IZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE Modul 2 - VUSB

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU 

IZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE 

IZOBRAZBA ZA ENERGETSKO 

CERTIFICIRANJE 

Modul 2 

1



Godišnja isporučena energija zgradi Edel [kWh/a] prema HRN EN 15316:2007, 

HRN EN 15241:2007, HRN EN 15243:2007 

Godišnja primarna energija Eprim [kWh/a] prema HRN EN ISO 13790:2008, 

HRN EN 15241:2007, HRN EN 15243:2007 

Godišnja emisija CO2 kg/a 

Godišnja primarna energija Eprim [kWh/a] prema HRN EN ISO 13790:2008, 

HRN EN 15241:2007, HRN EN 15243:2007 

2



Godišnja isporučena energija zgradi Edel [kWh/a] prema HRN EN 

15316:2007, HRN EN 15241:2007, HRN EN 15243:2007 

Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada : 

Edel je 

Energija dovedena tehničkim sustavima zgrade tijekom jedne 

godine za pokrivanje energetskih potreba za grijanje, hlađenje, 

ventilaciju, pripremu potrošne tople vode, rasvjetu i pogon 

pomoćnih sustava. 

3



Specifična vrijednost izražena po jedinici korisne površine iznosi: 

- ploština korisne površine zgrade [m2] 

4



- godišnja potrebna toplinska energija za grijanje i pripremu PTV [kWh] 

- godišnja potrebna energija za hlađenje [kWh] 

- godišnja potrebna energija za ventilaciju [kWh] 

- godišnja potrebna energija za rasvjetu [kWh] 

- godišnja potrebna energija za rad pomoćnih sustava [kWh] 

- toplinska energija iz obnovljivih izvora dovedena 

odgovarajućim sustavom (npr. sunčanim kolektorima) [kWh] 

- toplinska energija vraćena sustavom za 

regeneraciju/rekuperaciju [kWh] i 

-faktor (orijentacijski COP≈3). 

5



Smjer proračuna je od potrebne energije zgrade (korisna energija) preko isporučene 

energije (konačna energija) do primarne energije 

PRORAČUN 

Potrebna 

(korisna) 

Edel 

ISPORUČENA ENERGIJA 

Eprim 

Isporučena i primarna energija za zgradu 

6



e 

p , i 

7



Obuhvaća energiju potrebnu za: 

grijanje (uključena prirodna ventilacija), 

ventilaciju 

pripremu PTV-a, 

hlađenje, 

el. energija za rasvjetu 

+ 

gubitke : 

sustava grijanja, pripreme PTV-a, hlađenja i ventilacije, i pogon pomoćnih 

uređaja Ep (pumpe, ventilatori, regulacija..) 

- 

energija iz obnovljivih izvora Eobn dovedenu odgovarajućim sustavom (npr. 

sunčanim kolektorima) i toplinu povraćenu sustavom za regeneraciju/rekuperaciju 

8



Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje i pripremu PTV 

= 

+ + + 

, 

Q Q Q Q Q 

H H nd W H , ls W , ls 

( Q + Q ) − ( Q Q ) 

Q + 

H nd 

= η 

, Ts Ve H , gn int 

sol 

9



Q 

Ts 

( θ − ) 

= H ⋅ θ 

tr, adj int,set,H e 

t 

⋅ 

H = H + H + H + 

tr 

D 

g,m 

U 

H 

A 

(W/K) 

H 

x 

⎡ 

⎤ 

= btr,x 

∑ A 

iUi 

+ ∑l 

kψ 

k 

+ ∑ χ 

j 

⎢⎣ 

⎥ 

i k j ⎦ 

(W/K) 

10



-koeficijent transmisijske izmjene topline izravno prema vanjskom 

okolišu [W/K] 

-koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu, određen za 

svaki proračunski mjesec [W/K] 

-koeficijent transmisijske izmjene topline kroz negrijani prostor 

prema vanjskom okolišu [W/K] 

-koeficijent transmisijske izmjene topline prema susjednim 

zgradama [W/K]. 

11



Q 

ve 

( θ − ) 

= H 

θ 

ve, adj 

⋅ 

int,set,H,z e 

⋅t 

H 

ve, adj 

ρ ∑ a 

⋅ca 

⋅ 

ve,k 

⋅ 

k 

= q 

( b ) (W/K) 

ve,k,mn 

12



Godišnja potrebna energija za hlađenje 

Q = Q + Q 

C C, nd C, 

ls 

COP ≈ 3 

13



( Q + Q ) − ( Q Q ) 

Q + 

C, nd 

= 

int sol 

ηC, 

ls 

Ts 

Ve 

Q 

ve 

( − ) 

= H ⋅ θ θ 

ve, adj int, C e 

t 

⋅ 

H 

ve, adj 

ρ ∑ a 

⋅ca 

⋅ 

ve,k 

⋅ 

k 

= q 

( b ) (W/K) 

ve,k,mn 

14



Godišnja potrebna energija za ventilaciju 

fan 

-godišnji toplinski gubici zbog propuštanja 

ventilacijskih kanala [kWh] 

-godišnja potrebna konačna energija za 

centralno predgrijanje [kWh] 

-godišnja potrebna konačna energija za 

centralno prethlađenje [kWh] 

-godišnja potrebna energija za ventilatore i 

regulaciju [kWh]. 

15



Godišnja potrebna energija za rasvjetu El prema HRN EN 15193 

Norma HRN EN 15193 opisuje način određivanja potrebne električne energije 

za rasvjetu zgrade i to određivanjem dva parametra: 

•El (u normi označen kao Wlight) - ukupne godišnje potrebne energije za 

rasvjetu, uključujući osvjetljenje prostora i dodatnu energiju za napajanje 

protupanične rasvjete i regulacije rasvjete u razdobljima mirovanja te 

•LENI brojčani indikator rasvjete koji je predstavljen omjerom ukupne 

potrebne godišnje energije za rasvjetu i ukupne korisne površine zgrade. 

16



Električna energija potrebna za rasvjetu može se odrediti mjerenjima ili 

proračunom. Mogući načini određivanja potrebne godišnje električne energije za 

rasvjetu prikazani su tablici 

Mogući načini određivanja potrebne godišnje električne energije za rasvjetu 

Prilikom korištenja opsežnog postupka proračuna, podaci 

za Lyon (F) mogli bi se uzeti kao ulazni podaci za kontinentalnu Hrvatsku, a 

podaci za Atenu (GR) mogli bi se uzeti kao ulazni podaci za primorsku Hrvatsku. 

17



Godišnja potrebna energija za pogon pomoćnih sustava Qaux prema 

HRN EN 15316, HRN EN 15241, HRN EN 15243 

-godišnja potrebna pomoćna energija za 

sustav grijanja [kWh] 


sustav hlađenja [kWh] 


sustav ventilacije [kWh]. 

18



Osim toplinske energije koja se dovodi gorivom sustavi za grijanje, hlađenje, 

ventilaciju i pripremu potrošne tople vode trebaju i energiju za pogon pomoćnih 

uređaja. 

Ta pomoćna energija, u pravilu električna energija, omogućuje rad sustava 

regulacije i upravljanja, omogućuje cirkulaciju radnih medija i izmjenu toplinske 

energije, tj. služi za pogon ventilatora, crpki, kompresora i sl. 

19



Godišnja primarna energija, Eprim [kWh/a], 

‣ računski određena količina energije za potrebe zgrade 

tijekom jedne godine koja nije podvrgnuta nijednom postupku pretvorbe. 

E = ∑ E ⋅e 

prim i p, 

i 

i 

[ kWh] 

Ei 

- godišnja isporučena energija od i-tog izvora energije [kWh] 

e 

p , i - faktor primarne energije za i-ti izvor energije [-], 

uzima u obzir sve gubitke energije prilikom pretvorbe i transporta 

energije izvan zgrade 

20



21



Postupak proračuna primarne energije 

HRN EN 15603:2008 

Norma HRN EN 15603:2008 daje načelni pristup za postupke i proračune: 

Usporedbe rezultata dobivenih na osnovi drugih normi kojima se definira 

proračun potrebne energije za određene potrebe unutar objekta. 

Uzima u obzir energiju čiji je izvor unutar objekta i onaj njen dio koji se može 

isporučiti drugim potrošačima van objekta. 

Daje sumarno sveukupnu potrošnju energije u zgradi u tabličnom obliku. 

Omogućava vrednovanje preko primarne energije, emisije CO2 ili drugih 

parametara definiranih nacionalnom energetskom politikom. 

Utvrđuje osnovne principe izračuna faktora za primarnu energije i koeficijenata 

za emisiju CO2. 

22



Metodu proračuna standardnih energetskih veličina za usporedbu, 

standardne utrošene energije koja ne ovisi o načinu korištenja objekta, 

stvarnim vremenskim i drugim (okoliš ili unutar objekta) uvjetima. 

Metodu za određivanje mjerenih energetskih karakteristika objekta temeljenih 

na dobivenoj ili izvezenoj energiji. 

Metodologiju za poboljšanje modela za proračun energetskih karakteristika 

objekta preko stvarno utrošene (dobivene) energije. 

Metoda za moguća poboljšanja energetske učinkovitosti 

Ovom normom određeni su energetski sustavi koji se moraju uzeti u obzir kod 

validacije energetskih svojstava zgrade i primjenjuje se za cijeli objekt, jedan njegov 

dio (stan) ili niz objekata. 

Kako su normom dani samo načelni pristupi za izračun pojedinih veličina u istoj je 

predviđeno da se mogu koristiti i druge tehničke specifikacije koje su u skladu sa 

zahtjevima norme. 

23



Ukupna primarna energija objekta dobije se zbrajanjem primarnih 

energija za grijanje, pripremu PTV, hlađenje i rasvjetu, uključujući i 

energiju za pomoćne uređaje i regulaciju 

= 

+ + 

, 

E E E E 

prim H prim C, 

prim L, 

prim 

E 

H , 

prim 

- Primarna energija za grijanje i PTV 

E 

C , 

prim 

- Primarna energija za hlađenje 

E 

L , 

prim 

- Primarna energija za rasvjetu 

24



Primarna energija za grijanje i PTV 

E 

H , 

Primarna godišnja energija za grijanje i PTV može se odrediti iz 

podataka o godišnjoj energiji potrebnoj za grijanje i pripremu PTV, 

gubitaka sustava te energiji potrebnoj za pogon pomoćnih uređaja Qel. 

prim 

= 

∑ 

( e ⋅ ) + ∑( ⋅ ) 

p, 

i 

Edel, 

i 

ep, 

l 

E 

p j 

E 

H , prim 

, 

i 

j 

E 

- ukupna godišnja isporučena toplina objektu 

del , i 

proizvedena pojedinim izvorom/energentom. 

E 

p , i 

e pi 

- energija za pogon pojedinog pomoćnog uređaja 

- faktori primarne energije, iz Tablice , prema izvoru 

topline/energentu koji odgovara pojedinom Edel,i, 

e 

- faktori primarne energije, iz Tablice , 

p , el 

za sve uređaje napajane električnom energijom. 

25



∑ 

i 

del 

i 

E , 

ls 

-obuhvaća godišnju potrebnu toplinsku energiju za grijanje (koja 

uključuje i QVe) i pripremu PTV kao i sve neiskoristive toplinske 

gubitke u sustavu, te iznosom mora biti jednak godišnjoj toplinskoj 

energiji QH 

Q 

H 

= QH 

, nd 

+ QW 

, nd 

+ QH 

, ls 

+ QW 

, ls 

+ QVe, 

Ukoliko se u sustavu koristi regeneracija/rekuperacija topline i/ili 

sustav koji koristi obnovljive izvore energije, gornja vrijednost QH se 

umanjuje za iznos topline koja se na taj način može povratiti i/ili 

prikupiti. 

26



Za lakši izračun pojedine energije Edel,i može 

poslužiti dijagram toka energije 

Dijagram toka i bilanca energije sustava za grijanje s prisilnom ventilacijom i pripremom PTVa 

(s energijom za pomoćne urenaje Ep i rasvjetu El) 

27



Primarna energija za hlađenje 

E 

C , 

prim 

Pri pripremi zraka za hlađenje u sustavima ventilacije i klimatizacije najveći 

dio energije se troši na grijanje i hlađenje zraka, potom na transport (tj. 

pomoćne uređaje kao što su ventilatori,pumpe..) i sve ostale pomoćne 

uređaje (regulacija, el.mot. ventili..). 

Određivanje primarne energije za hlađenje se svodi na određivanje potrebne 

električne energije za pogon rashladnog agregata i pomoćnih uređaja. 

⎛ QC 

, nd 

+ QC 

, ls ⎞ 

E = ∑ 

⎜ 

⎟ 

C, 

prim 

⋅ep, 

el 

+ 

, 

i ⎝ COPC 

⎠ 

j 

i 

∑( ep, 

el 

⋅ E 

pl j 

) 

COPC 

- Rashladni učinak pojedinog rashladnog agregata 

Kod proračuna apsorpcijskog rashladnog uređaja COPC



E 

L , 

prim 

Primarna energija za rasvjetu 

Primarna energija za rasvjetu dobije se iz podatka o potrebnoj električnoj 

energiji za rasvjetu El 

E = E ⋅e 

L, prim l p, 

el 

e - faktor primarne energije za električnu energiju 

p 

= 3(2) 

, l 

29



Metodologija proračuna emisije CO2 za potrebe 

energetskog certificiranja zgrada 

30



UVOD 

-Većina istraživanja predviđaju da će 

prosječna temperatura na zemlji ovog 

stoljeća, zbog emisije stakleničkih 

plinova, porasti između 1,8 i 4ºC 

Promjene mogu izazvati: 

-poplave, 

-požare, 

-oluje 

-loš učinak na floru i faunu 

-........ 

31



Ubrzana potrošnja fosilnih goriva 

-industrijski svijet podmiruje 95% 

energetskih potreba izgaranjem fosilnih goriva 

Veća emisija štetnih tvari 

Mogući porast globalne srednje temperature do 2100. 

32



U posljednih 30 godina potrošeno je više energije nego u čitavom 

razdoblju prije toga. 

S obzirom da je 19. i 20. stoljeće bilo stoljeće fosilnih goriva i 

prljave tehnologije treba težiti da 21. stoljeće bude stoljeće novih i 

čistih energetskih tehnologija 

Povijest korištenja fosilne i nuklearne energije te buduća predviđanja 

33



EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA 

• Vodena para (H 2 O), ugljični dioksid (CO 2 ), metan (CH 4 ) i 

didušik oksid (N 2 O), su staklenički plinovi nastali 

prirodnim aktivnostima i oni, izmiješani u cjelokupnom 

sloju atmosfere, čine zračni toplinski omotač oko 

Zemlje. Taj omotač sprječava gubitak toplinske energije 

u svemir i doprinosi da je klima na Zemlji povoljna za 

život. 

• Sunce zagrijava površinu Zemlje. 

34



• Zemlja se zagrijava i emitira toplinsko zračenje. Na taj 

način Zemljina površina reflektira oko 70 % sunčevog 

zračenja dospjelog na njezinu površinu. Staklenički 

plinovi u atmosferi apsorbiraju dio tog zračenja čime 

dolazi do zagrijavanja atmosfere, što se naziva 

"učinak staklenika". 

• Kao rezultat, Zemljina površina održava klimu koja je 

povoljna za živa bića. Međutim, izgaranje fosilnih goriva 

i sječa šuma uzrokuju povećanje količine ugljičnog 

dioksida (CO 2 ) u atmosferi. Ljudi svojim aktivnostima 

ispuštaju i druge stakleničke plinove, kao što su metan 

(CH 4 ) i didušik oksid (N 2 O). Staklenički plinovi nastali 

ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav dovodeći 

do dodatnog globalnog zagrijavanja. 

35



• Nakon industrijske revolucije, prvenstveno zbog sve veće uporabe fosilnih 

goriva, koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi stalno raste. Sljedeća 

slika prikazuje globalnu koncentraciju CO 2 u razdoblju od 1870. do 2000. 

godine. 

36



UKUPNA POTROŠNJA ENERGIJE u RH (2010)



38



39


IZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE



41



Potrošnja energije u kućanstvu 

CO2 

FOSILNA GORIVA 

Svake godine hrvatski građanin “proizvede” 

prosječno preko šest tona stakleničkih plinova. 

1. Putnički cestovni prijevoz 49,9% 

2. Zagrijavanje i hlađenje prostora 29,0% 

3. Zagrijavanje vode 11,1% 

4. Kućanski aparati 7,5% 

Tipični noviji model automobila koji godišnje pređe 

oko 20.000 kilometara proizvede: 

-Sportski automobili oko 6 tona CO2 

-Automobil srednje veličine 4 tone CO2 

5. Rasvjeta 2,4% 

- Hibridno vozilo 2 tone CO2 (pogon na 

benzin/struju) 

42



t CO2/stanovniku 

CO2/BDP 

2000 2001 2002 2003 2004 2005 

SO2 (t) 

60910 62060 68018 66598 53772 53494 

NOx(t) 

68428 68788 67811 68454 66019 67195 

Čestice(t) 

11810 11387 11402 12887 12476 12680 

CO2(1000t) 

16827 17704 18880 20202 19657 20006 

Emisije onečišćujućih tvari u Hrvatskoj 

43



PRORAČUN EMISIJE CO2 

• Za potrebe praćenja i proračuna emisija CO 2 i ostalih antropogenih stakleničkih 

plinova razvijena je IPCC metodologija, pod okriljem Okvirne konvencije 

Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC). 

• Prema IPCC metodologiji, staklenički se plinovi dijele na: 

• Direktne antropogene stakleničke plinove 

CO 2 - ugljični dioksid, 

CH 4 - metan 

N 2 O - didušik oksid 

CF 4 - tetrafluorometan 

C 2 F 6 - heksafluoroetan 

PFC - perfluorugljici 

HFC - hidrofluorougljici 

SF 6 - sumporni heksafluorid 

• Indirektne antropogene stakleničke plinove 

NOx - dušikovi oksidi 

CO - ugljični monoksid 

NMVOC - non-methane volatile organic compounds 

SO 2 - sumporni dioksid 

44



• Emisija stakleničkih plinova se izračunava za 6 glavnih sektora: 

• Energija (stacionarni i mobilni energetski izvori) 

• Proizvodni procesi 

• Uporaba otapala 

• Poljoprivreda 

• Promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo 

• Otpad 

Ovisno o mjestu nastanka, razlikuju se direktne i indirektne emisije CO 2 . 

• Direktne emisije - nastaju na lokaciji neposredne potrošnje energije, kao 

posljedica izgaranja fosilnih goriva. 

• Indirektne emisije - u slučaju korištenja električne energije i topline 

proizvedene u elektranama, javnim toplanama ili javnim kotlovnicama (izvan 

lokacije potrošnje energije), do emisije CO 2 ne dolazi na lokaciji neposredne 

potrošnje energije, pa je potrebno izračunati indirektnu emisiju koja nastaje 

pri proizvodnji električne ili toplinske energije. 

45



faktor emisije – brojčana vrijednost koja daje količinu emisije određene tvari 

po jedinici djelatnosti mjerene količinom proizvoda, potrošenog energenta ili 

sirovine, ili veličinom obavljenog posla za određenu djelatnost, proces ili određene 

postupke zaštite okoliša. 

Iskazuje se u jedinicama mase onečišćujuće tvari – po jedinici aktivnosti izvora 

(npr. kg/t proizvoda, kg/t sirovine, kg/t potrošenog goriva, kg/GJ proizvedene 

energije, kg/stanovniku i sl.), 

‣Za prikaz emisija stakleničkih plinova dogovorno je uzeta izvedena 

jedinica mase gigagram (Gg): 

milijun kilograma ili 

tisuću tona. 

46



• Tijekom izgaranja većina ugljika iz goriva oksidira i emitira se u atmosferu u 

obliku CO 2 . Dio ugljika koji se oslobađa kao CO, CH 4 ili NMVOC, također 

oksidira u CO 2 u atmosferi u razdoblju od nekoliko dana do oko 12 godina. 

• Ugljik iz goriva koji ne oksidira, već se vezuje u česticama, šljaci ili pepelu se 

isključuje iz proračuna. 

Za proračun emisije CO 2 pri izgaranju fosilnih goriva primjenjuje se sljedeća formula: 

EM 

= EF ⋅O 

⋅44 

12⋅ 

H 

C 

C 

d 

⋅ B 

gdje je: - EM - emisija CO 2 , t 

- EF C - faktor emisije ugljika, kg C /GJ 

- O C - udio oksidirajućeg ugljika, 

- 44/12 - stehiometrijski omjer CO 2 i C 

- H d - donja ogrjevna vrijednost goriva, MJ/kg ili MJ/m 3 

- B - količina izgaranog goriva, kg ili m 3 

47



Gorivo 

EF C 

[kg C /GJ] 

H d 

[MJ/kg (m 3 )] 

Hg – gornja ogrjevna vrijednost je sva toplina razvijena 

pri izgaranju goriva 

Hd – donja ogrjevna vrijednost je onaj dio gornje 

ogrjevne vrijednosti koji dobivamo kad dimne 

plinove ohladimo samo do rosišta vodene pare 

O C 

[-] 

EF·O C ·44/12 

[kg CO 2 /GJ] 

Ekstra lako lož ulje 20,2 42,71 0,99 73,33 

Lož ulje 21,1 40,19 0,99 76,59 

Ukapljeni plin 17,2 46,89 0,99 62,44 

Kameni ugljen 25,8 24,90 0,99 92,71 

Mrki ugljen 26,2 19,03 0,98 94,15 

Prirodni plin 15,3 34,00 0,995 55,82 

• Do emisije CO 2 dolazi i izgaranjem biomase. Međutim, emisija CO 2 iz biomase, po 

preporukama IPCC metodologije, ne ulazi u ukupnu bilancu emisija stakleničkih 

plinova jer je emitirani CO 2 prethodno apsorbiran za rast i razvoj biomase. 48



Indirektne emisije CO2 

Za potrebe proračuna emisije CO2 uslijed potrošnje električne i/ili toplinske 

energije sagledava se indirektna emisija koja nastaje na lokaciji proizvodnje 

energije. Pri izračunu indirektnih emisija CO2 koristi se sljedeća formula: 

EM = AD · EF 

EM – emisija CO2 [kg] 

AD – količina potrošene električne/toplinske energije [kWh] 

EF – specifični faktor emisije CO2 za električnu ili toplinsku 

energiju [kgCO2/kWh] 

TABLICA 

49



50



51



Pravilnik o energetskom 

certificiranju zgrada “NN 36/10” 

Godišnja emisija ugljičnog dioksida CO2 (kg/a), 

jest masa emitiranog ugljičnog dioksida u vanjski okoliš tijekom 

jedne godine koja je posljedica energetskih potreba zgrade 

‣Računa se u odnosu na godišnju isporučenu energiju Edel za svaki pojedini izvor tj. u 

odnosu na godišnji utrošak svakog pojedinog energenta. 

Izvor energije Faktor emisije po jed. goriva Faktor emisije po jed. energije 

Zemni plin 1,9 kg/m³* 0,20 kg/kWh 

Ukapljeni naftni plin 2,9 kg/kg 0,215 kg/kWh 

Ekstra lako loživo ulje 2,6 kg/l 0,265 kg/kWh 

Lako loživo ulje 3,2 kg/kg 0,28 kg/kWh 

Daljinsko grijanje 0,33 kg/kWh 0,33 kg/kWh 

Električna energija 0,53 kg/kWh 0,53 kg/kWh 

Mrki ugljen (domaći) 

1,5 kg/kg 

Mrki ugljen (strani) 

1,88 kg/kg 

Lignit (domaći) 

1,0 kg/kg 

* Volumen plina pri standardnim uvjetima ( temperatura 15ºC i tlak 1,01325 bara) 

52



SMANJENJE EMISIJE CO2 

Smanjenje emisije CO2 se izračunava kao razlika emisije prije 

i nakon primjene mjera za smanjenje emisije(npr. mjere 

povećanja energetske učinkovitosti), a prema formuli: 

EMS = EMP – EMN 

Gdje su: 

EMs – smanjenje emisije CO2 [kg] 

EMp – emisija CO2 prije primjene mjera [kg] 

EMN – emisija CO2 nakon primjene mjera [kg] 

53



Primjer 1. 

Za grijanje obiteljske kuće godišnje se u sustavu grijanja potroši 3000 m3 

prirodnog plina te 3 m3 ogrjevnog drva. 

Grijana površina kuće je 210 . 

a) izračunati ukupnu energiju za grijanje 

b) izračunati potrebnu količinu drva za grijanje (bukva) 

c) izračunati potrebnu količinu loživog ulja 

d) izračunati emisiju CO2 pod a) b) i c) 

e) izračunati smanjenje emisije CO2 ako sa grijanja lož uljem prijeđemo na plin 

54

a) Ukupna potrošnja energije za 

grijanje: 

Tablica: 4.1. 



B 

H 

p 

= 

d , p 

3000 

= 34,2 

3 

[ m ] 

3 

3 

[ MJ / m ] = 9,5[ kWh / m ] 

3 

[ m ] = B ⋅ = 3⋅ 

570 = [ kg] 

Bd = 3 

d , m 

ρ 1700 

Gustoća drveta 

ρ = 

[ MJ / kg] 4,2[ kWh kg] 

H d , d 

= 15 = / 

3 

[ kg / ] 

570 m 

55



[ kWh god] 

Q 

p 

= B 

p 

⋅ H 

d p 

= 3000 ⋅ 9,5 28500 / 

Q 

B 

⋅ H 

, 

= 

[ kWh god] 

d 

= 

d d , d 

= 1700 ⋅ 4,2 = 7182 / 

Q 

Q 

Q 

[ kWh god] 

u 

= 

p 

+ 

d 

= 28500 + 7182 = 35682 / 

Q 

A 

35682 = 

210 

[ kWh / m god] 

2 

E GR = = 170 

56



b) Potrebna količina drva (ako se grije samo na drvo) 

Qu 

35682 

Qu = Bd 

⋅H 

d , d⇒ 

Bd 

= = = 8496 

H 4,2 

B 

Bd 

= ρ 

d , d 

8496 3 

570 

d , m 

= = 14,9 / 

[ m god] 

[ kg] 

57



c) Potrebna količina loživog ulja 

[ MJ / l] 10[ kWh l] 

H d , L 

= 36 = / 

= ρ 

[ ] 

3 

kg / 

830 m 

B 

Q 

35682 

u 

L 

= = = 3568 / 

H 

d , L 

10 

[ l god] 

58

d) Emisija CO2: 

•Plin 



Gorivo 

EF C 

[kg C /GJ] 

H d 

[MJ/kg (m 3 )] 

O C 

[-] 

EF·O C ·44/12 

[kg CO 2 /GJ] 

Ekstra lako lož ulje 20,2 42,71 0,99 73,33 

Lož ulje 21,1 40,19 0,99 76,59 

Ukapljeni plin 17,2 46,89 0,99 62,44 

Kameni ugljen 25,8 24,90 0,99 92,71 

Mrki ugljen 26,2 19,03 0,98 94,15 

Prirodni plin 15,3 34,00 0,995 55,82 

EM 

= 

EF 

C 

⋅ 

Hd 

p 

⋅ O 

C 

⋅ 

44 

12 

⋅ 

B 

p 

59

d) Emisija CO2: 

•Plin 

EM 

= 



EF 

C 

⋅ 

Hd 

p 

⋅ O 

C 

⋅ 

44 

12 

⋅ 

B 

p 

−3 

[ kgCO / GJ ] = 55,82 ⋅10 

[ kgCO MJ ] 

EFC ⋅ OC 

⋅ 44 /12 = 55,82 

2 

2 

/ 

B 

H 

p 

= 

d , p 

3000 

= 

34,2 

[ ] 

3 

m 

[ ] [ ] 

3 

3 

MJ / m = 9,5 kWh / m 

EM 

44 

− 

p 

= EFC 

⋅ Hd ⋅ OC 

⋅ ⋅ B = 55,82 ⋅ 34,2 ⋅ 3000 ⋅10 

3 = 5727 

2 

/ 

12 

[ kgCO god] 

60



- Po energetskoj jedinici goriva (tablica 2) 

[ kWh god] 

Q p 

= 28500 / 

[ kgCO kWh] 

EF p 

= 0,201 

2 

/ 

EM 

= 

Q 

EF 

[ kgCO god] 

p 

⋅ 

p 

= ⋅ 0,201 = 5728 / 

28500 

2 

- Drvo 

EM = 0 

61



Pravilnik o energetskom 

certificiranju zgrada “NN 36/10” 

Metodologija energetskih pregleda 

62



c) Loživo ulje 

EM 

= 

EF 

C 

⋅ Hd 

L 

⋅ O 

C 

⋅ 

44 

12 

⋅ B 

L 

−3 

[ kgCO / GJ ] = 76,59 ⋅10 

[ kgCO MJ ] 

EFC ⋅ OC 

⋅ 44 /12 = 76,59 

2 

2 

/ 

B L 

= 3568 / 

[ l god] 

[ MJ / l] 10[ kWh l] 

H d , L 

= 36 = / 

44 

− 

EM 

L 

= EFC 

⋅ Hd 

L 

⋅ OC 

⋅ ⋅ BL 

= 76,59 ⋅ 36 ⋅ 3568⋅10 

3 = 9838 

2 

/ 

12 

[ kgCO god] 

63



c.1) Po energetskoj jedinici goriva 

[ kWh god] 

Q L 

= 35682 / 

[ kgCO kWh] 

EF L 

= 0,276 

2 

/ 

EM 

Q 

EF 

[ kgCO god] 

L 

= 

L 

⋅ 

L 

= ⋅ 0,276 = 9848 / 

35682 

2 

64



•Smanjenje emisije CO2 ako sa grijanja lož uljem prijeđemo na plin 

EM 

S 

= EM 

L 

− EM 

p 

= 9838 − 5727 

[ kgCO god] 

EM S 

= 4111 

2 

/ 

65



U-vrijednost = 0.22 

22 cm 

CO 2 = 30 kg/m²a 

150 kWh/m²a 

Ekvivalent 

15 m³ prirodnog plina 

ili 

15 l ekstra lakog ulja 

Smannjenje energije grijanja 

U- vrijednost = 0.10 

40 cm 

15 kWh/m²a 

CO 2 = 2 kg/m²a 

U-value = 0.40 

Ekvivalent 

U-value = 0.10 

6 cm 1.5 m³ prirodnog plina 

ili 

34 cm 

1.5 l ekstra lakog ulja 

U- vrijednost = 0.40 

7 cm U- vrijednost = 0.12 

30 cm



Stranica 1. Energetskog certifikata 

Stranica 2. Energetskog certifikata 

67



HVALA NA 

POZORNOSTI 

68

IZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE Modul 2 - VUSB

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?