1, Vojvodi<strong>na</strong> –<br />

Kozara 1:1<br />

1. Sloboda 7 3 0 26:6 24 19<br />

2. Budućnost(SC) 7 0 3 22:13 21 15<br />

3. Bačka 1901 6 1 3 27:12 19 13<br />

4. Radnički (Z) 6 1 3 18:10 19 13<br />

5. Bačka Topola 5 3 2 15:8 18 12<br />

6. Kozara 6 0 4 17:16 18 12<br />

7. Di<strong>na</strong>mo 5 1 4 25:14 16 11<br />

8. Borac 5 1 4 22:16 16 10<br />

9. Obilić 4 3 3 14:12 15 10<br />

10. Vojvodi<strong>na</strong> 4 2 4 14:12 14 10<br />

11. Jedinstvo 4 2 4 10:11 14 10<br />

12. Bačka (P) 4 1 5 16:14 13 9<br />

13. Radnik 4 1 5 10:15 13 7<br />

14. Radnički(B) 3 3 4 15:17 12 7<br />

15. BAK 3 1 6 9:24 10 7<br />

16. Crve<strong>na</strong> zvezda 2 0 8 8:26 6 6<br />

17. Budućnost (A) 2 0 8 9:32 6 6<br />

18. Polet 1 1 8 7:26 4 4<br />

14. kolo ( 31. oktobar – 1.<br />

novembar 14.00): Radnik – Kozara,<br />

Crve<strong>na</strong> zvezda – Vojvodi<strong>na</strong>,<br />

Budućnost (A) - Polet,<br />

Borac – Radnički (B), Bačka<br />

1901 – Obilić, Bačka Topola<br />

– Radnički (Z), BAK – Bačka<br />

(P), Jedinstvo – Di<strong>na</strong>mo , Sloboda<br />

– Budućnost (SC)<br />

FUDBALERI Bečeja Old<br />

gold poraženi su prošle subote<br />

<strong>na</strong> Gradskom stadionu<br />

od Hercegovca sa 0:1 (0:0).<br />

Prvo poluvreme utakmice<br />

11. kola Područne lige<br />

Novi Sad pro<strong>tek</strong>lo je u igri<br />

između dva šes<strong>na</strong>esterca,<br />

nijed<strong>na</strong> ekipa nije stvorila ni<br />

polupriliku, a kamoli situaciju<br />

iz koje bi mogli da postignu<br />

pogodak.<br />

Tek u 54. minutu oko 100<br />

gledalaca <strong>na</strong> Gradskom stadionu<br />

videlo je akciju koja je<br />

„mirisala“ <strong>na</strong> gol. Todorović<br />

je dubinskom loptom sjajno<br />

uposlio Kiša, prvotimac Bečeja<br />

krenuo je sam ka golu<br />

Hercegovca, oštro je startovao<br />

Sivčević, Kiš je pao, a sudija<br />

Malidžan iz Novog Sada<br />

nije svirao pe<strong>na</strong>l. Igrači Bečeja<br />

su protestovali, ali promene<br />

odluke nije bilo. Samo<br />

SPORTSKI MOZAIK<br />

FUDBAL<br />

Novom Bečeju (1:3) i prošle<br />

nedelje u Srpskoj Crnji (3:1),<br />

ceh je platio, ko drugi, nego<br />

trener Milorad Popović.<br />

U ponedeljak, posle razgovora<br />

sa rukovodstvom<br />

kluba, Milorad Popović i Jedinstvo<br />

su dogovorno prekinuli,<br />

ne baš mnogo uspešnu,<br />

dvomesečnu saradnju.<br />

Ekipu je četiri kola pre kraja<br />

jesenjeg dela sezone preuzeo<br />

bivši fudbaler Jedinstva,<br />

i dosadašnji trener kadeta,<br />

Novica Glavaški.<br />

Sportski direktor Arsen<br />

Tošić, o drugoj promeni trenera<br />

u sezoni kaže:<br />

- Rezultati su daleko od<br />

očekivanja i ambicija kluba,<br />

i zato nismo mogli mirno da<br />

gledamo kako gubimo bodove.<br />

Moralo se nešto preduzeti,<br />

pogotovo što ni sam<br />

Popović, sa kojim smo imali<br />

dobru saradnju nije zadovoljan<br />

rezultatima. Upravo<br />

zbog toga smo se dogovorili<br />

da prekinemo saradnju, a da<br />

ekipu preuzme Novica Glavaški,<br />

koji sa mlađim kategorijama<br />

već godi<strong>na</strong>ma beleži<br />

dobre rezultate. Nama<br />

je veoma z<strong>na</strong>čajno da u <strong>na</strong>redne<br />

četiri utakmice popravimo<br />

utisak i obogatimo bodovni<br />

saldo, kako bi mirnije<br />

dočekali zimsku pauzu.<br />

Novica Glavaški je svestan<br />

da se uhvatio vrućeg<br />

krompira:<br />

- Mada sam ekipu preuzeo<br />

u ne baš sjajnom trenutku,<br />

verujem da ovaj sastav<br />

može daleko više. Neophod<strong>na</strong><br />

je veća borbenost i<br />

<strong>na</strong>dahnuće, a rezultati će<br />

doći sami po sebi. Mislim da<br />

će nedelj<strong>na</strong> utakmica sa Di<strong>na</strong>mom<br />

iz Pančeva biti prekretnica,<br />

mada nećemo <strong>na</strong>stupiti<br />

kompletni. Zbog dva<br />

žuta karto<strong>na</strong> izostaće Milorad<br />

Ivančev, ali se u tim vraća<br />

borbeni Marko Drljača.<br />

Posle dve uzastopne pobede,<br />

fudbaleri Vojvodine iz<br />

Novog Miloševa, zaustavljeni<br />

su pred svojom publikom.<br />

Sa tradicio<strong>na</strong>lno neugodnim<br />

rivalom, Kozarom iz Ba<strong>na</strong>tskog<br />

Velikog Sela, Novomiloševčani<br />

su igrali nerešeno<br />

(1:1). Izabranici trenera Draga<strong>na</strong><br />

Vukajlovića su poveli<br />

golom kapite<strong>na</strong> Slavoljuba<br />

Novica Glavaški<br />

Tomića u 20. minutu, a potom<br />

su imali nekoliko sjajnih<br />

prilika da obezbede pobedu.<br />

Ono što nije uspelo <strong>na</strong>padačima<br />

Vojvodine, a pre svih<br />

Saši Nikoliću, uspelo je u 63.<br />

minutu Protiću, jednom od<br />

zapaženijih u ekipi Kozare.<br />

Trener Vojvodine Dragan<br />

Vukajlović je posle utakmice<br />

rekao:<br />

- Po ko z<strong>na</strong> koji put se<br />

pokazalo da je sreća jedan<br />

od bitnih faktora u sportu.<br />

Prosto je neshvatljivo šta<br />

smo sve promašili, a gosti su<br />

prvu ozbiljniju priliku pretvorili<br />

u gol. Ono što smo propustili<br />

pred <strong>na</strong>šom publikom<br />

pokušaćemo da <strong>na</strong>dok<strong>na</strong>dimo<br />

u Vojvodi Stepi. Mada<br />

ne mogu da raču<strong>na</strong>m <strong>na</strong> Srđa<strong>na</strong><br />

Vasiči<strong>na</strong>, koji će izostati<br />

zbog dva žuta karto<strong>na</strong>,<br />

očekujem maksimalno zalaganje<br />

bez kojeg se ne može<br />

raču<strong>na</strong>ti <strong>na</strong> uspeh. S.D.<br />

PODRUČNA LIGA NOVI SAD<br />

Nedovoljan jedan Andrić<br />

četiri minuta kasnije, Bečejci<br />

su ostali sa igračem manje,<br />

jer je zbog grubog starta<br />

Holo dobio drugi žuti karton.<br />

Od tog trenutka domaćin je<br />

više pažnje posvetio odbrani<br />

svog gola, gosti su preuzeli<br />

inicijativu i stvarali šanse.<br />

U 65. minutu Svirčević je posle<br />

odličnog centaršuta Majstorovića<br />

sa samo četiri, pet<br />

metara uputio udarac, ali je<br />

golman Andrić refleksno reagovao<br />

i spasao svoju mrežu.<br />

Najbolji pojedi<strong>na</strong>c utakmice<br />

odlično je reagovao i<br />

sedam minuta kasnije kada<br />

je u situaciji „jedan <strong>na</strong> jedan“<br />

osujetio Majstorovića i još<br />

jednom sačuvao svoj gol.<br />

Međutim, dva minuta pre<br />

is<strong>tek</strong>a regularnog vreme<strong>na</strong><br />

za igru, ni odlični Andrić nije<br />

mogao da spreči fudbalere<br />

Hercegovca da postignu pogodak.<br />

Marko Trivunović je<br />

prošao po levoj strani, idealno<br />

je uposlio Lukića koji je iz<br />

neposredne blizine zatresao<br />

mrežu Bečeja – 0:1. U pet<br />

minuta <strong>na</strong>dok<strong>na</strong>de vreme<strong>na</strong><br />

Bečejci su krenuli <strong>na</strong> sve<br />

ili ništa i uspeli su da stvore<br />

šansu za izjed<strong>na</strong>čenje. Stajki<br />

je izveo korner, u opštoj<br />

gužvi lopta je došla do Todorovića<br />

koji je poluvolejom sa<br />

osam<strong>na</strong>est metara „opalio“<br />

iz prve, ali je golman Lukač<br />

odbranio udarac.<br />

- Tri boda osvoje<strong>na</strong> u<br />

Novom Sadu mogli smo da<br />

oplemenimo dobrim rezultatom<br />

kod kuće, ali u tome<br />

nismo uspeli. Imali smo imperativ<br />

pobede i to kao da<br />

je loše uticalo <strong>na</strong> <strong>na</strong>šu igru -<br />

rekao je Miloš Andrić. - Hercegovac<br />

je igrao dobro, gosti<br />

su tačno z<strong>na</strong>li šta žele i<br />

DRUGA LIGA SRBIJE<br />

Bečejci jači od<br />

pritiska<br />

KMF BEČEJ savladao je<br />

<strong>na</strong> gostovanju prošle nedelje<br />

ekipu Kačareva sa 6:5<br />

(2:3) i tako zabeležio drugu<br />

pobedu u <strong>tek</strong>ućem šampio<strong>na</strong>tu<br />

Druge lige Srbije.<br />

Utakmica u Kačarevu<br />

počela je domi<strong>na</strong>cijom domaćih<br />

fudbalera koji su pogocima<br />

Zlatanovića u 12. i<br />

Miljanovića u 14. minutu poveli<br />

sa 2:0. Bečejci su uzvratili<br />

Kačarevu istom merom,<br />

pa je za samo dva minuta<br />

rezultat ponovo bio u ravnoteži.<br />

Ikić je u 14. minutu<br />

sjajnim udarcem sa sedam,<br />

osam metara pogodio rašlje<br />

protivničkog gola, a Vučković<br />

je u 15. minutu posle solo<br />

prodora izjed<strong>na</strong>čio <strong>na</strong> 2:2.<br />

Gosti su <strong>na</strong> odmor ipak otišli<br />

sa golom prednosti, jer je<br />

posle nesmotrenosti odbrane<br />

Bečeja Zlatanović postigao<br />

treći gol za svoju ekipu.<br />

U drugom poluvremenu<br />

Bečejci su krenuli sa presing<br />

igrom po celom terenu<br />

što je izne<strong>na</strong>dilo domaće<br />

fudbalere, pa su u deset minuta<br />

<strong>na</strong>pravili seriju od 4:0.<br />

Prvo je Sekulić „ispalio“ rafal<br />

golova (22, 27. i 28. minut),<br />

a sjajno razdoblje igre<br />

za Bečej krunisao je Kobiljski<br />

iz kontre (30. minut). Posle<br />

ubedljivog vođstva gosti<br />

su spustili ritam što su fudbaleri<br />

Kačareva iskoristili,<br />

smanjili <strong>na</strong> 6:5 (golovi Zlatkovića<br />

i Miljanovića), ali za<br />

preokret nisu imali s<strong>na</strong>ge.<br />

- Utakmica je bila veoma<br />

teška, ekipa Kačareva je<br />

odličan tim, igrali su veoma<br />

grubo, pritisak oko pet stoti<strong>na</strong><br />

ljudi u publici <strong>na</strong> igrače<br />

i sudije je bio velik, ali smo<br />

sve to izdržali, odigrali muški<br />

i zasluženo pobedili – rekao<br />

je Dejan Stanojev, trener<br />

KMF Bečej. – U prvom<br />

delu igre smo igrali zonsku<br />

odbranu što se nije pokazalo<br />

kao dobro rešenje, protivnik<br />

<strong>na</strong>s je lako „probijao“, i<br />

prava je sreća što smo gubili<br />

FUDBAL<br />

kako da stignu do pobede.<br />

Imali su nekoliko šansi, iskoristili<br />

su jednu, i zadovoljni<br />

su otišli kući. Sa druge strane<br />

mi i dalje nemamo rešenje<br />

za neefikasnost, stvaramo<br />

povoljne prilike ali ne<br />

z<strong>na</strong>mo da ih iskoristimo.<br />

Bečej Old gold u 12. kolu<br />

dočekuje ekipu Srbobra<strong>na</strong><br />

(subota, 31. oktobar, 14.30).<br />

Andrić <strong>na</strong>javljuje da bi baš u<br />

komšijskom derbiju mogla<br />

da se desi prekretnica u rezultatima<br />

njegove ekipe:<br />

- Pokušaćemo <strong>na</strong> treninzima<br />

da se što bolje spremimo<br />

za utakmicu protiv Srbobra<strong>na</strong><br />

i otklonimo greške<br />

koje <strong>na</strong>s prate od početka<br />

sezone. Nadam se da ćemo<br />

u tome uspeti, da ćemo protiv<br />

Srbobra<strong>na</strong> igrati o<strong>na</strong>ko kako<br />

z<strong>na</strong>mo, i da ćemo ostvariti<br />

pobedu.<br />

S.M.<br />

FOTO: S. Malešev<br />

samo sa 3:2. U drugom poluvremenu<br />

smo sjajno odigrali<br />

presing, i da smo iskoristili<br />

sve šanse utakmica bi<br />

bila reše<strong>na</strong> već u 30. minutu.<br />

U 4. kolu KMF Bečej <strong>na</strong><br />

svom terenu očekuje ekipu<br />

Miodrag Vučković<br />

FUTSAL<br />

Vršca (nedelja, 1. novembar,<br />

18.30) koja ne z<strong>na</strong> za<br />

poraz u prva tri kola lige.<br />

Ipak, Stanojev i protiv lidera<br />

<strong>na</strong> tabeli očekuje pobedu:<br />

- Igrama i rezultatima u<br />

tri kola videli smo da posedujemo<br />

kvalitet za vrh tabele<br />

i to je sada <strong>na</strong>š primarni<br />

cilj. Interesuje <strong>na</strong>s samo<br />

prvo mesto do kojeg se dolazi<br />

samo pobedama. Vršac<br />

je bivši prvoligaš, ima sjajnu<br />

ekipu i ambicije iste kao<br />

i mi. Mislim da ako ponovimo<br />

igru iz Kačareva i u nedelju<br />

možemo do pobede.<br />

Za to će <strong>na</strong>m trebati i pomoć<br />

publike koju pozivam<br />

da u što većem broju dođe u<br />

halu OSC „Mladost“, jer očekujem<br />

spektakularan meč.<br />

S.M.<br />

11. kolo: Bečej Old gold<br />

– Hercegovac 0:1, Srbobran<br />

– Mladost (NS) 3:1, Petrovaradin<br />

– Obilić 1:0, Slavija<br />

– Mladost (BP) 3:3, Sremac –<br />

Omladi<strong>na</strong>c 4:2, Fruškogorac<br />

– Kabel 4:1, Borac – Vrbas<br />

3:0, Tvrđava – Jedinstvo (R)<br />

3:1.<br />

1. Obilić 11 8 2 1 20:7 26<br />

2. Mladost (BP) 11 5 4 2 20:10 19<br />

3. Hercegovac 11 6 1 4 16:10 19<br />

4. Srbobran 11 5 4 2 19:15 19<br />

5. Slavija 11 5 3 3 19:15 18<br />

6. Petrovaradin 11 4 4 3 13:11 16<br />

7. Bečej Old gold 11 4 4 3 10:8 16<br />

8. Borac 11 4 4 3 15:14 16<br />

9. Fruškogorac 11 4 3 4 14:12 15<br />

10. Tvrđava 11 4 2 5 16:19 14<br />

11. Omladi<strong>na</strong>c 11 3 4 4 12:12 13<br />

12. Jedinstvo (R) 11 3 4 4 17:21 13<br />

13. Sremac 11 4 0 7 15:23 12<br />

14. Kabel 11 3 2 6 17:26 11<br />

15. Vrbas 11 2 3 6 8:15 9<br />

16. Mladost (NS) 11 0 4 7 9:22 4<br />

12. kolo (31. oktobar-1.<br />

novembar, 14.30): Bečej Old<br />

gold – Srbobran, Hercegovac<br />

– Jedinstvo, Vrbas – Tvrđava,<br />

Kabel – Borac, Omladi<strong>na</strong>c –<br />

Fruškogorac, Mladost (BP) –<br />

Sremac, Obilić – Slavija, Mladost<br />

(NS) – Petrovaradin.<br />

broj 478. 30. oktobar 2009. 15<br />

TELEKS<br />

FUDBAL<br />

Druga savez<strong>na</strong> liga –<br />

Sever (ž)<br />

5. kolo<br />

Novi Bečej je bio slobodan.<br />

6. kolo<br />

Novi Bečej – Fruškogorac<br />

(NS)<br />

Vojvođanska liga – Istok<br />

12. kolo<br />

Jedinstvo (NB) – Sloboda<br />

(N. Kozarci) 1:3<br />

Radnik (Pančevo) – Vojvodi<strong>na</strong><br />

(NM) 3:0<br />

13. kolo<br />

Budućnost (SC) – Jedinstvo<br />

(NB) 3:1<br />

Vojvodi<strong>na</strong> (NM) – Kozara 1:1<br />

14. kolo (31. oktobar – 1.<br />

novembar, 14.00)<br />

Jedinstvo (NB) – Di<strong>na</strong>mo<br />

(Pančevo)<br />

C. zvezda (Vojvoda Stepa)<br />

– Vojvodi<strong>na</strong> (NM)<br />

Područ<strong>na</strong> liga Novi Sad<br />

11. kolo<br />

Bečej Old gold – Hercegovac<br />

0:1<br />

12. kolo (subota, 31. oktobar,<br />

14.30)<br />

Bečej Old gold - Srbobran<br />

Međuopštinska fudbalska<br />

liga Kikinda-Novi Bečej<br />

9. kolo<br />

Jedinstvo (Bočar) – C. zvezda<br />

(Rusko Selo) 2:3<br />

„2. oktobar“ (Kumane) – Napredak<br />

(B. Topola) 1:1<br />

10. kolo (nedelja, 1. novembar,<br />

14.00)<br />

C. zvezda - „2. oktobar“<br />

Vojvodi<strong>na</strong> (Bašaid) - Jedinstvo<br />

(Bočar)<br />

FUTSAL<br />

Druga liga Srbije<br />

3. kolo<br />

Kačarevo – Bečej 5:6<br />

4. kolo (nedelja, 1. novembar,<br />

18.30)<br />

Bečej - Vršac<br />

KOŠARKA<br />

Prva srpska liga –<br />

Sever (m)<br />

4. kolo<br />

Sveti Đorđe (Žitište) - Jedinstvo<br />

(NB) 91:75<br />

5. kolo (subota, 31. oktobar,<br />

20.00)<br />

Jedinstvo (NB) – Duga<br />

(Novi Sad)<br />

Kvalitet<strong>na</strong> liga juniora (m)<br />

5. kolo<br />

Tamiš (Pančevo) - Jedinstvo<br />

(NB) 35:113<br />

6. kolo<br />

Jedinstvo (NB) – Di<strong>na</strong>mo<br />

(Pančevo)<br />

Kvalitet<strong>na</strong> liga kadeta (m)<br />

5. kolo<br />

Mladost (Omoljica) - Jedinstvo<br />

(NB) 97:45<br />

6. kolo<br />

Jedinstvo (NB) – Basket KO<br />

(Kovin)<br />

Kvalitet<strong>na</strong> liga pionira (ž)<br />

4. kolo<br />

Old gold – Čelarevo 82:31<br />

5. kolo<br />

Old gold je slobodan<br />

6. kolo (subota, 7. novembar)<br />

Spartak (Su) – Old gold<br />

VIBA liga<br />

kadeti<br />

1. kolo<br />

Tisa – Sport key 88:54<br />

ODBOJKA<br />

Prva liga Vojvodine (m)<br />

2. kolo<br />

Mladost (Turija) – Bečej 1:3<br />

(25:22,23:25,18:25,27:29)<br />

3. kolo (subota, 31. oktobar,<br />

19.00)<br />

Bečej – Spartak II


16 broj<br />

478. 30. oktobar 2009.<br />

FENJER<br />

Prognoza za vikend<br />

arl.noaa.gov<br />

pripremio-pomo<br />

Petak<br />

Subota<br />

Nedelja<br />

Opis vreme<strong>na</strong><br />

Pre podne<br />

oblaèno i suvo.<br />

Po podne<br />

promenljivo<br />

oblaèno.<br />

Pre podne<br />

promenljivo<br />

oblaèno.<br />

Po podne<br />

malo oblaèno.<br />

Pre podne<br />

sunèano i vedro.<br />

Po podne<br />

sunèano i vedro.<br />

Temp.<br />

min/max<br />

6°C 9°C 10°C 15°C 10°C 15°C<br />

Šorom sredom...<br />

• Naši istorijski procesi <strong>na</strong>jčešće se završavaju kao<br />

krivični.<br />

• Menjam svetlu budućnost za sadašnjost srednje<br />

vrednosti.<br />

• I Nemci ne vole da rade, ali z<strong>na</strong>ju.<br />

Svetislav Travica<br />

Priredio: Goran Topličević<br />

PROBLEMATIKA 239<br />

–<br />

Izbor: M. Dragović<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

M. Marandjuk<br />

Mat u dva poteza<br />

<br />

Rešenje: Dg1<br />

ĆOŠE<br />

H A<br />

H A<br />

Došla Muji tašta u goste. Pita je Mujo:<br />

- Dokle ćete ostati?<br />

- A, dok vam ne dosadim - odgovara tašta.<br />

- A što baš tako kratko?<br />

*<br />

Otišao Perica u prodavnicu i kaže:<br />

- Dajte mi jednu kiselu vodu!<br />

- Koliko puta sam ti rekao da nije kisela, već<br />

mineral<strong>na</strong> voda - odgovara prodavac.<br />

- Dobro, onda mi dajte jednu mineralnu vodu i<br />

jednu teglu mineralnih krastavaca!<br />

*<br />

Razgovara čovek sa svojim komšijom Piroćancem:<br />

- Je li, komšija, zašto ti o<strong>na</strong> kokoška skakuće<br />

<strong>na</strong> jednoj nozi?<br />

Na to će Piroća<strong>na</strong>c:<br />

- Ih, mani je, juče sam imao punu kuću gostiju.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!