Restauratorski zahvat na ikonostasu Srpske pravoslavne crkve u ...

Restauratorski zahvat na ikonostasu
Srpske pravoslavne crkve u Dubrovniku
Širina ikonostasa 946 cm
Visina od vrha križa do poda crkve 946 cm
Zatečeno stanje
Ikonostas je izrađen o drva četinjača. Pozlaćen je pravim zlatom u kombinaciji polirane pozlate i mat pozlate
na različitim bolusima; neka polja su pozlaćena na transparentnom crvenom bolusu ispod kojeg je mjestimično žuta
podloga (žuti bolus), mjestimično bijeli bolus, neka polja su pozlaćena na žutom bolusu, a neka na bijelom. U prošlosti je
donji dio ikonostasa mjestimično prebojan crnom bojom. Iako je crna boja nalik čađi svijeća, testovi topljivosti su pokazali
da se radi o boji najvjerojatnije na bazi šelaka, tj. netko je crnom bojom prebojao one dijelove ikonostasa koji se najviše
onečišćuju čađom (donja zona ikonostasa). Zbog onečišćenja i djelomično zbog ljuštenja cijeli ikonostas je prebojan
(prešprican) bronzom u boji koja imitira boju zlata. Bronza postupno oksidira i malo po malo postaje zeleno smeđa. Cijeli
ikonostas je elastičan i može se ljuljati guranjem. Ljuljanje je naročito opasno za križ na vrhu ikonostasa jer je križ puknut
i prilikom ljuljanja drži ga samo lim na kojem je naslikan lik Krista. Na cijelom ikonostasu nije moguće pronaći niti jednu
rupicu crvotočine.
Prva faza radova
Rad je podijeljen u dvije faze: prva faza je uklanjanje sloja bronze (zlatni autolak za felge) kojim je ikonostas
prezlaćen i podljepljivanje pozlate koja se ljušti. Kad je sloj bronze uklonjen onda se tek može vidjeti u kakvom je stanju
originalna pozlata te se suvislo može predložiti ostatak radova.
Temeljem istražnih radova provedenih 18. i 19. 11. 2008. pronađena je metoda koja vrlo kvalitetno uklanja
bronzu bez ikakvog oštećenja izvorne prave pozlate. Metoda koristi eter glikola, toluen, ksilen i shellsol A ovisno o
1

Gore i lijevo: sonde pokazuju da je donji dio ikonostasa
jedini mjestimično bojan crnom bojom i da je oštećen
čišćenjima u prošlosti. Mat pozlata, a naročito polirana
pozlata dosta su isprane. Gornji dijelovi ikonostasa
mjestimično imaju bolje sačuvanu pozlatu, ali imaju i
dosta rekonstrukcija i zakita urađenih poliesterskim
auto kitom.
Desno: fotografija koju je snimio restaurator Orest
Šuman za neprihvaćeni prijedlog radova 2001. godine
(tj. prije bronziranja ikonostasa) pokazuje da je polirana
pozlata već bila isprana
2

lokaciji i podlozi (podloge su: polirana pozlata, mat pozlata, crni premaz) uz eliminaciju trenja pri primjeni. Druge
isprobane metode rezultiraju oštećicvanjem izvorne pozlate ili neurednim čišćenjem; primjerice sredstva za uklanjanje
stare boje u gelu zbog svog polarnog sadržaja ugrožavaju izvornu pozlatu koja se lako oštećuje + gelirajući aditiv tih
sredstava je parafin čiji ostatak onemogućuje kvalitetno vezivanje vodenih krednih zakita.
Stanje vidljivo nakon uklanjanja recentnog bronzanog laka
Tijekom uklanjanja recentnog nasprejanog bronzanog laka sa cijelog ikonostasa otkriveni su i zlatni listići
recentno postavljeni na zakite od poliesterskog auto kita. Zlatni listići su postavljeni na mikstionskom ljepilu. Očito u
nemogućnosti da nove listiće vizualno približi ostatku pozlate, netko se odlučio vizualno integrirati sve zajedno
sprejanjem bronzanog laka boje zlata. Nakon uklanjanja bronze - vidi se da je izvorna pozlata bila vrlo kvalitetna, ali je u
visini dodira ruku, naročito oko dveri, potpuno izbrisana. Gornji lijevi dio ikonostasa obiluje rekonstrukcijama izrađenim u
poliesterskom auto kitu (rekonstrukcije dijelova ikonostasa oštećenih granatiranjem Dubrovnika). Ipak, najproblematičnije
je što veći dio ikonostasa ima prilično ugaslu mat pozlatu rađenu lošom legurom zlata koja je oksidirala i upila dio tankog
starog sloja bronze. Taj stari sloj bronze još je upio dosta čeđe svijeća i drugih nečistoća koje su se taložile iz zraka.
Izgleda da je vezivo te stare bronze bilo tutkalo; može se ukloniti s polirane pozlate, ali vrlo se teško uklanja s mat
(nepolirane) pozlate. Pokušajem uklanjanja tog sloja s mat pozlate oštećuje se izvorna pozlata koja je vezana tutkalom.
Recentno postavljeni zlatni listići na poliesterskom zakitu
pokazali su se nakon uklanjanja bronzanog laka.
Fotografija koju je snimio restaurator Orest Šuman za
neprihvaćeni prijedlog radova 2001. godine (tj. prije
bronziranja ikonostasa) pokazuje raznolikost oštećenja
3

Oštećenja izvorne pozlate snimljene u tijeku kitanja oštećenja. Oštećenja pozlate su uglavnom posljedica različitih
abrazija.
4

Karakteristični detalji stanja ikonostasa nakon uklanjanja sloja bronze. Smeđi zakiti su poliesterski auto kit.
5

Druga faza radova
Nakon što je uklonjen sloj nasprejanog bronzanog autolaka s ikonostasa može se suvislo definirati prijedlog
daljnjih radova:
- ukloniti sloj čađe i drugih nečistoća s izvorne pozlate da bi se prezentiralo u najlješem svjetlu što više izvorne
pozlate i da bi se kvalitetno pripremila podloga za ljepljenje nove pozlate.
- podlijepiti slojeve osnove i pozlate koji se ljušte, konsolidirati osnovu i nositelja
- konsolidirati puknuti križ na vrhu ikonostasa
- pokitati sva mjesta na kojima nedostaje osnova i pozlata
- obraditi zakite (uključujući neobrađene zakite urađene auto kitom), postaviti i obraditi polimentnu podlogu za pozlatu
(bolus)
- pozlatu izloženu trenju (polja u dnu ikonostasa) prirediti za pozlatu uljnim dvanaest-satnim mikstionom jer je ta vrsta
pozlate najotpornija na diranje i brisanje; svu ostalu pozlatu nanositi na poliment uz poštivanje odnosa mat pozlata –
polirana pozlata
- novu pozlatu s 22 ½ kta zlatom u listićima potrebno je postaviti na više od 90% površine ikonostasa
- s obzirom na nepogodne uvjete rada (prašina zbog drugih radova u crkvi: restauriranje zidnih oslika, restauriranje
drvenih klupa, postavljanje kabela, rasvjete, ozvučenja, grijača...) novo zlato će se postavljati odmah nakon čišćenja
neke plohe i to uz pomoć tutkala, a na poliranoj pozlati upeglavat će se zlato direktno na staru pozlatu (zbog mekoće
zlato se poliranjem sjedini sa starim). Ova vrsta pozlate, ako se kvalitetno radi, ima ljepši, plemenitiji, izgled od
mikstionske pozlate. Ipak, relativno lako se oštećuje na dodir i sl. trenje, može se lako oštetiti vodom (brisanjem
mokrom krpom). Zato bi zonu dodira oko dveri trebalo zaštititi otpornom voštanom pastom, a dno ikonostasa
izloženo krpi za brisanje poda pozlatili uljnom mikstionskom pozlatom. u sklopu radova potrebno je uskladiti (malo
pojačati) pozlatu na ranije restauriranim Anđeoskim dverima. Pozlatu na metalnim nosačima kandila potrebno je
postaviti na mikstionsku podlogu, također.
6

Raspelo nakon radova i atika nakon bolusiranja obrađenih
zakita.
Pozadina križa nakon sanacije loma
Pozlata nakon radova.
Pozlata nakon radova.
7

Pozlata nakon radova
8

Svi predviđeni radovi obavljeni su u cijelosti uključujući osvježenje cijele pozadine ikonostasa tankim slojem 3-5%-tne
otopine šelaka. Ikonostas je pozlaćen uz poštivanje njegove starosti i onih starosnih promjena koje se smatraju
plemenitima. Sva oštećenja na poliranoj polimentnoj pozlati rekonstruirana su istom metodom kojom su izvorno bila
izrađena i onda su glačana dok god se rekonstrukcije nisu integrirale s okolnom plemenitom pozlatom kojoj se jasno vide
preklopi i kroz koju se prosijava bolus.
Ikonostas nakon konzervatorsko-restauratorskog zahvata 2009.
Uputa za čuvanje i održavanje
Sve zone dostupne dodirivanju zaštićene su mikrokristalinskim voskom ili su pozlaćene uljnim mikstionom,
ipak potrebna je pažnja prilikom čišćenja prašine jer se pozlata može oštetiti jakim trenjem ili oštrim i grubim krpama.
Pozlata se može lako oštetiti ili potpuno obrisati vodom, alkoholom i većinom komercijalnih kemikalija za čišćenje.
Pozlatu će oštetiti sva polarna otapala, a voštani zaštitni sloj će oštetiti sva nepolarna otapala.
Za čišćenje prašine s ikonostasa može se koristiti samo suhe, mekane, elektrostatične krpice ili suhe, mekane
krpice ili četkice od mikrovlakana.
Radove je naručila i financirala
Srpska pravoslavna općina i parohija u Dubrovniku
o kojoj brine paroh Goran Spaić, protojerej
Suradnici K-R centra bili su Stijepo Jukić i Ivo Kipre.
Povremeni suradnici bili su Hana Kurtović, Lile Knez, Antonija Murati, Maja Grgurević.
Radovi su obavljeni uz odobrenje i nadzor
Ministarstva kulture, Konzervatorski odjel u Dubrovniku.
U Dubrovniku 2009, Denis Vokić
9