kwh/a - VUSB

Modul 1
Prof.dr.sc. Marinko Stojkov
Strojarski fakultet Slav. Brod
marinkostojkov@gmail.com
Veleučilište u Slavonskom Brodu

Godišnja potrebna energija za pogon pomoćnih sustava
pumpe, ventilatori, kompresori, regulatori i sl.) Qaux
[kWh/a] prema HRN EN15316:2007, HRN EN 15241:2007,
HRN EN 15243:2007
Godišnja potrebna energija za pogon pomoćnih sustava
pumpe, ventilatori, kompresori, regulatori i sl. pripada
pod sustave grijanja, hlaĎenja, ventilacije i klimatizacije.
Qaux (kWh/a) je godišnja energija koja je potrebna za
pogon pomoćnih sustava pumpe, ventilatora, regulatora
i kompresora. opisane normama HRN EN 15316:2007 ,
HRN EN 15241:2007, HRN EN 15243:2007.
2
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

● BS EN 15316-4-7:2008 je dio tematske cjeline standarda koji
opisuju metode izračuna energije potrebne za sustave za
grijanje prostora i pripremu tople vode i osvrt na energetsku
učinkovitost ovakovih sustava
● BS EN 15241:2007
Prirodna i prisilna ventilacija u objektima, Metode proračuna za
gubitke toplinske energije uslijed ventilacije u objektima (ne
pokriva primjenu u domaćinstvu), Oprema za ventilacijski
sustav, Sustav hlaĎenja objekta, Potrošnja energije za namjene
ventilacije i hlaĎenja, Izmjenjivači topline.
● BS EN 15243:2007
Ventilacija za objekte, Izračun temperature prostorije, snage i
energije za objekte sa sustavom za hlaĎenje prostora, Osjećaj
ugodnosti boravka u prostoriji obzirom na temperaturu .
3
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Sastavni dio svih sustava za grijanje prostora i pripremu tople vode
je CRPKA (sisaljka, pumpa), koja sluţi za prisilno gibanje tekućine s
mjesta niţeg tlaka na mjesto višeg tlaka uz dodavanje pomoćne
energije.
Sastavni dio svih sustava za ventilaciju je VENTILATOR (prisilno
gibanje zraka velikog volumena i malenih razlika tlaka).
Ventilator sluţi za namjene ventilacije, grijanja, hlaĎenja (motora),
ispuha , općenito transporta plinova, transporta lakih i sitnih tvari i
njihovo odvajanje (mlin i pilana), sušenje, usisavanje, injektiranje
zraka za gorenje u pećima, širenje mirisa ...
Sastavni dio svih sustava za hlaĎenje je KOMPRESOR (mali volumen
uz povećanje tlaka radne tvari i povećanje temperature).
Mora se dovoditi pomoćna energija za rad kompresora. Postoje
kompresori niskog tlaka (do 10 bar), kompresori srednjeg tlaka (do
100 bar), kompresori visokog tlaka (do 500 bar) i superkompresori (do
3000 bar).
4
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Kompresori niskog i srednjeg tlaka do 20 bar se koriste
u toplinskim crpkama.
Sva tri ureĎaja (CRPKA, VENTILATOR i KOMPRESOR)
temelje se na različitim konstrukcijama
ELEKTROMOTORA.
Za sustave grijanja i pripreme tople vode potreban je
primarni energent (zemni plin, mazut, lako ulje, ugljen,
drvo…).
Elektromotor za svoj rad treba električnu energiju
(pomoćna energija)
5
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

CRPKE (pumpe)
Za prinudno strujanje vode u toplovodnom grijanju
isključivo se koriste centrifugalne crpke. Pokreće ih
elektromotor.
V
H
= volumni protok crpke m 3 /s
= tlačna (potisna) visina m
Ova tlačna visina u cjevovodu ovisi o:
- geometrijskoj razlici visina
- razlici visinskih tlakova
- razlici brzina fluida
- gubicima u cijevima
6
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Za kruţne sustave kao što su postrojenja za grijanje gdje
radna tvar (voda) kruţi ciklički u toplinskom krugu, prva
3 faktora su jednaka nuli, pa je potisna visina ovisna
isključivo o gubicima u cijevima.
Potisna snaga:
P = m g H = V ρ g H
Umjesto tlačne visine H moţe se računati sa promjenom
tlaka:
p = ρ g H
7
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Snaga koja je potrebna za pokretanje crpki rezultira iz
VHg V
p
P
= volumni protok, količina vode izraţena u m 3 /s;
se moţe odrediti iz toplinskog kapaciteta i
temperaturne razlike T izmeĎu izlaznog kruga tople vode
iz kotla i povratnog kruga vode u kotao (podno grijanje T =
10 K, toplovodno pumpno grijanje 20...30 K, vrelovodno
grijanje 40 do 100 K);
V V
ρ = gustoća vode, izraţena u kg/m 3 ;
H = tlačna visina u m VS; odreĎuje se na osnovi otpora
cijevnih vodova
W
p = razlika tlaka, izraţena u Pa
8
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Centrifugalne crpke
Prema kapacitetu (volumnom protoku) postoje:
- malog kapaciteta do 0,3 m 3 /s
- srednjeg kapaciteta od 0,3 m 3 /s do 1 m 3 /s
- velikog kapaciteta iznad 1 m 3 /s
Prema specifičnoj energiji
- male spec. energije (49 J/kg); H vodenog stupca (VS) do 5 m
- srednje spec. energije (49-490 J/kg); H VS od 5-50 m
- velike spec. energije (490 J/kg i više); H VS iznad 50 m
Prema brzini vrtnje (broju okretaja u minuti)
- sporookretne, n s = 60 - 100 min -1
- normalne, n s = 100 - 300 min -1
- brzookretne, n s = 400 - 1000 min -1
9
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

= stupanj korisnosti crpke;
kod malih crpki je najveći stupanj korisnosti max = 0,4 - 0,6
kod srednjih pumpi 0,6 - 0,75,
kod velikih pumpi 0,75 - 0,86.
pri promjenjivom opterećenju jako opada;
Pogonski motor treba izabrati s većom nazivnom snagom za pribliţno
15 do 25 %, da ne bi došlo do preopterećenja pri eventualno većem
traţenom protoku crpke.
10
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Reguliranje kapaciteta crpke
Reguliranje je moguće smanjenjem količine vode pomoću
armature za zatvaranje u tlačnom vodu ili u crpki; promjenom
broja okretaja upravljanog elektromotora ili elektromotora sa
prebacivanjem polova; grupnim pogonom više crpki (npr.
kombinacija glavne crpke za dnevni pogon i sporedne crpke
za noćni pogon) ili promjenom brzine elektromotora
regulatorom frekvencije.
Dugo se upravljalo radom crpke u toplinskim postrojenjima
tako da su radile sa konstantnim brojem okretaja, dok se
toplinska snaga prilagoĎavala po potrebi promjenom brzine
protoka (prigušni ventili) ili promjenom temperature vode u
izlaznom vodu iz kotla.
Često se ugraĎuju glavna i rezervna crpka sa različitim
snagama.
11
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

ENERGETSKA KARAKTERISTIKA
Pod ovim se podrazumijeva godišnja potrošnja energije s
obzirom na ukupnu površinu katova jedne zgrade.
Pri načinu korištenja zgrade (namjeni) koji se moţe
usporeĎivati, mogu se pomoću ove karakteristike brzo
pretpostaviti odreĎeni rezultati odnosno potrebe za energijom
cijelog objekta.
Potrebna ukupna energija je različitih oblika , npr. potrebna
električna i potrebna toplinska energija, a često i potrebna
rashladna energija.
Ovakvo zbrajanje nije prikladno a bez podataka o udjelima
električne i toplinske energije nema ni potpuni smisao
(rashladna energija se često direktno izraţava kao potrošnja
el. energije)
12
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Energetska karakteristika pokazuje godišnju potrošnju
jednoznačno u termičkim jedinicama; naziva se još i godišnja
potreba za primarnom energijom.
Električna energija potrebna za RASVJETU se zbog svog
znatnog utjecaja na potrošnju energije za urede treba
detaljnije uzeti u razmatranje.
Najmodernijim pristupom uštedi energije u stambenim
zgradama teţi se da se energetska karakteristika potrošnje
dalje smanjuje u smislu potrebne energije/m²god. za potrebe
grijanja, provjetravanja i pripremu tople vode.
13
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Energetska karakteristika se moţe definirati prema (TE):
E = u ∙ (Es + v ∙ Ec) + Ew
u kWh/m² god.
Es = godišnja potrošnja električne energije (npr. za rasvjetu,
ventilatore, pumpe itd.) u kWh/m²god.
Ec= godišnja potrošnja energije za hlaĎenje - rashladna energija
(ako nije dana direktno kao potrošnja električne energije) u
kWh/m²god.
Ew =godišnja potrošnja energije za grijanje - toplinska energija u
kWh/m²god.
u= udio u jedinicama termičke energije koji se troši za proizvodnju
jedinice električne energije. Za TE najčešća vrijednost za u = 3.
v= udio u jedinicama električne energije koji se troši za dobivanje
jedinice rashladne energije. Najčešće je vrijednost v = 0,33 – 0,5.
14
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Pri tome treba iskoristiti sve mogućnosti uštede kao toplinsku
izolaciju, zaštitu od sunca, toplinske pumpe, obnavljanje
topline, kontrolirano provjetravanje i drugo.
Potrebna godišnja toplinska energija za zagrijavanje
stambenog/poslovnog prostora Q NH (kWh/a) predstavlja
potrebe kuće za toplinskom energijom radi transmisijskih i
ventilacijskih toplinskih gubitaka, smanjenih za korisni
doprinos sunčevog zračenja i unutarnjih toplinskih izvora.
Godišnja dovedena energija potrebna za funkciju koju objekt
ispunjava (kWh/a) predstavlja dio ukupne energije odnosno
energiju koja je potrebna za potrebe kuće/ureda za potrebe
grijanja, hlaĎenja, prozračivanja, klimatizaciju i rasvjetu.
15
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Godišnje emisije CO 2 uzrokovane funkcijom objekta
promatrane po jediničnom četvornom metru (kg/m 2 a) se
računaju u skladu s propisima koji ureĎuju područje učinkovite
uporabe energije.
Uporabna površina objekta (A u ) zatvorene zagrijavane
uporabne površine u skladu je sa standardom EN ISO 13789 i
ISO 9836.
Potrebna godišnja toplinska energija za zagrijavanje objekta po
jedinici korisne površine objekta Q NH /A u (kWh/m 2 a).
Godišnja ukupna dovedena energija potrebna za funkciju koju
objekt ispunjava po jedinici korisne površine objekta Q/A u
(kWh/m 2 a).
16
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Razvrstavanje po razredima energetske učinkovitosti po
potrebnoj godišnjoj toplinskoj energiji po jedinici površine
Q NH /A u (kWh/m 2 a):
– razred A1: od 0 do uključivo 10 kWh/m 2 a,
– razred A2: od 10 do uključivo 15 kWh/m 2 a,
– razred B1: od 15 do uključivo 25 kWh/m 2 a,
– razred B2: od 25 do uključivo 35 kWh/m 2 a,
– razred C: od 35 do uključivo 60 kWh/m 2 a,
– razred D: od 60 do uključivo 105 kWh/m 2 a,
– razred E: od 105 do uključivo 150 kWh/m 2 a,
– razred F: od 150 do uključivo 210 kWh/m 2 a,
– razred G: od 210 do 300 i veće kWh/m 2 a.
Potrebno je podatke o utrošenoj energiji pratiti kroz posljednje
tri godine, iznimno dvije za postojeće objekte u uporabi.
Sukladno Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (NN
17
113/08).
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Neovisni stručnjak je duţan drţati se podataka iz
fotodokumentacije investitora, graĎevinskog dnevnika,
projekta i mjerenja energetskih parametara pri uporabi objekta
(termovizija, mjerenje učinkovitosti ureĎaja, naprava i sustava
instaliranih u objektu).
Potrebna godišnja toplinska energija za grijanje objekta po
jedinici površine (kWh/m 2 a)
Potrebna ukupna godišnja energija za uporabu objekta po
jedinici površine objekta (kWh/m 2 a)
Godišnja emisija CO 2 po jedinici površine objekta (kg/m 2 a)
18
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Q
Ukupna ulazna energija potrebne za namjenu (funkciju)
graĎevine:
f Qf
, h,
uk Qf
, c,
uk Qf
, v Qf
, st Qf
, w Qf
, l Qf
, PV Qf
, aux
kWh
- ulazna toplinska energija [kWh]
- ulazna energija potrebna za hlaĎenje [kWh]
- ulazna energija potrebna za ventilaciju [kWh]
- ulazna energija potrebna za regulaciju vlage [kWh]
- ulazna energija za pripremu tople vode [kWh]
- ulazna energija za rasvjetu [kWh]
- ulazna energija fotonaponskog sustava [kWh]
- ulazna pomoćna energija potrebna za rad energ. sustava [kWh]
19
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Potrebna ulazna energija za grijanje
Q
- potrebna primarna energija za grijanje
- potrebna pomoćna energija za funkciju sustava grijanja
Potrebna energija za prozračivanje (ventilaciju)
Q
f , v Qv,
aux
Potrebna energija za regulaciju vlage (generator vlage)
Q
, h Qh,
f Q
f h,
aux
Q
f , st *
st , f
Potrebna ulazna energija za hlaĎenje
Q Q Q kWh
f , c c,
f c,
aux
kWh
kWh
kWh
- dovedena energija u rashladni sustav
- potrebna pomoćna energija za funkciju rashladnog sustava
20
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Potrebna ulazna energija za pripremu tople vode
Q Q Q kWh
f , w w,
f w,
aux
- potrebna energije za pripremu tople vode
- pomoćna energija za funkciju sustava za pripremu tople vode
Potrebna ulazna energija za rasvjetu
Q
, l Ql
, f Q
f l,
aux
kWh
- potrebna energija za rasvjetu, jednaka dijelu rada sustava
rasvjete W light za funkciju osvjetljenja
- potrebna pomoćna energija za napajanje sustava rasvjete,
jednaka dijelu energije za rad sustava rasvjete W light koji se
odnosi na pomoćnu energiju rasvjete (stand-by) i
upravljačko regulacijski sustav rasvjete
21
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Za stambene zgrade, godišnja potrebna energija za rasvjetu
računa se tako da se ukupna instalirana snaga fiksnih svjetiljki
pomnoţi sa 1.500 radnih sati godišnje.
Pri tome se koriste sljedeće zadane vrijednosti po jediničnoj
površini prostora:
- za većinsko korištenje rasvjete sa ţarnom niti 10 W/m 2
- za većinsko korištenje rasvjete s rasvjetnim tijelima u kojima
su ugraĎene cijevi na izboj 2 W/m 2
Naglašava se da je pomoćna energija sustava za rasvjetu Q l,aux
[kWh] u stambenim zgradama jednaka nuli.
22
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Potrebna pomoćna energija (električna):
Q
Q
Q
Q
Q * Q Q Q Q
f , aux h,
aux c,
aux v,
aux
*
h , aux c , aux st,
aux w,
aux l,
aux
Redom sa desne strane jednakosti:
- potrebna pomoćna energija za funkcioniranje sustava za grijanje
- potreba pomoćna energija za funkcioniranje sustava za hlaĎenje
- potrebna pomoćna energija za funkcioniranje sustava za ventilaciju
- potrebna pomoćna energija za grijanje u HVAC sustavima *
- potrebna pomoćna energija za hlaĎenje u HVAC sustavima *
- potrebna pomoćna energija za sustav regulacije vlage
- potrebna pomoćna energija za pripremu i distribuciju tople vode
- potrebna pomoćna energija za napajanje sustava za rasvjetu
kWh
23
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Potrebna pomoćna energija za napajanje sustava za grijanje [kWh]
Q
i
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Wh,
g,
auxi , Wh,
d,
aux Wh,
s,
aux Wh,
em aux kWh
i
W W
W
W kWh
h , aux
,
W
h , g,
auxi , h,
g,
aux p,
sol TC,
aux h,
TP,
aux
- Potrebna pomoćna E za napajanje svih generatora topline [kWh]
- potrebna pomoćna E za napajanje kotla za grijanje
- potrebna pomoćna E za napajanje solarnog sustava
zagrijavanja
- potrebna pomoćna E za napajanje sustava toplinske crpke
(TC) za grijanje
-potrebna pomoćna E za napajanje toplin. podstanice (TP)
- Potrebna pomoćna E za napajanje razdijelnog sustava za grijanje
(gubici hidrauličkog kruga)
- Potrebna pomoćna E za napajanje akumulatora toplin. energije (S)
- Potrebna pomoćna E za rad izmjenjivača topline prilikom
24
zagrijavanja
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Ukupno potrebna pomoćna energija za napajanje sustava za
hlaĎenje:
Q , aux Wc,
primarni Wc,
f , R,
e Wc,
d,
aux W
c c,
em,
aux
kWh
-potrebna dodatna energija za napajanje primarnog kruga [kWh]
- potrebna dodatna energija za hlaĎenje kondenzatora [kWh]
- potrebna dodatna energija za napajanje hidrauličkog kruga [kWh]
- potrebna dodatna energija za prijelaz topline (zrak) [kWh]
25
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Konačna energija
26
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Potrebna toplinska energija grijača za pripremu tople vode
Q
w,
out,
g
Qw
Q ,
w l
Q
rww
kWh
Q w – potrebna primarna toplinska energija za pripremu tople vode
Q w,l – toplinski gubici sustava za pripremu tople vode
Q rww – povratni toplinski gubici sustava za pripremu tople vode
Q
Q
, , aux Qrww,
s,
aux Q
rww rww d
rww,
g,
aux
Q rww,d,aux – povratna toplinska energija nastala kao posljedica
disipacije topline pretvorbom električne energije u mehaničku u
sustavu razvoĎenja tople vode
Q rww,s,aux – povratna toplinska energija nastala kao posljedica
disipacije topline pretvorbom električne energije u mehaničku u
spremniku tople vode
Q rww,g,aux – povratna toplinska energija nastala kao posljedica
disipacije topline pretvorbom električne energije u toplinsku
energiju u grijaču
kWh
27
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Potrebna električna energija za sustav za pripremu tople vode
W
w,
aux
Ww,
d,
aux Ww,
s,
aux Ww,
g,
,
i
aux i
W w,d,aux – potrebna električna energija za razdjelni sustav tople
vode
W w,s,aux – potrebna električna energija za spremnik
W w,g,aux,i – potrebna električna energija za i-ti generator topline
kWh
Potrebna električna energija za cirkulacijsku crpku W
w,d,aux
Ww , d,
aux Ww,
d,
hydr ew,
d,
aux kWh
W w,d,aux – potrebna električna energija za cirkulacijsku crpku
[kWh]
W w,d,hydr - potrebna hidraulična energija [kWh]
e w,d,aux – faktor korištenja električne energije crpke [-]
28
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Potrebna dodatna električna energija kod solarnih sustava
Ako solarni toplinski sustav funkcionira termosifonsko, onda nije
potrebna dodatna energija za rad crpke (električna struja).
Dodatna energija potrebna za rad cirkulacijske crpke u solarnom
toplinskom sustavu definiran je jednadţbom:
P p - zbroj nazivnih snaga ugraĎenih cirkulacijskih crpki [W]. Ako se
ova vrijednost ne zna, onda se računa:
P AW
p 25 2
A - efektivna površina kolektora [m 2 ]
t p - vrijeme (sati) rada crpke [h]. U skladu s normom EN 12976 ,
vrijeme rada električnih crpki iznosi 2000 h godišnje. Mjesečna
vrijednost vremena rada odreĎuje se u skladu s raspodjelom
29
mjesečne distribucije solarnog zračenja.
Veleučilište u Slavonskom Brodu
W
p,
sol
P
p
t
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada
p
1000
kWh

Potrebna dodatna energija za djelovanje toplinske crpke
W
, aux ( Pprim,
aux Psek
, aux)
0,
001t
TC ON,
aux
kWh
W TC,aux – potrebna dodatna električna energija za rad toplinske
crpke (pumpe) TC [kWh]
P prim,aux - električna snaga u primarnom krugu [W]
P sek,aux - električna snaga u sekundarnom krugu [W]
t ON,aux – radni sati funkcije komponenti toplinske crpke TC [h]
30
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Potrebna toplinska odnosno rashladna energija pri prozračivanju u
sustavima sa zrakom i hlaĎenje
- računa se prema EN 13790 (pri čemu se poštuju EN 15242 i EN
15241)
Potrebna toplinska energija za grijanje (iz primarnog goriva) radi
toplinskih gubitaka pri prozračivanju:
Qv, sin k Qv,inf,sin
k Qv,
win,sin
k Q
v,
mech , sin k
kWh
- potrebna toplinska energija radi gubitaka uslijed prozračivanja
- potrebna toplinska energija radi ulaska vanjskog zraka
- potrebna toplinska energija radi prozračivanja pri otvaranju
prozora
- potrebna toplinska energija uslijed mehaničkog prozračivanja
31
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Pomoćna električna energija za ventilaciju
Potrebna električna energije za prijenos zraka (ventilatori)
tc
Wc
em aux Q
, , c,
out,
g fc,
em,
aux
kWh
1000h
W c,em,aux – potrebna električna energija za prijenos zraka [kWh]
dQ c,out,g / dt - od rashladnog ureĎaja odvedena rashladna
energija u jedinici vremena (snaga) u rashladni sustav [W]
f c,em,aux – faktor specifičnog utroška električne energije za
prijenos zraka [-]
t c – broj sati rada rashladnog sustava tijekom analiziranog
vremenskog perioda (mjesec) [h]
32
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

Potrebna dodatna energija u sustavu za ovlaţivanje zraka
W
, aux V mech , M Pel,
st tst
st st,
h
f
kWh
W st,aux – potrebna dodatna energija za ovlaţivanje zraka (mjesečno)
V mech,
M
- prosječni mjesečni volumni protok svjeţeg zraka [m 3 / h]
P el,st - specifična električna snaga crpke [W / (m 3 / h)]
t st – broj radnih sati procesa ovlaţivanja zraka (mjesec) [h]
f st,h - faktor opterećenja - utjecaj regulacije [-]
34
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

STARA RJEŠENJA!
Većinu aplikacija crpki i ventilatora pokreće rješenje direktnih
prekidača sa SoftStarter pokretačima ili preko sklopnika.
Ovo znači da motor radi punom brzinom i da se postiţe
varijacija protoka kapljevine ili plina (crpka, kompresor,
ventilator).
Potrošnja energije pada veoma malo kada sa smanji protok.
LOŠE: Pri protoku od 80% nazivnog, utrošak E je 95% nazivne.
Motor se okreće stalnom brzinom u skladu sa frekvencijom
mreţe i brojem polova.
Jedini način da se podesi tok je ureĎaj za ograničavanje
(prigušivač) koji stvara gubitke.
35
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

NOVA NAPREDNA RJEŠENJA:
-pokretanje motora pomoću invertera frekvencije, a ne
pomoću sklopnika ili SoftStarter pokretača
- ukloniti ureĎaj za ograničavanje (ventil ili prigušivač)
Inverter izmjenične struje omogućava podešavanje brzine crpke,
kompresora ili ventilatora, a time i protok fluida.
Rezultat je ogromna ušteda u usporedbi s konvencionalnim
rješenjima:
- do 50% za ventilator, povrat sredstava za pogon u roku od jedne
godine
- do 30 % za crpku, povrat sredstava u roku od 2 godine
Protok je direktno proporcionalan brzini.
Prigušivač ili ventil više nisu potrebni.
36
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada

ZAHVALJUJEM NA PAŢNJI
37
Veleučilište u Slavonskom Brodu
Izobrazba za energetsko certificiranje zgrada