Duglazije - Hrvatske šume

djeluju i zaga|ene poplavne i nizinske vode
Na vitalnost nizinskih {umskih
sustava u Hrvatskoj osobito
nepovoljno djeluju promjene
re‘ima poplavnih i podzemnih
voda i njihova zaga|enost.
~ovjekova okoli{a
li{a kojoj je zada}a o~uvati prirodne
zajednice, smanjiti rizik za ‘ivot i zdravlje
ljudi te racionalno koristiti prirodne
izvore i energiju. One~i{}enje okoli{a
spada danas, uz ubrzano pove}anje
stanovni{tva, manjak hrane i glad
u svijetu, me|u najve}e probleme na-
{ega planeta na po~etku tre}ega tisu}-
lje}a.
Umiranje i
ugro‘avanje biljnog i
‘ivotinjskog svijeta
Propadanje Zemljinih ekosustava
nezaustavljiv je proces, rezultat kojega
je postupno nestajanje ili ~ak potpuno
izumiranje nemalog broja skupina biljnih
i ‘ivotinjskih vrsta. Biolozi neprestano
upozoravaju na podatak da je
ugro‘eno ~ak 53 posto ribljih vrsta,
45 posto gmazova, 42 posto sisavaca
i 30 posto vodozemaca. Na obali ili
na mo~varnom podru~ju obitava vi{e
od 50 posto ugro‘enih ptica, a od
12.500 vrsta europskoga visokog raslinja,
21 posto je ugro‘eno. Zabrinjavaju}e
je da je u posljednje vrijeme na
europskom kontinentu izumrlo ~ak 27
biljnih vrsta. Posebice su ugro‘ene
biljke koje ‘ive na vapnenastom tlu, a
potrebno je napomenuti kako je u
opasnosti i vi{e od 30 posto rijetkih i
dosad neugro‘enih vodenih biljaka.
Oceani su zna~ajan ~initelj klimatskih
uvjeta te kolijevka ‘ivota, pokrivaju
~ak 71 posto povr{ine Zemlje, a sada{nje
je stanje morâ i oceanâ takvo
da {to hitnije treba pokrenuti proces
njihova ozdravljenja. Naime, uzroci su
takva stanja prekomjerni ulov ribe i
razli~ita zaga|enja, sustavno uni{tavanje
priobalja i dr. Uz ~injenicu da su
podzemne vode iscrpljene, iznena|uje
i zapanjuje podatak da je polovica
svjetskoga mo~varnoga tla isu{ena u
pro{lom stolje}u, 58 posto koraljnih
grebena uni{teno je izravnim ljudskim
djelovanjem, 80 posto pa{njaka izlo-
‘eno je propadanju kvalitete tla, a
petini suhe zemlje prijeti opasnost da
se pretvori u pustinju.
Ljudske aktivnosti
nanose {tetu
ekosustavima
Dokazano je da ekosustavi ubla‘uju
klimu, pro~i{}uju i uskladi{tuju vodu,
recikliraju otpad, proizvode hranu
i osiguravaju ~ovjeku niz drugih proizvoda,
no stru~njaci upozoravaju na to
da se kapaciteti na{ega planeta tro{e,
ugro‘avaju}i na{e ekonomsko blagostanje
te na kraju i opstanak. Premda
svi prihva}aju da ‘ivot na Zemlji nije
mogu} bez ekosustava, ljudske aktivnosti
u poljoprivredi i industriji, u ime
progresa, nanose {tetu ekosustavu.
Tako je od 1970. godine svjetska
proizvodnja hrane pove}ana dva puta,
stoke tri puta, a posljedice toga su
zaga|ena opskrba vodom, iscrpljenost
tla i uni{tenje stani{ta. Ustanovljeno je
da ~ovje~anstvo tro{i vi{e od polovice
dostupne slatke vode na Zemlji, a dvije
tre}ine svih poljoprivrednih povr{ina
uni{teno je ili ugro‘eno. Postavlja se
pitanje kako }e se u sljede}a dva desetlje}a
svjetsko stanovni{tvo prehraniti,
s obzirom na to da }e biti pove}ano
za jo{ 1,5 ili 2 milijarde ljudi (sada oko
6 milijardi). Suvremena civilizacija uno-
{enjem uglji~noga dioksida u atmosferu,
mnogo br‘e nego {to ga zemlja i
more mogu apsorbirati, utje~e na to
da akumulirani plin zaustavlja toplinu i
remeti klimu. Posljedice toga su {irenje
oceana, divljanje oluja, premje{tanje
ekosustava, mijenjanje granica {uma,
pa{njaka i dr. Zbog tih iznenadnih pojava,
mnogobrojne ‘ivotinje i biljke
jednostavno se ne}e mo}i prilagoditi
na nov ‘ivot u tako izmijenjenim stani{tima.
^ovjek je tako|er poremetio
kru‘enje du{ika u atmosferi. Naime,
zbog pojedinih aktivnosti (upotreba
du{i~nih gnojiva, spaljivanje starih goriva
i ~i{}enje zemlje paljenjem), udvostru~ena
je koli~ina du{i~nih spojeva,
{to je vi{e nego {to ih biljke i ‘ivotinje
mogu apsorbirati i reciklirati u atmosferu.
Vi{ak tih spojeva dospijeva u
slatku i slanu vodu i ubrzava rast algi.
Prisutan je i problem fosfora iz otpadnih
voda s poljoprivrednih povr{ina, a
bit }e potrebna golema financijska sredstva
za uklanjanje toga kemijskog
elementa i obnovu stani{ta, no novac
nije jamstvo da }e to biti i ostvareno.
Slabljenje vitalnosti
{uma
Osim {to su stani{te za dvije tre}ine
svih ‘ivih bi}a na Zemlji, {ume su i
regulatori klime i akumulatori vode,
pohranjuju 40 posto ugljika na{ega
planeta i zato mogu znatno usporiti
porast atmosferskog uglji~noga dioksida,
no isto tako njihova je drvna masa
temelj za ekonomski razvoj. [ume su
zapravo velika zelena plu}a na{ega
planeta koja pro~i{}avaju sve one~i{-
}eniji zrak u atmosferi, opskrbljuju
~ovjeka te biljke i ‘ivotinje prijeko potrebnim
kisikom. Njihove su op}ekorisne
funkcije od neprocjenjivoga ‘ivotnog
zna~enja za o~uvanje i odr‘avanje
tla, pitke vode i zraka i stoga su
nezamjenjive u za{titi i unapre|enju
~ovjekova okoli{a. Me|utim, izuzimaju}i
Rusiju i Kanadu, industrijske su
nacije posjekle sve svoje prirodne {ume,
a naglo se smanjuju povr{ine ki{-
nih {uma. [vicarska danas ima samo
~etvrtinu {uma na svom teritoriju, a
barem 50 posto {uma nestalo je u
[panjolskoj i Francuskoj. Na podru~ju
Mediterana nestale su lovorove {ume,
koje su tek neznatno prisutne na Kanarskom
oto~ju. Va‘no je napomenuti
da su se nekad {ume rasprostirale na
80-90 posto tla, a danas u Europi zauzimaju
samo 33 posto povr{ine. Zbog
velikih po‘ara dolazi do ogoljivanja tla
Broj 90 • lipanj 2004. HRVATSKE [UME 9