You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
u ovom broju<br />
LIPANJ 2004.<br />
Dani<br />
hrvatskoga<br />
{umarstva<br />
Ovogodi{nji Dani hrvatskoga<br />
{umarstva odr‘at }e se od<br />
14. do 20. lipnja i obuhvatit<br />
}e vi{e manifestacija u Zagrebu<br />
i u po {umskim upravama<br />
odnosno ograncima Hrvatskoga<br />
{umarskog dru{tva.<br />
Budu}i da ove godine nema<br />
natjecanja {umskih radnika<br />
(odr‘avaju se svake druge<br />
godine), sredi{nji doga|aj bit }e<br />
Skup{tina Hrvatskoga {umarskog<br />
dru{tva i tematska rasprava o<br />
aktualnim problemima hrvatskog<br />
{umarstva.<br />
Skup{tina je predvi|ena<br />
za 14. lipnja u 9.30 sati,<br />
a odr‘at }e se u velikoj dvorani<br />
Ministarstva.<br />
U 10.30 sati na dnevnom je<br />
redu glavna tema – Aktualni<br />
problemi hrvatskoga {umarstva, u<br />
kojoj }e poticatelji rasprave biti<br />
dipl. ing. Josip Bartol~i} i mr. sp.<br />
Darko Beuk. Nakon toga<br />
predvi|eno je predstavljanje<br />
dviju vrijednih knjiga: akademika<br />
Du{ana Klepca »Die grösste<br />
Stieleicheneinheit in Kroatien<br />
– Spa~va« (Najve}a cjelovita<br />
{uma hrasta lu`njaka u Hrvatskoj<br />
– Spa~va) te Zbornika radova<br />
s nedavnog obilje`avanja<br />
125. obljetnice Nadzorni{tva<br />
– Inspektorata za po{umljavanje<br />
kr{eva, goleti i ure|enja bujica,<br />
odr`anog u Senju.<br />
Dane }e obilje‘iti i dvodnevni<br />
sastanak komercijalista<br />
iz poduze}a koja gospodare<br />
dr‘avnim {umama u europskim<br />
zemljama (u Selcu, 16. i 17.<br />
lipnja).<br />
Prigodne manifestacije bit }e<br />
prire|ene u svim ogranicima<br />
Hrvatskoga {umarskog dru{tva.<br />
Jedna od njih ve} je davno<br />
najavljena – bjelovarski ogranak<br />
H[D-a priprema veliku izlo‘bu<br />
fotografija »[uma okom {umara«<br />
na kojoj izla‘u brojni<br />
autori-{umari. Izlo‘ba }e u<br />
Gradskom muzeju u Bjelovaru<br />
biti otvorena u subotu,<br />
19. lipnja. (m)<br />
5.–7. BOLESTI I [TETNICI<br />
[umama najvi{e<br />
prijeti gubar<br />
8.–9. DAN ZA[TITE OKOLI[A<br />
Neprocjenjiva je va‘nost<br />
op}ekorisnih funkcija {uma za<br />
ljudsku zajednicu<br />
10.–11. ZA[TITA OKOLI[A U HRVATSKOJ _ UDRUGE, PROJEKTI I<br />
KAMPANJE<br />
Kako je nastao i kako djeluje<br />
pokret za za{titu okoli{a<br />
12.–13. OTPAD<br />
Ho}e li istarske {ume postati<br />
deponiji sme}a?<br />
14.–15.<br />
[UMSKE RAZGLEDNICE<br />
Tamo gdje pada razina<br />
podzemnih voda nestaju {ume<br />
18.–19. ZNANOST<br />
20.–22.<br />
20.–22. TURIZAM<br />
Kako rastu {ume<br />
Obnovljeni dom Jankovac na<br />
Papuku ~eka nove goste<br />
24.–25. MALA ENCIKLOPEDIJA [UMARSTVA<br />
26.–27.<br />
<strong>Duglazije</strong><br />
26.–27. RIJETKE PTICE<br />
Adamsijev plijenor – rijetki<br />
posjetitelj <strong>Hrvatske</strong> i Osijeka<br />
28. ZANIMLJIVA PRIRODA<br />
Za{to volim konavoske<br />
~empresade<br />
32. 103 GODINE U @IVOTU IVANA [AVORA<br />
33. SVIJET GLJIVA<br />
34.–35. LOVSTVO<br />
Ipak pomalo slabim<br />
Pronalazi gljive kao od {ale!<br />
Srnjak<br />
36. LOVA^KI PSI<br />
Lajka<br />
37. FAUNA<br />
Je‘, ‘ivotinja dvori{ta i polja<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME<br />
1
Uprotupo‘arnu preventivu <strong>Hrvatske</strong><br />
}e {ume ove godine ulo‘iti<br />
oko 104 milijuna kuna od ~ega<br />
do 92 milijuna u razli~ite uzgojne radove<br />
i organiziranje protupo‘arnog<br />
motrenja, dok }e temeljem Zakona o<br />
vatrogastvu lokalnim vatrogasnim zajednicama<br />
na podru~ju kr{a jo{ uplatiti<br />
12 milijuna kuna. Pojedina~no gledano,<br />
najve}i dio sredstava bit }e potro{en<br />
za organiziranje danono}ne<br />
osmatra~ke slu‘be u kriti~nim ljetnim<br />
mjesecima (oko 24 milijuna kuna), te<br />
za izradu i odr‘avanje protupo‘arnih<br />
prometnica (42). Tamo gdje }e biti<br />
potrebno, radit }e se nove osmatra~nice,<br />
dio novca predvi|en je za promid‘bene<br />
aktivnosti i ~uvanje {uma te<br />
druge uzgojne radove.<br />
Ako su {umski po‘ari ~injenica,<br />
ne{to bez ~ega se ni kod nas, a niti u<br />
svijetu vi{e ne mo‘e (dovoljno je pogledati<br />
statistike proteklih godina),<br />
onda je samo pitanje kako ih svesti na<br />
najmanju mogu}u mjeru i kako sanirati<br />
{tete. Pritom se podrazumijeva da<br />
su svi subjekti preventivno u~inili sve<br />
{to je u njihovoj nadle‘nosti.<br />
– Kao i svake godine, <strong>Hrvatske</strong><br />
{ume napravile su sve potrebne radnje<br />
i spremno ~ekaju ljetnu sezonu.<br />
Na sastanku koji je organizirao MUP<br />
<strong>Hrvatske</strong> preuzeli smo svoje obveze u<br />
zajedni~kom Programu aktivnosti u<br />
provedbi posebnih mjera za{tite od<br />
po‘ara od interesa za Republiku<br />
Hrvatsku, ka‘e rukovoditelj Ekolo{ke<br />
slu‘be mr. Petar Jurjevi}. Jasno je kako<br />
to nije nikakva garancija da po‘ara<br />
ne}e biti i tu pored sve mogu}e preventive<br />
bitnu ulogu imaju neki drugi<br />
~imbenici na koje ne mo‘emo utjecati.<br />
Mi se mo‘emo samo nadati i<br />
o~ekivati da se ne ponovi lanjska sezona.<br />
A najva‘nije su – vremenske (ne)prilike.<br />
Jo{ je u sje}anju lanjski iznimno<br />
vru}i svibanj tijekom kojeg su temperature<br />
~esto prelazile 30 i vi{e Celzijevih<br />
stupnjeva, pa je pro{logodi{nje<br />
ljeto bilo najsu{nije u posljednjih 100<br />
godina!<br />
Da tako mo‘da ne}e biti ove godine<br />
pokazuju podaci za prva ~etiri<br />
mjeseca kada je u Hrvatskim {umama<br />
evidentirano 13 manjih po‘ara u kojima<br />
je zahva}eno 49 ha {uma i<br />
{umskog zemlji{ta. Redovita je pojava<br />
da je po~etkom godine vi{e po‘ara i<br />
opo‘arenih povr{ina u kontinentalnom<br />
dijelu (42 ha), dok se za vrijeme<br />
ljetnih mjeseci po‘ari »sele« u priobalje.<br />
To je nekoliko puta manji broj<br />
po‘ara nego pro{le godine u isto<br />
vrijeme (170!) i ako je suditi po tome,<br />
ova bi godina mogla biti manje »vrupo`ari<br />
2004.<br />
KAKO SU SE HRVATSKE<br />
Po‘ari<br />
2<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME
[UME PRIRPEMILE ZA PO@ARNU SEZONU 2004.<br />
na{i svagda{nji<br />
U prva ~etiri mjeseca u Hrvatskim je<br />
{umama evidentirano 13 manjih po‘ara {to<br />
je nekoliko puta manje nego lani u isto<br />
vrijeme. To je nagovje{taj dobre sezone, no<br />
ho}e li ukupno manje goriti, ovisi o mnogim<br />
stvarima, prije svega o vremenskim<br />
prilikama. <strong>Hrvatske</strong> {ume su poduzele sve<br />
potrebne radnje i u preventivu }e ove<br />
godine ulo‘iti oko 104 milijuna kuna<br />
}a« nego lanjska. Naravno da je to u<br />
prvom redu posljedica iznimno ki{ovitog<br />
o‘ujka i travnja.<br />
Kako je bilo lani<br />
Evo i malog podsjetnika na lanjska<br />
zbivanja. Zabilje‘eno je 517 po‘ara s<br />
26.750 ha opo‘arenih {uma i {umskog<br />
zemlji{ta, ~ime se 2003. godina<br />
po broju po‘ara i opo‘arenih povr{ina<br />
svrstala u nadprosje~ne. Naime, u<br />
razdoblju od 1992. do 2002. prosje~no<br />
je godi{nje bilje‘eno 313 po‘ara,<br />
kojima je bilo opo‘areno 17.592 ha.<br />
Taj prosjek bio bi ni‘i da se nisu dogodile<br />
godine 1998. (32.000 ha) i<br />
rekordna 2000., u kojoj je opo‘arena<br />
povr{ina iznosila ~ak 68.000 ha. Najvi{e<br />
po‘ara u 2003. nastalo je u priobalju<br />
(427) na 25.544 ha, a na kontinentalnom<br />
podru~ju bilo ih je 90<br />
(1.260 ha). Od ukupno opo‘arene<br />
povr{ine 54 posto je udio dr‘avnih<br />
{uma i {umskoga zemlji{ta (14.474<br />
ha), a 46 posto privatnih. Unato~<br />
~injenici da su <strong>Hrvatske</strong> {ume poduzele<br />
sve potrebne protupo‘arne mjere,<br />
ipak se dogodio tako velik broj po-<br />
‘ara, uglavnom zbog ekstremno visokih<br />
temperatura i izrazito su{nog razdoblja.<br />
Problem su neure|ene privatne<br />
{ume i napu{tena poljoprivredna<br />
zemlji{ta na kojima se ne provodi nikakva<br />
preventiva (zapu{teni maslinici,<br />
vo}njaci i ostalo).<br />
Podsje}aju}i na osnovne lanjske<br />
podatke o po‘arnoj stihiji koja nije<br />
mimoi{la ni Hrvatsku, treba re}i da<br />
<strong>Hrvatske</strong> {ume od 1992. u protupo‘arnu<br />
preventivu godi{nje kontinuirano<br />
ula‘u otprilike 120 milijuna.<br />
Sli~no je bilo i lani kada je od iznosa<br />
od 110 milijuna oko 62,5 mil. kuna<br />
Pi{e:<br />
Miroslav<br />
Mrkobrad<br />
Foto:<br />
M.<br />
Mrkobrad<br />
Protupo‘arne prosjeke – prednosti i nedostaci<br />
U jednom stru~nom radu mr. Petar Jurjevi} zajedno s<br />
dipl. ing. Ivanom Toli}em pi{e o protupo‘arnim prosjekama<br />
kao mjeri za{tite od po‘ara, o njihovim dobrim i lo{im<br />
stranama.<br />
– Protupo‘arne prosjeke uglavnom se izra|uju u mediteranskoj<br />
vegetacijskoj zoni s izrazito velikom proizvodnjom<br />
biomase. Zbog klimatskih i vegetacijskih uvjeta<br />
gdje vegetacijski period traje gotovo cijelu godinu, nije<br />
mogu}e protupo‘arnu prosjeku potpuno o~istiti od gorivog<br />
materijala, posebno na strmim i kamenitim kr{kim<br />
terenima. Protupo‘arne prosjeke ra|ene su uglavnom<br />
okomito na slojnice, pa su vrlo ~esto bile strme i te{ko<br />
prohodne. Propisi su odre|ivali njihovu {irinu (od 5 do 15<br />
m), ovisno o vrsti drve}a (lista~e, ~etinja~e), starosti sastojina,<br />
konfiguraciji i sastavu terena, ja~ini stalnih i povremenih<br />
vjetrova, pa je ~esto puta takva {irina protupo‘arnih<br />
prosjeka bila predmet rasprave pri dono{enju planova<br />
za{tite od po‘ara. Kako {umske prosjeke prakti~no nije<br />
mogu}e o~istiti od travnih vrsta, praksa je pokazala da bez<br />
obzira na {irinu i njihovu ~isto}u nisu zapreka za {irenje<br />
po‘ara. Svaki po‘ar i pri relativno tihom vremenu stvara<br />
zra~no strujanje, a osobito na strmim priobalnim terenima,<br />
gdje su takva strujanja posebno izra‘ena. Na tim<br />
podru~jima, u~estali su vjetrovi sezonskog i dnevnog ritma,<br />
gdje se naj~e{}e javlja maestral, koji pu{e s mora iz<br />
pravca sjeverozapada u popodnevnim satima, i nastali<br />
po‘ar raspuhuje uz padinu po kojoj prenosi plamen i iskre<br />
na desetke metara od mjesta gorivog materijala. Pri jakim<br />
vjetrovima (bura i jugo) od nastalog po‘ara stvara se vatrena<br />
oluja, u kojoj se plamen kao fluid odvaja od svoga<br />
ishodi{ta i na vi{e desetaka metara izaziva novi po‘ar. U<br />
takvim uvjetima protupo‘arne prosjeke ne mogu imati ba{<br />
nikakvu za{titnu ulogu.<br />
– Dakle, mora se ipak graditi put, cesta.<br />
– [umarski stru~njaci su prepoznali da je za{tita od<br />
po‘ara integralni dio gospodarenja {umama i da ta mjera<br />
nije odvojena od ostalog dijela za{tie, uzgajanja i eksploatacije.<br />
Ocijenili su da {ume pa i zapu{tene poljoprivredne<br />
povr{ine ,treba »primaknuti« ~ovjeku. [uma se mo‘e intenzivno<br />
njegovati i {tititi (pa i od po‘ara) te iskori{tavati<br />
samo ako je do {ume i kroz {umu izra|en put. Stoga su<br />
i <strong>Hrvatske</strong> {ume pri{le kvalitetno novom na~inu izrade<br />
{umskih prosjeka s elementima puta. U to je ulo‘eno<br />
mnogo sredstava, izgra|eno je 1500 km. Zada}a takvih<br />
prometnica je vi{enamjenska. One su prije svega u funkciji<br />
gospodarenja {umama, {to za kr{ko podru~je zna~i<br />
uspje{no provo|enje mjera uzgoja i za{tite s posebnim<br />
naglaskom na za{titu od po‘ara, a potom iskori{tavanje<br />
glavnih i sporednih {umskih proizvoda te kori{tenje<br />
op}ekorisnih {uma. Mnoge su dionice {umskih prometnica<br />
pro{le preko ili pored poljoprivrednih povr{ina i na taj<br />
na~in omogu}ile i olak{ale obnovu i obradu tih povr{ina.<br />
Nema dvojbe da su obra|ene poljoprivredne povr{ine<br />
prava zapreka za {irenje eventualnog po‘ara pa je izrada<br />
prometnica neizravna, a istodobno preventivna mjera u<br />
za{titi {uma od po‘ara.<br />
Izgradnja protupo‘arnih prosjeka s elementima puta,<br />
izvodi se po na~elima {umarske znanosti i po programima<br />
gospodarenja {umama. ^injenica je da su po‘ari pojava s<br />
kojom se mora ra~unati. Prosjeke s elementima puta ne<br />
trebaju »~ekati« eventualni po‘ar, nego omogu}iti normalno<br />
gospodarenje sa {umama i {umskim zemlji{tem, omogu}iti<br />
pristup vatrogasne tehnike i opreme do po‘ari{ta.<br />
Vatrogasci se lak{e raspore|uju na obrambenu crtu i lak{e<br />
se snabdijevaju sredstvima za ga{enje. S prosje~nom {irinom<br />
prometnice od oko 4 m, odnosno oko 6 m bez<br />
vegetacije, prosjeka nije zapreka za {irenje eventualnog<br />
po‘ara, ali jest prostor za postavljanje obrambene vatrogasne<br />
crte na kojem su stvoreni uvjeti za kori{tenje tehni~kih<br />
dostignu}a.<br />
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE [UME 3
Ako su {umski po‘ari ~injenica, ne{to bez ~ega se ni kod<br />
nas a niti u svijetu vi{e ne mo‘e (dovoljno je pogledati<br />
statistike proteklih godina), onda je samo pitanje kako ih<br />
svesti na najmanju mogu}u mjeru i kako sanirati {tete.<br />
Pritom se podrazumijeva da su svi subjekti preventivno<br />
u~inili sve {to je u njihovoj nadle‘nosti.<br />
No Hrvatska i nije bila u tako lo{em polo‘aju u usporedbi<br />
sa svijetom. [umski pro‘ari progutali su ogromne {umske<br />
povr{ine u Rusiji (23,7 mil. ha), Sjedinjenim Ameri~kim<br />
Dr‘avama (2,8 mil. ha), Kanadi (1,5 mil.ha), Portugalu (417<br />
tisu}a ha), [panjolskoj (99 tisu}a ha), Italiji (58 tisu}a ha),<br />
Francuskoj (55.000 ha).<br />
utro{eno za izradu i odr‘avanje protupo‘arnih<br />
prosjeka s elementima {umskih<br />
cesta, a oko 25 milijuna za motrenje<br />
i dojavu {umskih po‘ara.<br />
Specifi~nost je lanjske sezone i to<br />
da je u osam najve}ih po‘ara opo‘areno<br />
gotovo 13.900 ha (me|u njima<br />
~etiri na otoku Hvaru).<br />
No bilo bi sasvim pogre{no problem<br />
{umskih po‘ara svesti samo na<br />
{umarske institucije. Osobit problem<br />
su neobra|ene poljoprivredne povr-<br />
{ine na kojima nastaje znatan broj<br />
po‘ara i lo{a organizacija protupo‘arne<br />
za{tite. Najva‘nije je dobro organiziranje<br />
i po~etno ga{enje u prvih pola<br />
sata. No Hrvatska i nije bila u tako<br />
lo{em polo‘aju u usporedbi sa svijetom.<br />
[umski pro‘ari progutali su<br />
ogromne {umske povr{ine u Rusiji<br />
(23,7 mil. ha), Sjedinjenim Ameri~kim<br />
Dr‘avama (2,8 mil. ha), Kanadi (1,5<br />
mil. ha), Portugalu (417 tisu}a ha),<br />
[panjolskoj (99 tisu}a ha), Italiji (58<br />
tisu}a ha) i Francuskoj (55.000 ha).<br />
BOLESTI I [TETNICI<br />
DELNICE<br />
Studenti na obuci<br />
Ve} dvadeset godina studenti ~etvrte<br />
godine [umarskog fakulteta u Zagrebu,<br />
u sklopu terenske nastave iz<br />
kolegija Za{tite {uma posje}uju Javnu<br />
vatrogasnu postrojbu u Rijeci. I ove<br />
godine, ~etrdesetak studenata primili<br />
su zapovjednik Tomislav Milo{ i<br />
njegov zamjenik Hinko Mance te ih<br />
upoznali sa funkcioniranjem protupo‘arne<br />
za{tite na tom podru~ju. Isto<br />
Zahvalnice {umariji<br />
Rijeka i vatrogascima<br />
Rijeke<br />
Za dvadesetak godina sudjelovanja<br />
i doprinosa u organizaciji terenske<br />
nastave iz kolegija Za{tite {uma nastavno<br />
vije}e [umarskog fakulteta dodijelilo<br />
je zahvalnice Javnoj vatrogasnoj<br />
postrojbi grada Rijeke i {umariji<br />
Rijeka. U ime [umarskog fakulteta<br />
prof. dr. sc. Milan Glava{, priznanja je<br />
uru~io zapovjedniku postrojbe Tomislavu<br />
Milo{u i Dejanu [vobu, upravi-<br />
tako govorili su im o organiziranosti<br />
vatrogastva i djelovanju profesionalne<br />
vatrogasne postrojbe na terenu. To je<br />
najstarija postrojba u Hrvatskoj i ove<br />
godine slavi 141. obljetnicu postojanja.<br />
Predstavnici {umarije Rijeka, upravitelj<br />
Dejan [vob i revirnik Nenad<br />
Aleksi} studentima su govorili o funkcioniranju<br />
protupo‘arne za{tite na<br />
terenima svoje [umarije.<br />
telju {umarije. To su priznanja za<br />
uspje{nu suradnju [umarskog fakulteta<br />
sa {umarima i vatrogascima Rijeke<br />
u odvijanju dijela terenske nastave iz<br />
kolegija Za{tite {uma, a vezano uz<br />
funkcioniranje protupo‘arne za{tite.<br />
U proteklih dvadestak godina oko<br />
800 studenata bilo je nazo~no ovim<br />
predavanjima u Rijeci.<br />
Vesna Ple{e<br />
[umam<br />
Sobzirom na pojavu biljnih bolesti<br />
i {tetnika te ostalih {tetnih<br />
~initelja u na{im {umama, pro{la<br />
godina bila je relativno povoljna, no<br />
obilje‘ena ekstremnim su{ama i visokim<br />
ljetnim temperaturama. Ovakvi<br />
izuzetni klimatski uvjeti svakako su<br />
utjecali i na {ume na podru~ju Republike<br />
<strong>Hrvatske</strong>. ^ak 80 posto na{e<br />
dr‘ave imalo je ekstremno tople i<br />
uglavnom vrlo su{ne uvjete. Tako je<br />
koli~ina oborina u razdoblju od<br />
sije~nja do kolovoza bila i do pet puta<br />
manja od uobi~ajene, a stalni manjak<br />
oborina trajao je na nekim podru~jima<br />
i vi{e od osam mjeseci. Va‘no je istaknuti<br />
kako je gubar, premda zadnjih<br />
godina nije ~inio zna~ajnije {tete u<br />
kontinentalnim hrastovim {umama, na<br />
temelju podataka populacijske prognoze,<br />
u laganoj progradaciji (pove-<br />
}anoj gusto}i) za 4,29% (intenzitet zaraze<br />
20–50%), odnosno za 6,31% (intenzitet<br />
zaraze ve}i od 50%), u usporedbi<br />
s 2002. godinom. Stoga tijekom<br />
ovoga prolje}a treba detaljno pratiti<br />
stanje sastojina u kojima je primije}en<br />
ve}i broj jajnih legala toga zna~ajnog<br />
{umskog defolijatora i primarnoga<br />
{tetnika hrastovih {uma, posebice na<br />
podru~ju vinkova~ke, osje~ke, na{i~ke,<br />
zagreba~ke i splitske podru‘nice, a<br />
4<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME
za{tita {uma<br />
a najvi{e prijeti gubar<br />
Pi{e:<br />
Ivica<br />
Tomi}<br />
Foto:<br />
I.<br />
Tomi}<br />
i monografija<br />
»[ume u<br />
Hrvatskoj«<br />
Tijekom ovoga prolje}a treba detaljno<br />
pratiti stanje sastojina u kojima je<br />
primije}en ve}i broj jajnih legala gubara,<br />
posebice na podru~ju vinkova~ke, osje~ke,<br />
na{i~ke, zagreba~ke i splitske podru‘nice<br />
Hrvatskih {uma<br />
na potonjoj je gubar stalno prisutan. U<br />
takvim je sastojinama u jesen potrebno<br />
pove}ati povr{inu na kojoj se obavlja<br />
brojanje jajnih legala. Pro{le se<br />
godine gubar najvi{e pojavljivao na<br />
podru~jima buzetske( 2.590 ha), splitske<br />
(15.990 ha) i bjelovarske podru‘nice<br />
Hrvatskih {uma. Na povr{inama<br />
U[P Bjelovar intenzitet napada<br />
bio je do 80%, a suzbijanje je provedeno<br />
na 50 ha. S ciljem prognoze<br />
populacije gubara u ovoj godini,<br />
tijekom 2003. godine ukupno je pregledano<br />
185.521 ha {uma, a na<br />
84.410 ha ili 45% pregledane povr-<br />
{ine prona|ena su jajna legla. U<br />
prolje}e je tako|er potrebno detaljno<br />
pratiti pojavu ranih defolijatora u hrastovim<br />
sastojinama te na povr{inama<br />
na kojima je uo~eno pove}anje brojnosti<br />
uzimati uzorke za analizu grana<br />
u sije~nju sljede}e godine. I pro{le<br />
godine potkornjaci su u prirodnim i<br />
umjetno podignutim sastojinama ~etinja~a<br />
bili najzna~ajniji {tetni biotski<br />
~initelji, a mogli bi to biti i ubudu}e,<br />
osobito ako se nastavi sa su{nim i vru-<br />
}im godinama. Zato treba intenzivirati<br />
njihovo pra}enje, jer ti {tetnici mogu<br />
negativno utjecati na zdravstveno stanje<br />
na{ih crnogori~nih {uma – re~eno<br />
je to na sastanku voditelja za ekologiju<br />
i stru~nih suradnika za za{titu {uma<br />
H[-a u [umarskom institutu Jastrebarsko,<br />
odr‘anom potkraj o‘ujka.<br />
Hrastova pepelnica<br />
najrasprostranjenija<br />
bolest<br />
U grupi bioti~kih ~initelja hrastova<br />
pepelnica (Microsphaera alphitoides)<br />
je najrasprostranjenija i naju~estalija<br />
bolest hrvatskih nizinskih {uma, no treba<br />
napomenuti kako su pro{logodi{-<br />
nje napadnute povr{ine ne{to smanjene<br />
u usporedbi s 2002. godinom.<br />
Rezultat je to su{nijeg i vru}eg lanjskoga<br />
ljeta, koje nije tako pogodovalo<br />
razvoju pepelnice. Lani se pepelnica<br />
pojavila na 12.449 ha, a sa zemlje i<br />
aviokemijskim na~inom suzbijala fungicidima<br />
na 7.203 ha. Rak kore pitomoga<br />
kestena (Cryphonectria parasitica)<br />
pro{le je godine evidentiran u<br />
kestenovim {umama karlova~ke, zagreba~ke<br />
i sisa~ke podru‘nice Hrvatskih<br />
{uma. Rije~ je najva‘nijoj i najopasnijoj<br />
gljivi~noj bolesti pitomoga<br />
kestena, koja je uzro~nik propadanja<br />
stabala i cjelokupnih sastojina. Gljiva<br />
uzrokuje nekrozu kore i rak na izbojcima<br />
iz panja, granama i deblu, a rezultat<br />
toga je su{enje stabala. Potrebno<br />
je naglasiti da mogu biti napadnuta<br />
stabla razli~ite vitalnosti i starosti. U<br />
zara‘enim sastojinama provedene su<br />
sanitarne sje~e te obavljeno spaljivanje<br />
napadnutih dijelova stabala. Lani<br />
je u na{im {umama, na razli~itim vrstama<br />
lista~a i ~etinja~a, ustanovljena<br />
prisutnost i nekih drugih gljiva, uzro~nika<br />
bolesti, kao {to su: mednja~a<br />
(Armillaria ssp.), Cronartium ribicola<br />
(upala kore ameri~koga borovca), Drepanopeziza<br />
punctiformis (sme|a pjegavost<br />
topolova li{}a), gljivi~ne bolesti<br />
‘ira, Mycrosphaerella pini (crvena pjegavost<br />
borovih iglica), Melampsora<br />
spp.(r|a topolova lista) i dr. te su provedene<br />
potrebne za{titne mjere.<br />
Mrazovci i hrastov<br />
savija~<br />
Tijekom 2003. godine provodila se<br />
uobi~ajena za{tita protiv {tetnih kukaca.<br />
Mrazovci (veliki i mali), kao ~esti<br />
defolijatori listopadnih, osobito hrastovih<br />
{uma, zabilje‘eni su na 7.557 ha.<br />
Pojavili su se na podru~ju vinkova~ke,<br />
na{i~ke, bjelovarske, koprivni~ke,<br />
karlova~ke i novogradi{ke podru‘nice<br />
H[-a. ^injenica da su suzbijani na hrastovom<br />
pomlatku na 231 ha sa zemlje<br />
zajedno s pepelnicom (na vinkova~kom,<br />
koprivni~kom i novogradi{-<br />
kom podru~ju), upu}uje na zaklju~ak<br />
S ciljem prognoze populacije gubara u<br />
ovoj godini, lani je ukupno pregledano<br />
185.521 ha {uma, a jajna legla<br />
prona|ena su na 84.410 ha ili 45%<br />
pregledane povr{ine. Taj zna~ajni<br />
{umski defolijator u laganoj je<br />
progradaciji.<br />
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE [UME 5
da protiv tih {tetnika vjerojatno nije<br />
poduzeto pravodobno tretiranje. U<br />
sastojinama zagreba~ke podru‘nice<br />
mrazovci su suzbijani i iz zrakoplova,<br />
zajedno s drugim defolijatorima, s hrastovim<br />
savija~em i zlatokrajem. U<br />
usporedbi s 2002. godinom (5.694<br />
ha), lanjske napadnute {umske povr-<br />
{ine su pove}ane na oko 7500 ha, no<br />
zanimljivo je da je pro{le godine<br />
suzbijanje trebalo obaviti na manjoj<br />
povr{ini. S obzirom na to da mo‘e<br />
izazvati golobrst, hrastov savija~<br />
(Tortrix viridiana) smatra se opasnim<br />
hrastovim {tetnikom i sve je u~estaliji<br />
u hrastovim sastojinama. U odnosu na<br />
2002. godinu, povr{ine na kojima se<br />
lani javio taj {tetnik pove}ane su s oko<br />
2.500 ha na 6.329 ha. U na{im<br />
{umama najvi{e je evidentiran na<br />
podru~ju U[P Buzet (3.000 ha), s intenzitetom<br />
napada 15 – 30%, te na<br />
na{i~kom podru~ju (20 – 80%). Manje<br />
povr{ine napadnute su na terenima<br />
Po‘e{tine (320 ha) i u koprivni~kom<br />
kraju (260 ha), no ipak je trebalo,<br />
Ekolozi i za{titari Hrvatskih {uma, [umarskog fakulteta i [umarskog instituta<br />
Dipl. ing.<br />
Ivan I{tok<br />
Prof.<br />
dr. sc.<br />
Milan<br />
Glava{<br />
Mr. sc.<br />
Boris<br />
Liovi}<br />
zbog visokog intenziteta napada, provesti<br />
suzbijanje.<br />
Masovna pojava crne<br />
jasenove ose listarice<br />
U priobalnom podru~ju <strong>Hrvatske</strong><br />
javlja se borov ~etnjak (Thaumatopoea<br />
pityocampa), kao najzna~ajniji {tetnik<br />
borova. Dolazi u gustim zaprecima na<br />
vrhovima borovih grana, nerijetko<br />
uzrokuje golobrst, naru{avaju}i estetski<br />
izgled stabala i izazivaju}i kod ljudi<br />
alergijsku reakciju. Posljednje dvije<br />
godine pojavljivao se na gotovo jednakim<br />
povr{inama, no lanjski intenzitet<br />
napada bio je ne{to manji pa i<br />
povr{ine za suzbijanje. Biolo{kim i<br />
biotehni~kim insekticidima tretiralo se<br />
na 491 ha, a s grana crnog i alepskoga<br />
bora skidani su mehani~kim na~inom<br />
na 145,3 ha. Na skupu je istaknuto<br />
kako se lani crna jasenova osa listarica<br />
(Tomostethus nigritus) prvi put masovno<br />
javila u jasenovim {umama na{e<br />
dr‘ave. Do tada se javljala samo u<br />
jasenovim drvoredima u Zagrebu. Taj<br />
opasni {tetni kukac na 216 ha potpuno<br />
je pobrstio jasenov list na podru~ju<br />
{umarije @upanja (U[P Vinkovci), a<br />
vjerojatni uzro~nik njegove masovne<br />
pojave je i izostanak poplave u<br />
prolje}e 2003. Nastave li se su{ne<br />
godine, mo‘e se o~ekivati {irenje i<br />
zna~ajnije ve}e {tete, a u gospodarskoj<br />
jedinici Kragujna {umarije @upanja<br />
mogu se i ove godine o~ekivati<br />
{tete. U okviru dijagnozno-prognozne<br />
slu‘be pro{le su godine pra}eni i pojedini<br />
glodavci (mi{evi, voluharice i<br />
puhovi) na povr{ini 4.097 ha, a intenzitet<br />
napada bio je 5 – 80%. Ta se<br />
povr{ina nije bitno pove}ala u odnosu<br />
na 2002., kada je napadnuto 4.814<br />
{umskih povr{ina.<br />
Me|u abiotskim ~initeljima najzna~ajniji<br />
je bio kasni proljetni mraz,<br />
koji je lani na 13.180 ha uzrokovao<br />
{tete na podru~ju vinkova~ke, koprivni~ke<br />
i novogradi{ke podru‘nice.<br />
Ne treba posebno isticati kako su su{a<br />
i visoke ljetne temperature u 2003.<br />
godini negativno utjecala na zdravstveno<br />
stanje na{ih {umskih sastojina.<br />
Su{ila su se pojedina stabla i posa-<br />
|ene sadnice, a fiziolo{ki oslabjela stabla<br />
postala su podlo‘nija napadu ostalih<br />
{tetnih bioti~kih ~initelja, razli~itih<br />
biljnih bolesti i kukaca.<br />
Problem potkornjaka<br />
sve izra‘eniji<br />
Dipl. ing. Ivan I{tok, na~elnik Odjela<br />
za za{titu {uma u Ministarstvu<br />
poljoprivrede i {umarstva, istaknuo je<br />
da }e za{tita bilja u {umarstvu imati<br />
sve ve}i zna~aj, a vitalitet {uma morat<br />
}e se uvijek nagla{avati. Posebno zabrinjava<br />
napad potkornjaka, osobito<br />
na delni~kom podru~ju, na kojem ima<br />
velik broj zara‘enih stabala pa je<br />
stanje alarmantno. Stoga hitno treba<br />
dati jasne smjernice {to u vezi s tim<br />
u~initi. Potrebno je prethodno na~initi<br />
studiju u kojoj }e biti precizna analiza<br />
stanja, koja }e obuhvatiti i odsjeke.<br />
Problem potkornjaka ne vrednuje se<br />
dovoljno u {umarskoj struci, a vr{e}i<br />
pritisak na <strong>Hrvatske</strong> {ume i Ministarstvo<br />
potrebno je dobiti odgovaraju}a<br />
financijska sredstva za tretiranje tih<br />
{tetnika. Nije dovoljno biti samo puki<br />
evidenti~ar na terenu, ve} je nu‘no<br />
dati konkretne smjernice. Kemijsko }e<br />
suzbijanje {uma sve manje biti<br />
dozvoljeno, a Ministarstvo }e tra‘iti<br />
izvje{taj o potro{nji kemijskih sredstava.<br />
[umarstvo }e, uz sagledavanje<br />
cjelokupne problematike te kvalitetniju<br />
analizu i smjernice za budu}nost,<br />
6<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME
morati primjenjivati mehani~ke i biotehni~ke<br />
metode za{tite. Uporaba kemijskih<br />
sredstava iz godine u godinu<br />
}e se smanjivati, a nu‘ne su pritom<br />
organizacijske promjene i ve}e kontrole.<br />
Kemijske metode su zadnje koje<br />
}e se primjenjivati, a morat }e se koristiti<br />
alternativne metode u suzbijanju<br />
bolesti, {tetnika i korova. – U prvoj<br />
smo godini primjene Zakona o za{titi<br />
prirode pa su u vezi s tim i manja<br />
ograni~enja, no to je na{a obveza za<br />
dobivanje FSC-certifikata te prema<br />
Pravilniku o ure|ivanju {uma i propisanim<br />
me|unarodnim propisima koje je<br />
Hrvatska prihvatila – zaklju~io je I{tok.<br />
Prof. dr. sc. Milan Glava{ sa<br />
[umarskoga fakulteta upozorio je na<br />
to da u za{titi protiv pepelnice treba<br />
dobro procijeniti kada obavljati tretiranje<br />
i da li uop}e tretirati, jer se<br />
doga|a da se sve svodi na puko<br />
izvr{avanje postavljenih planova, kako<br />
bismo u ne{to bili »sigurni«. Glava{ se<br />
kriti~ki osvrnuo na za{titnu mjeru u<br />
suzbijanju raka kore pitomoga kestena,<br />
kojom se spaljuju zara‘eni dijelovi<br />
stabala, a nije posve jasno gdje su se<br />
gljive pojavile i koje su {tetne posljedice.<br />
Kada je rije~ o suzbijanju potkornjaka,<br />
dodao je, bolje je vi{e novca<br />
ulo‘iti u njihovo pra}enje, primjerice u<br />
nabavu ve}ega broja klopki, nego kasnije<br />
sanirati napadnute povr{ine, uz<br />
pove}ane tro{kove.<br />
Uzgojnim i<br />
ure|iva~kim mjerama<br />
djelovati preventivno<br />
Mr. sc. Boris Liovi} iz [umarskog<br />
instituta Jastrebarsko istaknuo je kako<br />
u izvje{tajima o provedenoj za{titi<br />
protiv hrastove pepelnice treba navesti<br />
broj prskanja, dozu i koncentraciju<br />
te »koli~inu nosa~a«. Preventivno prskanje<br />
mo‘e biti uzaludno ako klimatski<br />
uvjeti nisu povoljni za razvoj te<br />
bolesti. Nije dobro upotrebljavati niske,<br />
subletalne doze pojednih za{titnih<br />
sredstava, ve} one koje su za 20 – 30<br />
posto ve}e od srednje doze. Osobito<br />
nema smisla tretirati kada pomladak<br />
preraste korov, no iznimno se to<br />
mo‘e u~initi i u pomlatku starijem od<br />
tri godine u kojemu je prethodne<br />
I pro{le su godine potkornjaci u<br />
prirodnim i umjetno podignutim<br />
sastojinama ~etinja~a bili<br />
najzna~ajniji {tetni biolo{ki<br />
~initelji, a mogli bi biti i ubudu}e,<br />
osobito ako se nastavi sa su{nim i<br />
vru}im godinama.<br />
U 2003. godini u na{im se<br />
{umama prvi put masovno<br />
pojavila crna jasenova osa<br />
listarica te na 216 ha potpuno<br />
pobrstila jasenov list na podru~ju<br />
{umarije @upanja (U[P Vinkovci).<br />
[umarstvo }e morati primjenjivati<br />
mehani~ke i biotehni~ke metode<br />
za{tite u suzbijanju bolesti,<br />
{tetnika i korova, {to je u skladu s<br />
FSC-certifikatom, Zakonom o<br />
za{titi prirode, Pravilnikom o<br />
ure|ivanju {uma i propisanim<br />
me|unarodnim obvezama.<br />
godine bio golobrst. Stanje potkornjaka<br />
prikazano je realno ni{ta se vi{e<br />
ne mo‘e u~initi, osim poja~ati motrenje,<br />
{to je povezano s nabavom ve}ega<br />
broja vrlo skupih klopki i feromona.<br />
Za sada ne postoji djelotvornija metoda<br />
u suzbijanju ovih {tetnika. Tijekom<br />
pove}ane progradacije gubara<br />
potrebno je provesti mjerenje, a od<br />
dvije metode: pomo}u mre‘e to~aka i<br />
metode transekata, to~nija je prva.<br />
Tretiranje treba provesti ve} na razini<br />
60 postotnog brsta. Dipl. ing. Terezija<br />
Bo{njak iz direkcije Hrvatskih {uma<br />
napomenula je da je prva mjera u<br />
suzbijanju potkornjaka uspostava<br />
{umskoga reda, koji se u kulturama<br />
~etinja~a mora obaviti do po~etka<br />
vegetacije. Na problem suzbijanja bolesti<br />
i {tetnika osvrnula se mr. sc.<br />
Sanja Agbaba ([umarski institut),<br />
naglasiv{i da treba djelovati preventivno,<br />
uzgojnim i ure|iva~kim mjerama.<br />
Naime, dobro njegovana i ure|ena<br />
{uma smanjit }e prisutnost bolesti i<br />
{tetnika. Mr. sc. Petar Jurjevi}, voditelj<br />
Odjela za ekologiju i za{titu {uma<br />
u direkciji H[-a, naglasio je kako je<br />
pro{la godina bila uspje{na, bez pojave<br />
ve}ih bolesti i {tetnika, a to je zasluga<br />
i ekologa i za{titara prisutnih na<br />
ovome skupu. Pra}enje stanja potkornjaka<br />
treba poja~ati, uz financijsku<br />
podr{ku dr‘ave, posebice na gospi}-<br />
kom, ogulinskom i po‘e{kom podru~ju,<br />
a primjer dobroga pra}enja je<br />
delni~ka podru‘nica H[-a. Prema Zakonu<br />
o za{titi prirode, u {umarstvu je<br />
zabranjena uporaba kemijskih sredstava<br />
te treba koristiti biolo{ke i biotehni~ke<br />
preparate. Kemijska sredstva<br />
mogu se iznimno koristiti u slu~aju da<br />
na na{em tr‘i{tu ne postoje odre|eni<br />
biolo{ki preparati.<br />
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE [UME 7
Pi{e:<br />
Ivica<br />
Tomi}<br />
Foto:<br />
I.<br />
Tomi}<br />
dan za{tite okoli{a<br />
UZ DAN ZA[TITE ^OVJEKOVA OKOLI[A, 5. LIPNJA<br />
Neprocjenjiva<br />
je va‘nost<br />
op}ekorisnih<br />
funkcija {uma<br />
za ljudsku<br />
zajednicu<br />
One~i{}enje okoli{a spada danas, uz<br />
ubrzano pove}anje stanovni{tva, manjak<br />
hrane i glad u svijetu, me|u najve}e<br />
probleme na{ega planeta. Stoga su {umski<br />
ekosustavi nezamjenjivi u za{titi i<br />
unapre|enju ~ovjekova okoli{a<br />
Na vitalnost nizinskih {uma negativno<br />
Nekada su se {ume<br />
rasprostirale na 80-90 posto<br />
tla, a danas na europskom<br />
kontinentu zauzimaju samo<br />
33 posto povr{ine. Propadanje<br />
{uma najve}i je {umarski, ali i<br />
ekolo{ki problem<br />
suvremenoga svijeta.<br />
Ucijelom svijetu 5. lipnja obilje`ava<br />
se kao Dan za{tite okoli{a.<br />
Toga je dana, prije 32 godine, u<br />
Stockholmu odr‘ana Konferencija Ujedinjenih<br />
naroda posve}ena okoli{u.<br />
Ve} tada se uvidjelo da je ~ovje~anstvo<br />
do{lo do ruba ponora i da je<br />
neophodno u~initi znatno vi{e za spas<br />
na{ega planeta. Stoga je kao osnovni<br />
dokument usvojen Program za{tite<br />
okoli{a Ujedinjenih naroda (UNEP).<br />
Svijet je danas suo~en s problemom<br />
postupnoga propadanja pojedinih<br />
ekosustava i mo‘e se re}i da je stanje<br />
kriti~no. Uni{tavanjem jednog utje~e<br />
se nepovoljno na stanje drugih ekosustava.<br />
Znakove propadanja pokazuju<br />
pet glavnih tipova ekosustava: {ume,<br />
slatka voda, obalno-morska stani{ta,<br />
pa{njaci i poljoprivredne povr{ine.<br />
Ho}e li ~ovjek kona~no shvatiti da<br />
briga o okoli{u mora prestati biti samo<br />
mrtvo slovo na papiru i postati na~in<br />
‘ivota koji je sve vi{e ugro‘en. U stalnoj<br />
trci za ostvarivanjem materijalnih<br />
dobara i visokih financijskih zarada,<br />
~ovjek iscrpljuje prirodna bogatstva<br />
dovode}i u pitanje svoj opstanak i<br />
opstanak ‘ivota uop}e. Ako ne poduzme<br />
hitne i odlu~ne mjere, budu}-<br />
nost opstanka homo sapiensa dolazi u<br />
pitanje. Posljednjih je godina svjetska<br />
javnost zaokupljena sve prisutnijim<br />
problemom za{tite okoli{a o kojem<br />
ovisi kvaliteta i vrijednost ~ovjekova<br />
‘ivota. Rije~ je o svim mjerama koje<br />
dru{tvo poduzima radi ostvarivanja<br />
povoljnih ambijentalnih uvjeta za ‘ivot<br />
i rad suvremenoga ~ovjeka. Znatan<br />
dio tih mjera podudara se s djelatno{}u<br />
za{tite prirode i prirodnih ‘ivotnih<br />
uvjeta o kojima u suvremenoj civilizaciji<br />
ovisi ljudsko zdravlje i ljudska<br />
aktivnost. Preostale mjere odnose se<br />
na ostvarivanje povoljnih okolnosti za<br />
dobro psihofizi~ko stanje u industrijskim<br />
sredi{tima i u ljudskim aglomeracijama.<br />
Temeljna pretpostavka zdravog<br />
i odr‘ivog razvoja je stalna briga<br />
o trima klju~nim aspektima: gospodarskom,<br />
okoli{nom i dru{tvenom. Pritom<br />
zna~ajno mjesto zauzima za{tita oko-<br />
[umski ekosustav neprocjenjiv je u za{titi<br />
8<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME
djeluju i zaga|ene poplavne i nizinske vode<br />
Na vitalnost nizinskih {umskih<br />
sustava u Hrvatskoj osobito<br />
nepovoljno djeluju promjene<br />
re‘ima poplavnih i podzemnih<br />
voda i njihova zaga|enost.<br />
~ovjekova okoli{a<br />
li{a kojoj je zada}a o~uvati prirodne<br />
zajednice, smanjiti rizik za ‘ivot i zdravlje<br />
ljudi te racionalno koristiti prirodne<br />
izvore i energiju. One~i{}enje okoli{a<br />
spada danas, uz ubrzano pove}anje<br />
stanovni{tva, manjak hrane i glad<br />
u svijetu, me|u najve}e probleme na-<br />
{ega planeta na po~etku tre}ega tisu}-<br />
lje}a.<br />
Umiranje i<br />
ugro‘avanje biljnog i<br />
‘ivotinjskog svijeta<br />
Propadanje Zemljinih ekosustava<br />
nezaustavljiv je proces, rezultat kojega<br />
je postupno nestajanje ili ~ak potpuno<br />
izumiranje nemalog broja skupina biljnih<br />
i ‘ivotinjskih vrsta. Biolozi neprestano<br />
upozoravaju na podatak da je<br />
ugro‘eno ~ak 53 posto ribljih vrsta,<br />
45 posto gmazova, 42 posto sisavaca<br />
i 30 posto vodozemaca. Na obali ili<br />
na mo~varnom podru~ju obitava vi{e<br />
od 50 posto ugro‘enih ptica, a od<br />
12.500 vrsta europskoga visokog raslinja,<br />
21 posto je ugro‘eno. Zabrinjavaju}e<br />
je da je u posljednje vrijeme na<br />
europskom kontinentu izumrlo ~ak 27<br />
biljnih vrsta. Posebice su ugro‘ene<br />
biljke koje ‘ive na vapnenastom tlu, a<br />
potrebno je napomenuti kako je u<br />
opasnosti i vi{e od 30 posto rijetkih i<br />
dosad neugro‘enih vodenih biljaka.<br />
Oceani su zna~ajan ~initelj klimatskih<br />
uvjeta te kolijevka ‘ivota, pokrivaju<br />
~ak 71 posto povr{ine Zemlje, a sada{nje<br />
je stanje morâ i oceanâ takvo<br />
da {to hitnije treba pokrenuti proces<br />
njihova ozdravljenja. Naime, uzroci su<br />
takva stanja prekomjerni ulov ribe i<br />
razli~ita zaga|enja, sustavno uni{tavanje<br />
priobalja i dr. Uz ~injenicu da su<br />
podzemne vode iscrpljene, iznena|uje<br />
i zapanjuje podatak da je polovica<br />
svjetskoga mo~varnoga tla isu{ena u<br />
pro{lom stolje}u, 58 posto koraljnih<br />
grebena uni{teno je izravnim ljudskim<br />
djelovanjem, 80 posto pa{njaka izlo-<br />
‘eno je propadanju kvalitete tla, a<br />
petini suhe zemlje prijeti opasnost da<br />
se pretvori u pustinju.<br />
Ljudske aktivnosti<br />
nanose {tetu<br />
ekosustavima<br />
Dokazano je da ekosustavi ubla‘uju<br />
klimu, pro~i{}uju i uskladi{tuju vodu,<br />
recikliraju otpad, proizvode hranu<br />
i osiguravaju ~ovjeku niz drugih proizvoda,<br />
no stru~njaci upozoravaju na to<br />
da se kapaciteti na{ega planeta tro{e,<br />
ugro‘avaju}i na{e ekonomsko blagostanje<br />
te na kraju i opstanak. Premda<br />
svi prihva}aju da ‘ivot na Zemlji nije<br />
mogu} bez ekosustava, ljudske aktivnosti<br />
u poljoprivredi i industriji, u ime<br />
progresa, nanose {tetu ekosustavu.<br />
Tako je od 1970. godine svjetska<br />
proizvodnja hrane pove}ana dva puta,<br />
stoke tri puta, a posljedice toga su<br />
zaga|ena opskrba vodom, iscrpljenost<br />
tla i uni{tenje stani{ta. Ustanovljeno je<br />
da ~ovje~anstvo tro{i vi{e od polovice<br />
dostupne slatke vode na Zemlji, a dvije<br />
tre}ine svih poljoprivrednih povr{ina<br />
uni{teno je ili ugro‘eno. Postavlja se<br />
pitanje kako }e se u sljede}a dva desetlje}a<br />
svjetsko stanovni{tvo prehraniti,<br />
s obzirom na to da }e biti pove}ano<br />
za jo{ 1,5 ili 2 milijarde ljudi (sada oko<br />
6 milijardi). Suvremena civilizacija uno-<br />
{enjem uglji~noga dioksida u atmosferu,<br />
mnogo br‘e nego {to ga zemlja i<br />
more mogu apsorbirati, utje~e na to<br />
da akumulirani plin zaustavlja toplinu i<br />
remeti klimu. Posljedice toga su {irenje<br />
oceana, divljanje oluja, premje{tanje<br />
ekosustava, mijenjanje granica {uma,<br />
pa{njaka i dr. Zbog tih iznenadnih pojava,<br />
mnogobrojne ‘ivotinje i biljke<br />
jednostavno se ne}e mo}i prilagoditi<br />
na nov ‘ivot u tako izmijenjenim stani{tima.<br />
^ovjek je tako|er poremetio<br />
kru‘enje du{ika u atmosferi. Naime,<br />
zbog pojedinih aktivnosti (upotreba<br />
du{i~nih gnojiva, spaljivanje starih goriva<br />
i ~i{}enje zemlje paljenjem), udvostru~ena<br />
je koli~ina du{i~nih spojeva,<br />
{to je vi{e nego {to ih biljke i ‘ivotinje<br />
mogu apsorbirati i reciklirati u atmosferu.<br />
Vi{ak tih spojeva dospijeva u<br />
slatku i slanu vodu i ubrzava rast algi.<br />
Prisutan je i problem fosfora iz otpadnih<br />
voda s poljoprivrednih povr{ina, a<br />
bit }e potrebna golema financijska sredstva<br />
za uklanjanje toga kemijskog<br />
elementa i obnovu stani{ta, no novac<br />
nije jamstvo da }e to biti i ostvareno.<br />
Slabljenje vitalnosti<br />
{uma<br />
Osim {to su stani{te za dvije tre}ine<br />
svih ‘ivih bi}a na Zemlji, {ume su i<br />
regulatori klime i akumulatori vode,<br />
pohranjuju 40 posto ugljika na{ega<br />
planeta i zato mogu znatno usporiti<br />
porast atmosferskog uglji~noga dioksida,<br />
no isto tako njihova je drvna masa<br />
temelj za ekonomski razvoj. [ume su<br />
zapravo velika zelena plu}a na{ega<br />
planeta koja pro~i{}avaju sve one~i{-<br />
}eniji zrak u atmosferi, opskrbljuju<br />
~ovjeka te biljke i ‘ivotinje prijeko potrebnim<br />
kisikom. Njihove su op}ekorisne<br />
funkcije od neprocjenjivoga ‘ivotnog<br />
zna~enja za o~uvanje i odr‘avanje<br />
tla, pitke vode i zraka i stoga su<br />
nezamjenjive u za{titi i unapre|enju<br />
~ovjekova okoli{a. Me|utim, izuzimaju}i<br />
Rusiju i Kanadu, industrijske su<br />
nacije posjekle sve svoje prirodne {ume,<br />
a naglo se smanjuju povr{ine ki{-<br />
nih {uma. [vicarska danas ima samo<br />
~etvrtinu {uma na svom teritoriju, a<br />
barem 50 posto {uma nestalo je u<br />
[panjolskoj i Francuskoj. Na podru~ju<br />
Mediterana nestale su lovorove {ume,<br />
koje su tek neznatno prisutne na Kanarskom<br />
oto~ju. Va‘no je napomenuti<br />
da su se nekad {ume rasprostirale na<br />
80-90 posto tla, a danas u Europi zauzimaju<br />
samo 33 posto povr{ine. Zbog<br />
velikih po‘ara dolazi do ogoljivanja tla<br />
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE [UME 9
i promjene klime, a smanjivanjem i<br />
razdvajanjem {umskih povr{ina nestaju<br />
mnoge vrste ‘ivotinja. Propadanje<br />
{uma najve}i je {umarski, ali i ekolo{ki<br />
problem suvremenog svijeta. Smatralo<br />
se u po~etku da je glavni uzrok tome<br />
one~i{}enost zraka, no u posljednje<br />
su vrijeme znanstvena istra‘ivanja usmjerena<br />
na nepovoljne klimatske promjene,<br />
biljne bolesti, {tetnu entomofaunu,<br />
gre{ke u gospodarenju te na<br />
smanjenje prirodnog diverziteta {uma.<br />
Na vitalnost nizinskih {umskih sustava<br />
u Hrvatskoj osobito nepovoljno djeluju<br />
promjene re‘ima poplavnih i podzemnih<br />
voda i njihova zaga|enost.<br />
Istra‘ivanjem treba potvrditi pretpostavku<br />
da su na{i {umski ekosustavi<br />
znatno optere}eni, uz slabljenje njihove<br />
vitalnosti, zbog one~i{}enja<br />
sumpornim i du{i~nim spojevima te<br />
te{kim kovinama. Donekle je utje{an<br />
podatak da Hrvatska po glavi stanovnika<br />
me|u europskim dr‘avama ima<br />
najmanju ukupnu i prosje~nu emisiju<br />
stakleni~kih(CO 2<br />
) i kiselih(SO 2<br />
i Nox)<br />
plinova, ~emu je glavni razlog neznatan<br />
udio elektroenegetskoga sektora.<br />
Svjedoci smo iz dana u dan da borba<br />
za kvalitetan ljudski okoli{ nije ni<br />
laka ni jednostavna te da je povezana<br />
s nemalim financijskim problemima.<br />
^injenica je da je uspje{nija u gospo-<br />
darski razvijenim dr‘avama, no nigdje<br />
nije dovoljno obuhvatna, a razli~ite<br />
vrste zaga|enja nije mogu}e rije{iti na<br />
lokalnoj, ve} isklju~ivo na me|unarodnoj<br />
razini. Rije~ je poglavito o zaga|enju<br />
zraka, teku}ih voda, radijaciji. U<br />
nastojanjima da se okoli{ {to uspje{nije<br />
za{titi, nisu dovoljna samo pojedina~na<br />
zalaganja i ostvarenja, ina~e<br />
vrijedna osobite pozornosti i pohvale,<br />
ve} briga i konkretne aktivnosti cjelokupne<br />
ljudske zajednice. Svjetski dan<br />
za{tite okoli{a ne bi trebao biti samo<br />
podsje}anje na neke aktivnosti, ve}<br />
dan odluke o promjeni na{eg odnosa<br />
prema prirodi i okoli{u.<br />
ZA[TITA OKOLI[A U HRVATSKOJ _ UDRUGE, PROJEKTI<br />
Kako je nas<br />
pokret za z<br />
Pokret za za{titu okoli{a javlja se<br />
u 90-im godinama pro{loga stostolje}a<br />
kao odraz svjetskih trendova,<br />
ali ponegdje i kao stvarna potreba<br />
gra|ana da se okupe oko problema<br />
s kojima se susre}u u svome okoli{u.<br />
I u Hrvatskoj se ve} mo‘e govoriti<br />
o pokretu za okoli{, jer broj udruga je<br />
sve ve}i. Ove su godine na sastanku<br />
Zelenog foruma bile prisutne 22 udruge<br />
iz svih krajeva <strong>Hrvatske</strong>. Svake se<br />
godine isti~u goru}i problemi u za{titi<br />
okoli{a i formira se zajedni~ka kampanja<br />
oko najve}e prijetnje okoli{u, {to<br />
zahtijeva udru‘eno djelovanje.<br />
<strong>Hrvatske</strong> ekolo{ke udruge udru-<br />
‘ene su u Zeleni forum na ~ijem je<br />
ovogodi{njem sastanku u Opatiji, od<br />
30. sije~nja do 1. velja~e, nastavljena<br />
suradnja oko najva‘nije kampanje Zelenog<br />
foruma, SOS za Jadran.<br />
SOS za Jadran<br />
Cilj kampanje je izlazak <strong>Hrvatske</strong> iz<br />
{tetnog ugovora Dru‘baAdria. Ovim<br />
ugovorom gradio bi se naftovod iz<br />
Rusije u Omi{alj, odakle bi se nafta<br />
tankerima dalje izvozila. Hrvatski je<br />
Jadran ovdje posrednik za veliko boga}enje<br />
drugih dr‘ava, a rasipa se najve}i<br />
biolo{ki i turisti~ki potencijal<br />
zemlje. Zbog prijete}eg transporta<br />
nafte i ispu{tanja balastnih voda iz<br />
tankera, smatraju da Hrvatska ovim<br />
ugovorom puno vi{e gubi nego {to<br />
dobiva.<br />
Zeleni forum se zala‘e za uvo|enje<br />
hitnih mjera predostro‘nosti u odvijanju<br />
postoje}eg tankerskog prometa<br />
Jadranom, jer dana{nji tankeri ne zadovoljavaju<br />
ekolo{ke standarde.<br />
Vjeruje se da je ve}ina hrvatske javnosti<br />
protiv pove}anja tankerskog<br />
prometa nafte Jadranom, jer peticijom<br />
je sakupljeno vi{e od 50 000 potpisa.<br />
Prije temeljite javne rasprave o kori{-<br />
tenju na{eg najvrjednijeg prirodnog<br />
bogatstva, ~istog Jadrana, i prije uvo-<br />
|enja visoke razine sigurnosti postoje-<br />
}eg prometa, ovaj ugovor }e biti najve}a<br />
prijetnja hrvatskom turizmu i<br />
okoli{u.<br />
Ho}e li nas otpad zatrpati?<br />
Mre‘a Zelenih telefona<br />
osnovana je 1992.,a danas<br />
broji 11 udruga za za{titu<br />
okoli{a iz <strong>Hrvatske</strong>. To su<br />
Zelena akcija (Zagreb),<br />
Zeleni san (Vinkovci),<br />
Zelena Istra (Pula),<br />
Najve}i problemi<br />
okoli{a<br />
U Hrvatskoj su danas, osim realizacije<br />
projekta Dru‘baAdria, najve}i problemi<br />
za{tite okoli{a:<br />
– katastrofalno gospodarenje otpadom<br />
– utiskivanje otpada u naftne bu{otine<br />
10<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME
I KAMPANJE<br />
tao i kako djeluje<br />
a{titu okoli{a<br />
@mergo (Opatija), Eco<br />
Zadar (Zadar), Kap ‘ivota<br />
(Gospi}), Nobilis<br />
(^akovec), Sunce (Split),<br />
Pan (Karlovac), Osje~ki<br />
zeleni (Osijek), Franjo<br />
Ko{~ec (Vara‘din).<br />
– divlja gradnja i zaga|ivanje pitkih<br />
voda.<br />
Europska unija je, prepoznav{i zna-<br />
~aj povezivanja udruga za za{titu okoli{a<br />
u Hrvatskoj, Zelenom forumu dodijelila<br />
sredstva kojima }e realizirati<br />
daljnje aktivnosti u 2004. godini na<br />
me|usobnoj razmjeni informacija, kreiranju<br />
zajedni~ke Internet stranice, os-<br />
Neprimjereno gospodarenje otpadom, divlja<br />
gradnja, zaga|ivanje pitkih voda, projekt<br />
Dru‘baAdria neka su od najva‘nijih pitanja<br />
kojima se bave brojne udruge za za{titu okoli{a u<br />
Hrvatskoj. »Zeleni« pokret, koji se u Hrvatskoj<br />
pojavio po~etkom 90-ih, nasloniv{i se na europsku<br />
tradiciju, postao je zna~ajan socijalni, gospodarski,<br />
ali i politi~ki ~imbenik<br />
nivanju Agencije za okoli{ne vijesti te<br />
zajedni~ke tematske kampanje.<br />
Sljede}i veliki zajedni~ki projekt<br />
ekolo{kih udruga jest Zeleni telefon.<br />
Zeleni telefon<br />
Mre‘a Zelenih telefona osnovana<br />
je 1992., a danas broji 11 udruga za<br />
za{titu okoli{a iz <strong>Hrvatske</strong>. To su Zelena<br />
akcija (Zagreb), Zeleni san (Vinkovci),<br />
Zelena Istra (Pula), @mergo (Opatija),<br />
Eco Zadar (Zadar), Kap ‘ivota<br />
(Gospi}), Nobilis (^akovec), Sunce<br />
(Split), Pan (Karlovac), Osje~ki zeleni<br />
(Osijek), Franjo Ko{~ec (Vara‘din).<br />
Ideja projekta Zeleni telefon je uspostavljanje<br />
servisa u slu‘bi gra|ana.<br />
Poti~e se njihovo izravno sudjelovanja<br />
u rje{avanju problema u vlastitom<br />
okoli{u. Ovom projektu primarni je cilj<br />
za{tita okoli{a i bu|enje ekolo{ke svijesti,<br />
te uklju~ivanje gra|ana u rje{avanje<br />
problema u okoli{u.<br />
Za mre‘u Zelenih telefona uspostavljen<br />
je jedinstven telefonski broj za<br />
cijelu Hrvatsku – 062 123 456. Kategorije<br />
poziva su: otpad, ‘ivotinje, zelenilo,<br />
gradnja, promet, vode, zrak, {ume,<br />
rudarenje i razno.<br />
Gotovo 50% poziva na Zeleni telefon<br />
odnosi se na divlja odlagali{ta, pa<br />
je zbrinjavanje krutog otpada postao<br />
nacionalni prioritet u za{titi okoli{a.<br />
Taj su problem prepoznali gra|ani, udruge<br />
i Ministarstvo za za{titu okoli{a.<br />
Nacionalni projekt mre‘e Zelenih<br />
telefona je »Zajedno za okoli{ regije«.<br />
Kako 37% od ukupnog komunalnog<br />
otpada zavr{ava na divljim deponijima,<br />
mre‘a okoli{nih udruga predlo‘ila<br />
je izmjene i dopune Zakona o<br />
otpadu. Time se ‘eli posti}i u~inkovitija<br />
kontrola i sankcioniranje slu~ajeva<br />
odlaganja otpada na mjestima koja<br />
za to nisu predvi|ena.<br />
Predla‘e se uspostavljanje »recikla‘nih<br />
dvori{ta« (po uzoru na Zagreb i<br />
Veliku Goricu) i »Eko-press slu‘bi«<br />
(malo vozilo koje obilazi grad i odmah<br />
uklanja prvi odlo‘eni otpad koji je<br />
nukleus divljeg smetli{ta).<br />
Publikacija »Otpad – prioritet za{-<br />
tite okoli{a« je predstavljena 2001. g.<br />
Zajedni~ki projekt<br />
Zelena agenda za<br />
odr‘ivi razvoj<br />
Zajedno s partnerskim udrugama,<br />
Zelena Istra provodi projekt »Zelena<br />
agenda u Hrvatskoj«.<br />
Dok Agenda 21 obja{njava kako<br />
razvoj u~initi ekolo{ki odr‘ivim, Zelena<br />
agenda analizira upravo okoli{ pod<br />
kojim podrazumijevamo more, klimu,<br />
biljni i ‘ivotinjski svijet u ukupnosti<br />
uzajamnog djelovanja, te kulturnu<br />
ba{tinu.<br />
To je dokument po kojem se pojedina<br />
op}ina, tj. grad treba razvijati, ali<br />
da je odr‘ivost baza razvoja. Planove<br />
odr‘ivog razvoja u suradnji s mje{-<br />
tanima cijele su godine u Istri radili za<br />
Rovinj, Medulin, Oprtalj i Li‘njan.<br />
U Hrvatskoj lokalnu agendu donijela<br />
je jedino op}ina Omi{alj na Krku.<br />
Odr‘ivi razvoj svake op}ine, tj. grada<br />
mora se temeljiti na tri glavna na-<br />
~ela: sociolo{kom, gospodarskom i<br />
okoli{nom. Praksa pokazuje da je na-<br />
~elo za{tite okoli{a rijetko kada prioritet<br />
razvoja. Upravo zato ono se ovdje<br />
stavlja u prvi plan.<br />
Zelena agenda je projekt ~iji je cilj<br />
pobolj{anje komunikacije i suradnje<br />
izme|u civilnog sektora, lokalnih zajednica<br />
i subjekata razvoja lokalnih<br />
zajednica kako bi se donijele Zelene<br />
agende u Republici Hrvatskoj.<br />
Pi{e:<br />
Ana<br />
Foran`ar<br />
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE [UME 11
otpad<br />
KAKO I KADA ]E ZAVR[ITI VJE^NA BITKA [UMARA PROTIV ODLAGANJA OTPADA U<br />
Ho}e li istarske<br />
{ume postati<br />
deponiji sme}a?<br />
Pi{e:<br />
Miroslav<br />
Mrkobrad<br />
Foto:<br />
M.<br />
Mrkobrad<br />
Ho}e li sme}e pojesti ljude, pitanje je posebno<br />
blisko {umarima, jer prometnice prema i kroz<br />
{ume »privla~na« su mjesta za bacanje<br />
krupnog otpada. Dakako, rije~ je o<br />
nesavjesnim pojedincima koji no}u radije bace<br />
stari fri‘ider negdje u {umu nego da ga odvezu<br />
u, mo‘da udaljenije, ure|eno odlagali{te.<br />
Zapazili smo to i u Istri, ogledalu hrvatskoga<br />
turizma. Jer nomadi novoga doba s velikih<br />
prometnica sve ~e{}e skre}u u {ume<br />
[ume u priobalnom dijelu Istre, ali<br />
i u unutra{njosti, postale su ponegdje<br />
pravi deponiji otpada!<br />
Glomazni otpad prijeti nas zatrpati! I to<br />
prije turisti~ke sezone, koja ovdje zapravo<br />
stalno traje. No i da nije turizma i<br />
znati‘eljnika, {to mahom biciklima po<br />
ve} ure|enim biciklisti~kim stazama<br />
dopru do svakog kutka Istre, problem s<br />
otpadom ne bi bio manji.<br />
– Mnoga manja mjesta i sela uop}e<br />
nemaju rije{eno otpremanje glomaznog<br />
otpada, a {ume su im nadomak ruke! –<br />
isti~e kao glavni uzrok takvomu stanju<br />
upravitelj {umarije Rovinj Marijan Koli}.<br />
A {umari su zapravo nemo}ni. Kad<br />
na|u sme}e, a ono u pravilu bude dovezeno<br />
no}u, to prijavimo inspekciji i<br />
dobijemo zadatak da to o~istimo. I to o<br />
svome tro{ku. Dakle, to ne samo {to<br />
ko{ta ve} za takav posao treba imati i<br />
odgovaraju}u mehanizaciju. Ako nekoga<br />
i uhvatimo na djelu, ka‘e gosp. Koli},<br />
slijedi prijava policiji, dokazivanje,<br />
odvo‘enje sme}a, {to dugo traje. No da<br />
bismo nekoga uhvatili u trenutku dok<br />
iskrcava sme}e, morali bi dnevno<br />
de‘urati, kao u protupo‘arnoj za{titi i<br />
imati puno vi{e zaposlenih!<br />
Ing. Koli} misli da bi u planovima<br />
poslovanja, dok se sankcioniranje po~initelja<br />
ne rije{i na efikasniji na~in, dio<br />
tro{kova trebalo predvidjeti i za saniranje<br />
odlagali{ta otpada. Ako su u {ifarniku<br />
radova predvi|eni tro{kovi za<br />
~i{}enje i rahlenje tla, odvodnju, ure|enje<br />
donje eta‘e, i drugo, onda bi, veli<br />
on, mogli biti i za odvo‘enje otpada!<br />
Rovinjska {umarija po svemu sude}i<br />
prednja~i po broju odlagali{ta otpada, o<br />
~emu su napravili i mali fotoalbum. Za<br />
sje}anje! Provezli smo se podru~jem<br />
{umarije u samo nekoliko pravaca i<br />
imali {to vidjeti. Pravcem Pula – Trst,<br />
blizu Bala u predjelu Marte‘in, nalazi se<br />
velik deponij – na kojem ni~eg ne<br />
nedostaje. U blizini je predjel [o{i}i sa<br />
svojim smetli{tem, pa malo dalje Pisarovica.<br />
Vrlo ~esto se odla‘e gra|evinski<br />
materijal, a u predjelu Pod sv. [istom<br />
takvim je materijalom prekriven prija{nji<br />
deponij.<br />
Ipak uhva}en!<br />
Ni {umarija Buje nije po{te|ena bolesti<br />
modernoga doba, posebno okolica<br />
turisti~kog sredi{ta Umaga. Grad je<br />
odredio mjesta na kojima se mo‘e<br />
odlagati sme}e, no to pojedincima ne<br />
smeta da i dalje uz {umske prometnice<br />
istovare pokoji fri‘ider. Osim {to svakodnevno<br />
krstari {umarijom i sprje~ava<br />
odlaganje sme}a koliko to mo‘e, revirnik<br />
Boris Bogdan upozorava i na druge<br />
nedopu{tene radnje.<br />
– Rubovi {uma ovih su dana prepuni<br />
bera~a {paroga, sutra }e to biti gljive,<br />
preksutra ne{to tre}e, a gdje su {umari,<br />
kako se provode propisi o sporednim<br />
{umskim proizvodima, pita se Bogdan.<br />
U predjelu [pinel bilo je dozvoljeno odlaganje<br />
gra|evinskog materijala dok se<br />
ne popuni udolina. No, nastavljeno je i<br />
nakon zabrane, pa je niklo pravo groblje<br />
starih dijelova. Ipak, u bujskoj se<br />
{umariji mogu pohvaliti da su jednog<br />
po~initelja uhvatili na djelu. Slijedio je<br />
»razgovor ugodni«, prijetnja prijavom<br />
policiji nakon ~ega je po~initelj po~istio<br />
sve {to je navezao uz prometnicu!<br />
U pazinskoj {umariji, ~ini se, nemaju<br />
velikih problema sa divljim odlagali{tima.<br />
Upravitelj {umarije Ivan Pentek<br />
Predjel Marte‘in, {umarija Rovinj<br />
Pisarovica<br />
Odavde je nakon prijave po~initelj<br />
morao odvesti sme}e – Boris Bogdan,<br />
revirnik u Bujama<br />
ka‘e da su u daleko te‘em polo‘aju {umarije<br />
uz morsku obalu {to potvr|uju i<br />
u Pore~u.<br />
– Osim manjih deponija susre}emo<br />
se skoro svakodnevno s pojedina~nim<br />
ekscesima, govori nam upravitelj {umarije<br />
^edo Kri‘mani} dok se vozimo prema<br />
jednom odlagali{tu uz rub {ume u<br />
predjelu Ohni}i. To zna~i da s vremena<br />
Ipak, u bujskoj se {umariji<br />
mogu pohvaliti da su jednog<br />
po~initelja uhvatili na djelu.<br />
Slijedio je »razgovor ugodni«,<br />
12<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME
{umske razglednice<br />
UME<br />
Umag, predjel [pinel, {umarija Buje<br />
Ovdje je Drava tek rje~ica – karakteristi~ani pejsa‘<br />
[UMARIJA VARA@DIN<br />
Tamo gdje pada<br />
razina podzemnih<br />
voda, nestaju {ume<br />
Pi{e:<br />
V.<br />
Ple{e<br />
Foto:<br />
B. Ple{e<br />
M. Mrkobrad<br />
Predjel Ohni}i, {umarija Pore~<br />
na vrijeme pronalazimo razli~ite primjere<br />
glomaznog otpada uz puteve, ponekad<br />
na na{em, ali i na privatnom zemlji{tu.<br />
I {to ~ini {umarija? Povremeno, o<br />
svom tro{ku, odvozi sme}e na gradsko<br />
odlagali{te. Treba re}i da Pore~ ima velik<br />
prostor predvi|en za sme}e, a bilo bi<br />
dobro da to imaju i manje op}ine.<br />
prijetnja prijavom policiji<br />
nakon ~ega je po~initelj<br />
po~istio sve {to je navezao uz<br />
prometnicu!<br />
Vara‘dinska {umarija primjer je<br />
propadanja {uma uz Dravu nakon<br />
izgradnje sistema hidrocentrala i pada<br />
razine podzemnih voda zbog dovodnih<br />
kanala. Uz to i usitnjenost {umskih<br />
povr{ina i njihova rascjepkanost izme|u<br />
brojnih cesta, pruga, oranica i privatnih<br />
{uma u velikoj mjeri ote‘ava gospodarenje<br />
– Tko je nekad mogao preplivati<br />
Dravu, bio je junak – danas se na<br />
mjestima mo‘e pregaziti sa zasukanim<br />
nogavicama, pri~a upravitelj vara‘dinske<br />
{umarije Ivo Kra{ek i pokazuje<br />
usko korito nekad mo}ne rijeke. Obalu<br />
~ine bijeli {odrani sprudovi koji u<br />
gospodarskoj jedinici Vara‘dinsko-podravske<br />
{ume svjedo~e o nakada{njoj<br />
{irini Drave na tom podru~ju. Pokoji<br />
grm, a malo dalje {ikara s ponekim<br />
preostalim stablom topole, netko je to<br />
Dipl. ing.<br />
Ivo<br />
Kra{ek<br />
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE [UME 13
nazvao »šuma-stepa«, pričaju priču o<br />
vremenu kada su se ovdje počele graditi<br />
hidrocentrale a nestajati šuma.<br />
- Izgradnjom hidrocentrala Varaždin<br />
1975. godine, pa kasnije HE<br />
Čakovec i Dubrava te akumulacijskih<br />
jezera ukupne površine oko 3.100 ha,<br />
kao i dovodnih kanala, pala je razina<br />
podzemnih voda i naše autohtone vrste<br />
topola i vrba počele su se sušiti.<br />
Prije toga Drava je pola godine plavila<br />
ovo područje, sada te vode nema,<br />
osim kad se ispusti iz jezera.<br />
Iza velike brane na Ormoškom jezeru<br />
iz kojeg se odvodnim kanalom<br />
napaja hidrocentrala, Drava izgleda<br />
kao neka mala rječica i tek kad se<br />
voda ispusti i u nju, sliči na moćnu<br />
rijeku. No to traje dan, dva, a osim<br />
toga u Dravu se ispušta 12 - 15 kubika<br />
vode u sekundi, a u dovodni kanal<br />
i 500 kubika!<br />
Uz rascjepkanost šuma, sušenje i<br />
obnova uz Dravu najveći je problem<br />
varaždinske šumarije, jedne od 10<br />
šumarija koprivničke Uprave za koju<br />
se sa sigurnošću može ustvrditi da ne<br />
spada u bogate.<br />
- Nikakvi elaborati i nikakve studije<br />
ne mogu spasiti šumu ako se naprave<br />
nove hidrocentrale i odvodni kanali.<br />
Tko ne vjeruje, neka se dođe uvjeriti<br />
ovdje, poručuje Krašek.<br />
PokrivenosI šumama<br />
ispod prosjeka<br />
Pokrivenost šumom područja kojim<br />
gospodari varaždinska šumarija iznosi<br />
1 7 posto, što je ispod hrvatskog prosjeka.<br />
To je odredilo njezinu posebnost<br />
i potrebu da se bavi i drugim<br />
djelatnostima. Sjedište je Šumarije u<br />
samom centru grada, u u lijepoj staroj<br />
građevini u Šenoinoj 2, gdje je osim<br />
zaposlenih u šumariji smješten i dio<br />
taksacije.<br />
U ono malo šuma što ih ima, prevladavaju<br />
mješovite sastojine bukve,<br />
kitnjaka, smreke, duglazije i borovca,<br />
a u gospodarskoj jedinici Zelendvor<br />
ima bagrema, a to je poseban raritet<br />
na ovim prostorima.<br />
Šumarija gospodari površinom od<br />
5.431 ha državnih šuma u pet gospodarskih<br />
jedinica: Varaždinbreg, Varaždinsko-podravske<br />
<strong>šume</strong>, Vinica-Plitvica,<br />
Željeznica i Zelendvor. Drvni fond<br />
iznosi 642.609 m^ godišnji prirast je<br />
30.444 m^ i etat oko 12.460 m' bruto<br />
mase. Prema važećim osnovama gospodarenja<br />
kroz jednostavnu biološku reprodukciju<br />
obavit će se u desetogodišnjem<br />
razdoblju radovi na pripremi staništa<br />
na 327,37 ha, pošumljavanje na<br />
169,96 ha, popunjavanje na 93,61 ha,<br />
njega podmlatka i mladika 607,32 i<br />
čišćenje na 620,15 ha.<br />
- Za proširenu biološku reprodukciju<br />
bit će obavljeni radovi na pripremi<br />
staništa, pošumljavanju, konverzijama<br />
i njegi, prema planiranoj dinamici,<br />
ističe revirnik Damir Kukec.<br />
Šumarija zapošljava 40 radnika, od<br />
kojih pet šumarskih inženjera. S obzirom<br />
na to da trećinu etata izvršavaju<br />
sami, a ostalo s poduzetnicima i u<br />
samoizradi, radnika je dovoljno.<br />
- Nije problem u broju, nego u<br />
zdravlju! Trenutno samo dva sjekača<br />
mogu raditi, ostalo su invalidi rada, ne<br />
smiju raditi s pilom, kazuje Krašek.<br />
Rascjepkanost,<br />
usitnjenost, privatne<br />
<strong>šume</strong><br />
Najveći problem u gospodarenju je<br />
rascjepkanost i usitnjenost. Nema od<br />
Zeline do Donje Dubrave iole veće<br />
<strong>šume</strong> koja nije ispresjecana privatnim<br />
šumama, oranicama, cestama i naseljima.<br />
Isto tako udaljenost od Varaždina<br />
do prvih radilišta u šumi iznosi četrdesetak<br />
kilometara, pa se svakodnevno<br />
gubi mnogo vremena za odlazak na<br />
posao.<br />
Problem su i privatne <strong>šume</strong> koje su<br />
neuređene, a javljaju se i problemi sa<br />
doznakom. Od svih županijskih šuma,<br />
dvije trećine, oko 24 tisuće hektara, su<br />
privatne. Javljaju se zahtjevi za povratom<br />
nekih parcela, 100 ha već je<br />
vraćeno, a sporan je i status kaptolskih<br />
šuma.<br />
Zdravstveno stanje šuma je dobro,<br />
ugrožen je tek kesten kojem prijeti<br />
izumiranje, no to je opća pojava u<br />
svim kestenovim sastojinama. Ovog<br />
proljeća posađeno 39. 000 komada<br />
sadnica kitnjaka, 14.000 sadnica luž-<br />
Ormoško jezero skuplja vodu za<br />
hidrocentralu Varaždin<br />
I -C<br />
Ovako izgleda »šuma« uz Dravu<br />
f
•oaa?<br />
njaka, 19.000 bukve, šest tisuća komada<br />
ariša te tri tisuće sadnica euroameričke<br />
topole. Uspjeh sadnje je<br />
potpun!<br />
Šumarija godišnje isporuči oko<br />
5.000 m^ ogrjeva.<br />
Vodi se i briga o protupožarnoj preventivi,<br />
a u proljeće i jesen u vrijeme<br />
pojačane opasnosti obavljaju se redovita<br />
dežurstva. Ove godine planira se<br />
gradnja 1,5 km novih protupožarnih<br />
prosjeka. Na području Šumarije dužina<br />
šumskih prometnica iznosi 79,90<br />
km, a otvorenost šumskim cestama<br />
14,60 km/1000 ha.<br />
Varaždin povijesni<br />
grad<br />
Brojni kulturno-povijesni spomenici<br />
u gradu i okolici, te ljepota prirode<br />
privlače goste u ovaj turistički grad.<br />
Često ga uspoređuju sa Bečom, jer je<br />
centar grada izgrađen u srednjoeuropskom<br />
baroknom stilu. Brojni muzeji,<br />
galerije i zbirke posječene su tijekom<br />
cijele godine. Središnji muzejski objekt<br />
u Gradskom muzeju u Starom gradu<br />
ističe se izlošcima vezanim uz povijest<br />
varaždinskog kraja od prapovijesti do<br />
danas. Varaždin se prvi put spominje<br />
1181. godine u listini hrvatsko-ugarskog<br />
kralja Bele III, u kojoj se govori o<br />
varaždinskom županu Beli. Zbog blizine<br />
Ugarske i Štajerske srednjovjekovni<br />
je Varaždin brzo napredovao, što se<br />
vidi iz bule Andrije II iz 1209. kojom<br />
je grad dobio status slobodne općine.<br />
U 15. stoljeću značajno se povećao i<br />
počele su se graditi i prve utvrde.<br />
Varaždinsko groblje spomenik je<br />
parkovne arhitekture rijedak i u Europi.<br />
Oblikovan je prema zamisli Hermanna<br />
Hallera poslije 1905. kao perivoj<br />
s njegovanim šišanim biljem po<br />
baroknim uzorima. Na groblju je veći<br />
dio umjetnički oblikovanih grobnica s<br />
arija gospodari površinom<br />
od 5.431 ha državnih šuma u pet<br />
gospodarskih jedinica:<br />
Varaždinbreg,<br />
Varaždinsko-podravske <strong>šume</strong>,<br />
Vinica-Plitvica, Željeznica i<br />
Zeiendvor. Drvni fond iznosi<br />
640.878 m'.<br />
arhitekturom i ukrasima iz doba bidermajera,<br />
ali i raznih povijesnih stilova.<br />
A što je želio postići takvim<br />
uređenjem groblja najbolje nam govore<br />
riječi samog Hallera upisane na tabli,<br />
na ulazu u groblje: »Željeni sam<br />
efekat postigao vodeći računa o<br />
utjecaju svjetla i sjene i u kombinaciji<br />
sa time pazio, da svako drvo, svak<br />
grmić, svaki puteljak, svaka klupa<br />
svaki cvijet ispunjuje u tom pogledu<br />
što bolje svoj zadatak, to jest da<br />
djeluje ukrasno na najskromniji način,<br />
a u skladu sa cjelinom i da time doprinosi<br />
unaprijed spomenutoj cjelini razvedravanja«.<br />
Varaždin je poznat i po brojnim<br />
kulturno-zabavnim manifestacijama:<br />
Varaždinskim baroknim večerima. Danima<br />
knjige, te u posljednjih desetak<br />
godina tzv. Špancir feštu. Na toj manifestaciji<br />
kulturno-zabavnog tipa koja je<br />
zamišljena kao skup revija, promenada,<br />
sajam okupljaju se brojni domaći i<br />
strani izvođači. Tu je poznati Sajam<br />
prirode, turizma i lova.<br />
Od gospodarskih grana u gradu je<br />
razvijena tekstilna, drvna, prehrambena,<br />
grafička, kožna industrija, a u<br />
njegovoj okolici poljoprivreda i vinogradarstvo,<br />
u novije vrijeme i podrumarstvo.<br />
Svjedoče tome sve brojniji<br />
proizvođači kvalitetnoga vina, a brojne<br />
klijeti po okolnim brežuljcima<br />
tradicija su života ovoga kraja.<br />
•<br />
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE ŠUME 15<br />
^
mi{ljenja<br />
[UMARSKE (I DRUGE) NEDOUMICE<br />
[to bi bilo da su {ume i {umska<br />
Hrvatskih {uma?<br />
Pi{e:<br />
mr. sc.<br />
Vlado<br />
\ura{in<br />
H[ume nisu<br />
imovina<br />
Trgova~kog<br />
dru{tva<br />
<strong>Hrvatske</strong><br />
{ume.<br />
Kad bi bile,<br />
mogla bi se<br />
dogoditi<br />
i nemogu}a<br />
situacija<br />
da zbog<br />
primjene<br />
standarda<br />
MRS-41 porez<br />
bude ve}i od<br />
ukupnih<br />
nov~anih<br />
primitaka od<br />
prodaje<br />
proizvoda<br />
i usluga<br />
koji su<br />
<strong>Hrvatske</strong> {ume<br />
imale 2003.<br />
godine!<br />
No, zapravo je<br />
upitna<br />
i primjena<br />
ovoga<br />
standarda na<br />
{umarstvo<br />
rvatske {ume d.o.o. zapravo nemaju {ume. Nemaju<br />
ih u imovini i kapitalu od 8. travnja 2002. godine,<br />
kad su rje{enjem Trgova~kog suda u Zagrebu, <strong>Hrvatske</strong><br />
{ume – javno poduze}e za gospodarenje<br />
{umama i {umskim zemlji{tima u Republici Hrvatskoj,<br />
p.o. Zagreb, preoblikovane u <strong>Hrvatske</strong> {ume<br />
d.o.o. U trenutku isknji‘avanja iz poslovnih knjiga<br />
{ume i {umska zemlji{ta vrijedila su 21,912 milijadi<br />
kuna.<br />
Od tada se vode razli~ite rasprave o tome koliko<br />
je to dobro ili lo{e za <strong>Hrvatske</strong> {ume d.o.o. i hrvatsko<br />
{umarstvo u cjelini.<br />
Prednosti i nedostaci<br />
posjedovanja {uma<br />
Da su <strong>Hrvatske</strong> {ume d.o.o. registrirane sa {umama<br />
i {umskim zemlji{tem, imovina i kapital<br />
Dru{tva bili bi ve}i za 21,912 milijardi kuna. Tada bi<br />
temeljni kapital Dru{tva iznosio 23,084 mlrd. kuna, a<br />
sada iznosi 1,172 mlrd. kuna. Kapital od 23,084 mlrd.<br />
kuna nesumnjivo bi oja~ao pregovara~ku poziciju<br />
Hrvatskih {uma d.o.o. prema bankama, kupcima i<br />
dobavlja~ima u zemlji i inozemstvu.<br />
S druge strane, u slu~aju bilo kakve prisilne naplate<br />
ili ste~aja Hrvatskih {uma d.o.o., {ume i {umsko<br />
zemlji{te ~inile bi ste~ajnu masu i mogle bi poslu‘iti<br />
za podmirenje potra‘ivanja ste~ajnih vjerovnika jer,<br />
temeljem Zakona o trgova~kim dru{tvima, trgova~ko<br />
dru{tvo za svoje obveze odgovara cijelom svojom<br />
imovinom.<br />
Me|unarodni ra~unovodstveni<br />
standard MRS 41<br />
Me|unarodni odbor za ra~unovodstvene standarde<br />
usvojio je MRS 41 Poljoprivreda, koji se primjenjuje<br />
na financijske izvje{taje po~ev od 1. sije~nja<br />
2003. Taj se standard pored poljoprivredne djelatnosti,<br />
primjerice, uzgoja stoke, uzgoja godi{njih ili<br />
polugodi{njih ‘itarica, uzgoja vo}njaka ili planta‘a,<br />
odnosi i na {umarstvo. MRS 41, me|u ostalim, propisuje<br />
ra~unovodstveno prikazivanje biolo{ke imovine<br />
tijekom razdoblja rasta, degeneracije, proizvodnje<br />
i razmno‘avanja. On zahtijeva mjerenje po fer vrijednosti<br />
umanjenoj za procijenjene tro{kove prodajnog<br />
mjesta, i uklju~ivanje promjena vrijednosti u neto<br />
dobit ili gubitak razdoblja u kojem je nastala.<br />
Kako je navedeno, <strong>Hrvatske</strong> {ume d.o.o. registrirane<br />
su bez {uma i {umskog zemlji{ta u kapitalu, a s<br />
obzirom na to da nitko u Republici Hrvatskoj nije<br />
zadu‘en voditi vrijednost {uma, mi ih vodimo u<br />
izvanbilan~nim zapisima bilance Hrvatskih {uma<br />
d.o.o. Vrijednost {uma prije utvr|ivanja fer vrijednosti<br />
temeljem MRS-a 41 iznosila je 22,287 mlrd. kuna.<br />
Slu‘ba za ure|ivanje {uma, u suradnji s odjelima za<br />
ure|ivanje {uma svih uprava, izvr{ila je procjenu<br />
16<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME
zemlji{ta u imovini i kapitalu<br />
vrijednosti {uma na dan 31. prosinca<br />
2003. godine i ona iznosi 36,888<br />
mlrd. kuna.<br />
Za iznos pove}anja vrijednosti<br />
{uma od 14,601 mlrd. kuna pove}ali<br />
smo izvanbilan~ne zapise u aktivi i<br />
pasivi bilance Hrvatskih {uma d.o.o.<br />
Na taj na~in nismo utjecali na rezultat<br />
poslovanja, jer nam {ume i nisu u<br />
imovini i kapitalu Dru{tva.<br />
Me|utim, kad bi {ume bile imovina<br />
Dru{tva, obvezuju}om primjenom<br />
MRS-a 41, pove}anje vrijednosti {uma<br />
od 14,601 mlrd. kuna pove}alo bi<br />
prihode i Dru{tvo bi zavr{ilo poslovnu<br />
godinu 2003. s dobiti prije oporezivanja<br />
od 14,584 mlrd. kuna. Temeljem<br />
trenutno va‘e}eg Zakona i Pravilnika<br />
o porezu na dobit morali bi platiti<br />
porez na dobit. Ako za potrebe izra-<br />
~una tog pretpostavljenog poreza na<br />
dobit, uklju~imo i preneseni porezni<br />
gubitak iz prethodnih 5 godina u iznosu<br />
od 6,534 mlrd. kuna, dobivamo<br />
poreznu osnovicu od 8,047 mlrd. kuna.<br />
Primjenom stope poreza na dobit<br />
od 20%, iznos poreza iznosio bi<br />
1,609 mlrd. kuna. To je za 210 mil.<br />
kuna vi{e od ukupnih nov~anih primitaka<br />
od prodaje proizvoda i usluga<br />
2003. godine u Hrvatskim {umama<br />
d.o.o.<br />
Sasvim je sigurno da <strong>Hrvatske</strong> {ume<br />
d.o.o. ne bi mogle platiti toliki porez.<br />
Jo{ bi iz dobiti poslije oporezivanja,<br />
koja u ovom hipotetskom obra~unu<br />
iznosi 12,975 mlrd. kuna, vlasnik, Republika<br />
Hrvatska, mogla tra‘iti da dio<br />
dobiti uplatimo u prora~un RH.<br />
[to zaklju~iti<br />
Mi zasad nemamo prethodno opisanih<br />
poreznih briga, jer {ume nisu<br />
na{a imovina. No, kako ima sve vi{e<br />
glasnih i otvorenih razmi{ljanja o uklju~ivanju<br />
{uma u imovinu i kapital<br />
trgova~kog dru{tva koje je zadu‘eno<br />
za gospodarenje {umama, treba voditi<br />
ra~una i o paralelnoj promjeni poreznih<br />
propisa kako takvo trgova~ko<br />
dru{tvo ne bi do{lo u nemogu}u situaciju<br />
zbog primjene MRS-a 41 i trenutno<br />
va‘e}ih poreznih propisa.<br />
Upitna je i primjena MRS-a 41 na<br />
{umarstvo koje gospodari prirodnim<br />
{umama. Na primjeru Hrvatskih {uma<br />
d.o.o., a prema podacima iz Gospodarske<br />
osnove podru~ja, godi{nji prirast<br />
iznosi 8.123.000 m³, a prosje~na sje~a<br />
4.079.000 m³. Vrijednost neposje~enog<br />
godi{njeg prirasta od 4.044.000 m³<br />
ulazila bi u prihode i poreznu osnovicu.<br />
Prerano je i nemogu}e pla}ati<br />
porez danas, a prihode od prodaje<br />
ostvarivati nakon 140 godina, kolika je<br />
npr. ophodnja u gospodarenju hrastom!<br />
Drugi problem koji se javlja kod<br />
gospodarenja prirodnim {umama jest<br />
te‘nja k optimumu drvne zalihe po 1<br />
ha {ume. Mi trenutno imamo drvnu<br />
zalihu od cca 186 m³/ha {ume, a<br />
optimum je cca 300 m³/ha. Sve dok<br />
ne dostignemo optimalne zalihe drvne<br />
Upitna je i primjena MRS-a 41 na<br />
{umarstvo koje gospodari prirodnim<br />
{umama. Na primjeru Hrvatskih<br />
{uma d.o.o., a prema podacima iz<br />
Gospodarske osnove podru~ja,<br />
godi{nji prirast iznosi 8.123.000 m³,<br />
a prosje~na sje~a 4.079.000 m³,<br />
vrijednost neposje~enog godi{njeg<br />
prirasta bila bi 4.044.000 m³ i ulazila<br />
bi u prihode i poreznu osnovicu.<br />
Prerano je i nemogu}e pla}ati porez<br />
danas, a prihode od prodaje<br />
ostvarivati nakon 140 godina, kolika<br />
je npr. ophodnja u gospodarenju<br />
hrastom!<br />
Da su <strong>Hrvatske</strong> {ume d.o.o.<br />
registrirane sa {umama i {umskim<br />
zemlji{tem, imovina i kapital Dru{tva<br />
bili bi ve}i za 21,912 milijardi kuna.<br />
Tada bi temeljni kapital Dru{tva<br />
iznosio 23,084 mlrd. kuna, a sada<br />
iznosi 1,172 mlrd. kuna.<br />
mase, prirast mora biti ve}i od sje~e.<br />
Budu}i da je to dugotrajan proces,<br />
pla}anje poreza tijekom tog procesa<br />
nema nikakvog opravdanja.<br />
Primjena MRS-a 41 u {umarstvu<br />
jednostavnija je kod planta‘nog uzgoja<br />
{uma i eventualno u rasadnicima.<br />
Taj bi se standard mogao primijeniti i<br />
na prirodnim {umama, ali uvjet za tu<br />
primjenu je obvezna promjena poreznih<br />
zakona.<br />
I ove dvojbe u primjeni ra~unovodstvenih<br />
standarda ukazuju na to<br />
da Republici Hrvatskoj nedostaje vlastiti<br />
Odbor za ra~unovodstvene standarde,<br />
koji bi rje{avao ove i sli~ne<br />
probleme koji se doga|aju u ‘ivotu i<br />
radu privrednih subjekata.<br />
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE [UME 17
znanost<br />
Kako raste<br />
Pi{e:<br />
dr. sc.<br />
Karlo<br />
Bezak<br />
[uma je kompleksno, kaoti~no<br />
nelinearno dinami~ni sustav.<br />
Klju~ razumijevanja rastenja<br />
{uma su diferencijalne<br />
jednad‘be prigu{enih i prisilnih<br />
gibanja. To su kompleksne<br />
jednad‘be prostora i vremena,<br />
ozna~ene gr~kim slovom Ψ<br />
Kvantnomehani~ke valne jednad‘be<br />
rastenja {uma: rast debljinske strukture<br />
Ψ = Ae - k t sin (ω<br />
d pd<br />
t -ϕ ),<br />
rast visinske strukture<br />
Ψ h<br />
= Ae - k t sin(ω ph<br />
t -ϕ )–A sin(ω ph1<br />
t)<br />
To su dendrogrami debljinskog i visinskog rastenja predominantnog<br />
stabla S I.<br />
Rastenje {uma je ‘ivotna igra energije ω p<br />
i otpora rastu<br />
k. Kako otpor k ja~a to stablo vi{e zaostaje u rastu. Otpor<br />
k > ω p<br />
modelira prigu{ena stabla s ugnjetenom kro{njom<br />
S IV<br />
, gibanje postaje neperiodi~no, pove}anje otpora k<br />
modelira stablo S V<br />
s kro{njom koja umire, daljnjim<br />
gu{enjem stablo umire.<br />
Kompleksne jednad‘be Ψ dI-V<br />
i Ψ hI-V<br />
skup su valnih<br />
funkcija koje predstavljaju mogu}a fizi~ka stanja. Skup ima<br />
svojstva apstraktnog matemati~kog objekta, koji se zove<br />
apstraktni kompleksni vektorski prostor. Skupovi svih fizi~ki<br />
smislenih rje{enja linearnih i valnih diferencijalnih jednad‘bi<br />
uvijek tvore vektorske prostore, a njegovi vektori odredive<br />
su kompleksne funkcije prostora i vremena.<br />
U svakoj to~ki (x, y, z) prostora i u svakom trenutku t<br />
vremena vrijednost Ψ (x, y, z, t) je neki kompleksni broj.<br />
Okomiti smjerovi su amplitude A ili multidimenzionalni<br />
vektori, a vodoravni smjerovi prikazuju prostor i vrijeme.<br />
Tijekom {irenja grana, debljinsko rastenje skalirano je univerzalnom<br />
konstantom 2.503, a kod visinskog rastenja<br />
omjer izme|u susjednih udvostru~enja je feigenvrijednost<br />
4.669.<br />
Koeficijent pulsacije ω p<br />
umno‘ak je frekvencije i konstante<br />
fine strukture α koja kod rastenja {uma igra ulogu<br />
atomske nerelativisti~ke brzine. Vrijednost joj je mala 1/<br />
137 dio brzine svjetlosti, ω p<br />
= n α , ω ph1<br />
= α 2 , e - 2.718<br />
baza prirodnog logaritma,<br />
k je otpor rastu sa ciklusom 0.01 → 0.05 → 0.10, a ϕ<br />
je faza.<br />
Kompleksnim preslikavanjem jednad‘bi sastojinske debljinske<br />
i visinske strukture nastaju zavodljive krivulje prikazane<br />
na listovima hrasta lu‘njaka.<br />
Kompleksni vektorski prostor debljinskog prirasta i d<br />
hrasta<br />
lu‘njaka<br />
Prostorno-vremenski pomak visinskih krivulja hrasta<br />
lu‘njaka<br />
Formulu i shemu rastenja {uma osmislio je<br />
dr. sc. Karlo BEZAK<br />
18<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME
šuma?<br />
Kompleksno preslikavanje rasta i prirasta {uma<br />
Postupak preslikavanja poznat je u znanosti. Fizi~ar Mitchell<br />
Feigenbaum u ranim sedamdesetim godinama u Laboratoriju<br />
Los Alamos bavio se faznim prijelazima –<br />
promjenama stanja tvari. Logisti~ki je preslikavao najjednostavniju<br />
nelinearnu jednad‘bu x → kx (1-x). D‘epnim kalkulatorom<br />
uo~io je uzorak, razlike izme|u uzastopnih<br />
brojeva imale su konstantan omjer. Svaka je bila oko ~etiri<br />
puta ve}a od one sljede}e, to~nije omjer je bio 4.669.<br />
Feigenbaum je otkrio dokaz kako na krajnjim vr{cima smokvinog<br />
stabla mora postojati neka matemati~ka struktura<br />
koja ostaje ista kad se veli~ina mijenja za faktor<br />
4.669201609. Ta je struktura imala oblik smokvinog stabla.<br />
Omjeri veli~ina debla prema ograncima, ogranaka prema<br />
granama, grana prema gran~icama, gran~ice prema izdancima,<br />
dolaze sve bli‘e i bli‘e broju 4.669, {to se vi{e pribli‘avaju<br />
vrhu stabla. Nicholas Metropolis, Paul Stein i<br />
Myron Stein otkrili su iste detalje u jednom drugom primjeru,<br />
trigonometrijskom preslikavanju x→ k sin (x). Feigenbaumov<br />
magi~ni broj, sli~no kao π, jest prirodna i temeljna<br />
matemati~ka konstanta, poznata kao feigenvrijednost.<br />
Promatraju}i kro{nju smokve Feigenbaum je uo~io kako se<br />
manje gran~ice ne otvaraju tako brzo kao ve}e. Brzina<br />
kojom se gran~ice otvaraju tako|er je skalirana jednom<br />
univerzalnom konstantom koja iznosi 2.5029078750957.<br />
Prema Feigenbaumovom rezultatu o univerzalnosti prirode,<br />
mogu se izre}i dva eksperimentalna predvi|anja. Omjer<br />
veli~ina intervala izme|u susjednih udvostru~enja morao bi<br />
biti oko 4.669, a omjer pod kojim se otvaraju gran~ice je<br />
oko 2.503. Feigenbaum je otkrio prirodni dinami~ki model.<br />
Na temelju ~isto kvalitativnog<br />
modela dobio je kvantitativno,<br />
numeri~ko predvi|anje<br />
Mnogo je znanstvenika u to vrijeme prou~avalo<br />
logisti~ko preslikavanje. Ekolog Robert May na njemu je<br />
radio 1971. godine, i njome ukazao na zanimljivu prirodu<br />
nelinearnih populacijskih modela. Godine 1977. Albert Libchaber<br />
istra‘ivao je konvekciju fluida. Libchaber je sastavio<br />
malu, preciznu komoru od nehr|aju}eg ~elika i ispunio je<br />
teku}im helijem. Na nekoliko odabranih mjesta mjerena je<br />
temperatura. Izazvav{i temperaturnu inverziju uslijed koje<br />
se topliji fluid po~eo uzdizati, a hladniji spu{tati. U komorama<br />
su se oblikovali cilindri~ni valju{ci, koji le‘e jedan do<br />
drugog poput drvenih trupaca, pri ~emu se u susjednim<br />
valju{cima fluid vrti u suprotnim smjerovima. Pritom je Libchaber<br />
promatraju}i spektre frekvencija uo~io oscilacije,<br />
niz s udvostru~enjem perioda kojem je omjer udvostru~enja<br />
bio pribli‘an feigenvrijednosti. To je zanimljiva<br />
analogija sa konvekcijom fluida u drve}u.<br />
Tradicionalni pogled na fiziku i primijenjenu matematiku<br />
smatra kako je najva‘nija stvar na svijetu jednad‘ba {to<br />
opisuje sustav koji istra‘ujemo. Klju~ razumijevanja rastenja<br />
{uma prepoznao sam u diferencijalnim jednad‘bama<br />
prigu{enih i prisilnih gibanja. U projektima tipolo{kih<br />
istra‘ivanja mjerio sam 15 godina i uporno preslikavao<br />
rastenje debljinske i visinske strukture hrasta lu‘njaka<br />
(Quercus robur L.), ali i ostalih vrsta drve}a. Nisam znao za<br />
Feigenbaumovo preslikavanje i feigenvrijednost. Kockice su<br />
se poslo‘ile kada sam prou~io knjigu “Kocka li se Bog”<br />
Nova matematika kaosa, Iana Stewarta (Stewart 2003).<br />
Provjeru tj. kompleksno preslikavanje obavio sam na uzorcima<br />
mjerenja ekolo{ko-gospodarskih tipova {uma.<br />
Amplitude A u kompleksnim jednad‘bama bile su pribli‘ne<br />
feigenvrijednostima, Feigenbaumovog logisti~kog<br />
preslikavanja.<br />
Amplituda A tijekom {irenja kro{anja D pribli‘na je univerzalnoj<br />
konstanti 2.503, skaliranjem iste, dobiva se vrijednost<br />
3.338 kojoj se pribroji vrijednost univerzalne konstante<br />
i dobiva amplituda A debljinskog rastenja prsnih promjera,<br />
koja iznosi 5.841. Amplituda A du‘ine debla hd je feigenvrijednost<br />
4.669, skalirana vrijednost 4.09 je amplituda<br />
A du‘ine kro{anja lk. Zbroj amplituda za du‘inu debla i<br />
du‘inu kro{anja daje vrijednost 8.759, amplitudu A visinskog<br />
rasta h. Omjer du‘ine debla i du‘ine kro{nje trebao<br />
bi uvijek biti pribli‘no 0.533 : 0.467.<br />
Ti omjeri amplituda A sastojinske debljinske i visinske<br />
strukture vrijede za sve vrste drve}a, ba{ kao i za smokvino<br />
drvo.<br />
Koeficijent pulsacije w p<br />
zamjenuje u kompleksnim jednad‘bama<br />
koeficijent elasti~nosti w u titrajima. To je umno‘ak<br />
frekvencije i konstante fine strukture. Konstanta fine<br />
strukture α u rastenju {uma igra ulogu atomske nerelativisti~ke<br />
brzine. Njezina je vrijednost mala, kada bi njezina<br />
vrijednost bila druga~ija, svijet bi izgledao druk~ije. Mo‘e<br />
se re}i nezamislivo druk~ije. Zanimljivost je, kako plavozeleni<br />
klorofil a ima to~no 137 atoma (C 55<br />
H 72<br />
N 4<br />
O 5<br />
Mg).<br />
Magnezij daje listu zelenu boju. Va‘no je znati period<br />
maksimalnih amplituda prirasta sastojinske debljinske i visinske<br />
strukture. Za hrast lu‘njak (Quercus robur L.), period<br />
maksimalnih amplituda debljinskog prirasta je 100 godina,<br />
prirast {irine kro{anja 38, a prirasti visinske strukture period<br />
je 50 godina.<br />
Logisti~kim preslikavanjem k ima ciklus 0.152 → 0.495<br />
→ 0.959. Kod kompleksnog preslikavanja otpor k - 0.0495<br />
modelira srednje sastojinsko stablo S III<br />
, po dobnim razredima<br />
raspona 10 godina. Otpor k djeluje na rast drve}a<br />
poput ko~nice u automobilu kada ‘elimo usporiti vo‘nju.<br />
Papu~icom za gas pove}avamo brzinu vozila, analogno<br />
tome koeficijent pulsacije ω p<br />
regulira brzinu rasta drve}a,<br />
ovisno o frekvenciji.<br />
Prognozu budu}eg rasta i prirasta sastojine mo‘emo<br />
dobiti kada kompleksnim jednad‘bama uskladimo brzinu<br />
modela s brzinom rastenja sastojine. Danas u Hrvatskoj<br />
prosje~no godi{nje Preslerovim svrdlom izbu{imo oko<br />
50.000 stabala, kako bi linearno prognozirali budu}i prirast.<br />
Kompleksne jednad‘be rastenja sastojinske debljinske i<br />
visinske strukture su univerzalne nelinearne jednad‘be<br />
kojima mo‘emo kvantitativno, numeri~ki prognozirati<br />
budu}i rast i prirast sastojine.<br />
Cijeli niz eksperimenata provedenih u raznim krajevima<br />
svijeta potvrdilo je Feigenbaumovo predvi|anje. Ne samo u<br />
turbolentnim fluidima, ve} u svim vrstama fizikalnih sustava:<br />
elektroni~kim, opti~kim, ~ak i biolo{kim.<br />
Iz malog smokvinog drvca izrasla je velika znanost.<br />
Iskorak iz sada{njeg krutog linearnog sustava gospodarenja,<br />
u fleksibilno, nelinearno i dinami~no gospodarenje,<br />
jedina je alternativa budu}eg i potrajnog gospodarenja<br />
{umama.<br />
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE [UME 19
turizam<br />
Predsjednik Republike Stjepan Mesi} u obilasku jezera i okolice doma<br />
Obnovljen Dom potpuno se uklopio u okolinu<br />
Pi{e:<br />
Antun<br />
Zlatko<br />
Lon~ari}<br />
Foto:<br />
A. Z.<br />
Lon~ari}<br />
Obnovljeni Dom Jankovac<br />
n<br />
Predsjednik Republike <strong>Hrvatske</strong> Stjepan Mesi} i predsjednik Sabora<br />
Vladimir [eks nazo~ili su sve~anom otvorenju Planinarskog doma<br />
Jankovac, koji u svojoj sedam desetlje}a bogatoj povijesti bilje‘i dva<br />
po‘ara i ratna razaranja, ali se poput feniksa svaki put izdi‘e iz<br />
pepela. Obnovljen i ure|en, ~eka nove goste<br />
Uprisutnosti mnogih uglednih gostiju, predsjednik Republike<br />
<strong>Hrvatske</strong> Stjepan Mesi} otvorio je 5. svibnja<br />
obnovljeni Planinarski dom Jankovac na Papuku i<br />
predao ga na kori{tenje svim ljubiteljima prirode, planinarima,<br />
lovcima i svim gra|anima koji u ovim stoljetnim<br />
podpapu~kim bukovim {umama ‘ele prona}i mir i odmor<br />
({to je odavno prepoznao austrijski plemi}, grof Jankovi}).<br />
Predsjednik je pohvalio uspje{nu suradnju Hrvatskih {uma,<br />
Hrvatskih voda i osje~kih planinara u realizaciji obnove<br />
ovog, za ~itavo slavonsko podru~je, vrijednog objekta. Ni<br />
predsjednik Sabora RH Vladimir [eks, nije krio zadovoljstvo<br />
{to je za taj podpapu~ki kraj koji je toliko stradao u<br />
Domovinskom ratu, zaslugom {umara i planinara nakon<br />
desetak i vi{e godina propadanja ovakav krasan objekt<br />
ponovno doveden u funkciju razvoja i unapre|enja kontinentalnog<br />
turizma u tom dijelu Slavonije. Naglasio je da je<br />
Sabor jo{ 1999. godine proglasio Papuk parkom prirode i<br />
tako za{titio ove stoljetne bukove {ume. Predsjednik<br />
Uprave Hrvatskih {uma Darko Beuk i voditelj na{i~ke<br />
Podru‘nice Davorin Fekete poveli su goste, poslije posvete<br />
doma, u razgledanje objekta i obli‘njih jezera, nakon<br />
~ega je u domu prire|en sve~an lova~ki ru~ak.<br />
Jankovac su u svibnju pro{le godine <strong>Hrvatske</strong> {ume u<br />
najam na 25 godina preuzele od Planinarskog dru{tva<br />
»Br{ljan–Jankovac« iz Osijeka i nakon opse‘nih radova na<br />
sanaciji te{ko devastiranog doma u Domovinskom ratu za<br />
samo godinu dana obnovile ga i privele svrsi. Uz dom su<br />
ure|ena i jezera, a predvi|en je i popravak skija{ke<br />
vu~nice koja je bila u funkciji do Domovinskog rata. Naime,<br />
ovo podru~je je desetlje}ima bilo centar zimskog<br />
sporta Slavonije.<br />
Sa svojih 70 le‘ajeva u petnaestak soba, ovaj planinarski<br />
dom se pridru‘io brojnim hotelsko-turisti~kim i lova~kim<br />
objektima Hrvatskih {uma namijenjenih turisti~koj<br />
ponudi.<br />
Zajedni~ki snimak gostiju i doma}ina<br />
20<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME
Dobre `elje – predsjednik Sabora Vladimir [eks, predsjednik Uprave<br />
H[ Darko Beuk i predsjednik Republike Stjepan Mesi}<br />
a Papuku<br />
~eka nove goste<br />
Za sve je »kriv« grof Jankovi}<br />
To~no na sedamdesetu godi{njicu svog postojanja, peti planinarski dom<br />
Jankovac mo‘e primiti ponovno svoje goste<br />
Udrugoj polovici XIX. stolje}a, austrijski plemi} i bogata{<br />
kojem je dosadio bu~ni gradski ‘ivot austrijske<br />
prijestolnice, grof Josip plemeniti Jankovi}, aristokrat,<br />
nekada{nji poru~nik, vo}inski vlastelin i pustolov, na<br />
prekrasnoj podpapu~koj alpskoj livadi podi‘e lova~ki dvorac,<br />
ure|uje jezera i potok koji te~e dolinom, usmjerava<br />
na kanjon preko stijena te tako nastaje poznati 28 metara<br />
visoki slap Skakavac. Zaljubljenik u prirodne ljepote Papuka,<br />
grof Jankovi} odlu~uje ovdje zauvijek i ostati (daje<br />
si napraviti grobnicu sa mramornim sarkofagom iznad<br />
bogatog izvora u prirodnoj {pilji, gdje ga i sahranjuju<br />
1861. godine).<br />
Osje~ki planinari, 1925. godine nakon osnivanja planinarskog<br />
dru{tva Jankovac, zapo~inju podizati na temeljima<br />
lova~kog dvorca svoj planinarski dom i 1934. ga<br />
sve~ano otvaraju. Dom je ~inila samo jedna kamena zgrada,<br />
a kako su prirodne ljepote Jankovca, stoljetne bukove<br />
{ume, tri jezera, livada, {pilje te kanjon potoka Kova~ice s<br />
poznatim slapom Skakavac privla~ile brojne Osje~ane i<br />
ostale ljubitelje prirode iz ovog dijela Slavonije, Osje~ani<br />
dogra|uju 1940. godine jo{ jednu kamenu katnu zgradu.<br />
Dom je postao dvostruko ve}i, imao je pet soba i tri skupne<br />
spavaonice. Po~etkom Drugoga svjetskog rata, partizani<br />
su dom pretvorili u bolnicu i Nijemci su ga za Novu<br />
godinu 1943. zapalili.<br />
Poslije II. svjetskog rata osje~ki planinari na{li su samo<br />
zgari{te svog doma i 1950. otpo~eli s obnovom. Tre}i<br />
planinarski dom ubrzo je niknuo iz pepela i zahvaljuju}i<br />
velikom entuzijazmu krajem 1951. godine je sve~ano<br />
otvoren. Bila je to kamena jednokatnica sa mansardom,<br />
dvije terase i balkonom. Dom je imao deset soba i dva<br />
velika mansardna skupna le‘i{ta, veliku blagovaonu i stan<br />
za domara. Ukupno je bilo oko sto le‘ajeva, uvedena je<br />
voda sa izvora, a 1953. postavljena je i mala hidrocentrala<br />
ispod drugog jezera. Tako je dom imao i svoje<br />
osvjetljenje, a ujedno je bila i osvijetljena i jankova~ka<br />
lugarnica i tada obnovljen lova~ki dom [umske uprave.<br />
Poslije II. svjetskog rata tre}i put je obnovljen<br />
Danas dom raspola‘e sa 70 le‘ajeva u vrlo komfornim<br />
sobama i dvije skupne mansardne sobe. U prizemlju se<br />
nalaze recepcija i kuhinja s velikom blagovaonom, te<br />
stan za domara. Na prvom katu su dvokrevetne i<br />
vi{ekrevetne sobe sa kupaonicama, a na drugom katu i<br />
mansardi skupne spavaonice sa sanitarnim ~vorom i<br />
tu{evima. Dom je otvorenog tipa.<br />
Dom je bio vi{e od tri desetlje}a centar planinarskoskija{kog<br />
sporta Slavonije i nije bilo stanovnika tog<br />
podru~ja koji nije barem jednom posjetio Jankovac, ljeti ili<br />
zimi.<br />
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE [UME 21
DELNICE<br />
Gorski ko<br />
nudi nove<br />
Delni~ka Uprava {uma<br />
u posljednje je dvije<br />
godine puno napravila<br />
u razvoju turisti~ke<br />
djelatnosti, a neki<br />
objekti kao Park-{uma<br />
Golubinjak ili ski<br />
centar Rudnik sve su<br />
posje}eniji. No, ne<br />
treba stati nego<br />
uo~ene nedostatke<br />
otkloniti, a posebno<br />
pobolj{ati promid‘bu<br />
Slap Skakavac sa svojih 28 metara jedinstven je u ovom dijelu<br />
<strong>Hrvatske</strong><br />
Na‘alost, u samoj Novogodi{njoj no}i u prepunom domu djece i<br />
planinara, izbio je po‘ar od zapaljenja grede koja je prolazila tik uz<br />
dimnjak. Na pozive domara vatrogasci se nisu na vrijeme odazvali i<br />
dom je do jutra posve izgorio.<br />
Ve} 1987. dom se obnavlja zaslugom brojnih planinara i ljubitelja<br />
skijanja pa je godinu kasnije izgra|en jo{ ljep{i i ve}i, ~etvrti planinarski<br />
dom. Na‘alost, taj je imao najkra}i ‘ivot, okupacijom podpapu~kih<br />
sela od strane ~etni~kih odmetnika u samo nekoliko mjeseci u jesen<br />
1991. dom je devastiran, oplja~kan i uni{ten. Ratne godine i nepoznavanje<br />
rasporeda miniranih podru~ja, onemogu}avalo je pristup<br />
domu, a oni najhrabriji ve} 1993. po~inju dolaziti u nadi spa{avanja<br />
onog {to je preostalo. Ali kako je i osje~ko gospodarstvo kao i gotovo<br />
cijela Slavonija bilo stradalo u Domovinskom ratu, dom je godinama<br />
propadao i odneseno je sve {to se moglo iznijeti, potrgati i uni{titi.<br />
Ostali su goli zidovi, prazne sobe ali pune sme}a i otpada. Sre}om,<br />
vapaji osje~kih planinara bili su prepoznati u Upravi {uma Na{ice te<br />
je nakon samo nekoliko sastanaka ~elnika Planinarskog dru{tva<br />
»Br{ljan-Jankovac« iz Osijeka i U[P Na{ice, na obostrano zadovoljstvo,<br />
sklopljen Ugovor o najmu toga nekada popularnog turisti~kog<br />
objekta. Odmah se zapo~elo s obnovom i u samo godinu dana peti<br />
planinarski dom Jankovac opet je zasjao punim sjajem.<br />
Danas dom raspola‘e sa 70 le‘ajeva u vrlo komfornim sobama i<br />
dvije skupne mansardne sobe. U prizemlju se nalaze recepcija i<br />
kuhinja s velikom blagovaonom, te stan za domara. Na prvom katu<br />
su dvokrevetne i vi{ekrevetne sobe sa kupaonicama, a na drugom<br />
katu i mansardi skupne spavaonice sa sanitarnim ~vorom i tu{evima.<br />
Dom je otvorenog tipa i svakodnevno opskrbljen toplim i hladnim<br />
jelima i pi}ima s biranom ugostiteljskom ponudom.<br />
Vra‘ji prolaz u Zelenom viru<br />
Prije dvije-tri godine u Upravi {uma<br />
Delnice, napravljeni su vidljivi pomaci<br />
u razvoju turisti~ko-ugostiteljske<br />
djelatnosti. Postignuta je odre|ena<br />
razina usluga i ulo‘ena su znatna financijska<br />
sredstva u obnovu i opremanje<br />
turisti~kih objekata i lova~kih ku}a.<br />
Turizam kao gospodarska grana mnogo<br />
je zahtjevniji, tra‘i dodatne sadr‘aje<br />
kako bi se privuklo potencijalne goste iz<br />
zemlje i inozemstva. Stoga je po~etkom<br />
svibnja u Delnicama organiziran sastanak<br />
upravitelja {umarija i odgovornih osoba<br />
22<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME
tar<br />
Pi{e: V. Ple{e<br />
Snimila: V. Ple{e<br />
sadr`aje<br />
pojedinih objekata u kojima je zastupljena<br />
i djelatnost ugostiteljstva.<br />
Turizam ima svoje zakonitosti i standarde,<br />
koje valja po{tivati na tr‘i{tu. Ako<br />
se toga ne budemo pridr‘avali, upitno je<br />
kako }emo postizati ‘eljene rezultate,<br />
istaknula je Ana Crnkovi}, zadu‘ena u<br />
Upravi za promid‘bu turisti~kih sadr‘aja.<br />
Prednosti ovoga podru~ja su dobar geoprometni<br />
polo‘aj, sa~uvana priroda, prostorna<br />
raznolikost (parkovi prirode, {umsko<br />
bogatstvo, blizina mora). U nedostatke<br />
treba ubrojiti ograni~enu turisti~ku<br />
ponudu, nedostatak stru~nog kadra, slabu<br />
me|usobnu povezanost ugostiteljskih<br />
objekata. Ne mogu goste do~ekivati radnici<br />
{umarije kojima to nije profesija niti<br />
osnovna djelatnost!<br />
– U protekle dvije godine mo‘emo biti<br />
zadovoljni s postignutim, istaknuo je voditelj<br />
delni~ke Podru‘nice Herman Su{nik.<br />
Posao treba {iriti, a niti jedan ugostiteljski<br />
objekt u vlasni{tvu delni~ke Podru‘nice<br />
ne konkurira drugima.<br />
Izra‘eno je mi{ljenje da bi se bolji<br />
rezultati mogli postizati kroz me|usobnu<br />
suradnju i stvaranje jedne zajedni~ke<br />
turisti~ko-ugostiteljske ponude na razini<br />
delni~ke Podru‘nice. Jer svaki od objekata<br />
je specifi~an po svom poslovanju,<br />
orijentiran uglavnom na tranzitni turizam<br />
(Lova~ki dom Delnice) ili sezonski – zimski<br />
(Ski centar Rudnik u Tr{}u). Za Zeleni<br />
vir u Skradu ograni~avaju}i faktor je lo{a<br />
prometnica, koja }e se morati sanirati, a u<br />
Golubinjaku Lokve trebat }e napraviti<br />
dodatne sadr‘aje poput dje~jih igraonica<br />
i vanjske elektirifikacije.<br />
Da bi se privuklo vi{e gostiju, predlo‘ena<br />
je bolja suradnja, odnosno kontakti<br />
s turisti~kim agencijama u priobalju te<br />
bolja suradnja (gdje je izostala) s lokalnim<br />
turisti~kim zajednicama u Gorskom kotaru.<br />
Posebnu pozornost treba posvetiti<br />
edukaciji osoblja, uvesti pristupa~ne cijene,<br />
pobolj{ati sanitarne uvjete, vi{e pozornosti<br />
posvetiti ponudi i pripravi hrane.<br />
Uz ve} jedan od spomenutih dugoro~nih<br />
ciljeva stvaranja zajedni~kog prepoznatljivog<br />
proizvoda Hrvatskih {uma,<br />
valja planirati investicije za daljnji razvoj<br />
turizma – ne samo ulaganje u objekte<br />
ve} i u edukaciju kadrova. Tu je i promid‘ba<br />
na kojoj je napravljeno mnogo.<br />
– Tiskano je mnogo raznih vodi~a,<br />
bro{ura i drugih materijala, a sudjelovali<br />
smo i na raznim sajmovima gdje smo prezentirali<br />
na{u lovno-turisti~ko-ugostiteljsku<br />
ponudu, istaknula je Ana Crnkovi}. Predlo‘eno<br />
je da se dio promid‘be objekata,<br />
ubudu}e obavi i kroz medije, radio postaje<br />
i lokalne novine.<br />
za{ti}ene biljke<br />
ZA[TI]ENE BILJNE VRSTE U HRVATSKOJ<br />
Blagajev likovac<br />
(Daphne blagayana)<br />
U Hrvatskoj je blagajev likovac<br />
rasprostranjen samo na tri lokacije:<br />
Samoborskom gorju, Pala~niku i<br />
Medvednici. Raste pojedina~no ili u malim<br />
skupinama u {umama medunca i crnoga<br />
graba, a na temelju Zakona o za{titi prirode<br />
1952. godine progla{en je za{ti}enom<br />
vrstom<br />
Rodu likovci (Daphne) pripada<br />
oko 30 vrsta niskih, listopadnih<br />
ili trajno zelenih grmova<br />
ra{irenih u Europi i Aziji, karakteristi~nih<br />
po, uglavnom, naizmjeni~nom<br />
duguljastom li{}u cjelovita ruba,<br />
s kratkim peteljkama te s cjevastim i<br />
na osnovi nerijetko pro{irenim<br />
cvjeti{tem. Plod je mesnata ko{tunica.<br />
Blagajev likovac ili borika (Daphne<br />
blagayana) je trajno zeleni i vrlo razgranjen<br />
niski polugrm ili grm, visine do<br />
30 cm, u brdskim i planinskim<br />
{umama, s golim i u po~etku zelenim<br />
i sjajnim, a kasnije ko‘astosme|im<br />
izbojcima. Obrnuto jajoliki listovi su<br />
su‘eni, tamnozeleni, spiralno poredani<br />
oko vrha izbojka, dugi 3-4 cm.<br />
@u}kastobijeli i izrazito mirisni cvjetovi<br />
zbijeni su po 10-15 u guste glavice<br />
na vrhu izbojka i okru‘eni listovima.<br />
Taj grm obilno cvjeta u rano prolje}e,<br />
u o‘ujku i travnju, te po~etkom svibnja.<br />
Crvenkastobijeli mesnati plodovi<br />
uglavnom su sterilni, s jednom sjemenkom.<br />
Rije~ je o jednodomnoj i<br />
entomofilnoj vrsti, u ~ijoj se kori i plodovima<br />
nalaze vrlo otrovne tvari, poput<br />
glikozida dafnina i nekih drugih.<br />
Blagajev likovac ima razgranat i<br />
brojan korijenov sustav, razmno‘ava<br />
se sjemenom, ali prete‘ito vegetativno.<br />
Dolazi na vapnena~kim i dolomitnim,<br />
a najvi{e na serpentinskim tlima.<br />
Naju~estaliji je u {ikarama i svijetlim<br />
{umama crnoga bora, od montanskog<br />
do subalpskoga pojasa, a prostire se<br />
do visine i iznad 1600 m. Na europskom<br />
kontinentu zauzima podru~ja<br />
Slovenije, <strong>Hrvatske</strong>, Bosne i Hercegovine,<br />
Srbije i Crne Gore, Makedonije,<br />
Rumunjske, Gr~ke, Bugarske i Albanije.<br />
Biljku je otkrio jo{ 1837. godine<br />
grof Blagay na brdu sv. Lovrenca, iznad<br />
Polhovoga Gradca u Sloveniji, a<br />
sljede}e ju je godine opisao botani~ar<br />
Freyer.<br />
Blagajev likovac<br />
Zbog svojih ‘u}kastobijelih i<br />
izrazito mirisnih cvjetova te<br />
drugih dekorativnih svojstava,<br />
ovaj je grm vrlo cijenjen u<br />
hortikulturi.<br />
U Hrvatskoj se ta vrsta likovca rasprostire<br />
samo na tri lokacije: Samoborskom<br />
gorju (gora O{trc), Pala~niku<br />
i Medvednici. Raste pojedina~no ili u<br />
malim skupinama u {umama medunca<br />
i crnoga graba, a na navedenim nalazi{tima<br />
ne mo‘e se na}i vi{e od<br />
stotinjak biljaka. Na temelju Zakona o<br />
za{titi prirode, blagajev likovac progla{en<br />
je 1952. za{ti}enom vrstom, a<br />
zbog svojih je dekorativnih svojstava<br />
osobito cijenjen u hortikulturi.<br />
Pi{e:<br />
Ivica<br />
Tomi}<br />
Foto:<br />
Arhiva<br />
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE [UME 23
mala enciklopedija {umarstva<br />
OSNOVNI STRU^NI POJMOVI (A-@)<br />
<strong>Duglazije</strong><br />
(Pseudotsuga)<br />
U rod duglazija ubrajamo oko 20 vrsta<br />
zimzelenoga visokog drve}a,<br />
od kojih su najpoznatije dvije<br />
iz Sjeverne Amerike i tri iz isto~ne<br />
Azije. Na europskom kontinentu, pa i u<br />
Hrvatskoj, uglavnom se u nasadima i<br />
{umskim kulturama uzgaja obi~na<br />
ameri~ka duglazija, koju u nas<br />
svrstavamo me|u najzdravije ~etinja~e<br />
Rod duglazija (Pseudotsuga) ~ini<br />
oko 20 vrsta zimzelenoga visokoga<br />
{umskog drve}a, piramidalnog<br />
oblika, me|u kojima je dobro<br />
poznato pet: dvije iz Sjeverne Amerike<br />
i tri iz isto~ne Azije. Grane su poredane<br />
nepravilno pr{ljenasto, u mladih stabala<br />
kora debla je s mno{tvom smolnih<br />
vre}ica, a u starijih je debela, plutasta,<br />
izbrazdana, crvenkastosme|a i s bjelkastim<br />
slojevima. Izbojci su vi{e ili manje<br />
dlakavi, iglice su spljo{tene i znakovita<br />
mirisa, na vrhu u‘lijebljene, spiralno poredane<br />
i u donjem dijelu linealno su-<br />
‘ene. Nisu ra{~e{ljane a kad otpadnu s<br />
gran~ica postaju glatke, s elipti~nim<br />
o‘iljcima. Pupovi su veliki, ~unjasto ili<br />
vretenasto u{iljeni sa sjajnim ljuskama.<br />
Duguljasti ~e{eri vise, dozrijevaju u<br />
prvoj godini i ne raspadaju se. Priperci<br />
ili pokrovne ljuske du‘e su od plodnih<br />
ljusaka i tro{iljkaste, a srednji {iljak je<br />
najdu‘i. Sjeme je trokutasto i okriljeno<br />
te klije sa 6 –12 supaka. <strong>Duglazije</strong> se<br />
na europskom kontinentu, pa i u Hrvatskoj,<br />
posvuda uzgajaju u nasadima i<br />
{umskim kulturama.<br />
Me|u najvi{im<br />
drve}em u svijetu<br />
Obi~na ameri~ka duglazija (Pseudotsuga<br />
menziesii; P. taxifolia) je visoko<br />
stablo koje naraste do ~ak 100 m,<br />
me|u najvi{im je drve}em u svijetu,<br />
promjera i do 4 m, ravnog i punodrvnog<br />
debla. Ta vrsta rasprostranjena je u zapadnim<br />
dijelovima SAD, Britanskoj Kolumbiji<br />
i u Kanadi, od razine Tihog oceana<br />
(Pacifika) pa sve do 3 355 m nadmorske<br />
visine. U mladih stabala kora je<br />
glatka, s obiljem smolnih vre}ica, u starijh<br />
je crvenkastosme|a, debela, plutasta<br />
i duboko ispucala. Mlada stabla<br />
imaju ~unjastu kro{nju s granama<br />
usmjerenim prema gore, a stara {iru<br />
kro{nju. Grane su smje{tene okomito, a<br />
donje neznatno povinute prema dolje.<br />
Izbojci su uglavnom dlakavi, isprva ‘utozeleni,<br />
poslije sivosme|i, a oko 2–3 cm<br />
^e{eri i iglice<br />
Kora debla<br />
24<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME
Obi~na ameri~ka<br />
duglazija je visoko<br />
stablo koje naraste ~ak<br />
100 m, s promjerom i do<br />
4 m, spada me|u<br />
najvi{e drve}e u svijetu,<br />
a dosegne starost i ve}u<br />
od 700 godina !<br />
duge, svijetlozelene do tamnozelene<br />
iglice su plosnate ili djelomi~no plosnate.<br />
Smje{tene su okolo izbojka, na vrhu<br />
tupe ili u{iljene, pri dnu su‘ene, s dvije<br />
pruge pu~i na donjoj strani. Karakteristi~no<br />
je da na izbojku ostaju osam<br />
ili vi{e godina, a rastrljane miri{u na jabuku.<br />
Jajoliki do vretenasti pupovi su<br />
sjajni, tamnosme|i i u{iljeni, dugi do 1<br />
cm. Obi~na ameri~ka duglazija cvate u<br />
travnju i svibnju, a valjkasti ~e{eri dugi<br />
su 6,5–10 cm, 3–3,5 cm debeli, s oko 2<br />
cm {irokim, ko‘astim i svijetlosme|im<br />
plodnim ljuskama, sa zaobljenim i ravnim<br />
rubom. Tro{ilj~ane pokrovne ljuske<br />
prilegle su ili unatrag zavinute. Sjeme<br />
(oko 6 mm dugo) je sjajno, tamnosme-<br />
|e, s donje strane pjegavo; sazrijeva<br />
potkraj kolovoza i po~etkom rujna.<br />
Stabla po~inju ra|ati u ve}im koli~inama<br />
u starosti izme|u 20. i 30. godine.<br />
Razmno‘ava se sjemenom, ne tjera iz<br />
panja ni iz korijena. Razmno‘avanje<br />
reznicama obavlja se u pijesku ili drugom<br />
supstratu, a cijepljenje je relativno<br />
uspje{no. Potonji na~ini razmno‘avanja<br />
koriste se tijekom osnivanja klonskih sjemenskih<br />
planta‘a u cilju dobivanja ve}e<br />
koli~ine kvalitetnoga sjemena. Me|utim<br />
u planta‘nom uzgoju i na oplemenjivanju<br />
pomo}u me|uvrsne hibridizacije<br />
u Europi su ostvareni skromni rezultati.<br />
Zanimljivo je da ova duglazija dosegne<br />
starost ~ak 700 i vi{e godina, brzoga<br />
je rasta i daje veliku drvnu masu.<br />
Prvi put ju je uo~io Menzies na otoku<br />
Vancouveru prije oko 200 godina, a<br />
neko vrijeme bila je klasificirana kao<br />
smreka, jela, ~uga, pa ~ak i kao bor.<br />
Detaljno ju je 1825. godine prou~avao<br />
u Sjevernoj Americi {kotski botani~ar<br />
David Douglas, po kojemu je dobila<br />
ime. Dvije godine kasnije taj istra‘iva~<br />
poslao je u Europu njezino sjeme.<br />
Duglazija je najprije unesena u Englesku,<br />
a zatim se pro{irila po mnogim europskim<br />
zemljama u kojima se sve vi{e<br />
uzgaja zbog brzoga rasta, velikog prirasta<br />
drvne mase i dobre kvalitete drva.<br />
Varijeteti i forme<br />
Na vrlo prostranom arealu obi~ne<br />
ameri~ke duglazije nastalo je vi{e klimatskih<br />
varijeteta (odlika), rasa i kultivara.<br />
Varijetet menziesii (P.t. viridis) je<br />
poznat kao zelena duglazija. To je<br />
ve}e stablo s ja~e otklonjenim granama<br />
i iglicama te tamnozelenim, ve}im<br />
~e{erima s prileglim pokrovnim ljuskama.<br />
Rasprostire se od ju‘noga dijela<br />
Sierra Nevade u Kaliforniji i od priobalnoga<br />
pojasa ove ameri~ke dr‘ave,<br />
ju‘no od Montereya na sjever, du‘<br />
obale Pacifika do otoka Vancouvera u<br />
Britanskoj Kolumbiji. Raste u podru~jima<br />
s blagom oceanskom klimom,<br />
s obiljem oborina i zra~ne vlage.<br />
Uspijeva na tlima razli~ite strukture,<br />
najvi{e voli duboke propusne ilova~e.<br />
Za njezino uzgajanje nisu prikladna slabo<br />
propusna tla i tla s nepropusnim<br />
slojem blizu svoje povr{ine. U Europi<br />
se lako prilago|uje klimi, ljetne su{e<br />
bolje podnosi od smreke, a osjetljiva je<br />
na kasne mrazeve. Na njezin rast povoljno<br />
utje~e zra~na vlaga i oborine u<br />
zaklonjenim donjim i planinskim podru~jima.<br />
Na podru~ju biv{e Jugoslavije<br />
uzgaja se vi{e desetlje}a, najvi{e u Hrvatskoj<br />
i Sloveniji. U Hrvatskoj najstarije<br />
duglazije prelaze sto godina. Iako u<br />
nas ~esto strada od mraza, studeni,<br />
gljivi~nih bolesti i {tetnih kukaca, za<br />
duglaziju se mo‘e re}i da je na na{em<br />
podru~ju me|u najzdravijim vrstama<br />
~etinja~a. Nerijetko se uzgaja u parkovima<br />
i vrtovima. Varijetet glauca (P.t.<br />
glauca) je planinska forma poznata kao<br />
plava duglazija. Ima je u Sierra Nevadi<br />
te kaskadskim i stjenovitim planinama.<br />
Znakovita je po slabijem rastu i gu{}oj<br />
kro{nji, s mladim granama usmjerenim<br />
prema gore. Plavkastozelene iglice<br />
uglavnom su na gornjoj strani izbojka,<br />
manje su otklonjene te kra}e i deblje<br />
nego u zelene duglazije, a oko 5 cm<br />
dugi ~e{eri imaju pokrovne ljuske natrag<br />
zavinute. Na europski kontinent<br />
unesena je u devetnaestom stolje}u,<br />
no zbog sporoga rasta i osjetljivosti<br />
prema bolestima gotovo da se vi{e i ne<br />
uzgaja. Upotrebljava se za dobivanje<br />
kri‘anaca otpornih na surove klimatske<br />
prilike. Forma caesia (P. glauca var. caesia;<br />
P. taxifolia var. caesia) je prijelazni<br />
oblik izme|u zelene i plave duglazije, a<br />
poznata je kao siva duglazija.<br />
Karakteristi~na je po sivozelenim i<br />
ra{~e{ljanim iglicama, manjim ~e{erima,<br />
s pokrovnim ljuskama ja~e otklonjenim<br />
od ~e{ernih. Grane su vodoravno<br />
otklonjene, izbojci goli ili slabo<br />
dlakavi. Najvi{e je zastupljena u Britanskoj<br />
Kolumbiji. Premda je na europski<br />
kontinent davno unesena, sve se manje<br />
uzgaja zbog slabijeg prira{}ivanja od<br />
zelene duglazije. Postoje mnoge hortikulturne<br />
forme navedenih varijeteta, a<br />
razlikuju se po rastu i otklonjenosti grana<br />
(normalan rast, grane uspravno<br />
otklonjene, vise}e i patuljaste forme).<br />
Ostale vrste duglazija<br />
Od ostalih vrsta duglazija spominjemo<br />
japansku (Pseudotsuga japonica),<br />
otpornu na zimu te rasprostranjenu<br />
u jugoisto~nom Japanu, od 300<br />
do 1000 m visine, a rijetku na europskom<br />
kontinentu. Karakteristi~na je po<br />
~unjastoj kro{nji i gotovo otklonjenim<br />
granama. Pseudotsuga macrocarpa izraste<br />
u visinu do 20 m, kro{nja je {iroko<br />
piramidalna, spu{ta se skoro do<br />
zemlje, a deblo ima veliki pad promjera.<br />
Dolazi u ju‘nim dijelovima Kalifornije,<br />
na strmim sjenovitim padinama,<br />
od 300 do 2400 m. Kineska duglazija<br />
(Pseudotsuga sinensis) ima areal u visokoplaninskim<br />
vapnena~kim predjelima<br />
jugozapadnoga dijela Kine. Stablo<br />
joj je vrlo visoko, ~e{eri jajoliki, sastoje<br />
se od oko 20 debelih plodnih ljusaka,<br />
a pokrovne su ljuske kra}e od plodnih.<br />
Pseudotsuga wilsoniana prirodno<br />
se rasprostire u planinskim podru~jima<br />
Kine, u provinciji Yunnan i na otoku<br />
Tajvanu. Stablo izraste u visinu od 20<br />
do 25 m, ~e{eri su dugi 5 – 6 cm i 3<br />
cm {iroki, s oko 3 cm {irokim plodnim<br />
ljuskama. Priperci ili pokrovne ljuske<br />
su tro{iljkaste i unatrag zavinute.<br />
Pi{e:<br />
Ivica<br />
Tomi}<br />
Foto:<br />
Arhiva<br />
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE [UME 25
Tijekom zime rijeka Drava<br />
u Osijeku i njezini pje{~ani<br />
otoci (ade) postaju okupljali{ta<br />
raznovrsnih ptica mo~varica,<br />
~esto i onih s dalekog sjevera<br />
Europe. Tako smo protekle<br />
zime u velja~i nai{li na jato<br />
patki batoglavica (Bucephala<br />
clangula L.) opisanih kao gnjezdarice<br />
Finske, [vedske, sjeverne<br />
Poljske, Rusije, ali i Sibira do<br />
granice polarnog kruga. Tu su<br />
jo{ crvenokljuni labudovi, stotinjak<br />
divljih pataka (Anas pla-<br />
tyrhynchos L.), vi{e od tisu}u galebova,<br />
stotinjak velikih vranaca – kormorana od<br />
kojih su poneki pristigli s Balti~kog mora,<br />
sjeverne Njema~ke i Poljske. Ako jo{ dodamo<br />
da u najstro‘em centru Osijeka, u<br />
kapucinskom vrtu i biv{em Generalskom<br />
parku zimuje stotinjak sova utina (Asio otus<br />
L.) i oko deset pa i vi{e tisu}a vrana ga~aca,<br />
koji se poput onih u Adubonu (u SAD-u) ne<br />
ustru~avaju zborovati uz najprometniju prometnicu<br />
grada na samom raskri‘ju Trpimirove<br />
i Vukovarske ulice, onda mo‘emo<br />
zaklju~iti da je Osijek ne samo grad parkova<br />
i zelenila ve} i zimovali{te i zra~ni koridor<br />
mnogih europskih vrsta ptica.<br />
Me|utim, sresti adamsijevog plijenora na<br />
rijeci Dravi i fotografirati ga, osim puke<br />
slu~ajnosti osobita je nagrada za svakog<br />
poznavatelja ptica.<br />
fauna<br />
RIJETKE PTICE<br />
Pi{e:<br />
mr.<br />
Darko<br />
Getz<br />
Foto:<br />
mr.<br />
D. Getz<br />
Na<br />
pje{~anim<br />
adama<br />
Drave u<br />
Osijeku ove<br />
se zime<br />
zatekla i<br />
rijetka ptica<br />
mo~varica,<br />
adamsijev ili<br />
‘utokljuni<br />
plijenor, koji<br />
se ina~e<br />
gnijezdi na<br />
obalama<br />
Ledenog<br />
mora, u<br />
Novoj<br />
Zemlji, uz<br />
rijeku Ob.<br />
Prema<br />
zapisima u<br />
Hrvatskoj se<br />
dosad<br />
pojavio dva<br />
puta (1908. i<br />
1986.). Na<br />
dravskim ju<br />
je obalama<br />
uspio snimiti<br />
na{ stalni<br />
suradnik<br />
Darko Getz,<br />
koji je<br />
pripremio i<br />
ovaj tekst<br />
@utokljuni plijenor snimljen na Dravi u Osijeku u velja~i ove godine<br />
Adamsijev plijenor – rijet<br />
Od Ledenog mora do<br />
Osijeka<br />
Adamsijev ili ‘utokljuni plijenor, Gavia<br />
adamsi (Gray 1859) pripada rodu plijenorki<br />
(Columbidae). Veli~ine je kormorana (84 –<br />
99 cm) na kojeg podsje}a. Od velikog<br />
plijenora (Gavia immer) razlikuje se po<br />
kljunu koji je kod adamsijevog plijenora ‘ut<br />
Preslik (Gavia adamsi, Gray 1859.) iz<br />
Pareisove knjige o pticama (Pareya<br />
Vogelbuch 1988.)<br />
(Nijemci ga zovu Gelbschnabel – Eistaucher).<br />
Razlika je i u izgledu donjeg kljuna koji<br />
je u prednjem dijelu kao o{tro izbru{en, a<br />
kod velikog plijenora je naprotiv zaobljen.<br />
Gnijezdi se na obali Ledenog mora zapadno<br />
od Murmanska sve do ^ukotskog poluotoka,<br />
na poluotoku Kolgujevu i u Novoj Zemlji;<br />
uzdu‘ rijeka Ob, Jenisej i Lane. Podaci iz<br />
pro{log stolje}a govore i to da se gnijezdio<br />
na sjevernoj obali Ohotskog mora, u sjeverozapadnom<br />
dijelu Aljaske do poluotoka Adelaida,<br />
pokatkad na Foxovoj i Bafinovoj zemlji<br />
u Sjevernoj Americi i u finskoj Laponiji.<br />
Tijekom seobe na}i }emo ga na obali<br />
sjevernog Pacifika, ju‘ne Aljaske, na Kam-<br />
~atki, Kurilskim otocima i Japanu gdje i zimuje.<br />
Jedan manji dio populacije zimuje na<br />
obali Norve{ke, u [vedskoj (32 slu~aja), Finskoj<br />
(22), Danskoj (9), Italiji, biv{oj Jugoslaviji<br />
i Poljskoj. U odnosu na druge, o ‘utokljunom<br />
plijenoru imamo malo podataka. Sparuje<br />
se sli~no kao veliki plijenor na otvorenom<br />
moru, gnijezdo gradi u blizini vode bez<br />
materijala iz okolice. Jaja su sli~na jajima<br />
26<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME
velikog plijenora. Na Aljasci se gnijezdi od sredine lipnja<br />
do po~etka srpnja; na poluotoku Tamiru do kraja srpnja.<br />
Gnijezdi se jednom godi{nje, pojedina~no, a u gnijezdu se<br />
na|u dva jaja. Za vrijeme sparivanja i tijekom seobe formiraju<br />
se manja jata. Zadr‘ava se prete‘no na vodi, rijetko<br />
na tlu. Hrani se ribom, rakovima, meku{cima i morskim<br />
crvima.<br />
Iz povijesti<br />
Prvi ulovljeni (preparirani) primjerak ‘utokljunog plijenora<br />
na tlu <strong>Hrvatske</strong> opisao je Miroslav Hirtz 1936. g. u<br />
Glasniku Hrvatskog prirodoslovnog dru{tva (br. 44 – 48).<br />
Navodi da se radilo o ‘enki koju je odstrijelio 19. prosinca<br />
1908. godine Josip Babi} na rijeci Savi kod Babine Grede<br />
u Slavoniji. Preparat se nalazi u Prirodoslovnom muzeju u<br />
Zagrebu. @enka je bila te{ka 3,25 kg, du‘ine 89 cm, raskriljena<br />
140 cm, kljun duga~ak 10 cm itd. Drugi primjerak<br />
potje~e (od 11. studenoga 1983.) s rijeke Dragonje u Istri.<br />
Svoje zapa‘anje i opis ptica objavio je I. [kornik u slovenskom<br />
~asopisu »Acrocephalus«, br. 8/1983.<br />
Dakle, ‘utokljuni plijenor pojavljuje se slu‘beno u<br />
Hrvatskoj u dva navrata, a to na{e opa‘anje bilo bi tre}e.<br />
Na{eg ‘utokljunog plijenora prvi put smo zapazili 1.<br />
velja~e ove godine na Dravi u neposrednoj blizini poznate<br />
osje~ke pla‘e Copacabana. Drugi put kod Zimske luke,<br />
12. prosinca i tre}i put kod Bijele la|e. Ptica se zadr‘avala<br />
ispod vise}eg mosta pa ju je bilo relativno lako<br />
fotografirati. ^esto bi zaranjala, pa je jedno zaronjavanje<br />
trajalo gotovo dvije minute, no sre}om uvijek bi izronila u<br />
blizini mosta. U jednoj drugoj prilici u kljunu je dr‘ala ‘ivu<br />
Na Aljasci se gnijezdi od sredine lipnja do<br />
po~etka srpnja; na poluotoku Tamiru do kraja<br />
srpnja. Gnijezdi se jednom godi{nje,<br />
pojedina~no, a u gnijezdu se na|u dva jaja. Za<br />
vrijeme sparivanja i tijekom seobe formiraju se<br />
manja jata. Zadr‘ava se prete‘no na vodi rijetko<br />
na tlu. Hrani se ribom, rakovima, meku{cima i<br />
morskim crvima.<br />
ki posjetitelj <strong>Hrvatske</strong> i Osijeka<br />
Uspio je uhvatiti ribu!<br />
ribu koju je ubrzo progutala. Bila je u zimskom ruhu, pa<br />
pretpostavljamo da se radilo o ‘enki.<br />
O~igledno da je ‘utokljuni plijenor rijetkost u Hrvatskoj<br />
za razliku od drugih ~lanova spomenutog roda: velikog,<br />
srednjeg (G. arctica) i malog (G. stellata) koji gostuje zimi<br />
na Dunavu i vjerojatno na drugim dijelovima Drave i Save.<br />
Ina~e, pojava rijetkih vrsta iz udaljenih zoogeografskih<br />
podru~ja nije nepoznata. Tako i u popisu pti~jih vrsta<br />
Parka prirode Kopa~ki rit i Podunavlja nalazimo vrste koje<br />
potje~u iz Ju‘ne Amerike (~ileanski plamenac), Sjeverne<br />
Amerike ({arena »harlekinova« patka), Indije (indijska guska)<br />
i sli~no, a sve su to »bjegunci« zoolo{kih vrtova ili<br />
parkova prirode gdje su prvo donesene i »pripitomljene«,<br />
a onda pobjegle u prirodu i podivljale.<br />
Jata galebova (prete‘no Larus ridibundus L.) blizu Zimske luke u Osijeku<br />
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE [UME 27
zanimljiva priroda<br />
Pi{e:<br />
dr. sc.<br />
Radovan<br />
Kranj~ev,<br />
prof.<br />
Foto:<br />
R.<br />
Kranj~ev<br />
^empresade na ju‘nim padinama Snije‘nice kod Mihani}a<br />
Za{to volim<br />
konavoske<br />
~empresade<br />
Ne umijem ukratko objasniti kako su me<br />
i za{to su me privukle te konavoske<br />
~empresade. Napose one u Gornjoj Bandi,<br />
uz sjeverne obronke Konavoskog polja, ali i<br />
znatno vi{e na ju‘nim padinama Snije‘nice<br />
U vrijeme prolje}a i<br />
obilnijih padalina u<br />
Konavlima nailazite na<br />
posve neobi~nu sliku<br />
stani{ta. Naime, uslijed<br />
dugotrajnijeg vla‘enja<br />
u dijelu {umskih<br />
sastojina i na travnatim<br />
povr{inama poraste<br />
prepoznatljiva<br />
vegetacija vla‘nih i<br />
mo~varnih biotopa koju<br />
ni u snu ne bismo<br />
o~ekivali u tom dijelu<br />
Mediterana.<br />
^empres (Cupressus sempervirens)<br />
u Konavlima naraste 10-15 m.<br />
Rje|e se pojavljuje pojedina~no,<br />
~e{}e u manjim ili ve}im skupinama,<br />
{umicama i gajevima, ali i prostranim<br />
{umama. U tim drugim slu~ajevima<br />
~empres raste u gustom sklopu unutar<br />
kojeg ostaju ~istine s grmljem ili travnatim<br />
pokriva~em. Uske, stupolike<br />
kro{nje zbijenih grana i ~esto s puno<br />
plodova, uvjetuju zasjenjene povr{ine<br />
tla na kojem ima i ogoljelih povr{ina.<br />
Stani{ta na kojima raste konavoski<br />
~empres u manjoj mjeri gra|ena su od<br />
vapnena~kih razlomljenih stijena s<br />
malo tla, a naj~e{}e ih nalazimo na<br />
sjevernim rubovima Konavoskog polja<br />
pri kontaktu fli{a i vi{e-manje ispranih<br />
pje{~enjaka koji su vodonepropusni,<br />
Na fli{nim stani{tima kod Vodova|e<br />
iznad kojih se nalaze vapnena~ka tla<br />
ju‘nih padina Snije‘nice.<br />
Tamo gdje unutar ~empresada ostaju<br />
male ili ve}e povr{ine plje{ina, kao<br />
{to je slu~aj na najsjevernijim dijelovima,<br />
nerijetko napreduje {ikara od kapinike<br />
(Calycotome infesta), gloga i kupina,<br />
pa takvi dijelovi ostaju mjestimice<br />
skoro neprohodni. Primjerice, poku{amo<br />
li se spustiti pre~acem prema jugu<br />
u ~empresadu-{ikaru neposredno iznad<br />
nekada{nje ‘eljezni~ke postaje u Mihani}ima,<br />
u}i }emo u te{ko prohodan<br />
prostor iz kojeg se mo‘emo izvu}i<br />
samo sa mnogo ogrebotina, riskiraju}i<br />
pritom kakav prijelom ili i{~a{enje kod<br />
spu{tanja niz visoke kamene stube.<br />
28<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME
onsai<br />
S obzirom na nazo~nost fli{nih i fli-<br />
{olikih tala u ~empresadama u sjevernom<br />
dijelu iznad Konavoskog polja<br />
nije rijetkost nai}i na mnogo stalnih<br />
izvora i izvor~i}a. Naposljetku i etimologija<br />
naselja Vodova|e na jugoistoku,<br />
govori tome u prilog.<br />
U vrijeme prolje}a i obilnijih padalina<br />
kad se vode prelijevaju preko ono<br />
malo travnatih zapu{tenih povr{ina ju-<br />
‘nog dijela Dalmacije, napose Konavala,<br />
zati~ete posve neobi~nu sliku<br />
ovih stani{ta. Naime, uslijed dugotrajnijeg<br />
vla‘enja u dijelu {umskih sastojina<br />
i na travnatim povr{inama poraste<br />
prepoznatljiva vegetacija vla‘nih i<br />
mo~varnih biotopa koju ni u snu ne<br />
bismo o~ekivali u tom dijelu Mediterana.<br />
Valja obu}i visoke ~izme kako bi<br />
pre{li preko travnjaka kojeg je plavila<br />
voda iz ~empresade, koja se nalazila<br />
sjevernije.<br />
Od Drvenika i Gabrila, preko Mihani}a,<br />
Lovorna i Pridvorja do Vodova|e<br />
na jugoistoku rastu najve}e ~empresada<br />
Konavala. Rastu i na ja~e erodiranim<br />
fli{nim nagnutim terenima, uzbibana<br />
reljefa koji su najbolje uo~ljivi od<br />
Vodova|e do grani~nog prijelaza sa<br />
Crnom Gorom. ^empresade se mjestimice<br />
mije{aju s garizima kapinike, zelenike,<br />
brnistre i hrasta o{trikara, ali i s<br />
gustim makijama lovora i alepskog bora.<br />
Na tim {umskim plje{inama unutar<br />
~empresovih sastojina, ponekad sa<br />
gustim ponikom mladih ~empresa,<br />
kao i po rubovima ~empresovih sastojina,<br />
kao da se razvija posebna biljna<br />
asocijacija u kojoj u Konavlima nalazimo<br />
posebno zanimljivu i bogatu floru<br />
niskog raslinja. Me|u biljnim vrstama<br />
je i nekoliko biljnih endema hrvatske<br />
flore. Upravo su ~empresove sastojine,<br />
napose u onim prorije|enim dijelovima,<br />
floristi~ki najzna~ajniji i najbogatiji<br />
dijelovi Konavala.<br />
Bez obzira na to kako su nastale i<br />
od kojeg oblika ~empresa su sazdane,<br />
konavoske ~empresade u dugogodi{-<br />
njem trajanju pa i pre‘ivljavanju tijekom<br />
Domovinskog rata, koji je i ovdje<br />
ostavio mnogo nemilih tragova, temeljni<br />
su znak prepoznavanja tog prirodnog<br />
i kulturnog krajolika. Koji }e<br />
upravo po njima biti jedinstveni u<br />
odnosu na sve ostale {umske sastojine<br />
u Hrvatskoj.<br />
Maslina stara 1500 godina u Ka{tel [tafili}u<br />
UZGOJ BONSAI MASLINE<br />
Simbol mira<br />
izme|u Boga<br />
i ~ovjeka<br />
U na{im krajevima maslinu nalazimo od<br />
pamtivijeka. Podru~je njezine<br />
rasprostranjenosti obuhva}a priobalni pojas<br />
Mediterana, karakteristi~an po vru}im i<br />
suhim ljetima a blagim i ki{ovitim zimama.<br />
Mo‘emo re}i – tamo gdje raste maslina<br />
podru~je je sredozemne klime. Uspijeva<br />
kako u plodnim tlima, tako i u naj{krtijim<br />
kamenitim, ne voli glinovita nepropusna tla.<br />
Prema statistikama, najbrojnija je vo}ka<br />
jadranskog dijela <strong>Hrvatske</strong><br />
Pi{e:<br />
Marija<br />
Hajdi},<br />
dipl. iur.<br />
Foto:<br />
M.<br />
Hajdi}<br />
Visoke {ikare hrasta duba i kapinike<br />
Najstarija maslina srednjeg hrvatskog<br />
primorja je ona u Ka{tel<br />
[tafili}u. Starost joj se procjenjuje<br />
na oko 1500 godina. Na visini<br />
od 1,6 m obujam debla iznosi 6,6 m,<br />
a u korijenovom vratu 10,4 m.<br />
Brojne su legende, mitovi i pjesme<br />
posve}ene maslini. Maslina je i biblijska<br />
biljka. Noa je iz arke za vrijeme<br />
potopa poslao golubicu. Vratila se je<br />
nave~er s maslinovom gran~icom u<br />
kljunu, po ~emu je znao da su se<br />
vode povukle sa zemlje. Iz ovoga je<br />
vidljivo kako maslinova gran~ica u<br />
kr{}anstvu simbolizira mir kojeg je<br />
Bog uspostavio sa ~ovjekom. Sve sta-<br />
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE [UME 29
Va|enje masline iz njezinog prirodnog<br />
stani{ta<br />
Obrezivanje o{te}enog korijena<br />
re religije Sredozemlja i Istoka, a kasnije<br />
i kr{}anstvo, poznaju mazanje<br />
maslinovim uljem pomije{anim s<br />
miri{ljavim tvarima – obred kojim se<br />
neka osoba ili stvar posve}uje bo‘anstvu.<br />
U gr~koj mitologiji maslina je bila<br />
posve}ena Ateni, prva maslina je<br />
ro|ena iz Atenine sva|e s Posejdonom.<br />
U Rimu je bila posve}ena Jupiteru<br />
i Minervi. Prema kineskoj legendi<br />
maslinovo drvo neutralizira neke otrove,<br />
pa mu se pripisuje i za{titna vrijednost.<br />
U Japanu simbolizira ljubaznost i<br />
uspjeh u civilnim, ali i u ratni~kim<br />
pothvatima. To je stablo pobjede. U<br />
islamu maslina je sredi{nje stablo, os<br />
svijeta, simbol univerzalnog ~ovjeka,<br />
Proroka.<br />
Svakako ovo osebujno stablo, velikog<br />
simboli~kog bogatstva oduvijek<br />
privla~i pa‘nju ~ovjeka. No, poku-<br />
{ajmo ne{to novo, uzgojimo bonsai<br />
maslinu!<br />
Osnovna botani~ka<br />
obilje‘ja<br />
Ako ‘elimo uzgojiti bonsai maslinu,<br />
svakako se prije toga moramo upoznati<br />
s njezinim osnovnim botani~kim<br />
obilje‘jima.<br />
Maslina pripada razredu Magnoliateae<br />
– dvosupnice, podrazred Asteridae,<br />
redu Oleales, porodici Oleaceae,<br />
rodu Olea. Rod Olea zastupljen je vrstom<br />
Olea europea L, koja ima dvije<br />
podvrste: divlju maslinu (mastrinku)<br />
Olea europea oleaster L i pitomu maslinu<br />
Olea europea sativa L. Divlju<br />
maslinu tako nazivamo zato {to je ona<br />
samonikla, prirodno rasprostranjena<br />
bez utjecaja ~ovjeka. U poljoprivredi<br />
slu‘i kao podloga za navrtanje i<br />
opra{iva~ pitome masline.<br />
Korijen, list, deblo<br />
Maslina ima jak, razgranat i {irok<br />
korijenov sustav. Velik dio sitnih ‘ilica<br />
maslina razvija se pri povr{ini tla, do<br />
otprilike 20 cm dubine. U ‘ivotu masline<br />
korijen se ra|a prvi, a umire zadnji.<br />
Ako je korijen zdrav, nadzemni<br />
dio se mo‘e obnavljati stolje}ima.<br />
List je duguljast, elipti~an s o{trim<br />
vrhom. Veli~ina varira ovisno o sorti.<br />
Divlju maslinu je lako prepoznati po<br />
sitnijem plodu i listu. Stablo spontano<br />
zamjenjuje listove nakon 2 – 3 godine.<br />
Listovi na gran~ici su raspore|eni<br />
nasuprotno u nodusu i ukr{teno u<br />
odnosu na par ispod njega, kako ih ne<br />
bi zasjenio. Pup se nalazi u pazu{ku<br />
lista. Kod orezivanja bonsaija va‘no je<br />
znati da grana koja ostane bez li{}a<br />
odumire.<br />
Kora mladih stabala maslina je glatka,<br />
kasnije potamni i ispuca na tanke<br />
ljuske. Deblo masline je kvrgavo i nepravilno.<br />
Za njega je karakteristi~no<br />
da se pri tlu zadebljava i {iri. U donjim<br />
dijelovima debla se stvaraju okruglasta<br />
odebljanja »guke« (stru~nog naziva:<br />
hiperplazije), iz kojih ni~u novi izboji i<br />
korijenje. Ako imate takav bonsai u<br />
sezoni rasta }ete skoro svakodnevno<br />
morati uklanjati izboje iz donjeg dijela<br />
debla. Najbolje ih je ukloniti prstom<br />
neposredno nakon izbijanja, kako se<br />
ne bi formirali u grane koje bi naru{ile<br />
izgled bonsaija.<br />
Jedna od najkarakteristi~nijih osobina<br />
masline je zadebljanje pri dnu debla,<br />
pa je preporu~ljivo da takva bude<br />
i bonsai maslina. Upravo zato treba<br />
bonsai maslinu uzgajati iz izdanka<br />
odcjepljenog iz donjeg dijela debla ili<br />
guke, a ne iz tanke mladice.<br />
Kako uzgojiti bonsai<br />
maslinu?<br />
Maslina se razmno‘ava sjemenom<br />
(generativno) ili dijelom stabla (vegetativno)<br />
i to gukom, izdankom, dijelom<br />
panja, reznicama ili navrtanjem. Svakim<br />
od ovih na~ina mo‘emo do}i do<br />
materijala pogodnog za oblikovanje<br />
bonsaija. Ipak, najljep{i primjerci su<br />
prirodne masline, zakr‘ljale radi rasta<br />
u te{kim uvjetima.<br />
Uzgoj bonsai masline svakako<br />
preporu~am po~etnicima, jer je mala<br />
mogu}nost za neuspjeh. Jedne godine<br />
sam malo stabalce izvadila iz zemlje<br />
bez ijednog korijena. Takvi su bili<br />
uvjeti, pa sam je morala, na dubini od<br />
20-tak centimetara klinasto otpiliti<br />
kako bih je izvadila. Potpuno sam<br />
uklonila grane koje rastu iz glavnog<br />
debla, kako bih rasteretila biljku. Kod<br />
ku}e sam je posadila u vrt. Prvu godinu<br />
u sezoni rasta je mirovala. Znala<br />
sam da je ‘iva samo po tome kada<br />
bih noktom lagano zarezala u deblo<br />
pojavila bi se svjetlozelena boja. Bilo<br />
mi je jasno da u toj prividno uveloj<br />
biljci kolaju sokovi. Strpljenje se isplatilo.<br />
Idu}e godine, na prolje}e, iz debla<br />
su po~eli nicati izdanci koji su se<br />
formirali u grane.<br />
Va|enje iz prirode<br />
Maslina neprekidno tjera izdanke iz<br />
donjeg dijela stabla; iz panja i korijenovog<br />
vrata. Ako ih ostavimo slobodne,<br />
zagu{it }e bonsai stabalce i<br />
oslabiti grane kro{nje. Zato ih na<br />
vrijeme treba uklanjati. U prirodi ove<br />
izdanke mo‘emo iskoristiti, odcijepiti<br />
30<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME
Presa|ivanje u drvenu posudu Novi izboji Bonsai maslina<br />
ih s dijelom panja i ‘ilama i dobiti<br />
odli~nu sadnicu koju mo‘emo dalje<br />
formirati u bonsai.<br />
U Kini i Japanu duga je tradicija<br />
va|enja stabala u prirodi, ~ime se<br />
preska~e vrijeme, za razliku od uporabe<br />
drugih na~ina uzgoja bonsaija (iz<br />
sjemena, mladice itd.). U pravilu treba<br />
izvaditi biljku sa {to manje o{te}enim<br />
korijenom i {to br‘e je presaditi kako<br />
ne bi izgubila vlagu. Ipak kod masline<br />
je to manje va‘no, jer ona mo‘e iz<br />
dijela debla koje je pod zemljom<br />
razviti potpuno novo korijenje.<br />
Odgovaraju}e tretirane, masline uvijek<br />
pozitivno reagiraju na {ok preno{enja<br />
iz prirode. Dobro je, ali nije pravilo,<br />
kao za ostale vrste, skinuti dio li{}a. U<br />
tome ne valja pretjerati jer }e grana<br />
koja ostane bez li{}a odumrijeti.<br />
Na fotografijama uz tekst prikazano<br />
je va|enje bonsai masline iz prirode.<br />
Uz bakinu pomo}, na Mljetu sam<br />
prona{la divlju maslinu za koju ona<br />
tvrdi da je se sje}a otprije 50 godina<br />
kao male i zakr‘ljale, uz rub njezina<br />
maslinika. Kako je rasla u omanjoj<br />
kamenoj {krapi, nikada se nije mogla<br />
razviti u ve}e stablo. Bila je visoka<br />
nepun metar, a promjer stabla bio je<br />
izme|u 6 i 8 cm. Moja prva intervencija<br />
(prije ~etiri godine) bilo je<br />
skra}ivanje suvi{nih grana te sam je<br />
svela na visinu od 30-ak centimetara.<br />
Tijekom ~etiri godine maslinu sam redovito<br />
orezivala kako bi u ve}em<br />
dijelu imala formiranu kro{nju u trenutku<br />
va|enja.<br />
Presa|ivanje<br />
Izva|enu maslinu presadila sam u<br />
drveni sanduk veli~ine 30x20 cm, dubok<br />
15 cm. Upotrijebila sam mje{avinu<br />
zemlje u kojoj je rasla (50 posto),<br />
pijeska (20 posto), gline (10 posto) i<br />
treseta (20 posto). Jednako uspje{no<br />
mo‘e se upotrijebiti i mje{avina akadame<br />
(specijalna japanska zemlja za<br />
bonsaije, ve} oboga}ena organskim<br />
gnojivom, pH neutralna) i pijeska u<br />
jednakom omjeru, a mo`e se dodati i<br />
malo treseta.<br />
Za nekoliko godina, kada maslina<br />
razvije dovoljno sna‘no korijenje i<br />
kro{nja joj se zgusne, presadit }u je u<br />
odgovaraju}u kerami~ku bonsai posudu.<br />
Zalijevanje<br />
Za pravilno napredovanje jako je<br />
va‘no napraviti dobru drena‘u koja<br />
zadr‘ava minimalnu vlagu, jer maslina<br />
ne trpi previ{e vode. ^ak ni ljeti nije<br />
dobro pretjerati sa zalijevanjem. Zaboravite<br />
li maslinu zaliti tijekom duljeg<br />
razdoblja, nema straha da }e uvenuti<br />
jer }e se na listovima izlu~iti bijela<br />
smola kao sredstvo prevencije od<br />
daljnjeg isparavanja vlage kroz pore.<br />
Rabite li vodu iz gradskog vodovoda,<br />
potrebno je smanjiti pH faktor ispod<br />
5,7, {to }ete posti}i dodavanjem sredstva<br />
za omek{avanje vode.<br />
Smje{taj<br />
Presa|enu maslinu, u Dalmaciji, treba<br />
dr‘ati na suncu ljeti i zimi i nije joj<br />
potreban nikakav poseban zaklon.<br />
Preporu~uje se postavljanje posude<br />
na neko povi{enije mjesto ili klupicu<br />
kako bi se omogu}ilo dobro prozra-<br />
~ivanje kro{nje i korijena (kroz otvor<br />
za odvodnjavanje). Treba je za{tititi<br />
samo od niskih temperatura i mraza<br />
tijekom duljeg razdoblja jer je izrazito<br />
mediteranska biljka.<br />
Formiranje kro{nje<br />
Prigodom formiranja kro{nje izbjegavajte<br />
uporabu ‘ice, koja se lako<br />
usijeca, a maslinove grane zbog svoje<br />
tvrdo}e lako pucaju. Nisu pogodne za<br />
savijanje i ne}ete dobiti prirodnu<br />
zakrivljenost. No, grane mo‘ete zatezati<br />
ili opteretiti utezima. Zgu{njavanje<br />
kro{nje posti‘e se rezanjem<br />
unazad na 2–3 para listova. Ispred<br />
svakog lista u paru pojavit }e se novi<br />
izboj. Tijekom sezone rasta to se<br />
mo‘e ponoviti nekoliko puta, tako }e<br />
se broj grana umno‘iti. Dobro je<br />
poslu{ati i savjet seljaka, uzgajiva~a<br />
maslina, koji ka‘u da se sva rezidba<br />
mora obaviti u vrijeme kada mjesec<br />
opada.<br />
Maslina je akropetalna biljka {to<br />
zna~i da joj se kro{nja razvija na vrhu.<br />
Podrezivanjem donjih grana a ostavljanjem<br />
gran~ica na vrhu, taj se proces<br />
ubrzava, a stablo ogoljuje. Orezivanjem<br />
vr{nih grana tako da ostavimo<br />
samo jednu mladicu, poti~emo stvaranje<br />
i zadr‘avanje kro{nje na donjem<br />
dijelu stabla, a sprje~avamo porast<br />
uvis.<br />
Prihranjivanje<br />
Kao i za ostale bonsaije, za maslinu<br />
je najbolje sporootpu{taju}e organsko<br />
gnojivo, oboga}eno elementima u tragovima,<br />
a pri uporabi neorganskog<br />
gnojiva upotrebljava se polovica<br />
preporu~ene doze kako se ne bi uzrokovao<br />
nekontrolirani rast.<br />
Vi{e dodatnih informacija o uzgoju<br />
bonsaija mo‘ete prona}i na mojoj<br />
osobnoj stranici<br />
www.my-bonsai.com<br />
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE [UME 31
`ivot<br />
103 GODINE U @IVOTU<br />
IVANA [AVORA<br />
Ipak<br />
pomalo<br />
slabim!<br />
Ing. Ivan [avor<br />
Pi{e:<br />
Miroslav<br />
Mrkobrad<br />
Foto:<br />
M.<br />
Mrkobrad<br />
Najstariji<br />
{umar u<br />
Hrvatskoj<br />
Ivan [avor u<br />
svibnju je<br />
proslavio<br />
103.<br />
ro|endan!<br />
Jo{ uvijek se<br />
prisje}a<br />
svega, ~ita,<br />
gleda<br />
televiziju, a<br />
svakodnevno<br />
dva puta<br />
vje‘ba »jer<br />
mora odr‘ati<br />
kondiciju«!<br />
Najstariji {umar u Hrvatskoj Ivan [avor<br />
u svibnju je proslavio 103. ro|endan!<br />
Ro|en je 22. svibnja u Koprivnici,<br />
diplomirao na Poljoprivredno-{umarskom<br />
fakultetu u Zagrebu 1931. godine. Radni je<br />
vijek proveo slu‘buju}i u Koprivnici, \ur-<br />
|evcu (gdje se najdu‘e zadr‘ao), u Ministarstvu<br />
u Zagrebu, na [umarskoj {koli u<br />
Karlovcu i Drvnoindustrijskoj {koli u Zagrebu.<br />
Pre‘ivio je, kako sam ka‘e, tri rata i<br />
pet dr‘ava!<br />
Ro|endan je do~ekao u Centru za starije<br />
i nemo}ne osobe u Klai}evoj ulici u Zagrebu.<br />
No ne osje}a se ba{ nemo}nim – na<br />
ru~ak iz svoje sobe na prvom katu jo{ uvijek<br />
ide stepenicama, a ne liftom! Slabije ~uje, no<br />
razgovara sasvim razgovjetno i prisje}a se<br />
svih detalja i imena s po~etka pro{loga stolje}a.<br />
Jo{ uvijek ~ita, dodu{e s pove}alom, i<br />
jo{ uvijek je u »struci« – na njegovu stolu<br />
smo zatekli [umarski list i na{e <strong>Hrvatske</strong><br />
{ume. No, priznaje da bi se danas te{ko<br />
sna{ao u {umarstvu.<br />
– Velika je razlika, znanost je napredovala,<br />
toliko je puno novih izraza, zakona, propisa,<br />
druga~ija je organizacija {umarstva. Nekada<br />
sam u {umariji \ur|evac bio jedini in‘enjer,<br />
sada je u svakoj {umariji »mala direkcija«!<br />
Vikendom zna oti}i kod sina na Japeti}, pa<br />
~ak i ne{to raditi oko ku}e. Ba{ se, ka‘e,<br />
za~udio sam sebi koliko je za vrijeme<br />
zadnjeg posjeta radio.<br />
Dolje kralj!<br />
U ‘ivotu nije volio politiku, niti se njome bavio. No, ona<br />
se bavila njime. U jednom ranijem razgovoru prisjetio<br />
se Prvoga svjetskog rata i jednog doga|aja, koji evo<br />
prenosimo:<br />
– Po zavr{etku Prvoga svjetskog rata sudjelovao sam u<br />
demonstracijama. Vikali smo jednog dana »Dolje<br />
Petar, svinjar«, i {ta sve ne, a drugi dan ujutro do{li<br />
‘andari i mi okrenuli plo~u – morali smo vikati »@ivio<br />
kralj Petar!« Tada sam rekao, nikad vi{e u politiku! I<br />
nisam. Ni na izbore vi{e nisam i{ao!<br />
Sje}a li se nekog neugodnog doga|aja iz<br />
svog ‘ivota? Ba{ i ne, veli, jer sve mu je<br />
prolazilo nekako mirno. Ipak: – Ba{ je u<br />
\ur|evcu bilo progla{eno izvanredno stanje<br />
jer su se Radi}evi seljaci bunili protiv<br />
gospode. Zabranjeno je okupljanje, a ja sam<br />
za taj dan napravio doznaku i sva sila seljaka<br />
skupila se u {umariji. Do|u ‘andari i odvedu<br />
me sreskom na~elniku koji se izgalamio na<br />
mene {to okupljam ljude. Ja mu velim da<br />
samo obavljam svoj posao i da ‘ivotom<br />
garantiram da se ni{ta ne}e dogoditi. Ako se<br />
dogodi, mo‘ete me streljati! I da ne ‘elim<br />
vidjeti ‘andare u {umi. I tako su me pustili, a<br />
mi smo obavili posao. No nije ba{ bilo<br />
jednostavno, jer te su godine dobro rodile<br />
{ljive, seljaci pekli rakiju, pili i napili se i<br />
strahovito galamili po {umi. No kad sam se<br />
ja pojavio, utihnuli su, nitko nije ni rije~<br />
rekao. Nisu se bunili ~ak ni oni koji su dobili<br />
najte‘e linije u {umi, gudure.<br />
Sje}a se [avor imenom i jednog inspektora,<br />
Jagari}a, kojeg je ugostio kod ku}e<br />
(»Moja ‘ena je odli~no kuhala«), a ovaj<br />
prigovarao da ne valja ovo, pa ono, ~ak je i<br />
po novo vino u gostionicu i{ao jer »gospodinu<br />
inspektoru ponu|eno nije valjalo«.<br />
Slu~ajno se dogodilo da se pod inspektorom,<br />
koji je kod njih i spavao, raspao krevet i<br />
inspektor je pao.<br />
– To je on protuma~io diverzijom i<br />
napisao dekret o mom premje{taju u<br />
Cetingrad. To je, znate bila »{trafstanica«,<br />
tamo se i{lo po kazni. A ja zovem brati}a u<br />
Ministarstvu koji je to sredio, tako da nikamo<br />
nisam morao i}i.<br />
Osim {to redovito ~ita i gleda vijesti na<br />
televiziji, [avor je zadr‘ao i (neke) radne<br />
navike. Ustaje u {est ujutro (!), malo vje‘ba,<br />
u osam doru~kuje, pa opet malo fizi~kih<br />
aktivnosti.<br />
– Moram vje‘bati, to mi poma‘e. Znate –<br />
iskreno je priznao – osje}am da ipak pomalo<br />
slabim!<br />
32<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME
svijet gljiva<br />
Puna ko{ara...<br />
MARIN \UR\EVI], [UMARIJA VUKOVAR<br />
Pronalazi gljive<br />
Pi{e:<br />
Zvonko<br />
Pei~evi}<br />
Foto:<br />
Z.<br />
Pei~evi}<br />
kao od {ale!<br />
Obi~ni smr~ak<br />
Marin \ur|evi}<br />
Marin \ur|evi} (1963.), ~uvar<br />
{uma i lovi{ta u {umariji<br />
Vukovar, veliki je zaljubljenik<br />
u gljive. Ovog je prolje}a ubrao oko<br />
50 kilograma smr~aka, {to je svojevrsni<br />
rekord u koli~ini i veli~ini ubranih<br />
gljiva u hrvatskim {umama.<br />
– Ove smr~ke na{ao sam u {umskom<br />
predjelu Somo|, na stani{tu topole<br />
i jasena, nedaleko od naselja<br />
Tordinci. Proljetne obilne ki{e su, uz<br />
velike {tete, pogodovale i velikom urodu<br />
– ka‘e \ur|evi}. Smr~ci obi~no<br />
dolaze u o‘ujku i travnju. Ovaj ki{ni<br />
travanj bio je posebno pogodan pa<br />
sam po~etkom mjeseca sakupio oko<br />
30 kilograma obi~nih smr~aka kojih,<br />
ina~e, ima vi{e vrsta. Najve}i su bili<br />
te{ki i do ~etvrt kilograma.<br />
Smr~ci su iznimo ukusni dok su<br />
mladi, a mogu se pripremiti na razne<br />
na~ine. Pravi poznavatelji i gurmani<br />
preferiraju ih na ‘aru. Kao {to ih voli<br />
sakupljati, gljive jednako tako dobro<br />
priprema za jelo, a na njegovom jelovniku<br />
ve} 30 godina zauzimaju vode}e<br />
mjesto.<br />
Gljivarstvom se Marin \ur|evi}<br />
bavi otkako radi kao ~uvar {uma. Pronalazi<br />
ih na podru~ju koje ina~e nadzire,<br />
na oko 1200 hektara na prostoru<br />
14 malih okolnih slavonskih sela i sedam<br />
{umskih predjela: Somo|, Aso|,<br />
Bud‘ak, Lipova}a, Grabik, Br{adinski<br />
lug i Po‘eg.<br />
Jestive i otrovne<br />
gljive<br />
\ur|evi} svakako spada i u najbolje<br />
poznavatelje gljiva u vinkova~koj<br />
Upravi. U sedam {umskih predjela<br />
koje nadzire rastu proljetni, ljetni i<br />
jesenski vrganji, lisi~arke, |ur|eva~e,<br />
sun~ice, velike puhare i druge. Pored<br />
raznovrsne gljivarske literature koju<br />
studiozno prou~ava, \ur|evi} tako|er<br />
razmjenjuje iskustva sa {umarskim<br />
in‘enjerima vinkova~ke Uprave.<br />
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE [UME 33
lovstvo<br />
HRVATSKA FAUNA<br />
Srnjak<br />
(Capreolus<br />
capreolus)<br />
Pi{e:<br />
Dra`en<br />
Serti}<br />
dipl. ing.<br />
{um.<br />
Foto:<br />
Wild<br />
und<br />
Hund<br />
Kod uzgoja srne}e<br />
divlja~i najva‘niji<br />
~imbenik je pravilan<br />
uzgojni odstrel.<br />
Pogre{nim<br />
postupkom,<br />
odstreljuju}i samo<br />
zrela mu{ka grla,<br />
dolazi do<br />
degradacije<br />
populacije srne}e<br />
divlja~i<br />
Srnjci su samotnjaci, srnama dolaze<br />
samo u doba parenja. Posti‘u<br />
maksimalnu trofejnu vrijednost<br />
u dobi od sedam godina.<br />
Srna je rasprostranjena gotovo u<br />
cijeloj Europi. Mu‘jaka nazivamo srnjak,<br />
‘enku srna a mladun~e lane.<br />
Srnjak mo‘e biti te‘ak 25-30 kg. Boja<br />
dlake ljeti je crvenkasto-sme|a, a zimi<br />
sivo-sme|a dok na zadnjici ima dlaku<br />
sijede boje tijekom cijele godine. Pari<br />
se u drugoj polovici srpnja do polovice<br />
kolovoza. Srna olani jedno do tri<br />
laneta, naj~e{}e dva. Ima posebno organiziran<br />
socijalni ‘ivot koji ovisi o<br />
godi{njem dobu. Ljeti je s lanadi, a u<br />
blizini je ~esto i lanjska lanad. Srnjaci<br />
su samotnjaci, a srnama dolaze samo<br />
za vrijeme parenja. Imaju svoj teritorij<br />
koji obilje‘avaju mirisnim ‘lijezdama i<br />
taj teritorij brane od drugih srnjaka.<br />
Ujesen se formiraju socijalna krda, uglavnom<br />
od ~lanova jedne ili vi{e porodica<br />
~iji je predvodnik iskusna srna.<br />
Ona je pre‘iva~, hrani se isklju~ivo<br />
biljnom hranom i rado uzima kukuruz<br />
u zrnu na hranili{tima za ostalu krupnu<br />
divlja~. U smirenim lovi{tima do‘ivi<br />
starost i do 15 godina, dok je gospodarska<br />
starost za srne}u divlja~ oko<br />
sedam godina. Tada srnjaci posti‘u<br />
maksimalnu trofejnu vrijednost, a srne<br />
dobru i zdravu lanad.<br />
Srna je stanovnik {umaraka i livada,<br />
no prilagodila se i na velike {umske<br />
komplekse i na velika obra|ena poljoprivredna<br />
polja. ^est je i glavni pli-<br />
Srnjak se lovi lova~kom pu{kom s i‘ljebljenim<br />
cijevima, minimalne kineti~ke energije zrna na sto<br />
metara tisu}u d‘ula, s najmanjom dopu{tenom<br />
te‘inom zrna od 3,24 g, na najve}u udaljenost do<br />
150 m. U zadnje vrijeme preporu~uju se mali<br />
kalibri 223 remington, 22-250 remington i 5,6x50<br />
magnum.<br />
jen krupnih grabe‘ljivaca vuka, risa i<br />
medvjeda. Ti predatori sveli su broj<br />
srna u Gorskom kotaru i Lici na biolo{-<br />
ki minimum. Velika opasnost za srne<br />
su i psi lutalice u lovi{tu od kojih ~esto<br />
strada lanad a i odrasle srne.<br />
Pravilan odstrel<br />
Kod uzgoja srne}e divlja~i najva‘-<br />
niji ~imbenik je pravilan uzgojni odstrel.<br />
Pogre{nim uzgojnim odstrelom, tako<br />
da se odstreljuju samo zrela mu{ka<br />
grla dolazi do degradacije populacije<br />
srne}e divlja~i. Mladi srnjaci lo{ih nasljednih<br />
osobina dolaze do mogu}nosti<br />
parenja pa na mladun~ad prenose<br />
svoje lo{e nasljedne osobine. Temelj<br />
dobrog uzgoja je omjer spolova 1:1.<br />
Odstrel se mora sprovesti po spolnoj i<br />
dobnoj strukturi, a u odstrelnoj kvoti<br />
mora biti 50% mu{kih i 50% ‘enskih<br />
grla, ukoliko imamo odnos spolova<br />
1:1. Ako ima vi{e srna, i postotak<br />
odstrela srna mora biti ve}i da se<br />
do|e do odnosa 1:1. U odstrelu 50%<br />
~ini mladun~ad i pomladak, oko 25%<br />
srne}a divlja~ u starosti 2-5 godina, a<br />
25% divlja~ starosti od 6 godina i vi{e.<br />
U dobnom razredu mladun~adi<br />
odstreljuju se tjelesno slaba grla. Ako<br />
srna vodi dva laneta ili vi{e lanadi,<br />
prvenstveno se odstreljuje ‘ensko<br />
lane i slabo mu{ko. Ako vodi samo<br />
jedno lane, ono se ne odstreljuje. Kod<br />
pomlatka se odstreljuju tjelesno slaba<br />
grla obaju spolova i mu{ka grla sa slabim<br />
{ilima i svijetle boje. Kod mladih<br />
srnjaka odstreljuju se grla sa slabim ro-<br />
34<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME
govima (mora biti {esterac),<br />
uskog raspona i svijetle<br />
boje, dok se srne u<br />
toj dobi {tede. Kod srednjodobnih<br />
srnjaka popravlja<br />
se gre{ka od mladih<br />
srnjaka koji su promakli<br />
u odstrelu, a srne<br />
se {tede. U dobi zrelih<br />
srnjaka oni moraju imati<br />
dobre trofeje i to je cilj<br />
uzgoja. Zrele se srne<br />
odstreljuju jer vi{e ne<br />
daju dobar pomladak.<br />
Prije odstrela srnjaka moramo<br />
po{tivati 5 temeljnih<br />
na~ela uzgojnog<br />
odstrela:<br />
1. Koliko je staro to<br />
grlo divlja~i<br />
2. Odgovara li mu tjelesni<br />
razvoj ‘ivotnoj dobi<br />
3. Je li njegov razvoj<br />
u razini populacije ili<br />
ispod nje<br />
4. [to mo‘emo o~ekivati<br />
od njegovog daljnjeg<br />
razvoja<br />
5. Ima li u lokalnoj<br />
populaciji iste vrste dovoljno<br />
razvijenih jedinki<br />
tog dobnog razreda.<br />
Srnjak se lovi u pojedina~nom<br />
lovu do~ekom,<br />
{uljanjem, vabljenjem i<br />
privozom kolima. Do~ek<br />
je najsigurniji na~in lova<br />
jer imamo vremena dobro<br />
ocijeniti grlo prije odstrela.<br />
Kod {uljanja i vabljenja moramo<br />
imati dovoljno lovnog iskustva za pravilan<br />
odabir jer imamo malo vremena<br />
za pravilnu ocjenu grla. Srnjak se lovi<br />
lova~kom pu{kom s i‘ljebljenim cijevima,<br />
minimalne kineti~ke energije zrna<br />
na sto metara tisu}u d‘ula, s najmanjom<br />
dopu{tenom te‘inom zrna<br />
od 3,24 g, na najve}u udaljenost do<br />
150 m. Ve}ina poznatih kalibara ima<br />
na 100 m te uvjete. U zadnje vrijeme<br />
preporu~uju se mali kalibri 223 remington,<br />
22-250 remington i 5,6x50 magnum.<br />
Kod tih kalibara osim zadnjeg<br />
te{ko mo‘emo o~ekivati »pad u vatri«.<br />
Dobar je kalibar 243 winchester. U<br />
srednjim kalibrima dolaze svi od 7mm.<br />
Ponovno dolaze u modu i te{ki kalibri<br />
kao 9,3 koji imaju veliku kineti~ku<br />
energiju zrna, pa i kod lo{ih pogodaka<br />
divlja~ »pada u vatri«. Posebno napominjem<br />
da je poslije svakog hica na<br />
srnjaka, ako nije prona|en u radijusu<br />
od 100 m, potrebno upotrijebiti psa<br />
krvosljednika ili dobro obu~enog psa s<br />
polo‘enim ispitom na krvnom tragu.<br />
Ako smatramo da smo proma{ili srnjaka,<br />
a nema traga krvi na mjestu<br />
pucanja, morali bismo upotrijebiti psa<br />
krvosljednika da se provjeri ranjavanje.<br />
Dokazano je da oko 30% divlja~i<br />
na koju je pucano, a smatra se proma{enom<br />
biva ranjena i kasnije ugine<br />
{to je za lovca neeti~ki, a i velika je<br />
{teta na vrijednosti trofeja i divlja~ine.<br />
Srne}a je divlja~ va‘na za na{a lovi{ta;<br />
to je divlja~ s malo zahtjeva, zanimljiva<br />
sa stanovi{ta lova pa zaslu‘uje da<br />
joj se posveti dovoljno pa‘nje.<br />
knjige<br />
Sve {to ste<br />
‘eljeli znati<br />
o lova~kom<br />
oru‘ju<br />
Knjiga “Lova~ko oru`je”<br />
Ivana Zvonka Jakeli}a<br />
pru`a odgovor na<br />
pitanje iz naslova<br />
PODSJETNIK ZA LOVNIKA<br />
Pi{e: Dra`en Serti}, dipl. ing. {um.<br />
Lipanj<br />
Potkraj lipnja, na po~etku ljeta, u lovi{tu ima puno mladunaca jelena, srne,<br />
divlje svinje, muflona, medvjeda i divokoze. U lovi{tu je potreban mir. U lipnju<br />
se kose livade i sprema sijeno za zimsku prihranu divlja~i. Najbolje je sijeno ono<br />
koje se kosi za vrijeme cvjetanja livada. Popravljaju se hranili{ta, soli{ta i pojili{ta<br />
te lovno-tehni~ki objekti, ~eke i ~iste se lovne staze. U tom je mjesecu najva‘niji<br />
lov na srnjaka. Prije odstrela moramo dobro osmotriti starost i uzgojnu vrijednost<br />
svakog pojedinog grla predvi|enog za odstrel. Fond srne}e divlja~i u ve}ini je<br />
na{ih lovi{ta u propisanom mati~nom fondu. U strukturi planiranog odstrela<br />
moramo posti}i pravilan omjer spolova (1:1). Trofejne srnjake dobrih uzgojnih<br />
svojstava treba odstrijeliti poslije parenja kako bi na potomstvo prenijeli dobre<br />
nasljedne osobine. Od ostale krupne divlja~i lovi se vepar, krma~a, nazime i<br />
prase. Krma~e jo{ treba maksimalno {tedjeti jer jo{ vode prasce. Odstrelom<br />
vode}e dominantne krma~e pove}avaju se {tete na poljoprivrednim usjevima. I<br />
pojedine nazimice imaju prasad pa je potrebno prije odstrela dobro paziti da se<br />
takva nazimica ne odstrijeli. Kod mu{kih grla mo‘e se odstrijeliti planirani broj<br />
mu{ke nazimadi i vepra. Nije po‘eljno do~ekom odstrijeliti mladog vepra jer u<br />
toj starosnoj dobi, osim divlja~ine, nema ve}u trofejnu i komercijalnu vrijednost.<br />
Sa ~eka treba odstreljivati zrele veprove. Proljetos je u nizinskim lovi{tima,<br />
naro~ito uz Savu, do{lo do velike poplave lovi{ta. Mo‘e se pretpostaviti da je<br />
jedan dio divlja~i, osobito prasadi, stradao u poplavi. Potrebno je utvrditi broj<br />
uginu}a i taj broj unijeti u obrazac LGO-3 u lovno-gospodarskoj osnovi i po<br />
potrebi korigirati plan odstrela za ovu lovnu godinu.<br />
Dobra kob!<br />
Olova~kom oru‘ju nedavno smo<br />
pisali u na{em ~asopisu (autor<br />
dipl. ing. Dra‘en Serti}). Dakako<br />
da u nekoliko nastavaka, ma koliko<br />
oni stru~no i seriozno ra|eni, nije bilo<br />
mogu}e obuhvatiti sve nijanse vrlo op-<br />
{irne pri~e o oru‘ju. Stoga one koje<br />
zanima pone{to vi{e saznati o samom<br />
oru‘ju (a takvih je upita bilo), upu}ujemo<br />
na izvrsnu knjigu “Lova~ko oru‘je”<br />
(2001.) prof. Ivice Zvonka Jakeli}a,<br />
lovca i lova~kog pisca. U oskudici<br />
dobre doma}e lova~ke literature, ova<br />
knjiga, koja je istodobno priru~nik i<br />
ud‘benik, u cijelosti obuhva}a obimno<br />
gradivo o suvremenom lova~kom oru-<br />
‘ju, ali i o streljivu, balistici, optici i<br />
ostalim ciljni~kim ure|ajima te nudi<br />
izbor, podu~ava rukovanje i odr‘avanje<br />
lova~kog oru‘ja te daje osnove<br />
lovnog strelja{tva. Knjiga je u tvrdom<br />
uvezu, ima 320 stranica, a osim obilja<br />
teksta posebnu joj vrijednost daju<br />
fotografije, grafikoni i tablice koji olak-<br />
{avaju pra}enje i razumijevanje teksta.<br />
Knjiga je pisana ‘ivim jezikom koji<br />
ne umara ve} zadr‘ava pozornost.<br />
Za lovce dobar priru~nik i podsjetnik,<br />
za nelovce dobra prilika da nekom<br />
(lovcu) kupe odli~an i prigodan<br />
poklon! (Mogu}e ju je naru~iti na telfax<br />
01 2047 270.) (m)<br />
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE [UME 35
lova~ki psi<br />
PSI S KOJIMA (NE) LOVIMO<br />
Lajke<br />
Svestrano upotrebljivi psi za lov<br />
svih vrsta divlja~i od sitne<br />
pernate i dlakave do krupne<br />
dlakave<br />
Pi{e:<br />
Zoran<br />
Timarac<br />
Foto:<br />
Arhiva<br />
Na podru~ju biv{eg Sovjetskog<br />
Saveza, a naravno i u Rusiji,<br />
lajke su veoma popularni i<br />
svestrano upotrebljivi lova~ki psi. Nastale<br />
su kao va‘no lova~ko oru‘je plemena,<br />
koja su naseljavala veliku {umsku<br />
oblast Europe i sjeverne Azije, posebno<br />
europskog dijela Rusije i Sibira<br />
te Skandinavskog poluotoka.<br />
Osvajanja novih podru~ja<br />
tajge dovela su do toga da<br />
su se biv{e, ranije mnogobrojne<br />
pasmine (ne u dana{-<br />
njem smislu pasmina), ali s<br />
malim brojem primjeraka,<br />
pomije{ale, stvaraju}i nove<br />
pasmine. Eksterijerne karakteristike<br />
lokalnih grupa, koje<br />
nisu imale prakti~nog zna~aja,<br />
brzo su i{~ezle. Taj je proces<br />
tekao brzo i spajanjem<br />
lokalnih pasmina nastale su<br />
nove, dana{nje pasmine, koje<br />
su (u SSSR-u) priznate 1947.<br />
godine.<br />
Lajke se danas koriste u lovu, osim<br />
na podru~ju biv{eg Sovjetskog Saveza,<br />
i u Finskoj, Norve{koj, [vedskoj,<br />
Danskoj, Kanadi, nekim srednjoeuropskim<br />
i drugim zemljama. Autohtone<br />
(tada priznate) su: isto~no-sibirska lajka,<br />
zapadno-sibirska lajka i rusko-europska<br />
lajka.<br />
Prve dvije su podjednake veli~ine, a<br />
tre}a je ne{to manja. Visine u hrptu<br />
su: isto~no-sibirska, mu‘jaci – 55 do<br />
63 cm, ‘enke – 53 do 61 cm, zapadno-sibirska,<br />
mu‘jaci – 54 do 60 cm,<br />
‘enke – 51 do 58 cm i rusko-europska<br />
lajka, mu‘jaci – 52 do 58 cm,<br />
‘enke – 50 do 56 cm. Razlike postoje<br />
prakti~no samo u veli~ini i boji dlake.<br />
Po op}im karakteristikama lajke su<br />
psi srednje veli~ine, ~vrste, mr{ave<br />
konstitucije, izdr‘ljive, prilago|ene za<br />
rad zimi, energi~ne i pokretne, s uravnote‘enim<br />
pona{anjem, jako razvijenim<br />
lova~kim instinktom i orijentacionom<br />
reakcijom, sluhom, njuhom i<br />
posebno vidom u odnosu na druge<br />
pasmine lova~kih pasa.<br />
Dlaka je relativno duga~ka, o{tra, s<br />
gustom, mekanom i kratkom podlakom.<br />
Glava je klinasta, s laganim prije-<br />
lazom od ~ela prema nju{ci. O~i su<br />
tamne, s kosim prorezom o~nih<br />
kapaka (kao u vukova). U{i su uspravne<br />
i imaju oblik trokuta. Rep je<br />
savijen u krug. Noge su duga~ke i<br />
sna‘ne. Tipi~no kretanje lajke u tra-<br />
‘enju divlja~i je galop, koji se smjenjuje<br />
s kasom.<br />
Lajke se danas koriste u lovu,<br />
osim na podru~ju biv{eg<br />
Sovjetskog Saveza, i u Finskoj,<br />
Norve{koj, [vedskoj, Danskoj,<br />
Kanadi, nekim<br />
srednjoeuropskim i drugim<br />
zemljama. Autohtone (tada<br />
priznate) su: isto~no-sibirska<br />
lajka, zapadno-sibirska lajka i<br />
rusko-europska lajka.<br />
Lajke su skromnih zahtjeva u prehrani<br />
i potrebna im je minimalna njega<br />
– redovno ~e{ljanje dlake u vrijeme<br />
linjanja. Za dobru kondiciju potrebno<br />
im je dosta kretanja. Osim u lovu, lajke<br />
se mogu koristiti za vu~u saonica,<br />
lovca na skijama i sli~no, a oko ku}e<br />
kao psi-~uvari. Lajka je sna‘an pas i<br />
sama mo‘e vu}i lovca na skijama. U<br />
doma}im uvjetima su mirne, skromne,<br />
veoma ~iste i privr‘ene svom vlasniku<br />
i ~lanovima njegove obitelji.<br />
Op}i uvjeti koje mora zadovoljiti<br />
dobra radna lajka su: izvrstan njuh,<br />
sluh i vid, izdaleka ~ujan i zvonak glas,<br />
sposobnost dugog i upornog gonjenja<br />
podignute divlja~i, zatim mora biti okretna,<br />
o{tra, brza, snala‘ljiva, izdr‘ljiva<br />
u radu i znati dobro plivati. U lovu<br />
lajka za kratko vrijeme mora na}i<br />
divlja~ i goniti je (zaustaviti, otjerati na<br />
drvo), dok je lovac ne odstrijeli. Lajka<br />
goni {utke, laje samo kada se divlja~<br />
zaustavi.<br />
Lajke su svestrano upotrebljivi psi<br />
za lov svih vrsta divlja~i, od sitne pernate<br />
(malih {ljuka), sitne dlakave (vjeverica)<br />
do krupne dlakave (mrkog<br />
medvjeda i losa). (Vjeverica je u Rusiji<br />
lovna divlja~ i cijenjena krzna{ica.)<br />
No, postoje i “specijalisti” – za lov<br />
vjeverica, divljih pataka ili mrkih medvjeda.<br />
Za razliku od mnogih drugih pasmina<br />
lova~kih pasa, lajke se ne boje<br />
vukova i ne gnu{aju se njegovog<br />
traga. Nai|e li lajka na svje‘i vu~ji<br />
trag, slijedi ga i napada, ako<br />
ga sustigne. Lajka mo‘e<br />
susti}i i zadaviti lisicu. Lajki<br />
ne utekne ni jedna ranjena<br />
divlja~, sigurno je na|e,<br />
(savlada) i glasno javi.<br />
U tra‘enju divlja~i lajke<br />
~esto odu daleko, izvan dosega<br />
glasa. No, imaju dobru<br />
sposobnost orijentacije i izvrstan<br />
sluh te se i s nepoznatog<br />
terena uvijek vrate svome<br />
vlasniku (vodi~u). Ne<br />
treba ni vikati, ni zvi‘dati, nego<br />
trubiti. I pri obi~nom tra-<br />
‘enju u lovu lajka uvijek<br />
opisuje krug i kontrolira<br />
kretanje lovca. Na te‘em brdskom i<br />
planinskom terenu s neprohodnom<br />
~estarom ili s debelim snje‘nim pokriva~em<br />
lajka je bez konkurencije.<br />
U lovu se lajke uvijek pona{aju domi{ljato.<br />
Presijecaju put divlja~i i tako<br />
je zaustavljaju, vra}aju se lovcu da ga<br />
upozore. Uro|ena osobina im je samopo‘rtvovanje,<br />
ako je lovac ugro‘en<br />
od krupne, obi~no ranjene divlja~i.<br />
No, lajke se te‘e obu~avaju, jer su<br />
samostalne i uvredljive. Prema lajki<br />
treba biti strpljiv, milovati je i davati joj<br />
poslastice. Pri obuci je va‘no u~vrstiti<br />
vezu izme|u vodi~a i psa, smanjiti<br />
radni radijus i posti}i dobru poslu{-<br />
nost. S obukom treba po~eti od uzrasta<br />
{teneta.<br />
Lajke imaju izra‘en instinkt ~opora,<br />
pa su tolerantne prema drugim psima<br />
za vrijeme lova, ali se moraju hraniti<br />
da ne do|e do sukoba. Ne boje se<br />
prometnih sredstava, pa lako mogu<br />
stradati od automobila. Druga opasnost<br />
im prijeti od lovaca koji ne<br />
poznaju tu pasminu, pa mogu pomisliti<br />
da se radi o psu skitnici.<br />
36<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME
fauna<br />
doga|aji<br />
[UMARIJA PLETERNICA<br />
Je‘, ‘ivotinja<br />
dvori{ta i polja<br />
Je‘ je na{ jedini<br />
sisavac-kukcojed<br />
koji spava zimski<br />
Je‘ ima zbijeno tijelo prekriveno<br />
gustim bodljama, dugo do trideset<br />
centimetara, te`ine do jednog<br />
kilograma. Je‘ ima malene u{i i<br />
sitne o~i, vrlo pokretljivu nju{kicu pomo}u<br />
koje tra`i hranu te primitivno<br />
zubalo s vrlo sitnim zubima. Hranu<br />
iskapa prednjim nogama na kojima je<br />
pet prstiju s razvijenim pand`ama.<br />
Sluh je u je`a vrlo razvijen, iznimno<br />
o{tar, a vid mu je slabiji. Ima i brkove<br />
kojima se snalazi u prostoru i mraku.<br />
Jede gliste, pu‘eve balavce, kukce,<br />
poljske mi{eve, ‘abe, jede ~ak i zmije.<br />
Je‘ je osjetljiv na zmijski otrov, no<br />
podnosi koli~inu otrova koja bi sigurno<br />
usmrtila drugu ‘ivotinju njegove<br />
veli~ine.<br />
Je‘ je na{ jedini kukcojed koji<br />
prespava zimski san koji se naziva hibernacija.<br />
Za toplijih zimskih no}i je‘<br />
se probudi, kako bi se nahranio. Dok<br />
je‘ miruje, temperatura tijela mu je<br />
svega 6 Celzijevih stupnjeva, disanje<br />
mu je usporeno, metaboli~ki procesi<br />
gotovo prestaju.<br />
Za zimski san naj~e{}e mu poslu‘i<br />
napu{teno skrovi{te druge ‘ivotinje.<br />
Jamu-skrovi{te prostre suhim li{}em,<br />
mahovinom i travom. Tijekom hibernacije<br />
{titi se kamufla‘om. Sklup~a<br />
tijelo pa nalikuje na smotak suhe trave.<br />
Je‘ je mali sisavac koji je aktivan<br />
no}u, tjelesne temperature 33 –35<br />
Celzijevih stupnjeva.<br />
Dan provodi spavaju}i u skrovi{tu<br />
od trave i li{}a koje gradi ispod grmlja<br />
Pi{e: Veronika Petri}-Stjepanovi}<br />
Foto: V. Petri}-Stjepanovi}<br />
san. @ivi na tlu, u vrtovima, poljima i<br />
livadama, {umama, gradskim parkovima i<br />
‘ivicama, ~est je gost na{ih dvori{ta.<br />
Stanovnik je listopadnih {uma, otvorenih i<br />
urbanih stani{ta<br />
ili debla. Budu}i da je je` no}na ‘ivotinja,<br />
vrlo je dobro prilago|en ‘ivotu<br />
u mraku.<br />
Sezona parenja traje od svibnja do<br />
kolovoza. Je‘ica se mo‘e kotiti dva<br />
puta na godinu, a trudno}a traje 31–35<br />
dana. Okoti tri do {est mladunaca,<br />
koji su u prvo vrijeme slijepi. Bodlje im<br />
se pojavljuju nekoliko sati nakon ro-<br />
|enja.<br />
Je‘, kao i svi sisavci, ima tijelo pokriveno<br />
dlakom. S donje strane tijela,<br />
po dijelu glave i na nju{ci su mekane<br />
dlake. Na le|noj strani tijela, na tjemenu,<br />
vratu, hrptu-le|ima, gusto su<br />
poredane bodlje. Tu su dlake koje su<br />
se preobrazile u tvrde i {iljaste igle.<br />
Je‘ ima 5.000 iglica koje u obrani<br />
uvijek postavi uspravno. Li‘e i premazuje<br />
bodlje i ko‘u pjenu{avom slinom.<br />
Na najmanji {um, je‘ se od straha<br />
sklup~a, skupi u trubicu. U samoobrani<br />
podvije glavu i noge, koje su bez<br />
bodlji, na trbuh te poprimi oblik bodljikave<br />
lopte. Kradom viri i provjerava<br />
je li pro{la opasnost i tek kad je siguran,<br />
vra}a se u normalan polo‘aj. U<br />
normalnom polo‘aju kre}e se brzo<br />
malim no‘icama, plantigradno – istodobno<br />
spu{taju}i cijeli taban i petu na<br />
zemlju.<br />
Je‘a u nevolji ne mo‘e zaustaviti ni<br />
manji potok jer je dobar pliva~. Vrlo je<br />
vje{t u penjanju vrtnom ‘i~anom ogradom,<br />
ali ne i po drve}u.<br />
Orija{i iz<br />
Dubokog dola<br />
Zate~enim orija{ima izmjereni su<br />
prsni promjeri 130 i 135 cm, visina<br />
24 m, a od njih je izra|eno gotovo<br />
16 m 3 drvnih sortimenata<br />
Pi{e: Ivica Tomi}<br />
Foto: Z. Kajtar<br />
Tijekom dovr{noga sijeka u {umskom predjelu<br />
Duboki dol {umarije Pleternica (U[P<br />
Po‘ega) posje~ena su dva lu‘njakova stabla<br />
rijetkih i nesvakida{njih dimenzija. Lu‘njakovi<br />
orija{i na{li su se u starijoj, gotovo ~istoj panja~i<br />
crne johe, s ne{to kitnjaka, graba, vrbe i bukve,<br />
smje{tenoj na uvali uz manji potok, na povr{ini<br />
tek ne{to ve}oj od jednoga hektara.<br />
Ta se sastojina nalazi na izrazito mo~varnom<br />
tlu prekrivenom prizemnim raslinjem, u gospodarskoj<br />
jedinici Sjeverni Dilj pleterni~ki, na vi{e<br />
je mjesta prekinutoga sklopa, sa samoniklim grmljem<br />
i kupinom, a posebice medvje|im lukom.<br />
Rije~ je o fitocenozi hrasta lu‘njaka i obi~noga<br />
graba. Zate~enim orija{ima hrasta lu‘njaka, starosti<br />
~ak 160 godina (!), izmjereni su prsni<br />
promjeri 130 cm i 135 cm te visina 24 m. Od<br />
njih je izra|eno gotovo 16 m 3 drvnih sortimenata:<br />
6,23 m 3 furnirskih i 3,22 m 3 pilanskih trupaca,<br />
a iz kro{anja ~ak 1,33 m 3 pilanke oblovine i 5 m 3<br />
ogrjevnoga drva. Trebalo je mnogo vje{tine i<br />
strpljivosti tijekom obrubljivanja, izrade zasjeka,<br />
prerezivanja i obaranja tih metuzalema. Zadatak<br />
je povjeren najstarijem sjeka~u Mirku Vinkovi}u,<br />
koji ima 32 godine radnoga sta‘a i jo{ uvijek<br />
uspje{no nastupa na natjecanjima {umskih radnika.<br />
Zadatak je obavio besprijekorno i rutinski.<br />
Radni~ku je brigadu predvodio {umarski tehni~ar<br />
Pero Juri}, na sje~i je radio i Antun Hel, a<br />
za izvla~enje traktorima Torpedo TD 75 A i Ecotrac<br />
bili su zadu‘eni traktoristi Vinko Mi~evi},<br />
Ivan Mi~evi} i Vladimir Fridrih. Doznaku stabala<br />
obavio je revirnik Zorislav Kajtar, uz asistenciju<br />
~uvara {uma Branka Mr{i}a. Upravitelj {umarije<br />
dipl. ing. Radovan Rotar nije krio odu{evljenje<br />
prije i nakon obaranja lu‘njakovih orija{a.<br />
Naime, kako ka‘e, tijekom svoje desetogodi{nje<br />
prakse s takvim se stablima nije susretao, a prema<br />
pri~anju starijih {umara na tom podru~ju, rijetki<br />
primjerci sli~nih dimenzija posljednji su put<br />
posje~eni prije dvadesetak godina. Prema rije~ima<br />
upravitelja, pilanski trupci otpremljeni su lokalnoj<br />
drvnoj industriji, a furnirski trupci ~ekaju<br />
kupca.<br />
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE [UME 37
turisti~ka razglednica<br />
Ljudevita Farka{a Vukotinovi}a 2 ID COD: HR-AB-01-080449924<br />
HR-10000 Zagreb M.B. 1695843<br />
Tel.: ++ 385 1 4804 231<br />
E-mail: tours@hrsume.hr<br />
Fax.: ++ 385 1 4804 241<br />
http: //tours.hrsume.hr/<br />
@iro ra~un: 2340009-1110103843 (Privredna banka Zagreb)<br />
Devizni ra~un: 70010-086268-7 (Privredna banka Zagreb)<br />
UPRAVA [UMA PODRU@NICA VINKOVCI<br />
LOVNI TURIZAM<br />
Lovi{te Spa~va-sjever i Spa~va-jug<br />
Na podru~ju Vukovarsko-srijemske ‘upanije izme|u Dunava i<br />
Save smje{tena su otvorena lovi{ta Spa~va-sjever sa 16.247 ha i<br />
Spa~va-jug sa 18.191 ha. Dolazak u lovi{ta je brz, a vo‘nja udobna<br />
zbog dobre ceste i ‘eljezni~ke povezanosti. Lovi{ta su smje{tena u<br />
sklopu najve}eg neprekinutog kompleksa {uma u cijeloj Europi,<br />
poznatog slavonskog hrasta (Quercus robur slavonica) i idealno su<br />
stani{te za jelena, srnu, divlje svinje i ptice mo~varice i livadarke.<br />
Lovi{te je poznato po atraktivnom zimskom lovu na divlje svinje<br />
prigonom uz upotrebu posebno dresiranih lovnih pasa. Lov na plemenitog<br />
jelena u rici u barama, poseban je lova~ki do‘ivljaj.<br />
Nakon dobrog lova i nezaboravnog do‘ivljaja prirode, gosti<br />
mogu u‘ivati u udobnoj lova~koj ku}i »Dvorac Spa~va« u kojoj se<br />
nude poznati slavonski kulinarski specijaliteti.<br />
Dvorac<br />
Spa~va<br />
Lovi{te<br />
Kunjevci<br />
Lovi{te Kunjevci je uzgajali{nog<br />
tipa i zauzima povr{inu od oko<br />
1300 ha te se tako|er nalazi u<br />
sklopu vinkova~kih lovi{ta.<br />
Ono obuhva}a tipi~ne slavonske<br />
hrastike. Poznato je po svojoj ljepoti,<br />
primjereno je ure|eno, s ~istim<br />
prosjecima, urednim livadama i<br />
lovnim stazama.<br />
Lova~ka ku}a<br />
Kunjevci<br />
38<br />
Broj 90 • lipanj 2004.<br />
HRVATSKE [UME
Ondje se uzgaja jelen lopatar<br />
vrhunske trofejne vrijednosti,<br />
muflon s rogovima vi{e od 220<br />
CIC to~aka, srna te divlja svinja.<br />
Loviti se mo‘e {uljanjem, do~ekom<br />
ili privozom lova~kim kolima,<br />
uz pratnju {kolovanih lovnika.<br />
U zimskim mjesecima organizira se<br />
lov na divlje svinje prigonom<br />
uz upotrebu posebno izvje‘banih<br />
pasa. Odli~na organizacija lova te<br />
udoban smje{taj u lova~koj ku}i<br />
»Kunjevci« ostat }e lovcima i<br />
drugim gostima<br />
u trajnom sje}anju.<br />
Soba s<br />
Soba sa<br />
CJENIK kupaonicom zajedni~kom<br />
kn/dan<br />
kupaonicom<br />
kn/dan<br />
No}enje 279,38 140,30<br />
No}enje s doru~kom 335,50 196,42<br />
Polupansion 456,28 317,20<br />
Puni pansion 577,06 437,98<br />
U cijenu je uklju~en PDV. Boravi{na pristojba iznosi 4 kn po osobi.<br />
Dvorac Spa~va: 8 soba (6/2, 1/3, 1/4) s ukupno 19 kreveta<br />
Lova~ka ku}a Kunjevci: 2 sobe (1/2, 1/3) s ukupno 5 kreveta<br />
Lova~ka ku}a Merolino: 7 soba (6/2,1/4) ukupno 16 kreveta<br />
Lova~ka ku}a Merolino<br />
Dodatni sadr`aji<br />
KUD »[umari« osnovan je jo{ davne<br />
1952. godine u malom radni~kom<br />
naselju u Spa~vi.<br />
I danas su neraskidivo povezani s<br />
poduze}em <strong>Hrvatske</strong> {ume.<br />
Dugogodi{njim radom i djelovanjem<br />
{umari glazbenici svjedo~e o<br />
bogatstvu narodnog blaga, prenose<br />
zvuke svojih tamburica i {oka~kih pismica<br />
sada{njim generacijama i generacijama<br />
koje dolaze, a bogatim i ‘ivopisnim<br />
narodnim no{njama svjedo~e o<br />
bogatstvu hrvatske povijesti i narodnog<br />
folklora.<br />
Vodili su ih istaknuti djelatnici {umarstva<br />
i drvne industrije te brojne<br />
druge zaslu‘ne osobe koje su svojim<br />
dugogodi{njim kulturno-umjetni~kim<br />
radom i bogatim aktivnostima pridonijele<br />
razvoju dru{tva.<br />
Zvuci tamburice, pjesme i plesa jednako<br />
su sna‘ni i neuni{tivi kao i {uma<br />
iz koje su potekli. U mnogim gradovima<br />
<strong>Hrvatske</strong> i zemljama Europe KUD<br />
»[umari« promi~e bogatstvo povijesti,<br />
kulture i folklora, osebujnost jednog<br />
na~ina ‘ivota te {arolikosti jednog<br />
mentaliteta, a razigranom mlado{}u i<br />
‘ivom rije~i pjesnika svjedo~e o bogatstvu<br />
‘ivota toga prekrasnog kraja.<br />
Vukovarsko-srijemska `upanija<br />
Vukovarsko-srijemska ‘upanija pru-<br />
‘a brojne kulturno-povijesne sadr‘aje,<br />
od poznatih dvoraca i srednjovjekovnih<br />
crkava i sveti{ta do arheolo{kih<br />
nalazi{ta Vu~edol i Sopot na kojem su<br />
rekonstruirane ku}ice iz mla|ega kamenog<br />
doba.<br />
@upanija nudi razne bogate programe<br />
s velikim brojem izvo|a~a kao {to<br />
su Vinkova~ke jeseni u Vinkovcima,<br />
[oka~ko sijelo – folklorna manifestacija<br />
u @upanji, Ilo~ka berba u Iloku,<br />
Konji bijeli u Babinoj Gredi, Mladost i<br />
ljepota Slavonije – folklorna manifestacija<br />
u Starim Mikanovcima, Festival<br />
glumaca u svim gradovima @upanije i<br />
brojne druge manifestacije.<br />
Grad Vinkovci, smje{ten je uz rijeku<br />
Bosut, te pritoke Ervenica-Barica i<br />
Nevko{. Prema kulturnoj ba{tini<br />
Vinkovci se ubrajaju me|u najstarije<br />
naselje na tlu Europe, staro 7 tisu}-<br />
lje}a. Zahvaljuju}i svojoj dugoj povijesti<br />
i tradiciji, Vinkovci su kulturno i<br />
gospodarsko sredi{te, a ugled grada<br />
podizali su mnogobrojni poznati i<br />
priznati znanstvenici, umjetnici, knji-<br />
‘evnici, gospodarstvenici, politi~ari i<br />
drugi Vinkov~ani koji su na razne<br />
na~ine iskazivali veliku ljubav koju<br />
osje}aju prema svome rodnom gradu.<br />
Grad nudi brojne rekreativne sadr-<br />
‘aje kao {to su jaha}e ture, pje{a~ke<br />
ture i staze te tenis igrali{ta kako<br />
vanjska tako i igrali{ta u dvorani, kao<br />
i druge sportske sadr‘aje.<br />
U gradu su brojni muzeji i spomenici<br />
kulture {to predstavlja mogu}nost<br />
za razvoj kulturnog turizma.<br />
Dosta se zna~aja pridaje i razvoju<br />
seoskog turizma, zbog bogatih i plodnih<br />
slavonskih ravnica te vinogradarstva<br />
i proizvodnje vina.<br />
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE [UME 39
sport<br />
5. DR@AVNO PRVENSTVO TENISA^A IN@ENJERA<br />
[UMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE, VINKOVCI,<br />
21._ 23. SVIBNJA<br />
Pobjednici Andrija Vukadin, Marica<br />
Magdi}, Stjepan i Ivica Nikoli}<br />
Ovdje se tri dana borilo za naslov najboljeg<br />
Pi{e:<br />
Zvonko<br />
Pei~evi}<br />
Foto:<br />
Z.<br />
Pei~evi}<br />
Andrija Vukadin,<br />
drugi put<br />
Uzvanici i gosti<br />
Turnir u Vinkovcima okupio je 70-ak<br />
{umara tenisa~a iz <strong>Hrvatske</strong> i inozemstva<br />
koji su u tri dana pokazali zavidno umije}e<br />
Marica Magdi} (Ogulin), Andrija<br />
Vukadin (Zagreb) te<br />
Stjepan i Ivica Nikoli} (Vinkovci)<br />
pobjednici su u svojim kategorijama<br />
na 5. dr‘avnom prvenstvu tenisa~a<br />
in‘enjera {umarstva i drvne<br />
industrije, odr‘anom od 21. do 23.<br />
svibnja na terenima Teniskog kluba<br />
Vinkovci. Na turniru koji je igran {vicarskim<br />
sistemom u pet kola bez<br />
ispadanja, nastupilo je uz 60-ak doma-<br />
}ih tenisa~a i tenisa~ica i osam gostiju<br />
iz ^e{ke i Slovenije.<br />
Na otvorenju sudionike i goste prigodnim<br />
su rije~ima pozdravili direktor<br />
turnira Zdenko Re~i}, dr. Mladen Karli},<br />
gradona~elnik grada Vinkovaca,<br />
Nikola [afer, ‘upan Vukovarsko-srijemske<br />
‘upanije i Josip Bartoli}, dr‘avni<br />
tajnik za {umarstvo, koji je i otvorio<br />
turnir.<br />
Pobjednici<br />
Kod tenisa~ica je Marica Magdi}<br />
pobijedila sve tri protivnice, dok su po<br />
dvije pobjede ostvarile Danijela Zajec<br />
i Bernarda Jakopac iz ogulinske Uprave.<br />
^etvrta je bila Jelica Jurendi}<br />
(Vinkovci).<br />
U kategoriji igra~a do 40 godina<br />
starosti (28 sudionika) prvo mjesto<br />
osvojio je Andrija Vukadin, zaposlen u<br />
Ministarstvu poljoprivrede i {umarstva<br />
i ponovio uspjeh iz 2001. Drugo<br />
mjesto podijelili su Mislav Tonkovi}<br />
(Ogulin), pro{logodi{nji pobjednik Domagoj<br />
Magdi}, Davor [elendi} (Osijek)<br />
i Milan Koli} (Ogulin) sa po 4<br />
pobjede.<br />
U konkurenciji igra~a preko 40 godina<br />
(20) najuspje{niji je bio Stjepan<br />
Nikoli} sa 5 pobjeda, dok su drugu<br />
poziciju s ~etiri pobjede podijelili<br />
Zdenko Re~i} iz Vinkovaca i Miroslav<br />
^uljak (DI Spa~va Vinkovci). Na turniru<br />
gostiju izme|u osam sudionika prvi,<br />
Ivica Nikoli}, ostvario je tri pobjede,<br />
pobijediv{i u finalu Marka Doku iz<br />
sisa~ke Uprave.<br />
Svi pobjednici su uz pehare od<br />
vinkova~ke Uprave nagra|eni sedmodnevnim<br />
boravkom u hotelu “Quercus”<br />
u Drveniku, a Maricu Magdi} je<br />
osim pehara, poduze}e Iverak d.o.o.<br />
nagradilo odlaskom na ATP turnir u<br />
Umag. Drugoplasirana mjesta i odlazak<br />
na desetodnevni odmor u odmarali{ta<br />
Hrvatskih {uma sponzorirale su<br />
{umske uprave Na{ice, Osijek, Karlovac,<br />
Sisak, Delnice i Buzet.<br />
40
Change language