PDF - Prirodnjacki muzej Crne Gore

NATURA MONTENEGRINA, PODGORICA, 1, 2002, 125-134
UDK 57.01:597.583.1 (497.16) (045) = 861 Perca
MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE GRGEČA (PERCA FLUVIATILIS LINNAEUS,
1758) (PERCIDAE, PISCES) IZ SKADARSKOG JEZERA
Drago MARIĆ 1) i Ruža ĆIROVIĆ 2)
Sinopsis
U ovom radu prezentovana je analiza morfološko - taksonomskih karaktera na uzorku
populacije grgeča (Perca fluviatilis) iz Skadarskog jezera. Sve jedinke su bile polno zrele.
Analiza je obuhvatila 28 morfometrijskih i 8 merističkih karaktera. Za svaki od navedenih
karaktera urađena je deskriptivna statistika sa ciljem boljeg spoznavanja morfološke
diferencijacije ove vrste i adaptacije u uslovima Skadarskog jezera.
Synopsis
MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS OF THE EURASIAN PERCH
(PERCA FLUVIATILIS LINNAEUS, 1758)(PERCIDAE, PISCES) FROM SKADAR LAKE
The Eurasian perch (Perca fluviatilis) population samples obtained from Skadar Lake
were studied for morphometric and taxonomic traits variability. All analysed specimens were
sexually adult. Twenty eight morphometric and eight meristic characteristics were treated.
Descriptive statistics were done with the aim of better knowing of Eurasion perch
morphological differentiation and its adaptation in conditions of the Skadar Lake
environment.
UVOD
Vrsta Perca fluviatilis (Linnaeus, 1758), grgeč, rasprostranjena je u Evropi i Sjevernoj
Aziji, nema je na Pirinejskom poluostrvu, u srednjoj Italiji i na jugu Balkana (V u k o v i ć &
Ivanović , 1971). Na teritoriji bivše Jugoslavije žive dvije podvrste. Podvrsta Perca
fluviatilis fluviatilis (Linnaeus, 1758) naseljava rijeke, jezera i ribnjake. Rasprostranjena je po
cijeloj Evropi i Aziji do Kolima. Na Balkanskom poluostrvu živi u vodama Dunavskog i
1) Dr Drago MARIĆ, Univerzitet Crne Gore, PMF, odsjek za biologiju, Cetinjski put bb. 81000
PODGORICA.
2) Mr Ruža Ćirović, Republički zavod za zaštitu prirode, Trg Nikole Kovačevića 7, 81000 PODGORICA.

126
Natura Montenegrina, 1/2002
Egejskog sliva. Druga podvrsta, Perca fluviatilis macedonica ( K a r a m a n , 1924), naseljava
Dojransko jezero.
Grgeč je alohtona vrsta za Skadarsko jezero. Prvi put je opisana, kao nova za
jugoslovenski dio Skadarskog jezera, na uzorku od četri primjerka uhvaćenim u
sublakustričkim izvorima (K n e ž e v i ć & Marić , 1979). Tačni podaci, kako o vremenu
unošenja tako i porijeklu introdukovane populacije nijesu, na žalost, poznati. Kako Skadarsko
jezero nije prirodno stanište ove vrste, već je introdukovana, vrsta se morala na izvjestan
način prilagoditi novim uslovima sredine, kao i prilikom prirodne adaptacije samoraseljenjem
pri širenju areala (K u d e r s k i i , 1975). Prilikom adaptacija kod introducenata se dešavaju
promjene morfoloških, fizioloških i ekoloških osobina. Takođe, dešavaju se i genetičke
promjene, jer se poribljavanje obično vrši sa malim genofondom (B u r m a k i n , 1961;
B e r d i c e v s k i i e t a l . 1975). Promjene morfoloških karakteristika kod introdukovanih
vrsta riba u novoj sredini analizirane su od više autora (F e d o r o v i č , 1978; B u k k u n i n ,
1978; E z z a t e t a l . 1979). Ponekad su ove promjene toliko velike da su populacije
opisivane kao nove podvrste (Š k o r b a t o v , 1975).
MATERIJAL I METODE
Uzorak sa 36 jedinki grgeča sakupljen je sa elektroagregatom u ljetnjem periodu 1981. i
1982. godine. Sve jedinke su bile polno zrele. Materijal je konzerviran u formalinu i nalazi se
u ihtiološkoj zbirci PMF u Podgorici. Pri mjerenju morfometrijskih i merističkih karaktera
korišćena je šema P r a v d i n - a (1966), uz izvjesne modifikacije. Ukupno je obrađeno 28
morfomet-rijskih i 8 merističkih karakteristika. Sve karakteristike su mjerene nonijusom sa
preciznošću od 0.1 mm, za svaku jedinku. Sve vrijednosti statističkih pokazatelja,
deskriptivna statistika, (min-max- minimmalne i maksimalne vrijednosti , x - srednja
vrijednost, s - standardna greška, σ - standardna devijacija, cv - koeficijent varijacije, r -
korelacija) date su u tabelama 1 i 2. Analizirani su sledeći morfološki karakteri:
Morfometrijski karakteri:
Totalna dužina tijela - Total body length
Standardna dužina tijela - Standard body length
Najveća visina tijela - Body depth
Najmanja visina tijela - Body depth at caudal peduncle
Visina glave u zatiljku - Haed depth at occiput
Dužina glave - Haed langth
Predočni prostor - Antieye distance
Međuočni prostor - Intereye distance
Dijametar oka - Eye diametar
Zaočni prostor - Posteye distance
Antedorzalno D1 rastojanje - Antedorsal D1 distance
Postdorzalno D1 rastojanje - Postdorsal D1 distance
Antedorzalno D2 rastojanje - Antedorsal D2 distance
Postdorzalno D2 rastojanje - Postdorsal D2 distance
Antedorzalno V rastojanje - Antedorsal V distance

Drago MARIĆ i Ruža ĆIROVIĆ.: Morfološke karakteristike grgeča. 127
Postdorzalno V rastojanje - Postdorsal V distance
Antedorzalno A rastojanje - Antedorsal A distance
Postdorzalno A rastojanje - Postdorsal A distance
Visina D1 - Depth D1
Dužina osnove D1 - Lenght of base D1
Visina D2 - Depth D2
Dužina osnove D2 - Length of base D2
Visina A - Depth A
Dužina osnove A - Length of base A
Dužina P - Length P
Dužina V - Length V
Rastojanje P-V - Distance P-V
Rastojanje V-A - Distance V-A
Meristički karakteri:
Broj zraka u D1 - Rey number in D1
Broj zraka u D2 - Rey number in D2
Broj zraka u A - Rey number in A
Broj zraka u P - Rey number in P
Broj zraka u V - Rey number in V
Broj krljušti na bočnoj liniji (L.L.) - Number of scales in lateral line
Broj kičmenih pršljenova - Number of vertebrae
Broj branhiospina - Number of branchiospines
REZULTATI I DISKUSIJA
Introdukcija ili preseljenje ribljih vrsta ima dugu istoriju. Smatra se da se u evropskim
vodama ona desila u prvom vijeku n.e. H o l č i k (1991) pod pojmom ''introdukovana vrsta''
podrazumjeva svaku vrstu koja je namjerno ili slučajno prenešena u drugi biotop. Nema
podataka odakle je Perca fluviatilis introdukovana u Skadarsko jezero. U ovom jezeru prvi
put je ulovljena u julu 1978 godine (K n e ž e v i ć & Marić , 1979). Pretpostavlja se da je
u posljednje vrijeme populacija grgeča u Skadarskom jezeru veoma brojna (M a r i ć i
Krivokapić , 1997). Predatorski način života uslovljava da se vrsta kreće za svojim
plijenom, za mlađem ciprinidnih riba, koje se u ljetnjem periodu najčešće nalazi u litoralu,
dok zimi mnoge vrste migriraju u sublakustrične izvore (M a r i ć i Kažić , 1990).
Kakve su karakteristike ove vrste nakon višegodišnjeg prilagođavanje (oko 15 godina) u
Skadarskom jezeru spoznajemo na osnovu analiza posebno onih jako promjenljivih -
morfometrijskih i drugih manje promjenljivih - merističkih karaktera.
Morfometrijski karakteri
Analize morfoloških karakteristika grgeča vršili su na 4 jedinke iz Sakadarskog jezera
Knežević i Marić (1978) i K n e z e v i ć (1978) na 6 jedinki iz Šaskog jezera. U

128
Natura Montenegrina, 1/2002
radu su prezentirani rezultati deskriptivne statistike morfometrijskih karakteristika na znatno
većem broju primjeraka (Tabela 1.).
Totalna dužina tijela ispitivanih jedinki varira od 120.1 do 257.4 mm, sa srednjom
vrijednošću 193.3 mm, što ne odstupa od ranije dobijenih rezultata (232.0 - 255.0;
Knežević & Marić , 1978), pa se isti mogu porediti. Odmah treba istaći da uporedna
analiza dobijenih podataka (vrijednosti statističkih pokazatelja) za morfometrijske karaktere
sa do sada objavljenim podacima uglavnom pokazuje poklapaje, odnosno da nema većih
razlika. Ovo pokazuje da se kasnije potomstvo (nakon 15 godina) ne razlikuje značajnije od
introdukovanih jedinki. Kakve su eventualne razlike u odnosu na ishodišnu ili neke druge
autohtone populacije nije moguće utvrditi iz dva razloga. Prvo, ne zna se odakle potiču
introdukovane jedinke i drugo, u pristupačnoj literaturi postoje vrlo oskudni podaci ili podaci
bez odgovarajućih pokazatelja.
Meristički karakteri
Broj zraka u leđnom (D1) peraju prema literaturnim podacima varira od 13 do 15
(K n e ž e v i ć & Marić , 1979), 13 - 16 (K n e ž e v i ć , 1979), 13 - 17 (H o l č ik &
M i h a l i k , 1971; B e r g , 1949; J u d k i n , 1941; S t e r b a , 1959; S c h i n d l e r , 1953;
S k e t , 1969). Za podvrstu P. f. fluviatlis broj zraka u leđnom peraju iznosi od 13 do 17
(Vuković & Ivanović , 1971), dok je za podvrstu iz Dojranskog jezera, P. f.
macedonica, broj zraka 15 (K a r a m a n , 1924).
Za broj zraka u leđnom (D2) peraju u literaturi se navode sljedeći podaci: III/13
Knežević & Marić , (1979), II-III/13 K n e ž e v i ć (1979), I/13 - II/15 (H o l č ik
& M i h a l i k , 1971; S t e r b a , 1959; S c h i n d l e r , 1953). B e r g (1949) navodi I/13 -
III/13 zraka, a S k e t (1969) I-III/13-15. P. f. fluviatilis ima I/13 - III/15 zraka u leđnom
peraju (S k e t , 1969, dok P. f. macedonica 14 (K a r a m a n , 1924).
U analnom (A) peraju broj zraka se u literaturi navodi: II-III/8-9 (K n e ž e v i ć &
Marić , 1979), II/8-9 (K n e ž e v i ć , 1979), II/ (7) 8 - 9 (10) (B e r g , 1949), II/7-10
(Sket, 1969), II/8 - II/9 (Judkin, 1941) i II/8 - II/10 (Schindler, 1953). Karaman
(1924) za dojransku podvrstu navodi vrijednost od II/8 zraka u analnom peraju.
Prema podacima iz dostupne literature broj zraka u grudnom (P) peraju je 14
(S t e r b a , 1959; S c h i n d l e r , 1953), I/13-14 (S k e t , 1969) i I/13 (K a r a m a n , 1924).
Broj zraka u trbušnom (V) peraju isti je za sve ispitivane uzorke (I/5 - I/5) i poklapa se
sa podacima iz literature (S t e r b a , 1959; S c h i n d l e r , 1953; S k e t , 1969; K a r a m a n ,
1924).
Holč i k i M i h a l i k (1971) navode da krljušti u bočnoj liniji ima 54 - 77, B e r g
(1949) 55 - 77, S c h i n d l e r (1953), S t e r b a (1959) 58 - 68, S k e t (1969) 57-70,
Knežević (1979) 57-64, a K a r a m a n (1924) 68.
Za broj kičmenih pršljenova B e r g (1949) navodi podatak od 39 - 42 kičmena
pršljena.
Samo Knežević & Marić (1979) navode vrijednosti za broj branhiospina 16 -
17 za unutrašnji niz i 17-25 za spoljašnji niz. U ostaloj dostupnoj literaturi nema podataka o
broju branhiospina kod ove vrste.
Opšte je poznato da su meristički karakteri manje podložni promjenama uslijed uticaja
spoljašnje sredine. Takođe, poznato je da samo neki karakteri variraju sa uzrastom. Zbog toga

Drago MARIĆ i Ruža ĆIROVIĆ.: Morfološke karakteristike grgeča. 129
se ovi karakteri mogu detaljnije izučavati i upoređivati sa podacima iz dostupne literature u
cilju sagledavanja adaptacije u Skadarskom jezeru.
Tabela 1. Morfometrijski karakteri grgeča (Perca fluviatilis) iz Skadarskog jezera
Table 1. Morphometric characteristics of Eurasian perch (Perca fluviatilis)
from Skadar Lake
Morfometrijski
karakteri
min - max
(mm)
x
(mm)
s
(mm)
σ
(mm)
cv
(mm)
Totalna dužina tijela 120.1 - 257.4 193.3 4.81 33.643 17.40
Standardna dužina
tijela
114.2 - 228.1 166.3 0.58 28.519 17.15
U % od standardne dužine
In % of standard body length
Morfometrijski
karakteri
min - max
%
x
%
s
%
σ
%
cv
%
r
%
Totalna dužina tijela 105.2 - 130 116.59 0.59 4.149 3.56
Najveća visina tijela 21.2 - 34.5 28.9 0.05 2.319 8.02 0.00
Najmanja visina tijela 6.6 - 11.9 8.7 0.13 0.934 10.73 0.23
Visina glave u zatiljku 17.3 - 25.6 21.4 0.26 1.843 8.61 0.01
Dužina glave 26.0 - 36.0 30.1 0.47 3.343 11.10 - 0.05
Predočni prostor 6.7 - 11.5 9.2 0.13 0.899 9.77 0.29
Međuočni prostor 6.3 - 10.4 8.4 0.11 0.806 9.59 0.81
Dijametar oka 5.0 - 8.0 6.2 0.01 0.746 0.10 - 0.55
Zaočni prostor 8.7 - 19.0 15.9 0.22 1.587 9.98 - 0.11
Ante. D1 28.2 - 38.0 32.06 0.29 2.034 6.34 0.02
Post. D1 32.6 - 49.0 39.69 0.56 3.947 9.94 0.11
Ante D2 57.9 - 75 66.11 0.49 3.43 5.19 0.29
Post. D2 13.5 - 24.2 18.62 0.26 1.817 9.76 - 0.13
Ante. V 32.0 - 41.7 35.24 0.27 1.887 5.35 0.04
Post. V 52.4 - 69.0 62.25 0.50 3.514 5.64 0.38
Ante. A 62.0 - 76.0 68.25 0.69 4.807 7.04 0.13
Post A 17.5 - 27.1 22.14 0.33 2.314 10.45 - 0.06
Visina D1 11.5 - 18.8 14.71 0.30 2.120 14.41 - 0.27
Osnova D1 24.1 - 39.1 24.47 0.42 2.921 8.47 0.04
Visina D2 7.5 - 15.5 11.55 0.24 1.695 14.67 - 0.26
Osnova D2 14.6 - 24.6 19.04 0.28 1.961 10.29 - 0.17
Visina A 10.6 - 18.6 14.53 0.30 2.091 14.39 - 0.17
Osnova A 10.1 - 18.9 13.09 0.26 1.811 13.85 - 0.21
Dužina P 11.6 - 20.0 15.82 0.24 1.691 10.69 - 0.01
Dužina V 16.0 - 19.8 17.56 0.14 0.993 5.65 - 0.36

130
Natura Montenegrina, 1/2002
Rastojanje P - V 5.7 - 12.0 7.38 0.15 1.030 13.96 0.23
Rastojanje V - A 24.1 - 34.2 30.36 0.32 2.271 7.48 0.22
U pravilu kod svih vrsta (populacija) postoji unutarpopulaciona promjenljivost i ona je
specifična kako za vrste tako i za populacije. Kod izučavane populacije grgeča konstatovano
je da je samo broj zraka u ventralnom peraju stabilan i stalno iznosi I-5 (Tabela 2.).
Tabela 2. Merističke karakteristike grgeča (Perca fluviatilis) iz Skadarskog jezera
Table 2. Meristic characteristics of Eurasian perch (Perca fluviatilis) from Skadar Lake
Meristički min - max x s σ cv
karakteri
Broj zraka u 12 - 15 13.14 0.09 0.612 4.66
D1
Broj zraka u I / 12 - I / 15 13.18 0.11 0.808 6.13
D2
Broj zraka u A II / 7 - II / 9 8.10 0.07 0.510 6.29
Broj zraka u P 11 - 13 12.2 0.08 0.587 4.81
Broj zraka u V I / 5 - I / 5 5.0
Br. krljušti na 54 - 62 58.0 0.27 1.923 3.32
bočnoj liniji
Broj kičmenih 38 - 40 38.8 0.06 0.455 1.17
krljušti
Broj
branhiospina
19/15 - 26/19 20.8/16.7 0.21/0.15 1.47/1.09 5.65/5.75
Relativno veliko variranje utvrđeno je za broj zraka u ostalim perajima.
Kirpič n i k o v (1969) smatra da se oni poligeno nasleđuju i da su prema tome podložni
uticaju spoljašnje sredine. Analizirajući neke podatke (iz dostupne literature) o razlikama
merističkih karakteristika ishodišnih i introdukovanih populacija ne može se izvući određena
pravilnost. Po nekim autorima, autohtone populacije imaju veće vrijednosti (A s t a n i n i
P o d g o r n i j , 1963), po drugima manje (F e d o r o v i č , 1978) ili pak intermedijarne
(B a k u n i n , 1978). Na osnovu aklimatizacije više vrsta riba D u k r a v e c i
Mitrofanov (1975) zaključuju da se u prvim godinama nakon itrodukcije, kao pravilo,
uvećava amplituda kolebanja morfoloških karaktera. U tom periodu povećava se broj krljušti u
bočnoj liniji, broj zraka u D i A peraju, a rijetko broj kičmenih pršljenova. Takođe, nema ni
saglasnosti o tome kako pojedini faktori, recimo temperatura, utiču na promjene
(G a s o v s k a , 1968; T a t a r k o ,1968; L a p i n e t a l . 1969 D a d i k j a n ; 1973;
B o j c o v ,1974 i dr.). D a d i k j a n (1973) smatra da na izmjenu morfoloških karakteristika
djeluje određena sredina kao kompleks faktora. Kao opšte pravilo (kod autohtonih populacija)
se uzima da sjeverne populacije imaju veće vrijednosti za merističke karaktere od južnih
(M a y r , 1965; G a s o v s k a , 1974).
Na osnovu izloženog može se samo pretpostaviti da su meristički karakteri
introdukovanog grgeča iz Skadarskog jezera manje varijabilni i manjih srednjih vrijednosti od
ishodišnih. Utvrđene vrijednosti su prema tome, rezultat adaptivnih osobina ove vrste

Drago MARIĆ i Ruža ĆIROVIĆ.: Morfološke karakteristike grgeča. 131
ispoljenih u određenim uslovima u Skadarskom jezeru. Prema tome, sa promjenom osnovnih
ekofaktora u ovom jezeru dolazi i do promjena u opštoj morfologiji grgeča.
ZAKLJUČAK
Analizom uzorka populacije grgeča (Perca fluviatilis) iz Skadarskog jezera došlo se do
sljedećih zaključaka:
- nije moguće utvrditi odakle je introdukovana ova vrsta;
- vrijednosti statističkih pokazatelja ispitivanih morfoloških karakteristika ne odstupaju od
podataka iz dostupne literature, odnosno od vrijednosti dobijenih analizom jedinki grgeča
iz Skadarskog i Šaskog jezera, koje navode K n e ž e v i ć i Marić , (1979) i
Knežević (1979);
- tokom višegodišnje adaptacije grgeča nije došlo do značajnijih promjena u poređenu sa
introdukovanim jedinkama.
LITERATURA
A s t a n i n, L . P. i P o d g o r n i j, M. I. (1963): Sravniteljno-morfologičeskij analiz dvuh vidov
karasej Carassius carassius L. i Carassius auratus gibelio Bloch iz Novo-Morevskoj
sistemi limana Stavropoljskogo kraja. Vopr. ihtiol. 3 (3): 447-459.
B e r d i č e v s k i j, L. C., I o g a n z e n, B. G., K a r p e v i č, A. F., N i k o l j s k i j, G B. (1975):
Osnovnie problemi teorii akklimatizacii vodnih organizmov i ee značenie dlja praktiki
gibnogo hozjajstva. Izv. GosNIORH, 103: 27-35.
B e r g, L. S. (1949): Ryby presnych vod SSSR i sopredelnych storan. Izd. AN SSSR, Moskva -
Lenjingrad.
B o j c o v, M. P. (1974): O morfologii segoletok rib iz zoni vozdejstvija sbrosnih teplih vod
Konakovskoj GRES. Vopr. ihtiol. 14 (6): 1046-1052.
B u k k i n i n, R. F. (1979): Morfologičeskaja harakteristika siga ozera Bannogo (Južnij Ural).
Izv.GosNIORH, 133: 141-146.
B u m a r k i n, E.V. (1961): Nekatorie vaprosi teorii akklimatizacii presnovodnih rib. Zool.
žurnal, 40 (9): 1385-1394.
D a d i k j a n, G. M. (1973): Izmenčivost armjanskoj bistrjanki Alburnoides bipunctatus
eichwaldi (Filippi) v svjazi s visotoj mestoobitanija. Vopr. ihtiol. 13 (1): 79-90.
D u k r a v e c, G. M., M i t r o f a n o v, V. P. (1975): O zakonomernostjah morfologičeskoj
izmenčivosti rib pri akklimatizacii. Izv. GosNIORH, 103: 79-84.
E z z a t, A. A., Ha s h e m, M. T. and E l G h a r a b a w y, M. M. (1979): Biometric variations in
Solea vulgaris acclimatized in Lake Quarun, Upper Egipat. J. Fish Biol. 14 (1): 39 - 46.
F e d o r o v i č, V. V. (1978): O prisposobiteljnoj izmenčivosti lešća v vodoemah bassejna reki
Talas. Izv.GosNIORH, 133: 109-119.

132
Natura Montenegrina, 1/2002
G a s o w s k a, M. (1968): The biometric comparasion of the A. brama polish water with bream
from water European countries. Vestnik ^eskoslov. spolee zool. 7: 319-336.
G a s o w s k a, M. (1974): Biometric and ecological studies on the nleak Alburnus alburnus
(Linnaeus) (Pisces, Cyprinidae) from different bodies of water in Poland, in connexion
with the geographic variability of this species. Ann. zool. PAN, 31 (4): 373-405.
H o l č i k, J., M i h a l i k, J. (1971): Slatkovodni ryby. Praha.
J u d k i n, I. I. (1941): Ihtiologič, Pisceprollizdot. Moskva, Leningrad.
K a r a m a n, S. (1924): Pisces Macedoniae, Split.
K i r p i č n i k o v, V. S. (1969): Sovremennoe sostojanie genetiki rib. ''Genetika, selekcija i
gibridizacija rib.'' : 9-29
K n e ž e v i ć, B. (1979): Pojava Carassius auratus Gibelio (Bloch, 1783) i Perca fluviatilis
Linnaeus, 1758. u Šaskom jezeru kod Ulcinja. Poljoprivreda i šumarstvo, Titogard,
XXV, 2: 101-107.
K n e ž e v i ć, B., Ma r i ć, D. (1979): Perca fluviatilis Linnaeus, 1758. (Percidae, Pisces) nova
vrsta za jugoslovenski dio Skadarskog jezera. Glasnik Republičkog zavoda za zaštitu
prirode - Prirodnjačkog muzeja, Titograd, 12: 177-180.
K u d e r s k i j, L. A. (1975): O samorasseleni rib vo vnutrennih vodoemah. Izv.GosNIORH,
103: 58-64.
L a p i n , Ju. E., B e l m a k o v, V. S., S t e p e n k o, A. B. (1969): O svjazi količesstva
segmentov u belomorskoj seljdi s temperaturnim režimom inkubacii. Vopr. ihtiol. 9 (5):
949-951.
M a r i ć, D., K a ž i ć, B. (1990): Kvalitativno-kvantitativni sastav ihtiofaune sublakustričnih
izvora Skadarskog jezera u zimskom periodu od 1976-1987. Glasnik Republičkog
zavoda za zaštitu prirode-Prirodnjačkog muzeja, 23: 85-96.
M a r i ć, D., K r i v o k a p i ć, M. (1997): Stanje faune riba u slivu Skadarskog jezera. Radovi
sa naučnog skupa "Prirodne vrijednosti i zaštita Skadarskog jezera", 44: 216-222.
M a y r , E. (1965): @ivotinjske vrste i evolucija. ''Vuk Karadžić'', Beograd.
P r a v d i n, I. F. (1966): Rukovodstvo po izučenio ryb. Moskva.
S c h i n d l e r, O. (1953): Unsere Süsswasserfische. Stuttgart.
S k e t, B. (1967): Ključi za dolčevanje živali- slatkovodne ribe, Pisces. Ljubljana.
S t e r b a, G. (1959): Süsswasser Fische aus alletwelt. Leipzig - Jena.
Š k o b a t o v, G. L. (1975): Akklimatizacija vodnih životnih i nekatorie vaprosi teorii adaptacii
i mikroevoljucii. Izv.GosNIORH, 103: 65-70.
T a t a r k o, I. K. (1968): Vlijanie temperaturi na merističke priznaki rib. Vopr. ihtiol. 8 (3):
423-439.
V u k o v i ć, T., I v a n o v i ć, B. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. Zemaljski muzej SR
BiH, Sarajevo.

Drago MARIĆ i Ruža ĆIROVIĆ.: Morfološke karakteristike grgeča. 133
S u m m a r y
MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS OF THE EURASIAN PERCH
(PERCA FLUVIATILIS LINNAEUS, 1758)(PERCIDAE, PISCES) FROM SKADAR LAKE
Eurasian perch, Perca fluviatilis, is alohtonic species in Skadar Lake. For the first time,
Knežević and Marić (1979) described this species in Yugoslav part of the lake. It is
an introduced species and adaptation to new environmental conditions causes changes as the
natural adaptation occurring on the occasion of self distribution in areal extension
(K u d e r s k i i , 1975). During the adaptation introduced specimens undergo changes of
morphological, physiological and ecological properties. The specimens also suffer genetic
changes since stocking of waters with fish is performed by a small genefond (B u r m a k i n ,
1961; B e r d i c e v s k i i et al., 1975).
Introduction or translocation of fish species from one to the another water body has a
long history. There are no data about the exact place from which Eurasian perch was
transferred to Skadar Lake.
The population samples were collected by electroshocking in summer period during
1981 and 1982. Twenty eight morphometric and eight meristic characters were analysed.
Descriptive statistic values for all treated characteristics have been presented in tables 1 and
2.
By the analysis of Eurasian perch population samples it was assumed that:
- it is impossibile to establish where from the specimens were transferred,
- statistic values of treated morphometric characteristics are similar to those from litereture
(K n e ž e v i ć and M a r i ć , 1979; K n e ž e v i ć , 1979),
- through several years of adaptation there have been no significant changes as at the
intoduced specimens.
Primljeno: 10.03. 2001.

134
Natura Montenegrina, 1/2002